21 Izvjestaj EK

dokumenta
IZVJETAJ EVROPSKE KOMISIJE

O NAPRETKU CRNE GORE ZA 2015.
In the Matica magazine we have published The European

Commission Progress Reports for 2006, 2007, 2008, 2009,
2010, 2011, 2012, 2013 and 2014. As a part of the regular prac-
tice, in this issue of the magazine we are publishing the 2015
Progress Report.
1. UVOD1
1.1. Kontekst
Evropski savjet je Crnoj Gori dodijelio status kandidata u

decembru 2010. Pristupni pregovori otvoreni su u junu 20122.
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Crne Gore i EU
stupio je na snagu u maju 2010. Pored pristupanja Evropskoj
uniji, kljuni prioritet vanjske politike Crne Gore tokom izvje-
tajnog perioda bilo je osiguravanje poziva za ulazak u NATO.
1 Ovaj izvjetaj obuhvata period od oktobra 2014. do septembra 2015.

Izvjetaj se zasniva na razliitim izvorima, ukljuujui i priloge Vlade Crne
Gore, drava lanica EU, izvjetaje Evropskog parlamenta , kao i informacije iz
razliitih meunarodnih i nevladinih organizacija. Po pravilu, zakonodavstvo ili
mjere koje su u pripremi, ili ekaju na usvajanje u Skuptini, nijesu uzeti u obzir.
2 Do danas je otvoreno 20 pregovarakih poglavlja, pri emu su dva privre-
meno zatvorena.
www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 507

Izvjetaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015.
Zajedniko za oba prioriteta je fokus na vladavini prava:
napredak u ovoj oblasti je kljuni uslov za oba procesa.
Tokom izvjetajnog perioda otvoreno je osam pregovarakih
poglavlja. EU je odredila zavrna mjerila za otvorena poglavlja,
pruajui smjernice za budue korake u ispunjavanju obaveza
lanstva u EU. Crna Gora je postigla dobar napredak u
ispunjavanju poetnih mjerila za poglavlja kao to su
Poljoprivreda i ruralni razvoj, Energetika, Zapoljavanje i soci-
jalna politika i Regionalna politika i priprema za strukturne
instrumente. Posebnu panju sada treba posvetiti ispunjavanju
poetnih mjerila u poglavljima kao to su Politika konkurenci-
je i ivotna sredina i klimatske promjene, koja predstavljaju
izazov za Crnu Goru.
1.2. Kratak pregled izvjetaja
to se tie politikih kriterijuma, novo izborno zakono-

davstvo usvojeno 2014. godine potrebno je implementirati u
potpunosti, ukljuujui i dio koji se odnosi na elektronsku iden-
tifikaciju glasaa. Nije bilo politikih posljedica povodom
navodne zloupotrebe javnih fondova u partijske politike svrhe
(afera Snimak).
Neke opozicione partije su u septembru zapoele bojkot rada
Skuptine. Takoe, organizovana je serija protesta izvan
Skuptine. Protesti su na kraju doveli do sukoba policije i
protestanata to je rezultiralo povredama i tetom na imovini.
Oekuje se da e svi sluajevi nasilja i navodi o prekomjernoj
upotrebi sile tokom ovih dogaaja biti propisno istraeni.
Takoe, sve politike partije treba ponovo da pristupe konstruk-
tivnom politikom dijalogu u parlamentu.
Postignut je odreeni napredak u jaanju saradnje izmeu vla-
dinih i organizacija civilnog drutva, naroito u pogledu uea
organizacija civilnog drutva u procesu pristupanja, pri emu je
508 MATICA, br. 64, zima 2015. www. maticacrnogorska.me

civilno drutvo nastavilo da igra aktivnu ulogu. Potrebno je
stvoriti uslove koji doprinose volonterskom radu, graanskom
aktivizmu i socijalnom preduzetnitvu.
to se tie reforme javne uprave, Crna Gora je umjereno
spremna. Meutim, nejednaki su rezultati u osiguravanju
zapoljavanja na osnovu zasluga i rjeavanju problema poli-
tizacije; ovo treba osigurati na svim nivoima, izmeu ostalog i
na starjeinskim pozicijama. U pogledu javnog finansijskog
upravljanja, Crna Gora treba da uskladi svoje raunovodstvene
standarde s meunarodnim standardima i uspostavi snaan okvir
unutranje kontrole te unaprijedi zakonsku usklaenost.
Pravosudni sistem je umjereno spreman. Napravljeni su vani
koraci u usklaivanju zakonskog okvira s evropskim
standardima, poveanju profesionalizma i nezavisnosti. Sada je
potrebno staviti naglasak na implementaciju. U 2014. godini
broj zaostalih sudskih sluajeva nije zanajno umanjen. Etiki
kodeksi za sudije i tuioce usklaeni su s relevantnim evropskim
i meunarodnim standardima. Strategija sudske reforme (2014-
2018) i pratei akcioni plan su definisani. Sada je potrebna puna
implementacija novog sistema zapoljavanja, profesionalnog
ocjenjivanja i unapreivanja.
U pogledu borbe protiv korupcije, Crna Gora je postigla
odreeni nivo spremnosti. Meutim, bilans ostvarenih rezultata
u pogledu produktivnih istraga, krivinog gonjenja i konanih
presuda u sluajevima korupcije, a naroito visoke korupcije,
ostaje ogranien. U borbi protiv organizovanog kriminala zeml-
ja je dostigla odreeni nivo spremnosti. Neophodni su dalji
napori, naroito u ispitivanju irih kriminalnih mrea i borbi
protiv pranja novca.
Dalji napredak u ukupnim pristupnim pregovorima takoe e
zavisiti od vladavine prava: ona e morati biti demonstrirana i
ocijenjena na osnovu pouzdanih bilansa rezultata ostvarenih u
borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Zakonski okvir za zatitu ljudskih prava je u velikoj mjeri
usklaen s evropskim standardima, ali ostaju problemi u pogle-
du implementacije. Crna Gora je postigla odreeni nivo sprem-
nosti u oblasti slobode izraavanja. Meutim i dalje ostaju
razlozi za zabrinutost: tokom izvjetajnog perioda bilo je
sluajeva napada na medijske radnike i imovinu, iako manje
nego prethodnih godina. Pojedini sluajevi nasilja nad medijima
ostaju da budu rijeeni, ukljuujui i najozbiljniji sluaj ubistva
glavnog i odgovornog urednika iz 2004. godine. Nedostatak
vrstih profesionalnih i etikih standarda, kao i nedostatak
efikasne samoregulacije ne doprinose napretku slobode medija.
Crna Gora je nastavila da igra konstruktivnu ulogu u regional-
noj saradnji i napravila je vane korake u iznalaenju obostrano
prihvatljivih rjeenja za bilateralna pitanja sa susjedima,
ukljuujui i potpisivanje graninih sporazuma s Bosnom i
Hercegovinom i Kosovom* u avgustu.
U pogledu ekonomskih kriterijuma, Crna Gora je postigla

umjerenu spremnost u razvijanju funkcionalne trine eko-
nomije. Postignut je odreeni napredak u radu na fiskalnoj
konsolidaciji i poboljanju poslovnog ambijenta. Ekonomija se
oporavila 2013. godine od dvostruke recesije u 2009. i 2012.
godini. Nakon blagog usporavanja 2014. godine, ekonomski
rast ponovo dobija zamah, poguran investicijama. Dok e iz-
gradnja autoputa Bar-Boljare zajedno s drugim investicijama u
energetici, saobraaju i turizmu pomoi ekonomski rast, cijena
autoputa moe da dovede u pitanje fiskalnu odrivost. Crna
Gora treba da uloi napore u cilju smanjenja javnog duga. Ban-
ke se suoavaju s postojano visokim nivoom NPL-a,
* Ovakvo imenovanje ne dovodi u pitanje stavove o statusu, i u skladu je sa

rezolucijom UNSCR 1244 i Miljenjem Meunarodnog suda pravde o
kosovskom proglaenju nezavisnosti.
problemima povraaja dugova i niske profitabilnosti zbog male
veliine trita, to dovodi do kredita koji su malobrojni i
skupi. Uprkos malom napretku, uinak trita rada ostaje
nezadovoljavajui s postojano visiokom stopom nezaposlenos-
ti koja trenutno iznosi 18%.
Crna Gora je umjereno spremna po pitanju sposobnosti da
izae na kraj s pritiskom konkurencije i trinim silama unutar
Unije. Meutim, kada su u pitanju industrijski i poljoprivredni
proizvodi, Crna Gora i dalje trpi nisku konkurentnost koju
treba unaprijediti. I dalje su potrebne vee reforme u cilju
jaanja fizike infrastrukture i ljudskog kapitala zemlje, kako
bi se osigurala predvidiva regulatorna sredina koja bi pruala
podrku.
Kada je u pitanju njena sposobnost preuzimanja obaveza

lanstva, Crna Gora je umjereno spremna u pogledu veine
poglavlja pravne tekovine EU, mada nivo usklaenosti varira.
Crna Gora je umjereno spremna u pogledu javnih nabavki.
Potrebno je vie rada kako bi se sprijeila korupcija koja se javl-
ja u ciklusu nabavki. U pogledu finansijske kontrole Crna Gora
je takoe umjereno spremna ali potrebni su znaajni napori kako
bi se unutranja finansijska kontrola javnog sektora (PIFC)
implementirala na svim nivoima javne uprave i u dravnim
preduzeima. U oblasti statistike, Crna Gora je postigla odreeni
nivo spremnosti: potrebni su znaajni napori, naroito da bi se
osigurala usklaenost makroekonomske i poslovne statistike sa
standardima EU.
Crna Gora je u ranoj fazi priprema, imeu ostalog i u oblasti-
ma ivotne sredine i klimatskih promjena. Usklaivanje s
pravnom tekovinom EU i jaanje administrativnih kapaciteta i
dalje predstavljaju znatan izazov za Crnu Goru.

2. POLITIKI KRITERIJUMI
2.1. Demokratija
Izbori
Novo izborno zakonodavstvo Crne Gore usvojeno 2014.

godine potrebno je implementirati u potpunosti i svi budui
izbori treba da se odravaju u skladu s novim zakonima. Budet
Dravne izborne komisije je uvean, ali ovu instituciju treba
dalje jaati. Preostaje da se dovre sudski postupci vezani za
navodnu zloupotrebu javnih fondova u partijske politike svrhe
i osigura politika odgovornost.
U oktobru 2014, Skuptina je imenovala lanove Dravne

izborne komisije (DIK). Godine 2015, budet DIK-a znaajno je
uvean ali potrebno je dalje jaati ovu instituciju. Zapoljavanje
kadra je zavreno.
Izborno zakonodavstvo usvojeno 2014. godine nije u pot-
punosti implementirano, ukljuujui i nova pravila o elektron-
skoj identifikaciji biraa i auriranju jedinstvenog spiska biraa.
Potrebno je uspostaviti ad hoc skuptinski odbor za praenje
implementacije zakonodavstva radi izgradnje povjerenja u
izborni proces.
Skuptina je u decembru usvojila novi zakon o finansiranju
politikih partija i izbornim kampanjama, nakon to je Ustavni
sud prethodno ponitio neke od odredaba starog zakona.
Donoenje novog zakona znai da je Crna Gora postigla
napredak u ispunjavanju glavnih preporuka koje su dali GRECO
i Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava.
Postignut je odreeni napredak u sudskom postupku povodom
afere Snimak iz 2012. godine koja je ukljuivala navodnu

zloupotrebu javnih fondova za partijske politike ciljeve. Vii
sud u Bijelom Polju je u februaru revidirao odluku Osnovnog
suda u Pljevljima od septembra 2014, i izrekao stroije kazne za
direktora Centra za socijalni rad i slubenika te institucije.
Desetoro ljudi koji su prethodno osloboeni zbog nedostatka
dokaza imali su ponovno suenje koje je zavreno izricanjem
uslovnih zatvorskih kazni od est mjeseci. Veina krivinih pri-
java dostavljenih tuilatvu vezano za aferu Snimak je
odbaena. Do danas nije bilo nikakvih politikih posljedica.
Podgoriki Osnovni sud je u maju osudio petoro ljudi za
kupovinu linih karata u ime vladajue Demokratske partije
socijalista Crne Gore (DPS) prije podgorikih lokalnih izbora u
maju 2014. Jedan od optuenih osuen je na pet mjeseci zatvo-
ra a ostali su dobili uslovne kazne. estoro ljudi je osloboeno
svih optubi. Istraga nije supjela da rasvijetli ko je naloio
kupovinu linih karata.
U oktobru 2014, Ustavni sud je odluio da odreene odredbe
zakona o izboru odbornika i poslanika nijesu ustavne. Dotine
odredbe propisivale su da parlamentarne stranke, za razliku od
vanparlamentarnih, ne moraju sakupljati potpise podrke za nji-
hove izborne liste.
Skuptina
Skuptina Crne Gore ima novousvojeni Etiki kodeks

namijenjen jaanju cjelokupnog okvira za borbu protiv korupci-
je i povjerenja javnosti u parlament. Rad u ovim dvijema oblas-
tima mora biti nastavljen. Skuptina i dalje funkcionie na
transparentan nain, ali jo uvijek ne postoji procedura za pos-
tupanje po peticijama graana. Nadzor i zakonodavni kapaciteti
moraju biti unaprijeeni. Sve politike stranke treba da pokau
odgovornost te da se ponovo ukljue u konstruktivan dijalog, sa
Skuptinom kao kljunim forumom za politike debate.

Skuptina je u decembru usvojila Etiki kodeks. Kodeks
propisuje opte etike principe, definie pravila ponaanja u
izvravanju parlamentarnih dunosti, i promovie transparent-
nost. Pravo albe je za sada ogranieno na poslanike i parla-
mentarna tijela ali treba da bude proireno kako bi ukljuilo i
graane, medije i ostale eksterne zainteresovane strane. Takoe
ima prostora za unapreenje u nizu drugih oblasti, izmeu osta-
log i u pogledu obaveze poslanika da prijavljuju line interese,
zastarijevanja i opsega primijenjenih kazni.
Neke opozicione partije su u septembru zapoele bojkot Skup-
tine. Takoe, organizovan je niz protesta ispred Skuptine. Ovo
je dovelo do sukoba izmeu policije i demonstranata, to je za re-
zultat imalo povrede i imovinsku tetu. Oekuje se da e svi na-
silni incidenti, kao i optube za prekomjernu upotrebu sile biti
propisno istraeni. U isto vrijeme, sve politike partije bi se pono-
vo trebale ukljuiti u konstruktivan politiki dijalog u Skuptini.
Kapaciteti Skuptine da djeluje na osnovu zakljuaka
i preporuka usvojenih na kontrolnim sasluanjima ostaju
ogranieni.
Skuptina je nastavila da pokazuje visok nivo transparent-
nosti. Tokom izvjetajnog perioda, ona je nastavila da odgovara
na sve zahtjeve za pristup informacijama. Jo uvijek nijesu
uspostavljene procedure za postupanje po peticijama graana.
Administrativne i strune kapacitete je potrebno dalje unapri-
jediti a za Skuptinu bi trebao biti prioritet da obezbijedi da
njeni objekti budu pristupani za osobe s invaliditetom.
Uprava
Koordinacija institucija ukljuenih u proces pristupanja je

ojaana, ali ima prostora za dalje unapreivanje. Potrebno je
dalje jaati transparentnost i ukljuenost zainteresovanih
strana. Potrebno je konsolidovati javne finansije na lokalnom

nivou i ojaati budetske pozicije, transparentnost, efikasnost i
odgovornost jedinica lokalne samouprave.
Pored pristupanja Evropskoj uniji, kljuni prioritet vanjske

politike Crne Gore tokom izvjetajnog perioda bilo je osigura-
vanje poziva za ulazak u NATO. Zajedniko za oba prioriteta je
fokus na vladavini prava: napredak u ovoj oblasti je kljuni
uslov za oba procesa.
Koordinacija meu institucijama ukljuenih u proces
pristupanja je ojaana. U pogledu transparentnosti, Operativni
tim Partnerstva za otvorenu upravu je rasputen zbog nepravil-
nosti u njegovom imenovanju nakon ega je ponovo uspostavljen.
Platforma za elektronske peticije i dalje postoji ali je nedovoljno
koriena. Kapacitete i nezavisnost regulatornih tijela treba
ojaati, dok je potrebno dalje unaprijediti ukljuenost i konsulto-
vanje zainteresovanih strana. Uprkos nekim poboljanjima u
pogledu resursa Zatitnika ljudskih prava i sloboda, kapaciteti za
produktivno postupanje po albama i dalje su ogranieni.
U decembru Skuptina je usvojila izmjene i dopune zakona o
finansiranju lokalne samouprave, dajui nedavno uspostavljenim
optinama Petnjici i Gusinju pristup dodatnim fondovima. Znaa-
jan broj jedinica lokalne samouprave se bori s visokim optinskim
dugovima i nijesu finansijski autonomne. Vlada je u februaru odo-
brila restrukturiranje neizmirenih poreskih obaveza za 14 optina.
Vlada je u januaru usvojila Strategiju strunog usavravanja
lokalnih slubenika i namjetenika za period 2015-2018. kao i
pratei akcioni plan za 2015-2016. Do sada 19 od 23 jedinice
lokalne samouprave usvojilo je planove za borbu protiv korupcije.
Civilno drutvo
Postignut je odreeni napredak u unapreivanju saradnje

izmeu organa vlasti i organizacija civilnog drutva, naroito

kada je u pitanju uee OCD-a u procesu pristupanja, gdje je
civilno drutvo nastavilo da igra aktivnu ulogu. Meutim, potre-
bna je vea transparentnost u Vladinim procedurama
za saradnju i konsultacije s organizacijama civilnog dru-
tva. Zabrinjavajue je to to su pojedini aktivisti civilnog drut-
va postali mete napada na linoj osnovi od strane lokalnih
medija. Potrebno je stvoriti uslove koji doprinose volonterskom
radu, graanskom aktivizmu i socijalnom preduzetnitvu.
Osnaeno civilno drtvo je kljuna komponenta svakog

demokratskog sistema i kao takvo treba da bude prepoznato i
tretirano od strane dravnih institucija. Ovo takoe podrazumi-
jeva stvaranje mogunosti za sadrajne konsultacije i zakonskog
prostora i materijalnih sredstava za njegov razvoj. I pored nekih
pozitivnih primjera, u Crnoj Gori i dalje ima prostora za
poboljanja u tom pogledu. Predstavnici civilnog drutva su u
raznim prilikama izrazili svoje nezadovoljstvo nivoom
ukljuenosti u kreiranju politika.
Odnosi izmeu OCD-a i organa vlasti su povremeno bili pret-
jerano suparniki uz postojanje nepovjerenja, naroito po
pitanju politike situacije, vladavine prava i temeljnih prava.
Sluajevi u kojima su organi vlasti nezakonito nadzirali organi-
zacije civilnog drutva i koristili se administrativnim zastrai-
vanjem i pravnim prijetnjama prijavljeni su i dokazani, i
donijete su sudske presude. Zabrinjavajue je to to su pojedini
aktivisti civilnog drutva postali mete napada na linoj osnovi
od strane lokalnih medija putem klevetnikih kampanja.
Potrebna je vea transparentnost u Vladinim procedurama za
saradnju i konsultacije s organizacijama civilnog drutva, naro-
ito u pripremi nacrta zakona. Novi Savjet za razvoj nevladinih
organizacija je aktivan od 2014. Njegovi glavni zadaci ukljuuju
praenje strategije razvoja OCD-a i relevantnih odjeljaka Akci-
onog plana za poglavlje 23. Do sada je uinak implementacije

strategije bio neujednaen; izmjene i dopune zakona o nevladin-
im organizacijama i dalje nijesu usvojene.
Crna Gora treba da uspostavi odriv sistem javnog finansiran-
ja OCD-a kao i odgovarajui institucionalni okvir. Takoe je
potrebna institucionalna kultura koja omoguava razvojne
aktivnosti civilnog drutva lokalnih zajednica, kroz besplatno
ustupanje javnog prostora i druge oblike podrke. Postojei sis-
tem javnog finansiranja do sada se pokazao neefikasnim to je
potvrdila i Dravna revizorska institucija. Takoe, zakon o
igrama na sreu koje su trenutno jedini izvor javnog finansiran-
ja OCD-a ne primjenjuje se propisno i iznos koji se dodjeljuje za
projekte OCD-a se smanjuje.
Potrebno je stvoriti uslove koji doprinose volonterskom radu i
socijalnom preduzetnitvu. To ukljuuje ne samo zakonodav-
stvo ve uvoenje sveobuhvatnih promjena u pristupu drutva
volonterskom radu i civilnom aktivizmu.
2.2. Reforma javne uprave
Crna Gora je umjereno spremna u pogledu reforme njene

javne uprave. Postigla je odreeni napredak u posljednjoj godi-
ni, uglavnom u pogledu pruanja usluga graanima i pre-
duzetnicima i javnog finansijskog upravljanja. Meutim, iako je
Crna Gora postigla odreeni napredak u okviru svoje strategije
reforme javne uprave za 2011-2016, nijesu postignuti svi njeni
ciljevi. Predmet zabrinutosti su i odlaganja u pogledu racional-
izacije javnog sektora.
U dolazeoj godini Crna Gora bi naroito trebala da:
usvoji novu strategiju reforme javne uprave za 2016-2020,
kao i viegodinji program reformi upravljanja javnim
finansijama;
osigura punu implementaciju zakona o dravnim

slubenicima i namjetenicima i pridrava se principa zasluga,
depolitizacije i transparentnosti u zapoljavanju, ocjenjivanju i
otputanju na svim nivoima, ukljuujui i starjeinske pozicije;
pripremi se za implementaciju novog zakona o optem
upravnom postupku, i istovremeno sprovede reviziju i
usklaivanje (po potrebi) ostalog relevantnog zakonodavstva; i
osigura da usvojene mjere racionalizacije javne uprave
budu sprovedene, pri emu e obezbijediti neophodne kapacitete
i znanja za evropske integracije.
Dravna sluba i upravljanje ljudskim resursima
Zakonski okvir Crne Gore o dravnoj slubi je uspostavljen.

Principi zapoljavanja, unapreivanja i otputanja na
osnovu zasluga regulisani su Zakonom o dravnim slubenici-
ma i namjetenicima, i u velikoj mjeri su u skladu s
meunarodnim standardima. Ipak, rezultati ostvareni u osigura-
vanju zapoljavanja na osnovu zasluga neujednaeni su na svim
nivoima, izmeu ostalog i za starjeinske pozicije.
Crna Gora treba dalje da jaa kapacitete Uprave za kadrove
kako bi mogla pratiti i koordinisati jedinice ljudskih resursa na
efektiven nain. Potrebno je dodatno aurirati Centralnu
kadrovsku evidenciju nakon zajednikih napora Ministarstva
finansija i Uprave za kadrove koje su ve pozvale institucije da
to urade. Disciplinske procedure regulisane su Zakonom o
dravnim slubenicima i namjetenicima kako bi se izbjegle
neosnovane odluke.
Postojei sistem nadoknada u javnom sektoru je nedovoljno
transparentan, i princip jednake plate za isti posao ne potuje se
u potpunosti. Pored toga to su Zakonom o zaradama dravnih
slubenika i namjetenika definisana pojedina pravila o
osnovnom i varijabilnom dijelu plata, postoji veliki diskrecioni
udio koji moe da dodjeljuje vii upravni kadar. Isplata bonusa

takoe nije dovoljno transparentna. Trenutno je u pripremi novi
zakon o zaradama u javnom sektoru osmiljen da povea trans-
parentnost i fiskalnu odgovornost.
Uprava za kadrove je odgovorna za projektovanje i pruanje
programa obuka u skladu s godinjim akcionim planom.
Meutim, zakonsko pravo dravnih slubenika na kontinuirano
profesionalno usavravanje ne potuje se u potpunosti.
tavie, tokom posljednje tri godine broj obuka se smanjio.
Ocjene rada sprovode se u ogranienom broju institucija, i to
esto na prilino formalistiki nain.
Integritet dravne slube poveao se od usvajanja Zakona o
dravnim slubanicima i namjetenicima 2013. godine. Nova
Agencija za sprjeavanje korupcije trebala bi biti uspostavljena
1. januara 2016. godine. Ona e pratiti prijavljivanje konflikta
interesa i imovine i pruati zatitu zvidaima.
Izrada politika i koordinacija
Crna Gora ima uspostavljen pravni okvir i institucionalne

strukture za obezbjeivanje osnove za funkcionisanje dobrog
sistema za kreiranje politika, ukljuujui politike vezane za
evropske integracije. Postoji jasna podjela odgovornosti izmeu
ministarstava odgovornih za koordinaciju, naroito Generalnog
sekretarijata Vlade, Ministarstva vanjskih poslova i evropskih
integracija, Ministarstva finansija i drugih ministarstava.
Meutim, sistem srednjoronog planiranja nije u potpunosti
razvijen. Konkretno, vlada ima slabe kapacitete da preispituje
nacrte politika i procjenjuje da li su njima ispunjene prethodne
obaveze. Sektorske politike su nekoherentno izraene i esto im
nedostaje proraun trokova ili veza sa srednjoronim okvirom
trokova, to izlae riziku njihovo budue sprovoenje.
Tek djelimino su osigurani inkluzivna politika i politika
zasnovana na dokazima, kao i zakonodavni razvoj. Osim

nedostatka bilo kakvih konkretnih pravnih zahtjeva za njih, min-
istarstva imaju relativno mali broj dravnih slubenika koji rade
na analizi i izradi politika. Ministarstva se prije fokusiraju na
sprovoenje politika. Ovo takoe umanjuje kapacitete instituci-
ja za izradu zakonodavstva, ukljuujui za pravnu tekovinu.
Meuresorske i javne konsultacije su regulisane, ali postoje
znaajne slabosti u sprovoenju. Javne konsultacije nijesu
sistematino organizovane. Kada se odravaju, ove konsultacije
ne ukljuuju nuno sve relevantne zainteresovane strane i esto
se organizuju dosta kasno tokom procesa. Analize uticaja
propisa treba da budu ukljuene u zakonodavne prijedloge, kao
i prijedloge politika. Dokazano je da se ovo sprovodi u praksi,
ali se u nekim od analiza ne daje dovoljno detalja ili se akcenat
stavlja samo na fiskalne uticaje.
iroko objavljivanje izvjetaja Vlade omoguava javno pra-
enje rada Vlade. Meutim, u tim izvjetajima se akcenat vie
stavlja na pruanje informacija o kvantitetu nego na rezultate i
ishode koji su postignuti primjenom vladinih politika.
Odgovornost dravne uprave
Cjelokupna organizacija crnogorske dravne uprave ne garan-

tuje efektivne linije odgovornosti. Odgovornost agencija pre-
ma matinim institucijama kada je rije o finansijskom i opera-
tivnom izvjetavanju znaajno varira, to ini efektivno praenje
problematinim. Takoe, linije odgovornosti u okviru institucija
su slabe, i odgovornosti se obino ne prenose na srednji mena-
dment. Osim toga, upravljaka odgovornost se ne primjenjuje
sistematino (vidjeti poglavlje 32 Finansijski nadzor).
Racionalizacija dravne uprave predstavlja jedan od kljunih
prioriteta vaee strategije za reformu javne uprave, ali je broj
dravnih slubenika zapravo porastao u 2014. godini, uglavnom
(ali ne iskljuivo) na lokalnom nivou. Meutim, poto e za

svako novo zapoljavanje u lokalnoj samoupravi biti potrebno
odobrenje Ministarstva finansija, mogue je da e crnogorski
javni sektor u budunosti biti manje obiman i fiskalno jai, ime
e se istovremeno obezbijediti kapaciteti i vjetine koji su
neophodni za proces evropskih integracija.
Crna Gora je uspostavila odgovarajue mehanizme za unutran-
ji i vanjski nadzor kako bi osigurala pravo graana na dobru
upravu. Ukupan broj preporuka Zatitnika ljudskih prava i slo-
boda je nizak, iako je stepen njihovog sprovoenja visok. Pravo
na pristup informacijama u posjedu dravnih organa reg-
ulisano je Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, ali u
praksi dravna uprava jo uvijek ne reaguje dovoljno brzo ili nije
proaktivna po ovom pitanju. Agencija za zatitu linih podataka i
slobodan pristup informacijama je operativna od 2013. godine, ali
nema dovoljno kapaciteta za rad na sve veem broju albi koje joj
pristiu. utanje administracije predstavlja znaajan problem i
uzrok je za skoro 50 % albi koje pristiu od javnosti.
Pravo na administrativnu pravdu regulisano je Zakonom o
upravnom postupku. Meutim, postoje nedostaci u sprovoenju,
naroito zbog utanja administracije. Osim toga, Crna Gora ima
veliki broj posebnih postupaka, i zbog toga nedostaje transpar-
entnost u administrativnim albama i sudskim kontrolama.
Upravni parnini postupci kratko traju, ali s obzirom na to da se
predmeti esto vraaju dravnoj upravi na dalje razmatranje,
mnogi od njih opet zavre u sudu. Crna Gora nema konkretan
zakon o javnoj odgovornosti kojim se osigurava pravo da se
trai nadoknada. Umjesto toga, ovu oblast regulie nekoliko
pravnih akata koji nijesu lako razumljivi javnosti.
Upravljanje javnim finansijama
Crna Gora je sprovela odreene reforme svojih javnih finansi-

ja. Neophodan je znaajan dodatni rad, na primjer kada je rije

o uspostavljanju viegodinjeg finansijskog planiranja; poste-
penom prelasku na planiranje budeta zasnovanom na politici;
poboljanju finansijskog predvianja, upravljanja i kontrole
finansijskih obaveza; upravljanju sredstvima i spreavanju utaje
poreza. Crna Gora takoe treba da pobolja pravnu usklaenost.
Finalizuje se sveobuhvatan program reforme upravljanja
javnim finansijama kako bi se otklonili utvreni nedostaci.
Ovim programom treba da se uspostavi relevantan i pouzdan
okvir i da se obezbijedi akcioni plan koji e realno sortirati i
povezati reforme u razliitim oblastima.
Transparentnost budeta mora da se dodatno pobolja.
Godinji budet je dostupan javnosti, ali mjeseni izvjetaji o
prihodima, rashodima i zajmovima daju samo zbirne informaci-
je. Nije transparentno kako su razliite institucije potroile svoja
budetska sredstva i nema objanjenja o varijacijama tokom
godine. Treba da se ojaa kapacitet Skuptine za nadzor nad
budetom i treba joj dati dovoljno vremena da obradi podatke
vezane za budet.
Pruanje usluga graanima i preduzeima
Crna Gora se obavezala na kreiranje servisno orijentisane

uprave u svojoj strategiji za reformu javne uprave za period
2011-2016 i strategiji za e-Upravu. Meutim, zadovoljstvo koris-
nika vladinim uslugama se jo uvijek ne mjeri redovno. Jednak
pristup javnim slubama, ukljuujui elektronske slube je u
velikoj mjeri obezbijeen. Centralni vladin portal obezbjeuje
pristup ka skoro 80 elektronskih slubi iz 25 dravnih institucija,
ali mnoge od njih pruaju samo osnovne usluge, kao to su infor-
macije i obrasci, a ne potpune elektronske procedure. Zakon o e-
Upravi iz 2014. godine postavlja konkretne rokove za razvoj e-
slubi i interoperabilnosti. Tokom ljeta 2015. godine, Vlada je
usvojila uredbu o njenom funkcionisanju i upravljanju sadrajem.

Novi Zakon o optem upravnom postupku je usvojen u
decembru, a stupie na snagu u julu 2016. Iako ovaj zakon pred-
stavlja veliki korak naprijed u pojednostavljenju upravnih
postupaka, i dalje je neophodan znaajni rad na obuci dravnih
slubenika kada je rije o njegovoj primjeni i obezbjeivanju
dosljednosti sa posebnim postupcima. Skoro 150 posebnih
postupaka morae da se ukine ili uskladi sa novim zakonom.
Strateki oblik reforme javne uprave
Strategija reforme javne uprave kreirana je za period 2011-

2016. Vaei akcioni plan istie krajem 2015. Crna Gora je u
junu usvojila analizu uticaja strategije. U utvrene nedostatke
spadaju ciljevi koji nijesu povezani s ciljevima uinka i akcioni
plan koji se fokusira samo na indikatore na nivou rezultata, ne
ishode ili uticaje. Ovi nedostaci treba da budu obraeni u
predstojeoj Strategiji reforme javne uprave za period 2016-
2020, ije se usvajanje planira prije kraja tekue godine.
Obezbijeena je politika podrka, poto je reforma javne
uprave oznaena kao prioritet u mnogim planskim dokumenti-
ma Vlade, sve do premijerskog nivoa i zakljuno s njim.
Uspostavljen je politiki i administrativni okvir za praenje i
izvjetavanje, a Ministarstvo unutranjih poslova je zadueno za
koordinaciju. Finansijska odrivost nove strategije mora da se
osigura budetom za 2016. godinu i srednjoronim okvirom za
izdatke.
2.3. Vladavina prava

Funkcionisanje pravosua
Crnogorski pravosudni sistem je umjereno spreman. Tokom

izvjetajnog perioda Crna Gora je ostvarila odreeni napredak
u ovoj oblasti. Ostvaren je dobar napredak kada je rije o

jaanju zakonodavnog okvira kako bi se poboljala nezavisnost,
odgovornost i profesionalizam pravosua, ali se pravila ne
primjenjuju u potpunosti u praksi. U cjelini posmatrano, sudovi
uspijevaju da se nose sa prilivom predmeta, ali treba da se nas-
tavi sa sprovoenjem mjera za smanjenje broja predmeta u radu
i ukupne duine trajanja postupaka.
Sljedee godine, Crna Gora treba da obrati posebnu panju na:
jaanje nezavisnosti i profesionalizma pravosua kroz
punu primjenu novih sistema zapoljavanja, ocjenjivanja i
unapreenja;
jaanje odgovornosti pravosua kroz uspostavljanje
bilansa ostvarenih rezultata vezanih za primjenu etikog kodek-
sa i novih disciplinskih sistema za sudije i tuioce;
jaanje kapaciteta Sudskog i Tuilakog savjeta,
ukljuujui jaanje kapaciteta za strateko planiranje budeta i
ljudskih resursa.
Strateka dokumenta
Akcioni plan za poglavlje 23 daje pregled sveobuhvatnih

reformi u oblasti pravosua. Njegovo sprovoenje prati
meuresorska radna grupa za poglavlje 23, koja ukljuuje pred-
stavnike civilnog drutva.
Osim toga, postoji strategija reforme pravosua za period
2014-2018 i pratei akcioni plan. Strategija odraava i dopun-
juje glavne prioritete reforme koji su utvreni i obraeni u
Akcionom Planu za poglavlje 23. Uspostavljen je mehanizam za
praenje sprovoenja strategije.
Upravljaka tijela
Sudski i Tuilaki savjet su kljuna tijela odgovorna za

upravljanje pravosudnim sistemom, ukljuujui imenovanje i

unapreenje sudija i tuilaca i sprovoenje disciplinskih mjera
protiv njih. Njihov sastav i postupci imenovanja su u velikoj
mjeri u skladu s evropskim standardima. Meutim, i dalje posto-
ji zabrinutost kada je rije o politikom uticaju na rad ovih tijela.
Sudski savjet ima konsolidovanu administrativnu strukturu.
Meutim, njegov sekretarijat nema dovoljno radnog prostora i
nailazi na potekoe prilikom zapoljavanja novog kvalifiko-
vanog administrativnog kadra. Sekretarijat Tuilakog savjeta
od jula ima svoj sekretarijat, ali zapoljavanje novog kadra treba
da se sprovede do kraja. Budetska sredstva opredijeljena za
Sudski savjet ne pokrivaju dovoljno finansijske potrebe njegov-
og IT sektora.
Radu Tuilakog savjeta jo uvijek nedostaje transparentnost,
dok je pristup odlukama Sudskog savjeta znaajno poboljan i
njegovi sastanci su generalno otvoreni za javnost. U oba savjeta
nedostaje strateko planiranje budeta i ljudskih resursa.
Nezavisnost i nepristrasnost
Glavna naela koja garantuju nezavisnost pravosua,

ukljuujui naelo nepokretnosti sudija, utvrena su Ustavom
Crne Gore i odraavaju se u crnogorskom zakonodavstvu.
Ustavnim amandmanima iz 2013. godine jaa se nezavisnost
pravosua tako to se smanjuje politiki uticaj na imenovanje
sudskih i tuilakih zvaninika na visokom nivou.
Sudije i tuioci imaju stalnu funkciju sve do penzionisanja.
Sudski i Tuilaki savjet imaju ovlaenje da razrijee sudije i
tuioce. Sudije i tuioci uivaju funkcionalni imunitet, osim ako
se radi o krivinom djelu poinjenom prilikom vrenja funkcije.
Meutim, internu nezavisnost pojedinanih sudija moe da
ugrozi to to Vrhovni sud ima mogunost da utvruje naelne
pravne stavove, kao i nadzorna ovlaenja viih sudova u odno-
su na nie sudove. Prema Krivinom zakoniku, nezakonito

mijeanje u rad sudskih zvaninika je zatvorski kanjivo. Do
sada nije bilo sluajeva u kojima su primijenjene ove odredbe.
Naelo nasumine dodjele predmeta garantuje se Zakonom o
sudovima, a sprovodi se automatski kroz Pravosudni informa-
cioni sistem, iako postoje odreena ogranienja za jako male
sudove. Postupak kasnijeg dodjeljivanja sluajeva a ne odmah po
dostavljanju ne iskljuuje u potpunosti mogunost manipulacije.
Netraenje izuzea sudije u sluajevima u kojima je to obavezno
predstavlja osnov za disciplinsku akciju. Pravila povlaenja
dodijeljenih predmeta propisana su Zakonom o sudovima.
Odgovornost
Etiki kodeksi sudija i tuilaca su usklaeni sa relevantnim

evropskim i meunarodnim standardima i povezani sa meha-
nizmima za podnoenje albi od strane predstavnika javnosti.
Potovanje kodeksa prate specijalizovana tijela u sklopu
Sudskog i Tuilakog savjeta.
Novi sistemi disciplinske odgovornosti za sudije i tuioce
udeveni su u februaru 2015. Specijalizovana tijela u sklopu
Sudskog i Tuilakog savjeta su odgovorna za disciplinske
postupke. Meutim, ogranien je broj prijavljenih i utvrenih
krenja etikih kodeksa, kao i disciplinskih postupaka i postu-
paka razrjeenja. Veina albi koje podnose predstavnici javnos-
ti se odnose na sadraj odluka.
Kao i svi javni funkcioneri, sudije i tuioci imaju obavezu da
prijavljuju svoju imovinu na godinjem nivou, kao i da
prijavljuju mogui sukob interesa.
Profesionalizam i kompetentnost
Sudski i Tuilaki savjet imaju ovlaenje da zapoljavaju, ime-

nuju, premjetaju, unapreuju i razrjeavaju sudije i tuioce.

