Furniture CRO PDF

ANALIZA SEKTORA
Proizvodnja namjetaja
2 CARDS 2002 Project
Development of Investment and Business Climate in Croatia
Sadraj:
Predgovor_____________________________________________________________ 3
1. Uvod _______________________________________________________________ 5
2. Definicija, segmenti i granice sektora _____________________________ 7
2.1. Definiranje proizvoda industrije-segmentacija_________________________________ 7
2.2. Veliina trita ___________________________________________________________ 8
2.2. Trite rada_____________________________________________________________ 15
3. Porterov model___________________________________________________ 19
3.1. Analiza industrijskog suparnitva __________________________________________ 20
3.2. Industrijska propusnost, odnosno ulazne barijere _____________________________ 23
3.3. Opasnost od supstituta, odnosno zamjenskih proizvoda _______________________ 25
3.4. Pregovaraka mo dobavljaa ____________________________________________ 26
3.5. Pregovaraka mo kupaca________________________________________________ 28
4. SWOT analiza ____________________________________________________ 30

5. ivotni ciklus industrije____________________________________________ 35
6. Procjena konkurentnosti peer analiza ________________________ 41
7. Zakljuak _________________________________________________________ 41
The Project is financed by The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging
the European Union. Markets Groups.
Predgovor
Mnoge tranzicijske zemlje, primjerice poput Poljske, ve su na poecima
svoga tranzicijskog puta zabiljeila direktna strana ulaganja kako u
primarnu obradu drva tako i u sektor proizvodnje namjetaja.
Odluujui faktori za ulaganja u tranzicijske zemlje meunarodnim
tvrtkama, koje se bave proizvodnjom namjetaja, bili su nii trokovi
rada ali i kvalitetna drvna graa, koja je u veini zemalja Zapadne
Europe zbog velikog stupnja iskoritenosti rijetkost. Navedena strana
ulaganja pozitivno su utjecala na rast drvopreraivake aktivnosti i
izvoza namjetaja u zemljama koje su primile strane investicije, poput
primjerice Poljske. S druge strane unato obilju kvalitetne drvne sirovine i
tradiciji u proizvodnji namjetaja, Hrvatska posljednjih godina ne
zadovoljava rastuu domau potranju za namjetajem ve ak biljei
rastui deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u promatranom segmentu
proizvodnje. Takoer izostala su znaajnija strana ulaganja u sektor
proizvodnje namjetaja, a tek posljednjih godina biljeimo neto
pozitivnije trendove. Istovremeno veina tvrtki u drvnopreraivakom
sektoru i dalje se nalazi u fazi restrukturiranja poslovanja te je uglavnom
zamjetna nespecijalizirana proizvodnja, manjak prepoznatljivih
domaih brandova i zaostajanje za trenutnim trendovima na tritu. Loa
tehnoloka opremljenost te visoki fiksni trokovi trenutno nepovoljno
djeluju na meunarodnu konkurentnost hrvatskih proizvoaa pogotovo
u uvjetima rastue konkurencije iz drugih tranzicijskih zemalja te Kine.
Meutim u posljednje vrijeme intenzivirao se proces restrukturiranja
promatranog sektora u Hrvatskoj, emu e zasigurno jo pridonijeti i
Vladina strategija za razvoj drvnopreraivakog sektora te
implementacija operativnih planova za njenu provedbu. Drava takoer
i dalje ima znaajan utjecaj na trendove u sektoru proizvodnje
namjetaja pogotovo uzme li se u obzir da se velika veina drvne
sirovine u Hrvatskoj nalazi u vlasnitvu dravne tvrtke. Daljnja
liberalizacija trita drvne grae pozitivno e djelovati na rast interesa
potencijalnih stranih ulagaa u proizvodnju namjetaja u Hrvatskoj
pogotovo nakon to se ukinu neke odredbe koje u trenutno prijelaznom
razdoblju ponekad djeluju destimulirajue na investicije i specijalizaciju
proizvodnje.
1. Uvod
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) sektor proizvodnje
Sektor proizvodnje
namjetaja nalazi se namjetaja (NKD 36.1) nalazi se grupiran unutar skupine djelatnosti
grupiran unutar skupine
djelatnosti proizvodnje proizvodnje namjetaja i ostale preraivake industrije (NKD 36), koji
namjetaja i ostale
preraivake se pak nalazi unutar skupine djelatnosti pod ifrom DN. Skupina
industrije
djelatnosti DN tijekom 2004. godine sudjelovala je u bruto dodanoj
vrijednosti Hrvatske s oko 0,8%. Istovremeno, navedena skupina
djelatnosti zapoljavala je oko 5% ukupno zaposlenih osoba u
preraivakoj industriji ili oko 14,5 tisua ljudi.
Prema drugom izvoru, 100 tvrtki s vie od 10 zaposlenih s osnovnom

