Zatita prirode

mr.sc.Gorana osi-Flajsig, v. predava

 PRIRODA
Pod pojmom "priroda" (lat. "natura" od
"nasci" roen, grki: physis) razumijevamo,
u doslovnom smislu, neto to postoji ili
samo po sebi nastaje.

U opem smislu, to je cijeli svemir sa

svojom materijom i energijom,
promjenama i zakonitostima.
 Razvoj zatite prirode

krajem 19. st. prve pojave ideje o zatiti

prirode
prirodoslovci V. Vouk, I. Pevalek, M. Hirtz, I.
Horvat, E. Rssier i dr. objavljuju lanke o
zatiti prirode u strunim asopisima
unoenje zatite prirode u zakonodavstvo
1893. g. Zakon o lovu prvi puta precizno
normirana zatita ptica pjevica
1900. g. Zakon o zatiti peina
 Razvoj zatite prirode

poetak osnivanja drutva koja se brinu za

zatitu i ouvanje prirodnih vrijednosti (npr.
Hrvatsko prirodoslovno drutvo, Hrvatsko
planinarsko drutvo, Drutvo za ureenje i
proljepanje Plitvikih jezera i okolice 1893. g.)

Financijskim zakonom iz 1928. g. proglaeni prvi

NP-ovi: Plitvika jezera, Bijele stijene, tirovaa i
Paklenica zatita trajala samo godinu dana
 Razvoj zatite prirode

1945. g. Zakon o zatiti spomenika kulture i

prirodnih vrijednosti

25. sijenja 1946. g. -osnovan Zemaljski zavod

za zatitu prirodnih vrijednosti NRH

zatita prirode u Hrvatskoj provodi se

vaninstitucionalno preko 100 godina, a
institucionalno 60 godina
 Institucionalni okvir
Ministarstvo zatite okolia i prirode, Uprava za
zatitu prirode i Uredi dravne uprave obavljaju
upravne i strune poslove zatite prirode
Dravni uredi za zatitu prirode u upanijama
Dravni zavod za zatitu prirode (osnovan 2003. g.)
obavlja strune poslove zatite prirode (l. 156.
Zakona); http://www.bioportal.hr/
Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN br.72/15)
osnovana je javna ustanova Hrvatska agencija za
okoli i prirodu. Prestali su s radom Agencija za
zatitu okolia i Dravni zavod za zatitu prirode.
 Zatita prirode

Zakon o zatiti prirode

priroda je sveukupna bioloka i
krajobrazna raznolikost.
zatita prirode provodi se ouvanjem
bioloke i krajobrazne raznolikosti, te
zatitom prirodnih vrijednosti.
 Provedba djelatnosti zatite
prirode
Procjena stanja prirode i njezinih
elemenata
Provedba specifinih mjera zatite prirode
za pojedina podruja
Uvrtenjem mjera zatite prirode u
dokumente prostornog ureenja
Uspostava sustava upravljanja prirodnim
vrijednostima
 Bioloka raznolikost sveukupnost
svih ivih organizama koji su sastavni
dijelovi ekolokih sustava, a ukljuuje
raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta,
ivotnih zajednica, te raznolikost
izmeu ekolokih sustava.
Ouvanje bioloke i krajobrazne
raznolikosti provodi se kroz:
- prostornu zatitu
- zatitu svojti ivog svijeta
- zatitu geoloke batine
ZATIENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Zatiene prirodne vrijednosti

prirodne vrijednosti proglaene
zatienima od tijela nadlenih za
zatitu prirode (Ministarstvo kulture,
Uredi dravne uprave u upanijama) i
upisane u Upisnik zatienih prirodnih
vrijednosti.
 ZATIENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Zatiene prirodne vrijednosti:

1. zatiena podruja
- strogi rezervat,
- nacionalni park,
- posebni rezervat,
- park prirode,
- regionalni park,
- spomenik prirode,
- znaajni krajobraz,
- park-uma,
- spomenik parkovne arhitekture.
 ZATIENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI
2. zatiene svojte
- strogo zatiene divlje svojte,
- zatiene divlje svojte,
- zatiene zaviajne udomaene
svojte.
3. zatieni minerali i sigovine
Mogu biti zatieni zbog svoje rijetkosti veliine ili
znanstvenog znaaja te ih je zabranjeno
unitavati, odnositi sa nalazita ili njima trgovati
bez odgovarajueg doputenja.
ZATIENA PODRUJA
 Upisnik zatienih podruja
broj zatienih
KATEGORIJA povrina (km) % povrine RH
podruja