Novo zakonodavstvo koje je usvojeno u februaru 2015.
godine uvodi jedinstveni sistem zapoljavanja na nivou drave
za sudije i tuioce, kao i novi sistem unapreenja zasnovan na
periodinom ocjenjivanju. Novi sistemi su koncipirani tako da
budu transparentni, zasnovani na zaslugama i kroz njih se tei
primjeni objektivnih kriterijuma. Potpuna primjena novih sis-
tema je u toku.
Kvalitet pravosua
Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije obezbjeuje

poetne i kontinuirane obuke za sudije, tuioce i pravne savjet-
nike. Centru je dodijeljena sopstvena budetska linija za 2015.
godinu, ali i dalje zavisi od podrke donatora za odreene speci-
jalizovane obuke. Crna Gora ima status posmatraa u Evropskoj
mrei za obuku u pravosuu.
Pravosudni informacioni sistem koriste svi sudovi za
praenje predmeta, za neke aspekte upravljanja predmetima i
komunikaciju sa strankama. PRIS takoe sakuplja sveobuhvatne
statistike podatke, koji se unose u godinje izvjetaje o radu
sudova. Meutim, sistem ima bezbjednosne propuste i ne
funkcionie pouzdano van Podgorice, djelimino zbog slabe
mrene povezanosti. Osim toga, sistemu nedostaje podrka
jasnog institucionalnog okvira i jo uvijek nije dovoljno razvijen
to se tie tuilake slube. Konanim sudskim odlukama
javnost moe da pristupi putem interneta. Zakon o sudovima
predvia mehanizme kojima se osigurava dosljednost sudske
prakse. Meutim, ovim mehanizmima se izlae riziku interna
nezavisnost pojedinanih sudija.
Trenutni budet sudstva u iznosu od 27,1 miliona eura (40
eura po glavi stanovnika), koji ini 0,78 % BDP-a je nedovol-
jan. Broj sudija i tuilaca u Crnoj Gori je relativno visok u
odnosu na veliinu stanovnitva. Izdacima za zarade ograniava

se opsjeg drugih izdataka, kao to su neophodne investicije ili
besplatna pravna pomo.
Alternativno rjeavanje sporova moe da se ostvari preko
sudova, kao i putem arbitrae i posredovanja. U cjelini posma-
trano uticaj ovakvog naina rjeavanja sporova je i dalje slab.
Efikasnost
U 2014. godini, stopa rijeenosti sluajeva, tj. odnos

rijeenih i novih sluajeva, bio je skoro 100 % (2013: 98,5 %).
Meutim, u cjelini posmatrano, sudovi su u 2014. godini rijeili
16,4 % manje sluajeva nego u prethodnoj godini, a ukupan broj
sluajeva u radu na kraju godine (37 111) ostao je manje ili vie
nepromijenjen. Broj zaostalih predmeta starijih od tri godine u
svim sudovima nastavio je da se smanjuje i na kraju 2014.
godine iznosio je 3192 (4089 na kraju 2013).
U 2014. godini, vrijeme potrebno za donoenje odluke, tj.
prosjeno vrijeme koje protekne izmeu dostavljanja predmeta i
donoenja odluke, bilo je 242 dana za prvostepene odluke u
graanskim predmetima i 261 dan u privrednim predmetima.
Ukupna duina trajanja postupaka od pokretanja do donoenja
konane presude ostaje razlog za zabrinutost.
Borba protiv korupcije
Crna Gora je ostvarila odreeni nivo spremnosti u borbi pro-

tiv korupcije. Korupcija ostaje preovlaujua u mnogim oblasti-
ma i nastavlja da predstavlja ozbiljan problem. U proloj godini
je ostvaren odreeni napredak zahvaljujui jaanju zakonodav-
nog i institucionalnog okvira, ali rad na tome treba da se privede
kraju. Sve institucije treba da pokau proaktivniji pristup prilikom
vrenja svojih dunosti. Bilans ostvarenih rezultata u djelotvorn-
im istragama, krivinom gonjenju i konanim presudama u

sluajevima korupcije, naroito korupcije na visokom nivou je i
dalje ogranien.
Prilikom otklanjanja nedostataka navedenih u daljem tekstu, u
sljedeoj godini, Crna Gora treba da posveti posebnu panju:
uspostavljanju potpuno operativne Agencije za sprjeava-
nje korupcije do 1. januara 2016;
uspostavljanju bilansa ostvarenih rezultata u borbi protiv
korupcije, naroito sluajevima korupcije na visokom nivou i
poveanju kapaciteta za sprovoenje finansijskih istraga;
poboljanju bilansa ostvarenih rezultata u spreavanju
korupcije, ukljuujui djelotvorne kazne za uoene nepravilnosti.
Bilans ostvarenih rezultata
Rezultati istraga, krivinog gonjenja i presuda u sluajevima

korupcije ogranieni su na sluajeve korupcije na niskom i sred-
njem nivou. Visoka stopa istraga prijavljenih krivinih djela s ele-
mentima korupcije nikada nije rezultirala podizanjem optunica.
Do sada nije bilo konanih presuda za sluajeve korupcije na
visokom nivou. U dva sluaja, donesene su prvostepene presude
za bive gradonaelnike, ali sudski postupci i dalje traju. Nekoliko
istraga je u toku, ali odreeni broj sluajeva korupcije na visokom
nivou nikad nije bio predmet ozbiljne istrage. Politike vlasti
treba da osiguraju da su organi za sprovoenje zakona u
potpunosti ovlaeni da postupaju djelotvorno i nepristrasno kada
istrauju navode o korupciji. U sluajevima korupcije na niskom
i srednjem nivou, sudovi esto primjenjuju kazne koje su manje
od minimalnih kazni propisanih Krivinim zakonikom.
Finansijske istrage se jo uvijek ne sprovode sistematino u
sluajevima korupcije. Oduzimanje sredstava nije naloeno ni
u jednom sluaju korupcije. to se tie politikog uticaja na
zvaninike zaduene za sprovoenje zakona i sudske
zvaninike, neke izjave lanova izvrnih i zakonodavnih organa

mogu da se protumae kao mijeanje u nezavisno funkcionisan-
je pravosudnog sistema.
Takoe, Crna Gora tek treba da ostvari znaajne rezultate u
oblastima kontrole sukoba interesa, prijavljivanja imovine i
finansiranja politikih partija i izbornih kampanja.
Kazne se ne primjenjuju djelotvorno i zbog toga nijesu
odvraajue. Praksa prekrajnih organa da nameu veoma male
kazne, koje su u veini sluajeva ispod zakonskog minimuma,
koe djelotvornu primjenu pravila za spreavanje korupcije.
Komisija za spreavanje sukoba interesa stalno poveava
broj imovinskih kartona koje unakrsno provjerava i uporeuje
s podacima iz drugih institucija. Poveao se broj utvrenih
nepravilnosti, ali sve do skoro nije bilo odgovarajuih proprat-
nih aktivnosti. Dok je Komisija obradila odreeni broj sluajeva
inkompatibilnosti funkcija, njene odluke o sukobima interesa do
sad su ograniene na zahtjeve za dostavljanje miljenja koje
podnose javni funkcioneri. Komisija objavljuje podatke iz
imovinskih kartona javnih funkcionera.
Dravna izborna komisija nije reagovala na odgovarajui
nain na navodne nepravilnosti u oblasti finansiranja
politikih partija i izbornih kampanja (zloupotreba dravnih
sredstava za potrebe politikih partija).
to se tie slobodnog pristupa informacijama, u 2014. godi-
ni, javne institucije su odbile otprilike 25 % zahtjeva za prist-
up informacijama. Meutim, albeni organ, Agencija za zatitu
linih podataka i slobodan pristup informacijama je usvojila
veinu albi. Sudske odluke vezane za pristup informacijama se
ne izvravaju djelotvorno.
Na osnovu izmjena i dopuna Krivinog zakonika iz jula 2013.
godine, kojima se otputanje lica koja prijavljuju korupciju
klasifikuje kao krivino djelo, podnijete su krivine prijave pro-
tiv 17 lica. Pretkrivini postupak je u toku u dva sluaja, dok su
tube odbaene u svim ostalim sluajevima.

Institucionalni okvir
U oblasti spreavanja korupcije, u decembru 2014. godine,

Skuptina je usvojila zakonodavnu osnovu za uspostavljanje
nezavisne Agencije za sprjeavanje korupcije sa ovlaenjima
za sprovoenje administrativnih istraga, koja e biti
funkcionalna od 1. januara 2016. Postojee nadzorne instituci-
je nemaju potpuno proaktivan pristup i njihov administrativni
kapaciteti nijesu ojaani onako kako je neophodno. Postoje
etiki kodeksi za zakonodavne, pravosudne i izvrne organe i
usvojeni su planovi integriteta u 77 (od 102) dravnih organa.
to se tie sprovoenja zakona, tuioci, sudije i policija
nemaju dovoljno institucionalnih i operativnih kapaciteta.
Tuilatvo ima vodeu ulogu u krivinim istragama. Meutim, u
praksi, saradnja izmeu policije i tuilatva u pretkrivinim pos-
tupcima jo uvijek treba da se pobolja. Treba da se poboljaju i
kapaciteti za sprovoenje finansijskih istraga.
Specijalnom tuilakom odjeljenju u sklopu Vrhovnog
dravnog tuilatva nedostajao je direktan pristup relevantnim
bazama podataka i specijalizovano ekspertsko znanje. Novo
Specijalno dravno tuilatvo za borbu protiv korupcije, orga-
nizovanog kriminala, ratnih zloina, terorizma i pranja novca
poelo je sa radom u julu, ali proces zapoljavanja specijal-
nih tuilaca i specijalizovanih strunjaka jo uvijek nije
zavren.
Borbu protiv korupcije ograniavaju este izmjene rele-
vantnog zakonodavstva i ponitavanje presuda na osnovu albi,
koje se uglavnom odnose na tehnike stvari. Veina navoda o
korupciji koje prima dravno tuilatvo dolazi od predstavnika
javnosti, NVO i privatnih preduzea. Veoma mali broj sluajeva
je dostavljen od strane policije, a gotovo da nema albi koje su
rezultat administrativnih kontrola i revizorskih tijela.

Pravni okvir
Prema Krivinom zakoniku, aktivna i pasivna korupcija su

kanjiva djela, a kazne koje su za njih propisane variraju od tri
mjeseca do 15 godina. Crna Gora je lanica glavnih meu-
narodnih instrumenata za borbu protiv korupcije, ukljuujui
Konvenciju UN za borbu protiv korupcije i relevantne kon-
vencije Savjeta Evrope. Nezakonito bogaenje nije klasifiko-
vano kao krivino djelo.
Zakonodavni okvir je znaajno ojaan usvajanjem sveobuh-
vatnog paketa zakona u decembru 2014. godine, koji je sadrao
i pravnu osnovu za buduu agenciju za borbu protiv korupcije.
Strateki okvir
Akcioni plan za poglavlje 23 daje pregled sveobuhvatnih

reformi za spreavanje i borbu protiv korupcije. Sprovoenje
ovog plana prati meuresorska radna grupa za poglavlje 23, koja
ukljuuje i predstavnike civilnog drutva. Postoje sektorski
akcioni planovi za neke oblasti koje su posebno podlone korup-
ciji, ali je njihov uticaj u praksi ogranien.
Borba protiv organizovanog kriminala
Crna Gora je dostigla odreen nivo spremnosti u borbi pro-

tiv organizovanog kriminala. Ostvaren je odreeni napredak u
proloj godini, naroito kada je rije o jaanju pravnog i insti-
tucionalnog okvira i operativnih kapaciteta za spreavanje
pranja novca i finansiranja terorizma. Regionalna i
meunarodna saradnja se odvija nesmetano, i sproveden je
odreeni broj zajednikih operacija. Meutim, neophodan je
dalji rad u ovoj oblasti. Bilans ostvarenih rezultata u borbi pro-

tiv organizovanog kriminala treba da se konsoliduje. Posebno,
broj konanih presuda u sluajevima organizovanog kriminala i
broj zapljena i oduzimanja sredstava steenih vrenjem
krivinih djela je nizak. Broj otkrivenih sumnjivih transakcija je
takoe i dalje nizak.
U sljedeoj godini, Crna Gora treba da obrati posebnu panju
na:
poboljanje svog bilansa ostvarenih rezultata u borbi pro-
tiv organizovanog kriminala, ukljuujui razbijanje kriminalnih
mrea i obezbjeivanje kvalitetnih zapljena sredstava steenih
vrenjem krivinih djela;
intenziviranje istraga voenih obavjetajnim radom u
sluajevima finansijskog kriminala i borbe protiv pranja novca,
kao i u sluajevima trgovine ljudima;
obezbjeivanje jae i proaktivnije saradnje izmeu
nedavno osnovanih institucija (Specijalnog dravnog tuilatva
i novih specijalizovanih policijskih jedinica), Uprave za
spreavanje pranja novca i finansiranja terorizma, Centralne
banke, poreskih organa i Uprave carina.
Bez obzira na injenicu da su otvoreni novi predmeti u oblasti

trgovine narkoticima, orujem, kompjuterskog kriminala i
krijumarenja migranata, crnogorski bilans ostvarenih rezultata
pokazuje mali napredak kada je rije o kompleksnim krivinim
djelima kao to su trgovina ljudima i pranje novca. U razliitim
sluajevima, uloeno je malo napora u istraivanje irih krimi-
nalnih mrea. Broj konanih presuda za organizovani kriminal
je i dalje mali bez veih izmjena u kretanjima u posljednjih
nekoliko godina.
Nakon zapljene 250 kg kokaina na teretnom brodu u Luci Bar
2014, mrea koja je organizovala ovu trgovinu narkoticima

nije identifikovana prilikom istrage. Osim ove velike koliine,
nije bilo drugih zapljena droge u Baru, uprkos velikom prome-
tu brodova koji prevoze kontejnere, ukljuujui brodove iz
June Amerike. Do sad nije bilo sluajeva zaplijene sredstava
steenih trgovinom narkoticima, iako Crna Gora spada u tranzi-
tne zemlje.
Trgovina ljudima ostaje razlog za zabrinutost. Uprkos
napretku ostvarenom u pravnim i institucionalnim aspektima,
Crna Gora biljei ograniene rezultate, i kada je rije o identi-
fikaciji rtava i kada je rije o obraenim sluajevima. Iako je
Crna Gora i dalje zemlja tranzita ka Zapadnoj Evropi i podlo-
na trgovini ljudima na regionalnom i na nacionalnom nivou,
identifikovane su samo etiri rtve i otvoreno je samo nekoliko
sluajeva.
Postojei sistem za borbu protiv pranja novca je i dalje slab i
nedostaju mu jaki koordinacioni mehanizmi izmeu razliitih
aktera u lancu. U 2014. podignute su dvije nove optunice
vezane za pranje novca; jedno suenje je jo uvijek u toku, dok
je drugo zavreno oslobaanjem od optube. Dok crnogorska
Uprava za spreavanje pranja novca i finansiranja terorizma,
ukljuujui ispunjavanje kroz nove politike vezane za kazne,
druge institucije, ukljuujui Centralnu banku, moraju da inten-
ziviraju sistematine kontrole drugih izvjetajnih organa. Ovaj
problem se odraava kroz nizak broj sumnjivih transakcija koje
se prijavljuju u zemlji u odnosu na broj novanih transakcija.
Finansijske istrage i zaplijena i oduzimanje imovine se takoe
sprovode samo u organienom broju sluajeva zbog nedostatka
praktinog znanja.
Ve nekoliko godina prijavljivan je prolazak kroz Luku Bar
velikih koliina cigareta namijenjenih treim zemljama. Skoro
je uoeno poveanje koliine cigareta, ukljuujui poveanje
koliine cigareta koje se dopremaju do odreenih destinacija u
treim zemljama koje se smatraju sumnjivim.

Institucionalni i operativni kapacitet
Od 2013. Crna Gora ima sistem istraga kojima rukovodi tui-

latvo. Praktini problemi u koordinaciji i razmjeni kroz izvrni
i pravosudni lanac jo uvijek nijesu rijeeni u potpunosti. Ovo je
jedan od glavnih nedostataka koji utiu na rezultate.
Pravila kojima se ureuje organizacija policije izvedena su iz
Zakona o unutranjim poslovima. Izmjene uvedene poetkom
2015, nakon zakonodavnih izmjena navedenih u daljem tekstu,
imaju za cilj uspostavljanje bolje saradnje izmeu tuilatva i
policije kroz uspostavljanje specijalne jedinice s dvostrukom
funkcijom. Nakon imenovanja, naelnik specijalne jedinice izv-
jetava efa policije i Specijalnog tuioca. Jedinica jo uvijek
nije poela s radom.
Osim toga, osnovane su etiri specijalizovane policijske
jedinice, koje se fokusiraju na sluajeve trgovine ljudima, kom-
pjuterskog kriminala, finansijske istrage i borbe protiv
terorizma. Oekuje se da e ove promjene poboljati bilans ost-
varenih rezultata. Kao sastavni dio procesa reorganizacije
policije, znaajno su poveana sredstva opredijeljena za borbu
protiv organizovanog kriminala. Meutim, mora da se pobolja
operativni kapacitet novih jedinica, i kroz aktivnosti usmjerene
na jaanje kapaciteta i obezbjeivanjem nove tehnike opreme.
Mora da se pobolja meuinstitucionalna saradnja. Postoji oper-
ativni sporazum sa Europolom.
Crnogorske vlasti treba da trae i identifikuju rtve trgovine
ljudima na proaktivan nain (npr. kroz svoje inspekcijske
slube), da proire djelokrug aktivnosti na relevantne organe
kao to su centri za azilante, kao i da se pozabave krivinim dje-
lima vezanim za trgovinu ljudima. Nova policijska jedinica koja
se bavi sluajevima trgovine ljudima treba da proe
odgovarajuu obuku. Sklonitu za rtve trgovine ljudima je

neophodna unutranja reorganizacija i bolje planiranje
unaprijed, imajui u vidu mali broj rtava koje su u njemu
smjetene.
Zakonodavni okvir
U posljednjih nekoliko godina, pravni sistem Crne Gore pro-

lazio je kroz reformske talase kako bi poboljala svoj uinak u
suzbijanju organizovanog kriminala, dok je u isto vrijeme uskla-
ivala svoj nacionalni okvir sa standardima EU i meunarodnim
standardima. Krivini zakonik je izmijenjen i dopunjen 2013. u
cilju uvoenja novih odredbi vezanih za trgovinu ljudima, kom-
pjuterski kriminal, borbu protiv pranja novca i finansiranja
terorizma. Cilj novog zakona o sprjeavanju pranja novca, koji
je usvojen 2014.je preuzmanje etvrte direktive EU i standarda
Odbora strunjaka Savjeta Evrope za procjenu mjera protiv
pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL). Zakon o
Specijalnom dravnom tuilatvu (s ovlaenjem u oblasti orga-
nizovanog kriminala, korupcije i ratnih zloina) usvojen je u
februaru 2015; novi zakon o oduzimanju imovinske koristi
steene kriminalnom djelatnou usvojen je u septembru 2015.
Osnivanjem Specijalnog dravnog tuilatva centralizovana
su ovlaenja u oblasti organizovanog kriminala i otvoren je put
za stvaranje specijalizovanih tijela, ukljuujui i u policiji.
Izmjene i dopune Zakona o unutranjim poslovima usvojene su
2014. u cilju reorganizovanja policije u skladu s potrebom za
rjeavanje savremenih oblika organizovanog kriminala. Izmjene
i dopune imaju za cilj otklanjanje mogueg politikog uticaja na
rad policije, kao i da se osigura da su proceduralne zatitne
mjere uspostavljene. U vezi sa sprovoenjem ovih zakonskih
odredbi, vidjeti odjeljak Institucionalni i operativni kapaciteti.
Sveobuhvatna reforma krivinog pravosua i reorganizacija
policije bi trebali osnaiti kapacitete crnogorskih organa u borbi

protiv tekog i organizovanog kriminala i usmjeriti vie panje
na konkretne oblastite vrste kriminala. Sada mora uslijediti
odgovarajua obuka osoblja i dobar bilans ostvarenih rezultata u
pogledu sprovoenja, kao i bolja saradnja izmeu pravosudnih
organa i organa za sprovoenje zakona. Budue izmjene i dop-
une Zakona o unutranjim poslovima bi se trebalo naroito
usredsrediti na jednu ulaznu taku, kao i na transparentno i na
zaslugama zasnovano zapoljavanje u svrhu poveanja profe-
sionalnosti policije.
Strateki okvir
Crna Gora izradila nacionalnu Procjenu opasnosti od tekog i

organizovanog kriminala (SOCTA) u 2014, na osnovu modela
policije voene obavjetajnim radom. Trenutno se ista sprovodi,
srednjoroni pregled procjene je izraen u junu 2015. Meutim,
ovaj kljuni strateki okvir nije pretoen u razbijanje bilo koje
od organizovanih kriminalnih grupa utvrenih u okviru gore
navedene procjene.
Crna Gora je u maju usvojila Akcioni plan za borbi protiv
pranja novca i finansiranja terorizma za period 2015.-2018.
Vlada je u januaru usvojila Akcioni plan za Strategiju za borbu
protiv trgovine ljudima za 2015.
Crna Gora je ostala aktivna na meunarodnom i regional-
nom nivou; Zajedniki centar za policijsku saradnju u
Trebinju (koji okuplja Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Herce-
govinu) je operativan, a crnogorski oficir za vezu je imenovan
i postavljen. Crna Gora radi na uspostavljanju veza s nacional-
nim informacionim sistemom policije. Operativni sporazum s
Europolom potpisan je u septembru 2014, a policijski oficir za
vezu imenovan je u aprilu. Sporazum je neophodno u pot-
punosti sprovesti.

Borba protiv terorizma
Crnu Goru je pogodila pojava stranih teroristikih boraca i

radikalizacije. Drava je izvrila izmijene i dopune Krivinog
zakonika, klasifikujui pojavu stranih teroristikih boraca kao
krivino djelo u skladu s relevantnom Rezolucijom Savjeta
bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Osnovana je meuresorska
grupa za praenje situacije i sprovoenje mjera u cilju
sprjeavanja moguih teroristikih prijetnji. Akcioni plan za
borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma je usvojen, a
i intenzivirana je saradnja s meunarodnim partnerima. Kada je
rije o stranim teroristikim borcima, ovom pitanju je
neophodan posveeni pristup od strane obavjetajne zajednice i
organa za sprovoenje zakona, kao i koherentna sudska politika
prema izvriocima krivinog djela.
2. 4. Ljudska prava i zatita manjina Ukupna situacija

Crna Gora postepeno pomjera akcenat s uvoenja standarda
EU u svoj pravni okvir na uspostavljanje institucionalnog okvi-
ra i podravanje aktivnosti koje zatitu i sprovoenje ljudskih
prava ine moguim. Izmjenama i dopunama Zakona o zatit-
niku ljudskih prava i sloboda je zatitniku ljudskih prava i
sloboda omogueno da zaposli vie kvalifikovanog osoblja.
Izvrene su izmjene i dopune Zakona o rodnoj ravnopravnosti,
kao i Zakona o zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom, u
cilju veeg usklaivanja s evropskim standardima. Potpuno
usklaivanje s pravnom tekovinom EU u pogledu sankcija nije
postignuto. Romi su i dalje najugroenija i najdiskriminisanija
manjinska populacija u razliitim podrujima ivota.
Nedostaci posebno utiu na sljedee oblasti:
Institucije za ljudska prava su i dalje slabe. Ombudsman i
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava moraju biti ojaani,

nakon reforme okvira za borbu protiv diskriminacije. Znanje
kadra o meunarodnom i evropskom pravu i standardima u
oblasti ljudskih prava, kao i njihova sposobnost da vre nadzor
nad troenjem sredstava, i dalje je nedovoljno. Slaba transpar-
entnost i kontrola sredstava za manjine su pitanja koja treba
hitno rjeavati.
Nedostatak jedinstvenog pristupa i male kazne u oblasti
krenja ljudskih prava stvaraju pravnu nesigurnost.
Nekanjavanje i dalje predstavlja problem kada je rije o
zlostavljanja u zatvorima i u u pritvoru. Znanje sudija i
slubenika za sprovoenje zakona o evropskim standardima i
sudskoj praksi treba poveati.
U skladu s novom metodologijom izvjetavanja, detaljna anal-

iza slobode izraavanja kao pilot oblast slijedi u nastavku. U
vezi s detaljnom analizom razvoja dogaaja u pogledu ostalih
ljudskih prava i zatite manjina, vidjeti Poglavlje 23 -
Pravosue i temeljna prava. U vezi s razvojem dogaaja u
oblasti sindikalnih prava, antidiskriminacije i jednakih
mogunosti, vidjeti takoe Poglavlje 19 - Socijalna politika i
zapoljavanje.
Sloboda izraavanja
Crna Gora je postigla odreeni nivo spremnosti u oblasti

slobode izraavanja.
Napredak nije ostvaren u prethodnoj godini.
Kleveta je dekriminalizovana i smjernice izdate tuilatvu u
vezi s kaznama. Meutim, Crna Gora jo uvijek treba da
postigne punu usklaenost s praksom Evropskog suda za ljuds-
ka prava. Nedavno je oteeno nekoliko vozila koja su pripadala
novinarima. U prolosti je zabiljeen niz sluajeva fizikog
napada i prijetnji napadom, ukljuujui i neke incidente koji si

izazvali veliku medijsku panju. Prilikom otklanjanja nedostata-
ka navedenih u nastavku teksta, Crna Gora treba da obrati
posebnu panju na:
rjeavanje starijih sluajeva nasilja nad medijima,
ukljuujui i sluaj ubistva koji se desio 2004, otkrivanje ne
samo direktnih poinioca, ve i onih koji stoje iza napada, kao i
na sprovoenje preporuka datih od strane ad hoc medijske
komisije koja je formirana radi praenja napada;
osiguravanje nezavisnosti javnog radiodifuznog servisa
RTCG;
davanje smjernica sudstvu o usklaivanju odluka s praksom
Evropskog suda za ljudska prava u pogledu slobode izraavanja.
Zastraivanje novinara
U Crnoj Gori ne postoji sistematski trend napada na novinare

koji su kao rezultat imali ugroavanje ivota ili teke povrede.
Meutim, prijetnje i napadi su se dogaali u prolosti,
ukljuujui i incidente koji si izazvali veliku medijsku panju, a
koji su bili usmjereni na istraivake novinare. Najozbiljniji
sluaj je bio sluaj ubistva glavnog i odgovornog urednika koji
se desio u 2004; do sada nije bilo podataka o motive ubistva ili
ljudima koji stoje iza ovog zloina.
Ad hoc komisija, koja je prilino neeksponirana, je formirana
od strane Vlade u 2013. za praenje istraga sluajeva nasilja nad
novinarima. Komisiju ine mediji, organizacije civilnog drutva
i dravni predstavnici, a mandate joj je produen do kraja 2015.
U 2014, ova komisija je dala preporuke vezane za davanje
prioriteta sluajevima i ubrzavanje rjeavanja poznatih sluaje-
va. Vlada nije u potpunosti slijedila ove preporuke, naroito
kada je rije o vraanju nagrade za svjedoke u starijim sluaje-
vima i utvrivanju nedostataka u istragama napada. Uinko-
vitost policijske zatite pruene jednom novinaru i imovinu

jedne medijske kue, nakon zahtjev drugog novinara da se
prekine usluga, treba paljivo razmotriti kako bi se poboljala.
Zakonodavni ambijent3
Kleveta je dekriminalizovana 2012, to je doprinijelo sman-

jenju broja tubi protiv medija. Kako bi se pomoglo sudijama u
ispostavljanju standarda za kazne, Vrhovni sud je donio smjer-
nice u kojima se navodi praksa Evropskog suda za ljudska
prava. Izazovi ostaju u pogledu sprovoenja istih.
Izmjene i dopune Zakona o elektronskim medijima u cilju daljeg
usklaivanja s pravnom tekovinom EU tek treba da budu usvojene.
Sprovoenje zakonodavstva/institucije4
Tekua kampanja blaenja, uglavnom od strane jednog tabloi-

da, usmjerenog na istaknute aktiviste civilnog drutva i neke
politiare, pokazuje da vlasti pravilno ne sprovode zakon o
medijima i da samoregulacija, koja je ponovo uspostavljen u
2012, ne funkcionie. Njena uinkovitost je oteana injenicom
da je podijeljena u razliite oblike, odraavajui podjele u
okviru medijske zajednice. Nedostatak jedinstvenog pristupa
kaznama u ovoj oblasti ukazuju da se praksa Evropskog suda za
ljudska prava nedovoljno poznaje, uprkos smjernicama koje je
Vrhovi sud donio u toku 2012.
Javni radiodifuzni servis5
Izmjene i dopune Zakona o javnim radio-difuznim servisima,

kojima se Radio Televiziji Crne Gore omoguava vea finansijska
3 Vidjeti takoe Poglavlje 10


nezavisnost i odrivost, tek treba da budu usvojene. Prema pred-
loenom modelu, RTCG e dobiti fiksni iznos od 0,3% BDP-a
godinje, to je za oko 2 miliona eura vie u odnosu na trenutni
budeta ovog servisa. Crna Gora treba da ureivaku nezavisnost
RTCG postavi kao prioritet, s obzirom da javni medijski servis
koji dobro funkcionie i koji je zaista nezavisan predstavlja kljuni
aspekt medijskog pluralizma.
Ekonomski faktori
Pravila kojima se regulie transparentnost medijskog

vlasnitva, ukljuujui medijsku koncentraciju, utvrena su u
Zakonu o elektronskim medijima. Postoji zabrinutost u pogledu
transparentnosti i nediskriminacije medija u oblasti oglaavanja
dravnih institucija. Neke vee privatne medijske kue su
izloene riziku od neuspjeha zbog visokih poreskih dugova.
Nesigurna ekonomska situacija novinara ih stavlja pod rizik od
mijeanja u uredniku politiku i mogue autocenzure. injenica
da su mnoge medijske kue nisu finansijski odrive ima negati-
van uticaj na kvalitet izvjetavanja i profesionalnost.
Strukovne organizacije/strukovni uslovi
Novinari imaju zajedniku zastupljenost u medijskom

sindikatu Crne Gore. Meutim, posmatrano u cjelini, medijska
zajednica je i dalje veoma podijeljena. lanstvo u Medijskom
savjetu za samoregulaciju ne predstavlja cijelu medijsku zajed-
nicu. Dijalog o poboljanju etikih standarda u izvjetavanju,
olakan od strane OEBS-a, treba nastaviti. Prema medijskom
sindikatu, novinari su slabo plaeni i njihovi poslovi nisu sig-
urni. U protekle tri godine, najmanje 500 novinara je izgubilo
posao, a tri televizijske stanice i jedna novinska kua zatvoreni
su zbog slabog finansijskog uinka.

2.5. Regionalna pitanja i meunarodne obaveze
Nijesu zabiljeena deavanja kada je rije o saradnji Crne

Gore s Meunarodnim krivinim sudom za bivu Jugoslaviju. U
vezi bavljenja ratnim zloinima na nivou drave, vidjeti
Poglavlje 23 - Pravosue i temeljna prava.
Crna Gora i dalje odrava bilateralni sporazum o imunitetu sa
Sjedinjenim Dravama iz 2007, kojim se amerikim graanima
odobravaju izuzimanja iz nadlenosti Meunarodnog krivinog
suda. Na taj nain, nije u skladu sa zajednikom pozicijom EU o
integritetu Rimskog statuta ili s relevantnim vodeim naelima
EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu. Crna Gora treba da
se uskladi s pozicijom EU kao dio pregovora o pristupanju.
Crna Gora je nastavila da tijesno sarauje s Bosnom i
Hercegovinom, Hrvatskom i Srbijom u okviru Procesa
Sarajevske deklaracije, iji je cilj da pronae odriva rjeenja
za oko 74 000 ljudi koji su postali izbjeglice i raseljena lica, kao
posljedica oruanog sukoba u bivoj Jugoslaviji tokom 1990-ih.
U isto vrijeme, sve zemlje treba da dodatno pojaaju napore
kako bi ispunile dogovorena stambena rjeenja. U Crnoj Gori,
prvo uruivanje 344 stambena rjeenja koja su dosada odobrenih
se oekuje sredinom 2016. Dravni organi uspostavljaju kom-
plementarne mjere odrivosti za planirana stambena rjeenja.
Nerijeena sudbina nestalih osoba iz sukoba u 1990-im godi-
nama i dalje predstavlja humanitarni problem na Zapadnom
Balkanu. Prema podacima iz februara 2015. Meunarodnog
odbora Crvenog krsta, ukupno 10 880 ljudi se vodilo kao nestali.
Utvrivanje sudbine nestalih osoba i dalje je od sutinske
vanosti za pomirenje i stabilnost u regionu. Broj sluajeva u
Crnoj Gori, 61, je mali, ali treba uloiti sve napore kako bi to
je prije mogue omoguila identifikacija.
Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi ine sutinski
dio procesa kretanja Crne Gore ka Evropskoj uniji. Crna Gora je
nastavila da aktivno uestvuje u regionalnim inicijativama,
ukljuc ujuc i Proces saradnje u Jugoistonoj Evropi, Savjet za
regionalnu saradnju, Centralni evropski sporazum o slobodnoj
trgovini, kao i Ugovor o energetskoj zajednici. Crna Gora nas-
tavlja da aktivno podrava koaliciju za pomirenje (REKOM) i
Igmansku inicijativu o regionalnom pomirenju.
Novi podsticaj je dat regionalnoj saradnji kroz ,,Berlinski
proces i inicijativu Balkanska estorka, kojom se intenzivira
saradnja izmeu zemalja Zapadnog Balkana i s EU, naroito u
pogledu naeg plana povezivanja. U aprilu, est zemalja Zapa-
dnog Balkana je postiglo dogovor o osnovnoj saobraajnoj mre-
i, a u junu 2015. dogovor o proirenju osnovnih koridora tri
Transevropske saobraajne mree na Zapadni Balkan. Takoe
su utvrdili prioritetne projekte du dionica ovih koridora koji e
biti realizovani do 2020. Kako bi se osigurala odrivost i
postigli kratkoroni rezultati, zemlje su se sloili da sprovedu,
prije sljedeeg samita u Parizu, niz mekih mjera, kao to su
usklaivanje i pojednostavljivanje procedura na graninim
prelazima, bezbjednost na putevima i eme odravanja.
Crna Gora nastavlja da odrava dobre bilateralne odnose sa
drugim zemljama u procesu proirenja i susjednim
zemljama lanicama EU. Sporazumi o razgranienju granice s
Bosnom i Hercegovinom i s Kosovom* potpisani su na mar-
ginama samita u Beu u avgustu. Razgranienje granice s
Hrvatskom i Srbijom ostaje nerijeeno. Bilateralna konvencija o
regionalnoj saradnji na osnovu lana 15 SSP-a je zakljuena u
maju s Albanijom, a pregovori su pokrenuti o zakljuivanju
slinog sporazuma s Bosnom i Hercegovinom.
Odnosi s Albanijom su i dalje dobri. Sporazum o ekonomskoj
saradnji potpisan je u februaru. Albanija i dalje podrava proces

pristupanja Crne Gore NATO paktu. Sporazum o ekonomskoj
saradnji ratifikovan je u aprilu. Crna Gora je u januaru uputila
diplomatski demar zbog toga to se zastava velike Albanije
pojavila na rezidenciji albanskog premijera. Meutim, nakon
incidenta su uslijedile dvije posjete na visokom nivou, koje su
odrane u narednih nekoliko mjeseci.
Sporazum s Bosnom i Hercegovinom o konzularnoj zatiti i
viznim pitanjima stupio je na snagu u maju, a granini sporazum
potpisan je u avgustu (vidi gore).
Crna Gora i biva jugoslovenska Republika Makedonija su u
septembru 2014. potpisale sporazum o meusobnom
priznavanju vozakih dozvola. Dvije zemlje su u februaru pot-
pisale protokol o kolokaciji diplomatsko-konzularnih pred-
stavnitava u Parizu, Francuska. Zajedniki odbor za evropske
poslove sastao se u martu u Skoplju.
Odnosi sa Srbijom i dalje su dobri. Predsjednik Skuptine Srbije
posjetio je Podgoricu u oktobru 2014. Premijeri su se susreli na
samit efova vlada Kine i 16 zemalja Centralne i Istone Evrope,
16 +1, koji je odran u Beogradu u decembru. Ministar spoljnih
poslova Srbije posjetio je Crnu Goru je u februaru u svojstvu
predsjedavajueg OEBS-a. Protokol o saradnji u oblasti evrop-
skih integracija potpisan je u julu. Nita novo nije zabiljeeno po
pitanju prava po osnovu dravljanstva u dvije zemlje.
Odnosi izmeu Crne Gore i Kosova* ostali su dobri. Nita novo
nije zabiljeeno po pitanju ustavnog priznanja crnogorske nacio-
nalne manjine na Kosovu*. Crna Gora je u junu ratifikovala spo-
razum o policijskoj saradnji. Zajednika komisija za razgra-
nienje zavrila je svoj rad u junu 2015, a ministri su potpisali
granini sporazum u avgustu tokom Samita Zapadnog Balkana u
Beu, i sada se eka odobrenje od strane skuptina obje zemlje.

Saradnja izmeu Crne Gore i Turske je nastavljena,
ukljuujui kroz Zajedniku komisiju za ekonomsku saradnju.
Dvije zemlje su u oktobru 2014. potpisale sporazum o saradnji
u oblasti vojne obuke. Crna Gora i Turska su u decembru pot-
pisale sporazum o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih
nauka. Ratifikovan je Sporazum o uzajamnoj pomoc i u carin-
skim pitanjima, kao i Sporazum o socijalnom osiguranju.
Zajedniki rad na pronalaenju rjeenja po pitanju
razgranienje izmeu Crne Gore i Hrvatske je utoku. Dvije
zemlje su u toku 2014. potpisale sporazume o studijskim pro-
gramima u oblasti vojnog inenjerstva i vostva, kao i o obuci
crnogorskih kadeta u Hrvatskoj.
Crna Gora je u januaru donijela odluku o otvaranju konzulata
u Trstu, Italija. Sporazum o saradnji u oblasti zdravstva i medi-
cinskih nauka potpisan je u oktobru. Memorandum o saradnji u
oblasti borbe protiv korupcije potpisan je u junu.
3. EKONOMSKI KRITERIJUMI
Kljune ekonomske brojke 2013. 2014.
Bruto domai proizvod (BDP) (% EU28) 40 39
Rast BDP-a (%) 3.3 1.4*

19.5 18
Nezaposlenost (ene, mukarci) (%)
(18.8; 20.1) (18.2; 17.8)
Uee radne snage starosti 20-64 godine:
65.1 67.6
udio stanovnitva starosti 20 64 koje je
(58.3; 71.9) (60.7, 74.5)
radno aktivno (ene, mukarci) (%)
Trgovinski bilans (% BDP-a) -14.6* -15.4*
Prilivi stranih direktnih investicija (SDI)
9.7 10.3
(% BDP-a)
Izvor: Eurostat, *Nacionalni Zavod za statistiku

U skldu s zkljucim Evropskog svjet u Kopenhgenu u
junu 1993. godine, pristupnje EU zhtijev postojnje
funkcionlne trine ekonomije i sposobnost suoavanja sa
konkurentskim pritiskom i trinim silama unutar Unije.
Praenje ovih ekonomskih kriterijuma je neophodno posma-
trati u kontekstu poveanog znaaja ekonomskog upravljanja u
procesu proirenja. U cilju unpreenj svog ekonomskog
uprvljnj, zemlje u procesu proirenja su 2015. godine poz-
vane da pripreme Progrme ekonomskih reformi (ERP), kojima
se utvruje okvir srednjorone makroekonomske i fiskalne poli-
tike, zajedno sa kljunim strukturnim reformama koje imaju za
cilj podrku okviru i jnje konkurentnosti. ERP su bili osnova
za preporuke za pojedinane zemlje, zjedniki usvojene od
strne EU i Zpdnog Blkn i Turske na sastanku u vezi sa
Ekonomskim i finansijskim dijalogom, 12. mj 2015. godine.
3.1. Postojnje funkcionlne trine ekonomije
Crn Gor je umjereno spremna za rzvoj funkcionlne

trine ekonomije. Odreeni npredk je ostvren u rjevnju
nekih ekonomskih izzov, nroito u vezi sa fisklnom
konsolidcijom i poslovnim ambijentom. Privred se u 2013.
godini oporvil od dvostruke recesije iz 2009. i 2012. godine.
Nkon blgog usporvnj 2014. godine, ekonomski rst opet
uzim mh, povean investicijama.
Izgrdnj prioritetne dionice Smokovac - Mateevo utoput
Br-Boljre e, ko i tekue investicije u energetiku, sobrj
i turizam, podrti ekonomski rst. Meutim, i dalje postoje
izzovi mkroekonomske stbilnosti. Trokovi utoput dovode
fisklnu stbilnost u rizik. Banke su suoene sa problemima
rjeavanja dugovanja i niske profitabilnosti koji su rezultirali
nedovoljnim i skupim bnkrskim kreditim. Dlji npori su
neophodni za smnjenje visoke stope nezposlenosti.