poslovnom aktivnou proizvodnje namjetaja i ostale preraivake
industrije tijekom 2004. godine ostvarile su prihod od prodaje u visini
od 2,3 milijarde kuna. Istovremeno, trokovi za reprodukcijski materijal
iznosili su 977 milijuna kuna, dok su trokovi za ostalu intermedijarnu
potronju iznosili neto manje od 600 milijuna kuna, ime je ostvarena
bruto dodana vrijednost iznosila oko 1,15 milijarde kuna.
U robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom skupina djelatnosti

proizvodnje namjetaja te ostala preraivaka industrija (NKD 36)
tijekom 2004. godine ostvarile su izvoz dobara u visini od 346 milijuna
dolara, to ini oko 4,3% vrijednosti ukupnog izvoza RH. Tijekom iste
godine u Hrvatsku je uvezeno promatranih proizvoda u visini od 545
milijuna dolara, odnosno oko 3,3% vrijednosti ukupnog robnog uvoza.
Tablica 1: BDV i broj zaposlenih u skupini djelatnosti proizvodnje
namjetaja te ostale preraivake industrije (NKD DN)
Izvor: wiiw, DZS, izraun autora
Meu skupinom djelatnosti pod ifrom NKD 36 najznaajnija je

Meu skupinom
djelatnosti pod ifrom proizvodnja namjetaja (NKD 36.1). Tako je, primjerice u 2004. godini,
NKD 36 najznaajnija
je proizvodnja iskljuivo sektor proizvodnje namjetaja ostvario oko 80% ukupnih
namjetaja
prihoda te zapoljavao preko 90 % ukupno zaposlenih u cjelokupnoj
skupini djelatnosti pod ifrom NKD 36. Od ostalih sektora u navedenoj
djelatnosti, po visini ukupno ostvarenih prihoda, mogu se izdvojiti sektori
ostale preraivake industrije te proizvodnja nakita.
U Republici Hrvatskoj tijekom 2004. godine bilo je registrirano 365

tvrtki kojima je proizvodnja namjetaja bila osnovna poslovna djelatnost.
Zabiljeeno je 27,92
milijuna dolara stranih Istovremeno, navedene tvrtke zapoljavale su oko 11.000 osoba. U
vlasnikih ulaganja u
Hrvatsku razdoblju od 1993. godine pa do kraja treeg tromjeseja zabiljeeno
je 27,92 milijuna dolara stranih vlasnikih ulaganja u Republiku
Hrvatsku u ukupno 15 tvrtki, ija je osnovna djelatnost proizvodnja
namjetaja. Tijekom 2004. godine izvezeno je namjetaja u vrijednosti
od 217,4 milijuna dolara, dok je vrijednost uvezenog bila via te je
iznosila 287 milijuna dolara.
2. Definicija, segmenti i
granice sektora
2.1. Definiranje proizvoda industrije-

segmentacija
Proizvodnju namjetaja Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti samu proizvodnju namjetaja

moemo podijeliti
(NKD 36.1) moemo podijeliti dodatno na sljedee podsektore, ovisno o
dodatno na sljedee
podsektore vrsti proizvoda:
Proizvodnja stolica i sjedala (NKD 36.11)

Proizvodnja ostalog namjetaja za poslovne i prodajne prostore
(NKD 36.12)
Proizvodnja ostalog kuhinjskog namjetaja (NKD 36.13)
Proizvodnja ostalog namjetaja (NKD 36.14)
Proizvodnja madraca (NKD 36.15).
Unutar svakog od gore navedenog podsektora proizvodnja se jo

dodatno dijeli ovisno o vrsti, dimenzijama, namjeni te materijalu izrade
proizvoda. Gore navedena klasifikacija uglavnom odgovara i
meunarodnim trgovinskim te carinskim klasifikacijama.
Obzirom na samu tehnologiju proizvodnje, namjetaj moemo podijeliti