Strogi rezervat 2 24,25 0,03

Nacionalni park 8 966,65 1,10
Posebni rezervat 77 398,30 0,45
Park prirode 11 4020,90 4,56
Regionalni park 2 1020,12 1,16
Spomenik prirode 81 1,18 0,001
Znaajni krajobraz 82 1072,58 1,22
Park-uma 26 30,23 0,03
Spomenik parkovne
119 7,78 0,01
arhitekture
Ukupno zatienih
408 7541,99 8,56
podruja u RH
U Republici Hrvatskoj ukupno je zatieno 408 podruja u razliitim
kategorijama. Zatiena podruja danas obuhvaaju 8,56% ukupne povrine
Republike Hrvatske, odnosno 12,23% kopnenog teritorija i 1,94%
teritorijalnog mora.
 STROGI REZERVAT
Podruje kopna i/ili mora s
neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom
sveukupnom prirodom. najstroa razina
zatite koju propisuje zakon
Namijenjen ouvanju izvorne prirode,
znanstvenom istraivanju kojim se ne mijenja
bioloka raznolikost, praenju stanja prirode,
obrazovanju.
Zabranjene su sve gospodarske i druge
djelatnosti.
 U Hrvatskoj su strogi rezervati:
Bijele i Samarske stijene te Hajduki i
Roanski kukovi
 NACIONALNI PARK

Prostrano, preteno neizmijenjeno

podruje kopna i/ili mora iznimnih i
viestrukih prirodnih vrijednosti,
obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili
neznatno izmijenjenih ekolokih
sustava.
Namjena - ouvanje izvornih prirodnih
vrijednosti, znanstvena, kulturna, odgojno-
obrazovna i rekreativna.
 NACIONALNI PARK

Koritenje;
- zabranjena gospodarska uporaba
prirodnih dobara.
- doputeno je obavljanje ugostiteljsko-
turistikih i rekreacijskih djelatnosti koje su
u ulozi posjeivanja i razgledavanja,
bavljenje poljoprivredom, ribolovom i
obrtom na tradicionalan nain.
 POSEBNI REZERVAT

Podruje kopna i/ili mora od osobitog

znaenja radi svoje jedinstvenosti,
rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je
stanite ugroene divlje svojte.
Floristiki, mikoloki-gljivarske, umske i
druge vegetacije, zooloki (ornitoloki,
ihtioloki i dr.), geoloki, paleontoloki,
hidrogeoloki, hidroloki, rezervat u moru i
dr., ili kombinacija dva razliita tipa npr.
ornitoloko-ihtioloki.
 Posebni rezervati:
orkova uvala, urevaki peski,
Koje-Korula, Crnika-Pag
ORNITOLOKI REZERVAT I
RIBNJAK CRNA MLAKA
 POSEBNI REZERVAT
Koritenje;
- nisu doputene radnje i djelatnosti koje
mogu naruiti svojstva zbog kojih je
proglaen (branje i unitavanje biljaka,
uznemiravanje, hvatanje i ubijanje
ivotinja, uvoenje novih biolokih svojti,
melioracijski zahvati, razni oblici
gospodarskog i ostalog koritenja).
- doputeni su zahvati, radnje i djelatnosti
kojima se odravaju ili poboljavaju uvjeti
vani za ouvanje svojstava zbog kojih je
proglaen.
 PARK PRIRODE
Prostrano prirodno ili dijelom
kultivirano podruje kopna i/ili mora s
ekolokim obiljejima meunarodne i
nacionalne vanosti, s naglaenim
krajobraznim, odgojno-obrazovnim,
kulturno-povijesnim i turistiko-
rekreacijskim vrijednostima.
Doputene su gospodarske i druge
djelatnosti i radnje kojima se ne
ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga.
 REGIONALNI PARK
Prostrano prirodno ili dijelom
kultivirano podruje kopna i/ili mora s
ekolokim obiljejima meunarodne,
nacionalne ili podrune vanosti i
krajobraznim vrijednostima
karakteristinim za podruje na kojem
se nalazi.
Doputene su gospodarske i druge
djelatnosti i radnje kojima se ne ugroavaju
njegove bitne znaajke i uloga.
Regionalni park Mura - Drava
 SPOMENIK PRIRODE
Pojedinani neizmijenjeni dio ili skupina
dijelova ive ili neive prirode, koji ima
ekoloku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-
obrazovnu vrijednost.