U skldu s ERP preporukm iz 2015. godine i u cilju
podrke dugoronog rsta, Crn Gor treb d obrti posebnu
pnju n:
nastavak svoje posveenosti fisklnoj disciplini i izmjenu
svoje strtegije uprvljnj jvnim dugom, kako bi se smnjio
jvni dug i poboljla odrivost jvnih finnsij;
rjevnje problema velikog tereta nenpltivih kredit
(NPL) i poboljnje efiksnosti izvrenj ugovor;
izmjenu i dopunu rdnog zkonodvstv u cilju uvoenja
dodtne fleksibilnosti trit i bolje, ciljne, ktivne politike
trit rd, ko i dlje unpreenje poslovnog mbijent.
Bitni elementi ekonomske politike
Vld je ostla posveen unpreenju odrivosti jvnih

finnsij, privlaenjem direktnih stranih investicija i razvo-
jem privatnog sektora. U jnuru 2015. godine, Crn Gor je
dostvil svoj prvi Progrm ekonomskih reformi (ERP), koji
obuhvt period od 2015-2017. godine. ERP je djelimino
usglen s ciljnim smjernicm politike usvojenim od
strne Zjednikog ministrskog dijlog od 6. mj 2014.
godine.
Odreeni broj glvnih reformi tek treb d se sprovede,
ukljuujui i ERP preporuke nvedene u daljem tekstu. To
obuhvt nastavak posveenosti fiskalnoj disciplini,
sprovoenje progrm dobrovoljnog restrukturirnj bankovnih
kredit, unpreenje poslovnog mbijent, kao i ktivno
sprovoenje reforme obrzovnj u cilju njegovog usklaivanja
s uslovima trita rd.
ERP preporuka 1: Nastaviti posveenost fiskalnoj discipli-

ni, ostvariti kredibilna postignua na osnovu novog fiskalnog
okvira koji se zasniva na pravilima i izmijeniti strtegiju

uprvljnj jvnim dugom, kako bi se smanjio javni dug u
skladu sa ERP srednjoronim okvirom. U tom kontekstu, optine
su tkoe pozvane d daju doprinos putem jnj svojih sop-
stvenih budetskih pozicija. U cilju poboljnj
trnsprentnosti, rzviti potreban dministrtivni kpcitet z
sprovoenje Evropskog sistem run (ESA 2010).
Mkroekonomsk stbilnost
Brzi oporvk nkon svke epizode recesije ukzuje n

otpornost crnogorske ekonomije n okove. Nkon to je pretr-
pjela dvije recesije 2009. i 2012. godine, privred se snano
oporvil 2013. godine, li je ublaila svoj ritm 2014. godine.
Privreda je ponovo poela da se ubrzava 2015. godine,

pojna velikim porstom u oblasti jvnih rdova i privtnih
investicij, naroito u sektorima sobrja, energetike i
turizma. Meutim, irok potronj i dome investicije su

ostli potinjeni usljed uskih kreditnih uslov bnk, visoke
stope nezposlenosti i manjih plt. Recesije su mrginlno
smnjile prosjean prihod po glvi stnovnik na 39% od pros-
jeka EU28 u 2014. godini, u poreenju s 40% u 2013. godini.
Nije bilo znjnog poboljnj u trgovinskom deficitu
Crne Gore u posljednje etiri godine. Nkon znjnog pd
u 2009. godini, kao i nekih poboljnj u izvozu u 2010. i 2011.
godini, trgovinski deficit je od td osto nepromijenjen (n oko
40% BDP-
a). Trenutni deficit tekueg run se proirio u 2014. godini

n 15,4% BDP-a, da bi u etiri kvartala do juna 2015. godine
dostigao 16,1% BDP-a, zahvaljujui veem trgovinskom defici-
tu i manjim prilivima iz inostranstva. Neto finnsijski prilivi su
se uglvnom sstojli od strnih direktnih investicij (SDI), koje
iznose iznad 10 % BDP-a.
Situcij n tritu rd je poboljn u 2014. godini, li
visok nezposlenost i dlje predstvlj problem. Broj
rdnik je poven z 7,1% u odnosu n prethodnu godinu, a
registrcije na Zvodu z zpoljvnje su tkoe porsle (z
4,7%). To je djelimino usljed npora d se smnji rd n crno.
Ipak, stope zposlenosti i ktivnosti su ostale n niskom nivou,
n 55,6% i 67,6% respektivno i znatno su nie z ene.
Nkon to je uglvnom stgnirla iznd 19% u periodu od pet
uzstopnih godin, prosjen stop nezposlenosti je u 2014.
godini pl n 18% i na 17,7% u II kvartalu 2015. godine.
Meutim, regionlne rzlike su ogromne. Prosjena stopa neza-
poslenosti bila je 6,7% u primorskom regionu, nasuprot 13,4%
u centrlnom regionu i 39% n sjeveru. Nezposlenost mldih
(15-24 godin starosti) je i dlje visoka i iznosi 35,8%. Dvije
treine nezposlenih su bez posl due od dvije godine.
ERP preporuka 4: Izmijeniti i dopuniti rdno
zkonodvstvo u cilju uvoenja dodtne fleksibilnosti trit.
Pojti snkcije kako bi se obeshrbrio rd n crno. Bolje,
ciljne, ktivne politike z rdnike kojim prijeti opsnost od
gubitk radnih mjesta i povenje uea n tritu rd u
pogledu populcije koj stri.
Inflcij je u velikoj mjeri pokrenuta globlnim cijenama

primarnih proizvoda. U 2014. godini, nie uvozne cijene z
energiju i hrnu u kombinciji s pdom zrd doprinijele su
pdu cijen. Ko rezultt tog, prosjen inflcij cijen
potrokih proizvod smanjena je z 0,5% u 2014. godini, u
poreenju s umjerenim povenjem od 1,8% godinu dn
rnije. Sve u svemu, cijene su porsle z 1,1% u prvih sedm
mjeseci 2015. godine, pokrenuta cijenm hrne i uprkos dljem
pdu cijen nfte.
Ekonomsk kriz je stvila znaajan teret n jvne
finnsije u kontekstu pd prihod i dljeg povenja

obveznih rashoda. Tokom nekoliko poslednjih godina, evi-
dentiran je veliki budetski deficit od oko 5% BDP-a. Kao
osnovni razlog zabrinutosti, javni dug se udvostruio od 2008.
godine kako bi dostigao 60,3% BDP-a u junu 2015. Proces
fisklne konsolidcije, potpomognut poveanjem poreza i
smanjenjem potronje, doveo je do smanjenja budetskog
deficita u 2014. godini na 1,3% BDP-a. Poboljnj su
uglvnom bila koncentrisn n strni prihod, koji su se
proirili n 46% BDP-a, sa 43% u prethodnoj godini, nakon
povenj kciz, tksi z registrciju vozil, tksi osigurnj i
poreskih stop za nekretnine, ko i uvoenja podsticj kko bi
se olkla otplta poreskih dugovnj i zteznja snkcij pro-
tiv poreskih dunik. N strni rshod, dolo je do
zmrzvnja penzij i plt u jvnom sektoru. Ukupn
potronj iznosi 47,3% BDP-a, u poreenju sa 47,7% u
prethodnoj godini.
ERP preporuka 2: Rzmotriti dodtne reforme z posti-
znje dugorone odrivosti budet, ko to je uvoenje dljih
ogrnienj z prijevremeni odlzk u penziju i rzmtrnje
mogunosti z individulno uee u sistemu strosne penzije
n obveznoj osnovi, ko i implementciju zjednike politike
z plte u jvnom sektoru u kontekstu rcionlizcije i
modernizcije jvnog sektor.
Budetom iz 2015. godine je predvieno zntno povenje

kpitlnih rshod do 9,2%
BDP-a, od ega je njvei dio nmijenjen z izgrdnju
utoput. S ovim povenjem, plnirno je da budetski deficit
porste n 5,3% BDP-a. Zkonom o budetu i fisklnoj odgov-
ornosti su uvedene gornje grnice z budetski deficit od 3%
BDP-a i jvni dug od 60% BDP-a, poev od budet 2015.
godine. Meutim, investicioni projekti od ncionlnog znj
(ko to je utoput) su iskljueni iz prorauna deficita.

U prvih est mjeseci 2015. godine, deficit centralne vlade dosti-

gao je 6% BDP-a, zbog kapitalnih budetskih izdataka koji su
rezultat poetka izgradnje autoputa, zahtijevajui kontinuiranu
fiskalnu disciplinu, posebno u odnosu na tekuu potronju. U
septembru 2015. Vlada je poveala prag iznosa dravnih garan-
cija kako bi se optinama omoguilo da izmire dugovanja prema
poreskoj administraciji i dobavljaima.
Institucionlni okvir jvnih finnsij Crne Gore zhtijev
dodtne reforme. Nov fiskln politik im z cilj d osigur
odrivost jvnih finnsij, uz istovremeno uvoenje prenosa
poreza i poreskih olkica u korist investicij. Meutim, njegov
efiksnost treb d se testir. Budet je takoe projektovn d
pove kpitlnu potronju kako bi se finnsirla izgrdnja
utoput. Podrvjui ekonomski rst, ovaj projekat e imati za
posljedicu i znjne fisklne rizike. Crn Gor e morti d
nastavi posveenost fisklnoj disciplini kako bi obnovila
fiskalne rezerve, ukljuujui i reforme n strni rshoda i
pouzdanu strtegiju uprvljnj jvnim dugom.
Meusobno djelovnje trinih snaga
Proces privtizcije je prilino npredovao i samo je neko-

liko preduzea ostalo u programu privatizacije za 2015.
godinu. U vgustu 2015. godine, isplaena je posljednja rta za
prodaju topionice luminijum KAP- (vidjeti Poglavlje 8
Konkurencija). Isti investitor je preuzeo Rudnik boksit Niki,
koji je u steaju. Visoki trokovi proizvodnje, meutim,
ugroavaju oivljavanje aluminijumske industrije. U toku je i
sudski spor sa jednim od bivih vlasnika. Usljed neslgnja u
vldjuoj koliciji oko koncesije z dugoroni zkup z
turistike centre, nije obezbijeena dovoljna veina u Skuptini.
U junu 2015. godine, Privredni sud je pokrenuo stejni
postupk z Jdrnsko Brodogrdilite u Bijeloj, kko bi se
olkl prodja i restrukturirnje preduzea. U 2015. godini,
uprava preduzea Soln Bjo Sekuli (privtizovnog 2003.
godine), koje je u steju, je privremeno dta JP Ncionlni
prkovi Crne Gore.
Ulzk i izlzk s trit
Oporvk privrede se takoe ogled i u sve veem broju

novih preduze. U 2014. godini, osnovano je 3.179 novih
preduze, od kojih 91% ko drutva sa ogrnienom
odgovornou. Trokovi osnivanja novih preduze su smnjeni
uvoenjem niih nknda z komunlne prikljuke n
grevinskom zemljitu, kao i uvoenjem poreskih osloboenja
z preduze u strtekim sektorim (tj. turizmu, energetici i
proizvodnji hrne). Meutim, jo uvijek ima prostora z dlja
unpreenja u pokretnju biznis, naroito pojednostavljivanjem
dministrtivnih procedur. Oskudni i skupi bankovni krediti,
posebno z ml i srednj preduze (SME), tkoe sprjeavaju

osnivanje i rd preduze. Kako bi podrala investicije, Crn
Gor bi treblo d dlje pojednostvi regultorno okruenje,
olk izdvnje grevinskih dozvol i pobolj svoj sistem
registrcije zemljit, u skldu s ERP preporukom 7.
Pravni sistem
Izdvnje dozvol, izvravanje ugovor, pristup kreditim

i kompleksne procedure poreske uprve su glvne prepreke
z poslovnu zjednicu. Npredk je postignut u smnjenju
broj potrebnih dokument z crinske procedure putem
uspostavljanja centrlizovnog elektronskog registr i
izuzimnja preduze od obaveze obezbjeivanja tmpnih
dokumenat. U kontekstu elektronske vlde, 300 drvnih
sjtova je do sd povezno na jednu komunikcionu mreu i
poeli su sa prunjem usluga korportivnim korisnicim.
Meutim, potpuna interoperbilnost nije postignuta.
Elektronska registrcij preduze, kao i njeno proirenje n sve
regionlne slube Poreske uprve, tek treba d se zvri. Broj
predmet izvrenj u sudovim znjno je smnjen od
uvoenj sistem javnih izvritelja u prilu 2014. godine.
Izmjenama i dopunama Zkona o izvrenju i obezbjeenju
potraivanja zmijenjeno je trolno sudsko vijee s odlukm
pojedinnih sudija, ime je ubrzn sudski postupk izvrenj i
prinudne nplte kolterl. Broj i vrijednost uspjeno rijeenih
privrednih sporov se utrostruio u 2014. godini, dostigvi
ukupan broj od 869 slujev.
ERP preporuka 7: Dlje poboljti poslovni ambijent
obezbjeenjem blgovremenog sprovoenja projekta
(pojednostvljenja) tkozvne giljotine propis,
unpreenjem funkcionisnja jedinstvenog lter n
optinskom nivou z izdvnje grevinskih dozvol i kvliteta
zemljinih knjiga.

Rzvoj finnsijskog sektor
Oporvk bnkrskog sistem je ostao nedovren zbog

potrebe z dljim prilagoavanjima bilns stnj. Grk
kriz nije iml znjn uticj n finnsijski sektor u Crnoj
Gori, s obzirom da nijedn od 14 bnaka ne posluje s
veinskim grkim kpitlom. Depoziti bnk su se oporvili do
nivo prije krize, li je oporvk kredit bio sporiji i
neujedneniji. U junu 2015. godine zaliha kredit je ostla 15%
ispod svog nivo iz 2009. godine. Iako su finnsijski rezultti
ostli pozitivni i kpitl bnk ojn, banke se suoavaju sa
problemom smanjenja duga i niskom profitabilnou, koji su
povezani sa visokim neplaniranim trokovima i neefikasnou
ekonomije obima koje doprinose visokim premijama rizika. Kao
posljedica toga, dolo je do marginalnog smanjenja relne
efektivne kmtne stope z nove kredite koja je u prosjeku
iznosila 8,93% u julu 2015. godine, u poreenju sa 9,55%,
godinu dn rnije. U julu 2015. godine, Centrln bnk Crne
Gore (CBCG) je odobril ncrt zkon o mksimlnim
kmtnim stopma n nove kredite, kko bi se olko njihov
povraaj i n tj nin smnjio kreditni rizik. Meutim,
ogrnienje za cjenovni rizik bi moglo da podstkne bnke d
umjesto toga smnje kreditirnje.
U julu 2015. godine, koeficijent nenpltivih kredita (NPL) je
i dlje bio visok, iznosio je 16,4% ukupnih kredit. Kreditni
rizik je i dalje bio koncentrisn, s tri bnke u ukupnom iznosu
od 63% zalihe NPL-a. Ovj izzov je rijeen u Zakonu o dobro-
voljnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansi-
jskim institucijama, pozntom ko Podgoric pristup.
Usvojen je u prilu 2015. godine i njime se daje okvir z dobro-
voljne vansudske postupke restrukturirnj dugov ekonomski
odrivih preduze. U vgustu 2015. godine, Skuptin je

usvojil zakon o konverziji kredita u vajcarskim francima u
eure. Ov mjer se odnosi n jednu bnku s indeksirnim kred-
itima u ukupnom iznosu od oko 30 milion , koja je pomenutu
mjeru osporila pred Ustavnim sudom. Kako bi poboljle svoje
bilnse stanja, neke filijle su prodle dio svojih problemtinih
kredit mtinim bnkm, li i fktoring kompnijm, osno-
vanim od strane potonjih, to je takoe dovelo do potrebe z
regultornim okvirom z efiksan nadzor ovih kompanija, to je
tkoe naglaeno u ERP preporuci 3.
ERP preporuka 3: Sprovesti plnirni progrm
dobrovoljnog finnsijskog restrukturirnj (tkozvni
Podgoric pristup), kako bi se rijeio problem velikog tereta
nenpltivih kredit za bilnse stanja bnk iz perspektive pro-
toka. U cilju rjevnj problema zalihe NPL-a, poboljti
rokove i efiksnost izvrenj ugovor. Uvesti efiksan nadzor
fktoring kompnij u cilju poboljnja trnsprentnosti
finnsijskog sistem.
Veliin nebnkrskog sektor je i dlje skromn. U 2014.

godini, promet berze u Crnoj Gori je dostigao 3,2% BDP-a, to
je njvii nivo u posljednjih pet godin, zhvljujui trgovini -
po prvi put - korportivnim obveznicama izdtim od strne
loklne bnke i trgovini drvnim kuponskim obveznicm na
sekundrnom tritu.
Meutim, broj finnsijskih instrument je jo uvijek bio
ogrnien. U 2014. godini, vrijednosti ugovor o osiguranju i
lizingu su pojedinano iznosile 2,0% i 3,4% BDP-a.
3.2. Sposobnost suoavanja sa konkurentskim pritiskom i

trinim silama unutar Unije
Crn Gor je umjereno spremna u pogledu svoje sposobnosti

suoavanja sa konkurentskim pritiskom i trinim silama

unutar Unije. Odreeni napredak je ostvaren, nroito u vezi
sa pokretnjem nekoliko infrstrukturnih i turistikih investi-
cionih projekt i dljim unpreenjem poslovnog ambijenta.
Crnogorsk privred pti od niske konkurentnosti, nroito u
pogledu industrijskih i poljoprivrednih proizvod. Crn Gor
treb d pobolj svoje izvozne kpcitete postepenim
usklaivanjem trinih stndrda z svoje proizvode i industrije
s stndrdim EU. Konkurentnost e se unaprijediti i kao
rezultat investicija u energetiku, sobrj i turizam. Glvne
reforme tek treb d se sprovedu, d se ojju fizika
infrstruktura zemlje i ljudski kpitl, d se dodtno pobolj
njen poslovni ambijent, ko i d se osigura predvidivo i
podrvjue regultorno okruenje.
U skldu s ERP preporukma i u cilju podrke dugoronog
rsta, Crn Gor treb d obrti posebnu pnju n:
ktivan nstvak reforme obrzovnj u cilju povenj
kvlitet obrzovnih usluga, razvojem osnovnih i trnsverzlnih
vjetina kod uenika i fokusiranjem na obrazovna postignua;
usklivnje s standardima bezbjednosti hrne u EU,
snitrnim i fitosnitrnim stndrdima, u cilju dobijanja odo-
brenja z izvoz poljoprivrednih i prehrmbenih proizvod u EU;
jnje svoje strtegije rzvoj sobrj.
Ljudski i fiziki kapital
Stalni izzov u vezi sa neusklenou vjetin zhtijev

efiksnije mjere ktivne politike trit rd i kvlitetniji
obrzovni sistem koji odgovara potrebama trit rd.
Aktivni progrmi trit rd su jo uvijek ogrnieni i
uglvnom fokusirni n mlde diplomce i sezonske rdnike.
Postoji mala mobilnost rdne snge izmeu region, ukljuujui
tokom ljetnje turistike sezone. Npori d se promovie
doivotno uenje i osigur kvlitetnije obrzovnje n svim

nivoim su u toku, li tek treb d dju jsne rezultte. (Vidjeti
poglvlj 19 - Socijln politik i zpoljvnje i 25 - Nuk i
istrivnje).
ERP preporuka 5: Aktivno nstviti reformu obrzovnj
s ciljem boljeg usklivnj obrzovnja i vjetina s
potrebm trit rd, kao i jnja srdnje izmeu
obrzovnj i biznis.
Crn Gor je ostvril dlji npredk u vezi sa nekim

velikim infrstrukturnim projektim. U 2014. godini, vrijed-
nost investicij u osnovn sredstv je porsl z 5% do oko 15%
BDP-a, od eg 56% u graevinarstvo i 37% u opremu. U 2015.
godini, zapoeti su rdovi n utoputu i nastavljeni su radovi na
izgrdnji tri velika primorska turistika odmrlit. Mrea
elektroenergetskog sistema se postepeno poprvlj i nekoliko
investicija je u toku, ukljuujui interkonektivni kbal s
Itlijom, 2 vjetroelektrane, kao i nekoliko mlih hidroelektrn.
Meutim, odluk z izgrdnju drugog blok termoelektrne
Pljevlj je odloena i izgrdnj velikih hidroelektrn je u
zstoju. Iako su infrstrukturne investicije povene u posljed-
njih nekoliko godin, Crnoj Gori se svjetuje d uskladi svoju
strtegiju rzvoj sobrj s regionlnim planom o povezi-
vanju, prema ERP preporuci 6. to se tie zahtjeva da se
uspostvi mehanizam plnirnja i finnsirnja, Crn Gor je
formirl Ncionlnu investicionu komisiju za razvoj jedin-
stvene liste prioritetnih infrastrukturnih projekata.
Inovcijski i istrivki kpciteti Crne Gore su jo uvijek
ogrnieni. Sredstv z programe istrivnja i rzvoja (R&D)
su poveana z vie od 30% u 2014. godini, iko je bruto po-
tronj za R&D ostala vrlo skromna (oko 0,38% BDP-a). U julu
2015. godine zapoeta je izgrdnj tehnolokog prk u Nikiu,
s ciljem povezivnj nuke i poslovnog sektora. Centr e se
sstojti od lbortorije z biohemiju i industrijski dizjn.

ERP preporuka 6: Ojti strtegiju rzvoj saobraaja,
obezbjeujui usklivnje s regionlnim planom o
povezivanju, s posebnim naglaskom n kljune investicione
prioritete (kljuna mrea), i uspostviti kredibilni mehanizam
plnirnja i finnsirnja u vidu jedinstvene liste.
Struktura sektora i preduzea
Struktur privrede se malo promijenila u posljednjih pet

godin. Usluge su i dalje glvni pokret crnogorske privrede,
stvarajui vie od 70% bruto dodte vrijednosti, dok industrij
ini 11% (s 6% komunlnih uslug), poljoprivreda 8% i
graevinarstvo 4%. Proizvodni sektor se trnsformie nkon
nekoliko godin dominacije proizvodnje metl. Ostle indus-
trije - kao to je frmceutska industrija - dobijju n znju,
li je proizvodnj konkurentnih proizvod visoke dodte vrijed-
nosti vrlo ogrnien.
Uinak industrije i graevine je oporavljen u 2015. godini,
dok je otpornija turistika industrija dodatno proirena.
Nkon to je zbiljeen negtivn rezultt u pet od sedm
godin od izbijnj ekonomske krize, industrijsk proizvodnj
je proiren za 12,9% n godinjem nivou u prvih sedm mjese-
ci 2015. godine. Meutim, u proizvodnji su dominirali industri-
jski proizvodi niske dodte vrijednosti. U prvoj polovini 2015.
godine, vrijednost grevinskih rdov je poven z 9,7% n
godinjem nivou, u poreenju s rastom od 2,0% u cijeloj 2014.
godini. U prvih sedm mjeseci 2015. godine, turizam je porsto
za 21,3% n godinjem nivou, stimuliui veliki broj sektor
privrede, ko to su saobraaj, smjetj, telekomunikcije,
trgovina n mlo i restorni.
Vein preduzea (oko 23.000) su ml, s oko 200 koja su
klsifikovana ko srednj i 100 ko velika. Pristup finnsijm
i dlje predstvlj posebn izzov z ml i srednj preduze.

Podrka jvnog sektor mlim i srednjim preduzeima je
ogrnien, a uglvnom se oslnj na kreditnu podrku
Investiciono-rzvojnog fonda (IRF), koj je u 2014. godini
iznosila ukupno 71 milion i dodtnih 31 milion u prvoj
polovini 2015. godine. Zvod z zpoljvnje je tkoe dao
kredite u ukupnom iznosu od 260.000 u 2014. godini i 15.000
u prvoj polovini 2015. godine, kako bi finansirao otvaranje
novih radnih mjesta. Vno je d Crn Gor slijedi ERP
reformske mjere nmijenjene jnju mlih i srednjih
preduze. Dlja kontrola kcizne robe (nroito duvn) i
inspekcije rd su neophodne kako bi se smnjila velika
neformlna privreda.
Uticaj drave na konkurentnost
Subvencije su znjno smnjene nkon likvidcije

nekadanjeg kombint luminijum. Vld je obezbijedil
oko 460 milion EUR drvne pomoi preduzeim u periodu
od 2007-2014. godine. Podrk je bil izrenij u godinm
nkon recesija, kd su ktivirne znjne drvne grncije.
Vld je odrvla povoljnu investicionu politiku, ukljuujui
poreski reim s niskim poreskim stopm, kao i mogunost
prenosa dobiti, dividendi i prihoda od kmta, bez ogrnienj.
U 2015. godini, u nporu da se dodtno podstknu kljuni sek-
tori crnogorske privrede, poresk osloboenj su uvedena z
izgrdnju novih turistikih, energetskih i prehrambenih
objekt. Meutim, Crn Gor treb d izbjegv posebne mjere
usmjerene n smo nekoliko preduze, jer one potencijlno
mogu da nrue trite i stvore probleme u vezi sa drvnom
pomoi (vidite poglvlje 8 Konkurencija, poglavlje 16 -
Porezi). Opti dravni budet 2015. godine predvi skromnu
dodjelu drvne pomoi (0,6% BDP-a z subvencije plus 0,3%
BDP-a z drvne grncije).

Ekonomska integracija sa EU
Glvni trgovinski prtneri Crne Gore i dalje su zemlje

koje su potpisale Sporzum o slobodnoj trgovini Centrlne
Evrope (CEFTA) i EU. U 2014. godini, izvoz robe u EU
predstvlj 36% ukupne prodje Crne Gore u inostrnstvu u
poreenju s 46% u CEFTA zemlje. Ipk, EU je glvni izvor
uvoz robe, a ini 46% ukupnog uvoz u poreenju s 38% iz
CEFTA zemalja. to se tie usluga i stranih investicija, Rusija je
i dalje najvaniji pojedinani partner Crne Gore sa 30%
turistikih boravaka i 25% priliva SDI (uglvnom nekretnine).
Meutim, investicije iz Rusije su smanjene u 2014. godini z
10% u odnosu n prethodnu godinu. U 2014. godini, EU je pred-
stavljala 20% turistikih i 39% strnih investicij, sa rstom
potonjih za 6% u poreenju s prethodnom godinom.
Otvorenost trgovine u Crnoj Gori je velika (101.2%), to
odrv snnu zvisnost od uvoz robe i izvoza uslug.
Meutim, izvezen rob se uglvnom sstoji od proizvod niske
dodte vrijednosti, smo nekoliko preduzea se bavi
meunarodnom trgovinom. Kako bi rijeil ovj problem, Crn
Gor je pokrenul emu direktne podrke z usklivnje malih
i srednjih preduzea s meunrodnim stndrdim poslovnj.
U skldu s ERP preporukom, Crn Gor treb da ostvri vei
npredk u usklivnju s stndrdim proizvoda i kvaliteta
EU, tko d moe da pristupi tritima EU.
ERP preporuka 8: Ostvariti dlji npredk s
sveobuhvtnim i strtekim pristupom u oblsti standarda bezb-
jednosti hrne u EU i snitrnim i fitosnitrnim stndrdima,
u cilju dobijanja odobrenja z izvoz poljoprivrednih i
prehrmbenih proizvod u EU. Npore u tom prvcu bi treblo
zapoeti s onim proizvodim gdje su pripreme npredovle i
gdje Crn Gor vidi njvei izvozni potencijl.

4. SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBAVEZA LANSTVA
4.1. Poglavlje 1: Sloboda kretanje robe
Sloboda kretanja robe omoguava da se mnogim proizvodima

moe slobodno trgovati irom EU na osnovu zajednikih pravi-
la i procedura. U sluajevima u kojima za proizvode vae
nacionalna pravila princip slobode kretanja robe spreava str-
varanje neopravdanih barijera trgovini.
Crna Gora je umjereno spremna po pitanju slobode kretanja

robe. Ostvaren je dobar napredak, naroito u pogledu strategi-
jskog i zakonodavnog okvira.
Sljedee godine, Crna Gora bi naroito trebala da:
ojaa kapacitete i povea sredstva koja se dodjeljuju rele-
vantnim horizontalnim tijelima.
primjeni svoj plan za zakonodavno usklaivanje u oblasti
slobode kretanja robe.
Kada je rije o optim principima, Crna Gora je u oktobru

2014. usvojila svoju strategiju za primjenu pravne tekovine u
oblasti slobode kretanja robe i petogodinji akcioni plan, i ljetos
predala Komisiji aurirani nacrt akcionog plana za usklaivanje
sa lanovima 34-36 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije
(UFEU). Kapaciteti, koordinaciona uloga i nadlenost Odsjeka
za infrastrukturu kvaliteta su ojaani, mada jo uvijek ne posto-
ji pravna osnova koja bi odredila njeno mjesto u sistemu vlade.
Kapaciteti su i dalje nedovoljni, to ugroava primjenu nove
strategije za slobodu kretanja robe.
Po pitanju horizontalnih mjera ostvaren je odreeni
napredak: u standardizaciji, u novembru 2014. usvojeni su

strategija za period 2015-2018. i akcioni plan za 2015. Institut za
standardizaciju Crne Gore (ISME) usvojio je 1133 crnogorska
standarda. U decembru, ISME i Evropski institut za telekomu-
nikacione standarde su potpisali memorandum o razumijevanju
prepoznajui ISME kao nacionalnu organizaciju za standarde i
ispunjavajui preduslove za prenoenje standarda u oblasti
telekomunikacija. Ipak, kapaciteti i sredstva ISME-a i dalje osta-
ju na kritinom nivou, to dovodi u pitanje njegovu mogunost
da odri korak s neophodnim promjenama u standardizaciji.
Broj akreditovanih tijela za ocjenu usaglaenosti se poveao
na 24. Dodatna dva su u proceduri za dobijanje akreditacije, ali
njihov ukupan broj je i dalje nizak.
Kad je rije o akreditaciji, Crna Gora je u novembru usvojila
svoju strategiju za akreditaciju za period 2015-2018. i akcioni
plan za 2015. godinu. U julu Vlada je utvrdila Predlog zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o akreditaciji kako bi se ojaala
politika prekogranine akreditacije. Ipak, ograniena finansijska
sredstva Akreditacionog tijela Crne Gore (ATCG) dovode u
rizik primjenu strategije, ometaju ovu instituciju u podizanju
javne svijesti o prednostima akreditacije i spreavaju je da
uestvuje u aktivnostima Evropske kooperacije za akreditaciju.
U oblasti metrologije, Hrvatska agencija za akreditaciju i
ATCG su akreditovali tri dodatne laboratorije za kalibraciju:
jednu za vrijeme i frekvenciju, jednu za pritisak i jednu za
elektrine veliine, to ini ukupno est laboratorija.
U nadzoru nad tritem, Zakon o optoj bezbjednosti
proizvoda donijet je u oktobru 2014. Zakon o izmjenama i dop-
unama Zakona o nadzoru proizvoda na tritu je donijet u feb-
ruaru, dok je u aprilu Vlada donijela uredbu kojom je odreeno
koje grupe proizvoda podlijeu nadzoru na tritu, i jo jednu
kojom je osnovano koordinaciono tijelo za nadzor nad tritem.
Kad je rije o bezbjednosti proizvoda, u 2014. izvreno je
2873 inspekcijska pregleda u izvjetajnom periodu, kojima je

identifikovana 131 vrsta opasnih proizvoda (12045 proizvoda,
od kojih 5939 je trajno uklonjeno sa trita). Pet dodatnih
inspekcija je integrisano u Upravu za inspekcijske poslove u
februaru 2014. Meutim, budet Uprave je i dalje nedovoljan.
Kada je rije o zakonodavstvu Starog pristupa, donijeto
je 18 pravilnika, izmeu ostalog o ljekovima, tekstilu, obui i
kristalnom staklu. Vlada je u januaru usvojila nacionalnu
Strategiju upravljanja hemikalijama za period 2015-2018, kao i
pratei akcioni plan. Preduzeti su odreeni koraci u cilju
obezbjeivanja djelimine usklaenosti s odredbama Direktive
REACH (Direktiva o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i
zabrani hemikalija) meutim, administrativne kapacitete
neophodne za primjenu ove direktive takoe treba jaati.
U pogledu zakonodavstva Novog i globalnog pristupa
donijeto je 11 pravilnika, izmeu ostalog o bezbjednost igraaka
i elektromagnetnoj kompatibilnosti, mada neki nijesu u
potpunosti usklaeni s pravnom tekovinom EU.
U oblasti proceduralnih mjera u februaru je donijet Zakon o
oruju.
4.2. Poglavlje 2: Sloboda kretanja radnika
Dravljani neke od drava lanica EU imaju pravo da rade u

drugoj dravi lanici EU i moraju dobiti jednake radne i soci-
jalne uslove kao i drugi radnici.
Pripreme u ovoj oblasti su jo uvijek u ranoj fazi. Nije bilo

napretka u oblasti slobodnog kretanja radnika.
U oblasti pristupa tritu rada, u decembru je usvojen novi

Zakon o strancima. Zakon propisuje dodatna ogranienja kada
je rije o zapoljavanju stranaca u Crnoj Gori i neophodno je
uskladiti ga s pravnom tekovinom EU. Njegova primjena je bila
odloena radi odreenih administrativnih barijera.
U dijelu koordinacije sistema socijalne sigurnosti, pregov-
ori s Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom i Rumunijom o bilat-
eralnim sporazumima o socijalnoj sigurnosti su u toku.
4.3. Poglavlje 3: Pravo osnivanja preduzea i sloboda

pruanja usluga
Fizika i pravna lica Evropske unije imaju pravo osnivanja

preduzea i pruanja prekograninih usluga u bilo kojoj dravi
lanici. Za odreene regulisane profesije, postoje pravila o uza-
jamnom priznavanju kvalifikacija. Potanske usluge se poste-
peno otvaraju za trinu konkurenciju.
Crna Gora je umjereno spremna u ovim oblastima. Odreeni

napredak je postignut po pitanju prava osnivanja preduzea i
slobode pruanja usluga. U narednoj godini, Crna Gora bi
naroito trebala da:
nastavi s pripremama za usklaivanje zakonodavstva o
uzajamnom priznavanju strunih kvalifikacija s pravnom tekovi-
nom EU kao i da se uskladi s Direktivom o uslugama.
Po pitanju prava osnivanja preduzea, elektronska regis-

tracija kompanija jo uvijek nije u potpunosti na raspolaganju i
tek treba da se proiri na sve kancelarije poreske uprave. Nakon
odluke da se smanje optinske naknade za izdavanje gra-
evinskih dozvola, potrebno je uspostaviti lokalni jednoalter-
ski (One Stop Shop) servis za izdavanje graevinskih dozvola.
Po pitanju slobode pruanja prekograninih usluga, nas-
tavljene su pripreme za usklaivanje s Direktivom o uslugama,
prije svega zavretkom procesa analitikog pregleda
nacionalnog zakonodavstva. Konani izvjetaj s internog
analitikog pregleda je pripremljen i akcioni plan za prenoenje
Direktive o uslugama je usvojen u junu.

Nije bilo daljih zakonodavnih aktivnosti iz oblasti potanskih
usluga. Potanska sluba (Pota Crne Gore) je ostala u planu pri-
vatizacije za 2015, kojim se predlae javno - partnerski model.
Po pitanju uzajamnog priznavanja strunih kvalifikacija,
Crna Gora je poela sprovoenje svog Nacionalnog plana razvo-
ja kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija i Akcionog
plana za period 2013-2018.
4.4. Poglavlje 4: Sloboda kretanja kapitala
U Evropskoj uniji kapital i investicije moraju biti u stanju da

se kreu bez ogranienja i postoje zajednika pravila za
prekogranina plaanja. anke i drugi privredni subjekti
primjenjuju odreena pravila da podre borbu protiv pranja
novca i finansiranja terorizma.
Crna Gora je umjereno spremna u ovoj oblasti. Odreeni

napredak je postignut po pitanju sistema plaanja.
Nije bilo promjena po pitanju kretanja kapitala i plaanja.

U novembru, Centralna banka je usvojila skup pravila za
sprovoenje novog Zakona o platnom prometu radi daljeg
usklaivanja nacionalnog zakonodavstva o platnom sistemu s
pravnom tekovinom EU. Pravila su stupila na snagu zajedno sa
Zakonom u januaru.
Po pitanju borbe protiv pranja novca, aktivnosti koje su
sprovedene u okviru prethodne strategije su ukljuivale obuke
dravnih slubenika u 2014; fokus sada treba da se prebaci na
obveznike izvjetavanja. Informacioni sistem finansijske obav-
jetajne jedinice je unaprijeen. Iako reforme napreduju, Crna
Gora tek treba da uspostavi solidan preventivni sistem za borbu
protiv pranja novca. Novi zakon, koji je usvojen 2014, nastoji
da inkorporira etvrtu direktivu EU i standarde Komiteta

eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju mjera u borbi protiv
pranja novca (MONEYVAL).
4.5. Poglavlje 5 Javne nabavke
Pravila EU osiguravajuda je nabavkaroba i usluga u javnom

sektoru u bilo kojoj dravi lanici otvorena za sve EU kompani-
je na osnovu naela nediskriminacije.
Crna Gora je umjereno pripremljena za javne nabavke, a one

su oblast naroito osjetljiva na korupciju. Dobar napredak
Meutim, potrebno je jo rada da bi se sprijeila korupcija koja
se javlja tokom ciklusa nabavke. Usklaivanje s pravnom
tekovinom EU u oblasti koncesija je u ranoj fazi. Vie napora je
potrebno uloiti da se ojaa kapacitet za sprovoenje i primjenu
na svim nivoima.
U dolazeoj godini, Crna Gora bi trebalo, posebno:
poeti sa sprovoenjem nove strategije radi razvijanja sis-
tema javnih nabavki kako bi osigurala da on funkcionie efek-
tivno, efikasno i transparentno;
dodatno ojaati kapacitet sprovoenja i primjene sistema
javnih nabavki na svim nivoima, ukljuujui e-nabavke,
praenje ugovora i nadzor i izvjetavanje o procedurama javnih
nabavki;
sprovesti plan usklaivanja propisa da osigura potpunu
usklaenost sa direktivama o javnim nabavkama 2014 Evropske
unije, posebno o koncesijama.
Institucionalno ureenje i pravna usklaenost
Institucionalni i pravni okvir o javnim nabavkama je iroko

usklaen s pravnom tekovinom, osim koncesija, i u tom dijelu
direktive EU jo uvijek nijesu prenijete.

Dobar napredak je postignut krajem 2014. usvajanjem izmje-
na Zakona o javnim nabavkama. Izmjene su pribliile Zakon
pravilima EU o odbrani i sigurnosti nabavke i poboljao efikas-
nost procesa nabavke. Crna Gora sada treba da se pozabavi i
preostalim prazninama i osigura potpunu usklaenost s direkti-
vama EU 2014 o javnim nabavkama, naroito Direktivu o kon-
cesijama.
U junu 2015, Crna Gora je postala punopravna lanica
Sporazuma o javnim nabavkama Svjetske trgovinske
organizacije. Bie potrebno da Crna Gora osigura da bilateralni
sporazumi zakljueni sa zemljama koje nisu lanice EU bezra-
zlono ne ograniavaju konkurenciju i nisu u potpunosti u
skladu sa pravnom tekovinom EU i odgovarajuc im odredbama
TFES o javnim nabavkama.
Strategija 2011-2016 Crne Gore za razvijanje sistema javnih
nabavki se sprovodi. Redovni mehanizmi izvjetavanja su
postavljeni i funkcioniu dobro. Oekuje se da fokus nove
strategije bude na dostizanju potpune usklaenosti s pravnom
tekovinom i da uredi kako e Crna Gora osigurati da ima
potpuno sprovoenje na svim nivoima.
Uprava za javne nabavke Crne Gore je odgovorna za
sprovoenje Zakona o javnim nabavkama i nadzor i sprovoenje
Strategije razvoja sistema javnih nabavki u Crnoj Gori 2011-
2016. Uprava za javne nabavke je nezavisno dravno tijelo.
Sposobnost sprovoenja i primjene
Trite javnih nabavki Crne Gore kao procenat bruto

domaeg proizvoda (BDP) iznosio je 9.6% u 2014. godini. Ovo
predstavlja blagi porast u odnosu na 2013, kako vrijednosti i
broju ugovora. Upotreba manje transparentnih procedura
nabavke iznosio je 9% u 2014, nivo koji je slian prethodnim
godinama.