na proizvodnju masivnog, ploastog te tapeciranog namjetaja. Pod
Obzirom na samu
tehnologiju proizvodnju masivnog namjetaja uglavnom ukljuujemo proizvodnju
proizvodnje, namjetaj
moemo podijeliti na sjedalica, stolova te komoda od punog drva, to uglavnom predstavlja i
proizvodnju masivnog,
ploastog te najcjenjeniji segment namjetaja. Ploasti namjetaj ini veinu ukupno
tapeciranog
namjetaja
proizvedenog namjetaja, a kao materijal se najee koristi iverica koja
se oblae ukrasnim materijalima, uglavnom folijom.
Obzirom da esto dolazi do zabune i mijeanja sekundarne obrade
drva i proizvodnje namjetaja, smatramo potrebnim objasniti razliku
meu njima. Sekundarna obrada drva odnosi se na proizvodnju
proizvoda od drva kojima nije potrebna daljnja obrada pri koritenju za
svoju krajnju namjenu. Takoer, unutar strunih krugova i dalje se vode
rasprave treba li u sekundarnu obradu drva ukljuiti i parket te
unutarnju stolariju (vrata i prozore), obzirom da se koriste za finalnu
ugradnju, a ipak ne pripadaju u namjetaj. Istovremeno, proizvodnja
namjetaja obuhvaa i proizvodnju namjetaja koji ne sadri dijelove od
drva, ve se primjerice izrauje iskljuivo od metala, plastike i/ili stakla.
2.2. Veliina trita

U Hrvatskoj je tijekom 2004. godine ukupno bilo registrirano 365 tvrtki
U Hrvatskoj je tijekom
2004. godine ukupno s osnovnom djelatnou proizvodnje namjetaja (NKD 36.1). Navedene
bilo registrirano 365
tvrtki s osnovnom su tvrtke iste godine ostvarile ukupan prihod od 340 milijuna eura i
djelatnou proizvodnje
namjetaja zapoljavale su 10.920 radnika. Takoer, svi podsektori u industriji
proizvodnje namjetaja zabiljeili su pozitivne trendove te je zabiljeen
rast prihoda od poslovne djelatnosti.
Ukupna vrijednost izvoza namjetaja u 2004. godini iznosila je preko

180,1 milijuna eura. Istovremeno je uvezeno namjetaja u ukupnoj
vrijednosti do 242 milijuna eura, ime se generirao deficit robne
razmjene u iznosu od ak 62 milijuna eura unato znaajnim
komparativnim prednostima Hrvatske.
Tablica 2: Prihodi, broj zaposlenih i broj tvrtki, produktivnost po
podsektorima proizvodnje namjetaja
Izvor: DZS, HGK, FINA, izraun autora
Proizvodnja stolica i sjedalica (NKD 36.11)
U navedenom podsektoru tijekom 2004. godine bilo je registrirano 38

38 tvrtki ostvarile su tvrtki koje su ostvarile poslovni prihod u visini od oko 52,6 milijuna eura.
poslovni prihod u visini
od oko 52,6 milijuna Takoer, u proizvodnji stolica i sjedalica bilo je zaposleno ukupno
eura
2.191 osoba. Prosjena produktivnost, mjerena kao poslovni prihod po
zaposlenome, iznosi 23.264 eura tijekom promatrane godine.
U 2004. godini proizvedeno je ukupno 2.476.602 komada stolica i

sjedalica od ega najvie drvenih tapeciranih stolica (1.470.563
komada) te netapeciranih drvenih sjedala (641.065 komada). Iz
strukture proizvodnje vidljivo je da hrvatski proizvoai veinom
proizvode tapecirane i netapecirane drvene sjedalice i stolice, dok je
istovremeno broj proizvedenih fotelja, dvosjeda i trosjeda prilino nizak
Tijekom 2004., u odnosu na 2003. godinu, proizvodnja stolica i

Tijekom 2004. u odnosu
na 2003. godinu fiziki sjedalica poveana je za 422.202 komada, odnosno fiziki obujam
obujam proizvodnje
povean je za 20,6%... proizvodnje povean je za 20,6%. Na godinjoj razini najznaajniji
rast ostvarila je proizvodnja tapeciranih stolica s drvenim okvirom te
dvosjeda.
Uz poveanje proizvodnje tijekom 2004. godine zabiljeeno je i
poveanje izvoza stolica i sjedalica te specijaliziranih stolaca, koji je u
promatranoj godini iznosio 105,2 milijuna eura. U strukturi izvoza
prevladava izvoz takozvanih ostalih dijelova stolica i sjedalica (44
milijuna eura) te sjedala s drvenim okvirom (skoro 27 milijuna eura). I
tijekom 2002. i 2003. godine zabiljeena su pozitivna kretanja u
robnoj razmjeni s inozemstvom, odnosno rast izvoza promatranih
proizvoda.
Istovremeno uvoz sjedalica i stolica tijekom promatrane godine

dosegnuo je vrijednost od 69,75 milijuna eura, od ega se najvie
odnosilo na uvoz tapeciranih sjedala s drvenim okvirom (26,1 milijun
eura) te vienamjenskih sjedala (10 milijuna eura). Posljednjih godina
uvoz biljei rast, ali s manjim intenzitetom od izvoza.
Vidljivo je da se veinom Unato pozitivnoj vanjskotrgovinskoj bilanci vidljivo je da se veinom

izvoze dijelovi, odnosno
nezavreni proizvodi izvoze dijelovi, odnosno nezavreni proizvodi, dok se najvie uvoze
gotove skuplje stolice i sjedalice, odnosno tapecirani i vienamjenski
sjedei elementi.
Tablica 3: Uvoz i izvoz stolica i sjedalica, EUR
2002 2003 2004

