Professional Documents
Culture Documents
03 Dodlek PDF
03 Dodlek PDF
03 Dodlek PDF
UDK 8221:111.852Aristotel
Ivan Dodlek
Kaptol 29
Zagreb, Hrvatska
ivan.dodlek@zg.t-com.hr
Primljeno: 7. 2. 2011.
Uvod
U Poetici Aristotel progovara o pjesnikom umijeu i opisuje ga
kao:
filozofskije od povijesti i treba ga shvatiti ozbiljnije od nje. Pjesnitvo
naime govori vie ono to je openito, a povijest ono to je pojedinano.
(Aristotel, 1983, 24)
31
I. Dodlek: Aristotelovo odreenje traginoga METODIKI OGLEDI, 18 (2011) 2, 3139
32
I. Dodlek: Aristotelovo odreenje traginoga METODIKI OGLEDI, 18 (2011) 2, 3139
33
I. Dodlek: Aristotelovo odreenje traginoga METODIKI OGLEDI, 18 (2011) 2, 3139
34
I. Dodlek: Aristotelovo odreenje traginoga METODIKI OGLEDI, 18 (2011) 2, 3139
35
I. Dodlek: Aristotelovo odreenje traginoga METODIKI OGLEDI, 18 (2011) 2, 3139
Tako je:
peripetija obrat radnje u protivno prema vjerojatnosti i nunosti kao
to je npr. u Edipu glasnik, koji je doao da razveseli Edipa i ukloni nje-
gov strah u vezi s majkom, otkrivi mu tko je, postigao suprotno. (Aristotel,
1983, 26)
36
I. Dodlek: Aristotelovo odreenje traginoga METODIKI OGLEDI, 18 (2011) 2, 3139
37
I. Dodlek: Aristotelovo odreenje traginoga METODIKI OGLEDI, 18 (2011) 2, 3139
Zakljuak
Bit se kazalita, prema Gadameru, oituje u igri stvorenoj radi pro-
matranja koja gledatelje vodi prema meusobnom sjedinjenju. Budui
da je religijskog podrijetla, ono je svetkovina koja se slavi. Ta pak svet-
kovina ima neto to uzvisuje, njezine sudionike izdvaja iz svakodne-
vice i vodi prema zajednitvu koje zahvaa sve sudionike. To svetko-
vanje/kazalina igra nije samo vrijeme koje je bez svrhe i kojom se eli
ispuniti dokolicu, nego je to vrijeme stvaranja i uzdizanja u preobraeni
bitak (usp. Gadamer, 2003, 249).
Aristotelovi i u tragediji ine bit onoga to zovemo
traginim. Uzeti iz konteksta svakodnevnoga i stavljeni u kontekst ka-
zaline igre, u sudionicima bude vlastite zaboravljene i potisnute alosti
i potekoe i ukazuju na plemenitost i hrabrost kao put preobraenja
vlastite svakodnevice (). Ne moemo se, dakle, sloiti s Plato-
nom koji u traginome vidi opasnost da oni koji sudjeluju i promatraju
tragine situacije postaju kukavice i gube hrabrost i trezvenost. U tom
smislu je i danas vana aktualizacija Aristotelovog odreenja tragino-
ga, jer patnja i bol su svevremene i sveope stvarnosti. Hrabrost, pak, i
izdrljivost u patnji, sveope su i svevremene vrline i jedan od naina
suoavanja s tom munom stranom nae stvarnosti.
Aristotelovo odreenje tragedije i traginoga prvi je sustavni po-
kuaj takvog odreenja. Mnogi su autori nakon Aristotela (Boccaccio,
Chaucher, Cornelie, Racine, Hegel, Schopenhauer, Nietzsche) sve do
naih dana nastojali kroz svoja istraivanja dati vlastiti doprinos u de-
finiranju onog traginog i ta se nastojanja, dakako, esto ne poklapaju
s Aristotelovima, no nitko nije zaobiao Aristotela to opet ukazuje na
38
I. Dodlek: Aristotelovo odreenje traginoga METODIKI OGLEDI, 18 (2011) 2, 3139
Literatura
Aristotel (1983), O pjesnikom umijeu, Zagreb: August Cesarec.
Aristotel (1989), Retorika, Zagreb: Naprijed.
Gadamer, Hans-Georg (2003), Ogledi o filozofiji umjetnosti, Zagreb: AGM.
Edwards, Paul (ur.) (1967), The Encyclopedia of Philosophy, Volume eight, New
York: The Macmillan & The Free Press.
Kaufman, Valter (1989), Tragedija i filosofija, Novi Sad: Knjievna zajednica No-
vog Sada.
Freud, Sigmund (2001), Tumaenje snova, Zagreb: Stari Grad.
Sofoklo (1996), Kralj Edip; Antigona, Zagreb: SysPrint.
Platon (2001), Drava, Zagreb: Naklada Juri.
Since Plato in The Republic argues that tragedian poets are imitators and
therefore triply distant from the truth, we will be interested in how Aristotles con-
cept of the tragical in fact has a purpose to reveal the truth about the man. Aris-
totle in Poetics defines the tragedy as an imitation of an action that is serious,
complete, and of a certain magnitude; in language embellished with each kind of
artistic ornament, the several kinds being found in separate parts of the play; in
the form of action, not of narrative; through pity and fear effecting the proper pur-
gation of these emotions (VI, 24). While Plato wants to exclude tragedy from his
ideal state because of its fatality for the courage, Aristotle in his comprehension of
the tragical points to the completely opposite effect. Thus tragedy inspiring experi-
ence of pity and fear liberates from the suppressed emotions, gives pleasant relief
and leads to the courage. In that context Aristotles defining tragical as a way to
leading courage and purification of emotions will be elaborated.
Key words: Aristotle, tragedy, imitation, pity (), fear (), purification
()
39