Spomenik
prirode Rupnica
 Geoloki (paleontoloki, mineraloki,
hidrogeoloki i dr.); geomorfoloki (pilja, jama,
soliterna stijena i dr.), hidroloki (vodotok, slap,
jezero i dr.), botaniki (rijetki ili lokacijom
znaajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno
mali botaniki i zooloki lokalitet.

Nisu doputene radnje koje ugroavaju njegova

obiljeja i vrijednosti.
 ZNAAJNI KRAJOBRAZ
Prirodni ili kultivirani predjel
velike krajobrazne
vrijednosti i bioloke
raznolikosti ili kulturno-
povijesne vrijednosti, ili
krajobraz ouvanih
jedinstvenih obiljeja
karakteristinih za pojedino
podruje. Znaajni krajobraz Zelenjak Risvika i
Cesarska gora sa rijekom Sutlom
Nisu doputeni zahvati i
radnje koje naruavaju
obiljeja zbog kojih je
proglaen.
 PARK UMA
Prirodna ili saena
uma, vee
krajobrazne
vrijednosti.
Namijenjena odmoru i
rekreaciji.
Doputeni su samo oni
zahvati i radnje ija je
svrha njezino
odravanje ili
ureenje.
 SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE
Umjetno oblikovani prostor
(perivoj, botaniki vrt,
arboretum, gradski park,
drvored i drugi oblici vrtnog i
parkovnog oblikovanja),
pojedinano stablo ili skupina
stabala, koji ima estetsku, stilsku,
umjetniku, kulturno-povijesnu,
ekoloku ili znanstvenu vrijednost.
Nisu doputeni zahvati ni radnje
kojima bi se mogle promijeniti ili
naruiti vrijednosti zbog kojih je
zatien.
TIJELA NADLENA ZA PROGLAAVANJE
ZATIENIH PODRUJA
1. Nacionalni park i park prirode proglaava
Hrvatski sabor.
2. Stroge i posebne rezervate proglaava Vlada
RH.
3. Regionalni park, znaajni krajobraz, park-umu,
spomenik prirode i spomenik parkovne
arhitekture koji se nalaze na podruju upanije ili
Grada Zagreba proglaava upanijska skuptina
ili Skuptina Grada Zagreba.
4. Podruja pod br. 3 koja se nalaze na podruju
dvije ili vie upanija proglaava Vlada RH.
 UPRAVLJANJE ZATIENIM
PODRUJEM
Zatienim podrujima upravljaju javne
ustanove (JU).
JU za upravljanje nacionalnim parkom i parkom
prirode osniva RH uredbom Vlade RH, a za
upravljanje ostalim zatienim podrujima i/ili
drugim zatienim prirodnim vrijednostima
osnivaju jedinice podrune (regionalne)
samouprave ili Grad Zagreb odlukom upanijske
skuptine ili Skuptine Grada Zagreba.
Temeljni dokumenti upravlja: Prostorni plan
zatienog podruja, Pravilnik o unutarnjem
redu i Plan upravljanja zatienim podrujem
 Upravljanje zatienim
podrujima
Upravljanje zatienim podrujem ponekad se
moe initi vrlo jednostavnim, a ponekad
nedostino kompliciranim ili ak besmislenim.
Zapravo se radi o sloenom i zahtjevnom procesu
koji, ako se provodi promiljeno i prilagoeno
uvjetima u kojima se odvija, najee ipak ima
smisla. Pojednostavljeno reeno, upravljanje
zatienim podrujem je cikliki proces u okviru
kojeg se provode unaprijed odreene aktivnosti i
pokuavaju postii zadani ciljevi.
Taj proces ukljuuje procjenu ili
vrednovanje stanja
podruja, definiranje ciljeva upr
avljanja i planiranje
aktivnosti koje je potrebno
provesti da bi se oni
postigli, provedbu tih
aktivnosti uz
istovremeno praenje njihove
provedbe i
procjenu uinkovitosti
te prilagodbu planiranih
aktivnosti ukoliko se za tim
pokae potreba, nakon ega se
cijeli proces ponavlja.
 Procjena (vrednovanje) stanja podruja (ili
nekog njegovog dijela ili neke vrijednosti koja se
eli ouvati) zapravo je analiza svih prikupljenih
informacija relevantnih za to podruje.
Aktivnosti upravljanja su radnje koje je potrebno
poduzeti radi postizanja zadanog cilja tj. ciljeva.
Provedba podrazumijeva provedbu planiranih
aktivnosti.
Praenje se odnosi na dvije razliite aktivnosti:
praenje provedbe planiranih aktivnosti te na
praenje njihove uinkovitosti
Upravljanje zatienim podrujima trebalo bi biti:
Temeljeno na preuzetoj obavezi - to jest u skladu s ciljevima
radi kojih je podruje zatieno.
Prikladno - to znai da je prilagoeno specifinim uvjetima i
potrebama podruja te da se, koliko god je to mogue, temelji
na ve uspostavljenoj praksi i uvrijeenim nainima donoenja
odluka.
Prilagodljivo - podrazumijeva mogunost prilagodbe
aktivnosti promjenjenim uvjetima u kojima se odvija
upravljanje (kao npr. promjenama nastalim uslijed prirodnih
dinamikih procesa - poari, poplave ili slino, promjenama
politikih i/ili socio-ekonomskih okolnosti..
Participatorno - to znai da dionici aktivno, svojim
savjetima, prijedlozima i/ili provoenjem konkretnih aktivnosti,
sudjeluju u upravljanju zatienim podrujem.
Planirano - to znai da su ciljevi i aktivnosti upravljanja
unaprijed promiljeni i isplanirani
Prirunici za izradu planova
upravljanja
NACIONALNI PARKOVI I
PARKOVI PRIRODE RH
 NP PLITVIKA JEZERA
Osnovan 1949. godine.
Povrina 26.600 ha.
1979. g. uvrten na UNESCO-vu
Listu svjetske prirodne batine.
 NP PLITVIKA JEZERA