Izvoz 87.426.177 90.720.347 105.165.074
Uvoz 60.140.515 65.722.029 69.756.196
Izvor: DZS, izrauna autora
Proizvodnja ostalog namjetaja za poslovne i prodajne prostore
Tijekom 2004. godine u promatranoj proizvodnji bila je registrirana 71
71 tvrtka zajedno su tvrtka ija je osnova djelatnost bila proizvodnja namjetaja za poslovne
ostvarile prihod od
prodaje u visini od 37,35 prostore, iskljuujui stolice i sjedalice. Navedene tvrtke ostvarile su
milijuna eura te su
zapoljavale 876 prihod od prodaje u visini od 37,35 milijuna eura te su zapoljavale
osoba
876 osoba. Takoer, u proizvodnji namjetaja u navedenom podsektoru
ostvarena je produktivnosti od 42.638 eura po zaposlenome.
Tijekom 2004. godine proizvedeno je 505.273 komada namjetaja za

poslovne i prodajne namjene, od ega je veina proizvodnje svrstana
pod ostali uredski drveni namjetaj, gdje je proizvedeno ak 240.531
komad namjetaja. Velika proizvodnja ostvarena je i u izradi polica,
metalnog namjetaja te drvenih ormara i regala (oko 60.000 komada
godinjeg kapaciteta proizvodnje).
U 2004. godini vrijednost izvoza namjetaja za poslovne i prodajne

svrhe, ukljuujui medicinsko pokustvo, iznosila je 13,6 milijuna eura.
Veina hrvatskog izvoza odnosi se na prodaju drvenih ormara (6
milijuna eura) te metalnog pokustva (4,5 milijuna eura) na stranim
tritima.
Iste godine vrijednost uvoza istih proizvoda iznosila je ak 34,7 milijuna

eura te je posljednjih godina zamjetan trend rasta uvoza promatranih
proizvoda. Vie od polovice uvoza odnosi se na uvoz neklasificiranog
metalnog pokustva, dok se na uvoz radnih stolova odnosi 2,6 milijuna
eura.
Tablica 4: Uvoz i izvoz namjetaja za poslovne i prodajne namjene,
EUR
2002 2003 2004

Izvoz 15.081.710 13.374.339 13.592.069
Uvoz 29.098.742 33.671.003 34.647.480
Proizvodnja ostalog kuhinjskog namjetaja
39 tvrtki zapoljavale su Prema posljednjim raspoloivim podacima u Republici Hrvatskoj je u

511 radnika te su
ostvarili prihod od
2004. godini bilo registrirano 39 tvrtki za proizvodnju kuhinjskog
prodaje u visini od 10,8
namjetaja, iskljuujui stolice i sjedalice. Navedene tvrtke zapoljavale
milijuna eura
su 511 radnika te su ostvarili prihod od prodaje u visini od 10,8
milijuna eura. Iste godine prosjena produktivnost iznosila je 21.237
eura.
U 2004. godini proizvedeno je ukupno 129.550 komada iskljuivo

kuhinjskog namjetaja. U strukturi proizvodnje kuhinjskog namjetaja
najvie zastupljena je proizvodnja drvenih ormaria (43.909 komada) i
drvenih viseih elemenata (42.784 komada). Iste je godine u Hrvatskoj
ukupno bilo proizvedeno preko 33.000 kuhinjskih stolova. Fiziki
pokazatelji proizvodnje pokazuju blagu stagnaciju navedenog
podsektora tijekom 2004. godine.
U 2004. godini ukupno je izvezeno 900 tisua eura vrijednog

kuhinjskog namjetaja. Tijekom 2003. i 2004. godine vrijednost izvoza
navedenog segmenta biljei konstantan pad.
Iste godine uvezeno je kuhinjskog namjetaja u vrijednosti od ak 23,85

milijuna eura, od ega se gotovo 15 milijuna eura odnosi na uvoz
ugradbenih kuhinjskih elemenata. Suprotno izvozu vrijednost uvoza
kuhinjskog namjetaja biljei rast posljednjih nekoliko godina.
Tablica 5: Uvoz i izvoz kuhinjskog namjetaja, EUR
Proizvodnja ostalog namjetaja
212 tvrtki zajedno su Podsektor proizvodnje ostalog namjetaja veinom obuhvaa