Potrebno je bolje praenje (monitoring) dodjele ugovora i
sprovoenje ugovora. Javna inspekcija je dobila vie ovlaenja
u ovoj oblasti amandmanima na Zakon o javnim nabavkama iz
2014, ona jo uvijek nema dovoljno kapaciteta da se bavi ovim
pitanjem. U meuvremenu, bolja interna revizija u okviru ugo-
vornih organa ostaje i dalje od kljunog znaaja za poboljanje
praenja i provjere sprovoenja ugovora (vidi i Poglavlje 32
Finansijska kontrola).
Kapaciteti ugovornih vlasti da upravljaju procesima javnih
nabavki su poboljani. Planiranje, priprema i sprovoenje javne
nabavke su uglavnom u skladu sa principima transparentnosti i
efikasnosti. Meutim, javne nabavke pate od pretjerano for-
malnog pristupa i prevalencije cijene kao jedinog kriterijuma za
dodjelu ugovora. Crna Gora treba da uloi u bolji sistem uprav-
ljanja podataka kako bi pratila kompletan ciklus nabavke i
uinila da sistem bude vie razumljiv korisnicima - prijateljski.
Kapacitet Uprave za javne nabavke da unaprijedi i primjen-
juje pravila o javnim nabavkama i prati trite javnih nabavki
je pobiljan. Meutim, Uprava za javne nabavke mora da uloi
vie u ocjenjivanje performanse procesa javnih nabavki, riziga
nepravilnosti i faktora koji smanjuju konkurentnost i efikas-
nost javnih nabavki. Resursi Uprave za javne nabavke su i
dalje nedovoljni da se bave ovim pitanjem efektivno.
Amandmani na Zakon o javnim nabavkama 2014 su pootrili
obavezu ugovornih vlasti i predviaju novane kazne za
poinjene prekraje.
Sertifikacija slubenika za javne nabavke i program obuke su
operativni. Do sada je priblino 48% slubenika za javne
nabavke sertifikovano. Programi obuke treba vie da se fokusir-
aju na planiranje i upravljanje ugovorima. Broj naruioca posla
je smanjen sa 698 na 621 u 2014; s obzirom na veliinu zemlje,
ovo smanjenje treba da se nastavi. Crna Gora nije uspostavila
centralizovano tijelo za nabavke i zajednika nabavka vri se

samo na ad hoc osnovi. Prelaz na potpune elekotronske nabavke
je potrebno i okvirni ugovori treba da se koriste vie sistematski.
Regulatorni i institucionalni okvir je na mjestu po pitanjuin-
tegriteta i mehanizama sukoba interesa u javnim nabavkama.
Okvir takoe sadri niz poboljanja usvojenih krajem 2014, koji
sada treba da se primenjuju efikasno. Crna Gora takoe treba da
uspostavi metodologiju procjene rizika kako bi se bolje identi-
fikovali potencijalni problemi integriteta. Broj izvetaja vezano
za integritet i dalje je nizak, a istraivanja javnog mnjenja
pokazuju da su javne nabavke i dalje doivljavaju kao znaajan
izvor korupcije.
Efikasan sistem pravnih ljekova
Pravo na pravni lijek je predvieno Ustavom i Zakonom o

javnim nabavkama. Zakon o preispitivanju procedura je
uglavnom u skladu sa relevantnim pravnim tekovinama EU i
optim principima Ugovora o EU. Sistem pravnih ljekova obuh-
vata administrativni pregled od strane Dravne komisije za kon-
trolu postupaka javnih nabavki, koja je samostalan organ
uprave, godinje izvetavanje Parlamentu. Komisija za koncesi-
je je odgovorna za pravne ljekove za dodjelu koncesija, ali ova
oblast jo uvek nije usklaena sa pravnim tekovinama EU.
Odluke Dravne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki
i Komisije za koncesije su konane, ali se mogu osporavati pred
Upravnim sudom Crne Gore.
U 2014. Dravne komisije za kontrolu postupaka javnih
nabavki potvrdila je 53% albi i ponitila 388 procedura javnih
nabavki, nivo slian u prethodnim godinama. Broj odluka
Dravne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki je u
porastu tri uzastopne godine. U 2014, porastao je za 5% u
poreenju sa 2013, ukazujui na porast sposobnosti
sprovoenja. Biljei se takoe i pad od 5% u broju odluka

Upravnog suda kojima se ponitavaju odluke Dravne komisije
za kontrolu postupaka javnih nabavki. Meutim, stopa odbijanja
od 43% za 2014 ostaje znaajna; ovo djelimino potie od
razlike izmeu pravila o javnim nabavkama i upravnog postup-
ka, koji podrivaju efektivnost sistema pravnih ljekova. Crna
Gora takoe treba da pobolja transparentnost odluka Dravne
komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki nadogradnjom
svog registra odluka i uvoenjem korisniki orijentisane onlajn
funkcije za pretraivanje. Sekretarijat Dravne komisije za kon-
trolu postupaka javnih nabavki nema dovoljno osoblja sada,
naroito imajui u vidu stalni porast broja albi.
4.6. Poglavlje 6: Privredno pravo
EU ima zajednika pravila o osnivanju registraciji i zahtjeve

o objavljivanju kad su u pitanju privredna drutva sa dodatnim
pravilima za raunovodstvo i finansijsko izvjetavanje i statu-
tarnu reviziju.
Crna Gora je umjereno spremna u oblasti privrednog prava.

Ostvaren je odreeni napredak po pitanju usklaivanja zakon-
odavstva.
Nacionalno zakonodavstvo u oblasti privrednog prava je u

velikoj mjeri usklaeno s pravnom tekovinom EU. Rad na uskla-
ivanju zakonodavstva se nastavlja, konkretno po pitanju trans-
parentnosti i ponuda o preuzimanju. Takoe treba osigurati i uskla-
ivanje u oblasti prekograninog spajanja. Crna Gora razvija elek-
tronsku registraciju privrednih drutava kako bi unaprijedila svoj
poslovni ambijent, ali ona jo uvijek nije u potpunosti operativna.
Ostvaren je napredak u oblasti raunovodstva i revizije kroz
potpisivanje ugovora u sklopu projekta Svjetske banke za

uspostavljanje i operativnost tijela za kontrolu revizora i
prateeg sistema obezbjeivanja kvaliteta. Rezultati se oekuju
do sredine 2016. Crna Gora napreduje s izradom zakonodavstva
kojim e se uskladiti s najnovijim zakonodavstvom EU u oblasti
raunovodstva i revizije. Ovaj posao treba dovriti.
4.7. Poglavlje 7: Pravo intelektualne svojine
EU je harmonizovala pravila za pravnu zatitu autorskog i

srodnih prava. Pomenuto ukljuuje na primjer kompjuterske
programe radiodifuziju i igove dizajn biotehnoloke
pronalaske i ljekove.
Crna Gora se nalazi u veoma naprednoj fazi u pogledu prava

intelektualne svojine. Odreeni napredak je ostvaren u oblasti
intelektualne svojine. Zakonodavstvo prava intelektualne svo-
jine (PIS) je umnogome usklaeno s pravnom tekovinom EU.
Meutim, potrebno je obratiti panju na nedovoljne IT
kapacitete i ljudske resurse Zavodu za intelektualnu svojinu
(ZIS).
U predstojeoj godini, potrebno je naroito da Crna Gora:
dalje osnaiti koordinaciju svih tijela nadlenih za PIS,
kroz formalne mehanizme za saradnju i efikasno sprovoenje
PIS.
poboljati bilans ostvarenih rezultata u istragama,
krivinim gonjenjima i sudskim sluajevima
Nije bilo novih promjena u oblasti autorskog i srodnih prava.

Zakonodavstvo u oblasti autorskog i srodnih prava se trenutno
revidira, kao i Zakon o zatiti topografija poluprovodnika.
U dijelu industrijske svojine, novi Zakon o patentima je
donijet u julu. Elektronska baza podataka klasifikacije igova je
postala operativna u oktobru 2014.

Informatika infrastruktura Zavoda za intelektualnu svojinu
(ZIS) je jo uvijek slaba.
U pogledu sprovoenja PIS, jo uvijek nije uspostavljeno
koordinaciono tijelo za institucije koje se bave pravima intelek-
tualne svojine. Tokom izvjetajnog perioda intenzivirane su
obuke institucija koje se bave pravima intelektualne svojine.
Bilansi ostvarenih rezultata Uprave carina i Trine inspekcije
su dobri. Meutim, krivina gonjenja ostaju nezadovoljavajua.
Novim Zakonom o sudovima ukinut je Privredni sud u
Bijelom Polju, ime je Privredni sud u Podgorici ostao jedini
sud te vrste u Crnoj Gori. Nadlenost u svim sporovima prava
intelektualne svojine je prenijeta na ovaj sud kao prvostepeni.
Preduzet je niz aktivnosti u cilju podizanja svijesti ire javnos-
ti o pitanjima prava intelektualne svojine.
4.8. Poglavlje 8: Konkurencija
Pravila EU tite slobodu konkurenciju. Ona podrazumijevaju

antimonopolska pravila protiv ograniavajuih sporazuma i
zloupotrebe dominantnog poloaja. Pravila EU takoe
onemoguavaju vlade da daju dravnu pomo koja naruava
konkurenciju.
Crna Gora je umjereno spremna u oblasti konkurencije.

Odreeni napredak je ostvaren u ovoj oblasti. Svakako, dravna
pomo ostaje razlog zabrinutosti, naroito obavjetavanje i
usaglaenost novih zakona i pomoi s velikim investicionim pro-
jektima i Kombinat aluminijuma Podgorica. Administrativne
kapacitete je neophodno unaprijediti kako za politiku konkuren-
cije tako i dravnu pomo. U predstojeoj godini, Crna Gora bi
trebalo da:
u potpunosti uskladi Zakon o kontroli dravne pomoi s
pravnom tekovinom EU u dijelu proceduralnih pravila;

osigura operativnu nezavisnost nadlenog tijela za dravnu
pomo.
U dijelu antimonopolske politike i spajanja, usvojena su tri

podzakonska akta u decembru koja reguliu blok izuzea. Svi
neophodni podzakonski akti koji se odnose na Zakon o zatiti
konkurencije su sada donijeti. Meutim, prve tri godine sprovo-
enja Zakona pokazale su nedostatke u procedurama i kaznama.
Uprkos poveanju budeta Agencije za zatitu konkurencije
(AZK) za 28 % u 2015, njeni kapaciteti ostaju nedovoljni. Uinak
u sprovoenju AZK-a je unaprijeen, naroito u dijelu antimono-
polske politike, ali mora biti dodatno ojaan. AZK je zakljuila
etiri antimonopolska sluaja. Dva od etiri rjeenja su bila pre-
ispitana pred Upravnim sudom koji je potvrdio odluke. Odluka
AZK-a o sprovoenju svog prvog iznenadnog upada je takoe
preispitana pred Upravnim sudom, ali je sud potvrdio njenu
zakonitost. Takoe, rad AZK-a postaje vie transparentan.
Odluke Upravnog suda se poboljavaju. Meutim, i dalje
zabrinjava injenica da kazne mogu biti definisane samo od
strane Prekrajnog suda.
U dijelu dravne pomoi, Crna Gora je pribliila svoje
zakonodavstvo evropskom, iako Zakon o kontroli dravne
pomoi zahtijeva dalje usklaivanje s pravnom tekovinom EU i
s obavezama Crne Gore iz oblasti dravne pomoi koje proistiu
iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) u dijelu pro-
ceduralnih pravila. Crna Gora je takoe unaprijedila kvalitet
izvjetavanja o dravnoj pomoi i dnevnim aktivnostima.
Akcioni plan s jasnim rokovima za usklaivanje preostalih
shema neusklaenih sa SSP-om je poslat Evropskoj komisiji.
Nezavisnost Komisije za kontrolu dravne pomoi (KKDP) i
Odjeljenja za dravnu pomo predstavlja predmet zabrinutosti.
Zakonske odredbe o uspostavljanju KKDP-a, koje dozvoljavaju
prisustvo glavnih davaoca dravne pomoi kao njenih lanova,

stvaraju mogunost za konflikt interesa. Iako se administrativni
kapaciteti Odjeljenja za dravnu pomo postepeno jaaju i dalje
funkcionie s ogranienim ljudskim resursima. Trenutni bilans
ostvarenih rezultata ne pokazuje da KKDP nema neophodan
kredibilitet, snagu i resurse za potpunu primjenu pravila dravne
pomoi. KKDP je rijetko obavijetena o zakonskim inicijativa-
ma koje imaju veliki uticaj na dravnu pomo, ak i u kljunim
sluajevima kao to su izgradnja autoputa Bar Boljare, ili o
poreskim i carinskim izuzeima. Kako bi pomenuto bilo
nadoknaeno, Vlada je u junu izmijenila Poslovnik Vlade kojim
je obavezala sve institucije da moraju imati miljenje KKDP
prije kandidovanja akta na Vladi. U 2014. KKDP je pokrenula
samo jedan sluaj po slubenoj dunosti na Zakon o potan-
skim uslugama. KKDP i dalje mora da obezbjedi efektivno
sprovoenje pravila dravne pomoi, naroito kroz vei broj
istraga po slubenoj dunosti u vezi nezakonite pomoi. Crna
Gora i dalje treba da pokae da je rjeenje steajnog postupka u
KAP-u u skladu s pravilima dravne pomoi.
Odreeni napredak je ostvaren u liberalizaciji. Trenutno
zakonodavstvo koje regulie usluge od opteg ekonomskog
interesa je analizirano u cilju dopune inventara dravne pomoi.
4.9. Poglavlje 9: Finansijske usluge
Pravila Evropske unije imaju za cilj obezbjeivanje pravedne

konkurencije i stabilnosti finansijskih institucija, odnosno
bankarstva, osiguranja, dopunskih penzija, investicionih usluga
i trita hartija od vrijednosti. Ona ukljuuju pravila o
ovlaenjima radu i nadzoru ovih institucija.
Crna Gora pokazuje umjerenu spremnost u oblasti finansi-

jskih usluga. Odreeni napredak je ostvaren u ovoj oblasti.

U oblasti banaka i finansijskih konglomerata, u oktobru
2014. Centralna banka Crne Gore je donijela paket odluka o
sprovoenju vezanih za Zakon o potroakim kreditima. U
novembru su usvojene izmjene i dopune odluke o minimalnim
standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama.
Centralna banka je promijenila svoju odluku o nainu
obraunavanja i iskazivanja kamatne stope na kredite i depozite
u cilju usklaivanja s pravnom tekovinom EU.
U oblasti osiguranja i profesionalnih penzija potrebno je
usvojiti Zakon o steaju i likvidaciji osiguravajuih drutava.
U oblasti infrastrukture finansijskih trita u januaru je
uveden sistem ciklusa poravnanja drugog radnog dana. Usvojen
je Pravilnik o registraciji emitenata hartija od vrijednosti kod
Komisije za hartije od vrijednosti
U oblasti trita hartija od vrijednosti i investicionih uslu-
ga Komisija za hartije od vrijednosti je usvojila podzakonske
akte za implementaciju Zakona o investicionim fondovima i
poboljanje naina poslovanja na tritu kapitala.
4.10. Poglavlje 10: Informatiko drutvo i mediji
EU podrava dobro funkcionisanje unutranjeg trita za

elektronske komunikacije elektronsku trgovinu i audio-vizuelne
usluge. Pravila tite potroae i podravaju univerzalnu dostup-
nost modernih usluga.
Crna Gora je umjereno spremna u oblasti informatikog

drutva i medija. Postignut je odreeni napredak tokom
prethodne godine. Nezavisnost Agecije za elektronske komu-
nikacije i potansku djelatnost (EKIP) i Agencije za elektronske
medije je i dalje naruena, iako u manjoj mjeri nego ranije.
U predstojeoj godini, Crna Gora bi naroito trebala da:
obezbijedi nezavisnost javnog radio-difuznog servisa
putem adekvatnih finansijskih sredstava.

Kada je rije o oblasti elektronskih komunikacija i informa-
cionih i komunikacionih tehnologija, 2015. je ostvaren prelazak
na digitalno emitovanje. Ministarstvo za informaciono drutvo i
telekomunikacije i EKIP su usvojili 18 novih propisa. Kada je u
pitanju ex ante regulisanje trita, EKIP je pokrenuo drugu rundu
analize trita i poeo primjenu metodologije raunovodstvenog
odvajanja i trokovnog raunovodstva. U skladu s trenutnim
zakonskim odredbama, koje prestaju da vae u januaru 2016,
EKIP je i dalje duan da prenosi sve budetske vikove u dravni
budet. Skuptina i dalje ima ovlaenje da razrijei kompletan
Savjet EKIP-a ako ne usvoji njihov finansijski izvjetaj. Ustavni
sud je u aprilu odbacio albu koju je ponovo izjavio EKIP.
Sporazum o sniavanju cijena usluge rominga u javnim mobil-
nim komunikacionim mreama, koji su u septembru 2014. pot-
pisale Crna Gora, biva jugoslovenska Republika Makedonija,
Bosna i Hercegovina i Srbija, je stupio na snagu u julu 2015.
U oblasti usluga informatikog drutva, projekat Beina
Crna Gora (Wireless Montenegro) trenutno obezbjeuje
besplatan pristup beinom internetu za priblino 300.000 koris-
nika na odreenim lokacijama i usluge se dodatno unapreuju.
U oblasti audio-vizuelne politike, Agencija za elektronske
medije i dalje prenosi cjelokupan budetski viak u dravni
budet (do januara 2016.) i podnosi finansijske i tehnike izv-
jetaje Skuptini na odobravanje. Takve okolnosti i dalje
ograniavaju nezavisnost Agencije.
Agencija za elektronske medije je pokrenula dva poziva za
tender za dodjeljivanje radio- frekvencije za digitalnu zemaljsku
radiodifuziju. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim
radio-difuznim servisima, koji za cilj ima jaanje nezavisnosti i
finansijske odrivosti javnog radio-difuznog servisa RTCG-a,
jo uvijek nije usvojen. RTCG-u i dalje nedostaju odgovarajua
finansijska sredstva, kako bi ispunila obaveze javnih radio-
difuznih servisa i digitalizacije.

4.11. Poglavlje 11: Poljoprivreda i ruralni razvoj
Zajednika poljoprivredna politika podrava poljoprivredne

proizvoae i ruralni razvoj. To zahtijeva snanu upravljaku
strukturu i sistem kontrole. Takoe postoje zajednika pravila
EU u vezi politike kvaliteta i organske proizvodnje.

poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ipak, zabiljeen je dobar
napredak. Program instrumenta pretpristupne podrke za rural-
ni razvoj (IPARD II) je usvojen u julu od strane Evropske
komisije. Vlada je u junu usvojila nacionalnu strategiju za
poljoprivredu i ruralni razvoj i akcioni plan za usklaivanje s
pravnom tekovinom EU.
U sljedeim godinama, Crna Gora bi naroito trebala:
implementirati akcioni plan za usklaivanje s pravnom
tekovinom EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja;
osigurati da su upravljake strukture spremne za povjera-
vanje zadatka za izvrenje budeta za IPARD II.
U oblasti horizontalnih pitanja, u junu je usvojena Strategija

poljoprivrede i ruralnog razvoja 2015 2020 i akcioni plan za
transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU.
Radi se o kljunom dokumentu za praenje usklaivanja s
pravnom tekovinom EU, bilo da se radi o zakonodavnom
usklaivanju s pravnom tekovinom EU ili njenoj implementaci-
ji u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Neophodno je uskladiti mjere direktne podrke s pravnom
tekovinom EU. Crna Gora je u fazi uspostavljanja registra farmi
i sistema identifikacije zemljinih parcela. To ini dio
Integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema (IACS)
neophodnog radi upravljanja i kontrole finansiranja

predvienog Zajednikom poljoprivrednom politikom. Kako bi
sistem ispravno funkcionisao, Crna Gora e morati uspostaviti
neophodne kapacitete i osigurati da relevantna administrativna
tijela imaju jasno definisane i dobro koordinisane nadlenosti.
U oblasti organizacije zajednikog trita, Zakon o vinu,
koji bi trebao uskladiti tu oblast s pravnom tekovinom EU, jo
uvijek nije usvojen od strane Skuptine. Zakon o maslinarstvu i
maslinovom ulju usvojen 2014, zahtijeva dodatno usklaivanje
s pravnom tekovinom EU.
to se tie ruralnog razvoja, Evropska komisija je u julu
usvojila programski dokument 2015 -2020 za IPARD II.
Pripreme za upravljanje i kontrolu fondovima za ruralni razvoj
su nastavljene. Zabiljeen je odreeni napredak u jaanju
kapaciteta upravljake strukture nadlene za fondove programa
IPARD II (Agencija za plaanja i Upravljako tijelo
Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja).
U oblasti politike kvaliteta, crnogorsko zakonodavstvo je u
velikoj mjeri usklaeno s pravnom tekovinom EU, a panja bi
trebala biti posveena njegovoj primjeni. Neophodno je
uspostaviti kontrolno tijelo autorizovano za verifikaciju i
kontrolu usklaenosti ema kvaliteta. U oblasti organske
proizvodnje, usvojen je Pravilnik o bliim pravilima i uslovi-
ma za biljnu i stoarsku organsku proizvodnju.
4.12. Poglavlje 12: Bezbjednost hrane, veterinarstvo i

fitosanitarni nadzor
Pravila higijene EU za proizvodnju prehrambenih proizvoda

osiguravaju visok nivo bezbjednosti hrane. Zdravlje i dobrobit
ivotinja i bezbjednost hrane ivotinjskog porijekla su osigu-
rani, zajedno s kvalitetom sjemena, proizvoda za zatitu bilja
spreavanja tetnih organizama i prehrane ivotinja.

Crna Gora je postigla odreeni nivo spremnosti. Odreeni
napredak je ostvaren u oblasti bezbjednosti hrane, veterinarst-
va i fitosanitarnog nadzora, usvajanjem Strategije za
usklaivanje s pravnom tekovinom EU i usklaivanjem brojnih
zakona koji ine pravni okvir poglavlja.
jaati administrativne kapacitete, naroito u dijelu
inspekcije i laboratorija;
nastaviti unapreivanje objekata koji posluju s hranom.
U oblasti opte bezbjednosti hrane, Vlada je u septembru

usvojila Strategiju za transpoziciju i implementaciju pravne
tekovine EU. Crna Gora biljei napredak u usklaivanju pri-
marnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU. Novi Zakon
o bezbjednosti hrane je usvojen u septembru 2015.
U oblasti veterinarske politike, usvojene su izmjene i dopune
Zakona o identifikaciji i registraciji ivotinja, Zakona o veteri-
narstvu, Zakona o zatiti dobrobiti ivotinja i Zakona o
stoarstvu. Sprovedbeni akti su takoe usvojeni. Program
obaveznih mjera zatite ivotinjskog zdravlja za 2014. je imple-
mentiran a Program za 2015. usvojen i objavljen u martu. U toku
je proirenje sistema identifikacije i registracije ivotinja na svin-
je i uspostavljanje sistema praenja koljkaa. Viegodinji pro-
gram iskorjenjivanja bjesnila je nastavljen implementacijom
sedme i osme kampanje vakcinacije u oktobru 2014. i aprilu
2015. Izgradnja kapaciteta veterinarskih servisa je nastavljena.
U oblasti plasiranja na trite hrane, stone hrane i ivotin-
jskih nusproizvoda kategorizacija objekata (u skladu s pravnom
tekovinom EU) koji posluju s hranom i objekata koji posluju s
nusproizvodima ivotinjskog porijekla dobro napreduje.
U oblasti pravila o bezbjednosti hrane, Program fitosanitar-
nih mjera za 2014. je implementiran, posebno za ostatke pestici-
da, nitrate, kadmijum u hrani biljnog porijekla, kao i kontrolna

testiranja za produkciju sjemena, biljne genetske resurse i
genetski modifikovane organizme. Program fitosanitarnih
mjera za 2015. je izraen. Implementacija Akcionog plana za
eradikaciju i kontrolu crvenog surlaa palmi je otpoela.
Nije bilo napretka u oblasti specifinih pravila za stonu
hranu.
U oblasti fitosanitarne politike, usvojene su izmjene i dop-
une Zakona o sadnom materijalu, Zakona o sjemenskom mater-
ijalu poljoprivrednog bilja i Zakona o sredstvima za zatitu bilja,
kao i brojni pravilnici o fitosanitarnim mjerama. Zakon o izmje-
nama i dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
reproduktivnom materijalu umskog drvea je usvojen u sep-
tembru 2015.
4.13. Poglavlje 13: Ribarstvo
Zajednika ribarstvena politika titi riblje resurse mora i

ograniava uticaj ribarstva na ivotnu sredinu. To podrazumijeva
ograniavanje ulova upravljanje kapacitetima flote pravila
akvakulture kao i podrku ribarstvu i obalnim zajednicama.
Pripreme su u ranoj fazi. Zabiljeen je dobar napredak u rib-

arstvu. Vlada je u junu usvojila Strategiju i akcioni plan rib-
arstva 2015-2022.
implementirati Akcioni plan (za prenoenje, implementaci-
ju i primjenu pravne tekovine EU).
Strategija i akcioni plan ribarstva za period 2015-2022. su

usvojeni u junu. Usvojene su izmjene i dopune Zakona o
morskom ribarstvu i marikulturi.
U oblasti upravljanja resursima, istraivanje demerzalnih i
pelaginih resursa crnogorske obale je sprovedeno od strane

Instituta za biologiju mora a izvjetaj je podnijet Ministarstvu
poljoprivrede i ruralnog razvoja u decembru. Socioekonomska
studija crnogorskog ribarskog sektora je predstavljena Ge-
neralnoj komisiji za ribarstvo u Mediteranu. Praenje invazivnih
vrsta je nastavljeno i oktrivena je jedna nova vrsta riba.
Nije bilo napretka u oblasti upravljanja flotom.
U oblasti inspekcije i kontrole, kapaciteti ribarske inspekcije
ostaju vrlo ogranieni. Znaajni napori su neophodni kako bi se
osigurala sistematska obrada podataka iz dnevnika ulova, adek-
vatna registracija ulova i pristajanja, korienje prodajnih zapisa
i sistematska unakrsna provjera izmeu sastava ulova i zapisa
dnevnika ulova.
Nije bilo napretka u oblasti strukturnih mjera, trine poli-
tike, dravne pomoi i meunarodnih sporazuma u ribarstvu.
4.14. Poglavlje 14: Saobraajna politika
EU ima zajednika pravila za tehnike i bezbjednosne stan-

darde sigurnost socijalne standarde dravnu pomo i trite lib-
eralizacije u drumskom saobraaju eljeznici saobraaju
unutranjim plovnim putevima kombinovanom saobraaju civil-
nom vazduhoplovstvu i pomorskom saobraaju.
Crna Gora je na umjerenom nivou spremnosti u poglavlju

Saobraajna politika. Postignut je odreeni napredak o ovoj
oblasti. Meutim, potreban je dalji rad za djelotvornu primjenu
pravne tekovine o bezbjednosti u eljeznikom i pomorskom
saobraaju i za jaanje finansijskih i tehnikih kapaciteta
nacionalnog tijela za istraivanje nesrea u vazdunom,
pomorskom i eljeznikom saobraaju.
U oblasti drumskog saobraaja, Crna Gora je u martu usvojila

Akcioni plan za sprovoenje Strategije poboljanja bezbjednosti u

drumskom saobraaju i Program rekonstrukcije i odravanja
dravnih puteva za 2015. za to je za ovu godinu predvieno 45,20
miliona eura. Crna Gora treba da nastavi usklaivanje sa socijal-
nim i bezbjednosnim pravilima u ovoj oblasti i da razvija jaanje
kapaciteta, naroito u oblasti tehnikog pregleda vozila i kontrole
komercijalnih vozila na putevima. Crna Gora je usvojila pravilnike
o prevozu opasnih materija. Nije bilo napretka u oblasti
inteligentnih saobraajnih sistema (ITS).
U oblasti eljeznikog saobraaja donijeti su novi pravilnici
o certifikaciji i licenciranju mainovoa, o bezbjednosnim certi-
fikatima za sisteme upravljanja, o upravljaima eljeznike
infrastrukture i prevoznicima i o procjeni interoperabilnosti
dijelova i vozila. Potreban je dalji rad na implementaciji i prim-
jeni novog zakonodavstva o bezbjednosti i interoperabilnosti
eljeznikog saobraaja. U skladu s Izjavom o mrei upravljaa
eljeznike infrastrukture Crne Gore za 2015, pristupna nakna-
da u Crnoj Gori za sve tipove vozova iznosi 3 eura po voznom
kilometru (ukljuujui PDV).
U oblasti vazdunog saobraaja, Crna Gora je postigla bolju
usklaenost s pravnom tekovinom o pravima putnika s invalidite-
tom i oteanim kretanjem i pravilima o nadoknadi i pomoi put-
nicima u sluaju kanjenja ili otkazivanja leta. Crna Gora je usvo-
jila nekoliko pravilnika kojima je postignut vei stepen usklae-
nosti s tekovinom o upravljanju saobraajem i aerodromima. Pro-
jekat ,,Jedna bezbjednosna kontrola koji sprovodi Evropska agen-
cija za civilno vazduhoplovstvo je uspjeno zavren u decembru.
U oblasti pomorskog saobraaja, Skuptina je u decembru
potvrdila Atinsku konvenciju o prevozu putnika i njihovog prtl-
jaga morem iz 1974. i enevsku konvenciju o radu pomoraca iz
2006. U julu, Skuptina je potvrdila Pariski memorandum o
razumijevanju o kontroli drave luke.
Nije bilo napretka u oblasti saobraaja unutranjim plovnim
putevima ili intermodalnom saobraaju.

4. 15. Poglavlje 15: Energetika
Energetska politika EU obuhvata konkurenciju i dravnu

pomo jednak pristup resursima unutranje energetsko trite
energetsku efikasnost, nuklearnu energiju, nuklearnu sigurnost i
zatitu od zraenja.
Crna Gora je umjereno spremna za lanstvo u oblasti ener-

getike. Odreeni napredak je ostvaren u ovoj oblasti ukljuujui
pripremu za usklaivanje nacionalnog zakonodavstva s Treim
energetskim paketom, obnovljive izvori energije i energetsku
efikasnost. Tokom sljedeih godinu dana, Crna Gora bi naroito
trebala da:
donese novi Zakon o energetici, da se uskladi s Treim
energetskim paketom i da pree na fazu sprovoenja.
Ostvaren je napredak u oblasti sigurnosti snabdijevanja.

Vlada je u aprilu usvojila Akcioni plan o obaveznim naftnim
rezervama koji je u skladu s pravnom tekovinom EU. Meutim,
obavezne rezerve nafte trenutno gotovo da ne postoje.
Kada je rije o unutranjem energetskom tritu, Crna Gora
jo uvijek nije donijela novi Zakon o energetici iji cilj je
usklaivanje nacionalnog zakonodavstva s Treim energetskim
paketom. Distributivne aktivnosti jo uvijek nijesu razdvojene
od snabdijevanja u okviru EPCG-a. Nije bilo napretka u razvi-
janju trita gasa u Crnoj Gori. Trite elektrine energije je for-
malno potpuno otvoreno za domainstva od 1. januara 2015, ali
nema novih snabdjevaa na tritu. Crna Gora je u julu ratifiko-
vala Ugovor o Energetskoj povelji.
U oblasti obnovljivih izvora energije, Vlada je u decembru
usvojila desetogodinji Akcioni plan o obnovljivim izvorima
energije kako bi ostvarila svoj nacionalni cilj o ueu 33%

obnovljivih izvora energije u finalnoj potronji energije do
2020. Nastavljeni su radovi na izgradnji malih hodroelektrana
na osam rijeka. Zapoeli su radovi na izgradnji jedne vjetroelek-
trane u maju, dok je za drugu vjetroelektranu izdata graevinska
dozvola. Prilikom investiranja u obnovljive izvore energije
neophodno je u potpunosti potovati ekoloke standarde.
U oblasti energetske efikasnosti, Skuptina je u decembru
donijela Zakon o efikasnom korienju energije. Kroz ovaj akt
prenijete su glavne odredbe pravne tekovine za ovu oblast.
Poetni koraci su preduzeti da se regulie odrivo korienje
energije, naroito u oblasti saobraaja.
Kada je rije o nuklearnoj energiji, nuklearnoj sigurnosti i
zatiti od zraenja, u oktobru je Vlada usvojila Drugi nacional-
ni izvjetaj o implementaciji obaveza koje proistiu iz
Zajednike konvencije o sigurnosti upravljanja istroenim
gorivom i sigurnosti upravljanja radioaktivnim otpadom i
dostavila ga Sekretarijatu Meunarodne agencije za atomsku
energiju. Zakon o ratifikaciji Konvencije o nulearnoj sigurnosti
je stupio na snagu u julu.
4.16. Poglavlje 16: Porezi
Pravila EU o oporezivanju odnose se na porez na dodatu vri-

jednost i akcize, kao i aspekte oporezivanja dohotka od utede
pojedinca i korporativnih poreza. Pravila se takoe odnose na
saradnju izmeu poreskih uprava ukljuujui razmjenu infor-
macija u cilju spreavanja utaje poreza.
Crna Gora je umjereno spremna u oblasti oporezivanja.

Odreeni napredak je uinjen u ovoj oblasti. U predstojeoj
godini, Crna Gora treba naroito da:
nastavi svoje napore na jaanju administrativnih kapacite-
ta, pogotovo informatike podrke u Poreskoj upravi.

U oblasti indirektnog oporezivanja, u januaru 2015. Crna
Gora je prenijela nadlenost nad akcizama iz Poreske uprave u
Upravu carina. Stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) su
promijenjene radi daljeg usklaivanja s Direktivom o PDV-u.
Izmeu ostalog, nova pravila takoe osiguravaju potpunu uskla-
enost s pravnom tekovinom o oslobaanju PDV-a i akciza za
unos robe od strane lica koja putuju iz treih zemalja. Pravilnik
o nainu i uslovima povraaja akciza na mineralna ulja je usvo-
jen, u skladu sa zahtjevima iz prave tekovine. Nakon to je ukin-
uta akciza na kafu 1. januara 2015, koja je imala diskrimina-
torsku komponentu, Crna Gora je u februaru uvela novi porez na
sirovu i peenu kafu. U oblasti direktnog oporezivanja, stopa
poreza na lina primanja preko 720 eura je smanjena.
Zakon o poreskoj administraciji je izmijenjen u februaru, kako
bi se poboljalo prikupljanje poreza i ostalih obaveza, naroito u
sluaju kada poreski obveznik ne izmiri svoje poreske obaveze.
Izmjenama je takoe uveden fiducijski prenos vlasnitva kao
novi nain obezbjeivanja naplate poreza i nekoliko poreskih
zakona su takoe izmijenjeni, ukljuujui porez na imovinu i
porez na upotrebu duvanskih proizvoda. Amandmani su kreirani
da se detaljnije definiu poreske mjere inspekcijskih i iznosa
novanih kazni za poreske prekraje.
Program ekonomskih reformi za period 2015 2017. (PER)
obuhvata mjere poveanja akciza i poreza igara na sreu. Crna
Gora je uvela poreske olakice za podsticanje odreenih sektora
poput elitnog turizma i graevinarstva, ukljuujui izuzee od
poreza i carina za izvoenje graevinskih radova na autoputu
Bar Boljare (predvieno PER-om). Mjere usmjerene na samo
odreene poslove, kojima je teko upravljati i koje potencijalno
mogu naruiti trite, treba izbjegavati.
Kada je rije o operativnim kapacitetima i kompjuterizaci-
ji, sveobuhvatna analiza i dokumentacija o informatikoj inter-
operabilnosti sistema (automatska razmjena informacija izmeu

uprava prihoda i drugih institucija) je sprovedena, i faza testi-
ranja interoperabilnosti je zapoeta. Poslovna strategija Poreske
uprave za 2014 2019. je usvojena u novembru. Informatiko
odjeljenje Poreske uprave je uvelo novi raunovodstveni sistem,
koji je dizajniran da eliminie razlike u informacionom sistemu
Poreske uprave, u skladu s preporukama revizije. Zakljuen je
Sporazum o ueu Crne Gore u programu Fiscalis 2020.
4.17. Poglavlje 17: Ekonomska i monetarna politika
Pravila EU zahtijevaju nezavisnost centralnih banki i zabran-

juju im da direktno finansiraju javni sektor. Drave lanice
koordiniraju svoju ekonomsku politiku i podlijeu fiskalnom,
ekonomskom i finansijskom nadzoru.
Crna Gora je umjereno pripremljena u oblasti ekonomske i

monetarne politike. Odreeni napredak je ostvaren po pitanju
uskaivanja sa pravnom tekovinom EU. Takoe, privilegovani
pristup javnog sektora finansijskim institucijama je djelimino
prilagoen.
Sljedee godine, Crna Gora naroito treba da:
usvoji i zapone sa sprovoenjem Akcionog plana u cilju
usklaivanja s pravnom tekovinom.
Po pitanju monetarne politike, trenutna upotreba eura u Crnoj

Gori, o kojoj su crnogorski organi vlasti donijeli odluku pod
izuzetnim okolnostima, u potpunosti se razlikuje od upotrebe
eura u zemljama lanicama Eurozone. Crna Gora nema stan-
dardne instrumente monetarne politike na raspolaganju poto
koristi euro kao zakonsko sredstvo plaanja. Ovo ostavlja fiskal-
nu politiku kao glavni instrument makroekonomske politike.
Centralna banka je u decembru je usvojila izmjene i dopune
odluke o obaveznoj rezervi banaka, ime se smanjuje gornja

granica rezervi banaka koja e stajati u blagajnikim zapisima
izdatim od strane vlade. Ipak, potpuno usklaivanje sa pravnom
tekovinom tek treba da se postigne.
Po pitanju ekonomske politike, Vlada je u januaru usvojila
svoj Prvi program ekonomske reforme (ERP) koji obuhvata
period 2015-2017. Postoji prostor za dalje poboljanje kapacite-
ta dravnih organa za formulaciju i koordinaciju ekonomske
politike.
U 2014, Crna Gora je uvela numerika fiskalna pravila, to
predstavlja djelimino usklaivanje sa direktivom o zahtjevima
budetskog okvira. Primjenom ovih numerikih fiskalnih pravi-
la po prvi put na Budet za 2015. testirae se kvalitet javnih
finansija i budetskog planiranja. Usvojeni budet za 2015. ima
prekomjerni deficit koji prelazi limit od 3%, djelimino zbog
trokova izgradnje autoputa Bar-Boljare. U aprilu je usvojena
Strategija za sprovoenje metodologije Evropskog sistema
rauna (ESA 2010) u statistici javnih finansija, ime se ispunja-
va jedan od zahtjeva direktive.
Crna Gora je 2014. po prvi put dostavila fiskalna obavjeten-
ja, koja sad treba postepeno da se usklauju s zahtjevima EU.
4.18. Poglavlje 18: Statistika
Pravilima EU se zahtijeva da drave lanice budu u poziciji

da proizvedu statistiku zasnovanu na profesionalnoj nezavisnos-
ti, nepristrasnosti, pouzdanosti, transparentnosti i povjerljivosti.
Ista pravila su predviena za metodologiju proizvodnju i disem-
inaciju statistikih podataka.
Crna Gora je dostigla odreeni nivo spremnosti u oblasti sta-

tistike. Odreeni napredak je postignut tokom prethodne
godine, naroito usklaivanjem statistike metodologije sa stan-
dardima EU i usvajanjem strategije za implementaciju

Evropskog sistema nacionalnih rauna (ESA) 2010 u oblasti
statistike javnih finansija u aprilu 2015.
Ipak, potrebno je uloiti znaajne napore, pogotovo za usklai-
vanje makroekonomske i biznis statistike sa standardima EU.
U vezi sa dolje navedenim nedostacima, Crna Gora naroito
treba da:
znaajno ojaa ljudske i finansijske resurse Zavoda za
statistiku;
dodatno uskladi statistiku s ESA 2010 standardima,
ukljuujui statistiku javnih finansija.
U oblasti statistike infrastrukture, pravni okvir je u skladu

s Kodeksom prakse evropske statistike. Zavod za statistiku je
glavni proizvoa i opti koordinator statistike. Njegova profe-
sionalna nezavisnost je sadrana u zakonu, a upravljanje je
ojaano imenovanjem pomonika direktora u aprilu. Meutim,
administrativni kapaciteti su i dalje ogranieni zbog nedostatka
resursa: popunjeno je samo 105 od predvienih 200 radnih
mjesta, finansijska sredstva su umanjena tokom izvjetajnog
perioda i prostorni kapaciteti nijesu adekvatni.
Zavod za statistiku je potpisao 12 memoranduma o razumije-
vanju sa snabdjevaima administrativnim podacima, ukljuujui
etiri tokom izvjetajnog perioda. I dalje se unapreuje saradnja
izmeu proizvoaa zvanine statistike. Glavne klasifikacije
(NACE Rev. 2, ISCO-08 i NUTS) su u skladu s pravnom tekovi-
nom, dok su tri dodatne (CPA, GEONOM i ISCED) sprovedene
tokom izvjetajnog perioda.
Nastavljen je prenos podataka Eurostatu i ukljuene su
dodatne oblasti, ali je i dalje potrebno dodatno poboljanje.
Potrebno je poveati upotrebu administrativnih izvora. Zavod za
statistiku upotrebljava tri statistika registra: biznis registar, reg-
istar teritorijalnih jedinica i statistiki registar poljoprivrednih
gazdinstava, koji su djelimino usklaeni s pravnom tekovinom.