Predstavljaju fenomen krke hidrografije.

16 kaskadnih jezera rezultat su stalnog
biodinamikog procesa stvaranja i rasta
sedre (netopivi kalcijev karbonat +
sedotvorci mahovine, alge i bakterije =
sedra).
 NP PLITVIKA JEZERA
stoljetne ume bukve, jele i smreke.
lokacija orkova uvala mjeovita uma
bukve i jele u praumskom stadiju (bukve
stare 400 g. i jele 700 g.).
bogatstvo flore: 1267 zabiljeenih vrsta, 72
endema, 50 vrsta orhideja.
bogata fauna: 20 vrsta imia, 157 vrsta
ptica, 321 vrsta leptira, najvee europske
zvjeri: mei medvjed (Ursus arctos), vuk
(Canis lupus), ris (Lynx lynx).
 NP PAKLENICA
Osnovan 1949. godine.
Povrina 10.200 ha.
1978. g. UNESCO ga
uvrtava u
meunarodnu mreu
rezervata biosfere
(Program ovjek i
biosfera MAB)
 NP PAKLENICA

prepoznatljiv po dva bujina kanjona

Velika Paklenica (14 km) i Mala Paklenica
(12 km).
oko 90 speleolokih objekata, najpoznatiji
Manita pe i jama Vodarica bogati
piljskim nakitom.
 NP PAKLENICA
bogatstvo flore s oko 800 vrsta.
poseban znaaj ima vegetacija stijena s
brojnim endeminim vrstama.
autohtone reliktne ume crnog bora, ume
i ikare bijelog i crnog grama s hrastom
meduncem.
4000 ivotinjskih vrsta, od toga 216 vrsta
ptica kanjonski dio M. Paklenice osobito
bogat grabljivicama.
NP RISNJAK

Osnovan 1953. g.
Povrina 6.400 ha.
 NP RISNJAK
razlog proglaenja - veliki broj prirodnih
posebnosti na relativno maloj povrini.
brojni geoloki, vegetacijski, pedoloki i
mikroklimatski fenomeni.
uma - temeljni fenomen zatite (15
umskih zajednica s karakteristinim
zonalnim rasporedom).
najveim djelom uma bukve i jele,
pretplaninska bukva.
unutar uma brojne cvjetne livade tzv.
koanice.
 NP RISNJAK