ostvarile prihod od
poslovne djelatnosti u
proizvodnju ormara, leajeva, regala i zrcala. U navedenom segmentu
visini od 207,3 milijuna
proizvodnje posluje najvei broj tvrtki te ih je prema posljednjim
eura
podacima u 2004. godini bilo ukupno registrirano oko 212. Navedene
tvrtke ostvarile su prihod od poslovne djelatnosti u visini od 207,3
milijuna eura. Osim najveeg broja tvrtki i najviih ostvarenih prihoda,
promatrani sektor takoer zapoljava ak 6.838 osoba te ostvaruje
produktivnost od 30.311 eura.
Podsektor proizvodnje ostalog namjetaja u 2004. godini proizveo je

ukupno 1,09 milijuna komada razliitog namjetaja. Najvei se dio
fizike proizvodnje odnosi na proizvodnju polica (284.793 komada),
drvenog namjetaja za obuu (185.978 komada) te razliitih vrsta
ormara i leajeva.
U 2004. godini domai proizvoai zaposleni u proizvodnji ostalog

namjetaja izvezli su roba u vrijednosti od 52,3 milijuna eura, od ega
se skoro 40 milijuna odnosilo na izvoz drvenog neklasificiranog
namjetaja te na izvoz drvenih dijelova. Posljednjih godina je vidljiv
trend poveanja izvoza navedenog segmenta proizvodnje namjetaja,
obzirom da je u 2002. godini izvoz iznosio manje od 46 milijuna eura.
Iste godine uvezeno je robe u vrijednosti od 99 milijuna eura, od ega

se veina odnosi na drveno pokustvo te na drvene dijelove za
namjetaj.
Tablica 6: Uvoz i izvoz ostalog namjetaja, EUR
Proizvodnja madraca
Svega pet tvrtki

registrirano je unutar Najmanje tvrtki, svega pet, registrirano je unutar podsektora proizvodnje
podsektora proizvodnje
madraca u kojima su bile zaposlene ukupno 504 osobe. Takoer, s
madraca
ostvarenim poslovnim prihodom od 32 milijuna eura tijekom 2004.
godine promatrani sektor ostvario je najveu produktivnost unutar
cjelokupne proizvodnje namjetaja od 63.731 eura.
Sama proizvodnja madraca dijeli se na izradu nosaa madraca,

proizvodnju madraca od pjenaste gume te proizvodnju madraca s
metalnim oprugama, a sveukupno je tijekom 2004. godine proizvedeno
skoro 897.000 komada. Najvei dio proizvodnje odnosi se na izradu
nosaa madraca kojih je proizvedeno vie od 644 tisua komada. U
odnosu na 2002. i 2003., navedeni segment proizvodnje namjetaja
biljei rast proizvodnje u svim kategorijama.
Izvoz madraca i nosaa za madrace u 2004. godini iznosio je 14,2
milijuna eura te je u posljednjih nekoliko godina stabilan. Veina izvoza
sastoji se od prodaje na stranim tritima nosaa za madrace, madraca
na opruge te ostale opreme za krevete. Istovremeno, uvoz je iznosio
14,9 milijuna eura, od ega se veina odnosila na uvoz ostale opreme
za krevete te ostalih madraca.
Tablica 7: Uvoz i izvoz madraca, EUR
2.2. Trite rada

Pri analizi ponude radne snage u sektoru proizvodnje namjetaja radnu
snagu smo podijelili na strunjake, odnosno inenjere umarstva i
agronomije, te radnu snagu koja je kvalificirana za rad u sektoru
proizvodnje namjetaja. U analizi trita rada kvalificiranu radnu snagu
ine:
preraivai drva (uglavnom obraivai drva, stolari za pokustvo
te podeivai i upravljai drvopreraivakim strojevima)
rukovatelji ureajima za preradu drva
rukovatelji strojevima za izradu drvenih proizvoda
Na kraju 2005. godine na podruju Republike Hrvatske ukupno je bilo