Potrebno je uloiti dodatne napore za usklaivanje makro-
ekonomske statistike s ESA 2010 standardima. Zavod za sta-
tistiku trenutno prikuplja godinje i kvartalne podatke o bruto
domaem proizvodu (BDP) u tekuim i stalnim cijenama, a u
aprilu 2015 je po prvi put objavljen kvartalni BDP koji je zas-
novan na rashodnom pristupu u tekuim i stalnim cijenama.
Zavod jo uvijek ne prikuplja kvartalne sektorske podatke.
Znaajne napore je potrebno uloiti u razvoj statistike javnih
finansija, finansijskih rauna i tabela snabdijevanja i upotrebe.
Centralna banka prikuplja podatke o platnom bilansu, ali jo
uvijek nijesu u skladu s pravnom tekovinom. Statistika stranih
direktnih investicija je djelimino usklaena s pravnom tekovi-
nom. Harmonizovani indeks potroakih cijena (HICP), kao i
paritet kupovne moi (PPP) su uglavnom usklaeni. Tabele pro-
cedura prekomjernog deficita (EDP) su po prvi put dostavljene
u oktobru 2014, ali su samo djelimino usklaene s ESA 2010.
U aprilu je Vlada usvojila strategiju za implementaciju ESA
2010 u oblasti statistike javnih finansija.
U oblasti strukturne biznis statistike i kratkorone biznis
statistike, neophodno je dodatno poboljanje kvaliteta, uvoenje
jedinica po vrstama aktivnosti i poveanje pokrivenosti vari-
jabli. Biznis registar predstavlja dobru osnovu za statistiku
proizvodnju i uzorkovanje, ali je potrebno ee auriranje i
bolja pokrivenost malih preduzea. PRODCOM (lista proizvo-
da Evropske zajednice) je u velikoj mjeri usklaena, ali su
potrebni dodatni napori da bi se obezbijedila potpuna
usklaenost statistike stranih partnera (FATS) s pravnom tekovi-
nom. Statistika turizma je takoe djelimino usklaena: statisti-
ka vazdunog, pomorskog i lukog saobraaja nije usklaena s
pravnom tekovinom. Podaci o istraivanju i razvoju su u skladu
s pravnom tekovinom.
U oblasti socijalne statistike, sprovedeno je pilot istraivanje
prihoda i uslova ivota i podaci su poslati Eurostatu u novembru

2014. Poetni koraci su preduzeti za sprovoenje Evropskog sis-
tema integrisane statistike socijalne zatite (ESSPROS). Statistika
trita rada je u velikoj mjeri usklaena s pravnom tekovinom, ali
indeks cijena rada i podaci o strukturi zarada tek treba da budu
proizvedeni. Statistiku kriminala je takoe potrebno uskladiti.
Poljoprivredna statistika je djelimino usklaena s pravnom
tekovinom. Pilot istraivanje o vinogradima je sprovedeno u
novembru 2014. Potrebno je uvesti bilans snabdijevanja,
ekonomske raune za poljoprivredu, poljoprivredni indeks cije-
na i statistike podatke o radnoj snazi u poljoprivredi. Statistika
energetike je potpuno usklaena za godinje podatke i
djelimino usklaena za mjesene podatke. Statistika cijena
energije je u potpunosti usklaena. U okviru statistike ivotne
sredine, statistika otpada i statistika voda su djelimino
usklaene. Statistika izdataka za zatitu ivotne sredine i statis-
tika balansa protoka materija se jo uvijek ne proizvode.
4.19. Poglavlje 19: Socijalna politika i zapoljavanje
Pravila EU u oblasti socijalne zatite ukljuuju minimalne

standarde za radno pravo jednakost, zdravlje i sigurnost na
radu i borbu protiv diskriminacije. Ona takoe promoviu soci-
jalni dijalog na evropskom nivou.

socijalne politike i zapoljavanja. Ostvaren je odreeni
napredak u ovoj oblasti posebno u dijelu zapoljavanja i soci-
jalne inkluzije. Neophodan je dodatni rad kako bi se osiguralo
zakonodavno usklaivanje s pravnom tekovinom EU. Kritina
situacija na tritu rada ostaje kljuni problem.
Sljedee godine Crna Gora naroito treba da:
intenzivira aktivne mjere trita rada kada je rije o zapo-
ljavanju mladih, dugo nezaposlenih lica, kao i lica koja pripada-
ju ranjivim grupama;

ojaa kapacitete na svim nivoima kako bi implementirali
socijalne i reforme zapoljavanja;
ojaa saradnju sa socijalnim partnerima i NVO.
to se tie radnog prava, izmjene i dopune Uredbe o sub-
vencijama za zapoljavanje odreenih kategorija nezaposlenih
lica su usvojene u decembru radi odravanja daljeg zapolja-
vanja. Radno zakonodavstvo se revidira u cilju daljeg
usklaivanja s pravnom tekovinom EU.
U podoblasti Zdravlje i zatita na radu usvojeno je pet
pravilnika. Inspekcije su otkrile nepravilnosti u obukama i
ljekarskim pregledima zaposlenih, kao i nepravilno korienje
finansijskih sredstava koja se izdvajaju za rad. Zakon o zdravlju
i zatiti na radu treba da se uskladi s pravnom tekovinom EU.
U podoblasti- Socijalni dijalog Memorandum o razumijevanju
o Programu dostojanstvenog rada za period 2015-2017. potpisan
je u aprilu izmeu Vlade, socijalnih partnera i Meunarodne orga-
nizacije rada. Novi Zakon o trajkovima je stupio na snagu.
Socijalni dijalog mora da se pobolja, naroito u privatnom sek-
toru. Mora da se konsultuje Socijalni savjet kada je rije o novim
propisima koji se odnose na nadlenosti socijalnih partnera.
Odluka Vlade da ogranii uee organizacija civilnog drutva u
izradi novog zakonodavstva predstavlja razlog za zabrinutost.
U podoblasti - Politika zapoljavanja, Akcioni plan za
sprovoenje Nacionalne strategije za zapoljavanje i razvoj ljud-
skih resursa 2012-2015. je usvojen u decembru. Program zapol-
javanja i socijalnih reformi (je usvojen u julu. Vlada je u februaru
usvojila Odluku o mjerama i aktivnostima za podrku sprovoe-
nju reformi trita rada navedenih u ERP za period 2015-2017.
Crna Gora je potpisala Sporazum za uee u Programu EU za
zapoljavanje i socijalne inovacije 2014-2020. U aprilu je usvojen
Akcioni plan za borbu protiv sive ekonomije za 2015. Nastavljaju
se aktivnosti da se smanji rad na crno. Pouzdani podaci i statis-
tika i dalje predstavlju problem, naroito za analizu trita rada.

to se tie priprema za Evropski i socijalni fond, Crna Gora
trenutno primjenjuje svoj prvi Operativni program za razvoj
ljudskih resursa kao preteu Evropskog socijalnog fonda.
(Pogledati takoe poglavlje 22 - Regionalna politika i koordi-
nacija strukturnih instrumenata).
Kada je rije o socijalnoj inkluziji, u aprilu su usvojeni
Akcioni planovi za 2015. i 2016. za primjenu Strategije za
razvoj sistema socijalne i djeije zatite za period od 2013. do
2017. Osnovan je Institut za socijalnu i djeiju zastitu. Meutim,
odloeno je usvajanje znaajnog sekundarnog zakonodavstva,
ukljuujui i smjernice za akreditaciju profesionalaca i progra-
ma za socijalne usluge. Vlada je u februaru usvojila Akcioni
plan za 2015. i Izvjetaj za 2014. o primjeni Strategije za Rome
i Egipane za period 2012 - 2016.
Priblino pola crnogorskih optina je izradilo Plan za lokalnu
socijalnu inkluziju. Administrativnu i fiskalnu decentralizaciju
socijalnih usluga je potrebno poboljati i osigurati dovoljan broj
zaposlenih. Potrebno je uspostaviti Nacionalni sistem za posti-
zanje i praenje usklaenosti sa standardima kvaliteta i pri-
stupanosti zdravstvenih i socijalnih usluga. Moe se primijetiti
da je dolo do poveanja broja aktivnosti koje predstavljaju
alternativu institucionalizaciji, kao to je hraniteljstvo.
Meutim, plan za transformaciju institucije Mladost u Bijeloj,
koji je usvojen u julu, predstavlja razlog za zabrinutost. Usluge
u okviru zajednice, koje predstavljaju alternativu institucional-
izaciji moraju biti proirene za lica sa invaliditetom, lica s men-
talnim smetnjama, djecu, starija lica i beskunike. Pristup javn-
im ustanovama za osobe sa invaliditetom je i dalje kritian.
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba sa
invaliditetom treba da bude dovoljno zas tic en od zloupotrebe.
U oblasti socijalne zatite, nastavlja se proces uvoenja soci-
jalnog kartona/informacionog sistema socijalnog staranja. Treba
hitno da se izrade podzakonski akti koji reguliu finansiranje i

cijenu socijalnih usluga i da se otvori novi odsjek. Zakon o pen-
zijskom i invalidskom osiguranju je dodatno izmijenjen i izmeu
ostalog uvodi povoljnije uslove za ostvarivanje penzijskih prava
u odreenim sluajevima. Penzijski sistem treba da se uini
odrivijim i adekvatnijim, ukljuujui kroz sprovoenje mjera
koje ograniavaju prijevremeno penzionisanje i penzijske sis-
teme zasnovane na obaveznoj tednji.
Postignut je odreeni napredak po pitanju usklaivanja
ukupnog zakonodavnog okvira u oblasti borbe protiv diskrim-
inacije sa pravnom tekovinom. Potrebno je dalje usklaivanje,
naroito kad je rije o sankcijama koje nisu dovoljno restrik-
tivne zato to su finansijske kazne veoma male. Sprovoenje
zakonodavstva koe brojni faktori, izmeu ostalog nedovoljna
osvijetenost. (Pogledati takoe poglavlje 23 - Pravosue i
temeljna prava).
to se tie jednakih mogunosti, podrka za samohrane
roditelje je vrlo ograniena u pogledu finansijske pomoi i dos-
tupnih usluga. ene su i dalje nedovoljno zastupljene na tritu
rada i statistiki pokazatelji podijeljeni po rodovima jo uvijek
nijesu dostupni. Novi Zakon o socijalnoj i djeijoj zatiti sma-
njuje dravni doprinos za finansijsku pomo enama na
porodiljskom odsustvu. Ovo moe dodatno da doprinese
diskriminatorskoj praksi koja utie na zapoljavanje mladih
ena, a takoe moe da obeshrabri zapoljavanje ena u repro-
duktivnom dobu. Uticaj ovog Zakona na poloaj ena na tritu
rada treba da bude pravilno procijenjen (Pogledati takoe
poglavlje 23 - Pravosue i temeljna prava).
4. 20. Poglavlje 20: Preduzetnitvo i industrijska politika
Industrijska politika EU poboljava konkurentnost olakava

strukturne promjene i podstie zdravo poslovno okruenje koje
stimulie mala i srednja preduzea.

Crna Gora je umjereno spremna u preduzetnitvu i industrij-

skoj politici. Postignut je odreeni napredak u ovoj oblasti.
Meutim, nedostatak administrativnih kapaciteta, zajedno s
fragmentiranim strategijama i dalje ugroava djelotvornost
instrumenata preduzetnike i industrijske politike.
U narednoj godini, Crna Gora treba posebno da:
Usvoji i zapone sprovoenje politike industrijske
konkurencije;
Ojaa nematerijalnu i materijalnu podrku javnog sektora
za mala i srednja preduzea i administrativne kapacitete
dravnih organa.
U oblasti naela preduzetnitva i industrijske politike, Crna

Gora je poela da razvija politiku konkurencije u oblasti indus-
trije i formirala je meuresorsku radnu grupu kako bi osigurala
sektorsku koordinaciju. Prvi rezultati procjene tekueg Akta o
malim preduzeima ukazuju da je Crna Gora napredovala u
preduzetnikom uenju i institucionalnom okviru. Admini-
strativne procedure za izdavanje dozvola i licenci su i dalje
skupe i dugotrajne.
to se tie instrumenata preduzetnike i industrijske poli-
tike, Ministarstvo ekonomije je pokrenulo program kako bi
pomoglo regionalnim i lokalnim kompanijama da izvezu svoje
proizvode i postanu konkurentnije tako to e izvriti
usklaivanje s meunarodnim standardima kvaliteta. Ministarstvo
je nastavilo da sprovodi program podrke manje razvijenim opti-
nama na sjeveru. Crna Gora takoe uestvuje u programu za
konkurentnost COSME. Vrijednost finansijske podrke
Investiciono razvojnog fonda se skoro udvostruila u 2014.
Investiciono razvojni fond e iskoristiti 70 miliona iz kreditne
linije Evropske investicione banke za podrku malim i srednjim
preduzeima, poboljanje sveukupne poslovne infrastrukture,

jaanje energetskog sektora i projekata zatite ivotne sredine.
Uprkos ovom poveanju, treba dodatno da se ojaaju nematerijal-
na i materijalna podrka javnog sektora malim i srednjim
preduzeima, kao i administrativni kapaciteti dravnih organa.
U oblasti sektorskih politika, Vlada je usvojila viegodinji
okvirni Akcioni plan za sprovoenje Strategije razvoja
preraivake industrije za period 2014 2018. Do sada nije pos-
tojala sveobuhvatna strategija za podrku preraivakoj indus-
triji, koja predstavlja 15 % privrede.
4.21. Poglavlje 21: Trans-evropske mree
EU promovie trans-evropske mree u oblasti saobraaja

telekomunikacija i energetike u cilju jaanja unutranjeg trita
i doprinosa rastu i zapoljavanju.
Crna Gora je umjereno spremna u oblasti Trans-evropskih

mrea. Tokom prole godine postignut je odreeni napredak.
Kad je rije o saobraajnim mreama, Crna Gora je nastavila

da uestvuje u Transportnoj observatoriji za jugoistonu Evropu
(SEETO). Crna Gora je imala aktivnu ulogu u planu povezivanja
Zapadnobalkanske estorke potvrivanjem sporazuma o
regionalnoj saobraajnoj mrei u Briselu u aprilu i daljem
usklaivanju (u Rigi u junu) o koridorima glavne mree i listi pro-
jekata koji e se implementirati do 2020 (u Beu u avgustu).
Usklaivanjem Mediteranskog glavnog koridora (biva Ruta 1) u
Crnoj Gori su napravljene modifikacije kako bi se ukljuila dion-
ica od Bara do granice s Albanijom. Vlada je preduzela dalje
aktivnosti na izgradnji prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare
Smokovac-Mateevo (proirenje Orijent - Istoni Mediteran
glavnog koridora na Zapadni Balkan) i radovi su zapoeti u maju.
Meutim, procjena uticaja izgradnje autoputa na ivotnu sredinu
i dozvola za izgradnju jo uvijek nijesu izdate.

Crna Gora je uspostavila Nacionalnu investicionu komisiju
(NIK) kojom e se unaprijediti priprema i prioritizacija infra-
strukturnih investicija.
Kad je rije o Trans-evropskim energetskim mreama, nas-
tavlja se izgradnja podmorskog kabla koji e povezivati Crnu
Goru s Italijom. Zapoeti su pripremni radovi na izgradnji
trafostanice Lastva. Studija izvodljivosti za 400kV interkonek-
ciju Srbija - Crna Gora - Bosna i Hercegovina je zavrena u feb-
ruaru. Ovaj dalekovod je oznaen kao projekat od zajednikog
interesa za Energetsku zajednicu i njime e se upotpuniti pod-
vodni kabal koji e povezivati Crnu Goru i Italiju.
4.22. Poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija

strukturnih instrumenata
Evropska unija finansira regionalni razvoj u dravama

lanicama. Sprovoenje je odgovornost drava lanica koje
moraju imati odgovarajue administrativne kapacitete kako bi
osigurale dobro upravljanje projektima i pravilno upravljanje
finansijama.
Crna Gora je umjereno spremna u oblasti regionalne politike

i koordinacije strukturnih instrumenata. Dobar napredak je ost-
varen kada je rije o poetku funkcionisanja sistema finansi-
jskog upravljanja i kontrole. Meutim, trend u planiranju i
nabavkama se mora osnaiti, a kapaciteti za pripremu projeka-
ta i strateko planiranje poboljati.
U sljedeoj godini, Crna Gora naroito treba da:
Pone da sprovodi akcioni plan za ispunjavanje zahtjeva
za korienje strukturnih i investicionih fondova Evropske unije,
Ubrza nabavke za projekte koje sufinansira Evropska unija.
to se tie zakonodavnog okvira, finansijski sporazumi

izmeu Crne Gore i Evropske komisije za Operativni program
Regionalni razvoj 2012-2013 (III komponenta) i za Operativni
program Razvoj ljudskih resursa 2012-2013 (IV komponenta)
su stupili na snagu u decembru. Crna Gora je ratifikovala
Okvirni sporazum sa Evropskom komisijom o pravilima za
sprovoenje finansijske pomoi Unije Crnoj Gori u okviru
Instrumenta pretpristupne podrke (Ipa II). Sporazum je stupio
na snagu u junu. Crna Gora je usvojilaakcioni plan za ispunja-
vanje zahtjeva koji proistiu iz budueg korienja strukturnih i
investicionih fondova Evropske unije.
Nije bilo daljeg napretka kada je rije o institucionalnom
okviru. Administrativni kapaciteti su ojaani imenovanjem pet
novih lanova operativne strukture za III komponentu. Pored
toga, imenovan je novi rukovodilac operativne strukture za re-
gionalni razvoj. Meutim, potrebno je dalje jaanje kapaciteta.
Kada je rije o programiranju, Crna Gora je pripremila
Sektorski operativni program za obrazovanje, zapoljavanje i
socijalnu politiku za period 2015-2017, kao nastavak
Operativnog programa Razvoj ljudskih resursa 2012-2013. to
se tie nadgledanja i ocjenjivanja, sastanci sektorskih nad-
zornih odbora za III i IV komponentu Ipe su organizovani u
decembru 2014. i junu 2015.
U pogledu finansijskog upravljanja, kontrole i revizije,
nacionalni slubenik za ovjeravanje je u decembru objavio
smjernice za izdavanje izjava o jemstvu za aktivnosti u okviru
III i IV komponente koje se odnose na 2014. godinu. Izmjene i
dopune Prirunika o procedurama su usvojene u novembru
2014. godine, u skladu s nalazima i preporukama revizora, sa
dodatnim izmjenama koje su usvojene u januaru 2015.
Raunovodstveni softver je sertifikovan u smislu usklaenosti s
meunarodnim standardima, a unapreenje crnogorskog sistema
za upravljanje informacijama dobro napreduje. U decembru
2014. Nacionalni fond je zavrio proces verifikacije na nivou
sistema, koji je zapoeo sredinom 2014.

Kapaciteti Revizorskog tijela Crne Gore su ojaani. Revizori
su proli intenzivne obuke koje su organizovali revizorski
organi drava lanica EU. Revizorsko tijelo je u decembru
dostavilo godinje izvjetaje o reviziji za oba operativna progra-
ma. Nova metodologija revizije je usvojena u aprilu.
Vlada je u decembru izmijenila odluku o osnivanju koordina-
cionog tijela za nadgledanje i upravljanje neregularnostima u
cilju zatite finansijskih interesa Evropske unije (mrea slubi
za koordinaciju borbe protiv prevara (AFCOS)).
4.23. Poglavlje 23: Pravosue i temeljna prava
Temeljne vrijednosti EU ukljuuju vladavinu prava i poto-

vanje ljudskih prava. Pravosudni sistem koji pravilno funkci-
onie i uinkovita borba protiv korupcije su od najvee vanos-
ti kao to je i potovanje temeljnih prava u pravu i u praksi.
Crna Gora je umjereno spremna za primjenu pravne tekovine

EU i evropskih standarda u ovoj oblasti i, u cjelini posmatrano,
ostvarila je odreeni napredak. Zakonodavni okvir u oblasti
pravosua je ojaan u cilju poveanja nezavisnosti i profesional-
nosti, ali jo nije u potpunosti sproveden. Zakonodavni okvir u
oblasti borbe protiv korupcije dodatno je osnaen. Sada treba
uspostaviti institucije ili ih ojaati. Korupcija i dalje preovlada-
va u mnogim oblastima i nastavlja da bude ozbiljan razlog za
zabrinutost. Kada je rije o temeljnim pravima, Crna Gora po-
stepeno pomjera akcenat s uvoenja standarda EU u svoj pravni
okvir na uspostavljanje institucionalnog okvira s potencijalom za
uinkovitu zatitu i sprovoenje ljudskih prava u praksi.
U narednoj godini, Crna Gora bi naroito trebala da:
ojaa nezavisnost, odgovornost i ukupnu uinkovitost
pravosudnog sistema;
uspostavi bilans ostvarenih rezultata u pogledu istraga,
procesuiranja i osuujuih presuda u sluajevima korupcije,

posebno kada je rije o korupciji na visokom nivou, kao i da
ojaa kapacitete za obavljanje finansijskih istraga;
izbalansira napredak u usklaivanju zakonodavstva s oja-
anim institucionalnim kapacitetima, naroito kada je rije o
borbi protiv diskriminacije, zatvorskom sistemu i zatiti manjina;
osigura uinkovite kazne za krenje ljudskih prava.
(Vidjeti takoe posebne preporuke o pravosudnom sistemu, bor-
bu protiv korupcije i slobodi izraavanja u odjeljcima 2.3 i 2.4.)
Vlada je u februaru usvojila revidirani Akcioni plan za

Poglavlje 23, na osnovu analize ostvarenog napretka i utvrenih
nedostataka. Cilj njegove adaptacije je fino podeavanje, tj.
dalje usklaivanje detalja vezanih za sprovoenje reformi plani-
ranih za 2015. godinu i kasnije, kao i odreivanje novih, realnih
rokova za mjere koje nijesu sprovedene po planu.
Funkcionisanje pravosua
Strateki dokumenti
Vlada je u oktobru 2014. godine osnovala Savjet za praenje

sprovoenja Strategije reforme pravosua za period 2014.-
2018., u ijem sastavu su predstavnici glavnih institucija u
oblasti pravosua. Prema prvom polugodinjem izvjetaju o
sprovoenju Akcionog plana za sprovoenje Strategije, 10%
mjera je djelimino realizovano, dok 9% mjera nije realizovano.
Organi upravljanja
Novi Zakon o Sudskom savjetu i pravima i dunostima sudija

i novi Zakon o dravnom tuilatvu usvojeni su u februaru.
Ovim zakonima je poveana nadlenost Sudskog i Tuilakog
savjeta. Ostaje da se dovri adaptacija internih procedura i da se
uspostave nova tijela, kako je utvreno ovim novim zakonima.

Budet Sudskog savjeta za 2015. godinu je dostigao iznos od
715 383 eura, tj. povean je u odnosu na 2014. godinu kada je
iznosio 675 601 eura. Budet Tuilakog savjeta za 2015. god-
inu je iznosio 246 970 eura, tj. povean je u odnosu na 2014.
godinu kada je iznosio 131 824 eura, kako bi Savjet mogao
osnovati sopstveni sekretarijat. Kapaciteti Sekretarijata Suskog
savjeta su ojaani zapoljavanjem dvije osobe. Dodatno zapo-
ljavanje ne moe biti ostvareno zbog nedostatka kvalifikovanih
kandidata. Sekretarijat Tuilakog savjeta je uspostavljen. Ovaj
sekretarijat je poeo sa radom u julu, ali jo uvijek nije kadrovs-
ki popunjen.
Dok se ukupna transparentnost Sudskog savjeta u znaajnoj
mjeri poveala, Tuilaki savjet treba da preduzme dalje korake
kako bi poveao transparentnost svoga rada.
Nezavisnost i nepristrasnost
Skuptina je u februaru usvojila novi Zakon o sudovima, novi

Zakon o Sudskom savjetu i pravima i dunostima sudija, novi
Zakon o Ustavnom sudu i novi Zakon o Dravnom tuilatvu.
Odredbe novog Zakona o Sudskom savjetu i pravima i dunos-
tima sudija koje se odnose na funkcionalni imunitet su
usklaene s Ustavom. Novi Zakon o sudovima prenosi odgov-
ornost za voenje prekrajnog postupka sa specijalizovanih
tijela koje imenuje Vlada na prekrajne sudove. Neophodno je
dovriti imenovanje prekrajnih sudija i staviti u funkciju novi
sistem prekrajnih sudova.
Tekui postupak ponovnog imenovanja dravnih tuilaca
(nekadanjih zamjenika dravnih tuilaca) je neophodno dovri-
ti u skladu s evropskim standardima. Broj odluka o predsjedni-
kom pomilovanju je nastavio da se smanjuje u 2014. godini.
Od ukupno 137 zahtjeva, Predsjednik je dao pomilovanje u 23
sluaja (2013: 49 sluajeva, 2012: 146 sluaja). Crna Gora treba

da preduzme dalje korake kako bi iskljuila bilo kakav oblik
politikog uticaja na rad sudija i dravnih tuilaca.
Odgovornost
Pred Komisijom za praenje sprovoenja Etikog kodeksa

sudija se u 2014. godini nalo osam sluajeva, dok se u prvoj
polovini 2015. godine radilo na 10 sluajeva. Krenje Etikog
kodeksa nije utvreno ni u jednom sluaju; postupak u jednom
sluaju je u toku. Kada je rije o tuiocima, u 2014. godini nije
zabiljeen nijedan sluaj, dok su u 2015. godini zabiljeena dva
sluaja; u jednom od njih je utvreno da je dolo do krenja
Etikog kodeksa tuilaca.
U 2014. godini, disciplinski postupci su pokrenuti protiv tro-
jice sudija, a protiv istog broja sudija (3) i u prvoj polovini 2015.
godine, koji su kao rezultat imali odreivanje manjih kazni.
Pokrenuta su dva postupka za razrjeenje sudija. U oba postup-
ka, sudija protiv kojeg je pokrenut postupak je podnio zahtjev za
prestanak sudske funkcije. U 2014. godini, nije bilo disciplin-
skih postupaka protiv tuilaca, niti postupaka za razrjeenje
tuilaca. U prvoj polovini 2015. godine, disciplinski postupak je
pokrenut protiv jednog tuioca; postupak je u toku.
i novi Zakon o Dravnom tuilatvu uvode unaprijeeni sistem
disciplinske odgovornosti sudija i tuilaca. U okviru Sudskog
savjeta i Tuilakog savjeta su uspostavljena specijalizovana
tijela koja se bave disciplinskim postupcima.
Mehanizmi za otkrivanje krenja pravila integriteta i
sprovoenje disciplinskih kazni jo nijesu na snazi. S obzirom
na to da je zabiljeen vrlo mali broj prijava graana u pogledu
krenja Etikog kodeksa, Crna Gora treba da nastavi da podie
svijest javnosti o postojeim albenim mehanizmima. Trebalo bi
uvesti mogunost osporavanja odbacivanja albi vezanih za

krenje Etikog kodeksa pred Sudskim savjetom i Tuilakim
savjetom. Donoenje planova integriteta i imenovanje mena-
dera integriteta je zavreno u svim sudovima i tuilatvima.
Profesionalnost i nadlenost

i novi Zakon o dravnom tuilatvu uveli su jedinstveni sistem
za zapoljavanje sudija i tuilaca u cijeloj zemlji, sistem koji
omoguava sudijama i tuiocima da dobrovoljno preu u
razliite sudove i tuilatva, kao i novi sistem unapreenja sudi-
ja i tuilaca na osnovu periodine strune procjene.
Novi sistemi su koncipirani tako da budu transparentni, zas-
novani na zaslugama i kroz njih se tei primjeni objektivnih kri-
terijuma. Usvajanje podzakonskih akata i sprovoenje novih sis-
tema je u toku. Jedinstveno, objektivno i transparentno ocjenji-
vanje kandidata jo nije zagarantovano u praksi. Osnovi za
donoenje odluka nijesu u potpunosti dokumentovani. U
nekoliko sluajeva imenovanja i unapreenja sudija i tuilaca,
Sudski savjet i Tuilaki savjet nijesu odabrali najbolje ocijen-
jenog kandidata.
Kvalitet pravosua
Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije je nastavio

s obezbjeivanjem poetnih i kontinuiranih obuka za sudije,
tuioce i sudske savjetnike. Takoe, nudi program elektronskog
uenja. Centru za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije dodi-
jeljen je sopstveni budet za 2015. godinu u iznosu od 170.000
eura. Meutim, jo uvijek se mora oslanjati na donatorsku
podrku kada je rije o odreenim specijalizovanim obukama.
Zakon o Centru za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije
usvojen je u septembru 2015. godine. Zakon obezbjeuje pravnu

osnovu za pretvaranje Centra za edukaciju nosilaca pravosudne
funkcije, koji je trenutno u sastavu Vrhovnog suda, u nezavisno
tijelo.
Instrukcije za prikupljanje statistikih podataka u skladu sa
smjernicama Evropske komisije za efikasnost pravosua
(CEPEJ) usvojene su u januaru 2015. godine, ali jo uvijek nije-
su u potpunosti sprovedene. Ostaje odreena zabrinutost u
pogledu pouzdanosti i dosljednosti statistikih podataka. Dok su
neki predsjednici sudova poeli da aktivno koriste statistike
podatke za potrebe upravljanja, do sada su se rijetko koristili na
nivou kreiranja politika.
Pravosudni informacioni sistem (PRIS), nema dovoljnu
podrku u smislu ljudskih kapaciteta i finansijskih resursa. Crna
Gora se u potpunosti oslanja na donacije za odravanje i auri-
ranje PRIS-a i sistem vie nije odriv s tehnike take gledita.
Poeo je rad na novoj IT strategiji.
Budet za pravosue (ukljuujui i sudove i tuilatva) za
2015. godinu iznosi 27,1 miliona eura (0,78% BDP-a, 40 eura
po glavi stanovnika), tj. povean je u odnosu na 2014. godinu
kada je iznosio 26,6 miliona eura. U 2015. godini, 20,8 miliona
eura je dodijeljeno sudovima (2014: 20,6 miliona eura) i 6,3
miliona eura tuilatvima (2014: 6 miliona eura). S obzirom na
to da se najvei dio budeta troi na plate, izdvojena sredstva
nijesu dovoljna, naroito kada je rije o pokrivanju investicionih
potreba.
Broj sluajeva koji su upueni na postupak posredovanja i
koji su rijeeni posredovanjem se znaajno poveao u 2014.
godini (u 2014. godini je 869 sluajeva rijeeno posredovan-
jem, dok je taj broj u 2013. godini iznosio 262), ali alterna-
tivno rjeavanje sporova i dalje ima mali uticaj i korienje
posredovanja je neophodno promovisati kako meu sudijama
tako i meu stranama u sporu. Novi Zakon o arbitrai usvojen
je u julu.

Efikasnost
Iako se u 2014. godini stopa rjeavanja predmeta (tj. odnos

izmeu rijeenih predmeta i novih predmeta) neznatno poveala
u odnosu na 2013. godinu i bila skoro stoprocentna (2013:
98,5%), to se uglavnom desilo zbog smanjenja broja novih pred-
meta (17,6%). Posmatrano u cjelini, sudovi su u 2014. godini
rijeili manji broj sluajeva u odnosu na prethodnu godinu
(16,4%). Primjetan pad u broju rijeenih sluajeva naroito je
zabiljeen u osnovnim sudovima i privrednim sudovima.
Ukupan broj predmeta u radu na kraju godine ostao je manje-
vie konstantan (37111; 2013.: 37072). Ukupan broj predmeta u
radu starijih od tri godine pred svim sudovima je dodatno uma-
njen i krajem 2014. iznosio je 3192 (krajem 2013. godine:
4089). Ipak, Crna Gora mora da nastavi da radi na poveanju
efikasnosti pravosua, da prati zaostale predmete, te smanjuje
broj predmeta u radu.
Ustavni sud je u 2014. godini rijeio vie nego tri puta vei
broj predmeta u odnosu na prethodnu godinu (1691; 2013: 425).
Istovremeno, broj novih predmeta znaajno je uvean (1736
predmeta u 2014. u odnosu na 860 u 2013. godini). Neophodno
je dodatno poboljati efikasnost Ustavnog suda, kako u cilju
izlaenja na kraj sa zaostalim predmetima i prilivom novih pred-
meta, tako i u cilju rjeavanja predmeta u zakonski predvienom
roku od osamnaest mjeseci.
U 2014. godini vrijeme potrebno za donoenje odluke (tj. pro-
sjeno vrijeme od pokretanja predmeta do odluke) za prvostepe-
ne postupke bilo je 242 dana u graanskim predmetima i 261
dan u privrednim predmetima (cifre za 2013. godinu: 237 dana
za graanske predmete i 303 dana za privredne predmete). Jedan
od glavnih razloga za duge sudske procese bila je praksa upui-
vanja predmeta sa viih na nie sudove bez ulaenja u meritum

predmeta. Izmjene i dopune Zakonika o krivinom postupku
usvojene u junu 2015. godine i izmjene i dopune Zakona o par-
ninom postupku usvojene u julu 2015. ograniavaju ovu mogu-
nost propisujui da vii sud moe odbaciti predmet samo
jednom.
Od poetka sprovoenja sistema javnih izvritelja u aprilu
2014. godine, broj novih izvrnih predmeta koje obrauju
sudovi znaajno je smanjen (2013: 72851; 2014. 23452; prva
polovina 2015: 3271). Meutim, broj sluajeva rijeenih od
strane sudova takoe je znaajno umanjen (2013: 65173; 2014:
35815; prva polovina 2015: 15667). Broj predmeta u radu i dalje
je znatan (140 784 predmeta krajem juna 2015.). Do danas, 29
od planirana 32 javna izvritelja poelo je s radom. Crna Gora
mora da uspostavi centralizovani sistem u cilju praenja podata-
ka o stopi naplate, trokovima i trajanju izvrnih postupaka koje
sprovode javni izvritelji. Izvrenje graanskih i administra-
tivnih odluka i dalje je slabo.
Napredak je ostvaren u racionalizaciji sudske mree. Tokom
prve polovine 2015. sprovedena je studija procjenjivanja pred-
meta na pilot osnovi u devet sudova u cilju prikupljanja podata-
ka o vremenskim okvirima za obradu posebnih vrsta predmeta.
Rezultati studije pruie dobru osnovu za efikasnije rasporei-
vanje ljudskih resursa i uspostavljanje realistinih standarda za
optereenost sudija koji u obzir uzimaju sloenost predmeta.
Crna Gora takoe mora da razvije srednjoronu i dugoronu
strategiju ljudskih resursa.
Bavljenje ratnim zloinima na nivou drave
Apelacioni sud je u decembru potvrdio presudu Vieg suda u

Bijelom Polju kojom je osam lica optuenih za vrenje ratnih
zloina u Kaluerskom lazu 1999. godine osloboeno optubi.
U martu je Vrhovno dravno tuilatvo podnijelo zahtjev

Vrhovnom sudu za zatitu zakonitosti u pogledu pravosnane
presude u sluaju Deportacija izbjeglica ukazujui na greke u
primjeni zakona u ovom sluaju. Vrhovni sud je u junu odbacio
zahtjev za zatitu zakonitosti. U maju je Vrhovno dravno tuila-
tvo usvojilo strategiju tuilatva sa pregledom mjera u cilju otkri-
vanja moguih crnogorskih izvrilaca ratnih zloina i otvaranja
novih sluajeva. Njeno sprovoenje jo uvijek nije otpoelo.
Crnogorsko tuilatvo mora demonstrirati proaktivniji pristup
u ispitivanju nerijeenih navoda o ratnim zloinima. Sudske
odluke koje su do danas donijete sadrale su pravne greke i
nedostatke u primjeni meunarodnog humanitarnog prava. Crna
Gora mora da uradi vie u borbi protiv nekanjivosti za ratne
zloine, te da efikasno istrai, krivino goni, sudi i kanjava
ratne zloine u skladu s meunarodnim standardima. Do sada
nijesu podizane optunice za komandnu odgovornost, saues-
nitvo i pomaganje i podsticanje. Crna Gora takoe mora da osi-
gura da rtve ratnih zloina imaju pristup pravdi i obeteenju.
Antikorupcijska politika
Preventivne mjere
Crna Gora je ostvarila odreeni napredak u uspostavljanju

bilansa rezultata u spreavanju korupcije. Meutim, kazne
utvrene zakonom ne primjenjuju se uinkovito i daleko od toga
da imaju odvraajui uinak.
Komisija za spreavanje sukoba interesa znaajno je poveala
broj imovinskih kartona koji su unakrsno provjereni u odnosu na
podatke u posjedu ostalih institucija. Ona je u 2014. provjerila
imovinske kartone 2428 javnih funkcionera (62% od svih
imovinskih kartona; u 2013. provjereno je 1489). Takoe, broj
javnih funkcionera za koje je utvreno da su prijavili netane

podatke znaajno je povean, sa 206 u 2013. na 629 u 2014. Za
referentni period 2014/2015, 97% javnih funkcionera dostavilo
je svoje imovinske kartone. Tokom prve polovine 2015.
Komisija je provjerila ukupno 1438 imovinskih kartona; u 242
sluaja utvrdila je da javni funkcioneri nijesu dali kompletne i
tane podatke. Nova ovlaenja Komisije da ispita neobjanjivo
steeno bogatstvo do sada su primijenjena u 79 sluajeva (april
avgust 2015.). U 46 sluajeva javni funkcioneri su dostavili
dokaz o osnovama sticanja prihoda i imovine; u preostalim
sluajevima pokrenuti su prekrajni postupci.
Do 2015. godine, Komisija je obustavljala postupke koji se
odnose na utvrene nepravilnosti u imovinskim kartonima uko-
liko su funkcioneri pruili dodatne informacije i ispravili
podatke. Meutim, ona je sada prekinula ovu nedjelotvornu
praksu, to je za rezultat imalo znaajan porast broja
pokrenutinh prekrajnih postupaka.
Komisija je obradila i propratila sve vei broj sluajeva nespo-
jivosti funkcija (15 sluajeva u prvoj polovini 2015., 13 sluajeva
u 2014. godini). Veina, ali ne i sve odluke koje je donijela Komi-
sija izvrene su bilo kroz ostavku ili razrjeenje datog javnog
funkcionera. Odluke o sukobu interesa bile su ograniene na
zahtjeve pomenutih javnih funkcionera za dobijanje miljenja.
Tokom 2014. godine Komisija je podnijela 337 prekrajnih
prijava protiv javnih funkcionera (2013: 455) zbog krenja
zakona o spreavanju sukoba interesa; ve tokom prve polovine
2015. godine podnijeto je ukupno 542 prekrajnih prijava. Od
300 prekrajnih postupaka koji su okonani tokom 2014. veina
je kao rezultat imala opomenu ili sitne novane kazne ispod
zakonski propisanog minimuma.
Interna kontrola Ministarstva unutranjih poslova je do sada
izvrila 140 unakrsnih provjera imovinskih kartona visoko-
rangiranih policijskih slubenika od ukupno 500. U dva sluaja
otkrivene su nepravilnosti nakon ega su uslijedili disciplinski,

a zatim i krivini postupci. Izmjene i dopune novog Zakona o
unutranjim poslovima koje su usvojene u decembru proirile su
provjere imovine i prihoda na suprunike i djecu policijskih
slubenika.
Samo je veoma mali broj nepravilnosti utvren u vezi finan-
siranja politikih partija i izbornih kampanja (2014:10;
2015: 13). Svi se odnose na nedostavljanje godinjih izvjetaja
o prihodima, imovini i izdacima. Sudski postupci nakon navod-
nih nepravilnosti u kontekstu afere Snimak i lokalnih izbora iz
2014. nijesu bili zasnovani na informacijama pruenim ili
odlukama donijetim od strane Dravne izborne komisije.
Tokom 2014. godine, od ukupno 4058 poetnih zahtjeva za
pristup informacijama koji su dostavljeni dravnim organima,
traena informacija nije dostavljena u 1007 sluajeva (25%).
Agencija za zatitu linih podataka i slobodan pristup informa-
cijama zaprimila je ukupno 1753 albi tokom 2014. Od tog
broja usvojila je 1332. Veina se ticala utanja administracije. U
nizu sluajeva je prvostepeni organ proglasio traena dokumen-
ta povjerljivim, zahtijevajui time od podnosioca albe da
zatrai odluku Upravnog suda. Tokom 2014. Upravni sud je
usvojio 26 albi, dok je 14 odbijeno. Za razliku od 2014. kada
agencija nije pokrenula prekrajne postupke za nepotovanje
Zakona o slobodnom prostupu informacijama, u 2015. (januar
avgust) je pokrenut niz postupaka.
Kada je u pitanju zatita zvidaa, krivine prijave koje se
odnose na otputanje zvidaa podnijete su protiv 11 lica u 2014.
i protiv jednog lica u 2015. U toku su pretkrivini postupci protiv
dva lica; u svim ostalim sluajevima krivine prijave su odbaene.
Skuptinskom odboru za ljudska prava i slobode nije prijav-
ljen nijedan sluaj krenja Etikog kodeksa poslanika. injenica
da samo poslanici i skuptinska tijela imaju prava da podnose
albe, dok isto pravo nemaju javnost, mediji, i druge spoljne za-
interesovane strane mogla bi oteati primjenu Etikog kodeksa.