bogatstvo krkih pojava i oblika jame,

ponikve, krape.
ponikve temperaturna inverzija, posebno
znaajno s botanikog gledita.
bogatstvo ivotinjskih vrsta, velike zvjeri:
mrki medvjed, vuk , ris (ime Risnjak).
 NP MLJET
Osnovan 1960. godine.
Povrina 5.375 ha.
 NP MLJET
karakteriziraju ga autohtone ume hrasta
crnike i ume alepskog bora prekrivaju
vie od 90% povrine.
bogatstvo flore i faune.
tipine krke pojave: polupilje, pilje,
jame.
2 slana jezera Veliko j. i Malo j. nastala
potapanjem krkih depresija.
posebnost tzv. blatine boata jezera
koja povremeno presuuju, vana za ptice.
 NP KORNATI
Osnovan 1980. g.
Povrina 22.375 ha.
 NP KORNATI
otona skupina Kornati 89 otoka, otoia
i hridi.
kopno prevladava tipian kr.
vegetaacija 700 do 800 biljnih svojiti,
mnogo endema.
povrine parka ini more, ije podmorje
spada u red najbogatijih biocenoza
Jadrana.
Otoi Purare rezervat u moru 228
vrsta bentoskih alga (otkrivena tropska
alga Caulerpa sp. - opasnost).
 NP BRIJUNI

Osnovan 1983. godine.

Povrina 3.385 ha.
 NP BRIJUNI
otona skupina od 14 otoka i otoia.
ume crnike, perivoji oblikovani poetkom
19. st.
bogatstvo podmorja biljnim i ivotinjskim
vrstama.
bogata kulturno-povijesna batina: rimska
ljetna carska rezidencija, ostaci
bizantinskog kastruma, vojne utvrde iz
doba Austro-Ugarske.
 NP KRKA
Osnovan 1985. godine
Povrina 10.900 ha.
Karakterizira ga tok rijeke Krke
sa sedam slapova
najpoznatiji Roki slap i
Skradinski buk (visok 46 m).
Litice kanjona Krke doseu
visinu i do 200 m.
Djelomino ujezeren vodotok
zbog stalno prisutnog procesa
osedravanja (Visovako
jezero).
 NP KRKA
Bogatstvo mediteranskih i
submediteranskih biljnih i ivotinjskih
vrsta.
860 biljnih vrsta, brojni endemi.
20 vrsta riba, 10 endemi.
221 vrsta ptica, brojne grabljivice.
Bogatstvo kulturno-povijesnih spomenika;
starohrvatske utvrde iz 14. st. (Kamiak,
Kljuica), stare mlinice, franjevaki
samostan na otoku Visovcu, arheoloko
nalazite Burnum (amfiteatar) i dr.
 NP SJEVERNI VELEBIT
Osnovan 1999. godine.
Povrina 10.900 ha.
1978. g. UNESCO
ga uvrtava u meunarodnu mreu
rezervata biosfere (Program ovjek i
biosfera MAB).
Proglaen NP zbog iznimne raznolikosti
krkih oblika, ivog svijeta i krajobraza na
malom prostoru.
Hajduki i Roanski kukovi strogi
rezervat.
 NP SJEVERNI VELEBIT
Bogatstvo krkih jama, preko 200.
Lukina jama najdublji speleoloki objekt
u Hrvatskoj(dubina 1392 m).
U nekima ivi jedinstvena endemina
velebitska pijavica.
Bogatstvo uma, ivotinjskog svijeta
velike zvjeri, ptice.
Nekada aktivno paarenje stoke ostaci
ljetnih stanova i terna ukazuju na
prisutnost ovjeka.
 PP KOPAKI RIT
Osnovan 1967. godine.
Povrina 17.700 ha.
1986. g. uvrten na
Listu vanih ornitolokih
podruja Europe (IBA),
kao obitavalite velikog
broja ptica.
1993. g. uvrten na
Popis vlanih stanita
od meunarodnog
znaaja (Ramsar site)
vano movarno
stanite.
 PP KOPAKI RIT