Na kraju 2005. ukupno nezaposleno 457 inenjera umarstva i agronomije. Istovremeno ukupan
je bilo nezaposleno 457
inenjera umarstva i broj nezaposlenih osoba kvalificiranih za rad u djelatnosti proizvodnje
agronomije
namjetaja iznosio je 3.007 osoba, od ega se najznaajniji dio odnosi
na nezaposlene preraivae drva.
Za odreivanje buduih kretanja na tritu rada vano je istaknuti i
slubenu statistiku novoprijavljenih osoba tijekom 2005. godine. Tako je
u promatranoj godini pri Hrvatskom zavodu za zapoljavanje (HZZ)
ukupno registrirano novih 477 diplomiranih inenjera umarstva i
agronomije. Tijekom iste godine zabiljeena je ukupno 2.427 novo
nezaposlenih osoba, kvalificirana za rad u djelatnosti proizvodnje
namjetaja.
Takoer, s obzirom na trenutnu nefleksibilnost odnosno lou mobilnost

radne snage u Hrvatskoj smatramo potrebnim promatrani broj
nezaposlenih osoba, ali i priljev nove radne snage analizirati, na razini
upanija. Najznaajniji broj nezaposlenih diplomiranih inenjera
registriran je u Osjeko-baranjskoj upaniji te gradu Zagrebu. U
promatranim regijama je tijekom 2005. godine takoer i priljev
promatranog segmenta radne snage bio najvii, to je i oekivano s
obzirom na lokaciju umarskih i agronomskih fakulteta. Najvei broj
nezaposlenih osoba kolovanih za rad u proizvodnji namjetaja te
drvnoj industriji zabiljeen je u Osjeko-baranjskoj te Splitsko-
dalmatinskoj upaniji te gradu Zagrebu. Takoer znaajni ljudski resursi
u promatranoj djelatnosti jo su neiskoriteni i u veini drugih upanija,
dok je najmanji broj registriranih nezaposlenih osoba zabiljeen u
upanijama na krajnjem sjeveru Hrvatske te u upanijama uz more.
Znaajni ljudski resursi u
promatranoj djelatnosti
Tijekom 2005. godine slini su trendovi bili zamjetni i ukoliko se
jo su neiskoriteni
analizira broj novoprijavljenih nezaposlenih osoba kvalificiranih za
proizvodnju namjetaja, kada je najvei broj novo nezaposlenih osoba
zabiljeen u gradu Zagrebu te upanijama u Slavoniji.
Tablica 8: Broj nezaposlenih osoba na kraju 2005.

Diplomirani Kvalificirana
upanija: inenjeri radna snaga
Zagrebaka 21 130
Krapinsko-zagorska 2 111
Sisako moslovaka 20 223
Karlovaka 16 158
Varadinska 10 122
Koprivniko-krievaka 5 210
Bjelovarsko-bilogorska 10 143
Primorsko-goranska 11 127
Liko-senjska 6 55
Virovitiko-podravska 25 248
Poeko-slavonska 8 54
Brodsko-posavska 16 81
Zadarska 11 81
Osjeko-baranjska 118 304
ibensko-kninska 7 63
Splitsko-dalmatinska 28 260
Istarska 5 29
Dubrovako-neretvanska 11 47
Meimurska 3 52
Vukovarsko-srijemska 27 252
Grad Zagreb 97 257
Ukupno: 457 3,007
Izvor: HZZ, izraun autora
Tablica 9: Priljev nezaposlenih osoba na evidenciju HZZ-a, 2005.
Diplomirani Kvalificirana
upanija: inenjeri radna snaga
Zagrebaka 30 108
Krapinsko-zagorska 5 82
Sisako moslovaka 18 151
Karlovaka 15 99
Varadinska 7 153
Koprivniko-krievaka 11 110
Bjelovarsko-bilogorska 31 135
Primorsko-goranska 17 120
Liko-senjska 6 29
Virovitiko-podravska 20 182
Poeko-slavonska 9 99
Brodsko-posavska 15 155
Zadarska 27 86
Osjeko-baranjska 107 267
ibensko-kninska 5 43
Splitsko-dalmatinska 22 25
Istarska 10 46
Dubrovako-neretvanska 7 42
Meimurska 6 73
Vukovarsko-srijemska 31 167
Grad Zagreb 78 255
Ukupno: 477 2,427
Izvor: HZZ, izraun autora
3. Porterov model
3.1. Analiza industrijskog suparnitva

Analizu industrijskog suparnitva napravit emo na uzorku tvrtki koje se
sukladno adresaru Hrvatske gospodarske komore (HGK) primarno bave
proizvodnjom namjetaja. Po navedenom izvoru tijekom 2004. godine
364 tvrtke bavile su se proizvodnjom namjetaja te se zapoljavale
ukupno 10.920 osoba. Istovremeno, navedene tvrtke su ostvarile prihod
od poslovnih djelatnosti u visini od preko 340 milijuna eura. Prema
posljednjim podacima razina produktivnosti, mjerena poslovnim
prihodom po zaposlenom, iznosila je 31.140 eura.
Tablica 10: Poslovni prihodi i broj zaposlenih 20 najistaknutijih