Sprovoenje zakona
Istrage, krivina gonjenja i presude za koruptivna djela

uglavnom se tiu korupcije na niskom i srednjem nivou. U
veini sluajeva kazne su ispod zakonski propisanog minimu-
ma. Nije bilo pravosnanih presuda za korupciju na visokom
nivou. Tokom izvjetajnog perioda pokrenuto je nekoliko novih
istraga u sluajevima koji ukljuuju visoke funkcionere. Ovi
sluajevi, izmeu ostalih, ukljuuju nekoliko bivih
gradonaelnika. Novi sudski procesi otpoeti su u dva predmeta.
U treem prvostepenom sudskom postupku u sluaju Zavala,
podgoriki Vii sud je u junu potvrdio prethodne presude (3-5
godina zatvora) za tri visokorangirana optuena lica, biveg
gradonaelnika Budve, biveg potpredsjednika optine i biveg
odbornika DPS-a. U sluaju Koljun, u septembru je jo jedan
bivi gradonaelnik Budve prvostepeno osuen od strane
podgorikog Vieg suda na zatvorsku kaznu od est godina;
bivi menader optine i savjetnik premijera osloboen je
optubi. Obje presude nijesu pravosnane.
Finansijske istrage se jo uvijek ne koriste sistematski u
sluajevima korupcije. Ni u jednom predmetu korupcije nije
naloeno oduzimanje imovine. Potrebno je sistematski nalagati
zapljenu i oduzimanje imovine u cilju otkrivanja i presijecanja
finansijskih tokova kriminalnih mrea.
Institucionalni okvir
Spreavanje korupcije
Skuptina je u decembru usvojila zakonodavnu osnovu za

nezavisnu agenciju za borbu protiv korupcije sa ovlaenjem za
sprovoenje upravnih istraga, koja e postati operativna od 1.

januara 2016. godine. Njena nadlenost pokriva glavna podruja
spreavanja korupcije, ukljuujui sukobe interesa, imovinske
kartone, nespojivost funkcija, planove integriteta i zatitu
zvidaa. Agencija e takoe biti zaduena za sprovoenje
zakona o lobiranju i imati ovlaenja da provjerava finansiranje
politikih partija. Uprava za antikorupcijsku inicijativu koja je
do sada bila zaduena za koordinaciju antikorupcijske politike i
podizanje svijesti, i Komisija za spreavanje sukoba interesa
bie objedinjene u jednu agenciju. Nova agencija e takoe
preuzeti ovlaenja i kadar Dravne izborne komisije (DIK).
lanovi vijea nove agencije imenovani su u junu, dok je
direktor agencije imenovan u oktobru 2015. Razlog za zabrinu-
tost predstavlja to to je u podrujima izvan kontrole sukoba
interesa, nespojivosti funkcija i imovinskih kartona mala
vjerovatnoa da e agencija biti u potpunosti operativna do janu-
ara 2016. zbog manjka kadra sa neophodnim znanjem i obukom.
Komisija za spreavanje sukoba interesa pokazala je blago
proaktivniji pristup, i u malom broju sluajeva je na svoju inci-
cijativu pokrenula postupke. Jo uvijek nije uspostavljena
odgovarajua metodologija procjene rizika. Komisiji nedostaje
elektronski sistem za upravljanje predmetima i sistem za elek-
tronsko dostavljanje predmeta. Osim toga, ona jo uvijek nije
povezana na baze podataka svih relevantnih institucija.
Skuptina je u oktobru 2014. imenovala Dravnu izbornu
komisiju u njenom novom sastavu. Budet Dravne izborne
komisije za 2015. povean je za 100% i sada iznosi 240.240
eura. Postupci zapoljavanja sedam od osam novih lanova
osoblja Dravne izborne komisije okonani su u septembru
2015.
Uprava za antikorupcijsku inicijativu nastavila je sa
sprovoenjem kampanja za podizanje svijesti i organizovanjem
obuka za borbu protiv korupcije i radionica za planove
integriteta za javne funkcionere.

Neophodno je poboljati kapacitete za inspekciju u oblasti
javnih nabavki i uvesti punu elektronsku nabavku kao instru-
menta za postizanje vee transparentnosti. Ostaje da se dovri
razvoj metodologije procjene rizika. Preduzeti su koraci za
poboljanje mehanizama interne kontrole u okviru uprava poli-
cije, carina i poreske uprave. Vlada je u junu usvojila
metodologiju analize rizika za sprovoenje inspekcijske kont-
role; ona, meutim, sadri nedostatke koje je neophodno to
ranije rijeiti. Sveukupno posmatrano, postoji snana i hitna
potreba za poboljanjem i jaanjem interne kontrole i mehaniza-
ma inspekcije u okviru javne uprave i poboljanja njihove inter-
akcije sa organima za sprovoenje zakona.
Sprovoenje zakona
Institucionalni i operativni kapacitet tuilaca, sudija i policije

za borbu protiv korupcije i dalje je nedovoljan i neophodno ga
je ojaati, ukljuujui kroz specijalizovane obuke. Neophodno
je poboljati saradnju izmeu policije i tuilatva u istranom
postupku. Potrebno je ojaati kapacitete za sprovoenje finansij-
skih istraga u sluajevima korupcije.
Novo Specijalno dravno tuilatvo za borbu protiv korupcije,
organizovanog kriminala, ratnih zloina, terorizma i pranja
novca postalo je operativno u julu. U toku je postupak zapolja-
vanja dva specijalna tuioca i specijalizovanih strunjaka.
Specijalni policijski direktorat za podrku Specijalnom
dravnom tuilatvu jo uvijek nije operativan.
Jednoobrazna baza podataka za praenje postupaka za
krivina djela koja obuhvataju korupciju uspostavljena je kao
dio PRIS-a, pravosudnog informacionog sistema. Ona za sada
pokriva samo fazu od optunice do konane presude; uloge poli-
cije i tuilatva jo uvijek nijesu obuhvaene.

Pravni okvir
Skuptina je u decembru 2014. usvojila sveobuhvatni set

zakona za spreavanje korupcije. Set ukljuuje: Zakon o
spreavanju korupcije (zakonska osnova za buduu agenciju za
borbu protiv korupcije); novi Zakon o lobiranju; novi Zakon o
finansiranju politikih partija i izbornih kampanja; izmjene i
dopune Zakona o spreavanju sukoba interesa; izmjene i dopune
Zakona o javnim nabavkama; novi Zakon o optem upravnom
postupku. Skuptina je takoe usvojila Etiki kodeks za svoje
lanove. Novi zakoni i izmjene i dopune u znaajnoj mjeri
jaaju zakonodavni okvir u ovoj oblasti.
Izmjenama i dopunama Zakona o spreavanju sukoba interesa
nadlena Komisija dobila je ovlaenja da istrauje
neobjanjivo steeno bogatstvo. Njima je takoe povean broj
prekrajnih kazni i iznos novanih kazni. Meutim, ini se da
opseg propisanih kazni nije dovoljan za odvraanje od svih
prekraja. Po novim izmjenama i dopunama Komisija ima prist-
up informacijama u posjedu banaka i ostalih finansijskih institu-
cija, ali iskljuivo uz odobrenje datog javnog funkcionera.
Kada je u pitanju odgovornost neposredno izabranih javnih
funkcionera, Zakon o spreavanju korupcije predstavlja korak
unazad u odnosu na postojee zakonodavstvo po tome to izuz-
ima neposredno izabrane javne funkcionere od etvorogodinje
zabrane vrenja javne funkcije koja se primjenjuje na javne
funkcionere razrijeene zbog krenja Zakona o spreavanju
korupcije.
Glavne novine uvedene novim Zakonom o lobiranju ukljuuju
uspostavljanje javnog registra lobista i zahtjev za dravne
organe da dokumentuju i objavljuju kontakte sa lobistima.
Novi Zakon o finansiranju politikih partija i izbornih kam-
panja ima za cilj ispunjavanje nerealizovanih GRECO (Grupa

drava protiv korupcije) preporuka. Novim zakonom jaaju se
propisi kojima se spreava zloupotreba javnih resursa za svrhe
politikih partija i izbornih kampanja u skladu sa Ustavom.
GRECO preporuke koje jo uvijek nijesu u potpunosti ispunjene
uglavnom se odnose na institucionalni kapacitet i sprovoenje.
Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama imaju za cilj
pootravanje pravila o spreavanju sukoba interesa i smanjenje
rizika od korupcije. Inspekcijska sluba nadlena je za kontrolu
sprovoenja dodijeljenih ugovora.
Zakon o Specijalnom dravnom tuilatvu koji je usvojen u
februaru obezbjeuje zakonsku osnovu za novo Specijalno
dravno tuilatvo za organizovani kriminal, korupciju, ratne
zloine, terorizam i pranje novca. Ono ima veoma iroka
ovlaenja koja nijesu ograniena samo na visoki nivo i naroito
sloene sluajeve. Policijski istraitelji rade po instrukcijama
specijalnih tuilaca; da bi ojaali svoju nezavisnost oni ne mogu
biti prerasporeeni na drugu poziciju bez odobrenja glavnog
specijalnog tuioca. Meutim, ini se da pravila kojima se
ureuje njihov status ne ograniavaju u dovoljnoj mjeri rizik od
suprotnih instrukcija i nepropisnog mijeanja.
Izmjene i dopune Zakonika o krivinom postupku usvojene su
u junu. Njima je uveden stroiji mehanizam za ispitivanje odlu-
ka tuilaca o odbacivanju krivinih prijava. Novi Zakon o oduz-
imanju imovine usvojen je u septembru 2015.
Crna Gora je odluila da ne slijedi preporuku iz lana 20
Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, tj. da kriminali-
zuje neobjanjivo steeno bogatstvo.
Strateki okvir
Nacionalna strategija Crne Gore za borbu protiv korupcije za

period 2010-2014. i pratei akcioni plan za 2013-2014. istekli su
krajem 2014. Prema konanom izvjetaju o stepenu realizacije

akcionog plana, 59% mjera je realizovano, 30% djelimino real-
izovano, dok 11% mjera nije realizovano. Kako bi se izbjeglo
dupliranje sa akcionim planom za poglavlje 23, za sada nee biti
izraeni nova strategija i akcioni plan. Realizacija mjera iz
strategije i povezanog akcionog plana koje nijesu realizovane do
kraja 2014. bie ukljuene u aneks akcionog plana za poglavlje
23 i praene kroz uspostavljeni mehanizam za poglavlje 23.
Temeljna prava
Crna Gora je nastavila da se usklauje s meunarodnim

instrumentima u oblasti ljudskih prava ostvarujui napredak
u dijalogu s relevantnim institucijama i kroz mehanizme
praenja. U oktobru i decembru 2014. odbori UN-a objavili su
zakljuna razmatranja o crnogorskom sprovoenju sporazuma o
graanskim i politikim pravima i ekonomskim, socijalnim i
kulturnim pravima. Izvjetaji su uglavnom bili fokusirani na
nedostatke u borbi protiv diskriminacije.
Parlamentarna skuptina Savjeta Evrope je u januaru odluila
da zavri postupak praenja Crne Gore i otpone dijalog nakon
praenja kao odgovor na napredak ostvaren u pet kljunih
oblasti utvrenim u njenoj rezoluciji iz 2012. godine: nezavis-
nost pravosua, organizovani kriminal i korupcija, mediji, prava
manjina i status izbjeglica i interno raseljenih lica.
Saradnja sa Evropskim sudom za ljudska prava i dalje je
dobra; svih 17 nadgledanih sluajeva ostali su u okviru meha-
nizma standardnog praenja. Od septembra 2014., sud je utvrdio
da je drava prekrila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima
u dva sluaja koji se odnose na pravo na poteno suenje i
zabranu muenja. Ukupno 109 novih prijava dodijeljeno je tijelu
za donoenje odluka, ime je broj prijava u radu dostigao 178.
Novim IT sistemom u Ustavnom sudu omoguie se laka i
dosljednija primjena sudke prakse Evropskog suda za ljudska

prava u domaim presudama, to do sada nije bilo na
zadovoljavajuem nivou.
Kada je rije o unapreenju i ostvarivanju ljudskih prava,
imenovana su dva nova zamjenika Zatitnika ljudskih prava i
sloboda sa iskustvom u oblasti ljudskih prava, jedan za borbu
protiv diskriminacije i jedan za nacionalni preventivni
mehanizam. Odreena mjesta u sektoru Zatitnika ljudskih
prava i sloboda i dalje nijesu popunjena, naroito ona koja se
bave ljudskim pravima i diskriminacijom. Kapaciteti ove insti-
tucije da na djelotvoran nain rjeava albe i dalje su ogranieni;
njenu unutranju organizaciju neophodno je ojaati kako bi
sprovodila svoja iroka ovlaenja. Interni sistem revizije albi
pomogao bi u poboljanju kvaliteta odluka. Sveukupno
posmatrano, kljune institucije zaduene za politiku ljudskih
prava, ukljuujui nadleno ministarstvo, nemaju dovoljno
kadra, dok je postojeem kadru potrebna dalja obuka, prven-
stveno o meunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava.
Kada je rije o spreavanju muenja i zlostavljanja, nacional-
ni mehanizam za spreavanje muenja postao je operativan prema
novom Zakonu o Zatitniku ljudskih prava i sloboda.
ini se da inspekcije Zatitnika ljudskih prava i sloboda
dovode do poboljanja uslova pritvorenika, naroito kada je
rije o zdravlju. Sektor nacionalnog mehanizma za spreavanje
muenja i dalje nema dovoljno kadra i njegove kapacitete
neophodno je ojaati kroz poboljanje kvaliteta posjeta i
odreivanje prioriteta. I dalje postoji zabrinutost u pogledu
spreavanja i kanjavanja muenja i zlostavljanja, kako u poli-
cijskim ustanovama tako i u zatvorima. Procesuiranje takvih
zloupotreba i broj kanjenih slubanika i dalje su na niskom
nivou. Na primjer, potrebno je u potpunosti istraiti sluajeve
agresije koji su se dogodili u podgorikom zatvoru u januaru
izmeu zatvorenika i straara. Nekolicini zatvorenika se sudi,
dok je samo jedan straar osuen na minimalnu kaznu.

Uslovi u pritvoru, ukljuujui policijske stanice, moraju biti po-
boljani. Postupanje sa osuenicima i pritvorenicima neophodno je
uskladiti s meunarodnim standardima, kao to je sluaj i sa kapa-
citetima za vrenje pregleda i izvjetavanje zatvorskih medicinskih
slubi i njihovom saradnjom sa sudskim organima. Neophodno je
poveati ukupnu svijest pritvorenika o sopstvenim pravima.
Kada je u pitanju zatvorski sistem, izmjene i dopune Zakona
o izvrenju kazni zakona, novanih kazni i mjera bezbjednosti,
koje su usvojene u junu, pribliavaju sistem evropskim stan-
dardima, postavljajui u ravnoteu bezbjednost i potovanje
ljudskih prava prilikom izvravanja kazni zatvora. Ovim izmje-
nama i dopunama u potpunosti je uspostavljen alternativni sis-
tem kanjavanja, ali je potrebno nastaviti sa radom kako bi
postao u potpunosti funkcionalan. Direkcija za uslovnu slobodu
Ministarstva pravde osnaena je kada su u martu popunjena dva
nova radna mjesta. Zatvorska zdravstvena sluba i dalje nema
dovoljno kadra i, sveukupno posmatranao, slabog je kvaliteta.
Ograniena dostupnost rehabilitacionih programa u crnogor-
skim zatvorima i dalje predstavlja razlog za zabrinutost.
Kada je u pitanju zatita linih podataka, izvjetaj o Agenciji
za zatitu linih podataka i slobodan pristup informacijama izdat
je krajem marta. Do danas nije bilo sluajeva u oblasti zatite
podataka koji su iznijeti pred sud, s izuzetkom miljenja
Ustavnog suda o pristupu organa za sprovoenje zakona podaci-
ma prualaca usluga elektronskih komunikacija. Obuku sudija i
tuilaca o zatiti podataka potrebno je nastaviti u skladu s ras-
poredom iz akcionog plana.
Zakonom se i dalje garantuje i podrava sloboda misli, sav-
jesti i vjeroispovjesti. Nastavljaju se tenzije izmeu Srpske i
Crnogorske pravoslavne crkve, naroito u pogledu imovine.
Novi zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica, koji je
usklaen s evropskim standardima, jo uvijek nije usvojen. Od
zakona se oekuje da na bolji nain uredi procedure dodjele

dravnih sredstava vjerskim zajednicama, naroito kada je u
pitanju nadzor trokova i revizija, jer se do sada one nijesu
sprovodile na transparentan nain.
Kada je rije o slobodi izraavanja, tokom izvjetajnog peri-
oda nije bilo napada na novinare. Meutim, tokom izvjetajnog
perioda bila su oteena vozila etiri novinara iz tri razliite
novinske kue, ukljuujui automobil koji pripada porodici
glavnog i odgovornog urednika koji je ubijen 2004. godine.
Nastavljene su istrage i procesuiranje sluajeva nasilja nad
medijima. Tri sluaja nasilja okonana su u prethodnom perio-
du, dok su roita u toku za preostala tri. Neophodno je nastavi-
ti s radom u cilju rjeavanja starijih sluajeva, ukljuujui ubist-
vo glavnog i odgovornog urednika iz 2004. godine i otkrivanja
ne samo direktnih poinilaca, ve i onih koji stoje iza napada.
Meutim, u tome je ostvaren ogranien napredak.
Crnogorska ad hok komisija za praenje nasilja nad medijima
nastavila je sa radom. Rijeena su sigurnosna pitanja, kao to su
ona koja se odnose na prostorije i davanje sigurnosnih odobrenja
lanovima komisije da pristupaju povjerljivim podacima.
Mandat komisije produen je do kraja 2015. Policija je nastavi-
la da preduzima aktivnosti u cilju spreavanja nasilja nad
medijima vrei analize rizika i titei novinare i prostorije koje
bi mogle biti pod rizikom. Vlada nije u potpunosti sprovela pre-
poruke komisije za praenje medija, naroito u pogledu
ponovnog uvoenja nagrade za svjedoke u starijim sluajevima
i otkrivanja greaka u istragama napada.
Nacrt izmjena i dopuna crnogorskog Zakona o medijima koji
je predloilo nekoliko poslanika, kojim se omoguava sudovima
da zabranjuju rad medijske kue koje kre ustavom garantovana
prava, nije dobio neophodnu podrku u skuptinskim odborima.
Venecijanska komisija Savjeta Evrope kritikovala je izmjene i
dopune i podsjetila da crnogorski pravni sistem ve posjeduje
mehanizme za sprovoenje sudskih odluka.

Nedostatak jednoobraznog pristupa kaznama u ovoj oblasti
nagovjetava da se nedovoljno poznaje sudska praksa
Evropskog suda za ljudska prava. Obrazloenje odluke Vieg
suda u Bijelom Polju i Osnovnog suda u Podgorici kojim se
medijskim kuama nalae da isplate 5000 eura odtete srodniku
visokorangiranog politiara za duevnu patnju i nanoenje tete
ugledu, predstavlja razlog za zabrinutost. Kontinuirana
kampanja blaenja od strane jednog tabloida, koja za cilj
uglavnom ima istaknute aktiviste civilnog drutva i neke
politiare, pokazuje da dravni organi ne uspijevaju da sprovode
Zakon o medijima i da samoregulacija, koja je uspostavljena
2012., ne funkcionie. Nedostatak profesionalnih i etikih stan-
darda i dalje predstavlja razlog za zabrinutost. Ne postoji jedan
forum za diskusiju koji priznaje cjelokupna medijska zajednica.
Potrebno je nastaviti dijalog uz posredovanje OEBS-a o
poboljanju etikih i profesionalnih standarda u medijima.
Crna Gora je u junu prela sa analognog na digitalno emitovanje
bez veih potekoa. Obezbjeivanje ureivake nezavisnosti
javnog radio-difuznog servisa RTCG mora biti prioritet.
Novinska kompanija koja je prethodno bila u dravnom vlas-
nitvu privatizovana je u decembru, nakon godina u kojima je
bila u suprotnosti sa Zakonom o medijima. Postoji zabrinutost u
pogledu transparentnosti i nediskriminacije medija prilikom
oglaavanja dravnih institucija. Neke velike privatne medijske
kue su izloene riziku od zatvaranja zbog visokih poreskih
dugova. Nesigurna ekonomska situacija novinara otvara vrata
mijeanju u ureivaku politiku i moguoj autocenzuri.
injenica da mnoge medijske kue nijesu finansijski odrive
umanjuje kvalitet izvjetavanja i profesionalnosti medija.
Prema najnovijim izvjetajima crnogorskog medijskog
sindikata, novinari su slabo plaeni a njihovi poslovi nijesu sig-
urni. Tokom protekle tri godine, najmanje 500 novinara izgubi-
lo je svoj posao, dok su tri TV stanice i jedna novinska kua
zatvorene sbog slabih finansijskih rezultata.

Kada je u pitanju sloboda okupljanja i udruivanja, u
decembru su usvojene izmjene i dopune Zakona o javnim oku-
pljanjima. Njima policija dobija iroka diskreciona ovlaenja
da privremeno zabranjuje mirna okupljanja i propisuje se da se
okupljanja mogu deavati iskljuivo ispred odreenih javnih
zgrada. Dvosmislena definicija mirnih okupljanja ostavlja pros-
tor za interpretacije i iziskuje nove izmjene i dopune zakona,
ukljuujui definisanje obaveza drave.
Kada su u pitanju svojinska prava, zakonski propisan
povraaj imovine usporavaju nedostatak administrativnih
kapaciteta i glomazne procedure. Sudovi nijesu ostvarili
nikakav napredak u rjeavanju predmeta u radu u skladu sa
nacionalnim zakonodavstvom i praksom Evropskog suda za
ljudska prava. Raseljena lica stalno nastanjena u Crnoj Gori i
dalje se suoavaju sa diskriminacijom u pogledu pristupa
zemljitu.
Cjelokupni zakonodavni okvir u oblasti borbe protiv
diskriminacije dodatno je usklaensapravnomtekovinom, ali je
neophodno njegovo dalje jaanje, naroito u pogledu kazni.
Kapaciteti Kancelarije Zatitnika ljudskih prava i sloboda i dalje
su ogranieni i propratne aktivnosti u odnosu na prijavljene
sluajeve diskriminacije nijesu poboljane. Organizacije
civilnog drutva lezbejki, gejeva, biseksualaca, transrodnih i
interseksualnih osoba nastavljaju da izraavaju zabrinutost zbog
nedostatka rezultata Zatitnika ljudskih prava i sloboda, naroito
u pogledu postupanja sa zahtjevima i albama koje se tiu
diskriminacije.
Kada je rije o ravnopravnosti ena i mukaraca, usvojene
su izmjene i dopune Zakona o rodnoj ravnopravnosti ime se
Crna Gora pribliila evropskim standardima. Zakon sadri jas-
niju definiciju neposredne i posredne diskriminacije, proiruje
definiciju pola i ukljuuje unaprijeene odredbe o kaznama.
Zakonom se takoe prebacuje mehanizam upiivanja u oblasti

rodne ravnopravnosti sa Ministarstva za ljudska i manjinska
prava na Zatitnika ljudskih prava i sloboda, kome e, kao rezul-
tat toga, biti neophodni pojaani administrativni kapaciteti za
obavljanje svoje osnaene uloge, ukljuujui kroz zapoljavanje
kadra sa iskustvom u oblasti rodne ravnopravnosti. Nacionalna
kancelarija za rodnu ravnopravnost nastavila je sa izgradnjom
mree mehanizama u oblasti rodne ravnopravnosti na lokalnom
nivou, te je do sada devet optina usvojilo akcione planove za
rjeavanje pitanja vezanih za rodnu ravnopravnost. Potrebno je
uspostaviti zvanian model saradnje izmeu odjeljenja za rodnu
ravnopravnost, koordinatora u oblasti rodne ravnopravnosti i
relevantnih organizacija civilnog drutva. Skoranjim zakon-
skim odredbama, broj odbornica u lokalnim skuptinama poras-
tao je na 32%; meutim, mali broj ena obavlja funkciju
gradonaelnika ili predsjednika optinskih vijea.
Nasilje na rodnoj osnovi ostaje razlog za zabrinutost. Izmjene
i dopune Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, koje su usvojene
u aprilu, omoguile su besplatnu pravnu pomo rtvama poro-
dinog nasilja. Ipak, sprovoenje Konvencije o prevenciji i i
borbi protiv nasilja nad enama i porodinog nasilja se odvija
sporo: uspostavljanje jedinstvene baze podataka na nacional-
nom nivou za evidentiranje sluajeva nasilja nad enama je od-
loeno i u meuvremenu statistika ostaje nepouzdana. Isto se
dogodilo sa pilot fazom SOS linije za pomo rtvama porodi-
nog nasilja koju je pokrenula Vlada. Poslovnik o radu multi-
disciplinarnih timove za prevenciju porodinog nasilja je usvo-
jen u decembru. Takvi timovi su formirani u svih 11 centara za
socijalno staranje. Meuinstitucionalna saradnja zahtijeva po-
boljanje, naroito kada je rije o saradnji izmeu socijalnih
slubi i organa za sprovoenje zakona, kao i saradnji izmeu
institucija i NVO u toj oblasti. Ukljuenost policije u borbu
protiv nasilja zasnovanog na rodnoj osnovi ostaje na niskom
nivou; treba uspostaviti bolji mehanizam za koordinaciju na

centralnom nivou, koji je povezan sa lokalnim policijskim
jedinicama.
Odreeni napredak je postignut kada su u pitanju prava djete-
ta. Akcioni plan za djecu za period 2013-2017 nastavlja da se
sprovodi. Redovni sastanci Savjeta za prava djeteta su odrani,
i na njima se raspravljalo o planiranim promjenama zakonskih
propisa i institucionalnom razvoju sa fokusom na socijalna
pitanja, u kontekstu sveukupne refome socijalnih servisa.
Relevantni sektor Kancelarije Zatitnika ljudskih prava nas-
tavljaju svoje aktivnosti na poveanju svijesti i jaa se njihova
vidljivost, to vodi ka poveanju sluajeva kojima se bave. U
nekim njegovim preporukama navodi se nedostatak
prijemivosti od strane pravodsua pri bavljenju sluajevima
koji ukljuuju djecu; uraeno je istraivanje u cilju praenja
stanja. Ipak, sektor nema dovoljno osoblja i oslanja se na
eksterne fondove za konkretne projekte. Kao to je naglasio
komitet UN-a za prava djeteta, rad djece predstavlja razlog za
zabrinutost u Crnoj Gori. Ta djeca su izloena eksploataciji i
trgovini ljudima. Aktivnosti na izgradnji kapaciteta su nastavl-
jenje za sudije i policiju koji se bave djecom koja su u konflik-
tu sa zakonom; potreban je napredak u prilagoavanju ukupnog
sistema pravosua djeijim pravima, ukljuujui i putem priku-
pljanja pouzdanih statistikih indikatora.
to se tie deinstitucionalizacije, operativni plan za djeiji
dom u Bijeloj tek treba da bude usvojen. Individualni planovi
staranja za korisnike javne ustanove Komanski most su
sainjeni i redovno se revidiraju, dok su kontakti sa roditeljima
poboljani. Individualni planovi su takoe pripremljeni kako bi
se djeca koja potiu iz Crne Gore a koja su trenutno smjetena u
institucijama u Srbiji zatitila. Zakon o socijalnoj i djeijoj zati-
ti mora se takoe sprovoditi djelotvorno.
Odreeni napredak je postignut u oblasti integracije lica sa
invaliditetom. Novi Zakon o zabrani diskriminacije lica sa

invaliditetom je usvojen u julu, ime se nacionalni okvir prib-
liio EU standardima u borbi protiv diskriminacije i Konvenciji
Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom. Odredbe
Zakona o visokom obrazovanju kojima se olakava inkluzija
studenata sa invaliditetom treba u potpunosti da se sprovode.
Situacija u vezi sa pristupanou za osobe sa smanjenom
pokretljivou ostaje kljuna: Zakon o prostornom planiranju
treba u potpunosti da se implementira kako bi se olakao ulaz u
javne zgrade od prioritetnog znaaja. Graevinski radovi na
omoguavanju pristupanosti parlamentu lica sa invaliditetom
poeli su u avgustu. Opredijeljena sredstva u dravnom budetu
ostaju prazna obaveza bez djelotvorne implementacije. Prepreke
za fiziki pristup sudovima spreavaju pristup pravdi licima sa
invaliditetom.
Kada se radi o lezbijkama, gej, biseksualnim, transrodnim
i interseksualnim (LGBTI) osobama, u maju je u Crnoj Gori
odrana trea konferencija povodom Meunarodnog dana protiv
homofobije (IDAHO). Konferenciji su prisustvovale min-
istarske delegacije iz 21 zemlje i uesnici na visokom nivou iz
dravnog sektora, meunarodne zajednice i organizacija
civilnog drutva. Crna Gora je takoe jedna od potpisnica
Zajednike izjave ministara regiona. Crna Gora je takoe usp-
jela da neometano realizuje paradu ponosa u Podgorici 2014.
godine; razni predstavnici institucija i iz sfere politike
uestvovali su i iskazali svoju podrku. Za razliku od prethodnih
godina, nijesu uoeni incidenti; tako je bilo zahvaljujui i rig-
oroznim bezbjednosnim mjerama.
Prava transrodnih osoba su unaprijeena usvajanjem protoko-
la za pravno priznavanje roda iz novembra mjeseca. Saradnja
izmeu Zatitnika i LGBTI organizacija treba da se pobolja,
kao i saradnja izmeu relevantnih institucija. Ostaje zabrinut-
nost zbog nivoa homofobije, budui da su se nastavili napadi na
lanove LGBTI zajednice i aktiviste. Nedostatak napretka u

povezanim policijskim istragama doveo je do tenizije izmeu
policije i LGBTI zajednice i nekoliko osuujuih krivinih pre-
suda za napade. Treba nastaviti obuke za pravosue i policiju.
Naalost, policija je po trei put zabranila LGBTI okupljanja u
Nikiu, navodei bezbjednosne razloge; prije toga, akademska
debata o LGBTI pitanjima je zabranjena na lokalnom uni-
verzitetu. Sistematske kampanje za borbu protiv diskriminacije
treba se sprovode u kolama i na univerzitetima kao stvar od
hitne vanosti.
Prava radnika i sindikalna prava treba da se ojaaju.
Odgovarajue procedure za imenovanje predstavnika
zaposlenih treba definisati u nacionalnom zakonodavstvu.
Predstavnici zaposlenih treba da uivaju adekvatnu zatitu u
vrenju svojih dunosti. Sloboda udruivanja treba da bude
zagarantovana radnicima koji se okupljaju kako bi diskutovali o
pitanjima u vezi sa radom.
Crna Gora je poela sa postavljanjem pravnih temelja u oblasti
procesnih prava. Novi Zakon o naknadi tete rtvama krivinih
djela nasilja, usvojen u junu, pribliio je nacionalni okvir EU
standardima, naroito u oblasti naknada. Izmjene i dopune
Zakona o unutranjim poslovima i Zakonika o krivinom pos-
tupku, usvojene u decembru 2014, odnosno junu 2015. godine,
poveale su procesne mjere zatite u pritvoru. Zakon o slobod-
noj pravnoj pomoi, koji je usvojen u aprilu, obuhvata nove kat-
egorije korisnika ali odreene kategorije, kao to su rtve
muenja i uznemiravanja, ostaju iskljuene. Pravna pomo nije
jo uvijek primjenjiva na upravne postupke.
Ostaje da se usvoje izmjene i dopune Zakona o manjinama.
Izmjene i dopune treba da otklone mogue konflikte interesa u
procedurama za opredjeljivanje i kontrolisanje fondova za man-
jine. Postoji zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti i
sveukupnog institucionalnog kapaciteta kod dodjele i revizije fon-
dova koji su namijenjeni manjinama, uprkos znaajnoj izdvojenoj

sumi na godinjem nivou: u 2015. manjinski savjeti i fond za
manjine primili su ukupno 1,318 miliona eura. Kapacitet
Ministarstva za ljudska i manjinska prava za nadzor u praksi nad
legalnou rada nacionalnih manjinskih savjeta treba da se
znaajno povea.
Prema najnovijem popisu, priblino 8 300 Roma i Egipana
ivi u Crnoj Gori. Uee romskih studenata u svim nivoima
obrazovanja je poboljano. Pristup zdravstvenim uslugama osta-
je otean a romska manjina ostaje najranjivija i najdiskrimin-
isanija zajednica u raznim oblastima ivota. Romkinje su pod-
vrgnute dvostrukoj diskriminaciji. Uprkos tome, zajednica ima
vrlo ogranien pristup fondovima namijenjenim za manjine.
Romi su i dalje nedovoljno zastupljeni u politikoj sferi i imaju
otean pristup tritu rada. Neformalno zaposlenje preovlauje
dok su romska djeca naroito izloena djeijem radu. Aktivne
mjere kojima bi se ta zajednica ukljuila na trite rada treba da
se realizuju.
Odreeni napredak je ostvaren u rjeavanju pitanja raseljenih
i interno raseljenih lica (IRL). Nakon godina odlaganja, kraj
2014. godine je bio krajnji rok za registraciju. Shodno novom
crnogorskom Zakonu o strancima, kategorija raseljenog lica je
prestala da postoji. Pojednostavljena procedura za prijavu za
prebivalite ili boravite u zemlji je uvedena za imaoce line
karte za interno raseljena lica, dok se dodatna dokumentacija
moe obezbijediti u kasnijoj fazi. Ukupno 12 854 interno rasel-
jenih lica su se prijavila od 2009. godine kako bi regulisali svoj
status u Crnoj Gori, dok je oko 2 400 njih jo u proceduri za
realizaciju istog. I dalje je vano pratiti sve sluajeve, kako bi se
osiguralo da su sluajevi finalizovani kroz podrku u prikupl-
janju dokumentacije i kako bi se osiguralo da interno raseljena
lica imaju potpuni pristup graanskim pravima.
Crna Gora jo uvijek nije uvela odvojenu proceduru za
odreivanje statusa bez dravljanstva, uprkos ratifikaciji rele-

vantne konvencije 2013. godine, to je negativno uticalo na
pristup pravima potencijalnih korsnika.
Izmjene i dopune Zakona o parninom postupku su usvojene u
aprilu, ime je olakan upis u matine knjige roenih. Izmjenama
i dopunama je ustanovljena procedura za odreivanje vremena i
mjesta roenja u cilju regulisanja statusa. Izgradnja socijalnih
stambenih objekata je u toku u kampu Konik i u nekim drugim
naseljima u zemlji. Aktivnosti na drutvenoj integraciji nasta-
vljene su radi trajne i odrive integracije stanovnika na Koniku.
4.24. Poglavlje 24: Pravda, sloboda i bezbjednost
EU ima zajednika pravila za graninu kontrolu vize vanjsku

migraciju i azil. engenska saradnja ukljuuje ukidanje
graninih kontrola unutar EU. Takoe postoji saradnja u oblasti
borbe protiv organizovanog kriminala i terorizma kao i pravo-
sudna, policijska i carinska saradnja.
Crna Gora je umjereno spremna da adekvatno sprovodi

pravnu tekovinu u ovoj oblasti. Odreeni napredak je postignut,
kroz kontinuirano sprovoenje Akcionog plana za pravdu, slo-
bodu i bezbjednost. Reforma krivinog pravosua i reorgani-
zacija policije su dobile zamajac, ali do sada su rezultati
ogranieni, naroito kada se radi o borbi protiv pranja novca,
trgovine ljudima i verca cigareta. Sprovoenje novih zakonskih
odredbi treba da se fokusira na jaanje saradnje izmeu pravo-
sudnih organa i organa za sprovoenje zakona, kao i na speci-
jalizaciju organa za razliite oblike tekog kriminala.
Prihvatni centri za migrante i azilante su sada u funkciji. Za
sada, ini se da uspijevaju da izau na kraj sa prilivom mi-
granata koji prolaze kroz Crnu Goru. Centri predstavljaju veli-
ki korak naprijed u uspostavljanju zdravog sistema upravljanja
migracijama i azilom u zemlji.