Najouvanija fluvijalno-movarna nizina u

Europi.
Ovisi o vodnom reinu Dunava i
djelomino Drave.
Bogato podruje umama bijele vrbe i
travnjakim povrinama.
Bogatstvo ptica 293 vrste, 23 para orla
tekavca.
Jedno od najveih mrjestilita riba
Dunavskog sliva.
 PP BIOKOVO
Osnovan 1981. godine.
Povrina 19.550 ha.
Proglaeno PP zbog geolokih vrijednosti,
brojnosti biljnih i ivotinjskih vrsta.
Bogatsvo krkih fenomena: pilje, krape,
jame.
Zbog mjeanja mediteranske i
kontinentalne klime iznima raznolikost
biljnog svijeta najznaajnije endemsko
vorite u Hrvatskoj.
 PP BIOKOVO
Bogat podzemni
ivotinjski svijet
25 biokovskih
endema.
Vie od 1500
biljnih vrsta.
ume bukve, jele,
crnog bora,
pretplaninske
bukve.
 PP MEDVEDNICA
Osnovan 1981. godine.
Povrina 22.826 ha.
Preko 63% povrine
Parka prekriveno
umom.
Dominiraju bukove
ume, zajednice bukve
i jele, gorski javor i
jasen, hrast kitnjak,
kesten (12 umskih
zajednica).
Ukupno oko 1300
biljnih vrsta.
 PP MEDVEDNICA

pilja Veternica - ukupna duina kanala

7100 m.
Stanite nekoliko vrsta imia.
Zeleni kriljevac karakteristini kamen
Medvednice.
Bogata kulturno-povijesna batina: rudnik
Zrinski iz 16. i 17. stoljea, brojni sakralni
objekti, srednjovjekovni gradovi
Medvedgrad i Susedgrad.
 PP VELEBIT

Osnovan 1981. godine.

Povrina 200.000 ha.
1978. g. UNESCO ga uvrtava u
meunarodnu mreu rezervata biosfere
(Program ovjek i biosfera MAB).
Povrinom najvee zatieno podruje u
RH.
Podruje obuhvaa i dva NP Paklenicu i
Sjeverni Velebit.
 PP VELEBIT
Iznimno bogatsvo geomorfolokih pojava i oblika
krape, kamenice, vrtae, uspravne stijene,
pilje, jame itd, kanjoni Zrmanje i Krupe.
Bujne ume, vegetacija stijenja i toila, travnjaci.
Registrirano 2700 biljnih vrsta, 78 endemi
(najpoznatiji velebitska degenija, hrvatska
sibireja).
Bogat ivotinjski svijet.
Prisutstvo ljudi u davnoj prolosti Premuieva
staza, graena 1933. g. (Ante Premui), spaja
Velebit i Sjeverni Velebit.
PP TELAICA

Osnovan 1988.
godine.
Povrina 6.706 ha.
 PP TELAICA
Karakteriziraju ga tri fenomena :
- zaljev Telaica kao jedan od
najsigurnijih, najljepih i najveih prirodnih
luka na Jadranu, koji ima 25 uvalica i 69
km razvedene obale.
- dugootoki klifovi koji se uzdiu do 200 m
nad morem, a u more okomito sputaju i
do 90 metara.
- slano otoko jezero Mir s ljekovitim
svojstvima vode.
 PP TELAICA
Bujna mediteranska vegetacija s oko 300
biljnih vrsta.
Bogatstvo podmorja - oko 250 vrsta
bentonskih alga i 300 ivotinjskih vrsta.
Izraeni kontrasti prostora umski
kompleksi alepskog bora i crnikinih makija,
te kultivirana polja s vinogradima i
maslinama s jedne i golii kamenjari s
druge strane.
Unutar uvale Telaice est otoka i hridi, a
u granicama Parka jo ih je trinaest.
 PP LONJSKO POLJE

Osnovan 1990. godine.

Povrina 50.650 ha.
1983. g. uvrten na Listu vanih
ornitolokih podruja Europe (IBA), kao
obitavalite velikog broja ptica.
1991. g. Uvrten na Popis vlanih stanita
od meunarodnog znaaja (Ramsar site).
 PP LONJSKO POLJE

Najveim dijelom
Park je poplavna
dolina rijeke Save.

Karakteriziraju ga poplavne ume hrasta

lunjaka, panjaci sa starim nastambama i
mnogobrojnim vodenim povrinama.
Rukavci, bare i vlane livade - stanita ptica
movarica (liarke, tekavac, crna roda,
bijela roda. orao klikta, patka njorka i dr.).
 PP LONJSKO POLJE