proizvoaa namjetaja u RH
1 2 3 4=2/3
Produktivnost,
Redni broj Poslovni prihod, EUR Broj zaposlenih EUR
1 40,232,938 1,316 30,572
2 34,720,377 703 49,389
3 20,916,175 227 92,142
4 17,939,294 262 68,471
5 14,794,275 436 33,932
6 13,836,775 568 24,361
7 11,745,365 210 55,930
8 8,944,421 542 16,503
9 8,559,390 391 21,891
10 8,343,173 75 111,242
11 7,832,227 108 72,521
12 7,055,312 496 14,224
13 6,535,473 347 18,834
14 6,318,821 331 19,090
15 5,795,158 95 61,002
16 5,777,832 277 20,859
17 4,771,600 145 32,908
18 4,342,893 157 27,662
19 4,320,204 283 15,266
20 4,105,495 310 13,244
Total 340,049,286 10,920 31,140
Izvor: FINA, HGK, izraun autora
Za detaljniju analizu industrijskog suparnitva odabrali smo metodu
izrauna stupnja koncentracije (CR) te Herfindahl - Hirschman indeks
(HHI) na uzorku od 20 najistaknutijih tvrtki po ostvarenom poslovnom
prihodu tijekom promatrane godine, ija je primarna poslovna djelatnost
proizvodnja namjetaja, a registrirane su na podruju RH. Ukoliko HHI
iznosi izmeu 0 i 1.000, smatra se da trite nije koncentrirano; a
ukoliko iznosi vie od 1.800, smatra se da je trite jako koncentrirano.
to se vie pribliava razini od 10.000, sve vie se ukazuje na
postojanje monopola u promatranom segmentu trita.
Prema poslovnom prihodu promatranih 20 najveih tvrtki ostvaruje skoro

20 najveih tvrtki 70% ukupnog poslovnog prihoda svih proizvoaa namjetaja, dok je
ostvaruje skoro 70%
ukupnog poslovnog takoer i velik njihov utjecaj na kretanje zaposlenosti u sektoru
prihoda svih
proizvoaa proizvodnje namjetaja. Tako 20 najveih tvrtki zapoljava 7.279
namjetaja
osoba ili 67% ukupno zaposlenih osoba u ovom sektoru.
Prve tri tvrtke po jaini (CR5), u smisli ostvarenih prihoda u 2004. godini,
ostvaruju 33,5% ukupnih prihoda cijelog sektora, dok koncentracija
prvih pet najvanijih tvrtki iznosi 41,9%. Istovremeno, CR10, odnosno
udio prihoda deset najistaknutijih tvrtki, iznosi 55,2%. Herfindahl -
Hirschman indeks (HHI) za 20 najznaajnijih tvrtki po ostvarenom
poslovnom prihodu u 2004. godini iznosi 486 to ukazuje da u
promatranom sektoru vlada niski stupanj koncentracije, odnosno da su
konkurentski pritisci izraeni.
Navedeni rezultati stupnja koncentracije te HHI identificira konkurentske

pritiske na razini cjelokupnog sektora proizvodnje namjetaja (NKD
Razina konkurentnosti 36.1). Meutim, prema iskustvima domaih proizvoaa moemo

meu razliitim
segmentima proizvodnje zakljuiti kako razina konkurentnosti meu razliitim segmentima
namjetaja varira
proizvodnje namjetaja varira. Tako u segmentu proizvodnje madraca
na podruju Hrvatske posluje tek nekolicina proizvoaa. Takoer se
dodatno istiu dvije tvrtke po visini ostvarenog poslovnog prihoda pa je
u konkretnom segmentu proizvodnje namjetaja stupanj koncentracije
vei, a s time se smanjuju i konkurentski pritisci na tvrtke. Slina razina
stupnja koncentracije prisutna je i kod proizvodnje kuhinjskog
namjetaja u kojoj se po poslovnim rezultatima istiu tri tvrtke. Nii
stupanj trine koncentracije te snanija konkurencija izraeniji su u
segmentima proizvodnje uredskog namjetaja te stolica i sjedalica.
Obzirom da je najvei broj proizvoaa evidentiran upravo u segmentu
proizvodnje ostalog namjetaja te se niti jedna tvrtka uvelike ne istie po
visini poslovnog prihoda, moemo zakljuiti kako je stupanj
koncentracije najmanji upravo u ovom segmentu proizvodnje.
Meutim, gore navedene razine trine koncentracije i konkurentskih