Naredne godine, Crna Gora treba naroito da:
uspostavi bilans ostvarenih rezulatata u oblasti istraga,
procesuiranja, privremenog i trajnog oduzimanja u sluajevima
organizovanog kriminala;
dodatno unaprijedi svoj kapacitet za bavljenje mjeovitim
tokovima migracija, naroito obraajui panju na ranjive
grupe i maloljetnike;
dodatno investira u nadzor nad granicama i kontrole
kapacitete i da radi na rjeavanju pitanja u vezi sa upravljanjem
granicama sa susjednim zemljama.
(Vidjeti takoe konkretne preporuke za borbu protiv organizo-
vanog kriminala u dijelu 2.3.)
Februara mjeseca, Vlada je usvojila revidirani akcioni plan za

Poglavlje 24 na osnovu analize ostvarenog napretka i uoenih
nedostataka. Ova revizija se uglavnom sastojala od sitnih korek-
cija u oblasti implementacije reformi planiranih za 2015. i
nakon toga postavljanje novih, realistinih rokova za mjere koje
nijesu implementirane u zadatom vremenskom okviru.
Regularne i neregularne migracije
Izmjene i dopune Zakona o strancima su usvojene u decem-

bru. One su utrle put buduem usklaivanju sa Direktivom o
plavoj karti; njihovo stupanje na snagu je stavljeno na ekanje
kako bi se obezbijedilo dodatno vrijeme za pripreme. Procjena
kapaciteta Prihvatilita za strance potvrdila je da trenutno objek-
ti izlaze na kraj sa prilivom migranata koji stiu u zemlju. U
2014, 572 neregularna migranta su identifikovana, uglavnom iz
susjednih zemalja. Policijska operacija u saradnji sa ostalim
zemljama regiona, rezultirala je razbijanjem meunarodne
krijumarske mree. Usklaivanje sa pravnom tekovinom EU u
oblasti regularnih i neregularnih migracija treba da se nastavi,

pratei analizu koju je Vlada sprovela 2014. Na operativnom
nivou, fokus treba staviti na spreavanje krijumarenja ljudi i
poveanje svijesti organa o ranjivim migrantima.
Azil
Pritisak na crnogorski sistem azila je nastavljen, i pokazuje

trend slian onome od ranijih godina, uprkos smanjenom broju
zahtjeva (2 312 u 2014. u poreenju sa 3 554 u 2013). Najvei
broj podnosilaca zahtjeva odlaze nekoliko dana nakon regis-
tracije. Dodatna zatita je dodijeljena u dva sluaja, kao i
izbjegliki status - u dva sluaja. Tokom najveeg priliva, u dru-
goj polovini 2014, morali su se koristiti privremeni objekti za
azil. Ovo je dovelo do poveane izloenosti kriminalnim
aktivnostima, jer osoblje centra za prijem nije imalo kontrolu u
tom dijelu. Zvanini centar za prijem je nastavio da obezbjeuje
smjetaj za porodice i pojedince. Smjetajni kapacitet za malol-
jetnike bez pratnje treba da se proiri. Dodatni lanovi osoblja
su dodijeljeni Direkciji za azil i njen kapacitet je ojaan. Zakon
o azilu mora da se uskladi sa pravnom tekovinom EU,
ukljuujui i dio o albenim procedurama u sluajevima azila.
Potrebno je vie raditi kako bi se nadomjestio nedostatak pre-
vodilaca i kako bi se olakala integracija izbjeglica u drutvo.
Vizna politika
Sveukupna analiza u pripremi crnogorskog engenskog

akcionog plana je zavrena u aprilu 2014. U septembru,
crnogorska diplomatska i konzularna predstavnitva u
inostranstvu poela su da se povezuju sa centralom kroz sigurni
IT sistem: zavretak mree je preduslov za buduu imple-
mentaciju nacionalnog viznog sistema. Broj viza izdatih na
granicama ostaje ogranien. U martu mjesecu, Crna Gora je

donijela izmjene i dopune Uredbe o bezviznom reimu,
suspendujui uslove za izdavanje vize za krai boravak za
dravljane Azerbejdana. Isti reim ostaje na snazi za dravljane
Moldavije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Dravljani
Kazahstana, Jermenije, Kuvajta i Katara su izuzeti od viza za
krai boravak tokom ljetne sezone (od aprila do oktobra 2015).
Implementacija bezviznog reima za Evropsku uniju nastavi-
la je, generalno gledano, da se odvija nesmetano. Dolo je do
porasta u broju neosnovanih zahjteva za azil od strane
crnogorskih dravljana u zemljama EU i zemljama pridruenim
engenu, mada njihov relativni uticaj ostaje na niskom nivou,
budui da ine oko 3% ukupnog broja podnosilaca zahtjeva sa
Zapadnog Balkana. Crna Gora se fokusirala na preventivne
mjere kao to su proslijeivanje uputstava na granine prelaze i
podizanje svijesti ljudi koji putuju u zemlje lanice EU i zemlje
pridruene engenu. Takoe, treba preduzeti napore u pravcu
djelotvornijih graninih kontrola u skladu sa osnovnim pravima
kao i implementaciju kratkoronih i dugoronih mjera kako bi
se unaprijedila socio-ekonomska situacija najranjivijih grupa
stanovnitva koje ima najvie izgleda da emigrira, ukljuujui i
Rome.
engen i eksterne granice
Implementacija Strategije o integrisanom upravljanju granica-

ma i akcionog plana je nastavljena, sa fokusom na bilateralna
pitanja sa susjednim zemljama. Dodatne investicije u upravljan-
je granicama su potrebne kako bi se odrao korak sa rastuim
izazovima koji proizilaze iz prekograninog kriminala i
mjeovitih migracija. Analize graninih objekata, tehnike
opreme i ljudskih resursa se privode kraju i iskoristie se za
planiranje buduih investicija. Izgleda da ispostave na sjeveru
raspolau sa znatno manje resursa u poreenju sa ostalim

dijelovima, uprkos izazovima sa kojima se suoavaju usljed
postojanja potencijalnih migrantskih i krijumarskih ruta u tom
dijelu zemlje.
Reorganizacija granine policije je pokrenuta u cilju jaanja
efikasnosti, te omoguavanja vie resursa za rad na terenu.
Uspostavljena je mobilna jedinica na centralnom nivou, upol-
jena u skladu sa nalazima analize rizika. Reorganizaciju treba da
prati i uspostavljanje dobro strukturiranog, ekonominog sis-
tema obuke trenera. Potpisan je sporazum sa Ministarstvom
odbrane o saradnji u oblasti granine kontrole, ukljuujui
zajedniku upotrebu radara. Crna Gora je nastavila da uestvuje
u obukama koje organizuje Frontex, ili na osnovu njegovih
modela, i djeluje u okviru Frontex mree za analizu rizika na
Zapadnom Balkanu.
U dijelu izvrenja, Crna Gora je unaprijedila svoj bilans ost-
varenih rezultata u pronalaenju krivotvorenih dokumenata na
graninim prelazima, zahvaljujui unaprijeenoj saradnji s
Interpolom. Ipak, granina policija jo uvijek ne primjenjuje
svoja istrana ovlaenja.
Saradnja sa susjednim zemljama nastavlja da bude dobra,
naroito na tehnikom nivou. Crna Gora je zajedno sa
Albanijom i Kosovom* radila na identifikaciji nelegalnih ruta
preko dravnih granica. Treba pojaati napore po ovom pitanju
sa Srbijom. Sporazumi o granicama sa Bosnom i Hercegovinom
i Kosovom su potpisani u avgustu. Oficiri za vezu iz Bosne i
Hercegovine i Crne Gore nastavili su da rade 24 asa 7 dana u
nedjelji u Zajednikom centru za policijsku saradnju izmeu
Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije u Trebinju kako bi
unaprijedili regionalni kapacitet za borbu protiv prekograninog

kriminala i nelegalnih migracija. Uspostavljanje slinog trilater-
alnog centra u Plavu se planira za naredni period. Sa Srbijom je
registrovan ogranieni napredak u oblasti prekograninih bilat-
eralnih aktivnosti.
Pravosudna saradnja u graanskim i krivinim stvarima
Analiza pravnog okvira u oblasti krivinih stvari je zavrena

u oktobru 2014.i sada treba da obezbijedi kokretne korake i
rokove za usklaivanje sa relevantnim dijelovima pravne
tekovine EU. Slina analiza je pripremljena u decembru 2014. o
usklaivanju sa pravnom tekovinom u oblasti graanskih i
izvrnih stvari. U januaru je softverska aplikacija za voenje
evidencije i praenje sluajeva uzajamne pravne pomoi u
graanskim i krivinim stvarima postala potpuno funkcionalna.
Sporazum o saradnji izmeu Crne Gore i Eurojusta je parafiran
u aprilu, nakon pozitivne ocjene crnogorskog okvira za zatitu
podataka od strane Eurojusta.
Borba protiv organizovanog kriminala
Uprkos nekim novim sluajevim u oblasti droga, trgovine oru-

jem, kompjuterskog kriminala i krijumarenja migranata, bilans
ostvarenih rezultata Crne Gore je pokazao mali napredak u kom-
pleksnim i prekograninim sluajevima kriminala kao to su trgo-
vina ljudima i pranje novca. Finansijske istrage i privremeno i tra-
jno oduzimanje imovine su primijenjeni samo u ogranienom bro-
ju sluajeva, budui da postoje pravna pitanja koja treba rijeiti i
da ne postoje znanje i vjetine za sprovoenje takvih operacija.
Dvije nove optunice za pranje novca su podignute 2014.
Jedno suenje je u toku, dok je drugi sluaj rezultirao

oslobaajuom presudom. Samo je nekoliko sluajeva trgovine
ljudima pokrenuto a etiri rtve identifikovane, uprkos injenici
da je Crna Gora tranzitna zemlja ka Zapadnoj Evropi i ostaje
podlona trgovini ljudima i na domaem i regionalnom nivou. U
novembru, Vii sud u Podgorici osudio je u odsustvu moldavsku
dravljanku, koja je bila odranije rtva trgovine ljudima i
svjedok u sluaju koji ukljuuje dravne zvaninike, na godinu
dana zatvora zbog krivokletstva. To se desilo nakon to je
Osnovni sud u Podgorici oslobodio od svih optubi a onda je
osudio na jednu godinu uslovno.
Broj pravosnanih osuujuih presuda ostaje nizak u
poreenju sa procijenjenim dometom regionalnog kriminalnog
trita. Bilans rezultata u oblasti proaktivnih istraga i
pravosnanih osuujuih presuda treba da bude uspostavljen.
Institucionalni i operativni kapacitet
Pripreme u oblasti policijske saradnje su nastavljene

uglavnom po planu, ukljuuji uspostavljanje baze podataka
DNK, za koju je sada softver u funkciji. Operativni sporazum
Crne Gore sa Europolom je potpisan u oktobru 2014, a policij-
ski oficir za vezu koji e biti poslat u Hag je imenovan u aprilu.
Operativni sporazum treba da se u potpunosti implementira.
Obuke u oblasti policijskog rada voenog obavjetajnim podaci-
ma su obezbijeene i novi koncept sada treba da se proiri na
nacionalni nivo, ukljuujui i usvajanje odgovarajuih opera-
tivnih pravila. Novouspostavljeno crnogorsko Specijalno tui-
latvo je centralizovalo ovlatenja u borbi protiv organizovanog
kriminala i omoguava specijalizaciju, ukljuujui i za policiju.
Specijalna policijska jedinica nije jo uvijek operativna.
U oblasti borbe protiv pranja novca, nova jedinica za borbu
protiv privrednog kriminala je uspostavljena pratei reorgani-
zaciju policije. U novoj jedinici je sedam slubenika, dok je do

sada samo jedan policijski slubenik bio zaduen za ovakvu
vrstu kriminala. Novi zakon o Specijalnom tuilatvu centrali-
zovao je ovlatenja u borbi protiv ovih krivinih djela,
omoguavajui specijalizaciju na tuilakom nivou. Slian nivo
specijalizacije je potreban i u sudstvu.
U oblasti trgovine ljudima, multidisciplinarna saradnja je
ojaana uspostavljanjem tima za koordinaciju. Specijalizovana
policijska jedinica je takoe uspostavljena i zahtijeva dodatnu
obuku. Obuka za nadlene je nastavljena, ukljuujui pravo-
sudne organe, policiju i lokalne organe. Crnogorski organi treba
da na proaktivniji nain trae i otkrivaju rtve trgovine ljudima
(npr. koristei svoje slube inspekcije). U sklonitu za rtve
treba sprovesti internu reorganizaciju zbog malog broja rtava
koje se u njemu nalaze.
Zakonodavni okvir
Zakonik o krivinom postupku je izmijenjen i dopunjen u junu

kako bi se unaprijedila saradnja izmeu tuilatva i policije i
kako bi se policiji obezbijedila dodatna ovlaenja tokom pre-
liminarne istrage. Izmjene i dopune Zakona o unutranjim
poslovima o eliminaciji mogueg politikog uticaja na rad poli-
cije i procesnim mjerama zatite su usvojene u decembru. Nove
jedinice za organizovani i privredni kriminal su uspostavljene.
Novi Zakon o oduzimanju imovinske koristi steene kriminal-
nom djelatnou je usvojen u septembru 2015, u cilju proirenja
ovlaenja za oduzimanje detaljnijom razradom relevantnih
odredbi Zakonika o krivinom postupku. Novi Zakon o zatiti
svjedoka je usvojen 2014.
Sveukupna reforma krivinog pravosua i reorganizacija
policije pojaavaju kapacitet i specijalizaciju dravne uprave u
borbi protiv tekog i organizovanog kriminala. To treba da bude
propraeno odgovarajuom obukom osoblja koje je ukljueno

kao i solidnim bilansom rezultata u oblasti implementacije,
ukljuujui bolju saradnju izmeu pravosudnih organa i organa
za sprovoenje zakona. Budue izmjene i dopune zakona o
unutranjim poslovima treba naroito da se fokurisaju na pitan-
je jedinstvene pristupne take i transparentnog i na zaslugama
zasnovanog zapoljavanja buduih policijskih slubenika, kako
bi se poveao nivo profesionalnosti u policiji. Policijska
akademija ulae u obuke buduih policijskih slubenika, dok e
samo dio onih koji diplomiraju biti zaista zaposlen u Policiji.
Crna Gora treba da uspostavi solidan sistem za prevenciju i
borbu protiv pranja novca. Nedostatak jakih mehanizama za
koordinaciju izmeu raznih aktera u tom lancu ini da rezultati
u ovoj oblasti budu ogranieni. Novi Zakon, koji je usvojen
2014, ima za cilj inkorporiranje etvrte direktive EU i standard
Komiteta eksperata za evaluaciju mjera u borbi protiv pranja
novca Savjeta Evrope (MONEYVAL). Novi akcioni plan za
borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma za period
2015-2018. je usvojen u maju.
Trgovina ljudima nastavlja da izaziva zabrinutost. Uprkos
napretku u pravnim i institucionalnim aspektima, rezultati su
ogranieni, i u pogledu identifikovanih rtava i procesuiranih
sluajeva. U januaru, Vlada je usvojila akcioni plan za 2015. u
pravcu implementacije Strategije za borbu protiv trgovine ljudi-
ma. Izmjene i dopune Zakona o strancima i Zakona o naknadi
tete rtvama krivinih djela obuhvataju rtve trgovine ljudima
sa liste korisnika.
Strateki okvir
Crna Gora je izradila nacionalnu procjenu prijetnje od tekog i

organizovanog kriminala (SOCTA) u septembru 2014, na osnovu
EU SOCTA metodologije. Ona sadri glavne oblasti na koje e se
organi za sprovoenje zakona fokusirati tokom narednih nekoliko

godina: verc kokaina i heroina, verc cigareta i drugih roba,
krijumarenje neregularnih migranata i trgovina ljudima,
korupcija i krae na visokom nivou. Nacionalna SOCTA se
trenutno implementira, dok je srednjorona procjena uraena u
junu 2015. Strategija i akcioni plan za borbu protiv nelegalne
trgovine duvanskim proizvodima su usvojeni u julu.
Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ostaje od
kljunog znaaja za borbu protiv infiltracije kriminala u
politiki, pravni i ekonomski sistem.
Borba protiv terorizma
U martu mjesecu, usvojene su izmjene i dopune Krivinog

zakonika, ime se inkriminie fenomen stranih teroristikih
boraca u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 2178
(2014). Meuresorna grupa je oformljena u cilju praenja
situacije u zemlji i procjene teroristikih prijetnji. Saradnja sa
meunarodnim partnerima je intenzivirana, naroito u dijelu
razmjene informacija o licima za koja se sumnja da su putovala
u konfliktne zone. Crna Gora mora da dodatno ojaa svoje pre-
ventivne instrumente i mjere protiv radikalizacije. Potrebno je
pojaati napore na identifikaciji, spreavanju i presijecanju kre-
tanja stranih teroristikih boraca koji putuju u konfliktna
podruja kao to su Irak i Sirija. U februaru je Skuptina
donijela Zakon o oruju, uvodei moratorijum na vatreno oru-
je. U odgovoru na moratorijum, graani su poeli da predaju
vatreno oruje nadlenima. Zavren je rad na obezbjeivanju
dva skladita.
Saradnja u oblasti droga
Crna Gora je pripremila svoj drugi godinji izvjetaj o imple-

mentaciji nacionalnog akcionog plana u oblasti droga za period

2013-2020. Implementacija akcionog plana je rezultirala
napretkom u prilagoavanju pravnog i institucionalnog sistema
meunarodnim standardima, ukljuujui i obuke u domenu pre-
vencije droga. Nacrt plana je pripremljen i obuke su odrane za
dravne slubenike o uspostavljanju nacionalnog informacionog
sistema za droge i nacionalnog sistema ranog upozoravanja.
Saradnja sa Europolom se odvija u oblasti novootkrivenih droga
i sa organizacijama civilnog drutva u domenu rehabilitacije
ovisnika o drogama. Kapacitet crnogorskih organa za identi-
fikaciju psihoaktivnih supstanci je ogranien i treba da bude
ojaan. Unitavanje zaplijenjenih droga jo nije sistematsko.
Odgovarajui proces za unitavanje prekursora tek treba da bude
uspostavljen. U oktobru 2014, Crna Gora je predala Evropskom
monitoring centru za droge i ovisnost o drogama (EMCDDA)
svoj prvi izvjetaj o upotrebi droga kod opte populacije kao i
informacije o novim psihoaktivnim supstancama.
U dijelu izvrenja, u 2014. Crna Gora je prijavila porast od
30% kada je rije o zaplijeni droge. Izgleda da je dobar uinak
postignut 2014. rezultat kvalitetne analize rizika i velikog broja
zajednikih kontrola od strane policije i carina, prevashodno u
luci Bar.
Saradnja u oblasti carina
Izmjene i dopune Zakonika o krivinom postupku, koje su

usvojene u junu 2015, ukljuuju odredbe kojima se daju poetna
istrana ovlaenja carinskim slubenicima kako bi ispitali
osumnjiene. Administrativni kapacitet crnogorske Uprave cari-
na je unaprijeen kroz saradnju sa dravama lanicama EU,
ukljuujui razmjenu obavjetajnih podataka izmeu uprava
carina i u operativnoj primjeni Konvencije Napulj II.
Crnogorski carinski organi su uestvovali u regionalnim opera-
cijama u cilju spreavanja distribucije i verca falsifikovanih

roba i piraterije. Sektor za borbu protiv krijumarenja Uprave
carina je intenzivirao zajednike inspekcije sa poreskim organi-
ma i policijom kako bi se sprijeila nezakonita trgovina akcizn-
im proizvodima, ukljuujui cigarete i alkohol. Ove inspekcije
su za rezultat imale zaplijenu znaajnih koliina duvana, cigare-
ta i pirotehnikih naprava.
Za mjere protiv falsifikovanja eura, vidjeti Poglavlje 32
Finansijska kontrola.
Poglavlje 25: Nauka i istraivanje
EU obezbjeuje znaajnu podrku istraivanju i inovacija-

ma. Sve drave lanice mogu imati koristi od istraivakih
programa EU a vie one koje njeguju naunu izvrsnost i snana
ulaganja u istraivanje.
Zabiljeen je dobar nivo spremnosti u ovom poglavlju i

odreeni napredak tokom prethodne godine. U predstojeoj
godini Crna Gora bi prvenstveno trebalo da:
povea napore za vea ulaganja u istraivanja, naroito
kroz podsticanje ulaganja privatnog sektora;
povea i usmjeri napore ka ueu u programu EU
Horizont 2020.
Crna Gora uestvuje u programu EU za istraivanje i ino-

vacije Horizont 2020 (H2020) kao pridruena zemlja.
Administrativni kapaciteti za H2020 su dobri, s imenovanom
mreom Nacionalnih kontakt osoba (NCP) i predstavnicima u
programskim odborima H2020. Organizovane su radionice,
informativni i redovni dani Otvorena vrata o konkretnim
H2020 temama u cilju poveanja uea okupljanjem svih rele-
vantnih aktera. Ipak, prema prvim statistikama iz H2020, uspje-
nost uea je veoma niska. Crna Gora bi trebalo da procjeni

svoje uee u H2020; povea i usmjeri napore na oblasti koje
su od stratekog interesa za dravu; i podstakne dalje uee
malih i srednjih preduzea u ovim aktivnostima. Uee u pro-
gramu EUREKA je takoe ogranieno. U maju, Crna Gora je
postala punopravna lanica COST-a. Crna Gora je u oktobru
potpisala novi Okvirni program za saradnju s Meunarodnom
agencijom za atomsku energiju za 2014-2020. Crna Gora
sarauje na regionalnom nivou kao supotpisnica Regionalne
strategije za istraivanje i inovacije s Evropskom centralnom
inicijativom i UNESKO-om. Skuptina je u decembru donijela
izmjene Zakona o naunoistraivakoj djelatnosti.
Kada je rije o integraciji u Evropski istraivaki prostor
(ERA), Crna Gora je imenovala posmatraa i uredno prisustvu-
je sastancima Evropskog naunoistraivakog odbora; ali bi
uee u drugim savjetnikim odborima ERA-e takoe trebalo
biti razmotreno.
Uprkos kontinuiranom poveanju javnih sredstava posljednjih
godina, sveukupni nivo ulaganja u nauku ostaje nizak: 0.38%
BDP u 2013., to je daleko od cilja 1.40% BDP za 2016. Ovi
podaci, tavie, pokazuju smanjenje u odnosu na nivo ulaganja
prikazan za prolu godinu, sudei prema podacima dobijenim na
osnovu unaprijeenog statistikog izvjetavanja. Ovo naglaava
vanost dobre i pouzdane statistike, naroito za privatna izdva-
janja. Prema tome, ozbiljni napori su neophodni za poveanje
nivoa ulaganja u nauku, posebno od strane privatnog sektora.
Radovi na Nauno-tehnolokom parku Tehnopolis poeli su u
julu, dok je Centar izvrsnosti (BIO-ICT) ojaao kapacitete. U
septembru, Savjet za naunoistraivaku djelatnost je usvojio
Nacionalnu mapu puta za istraivaku infrastrukturu, kojim se
postavlja dobar pregled trenutne infrastrukture i potencijala, to
predstavlja korak u pravom smjeru. U novembru, u okviru pro-
jekta Visoko obrazovanje i istraivanje za inovacije i konkurent-
nost (HERIC), Vlada je donijela Studiju o naunoj dijaspori

Crne Gore, s ciljem motivisanja povratka naunika iz inos-
transtva i njihovog angamana u okviru crnogorske istraivake
zajednice.
U dijelu Inovativne unije, novi Zakon o inovativnoj djelat-
nosti tek treba da bude donijet.
4.26. Poglavlje 26: Obrazovanje i kultura
EU podrava saradnju u obrazovanju i kulturi kroz finansir-

anje programa i otvorenu koordinaciju. Drave lanice takoe
moraju sprijeiti diskriminaciju i olakati obrazovanje djece
radnika migranata EU.
Zabiljeen je dobar nivo spremnosti u ovom poglavlju.

Ostvaren je odreeni napredak u obrazovanju; nacionalni okvir
kvalifikacija je sada usklaen s Evropskim okvirom kvali-
fikacija. U predstojeoj godini Crna Gora bi trebalo da:
nastavi s reformom plana nastave u osnovnom i srednjem
obrazovanju u cilju uenja osnovnih i transferzalnih vjetina, te
se fokusirati na ishod uenja; istovremeno unaprijediti obrazo-
vanje predavaa;
preispita politiku upisa za struno i visoko obrazovanje.
U dijelu obrazovanja, obuke i mladih, donijet je novi Zakon

o visokom obrazovanju u oktobru 2014. Zakon predvia
nediskriminatorski pristup obrazovanju za dravljane EU i Crne
Gore i uvodi stroije kriterijume za osiguranje kvaliteta, studi-
jskih programa i finansiranja. to se tie studenata s hendike-
pom, Zakon takoe ukljuuje principe koji podstiu upis, kao i
oslobaanje od plaanja kolarine. Treba osigurati sprovoenje
novog Zakona. Vlada je u decembru usvojila eksterni izvjetaj o
programima visokog obrazovanja i vanosti trita rada izraen
od strane Evropske asocijacije univerziteta. Njegove preporuke

bi trebalo biti propraene s poslodavcima aktivno ukljuenim u
procesu. Nekoliko optubi za plagijat magistarskih i doktorskih
radova su pod istragom.
Nacionalni okvir kvalifikacija Crne Gore (NOK) je sada
usaglaen s Evropskim kvalifikacionim okvirom. U skladu sa
NOK-om, Crna Gora treba da revidira i sprovede nastavni plan
i program zasnovan na rezultatu na svim nivoima obrazovanja.
Programi za obuku predavaa treba da se modernizuju kako bi
omoguili osnovne i transverzalne sposobnosti.
Godinji budet za obrazovanje je neto iznad 4% BDP-a.
Statistika za 2013. pokazuje da je uee u programu doivotnog
uenja (starosti 25-64) i dalje ogranieno na 3,1 %. Cifra za rano
naputanje kole (uzrast 18-24) u 2013. bio je 5,7%, u skladu s
EU 2020 ciljem od <10%. Stopa nezaposlenosti mladih s
visokim obrazovanjem u 2014. je bio 28,2%. Odrani su brojni
seminari za nastavnike kako bi se analizirali slabi rezultati na
PISA testiranju iz 2012. Planiranje reforme za racionalizaciju
upisa sa strunog na visoko obrazovanje treba da se nastavi.
Sprovedene su aktivnosti na podizanju svesti o znaaju
predkolskog obrazovanja (upis je 35,8% za 2013-14. kolsku
godinu). Moraju se preduzeti dalje aktivnosti kako bi se
omoguile odgovarajue aktivnosti podrke djeci s posebnim
obrazovnim potrebama.
Vladin Program strunog usavravanja za diplomirane staiste
u trajanju od devet mjeseci sprovodi se ve tri godine. Anketa
poslodavaca pokazala je da je izmeu 20-25% staista
zaposleno nakon zavretka programa.
Crna Gora aktivno uestvuje u Erazmus+ programu, te je
odrala veliki info dan u cilju promovisanja njegovih
mogunosti.
U dijelu kulture, usvojeni su Akcioni plan za sprovoenje
nacionalnog programa za razvoj kulture za 2015. i Program
zatite i ouvanja kulturnih dobara za 2015. U oktobru je potpisan

Memorandum o razumijevanju o ueu Crne Gore u programu
Evropa za graane 2014 2020. Uee Crne Gore u programu
Kreativna Evropa i Medija programu bi moglo biti unaprijeeno.
4. 27. Poglavlje 27: ivotna sredina i klimatske promjene
EU promovie snanu klimatsku akciju odrivi razvoj i zatitu

ivotne sredine. Pravna tekovina EU obuhvata propise koji se
odnose na klimatske promjene, kvalitet voda i vazduha uprav-
ljanje otpadom zatitu prirode industrijsko zagaenje, hemikali-
je, buku i civilnu zatitu.
Priprema za lanstvo je jo uvijek u ranoj fazi. Crna Gora je

ostvarila odreeni napredak u usklaivanju i sprovoenju
pravne tekovine za ivotnu sredinu i klimatske promjene.
Tokom sljedeih godinu dana, Crna Gora bi naroito trebalo da:
Napravi dodatne korake kada je rije o strategijskom
planiranju za oblast klimatskih promjena i da zapone
sprovoenje nacionalnog namjeravanog doprinosa za
predstojei Ugovor o klimi koji e biti donijet u Parizu 2015;
Ojaa administrativne kapacitete i koordinativne aktivnos-
ti i intenzivira rad na izradi strategija i akcionih planova;
Napravi odlune napore za zatitu i upravljanje Solanom u
Ulcinju koja je prirodni rezervat i rezervat za ptice, a sve u
skladu za zahtjevima za zatitu prirode.
U oblasti horizontalnog zakonodavstva, novi Zakon o ivot-

noj sredini jo uvijek nije donijet. Crna Gora treba da uloi
dodatne napore na nacionalnom i lokalnom nivou kako bi se
adekvatno sprovodile procjena uticaja na ivotnu sredinu i strate-
ka procjena uticaja na ivotnu sredinu. Kada je rije o pravu na
pristup informacijama, tri Arhus centra su nastavila da dobro
funkcioniu. Crna Gora je preduzela odreene korake kako bi se

poboljala saradnja s civilnim sektorom, ali je potrebno uloiti
dodatne napore kako bi se ostvario zadovoljavajui nivo saradnje.
Kada je rije o kvalitetu vazduha, Crna Gora je u julu donijela
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kvalitetu vazduha
kako bi se dodatno uskladila s pravnom tekovinom. Nacionalna
mrea za kontrolu kvaliteta vazduha treba da se uspostavi u
martu zajedno s otvaranjem stanica za kontrolu polena.
U julu je Vlada usvojila Nacionalnu strategiju za upravljanje
otpadom do 2030. i Dravni plan za upravljanje otpadom za
period 2015-2020. Zakon o upravljanju otpadom jo uvijek nije
donijet.
U oblasti kvaliteta voda, u julu je donijet Zakon o izmjenama
i dopunama Zakona o vodama kojim se Crna Gora dodatno
uskladila s pravnom tekovinom. Ministarstvo poljoprivrede i
ruralnog razvoja usvojilo je 2015. Program podsticanja projeka-
ta u oblasti voda.
U oblasti zatite prirode, Vlada je u februaru usvojila
Program upravljanja umama za 2015. U aprilu je Crna Gora
proglasila prvi regionalni park u Crnoj Gori Piva u optini
Pluine. Ovo e poveati procenat teritorije Crne Gore koja je
pod zatitom. Vlada je, takoe, preduzela poetne korake na
zatiti Solane u Ulcinju koja je prirodni rezervat i rezervat za
ptice. Odluni napori su potrebni kako bi se ovo podruje zati-
tilo kroz ouvanje ekosistema, sprovoenja odrivog upravljan-
ja u skladu sa zahtjevima za zatitu prirode i obezbjeivanje
pravne zatite. Prilikom investiranja u hidroenergiju potrebno je
osigurati da se procjena uticaja na ivotnu sredinu, zakono-
davstvo o vodama i obaveze zatite prirode potuju, a posebno
za zatiena podruja i podruja od visoke prirodne vrijednosti
koji mogu potencijalno postati dio NATURA 2000 mree.
U oblasti industrijskog zagaenje i upravljanja rizikom, u
julu je donijet Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inte-
grisanom spreavanju i kontroli zagaivanja ivotne sredine.

Kada je rije o hemikalijama, Vlada je u januaru usvojila
Strategiju za upravljanje hemikalijama za period 2015-2020.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapaljivim
tenostima i gasovima donijet je u julu.
U martu je Skuptina ratifikovala Sporazum izmeu Crne
Gore i Evropske unije o ueu Crne Gore u Mehanizmu za
civilnu zatitu Evropske unije.
U oblasti klimatskih promjena, Crna Gora je ostvarila odree-
ni napredak u usklaivanju i sprovoenju pravne tekovine za pi-
tanja kvaliteta goriva, supstanci koje oteuju ozonski omota i
fluorizovanih gasova donoenjem Zakona o izmjenama i dopuna-
ma Zakona o kvalitetu vazduha. Zakon takoe treba da obezbije-
di da Agencija za zatitu ivotne sredine pobolja kontrolu i izvje-
tavanje o emisijama gasova s efektom staklene bate i da obez-
bijedi usklaivanje s Regulativom EU o mehanizmu monitoringa.
Vlada je u maju dostavila Drugu nacionalnu komunikaciju u
okviru Konvencije o klimatskoj akciji Ujedinjenih nacija i usvo-
jila i dostavila nacionalni namjeravani doprinos za predstojei
Sporazum o klimi u Parizu 2015. Njihovo sprovoenje treba da
bude u skladu s Okvirom EU 2030. Potrebni su znaajni napori
da se integrie klimatska akcija u sve relevantne sektorske poli-
tike i strategije. Crna Gora mora da nastavi da vodi rauna o
adaptaciji na klimatske promjene.
Koraci su preduzeti kako bi se poboljala koordinacija i
ojaali administrativni kapaciteti kroz uspostavljanje dva
nova generalna direktorata u Ministarstvu odrivog razvoja i
turizma i jaanje kadrova. Neophodno je da se nastavi s
jaanjem administrativnih kapaciteta u svim sektorima.
4.28 Poglavlje 28: Zatita potroaa i zdravlje
Propisi EU tite potroae u pogledu bezbjednosti proizvoda

opasnih imitacija i odgovornosti za neispravne proizvode. EU

takoe obezbjeuje visoke zajednike standarde za kontrolu
duvana krvi tkiva elija i organa prava pacijenata i zarazne
bolesti.
Crna Gora je postigla umjeren stepen spremnosti u dijelu

zatite potroaa i zdravlja za lanstvo. Odreeni napredak je
ostvaren u ovoj oblasti. Potrebno je dalje usklaivanje s
pravnom tekovinom EU kako u oblasti zatite potroaa tako i u
oblasti javnog zdravlja.
Sljedee godine Crna Gora prvenstveno treba da:
uradi vie na unaprijeenju promocije zdravstva i preven-
cije, te da postigne odriv napredak u oblasti sigurnosti pacije-
nata i kvaliteta zdravstvene zatite.
to se tie zatite potroaa, u februaru je usvojen Godinji

Akcioni plan za realizaciju Nacionalnog programa zatite
potroaa za period 2012-2015. Povean je broj predstavnika
(na 300) u prvoj kolektivnoj parnici za zatitu potroaa koju je
pokrenuo CEZAP, odrano je jedno sasluanje. Usvojena je leg-
islativa za sprovoenje Zakona o zatiti potroaa. Potrebno je
vie raditi na podizanju svijesti o bankarskom ombudsmanu i
mogunostima za vansudsko rjeavanje sporova. Potrebna je
dodatna podrka organizacijama civilnog drutva u oblasti
zatite potroaa. Povean je broj (sigurnosnih i nesigurnosnih)
inspekcija koje je obavila Uprava za inspekcijske poslove;
povean je broj albi potroaa kao i broj neregularnosti uoenih
tokom tih inspekcija.
Kad su u pitanju sigurnosne oblasti, u oktobru je usvojen
Zakon o bezbjednosti proizvoda. Potrebno je dalje raditi na
ovom Zakonu, kao i na Zakonu o zatiti potroaa kako bi se
postigla potpuna usklaenost. Potrebno je unaprijediti adminis-
trativne i kapacitete za sprovoenje kako bi se osigurala pravil-
na primjena.

Za nesigurnosne oblasti potrebno je raditi na informisanju i
edukaciji potroaa.
Promocija javnog zdravlja kad su u pitanju prevencija bolesti
i sprovoenje elektronskog zdravstvenog sistema i dalje nijesu
dovoljni. Smrt novoroeneta i infekcije u bolnici u Bijelom
Polju doveli su do ostavke ministra zdravlja i demonstracija za
bolje upravljanje zdravstvenim sistemom i veu transparentnost.
Kad je u pitanju kontrola puenja, primjena Zakona o
ograniavanju upotrebe duvanskih proizvoda kao i zabrana
puenje na javnim mjestima je odloena do 1. I 2017. Ovo se
mora rijeiti kako bi se ispunile evropske preporuke u oblasti
prevencije puenja i okruenju bez duvanskog dima.
Program vezan za prenosive bolesti i obaveznu imunizaciju
za 2015. je usvojen. Uspostavljen je komitet za nadzor i izvje-
tavanje o eboli. Crna Gora mora i dalje da radi na usklaivanju
zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u oblasti prenosivih
bolesti kako bi osigurala odgovarajue kapacitete za njeno
sprovoenje i pripremila se za ulazak u sistem nadzora EU i izv-
jetavanje mreama EU za prenosive bolesti. Crna Gora treba da
obezbijedi odrivo finansiranje kada su u pitanju slube za HIV
i sidu i ojaa kapacitete za psiho-socijalnu podrku pacijentima
s hroninim bolestima.
Mora se vie raditi na implementaciji Nacionalne strategije
za prevenciju zloupotrebe droga, posebno meu mladima.
Civilno drutvo se mora aktivno ukljuiti u rad nacionalnog sav-
jeta za prevenciju zloupotrebe droga. Nacionalni kapaciteti za
neprenosive bolesti ojaani su kako bi se poboljao pregled za
rano otkrivanje zloupotrebe alkohola. Zapoete su konsultacije
za rano otkrivanje i program tretmana za rak dojke i grlia
materice.
U oblasti krvi, elija i organa zapoete su aktivnosti podrke
za uspostavljanje savremenog sistema za transfuziju krvi bazira-
nog na standardima EU u pogledu kvaliteta i bezbjednosti.

Otvoren je novi Zavod za transfuziju krvi, ali jo nije u pot-
punosti operativan. Upravljanje krvlju, krvnim komponentama,
tkivima i elijama neophodno je unaprijediti i restrukturirati
kako bi se postigli standardi EU u pogledu kvaliteta i bezbjed-
nosti. Potrebno je raditi na promovisanju dobrovoljnog davanja
krvi. U oblasti supstanci ljudskog porijekla, Crna Gora treba da
radi na usklaivanju zakonodavstva s pravnom tekovinom EU,
kao i na obezbjeivanju odgovarajuih administativnih
kapaciteta za sprovoenje i primjenu zakonodavstva koje pokri-
va oblast krvi, tkiva. elija i organa.
Crna Gora mora poboljati svoje mehanizme za bolje
sprovoenje Zakona o zatiti pacijenata kada je u pitanju
prekogranina zdravstvena zatita, te podizati svijest o ovom
pitanju i postojeim procedurama. Pripreme na uspostavljanju
pravnih osnova i odgovarajuih administrativnih kapaciteta za
prekograninu zdravstvenu zatitu na nivou EU jo uvijek su u
ranoj fazi. U julu je usvojen Akcioni plan za unapreenje
kvaliteta mentalnog zdravlja. Takoe je neophodno osnaiti
usluge u zajednici i obezbijediti odgovarajua finansijska sred-
stva. Po pitanju zdravstvene nejednakosti, sprovedene su
aktivnosti informisanja romske populacije o njihovim pravima
na zdravstvenu zatitu u svim ustanovama. Osnovana je radna
grupa koja radi na pripremanju relevantnog okvira i razvijanju
potrebnih obuka kako bi se standardizovala profesija mediatora
za zdravlje Roma.
4. 29. Poglavlje 29: Carinska unija
Sve zemlje lanice Evropske unije su dio EU carinske unije i

potuju ista carinska pravila i procedure. Ovo zahtijeva
usklaivanje zakonodavstva kao i adekvatne kapacitete za prim-
jenu i sprovoenje i pristup zajednikim kompjuterizovanim
carinskim sistemima.