Zbog velikog broja gnijezda bijele rode,

selo igo nosi naslov prvog Europskog
sela roda.
Vana graditeljska batina.
Radi ouvanosti starih drvenih kua selo
Krapje proglaeno je Selom graditeljske
batine.
PP PAPUK
Osnovan 1999.
godine.
Povrina 33.600 ha.
Zatien zbog
izuzetne geoloke
raznolikosti.
Vrijednost i bogatstvo
oituje se u
raznolikosti stijena s
obzirom na vrijeme
njihovog nastanka u
starosnom rasponu
od 700 mil. god.
 PP PAPUK
Geoloki spomenik prirode
Rupnica - morfoloke pojave
stupastog luenja vulkanskih
stijena, geoloka unikatnost na
podruju Hrvatske i ovog dijela
Europe.
Hidroloke i krke karakteristike
Jankoveki slap 35 m
dugaka sedrena barijera.
umske zajednice obuhvaaju
95% povrine Parka.
Bogatstvo biljnog i ivotinjskog
svijeta.
 PP PAPUK

Kulturno-povijesna
batina - arheoloko
nalazite grobnih humaka
tumula te naselja
nekropola iz razdoblja
starijeg eljeznog doba (7
st. pr. Krista), ostaci
sedam srednjovjekovnih
gradova (13. i 14. st.,
najpoznatiji Ruica grad).
 PP UKA

Osnovan 1999. godine.

Povrina 14.600 ha.
Specifina mikroklima, bujna
umska vegetacija
(primorske ume bukve,
pretplaninske ume bukve).
1200 biljnih vrsta, 150 vrsta
ptica.
Brojni speleoloki objekti (do
sada poznato 200 objekata).
 Kanjon Vela
Draga - soliteri u
vapnencu visoki
vie desetaka
metara
geomorfoloki
spomenik
prirode.
 PP VRANSKO JEZERO

Osnovan 1999. godine.

Povrina 5.700 ha.
1983. g. uvrten na Listu vanih
ornitolokih podruja Europe (IBA).
Razlog proglaenja geomorfoloka
posebnost podruja, krka kriptodepresija
ispunjena blago zaslanjenom vodom.
 PP VRANSKO JEZERO
Relativno malen prostor s izuzetnom
biolokom i krajobraznom raznolikou.
Temeljni fenomen ornitoloki rezervat na
SZ rubu jezera u zoni intenzivnih poplava.
Vano stanite ptica vodarica, u zimskom
periodu preko 160.000 ptica.
Zabiljeeno 226 vrsta ptica, od toga 102
vrste gnjezdarica.
Veliko bogatstvo riba.
 PP VRANSKO JEZERO

Kulturno-povijesne znamenitosti: Rimski

akvadukt od Vrane do Zadra, kriite rimskih
putova.
 PP UMBERAK-SAMOBORSKO GORJE

Osnovan 1999. godine.

Povrina 33.300 ha.
Osnovna obiljeja - zaravni
i blage padine s livadama,
panjaci i vinogradi, te
seoska naselja do 800
mnv.
Na krajolik uveliko utjecala
djelatnost ovjeka
kultivirani krajolik.
 PP UMBERAK-SAMOBORSKO GORJE

Mozaik uma, livada, panjaka, vonjaka i

vinograda raznolikost stanita uvjetuje
veliku bioloku raznolikost.
Bukove ume, mjeane bukovo-hrastove
ume, biljke vlanih stanita te stijena i
sipina.
Raznolikost ivotinjskih vrsta brojni
gmazovi, vodozemci, mali sisavci.
Veliki broj imia najugroenija vrsta
sisavaca.
 PP LASTOVSKO OTOJE
Osnovan 2006. godine
Povrina 195,8 ha.
Obuhvaa 44 otoka, otoia i
hridi, ukljuujui otone
skupine Lastovnjaci i
Vrhovnjaci te otok Suac.
Bogatstvo biljnih i ivotinjskih
vrsta, kao i morskih
biocenoza, morske pilje.
703 biljne vrste, 141
ivotinjska vrsta.
 PP LASTOVSKO OTOJE

Vano podruje za migratorne ptice,

posebno kao podruje gnjeenja na
stijenama.
Bogati morski svijet ribe, rakovi, koljke,
koralji, livade morskih cvjetnica,
Vrijedna kulturna batina stara ribarska
sela s kamenim kuicama, sakralni objekti
(21 zatien kao kulturna dobra).
 EKOLOKA MREA
(NATURA 2000)