Crna Gora je umjereno spremna za carinsku uniju. Ostvaren

je odreeni napredak u ovoj oblasti. U narednoj godini Crna
Gora prvenstveno treba da:
osigura puno sprovoenje poslovnih i IT strategija za
carinske vlasti;
ubrza pripreme za mogue pristupanje Konvenciji o
zajednikom tranzitnom postupku, praene neophodnom izgrad-
njom kapaciteta.
U oblasti carinskih propisa, Uredba o uslovima i procedura-

ma za ostvarivanje prava na osloboenje od carine usvojena je u
martu, dalje usaglaavajui crnogorske odredbe u oblasti carin-
skih olakica. Carinska tarifa je aurirana u skladu sa verzijom
kombinovane nomenklature EU 2015. Napredak je takoe ost-
varen junskim usvajanjem podzakonskih akata za program
ovlaenog privrednog subjekta. Oblasti u kojima je potrebna
dalja harmonizacija ukljuuju tranzit, prava intelektualne svo-
jine, prekursore droga, upravljanje rizicima u carinskim pitanji-
ma i bezbjedonosne aspekte. Od februara su pravila o porijeklu
u Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju usaglaena s
Regionalnom konvencijom o PanEvro-Mediteranskim prefer-
encijalnim pravilima o porijeklu.
Uprava carina je u januaru postala u potpunosti nadlena za
administraciju akciza, preuzimajui zadatke koje je prethodno
obavljala Poreska uprava. to se tie administrativnih i opera-
tivnih kapaciteta, Uprava carina je ojaala sistem analize rizika
razvojem sopstvenih IT kapaciteta. Uprkos pomenutim
poboljanjima, IT jedinice ostaju s nedovoljnim brojem
zaposlenih i potpuna implementacija poslovnih i IT strategija
mora biti osigurana. Vie rada je potrebno na poveanju opera-
tivnog kapaciteta carinskih organa u cilju primjene pojednos-
tavljenih procedura i mjera bezbjednosti. Konano, Crna Gora

treba treba da odredi prioritete pripreme za implementaciju
carinskog sistema u skladu sa novim kompjuterizovanim tranz-
itnim sistemom EU. Sporazum izmeu EU i Crne Gore o ueu
u programu Unije Customs 2020 stupio je na snagu u decem-
bru 2014.
4. 30. Poglavlje 30: Vanjski odnosi
EU ima zajedniku trgovinsku politiku prema treim zemljama

baziranu na multilateralnim i bilateralnim sporazumima i
autonomnim mjerama. Takoe postoje pravila EU u oblasti
razvojne politike i humanitarne pomoi.
Sveukupno gledano, Crna Gora je postigla dobar nivo sprem-

nosti u oblasti vanjskih odnosa. Odreeni napredak postignut je
u oblasti trgovine i Crna Gora je pristupila STO Sporazumu o
vladinim nabavkama. Pripreme u oblasti razvojne politike i
humanitarne pomoi i dalje su u ranoj fazi. U predstojeoj godi-
ni, Crna Gora prvenstveno treba da:
dovri usklaivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom
EU za oblast izvoza robe dvostruke namjene.
izradi Akcioni plan za preostale pripreme u smislu
usklaivanja zakonodavstva, kako bi se meunarodni sporazumi
uskladili s pravnom tekovinom EU i unaprijedili administrativni
i nadzorni kapaciteti.
Kada je rije o zajednikoj trgovinskoj politici, u oktobru

2014. STO Komitet za vladine nabavke usvojio je odluku o
pristupanju Crne Gore Sporazumu o vladinim nabavkama. U
maju, Skuptina Crne Gore je ratifikovala ovu odluku. Izmjene
i dopune Zakona o spoljnoj trgovini usvojene su u decembru,
kako bi se postiglo dalje usklaivanje nacionalnog zakonodavst-
va s pravnom tekovinom EU. U junu je Nacionalna kontrolna

lista robe dvostruke namjene usklaena s Regulativom
1382/2014. Potrebno je dalje usklaivanje Zakona o kontroli
izvoza robe dvostruke namjene s pravnom tekovinom EU.
Administrativni i nadzorni kapaciteti treba da budu
unaprijeeni.
Kada je rije o bilateralnim sporazumima s treim zemlja-
ma, pregovori Crne Gore s Ruskom Federacijom o Protokolu uz
sporazum o slobodnoj trgovini, i s tim povezani pregovori s
Bjelorusijom i Kazahstanom, obustavljeni su od strane Rusije
nakon usaglaavanja Crne Gore sa sankcijama EU u kontekstu
ilegalne aneksije Krima od strane Rusije i dogaaja u istonoj
Ukrajini. Sporazum o ekonomskoj saradnji s Republikom
Albanijom potpisan je u februaru. Crna Gora trenutno pregovara
bilateralne investicione sporazume s 12 zemalja, ukljuujui 4
drave lanice EU. Crna Gora nastavlja da ima aktivnu ulogu u
Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA).
Crna Gora treba da unaprijedi institucionalne i finansijske
kapacitete za oblast razvojne politike i humanitarne pomoi.
O humanitarnim doprinosima i dalje se odluuje od sluaja do
sluaja, u nedostatku zakonodavnog okvira. Crna Gora je
postala lanica Mehanizma za civilnu zatitu EU.
4.31. Poglavlje 31: Vanjska, bezbjednosna i odbrambena

politika
Drave lanice moraju biti spremne da vode politiki dijalog

u okviru vanjske bezbjednosne i odbrambene politike, da se
usklade s izjavama EU uestvuju u aktivnostima EU i da prim-
jenjuju dogovorene restriktivne mjere i sankcije.
Crna Gora je postigla dobar nivo spremnosti. Odreeni

napredak postignut je usvajanjem Zakona o meunarodnim
restriktivnim mjerama. Crna Gora je nastavila da uestvuje u

misijama upravljanja civilnim i vojnim krizama, kao i da se
usaglaava s relevantnim pozicijama EU.
Redovan politiki dijalog izmeu EU i Crne Gore o vanjskoj

i bezbjednosnoj politici je nastavljen (Za vie informacija o
bilateralnim odnosima s drugim zemljama obuhvaenim proce-
som proirenja i dravama lanicama EU, vidjeti Politike kri-
terijume Regionalna pitanja i meunarodne obaveze).
Kada je rije o Zajednikoj, vanjskoj i bezbjednosnoj politici
(ZVBP), Crna Gora se pridruuje, kada se to od nje zatrai, svim
relevantnim deklaracijama EU i odlukama Savjeta (100%
usaglaenost). Ovo ukljuuje sprovoenje restriktivnih mjera u
kontekstu ilegalne aneksije Krima od strane Rusije, i drugih doga-
anja u istonoj Ukrajini. U decembru 2014. godine, Skuptina je
usvojila Zakon o meunarodnim restriktivnim mjerama. (Kada je
rije o Meunarodnom krivinom sudu, vidjeti Politike kriteri-
jume Regionalna pitanja i meunarodne obaveze).
Crna Gora je nastavila da uestvuje u pojedinim, ali ne svim,
meunarodnim aranmanima i instrumentima za kontrolu
izvoza koji se odnose na neproliferaciju. U martu, Skuptina je
usvojila Zakon o ratifikaciji konvencije o nuklearnoj sigurnosti.
Crna Gora je nastavila da se usklauje s meunarodnim
obavezama koje se tiu malog i lakog oruja, ukljuujui ciljeve
Strategije EU po ovom pitanju.
Kada je rije o saradnji s meunarodnim organizacijama,
pripreme za lanstvo u NATO su u toku, posebno u oblasti
reforme sektora bezbjednosti.
Kada govorimo o bezbjednosnim mjerama, Bezbjednosni
sporazum izmeu EU i Crne Gore nastavlja da se primjenjuje
bez smetnji. Crna Gora treba da nastavi da se usklauje s prav-
ilima EU o bezbjednosti.
Crna Gora nastavlja da uestvuje u misijama upravljanja civil-
nim i vojnim krizama u okviru Zajednike bezbjednosne i

odbrambene politike (ZBOP), posebno EU NAVFOR Atalanta
i EUTM Mali. Crna Gora je uzela uee u operacijama UN-a,
prvenstveno UNFICYP. Crna Gora takoe uestvuje u ISAF
misiji u Avganistanu. Nakon to je krajem 2014. istekao mandat
ISAF misiji, crnogorski vojnici nastavili su da slue u NATO
misiji Odluna podrka.
4.32. Poglavlje 32: Finansijski nadzor
Na temelju meunarodnih standarda pravila finansijske kont-

role EU promoviu pravilno finansijsko upravljanje nacionalnim
prihodima i rashodima. Takoe tite finansijske interese EU pro-
tiv prevara u upravljanju sredstvima EU i euro od falsifikovanja.
Crna Gora je postigla umjereni nivo spremnosti u oblasti

finansijskog nadzora. Dobar napredak zabiljeen je u toku
prethodne godine u svim oblastima. Princip upravljake odgov-
ornosti jo nije u potpunosti postao dio kulture upravljanja i
odgovornosti se rijetko delegiraju. Znaajni napori su neophod-
ni kod sprovoenja u oblasti javne unutranje finansijske kont-
role (PIFC) u javnoj administraciji i u preduzeima u dravnom
vlasnitvu. U sljedeoj godini, Crna Gora prvenstveno treba da:
osigura sistemsko sprovoenje Vladinih preporuka nakon
godinjeg PIFC izvjetaja o jaanju okvira unutranje kontrole
na centralnom i lokalnom nivou;
pobolja kapacitete Dravne revizorske institucije i povea
rad revizije uspjeha;
osigura sprovoenje nove Nacionalne strategije za borbu
protiv prevara.
Javna unutranja finansijska kontrola (PIFC)
Crna Gora sprovodi svoju PIFC strategiju za period 2013-17

i akcioni plan, koji e biti aurirani u skladu sa novim

Programom reformi menadmenta javnih finansija (2016-
2020). Veze za PIFC treba dalje jaati u novoj Strategiji reforme
javne uprave, posebno u delegaciji odgovornosti. Jedinica za
centralnu harmonizaciju godinje izvjetava Vladu o
sprovoenju strategije, a Vlada usvaja zakljuke. Iako je veina
zakljuaka o izvjetaju za 2013. navedena, samo 14 % je u pot-
punosti sprovedeno.
Centralna jedinica za harmonizaciju (CHU) je odgovorna
za metodoloke smjernice, obuke i praenje sprovoenja zakon-
odavstva PIFC-a. Njen kapacitet se postepeno poboljava i
poveava se fokus na metodoloko voenje i praenje. U junu je
objavila svoj prvi konsolidovani izvjetaj o sistemu javnog sek-
tora unutranje finansijske kontrole. On prua realnu sliku o
trenutnom stanju i izazovima daljeg sprovoenja.
Zakon o sistemu unutranje finansijske kontrole regulie
finansijsko upravljanje i kontrolu (FMC) u skladu sa okvirom
za unutranju kontrolu Komiteta sponzorskih organizacija
(COSO), i smernicama Meunarodne organizacije vrhovnih
revizorskih institucija (INTOSAI). Izmjene i dopune usvojene u
decembru e pruiti priliku da se pobolja delegiranje odgov-
ornosti unutar organizacija. Vie napora je potrebno za inte-
grisanje upravljanja rizicima u redovne procese upravljanja.
Upravnici odgovorni za FMC su visoki zvaninici, ali je njihovo
uee u praksi i dalje ogranieno. Pilot mapiranje procesa
interne kontrole pokrenuto je na centralnom i lokalnom nivou i
treba da se nastavi u veem obimu. Malo budetskih korisnika
je finalizovalo FMC pravilnik. Postoje ozbiljni izazovi na
lokalnom nivou, gdje veliki zaostaci ukazuju na neuspjehe
interne kontrole. Zakon o budetu i fiskalnoj odgovornosti za
2014. predvia centralizovanu funkciju budetske inspekcije
koja e postupati po prijavama ili sumnjama o prevarama i
korupciji u finansijskom upravljanju. Zakonodavstvo za
sprovoenje treba da bude usvojeno.

Interna revizija je regulisana zakonom o sistemu unutranje
finansijske kontrole, a u skladu s meunarodnim standardima.
Kapaciteti interne revizije i dalje predstavljaju razlog za
zabrinutost. Veina subjekata javnog sektora koji su u zakonskoj
obavezi da uspostave jedinicu za internu reviziju su to i uradili,
ali neki nemaju osoblja. Bilo je napretka u sertifikaciji: preko
75% revizora su sada sertifikovani od strane bilo nacionalnih ili
meunarodnih ema sertifikacije. Strukturisani program obuke u
slubi treba da se uspostavi.
Eksterna revizija
Ustavni i pravni okvir Crne Gore garantuje nezavisnost

Dravne revizorske institucije (DRI), u skladu sa INTOSAI
standardima. Predsednika i etiri lana Senata DRI imenuje
Skuptina, i oni imaju imunitet na osnovu svoje funkcije, ne
mogu biti lanovi politike stranke i ne smiju da imaju bilo koju
drugu profesionalnu djelatnost.
Institucionalni kapacitet DRI je i dalje razlog za brigu. DRI
bi trebalo da ima ukupno 83 zaposlena lica. Do danas, DRI ima
39 revizora, to je polovina od predvienog broja revizora. Ovo
je nedovoljno za odgovornosti DRI, ukljuujui i poveanje od
20% u broju revizija u planu revizija DRI za 2015. Ogranien
poslovni prostor onemoguava primanje novih zaposlenih lica.
DRI je ostvarila napredak u sprovoenju Stratekog razvojnog
plana za period 2012-2017. i usvojila je novi poslovnik u janu-
aru. Sadri strukturisanu politiku obuke, ukljuujui i program
sertifikacije: 70% eksternih revizora je sertifikovano. DRI
predvia uvoenje funkcije interne revizije i nalazi se u procesu
zapoljavanja svoga prvog internog revizora.
DRI je poboljala kvalitet revizorskog rada u januaru usva-
janjem novih metodologija za finansijske revizije i revizije regu-
larnosti i revizije uspjeha, u skladu sa meunarodnim standardima

vrhovnih revizorskih institucija (ISSAI) i smjernicam za kontrolu
kvaliteta revizije. Ubrzo se oekuje da se usvoji revidirani Etiki
kodeks. Poela je procjena okruenja interne kontrole revizorskih
tijela i dostavljene su preporuke. Prva revizija uspjeha DRI
objavljena je krajem 2014. Meutim, sposobnost da se sprovedu
revizije uinka treba znaajno ojaati i poveati pokrivenost.
to se tie uticaja revizorskog rada, izvetaji DRI su javni i
njena saradnja sa medijima i nevladinim organizacijama se
poboljava. Meutim, sprovoenje preporuka DRI je potrebno
poboljati. Vlada je uspostavila formalni mehanizam za
praenje preporuka eksterne revizije, ali nedostaje transparent-
nosti i nema postavljenih rokova za rjeavanje slabosti.
Kapacitet Skuptine da osigura efektivno istraivanje nad cije-
lim budetskim procesom, ukljuujui revizorske izvjetaje i
preporuke DRI, je potrebno poboljati.
Zatita finansijskih interesa EU
Crna Gora je dostigla visok nivo usklaenosti s pravnom

tekovinom. Nacionalna kancelarija za borbu protiv prevara
(AFCOS kancelarija) je osnovana 2013. pod direktnom
nadlenou ministra finansija kao koordinacionog tijela za
AFCOS mreu, koja ukljuuje 13 razliitih institucija i slubi.
Meutim, kapacitet AFCOS-a treba znaajno ojaati.
Nacionalna strategija za borbu protiv prevara usvojena je u
aprilu. Uspostavljena je saradnja sa Evropskom komisijom.
Crna Gora je usvojila procedure o izvjetavanju o nepravilnosti-
ma i sumnjivim sluajevima prevare za sve organe koji su
ukljueni u upravljanje fondovima EU. Prvi AFCOS izvetaj
dostavljen je u februaru. Izvjetavanje preko interneta kroz
Sistem upravljanja nepravilnostima Evropske kancelarije za
borbu protiv prevara (OLAF) je uspostavljeno i obuka je
obezbijeena u tom pogledu.

Zatita eura od falsifikovanja
Postoji visok nivo usklaenosti s pravnom tekovinom o

definicijama, nadlenim organima i procedurama u vezi s falsi-
fikovanim novcem. U oktobru 2014. usvojena je Odluka o
medaljama i etonima. Zakon o ratifikaciji kojim se ratifikuje
Meunarodna konvencija iz 1929. za suzbijanje falsifikovanja
valute je u Skuptini na usvajanju.
Tehniku analizu sumnjivih evro novanica i kovanog novca
vri Centralna banka, koja je za tu svrhu uspostavila tri
nacionalna centra. Lica koji rukuju gotovinom duna su da
provjere autentinost novanica i kovanica eura i da odmah
povuku sav sumnjiv novac iz opticaja. Neprijavljivanje je
kanjivo prema Krivinom zakoniku. Lica koja rukuju gotovi-
nom u komercijalnim bankama i poti su obueni da sistemats-
ki koriste ureaje za otkrivanje falsifikata. Crna Gora uestvuje
u meunarodnoj saradnji na prevenciji falsifikovanja i razmjeni
informacija. Centralna banka ima uspostavljene sporazume o
saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskom centralnom
bankom.
4. 33. Poglavlje 33: Finansijske i budetske odredbe
Pravila o finansiranju budeta EU obezbjeuju novani

doprinos po osnovu bruto nacionalnog dohotka svake drave
lanice kao i iz poreza na dodatu vrijednost i carinskih dabina.
Spremnost u ovoj oblasti je u ranoj fazi. Postignut je odreeni

napredak za finansijske i budetske odredbe.
Pravila o administraciji u sistemu sopstvenih sredstava u

Crnoj Gori, ukljuujui tradicionalna sopstvena sredstva,

PDV sredstva i BND sredstva jo uvijek nijesu usklaena s
pravnom tekovinom. (Za razvoj u osnovnim politikama vidjeti
poglavlja 16 Porezi, 18 Statistika, 29 Carinska unija, 32
Finansijski nadzor.)
U administrativnoj infrastrukturi, neophodno je dalje
ojaati administrativne kapacitete institucija u oblasti politika
koje indirektno utiu na sistem sopstvenih sredstava (carine,
porezi, statistika i finansijski nadzor).
Direkcija koja je uspostavljena za koordinaciju i upravljanje
sredstvima EU treba da bude u potpunosti operativna kako bi
pravilno vrila izraunavanje, predvianje, prikupljanje, uplatu i
kontrolu sopstvenih resursa, kao i izvjetavanje EU o imple-
mentaciji ovih pravila EU o sopstvenim sredstvima.

Aneks I Odnosi izmeu EU i Crne Gore
U okviru pregovarakog procesa, do septembra 2015.

otvoreno je 20 poglavlja, ukljuujui poglavlja 23 i 24 o vla-
davini prava, od kojih su dva, Nauka i istraivanje i
Obrazovanje i kultura, privremeno zatvorena.
Crna Gora uestvuje u procesu Stabilizacije i pridruivanja.
Sveukupno, Crna Gora je nastavila da u znaajnoj mjeri prim-
jenjuje svoje obaveze po Sporazumu o stabilizaciji i pridrui-
vanju (SSP). Protokol Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju
izmeu Evropskih zajednica i njihovih drava lanica, s jedne
strane, i Republike Crne Gore, s druge strane, koji je uzeo u
obzir pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji, stupio je na snagu 1.
decembra 2014. Primjenjuje se privremeno od 1. jula 2013.
Redovni politiki i ekonomski dijalog izmeu EU i Crne Gore
nastavljen je kroz SSP strukture. Savjet za stabilizaciju i
pridruivanje sastao se u junu 2014., a Odbor za stabilizaciju i
pridruivanje u decembru 2014. Sastanci nekoliko pododbora
odrani su od oktobra 2014, i dodatna dva sastanka
Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruivanje, u
decembru 2014. i aprilu 2015.
Crna Gora uestvuje u ministarskom dijalogu izmeu min-
istara ekonomije i finansija drava lanica EU i kandidata, koja
za cilj ima pomaganje kandidatima da postepeno ispune
ekonomske kriterijume za pristupanje i da budu bolje pripreml-
jeni u smislu ekonomskih reformi, konkurentnosti i kreiranja
novih radnih mjesta. Najskoriji sastanak je odran 12. maja
2015, kada su usvojene zajednike preporuke.
Vizna liberalizacija za graane Crne Gore koji putuju u en-
gen zonu je na snazi od decembra 2009. Kao dio mehanizma za
nadgledanje koji je uspostavljen od vizne liberalizacije,
Komisija redovno procjenjuje napredak koji drava ostvari u

primjeni reformi uvedenih kroz Mapu puta za viznu liberal-
izaciju. Mehanizam za nadgledanje takoe ukljuuje meha-
nizam upozoravanja za suzbijanje zloupotreba, koji koordinira
Frontex. Komisija je redovno predavala svoje izvjetaje po
pitanju post-vizne liberalizacije Evropskom parlamentu i
Savjetu. Sljedei izvjetaj e biti predstavljen u posljednjem
kvartalu 2015. Sporazum o readmisiji izmeu Evropske unije
i Crne Gore je na snazi od 2008.
EU je obezbijedila finansijsku pomo Crnoj Gori kroz
Instrument za pretpristupnu podrku (IPA) za period 2007-
2013., sa ukupnim iznosom sredstava dodijeljenih Crnoj Gori od
235.7 miliona eura. Sprovoenjem IPA komponenti I i II i dalje
upravlja Delegacija EU u Podgorici, dok je upravljanje za kom-
ponente III i IV dodijeljeno Crnoj Gori.
Pod IPA II, Crna Gora e nastaviti da koristi pretpristupnu
pomo za period 2014-2020., u skladu s prioritetima postavlje-
nim u Indikativnom strategijskom dokumentu, s ukupnim
indikativnim iznosom od 270.5 miliona eura. Okvirni sporazum
za Ipu II stupio je na snagu u junu.
Godinjim akcijskim programom za 2014. za Crnu Goru
obezbijeeno je 35.7 miliona kako bi se podrali napori u oblasti
vladavine prava i upravljanja javnim finansijama, i kako bi se
tretirali kljuni zahtjevi pristupnih pregovora po pitanju
znaajnog broja poglavlja (i kako bi se unaprijedila bezbjednost
u sektoru saobraaja).
Crna Gora i dalje koristi podrku kroz IPA regionalne i
viekorisnike programe. Nastavlja da uestvuje u pet
prekograninih programa sa susjednim dravama zapadnog
Balkana i u transnacionalnim programima saradnje sa dravama
lanicama u okviru Evropskog regionalnog fonda za razvoj i
IPA Jadranskog prekograninog programa.
Uz podrku Ipe, Crna Gora uestvuje u sljedeim EU pro-
gramima: Erasmus +, Kreativna Evropa (oblasti kulture i medija),

Zapoljavanje i socijalne inovacije, Horizont 2020, Carine 2020,
Fiskalis 2020, Konkurentnost preduzetnitva i Programi za mala i
srednja preduzea (COSME).

Aneks II Statistiki aneks
Napo-
Osnovni podaci 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Stanovnitvo (u hiljadama) 608 619b 620 620 621 622
Ukupna povrina drave (km2) 13812 13812 13812 13812 13812 13812
Napo-
Nacionalni rauni 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Bruto domai proizvod (BDP)

1) 1360 3104 3234 3149 3327 3379p
(u milionima eura)
BDP (eura po glavi stanovnika) 1) 2209 5011 5211 5063 5356 5436p
BDP (prema standardima kupovne

2) : 10200 10600 10300 10700 10600p
moi (PPS) po glavi stanovnika

BDP (prema standardima kupovne

moi (PPS) po glavi stanovnika), u
2) : 40 41 39 40 39p
odnosu na prosjek u EU (EU-28
=100)
Realna stopa rasta BDP-a:

promjene obima BDP-a iz 1,9 2,5 3,2 -2,5 3,3 :
prethodne godine (%)
Bruto dodata vrijednost po

glavnim sektorima
Poljoprivreda, umarstvo i
: 9,3 9,5 8,8 9,8 :
ribarstvo (%)
Industrija (%) : 14,8 12,2 12,4 13,8 :
Graevinarstvo (%) : 5,9 5,8 5,5 5,0 :
Usluge (%) : 70,1 72,4 73,3 71,4 :
Trokovi krajnje potronje, kao

105,8 105,6 104,0 105,2 101,3 :
udio u BDP-u (%)
Bruto stvaranje fiksnog kapitala,

14,6 21,1 18,4 18,5 19,2 :
kao udio u BDP-u (%)
Promjene u zalihama, kao udio u

4,1 1,7 -0,3 1,0 -0,3 :
BDP-u (%)
Izvoz robe i usluga, u odnosu na

35,3 34,7 42,7 44,1 41,8 :
BDP (%)
Uvoz robe i usluga, u odnosu na

59,8 63,1 64,9 68,8 62,1 :
BDP (%)
Napo
Poslovanje 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Indeks obima industrijske

111,1 100,0 89,8 83,5 92,3 81,8
proizvodnje (2010 = 100)
Broj aktivnih preduzea (broj) : : : : : :
Stopa novootvorenih preduzea:

broj novootvorenih preduzea u
: : : : : :
referentnom periodu (t) podijeljen
s brojem aktivnih preduzea u
referentnom periodu (t) (%)

Stopa ugaenih preduzea:

broj ugaenih preduzea u
: : : : : :
referentnom periodu (t) podijeljen
s brojem aktivnih preduzea u
referentnom periodu (t) (%)
Lica zaposlena u sektoru malih i
srednjih preduzea kao udio svih : : : : : :
zaposlenih lica (u okviru nefinansij-
ske poslovne ekonomije) (%)
Dodata vrijednost od strane malih i
srednjih preduzea (u nefinansijskoj : : : : : :
poslovnoj ekonomiji) (u milionima
eura)
Ukupna dodata vrijednost (u nefi-
: 1870 : 1133 1271 :
nansijskoj poslovnoj ekonomiji) (u
milionima eura)
Napo
Stopa inflacije 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Harmonizovani indeks potroakih

: : 3,3 4,0 1,8 -0,5
cijena (HICP), promjene u odnosu
na prethodnu godinu (%)
Napo
Platni bilans 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Platni bilans: tekui raun - 3) -175 -710 -573 -588 -487 -526
ukupan iznos (u milionima eura)
Platni bilans, tekui raun: 3) -433 -1267 -1306 -1389 -1329 -1376
trgovinski bilans (u milionima eura)
Platni bilans, tekui raun: 3) 100 464 589 612 653 690
neto usluge (u milionima eura)
Platni bilans, tekui raun: neto 3) 76 -22 26 54 66 46

prihod (u milionima eura)
Platni bilans, tekui raun: neto 3) 82 114 117 135 123 114
tekui transferi (u milionima eura)
od ega transferi drave 3) : 16 6 18 22 24

(u milionima eura)

** prosjek salda tekueg rauna

3) :
unazad tri godine u odnosu na -33,5 -22,8 -19,8 -17,0 -16,3
BDP (%)
Neto priliv direktne strane

3) 87,3 552,1 389,1 461,6 323,9 353,9
investicije (DSI)
(u milionima eura)
Direktne strane investicije (DSI) u

3) 0,1 22,1 12,3 20,8 13,0 20,7
inostranstvu (u milionima eura)
od ega DSI privrede koja podnosi

izvjetaj u zemlje EU-28 3) 0,1 18,9 -9,4 20,6 11,1 14,7
(u milionima eura)
Direktne strane investicije (DSI) u

privredu koja podnosi izvjetaj 3) 87,4 574,2 401,4 482,4 336,9 374,6
(u milionima eura)
od ega DSI zemalja EU-28

u privredu koja podnosi izvjetaj 3) 73,3 292,7 204,9 219,7 79,8 118,2
(u milionima eura)
**Neto meunarodna investiciona : : : : : :

pozicija, u odnosu na BDP (%)
Stopa promjene bruto priliva

doznaka (u nacionalnoj valuti) od : : : : : 1,9
3)
radnika migranata u odnosu na
prethodnu godinu (%)
Napo
Javne finansije 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
***Javni deficit/suficit, u odnsou : -4,6 -5,2 -5,9 -2,3 -3,1:

na BDP (%)
***Javni bruto dug, u odnosu na

84,3 40,9 46,0 50,9 58,0 56,7
BDP (%)
Ukupni javni prihodi, kao procenat : : : : : 39,5

BDP-a (%)
Ukupni javni trokovi, kao : : : : : 42,5

procenat BDP-a (%)

Napo
Finansijski indikatori 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Bruto spoljni dug cjelokupne

privrede, u odnosu na : : : : : :
BDP (%)
Bruto spoljni dug cjelokupne

privrede, u odnosu na : : : : : :
ukupan izvoz (%)
Novana masa: M1 (novanice,

kovanice, prekononi depoziti, : : : : : :
u milionima eura)
Novana masa: M2 (M1 plus

depozit sa dospijeem do : : : : : :
dvije godine, u milionima eura)
Novana masa: M3 (M2 plus

prenosivi instrumenti, u milionima : : : : : :
eura)
Ukupni kredit monetarnih

finansijskih institucija odobren 4) 125 2166 1945 1842 1966 1929
graanima (konsolidovan)
(u milionima eura)
Kamatne stope: dnevna stopa, : : : : : :

na godinjem nivou (%)
Aktivna kamatna stopa (jedna

5) : 9,63 9,73 9,47 9,36 9,22
godina), na godinjem nivou (%)
Pasivna kamatna stopa (jedna 5) : 3,26 3,02 3,23 2,54 1,86

godina), na godinjem nivou (%)
Devizni kurs eura: prosjek za

period (1 euro = ... nacionalna 1 1 1 1 1 1
valuta)
Indeks efektivnog deviznog kursa
: : : : : :
(2005 = 100)
Vrijednost rezervi (ukljuujui

55 416 303 348 424 545
zlato) (u milionima eura)

Napo
Spoljna trgovina 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Vrijednost uvoza: sva roba, svi

: 1657 1823 1821 1773 1784
partneri (u milionima eura)
Vrijednost izvoza: sva roba, svi

: 330 454 367 376 333
Trgovinski bilans: sva robe, svi

: -1327 -1369 -1454 -1398 -1451
Uslovi trgovine (indeks izvoznih

cijena / indeks uvoznih : 107 102 96 102 101
cijena*100) (broj)
Udio izvoza u zemlje EU-28

: 57,2 60,2 51,5 41,5 35,8
u vrijednosti ukupnog izvoza (%)
Udio uvoza iz zemalja EU-28

: 42,6 44,3 44,5 44,2 45,8
u vrijednosti ukupnog uvoza (%)
Napo
Demografija 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Sirova stopa prirodne promjene

broja stanovnika (stopa prirodnog
4,9 2,9b 2,2 2,5 2,5 2,4
prirataja): broj roenih minus broj
umrlih (na hiljadu stanovnika)
Stopa smrtnosti odojadi, djece

mlae od godinu dana (na hiljadu 10,8 6,7b 4,4 4,4 4,4 4,9
ivoroene djece)
Oekivani ivotni vijek pri

: 73,6 73,3 74,2 74,1 73,9
roenju: mukarci (godine)
Oekivani ivotni vijek pri

: 78,5 78,9 78,4 79,0 78,9
roenju: ene (godine)

Napo
Trite rada 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Stopa ekonomske aktivnosti za lica

starosti od 20 do 64 godine: udio
: : : : 65.1 67.6
stanovnitva starosti od 20 do 64
godine koje je ekonomski aktivno
(%)
*Stopa zaposlenosti za lica
starosti od 20 do 64 godine: udio : : : : 52.6 55.6
godine koje je zaposleno (%)
Stopa zaposlenosti mukaraca : : : : 57.8 61.4

starosti od 20 do 64 godine (%)
Stopa zaposlenosti ena starosti : : : : 47.5 49.4

20 do 64 godine (%)
Stopa zaposlenosti lica starosti od

55 do 64 godine: udio stanovnitva : : : : 38.7 38.7
starosti od 55 do 64 godine koje je
zaposleno (%)
Zaposlenost po glavnim sektorima
Poljoprivreda, umarstvo i
ribarstvo (%) : : 5.6 5.7 4.5 5.7
Industrija (%)
: : 13.0 11.7 11.9 11.1
Graevinarstvo (%)
: : 6.0 5.7 5.9 6.5
Usluge (%)
: : 75.5 76.9 77.7 76.7
Broj lica starosti od 20 do 64
godine koja su zaposlena u javnom
6) : : : : : 32.8
sektoru kao dio ukupnog broja
zaposlenih (%)
Broj lica starosti od 20 do 64 godi-
ne koja su zaposlena u privatnom
7) : : : : : 48.2
sektoru kao dio ukupnog broja
zaposlenih (%)
Stopa nezaposlenosti: udio radne

20.7 19.7b 19.7 19.7 19.5 18.0
snage koja je nezaposlena (%)

Stopa nezaposlenosti mukaraca : 18.9 19.5 19.3 20.1 17.8

(%)
: 20.7 20.0 20.3 18.8 18.2
Stopa nezaposlenosti ena (%)
Stopa nezaposlenosti meu mladi-

ma: udio radne snage starosti od : : : 43.7 41.6 35.8
15 do 24 godine koja je nezaposle-
na (%)
Stopa dugorone nezaposlenosti:
udio radne snage koja je neza- : 15.5 15.7 15.6 16.0 14.0
poslena tokom perioda od 12
mjeseci ili due (%)
Stopa nezaposlenosti lica (starosti
od 25 do 64 godine) s najvie
niim srednjokolskim : : : : : 32.8
obrazovanjem (Meunarodna stan-
dardna klasifikacija obrazovanja
nivoi 0-2) (%)
Stopa nezaposlenosti lica (starosti
od 25 do 64 godine) sa zavrenim
visokokolskim obrazovanjem : : : : : 9.0
(Meunarodna standardna klasi-
fikacija obrazovanja nivoi 5 i 6)
(%)
Napo-
Socijalna kohezija 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Prosjene nominalne mjesene 8) 211 463 479 484 487 479

zarade i plate (u nacionalnoj valuti)
Indeks realnih zarada i plata

91.6 219.6 226.1 221.6 214.3 206.1
(indeks nominalnih zarada i plata
podijeljen indeksom) (2000 = 100)
GINI koeficijent - vidjeti definicije 9) : 24.3 25.9 26.5 26.2 :
Jaz siromatva 9) : 1.1 2.0 2.8 2.4 :
*Osobe koje rano naputaju kolo-

vanje i usavravanje: udio
: 6.6 6.7 6.6 5.1 5.1
godine s najvie niim srednjokol-
skim obrazovanjem, bez daljeg
obrazovanja ili usavravanja (%)

Napo-
ivotni standard 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Broj putnikih automobila u

166.8 267.1b 278.2 279.9 287.0 280.1
odnosu na broj stanovnika (broj na
hiljadu stanovnika)
Broj pretplatnika na usluge
mobilne telefonije u odnosu na
775 2260b 1875 1595 1605 1630
broj stanovnika (broj na hiljadu
stanovnika)
Napo-
Infrastruktura 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Gustina eljeznike mree (pruge

18.1 18.1 18.1 18.1 18.1 18.1
u funkciji na hiljadu km2)
Duina autoputeva (u kilometrima) 0 0 0 0 0 0
Napo-
Inovacije i istraivanje 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Javni rashodi na obrazovanje u

: : : : : :
odnosu na BDP (%)
*Bruto domai rashodi na istrai

vanje i razvoj u odnosu na BDP 0.74 : 0.32 : 0.38 :
(%)
Procenat domainstava s
: : 51.4e 55.0e 55.8e 63.6
pristupom internetu kod kue (%)
Napo-
ivotna sredina 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Energetska snaga privrede (kg

ekvivalentne nafte na 1000 eura
2) : 522 488 474 : :
BDP-a pri stalnim cijenama iz
2005 godine)

Elektrina energija proizvedena iz

obnovljivih izvora u odnosu na
: : : 55.5 65.8 :
bruto potronju elektrine energije
(%)
Udio drumskog saobraaja u
unutranjem robnom saobraaju 51.7 52.5 43.1 51.0 100.0 100.0
(na osnovu tone-km) (%)
Napo-
Energetika 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Primarna proizvodnja svih

energetskih proizvoda (u hiljadama : 690 700 684 761 :
tona ekvivalentne nafte)
Primarna proizvodnja sirove nafte

(u hiljadama tona ekvivalentne 0 0 0 0 0 :
nafte)
Primarna proizvodnja kamenog

uglja i lignita (u hiljadama tona : 426 434 393 372 :
ekvivalentne nafte)
Primarna proizvodnja prirodnog

gasa (u hiljadama tona 0 0 0 0 0 :
ekvivalentne nafte)
Neto uvoz svih energetskih

proizvoda (u hiljadama tona : 305 443 373 239 :
ekvivalentne nafte)
Bruto potronja energije u zemlji

(u hiljadama tona ekvivalentne : 994 1143 1057 1000 :
nafte)
Proizvodnja elektrine energije

2.3 4.0 2.7 2.8 3.8 :
(u hiljadama GWh)
Napo-
Poljoprivreda 2002 2010 2011 2012 2013 2014
mena
Indeks obima poljoprivredne

proizvodnje roba i usluga
106 : : : : :
(po proizvoakim cijenama)
(prethodna godina = 100)

Koriene poljoprivredne povrine

10) 518p 221b 223 223 223 :
(u hiljadama hektara)
Stoni fond: goveda (u hiljadama

11) 183e 96 87 85 89 94
grla, kraj perioda)
Stoni fond: svinje (u hiljadama

11) 22e 11 21 18 20 22
grla, kraj perioda)
Stoni fond: ovce i koze

11) 241e 198 232 230 220 237
(u hiljadama grla, kraj perioda)
Proizvodnja i upotreba mlijeka u

gazdinstvima (ukupno punomasno 12) 198e 143 202 159 182 192
mlijeko) (u hiljadama tona)
Proizvodnja usjeva: itarice

(ukljuujui pirina) (u hiljadama 13) 5p 4b 6 5 8 :
tona)
Proizvodnja usjeva: eerna repa

: : : 0 0 :
(u hiljadama tona)
Proizvodnja usjeva: povre

13) : 40 36 34 42 :
(u hiljadama tona)
: = nije dostupno b = prekid u nizu

e = procijenjena vrijednost p = privremena vrijednost
* = pokazatelj Evropa 2020
** = Pokazatelj Postupka u sluaju makroekonomskog disbal-
ansa (MIP)
*** = Podaci o javnom deficitu i javnom dugu zemalja
obuhvaenih procesom proirenja se objavljuju po naelu "u
stanju u kakvom je(su) i bez ikakve garancije u pogledu
kvaliteta i usklaenosti s pravilima ESA.

Fusnote:
1) 2014: izvor, Eurostat.

2) Izvor: Eurostat.
3) 2013 i 2014 (gdje je dostupno): zasnovano na Priruniku za platni bilans
esto izdanje (BPM6).
4) Krediti obuhvataju ukupan iznos kredita odobren od strane banaka
nemonetarnim finansijskim institucijama rezidentima i druga potraivanja
(faktoring i forfeiting, potraivanja u pogledu neizmirenih akceptnih naloga,
garancija i mjenica). 2002: druga potraivanja su iskljuena.
5) Prosjena ponderisana efektivna kamatna stopa, nenaplaeni iznosi.
6) Podaci za NVO su iskljueni.
7) Obuhvata podatke za privatne kompanije ili preduzea, preduzetnike i
domainstva.
8) 2002: u njemakim markama (DEM).
9) Metologija Svjetske banke, prema potroakom pristupu, izvor: MON-
STAT (objavljena Analiza siromatva u Crnoj Gori), link http://www.mon-
stat.org/eng/page.php?id=340&pageid=73.
10) Na osnovu izvjetaja poljoprivrednih organizacija (poljoprivrednih
preduzea i zadruga) ukljuenih u proizvodnju usjeva i procjenama za privat-
na poljoprivredna gazdinstva.
11) Ukljuujui stoni fond u posjedu preduzea, zadruga i domainstava.
12) U milionima litara. Neto koliina, iz preduzea, zadruga i domainstava.
13) Ukljuujui proizvodnju preduzea, zadruga i domainstava.

21 Izvjestaj EK

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

21 Izvjestaj EK

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

dokumenta

IZVJETAJ EVROPSKE KOMISIJE

In the Matica magazine we have published The European

Evropski savjet je Crnoj Gori dodijelio status kandidata u

1 Ovaj izvjetaj obuhvata period od oktobra 2014. do septembra 2015.

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 507

1.2. Kratak pregled izvjetaja

to se tie politikih kriterijuma, novo izborno zakono-

508 MATICA, br. 64, zima 2015. www. maticacrnogorska.me

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 509

U pogledu ekonomskih kriterijuma, Crna Gora je postigla

* Ovakvo imenovanje ne dovodi u pitanje stavove o statusu, i u skladu je sa

Kada je u pitanju njena sposobnost preuzimanja obaveza

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 511

Novo izborno zakonodavstvo Crne Gore usvojeno 2014.

U oktobru 2014, Skuptina je imenovala lanove Dravne

512 MATICA, br. 64, zima 2015. www. maticacrnogorska.me

Skuptina Crne Gore ima novousvojeni Etiki kodeks

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 513

Koordinacija institucija ukljuenih u proces pristupanja je

514 MATICA, br. 64, zima 2015. www. maticacrnogorska.me

Pored pristupanja Evropskoj uniji, kljuni prioritet vanjske

Postignut je odreeni napredak u unapreivanju saradnje

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 515

Osnaeno civilno drtvo je kljuna komponenta svakog

516 MATICA, br. 64, zima 2015. www. maticacrnogorska.me

2.2. Reforma javne uprave

Crna Gora je umjereno spremna u pogledu reforme njene

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 517

Dravna sluba i upravljanje ljudskim resursima

Zakonski okvir Crne Gore o dravnoj slubi je uspostavljen.

518 MATICA, br. 64, zima 2015. www. maticacrnogorska.me

Izrada politika i koordinacija

Crna Gora ima uspostavljen pravni okvir i institucionalne

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 519

Odgovornost dravne uprave

Cjelokupna organizacija crnogorske dravne uprave ne garan-

520 MATICA, br. 64, zima 2015. www. maticacrnogorska.me

Upravljanje javnim finansijama

Crna Gora je sprovela odreene reforme svojih javnih finansi-

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 521

Pruanje usluga graanima i preduzeima

Crna Gora se obavezala na kreiranje servisno orijentisane

522 MATICA, br. 64, zima 2015. www. maticacrnogorska.me

Strateki oblik reforme javne uprave

Strategija reforme javne uprave kreirana je za period 2011-

2.3. Vladavina prava

Crnogorski pravosudni sistem je umjereno spreman. Tokom

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 523

Akcioni plan za poglavlje 23 daje pregled sveobuhvatnih

Sudski i Tuilaki savjet su kljuna tijela odgovorna za

524 MATICA, br. 64, zima 2015. www. maticacrnogorska.me

Glavna naela koja garantuju nezavisnost pravosua,

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 525

Etiki kodeksi sudija i tuilaca su usklaeni sa relevantnim

Sudski i Tuilaki savjet imaju ovlaenje da zapoljavaju, ime-

526 MATICA, br. 64, zima 2015. www. maticacrnogorska.me

Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije obezbjeuje

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 64, zima 2015. 527

U 2014. godini, stopa rijeenosti sluajeva, tj. odnos

Borba protiv korupcije

Crna Gora je ostvarila odreeni nivo spremnosti u borbi pro-

528 MATICA, br. 64, zima 2015. www. maticacrnogorska.me

Bilans ostvarenih rezultata