NATURA 2000 europska je ekoloka mrea

koju sainjavaju podruja vana za
ouvanje europski ugroenih vrsta i
staninih tipova navedenih na dodacima
Direktive o pticama (2009/147/EC) i
Direktive o stanitima (92/43/EEC).
 EKOLOKA MREA
-NATURA 2000
Temeljem Direktive o pticama zemlje
lanice proglaavaju tzv. SPA podruja
(Special Protection Areas), dok temeljem
Direktive o stanitima zemlje lanice
proglaavaju tzv. SAC podruja (Special
Areas of Conservation). Zajedno SPA i
SAC podruja ine mreu NATURA 2000.
 to je NATURA 2000?
Natura 2000 je ekoloka mrea sastavljena od
podruja vanih za ouvanje ugroenih vrsta i
staninih tipova Europske unije. Njezin cilj je
ouvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje vie
od tisuu ugroenih i rijetkih vrsta te oko 230
prirodnih i poluprirodnih staninih tipova.
Natura 2000 se temelji na EU direktivama,
podruja se biraju znanstvenim mjerilima, a kod
upravljanja tim podrujima u obzir se uzima i
interes i dobrobit ljudi koji u njima ive.
Sr ekoloke mree ine najvrijednija prirodna i poluprirodna podruja,
tzv. jezgre (core areas). One su obino zatiene prijelaznom
zonom (buffer zone). Jezgre ekoloke mree veu se u
funkcionalni sustav pomou koridora (corridors), koji ugroenim
vrstama omoguuju meusobno komuniciranje. Na podrujima gdje
nedostaje neki vaan dio ekoloke mree, predviena su podruja
obnove (restoration areas) kojima se ponovo uspostavlja ekoloka
povezanost.
EKOLOKA MREA
NATURA 2000
Ekoloka mrea Republike
Hrvatske obuhvaa 36,73%
kopnenog teritorija i 15,42%
obalnog mora.

Detaljni podaci o podrujima

ekoloke mree, ukljuujui i
podatke o granicama podruja,
dostupni su putem web
portala Informacijskog sustava
zatite prirode (Bioportal).
Najvaniji mehanizam zatite podruja ekoloke
mree jest postupak ocjene prihvatljivosti
plana, programa i zahvata za ekoloku
mreu (OPPPZEM) koji je obvezan za sve
planirane zahvate koji mogu imati znaajan
utjecaj na podruja ekoloke mree. Obvezno je
sagledati mogue utjecaje planiranih zahvata,
planova i programa na ciljeve ouvanja
odreenog podruja ekoloke mree, zatim
sagledati kumulativni utjecaj s ostalim
planovima, programima i zahvatima te razmotriti
alternativne mogunosti i utvrditi mjere
ublaavanja.
 Ocjena prihvatljivosti plana, programa i
zahvata za ekoloku mreu
1. Prethodna ocjena plana, programa
ili zahvata (Prethodna ocjena),
2. Glavna ocjena plana, programa ili zahvata
s ocjenom drugih pogodnih mogunosti
(Glavna ocjena),
3. Postupak utvrivanja prevladavajueg
javnog interesa i kompenzacijskih mjera,
- zahtjev Ministarstvu, (zahvat ima tetan
utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost
podruja ekoloke mree)
Ocjena prihvatljivosti plana, programa i
zahvata za ekoloku mreu
NATURA 2000 I OCJENA
PRIHVATLJIVOSTI
Pitanja:
1. to je priroda?
2. Kako se definira priroda prema Zakonu o
zatiti prirode i kako se provodi?
3. Objasnite institucionalni okvir provedbe
zatite prirode!
4. Kako se provodi djelatnost zatite
prirode?
5. to je bioloka raznolikost?
Pitanja:
6. Kako se provodi ouvanje bioloke i
krajobrazne raznolikosti?
7.to su zatiene prirodne vrijednosti?
8. Navedite kategorije zatienih prirodnih
vrijednosti!
9. Navedite kategorije zatienih prirodnih
vrijednosti!
10. Navedite kategorije zatienih svojti!
Pitanja:
11. Koja je najvia razina zatite zatienih
podruja?
12. to je strogi rezervat?
13. U kom zatienom podruju su
zabranjene sve gospodarske i druge
djelatnosti?
14. Koji postotak teritorija RH obuhvaaju
zatiena podruja?
15. to je NATURA 2000?
 Pitanja:
16. to je ocjena prihvatljivosti NATURA
2000, navedite korake!?
17. to je prethodna procjena, a to glavna?
18. to su kompenzacijske mjere?