pritisaka po segmentima proizvodnje namjetaja treba uzeti s
odreenom rezervom uslijed nespecijaliziranosti veine domaih
proizvoaa namjetaja u gotovo svim segmentima proizvodnje
namjetaja. Domae tvrtke uglavnom nisu specijalizirane na samo jedan
segment ili samu proizvodnju namjetaja, ve se uglavnom bave i svim
fazama obrade drva, to ukljuuje i primarnu obradu. Ovakav nain
nespecijalizirane proizvodnje veine domaih tvrtki djeluje na
intenziviranje konkurentskih pritisaka meu njima, ponajvie uslijed vika
potranje za tvrdom drvnom graom nad ponudom. I bavljenje svim
fazama obrade drva te proizvodnje namjetaja zahtijeva i veu razinu
potrebnih ulaganja, to poveava fiksne trokove i oteava izlazak s
trita, ali pozitivno utjee na rast industrijskog suparnitva unutar
sektora. Takoer, jo uvijek niski stupanj diferencijacije domaeg
namjetaja i visoki trokovi skladitenja utjeu dodatno na rast
konkurentskih pritisaka meu samim tvrtkama.
Uslijed svega gore navedenog moemo zakljuiti da je u gotovo svim
U gotovo svim
segmentima proizvodnje segmentima proizvodnje namjetaja, bez obzira na neto manji broj
namjetaja stupanj
industrijskog suparnitva domaih proizvoaa u odreenim podsektorima, stupanj industrijskog
je visok
suparnitva visok, dok je jedino kod proizvodnje madraca intenzitet
konkurentskih sila neto manje izraen.
3.2. Industrijska propusnost, odnosno

ulazne barijere
Najznaajnija barijera za ulazak na trite proizvodnje namjetaja u

Republici Hrvatskoj jest izuzetno snana pregovaraka mo dobavljaa,
Najznaajnija barijera za
ulazak jest izuzetno
odnosno postojanje monopola pri nabavi drvne sirovine. Sadanji sustav
snana pregovaraka
nabave drvne sirovine, koji omoguuje garantiranu opskrbu drvnom
mo dobavljaa
sirovinom na srednji rok samo uz zadovoljavanje strogih uvjeta,
obeshrabrujue djeluje na ulazak novih proizvoaa namjetaja na
podruje Hrvatske. Takoer, i sadanji nain odreivanja cijene drvne
sirovine nije u potpunosti utemeljen na trinom principu.
Nepostojanje trita drvne sirovine te primarno obraene drvne grae u

Hrvatskoj primorava tvrtke da se bave gotovo svim fazama obrade drva,
to ukljuuje i poveano ulaganje i visoke fiksne trokove, koji djeluju
obeshrabrujue na ulazak novih tvrtki u proizvodnju namjetaja.
Takoer, i intenziviranjem procesa pribliavanja Republike Hrvatske

Intenziviranjem procesa
Europskoj uniji, najvjerojatnije e se poveat trokovi poetnih ulaganja
pribliavanja RH EU
najvjerojatnije e se uslijed prilagoavanja europskim standardima proizvodnje. Oekuje se
poveat trokovi poetnih
ulaganja da e najvie sredstava biti potrebno za ulaganje u sustave zatite
okolia, pri suenju i skladitenju drvne grae te zbrinjavanju opasnih
tvari, odnosno boja i lakova. Navedeni vii poetni trokovi mogli bi
obeshrabriti mogue strane ulagae te usmjeriti njihova ulaganja u
zemlje u okruenju, koje jo nisu postale kandidati za lanstvo u
Europskoj uniji te nisu obvezne prilagoavati svoje zakone normama
Europske unije.
U posljednje vrijeme konkurencija zemalja s niim trokovima rada,

posebice Kine, stvara pritisak na globalnoj razini na sniavanje cijena
namjetaja, pogotovo ploastog namjetaja. Stoga je danas izuzetno
vano da se namjetaj proizvodi serijski u velikim koliinama kako bi se
smanjili granini fiksni trokovi i poveala meunarodna konkurentnost.
Obzirom na ogranienost domaeg trita uslijed njegove veliine,
odnosno broja potencijalnih kupaca, moe se rei da meunarodni
trend orijentacije prema serijskoj proizvodnji namjetaja predstavlja
jednu od ulaznih barijera, mada znatno slabije izraenu od gore
navedenih uzmu li se u obzir relativno dobri gospodarski i trgovinski
odnosi Hrvatske sa lanicama EU i zemljama u okruenju.
Slinost i ve postojea usklaenost domaih standarda kvalitete

Intenziviranjem procesa
namjetaja s onima u zapadnoeuropskim zemljama, pogotovo s
pribliavanja RH EU
najvjerojatnije e se njemakim, pozitivno utjee na ulazak novih tvrtki na domae trite.
poveat trokovi poetnih
ulaganja Inae, za izdavanje potrebnih certifikata u Hrvatskoj su trenutno
ovlatene dvije tvrtke. Poduzea koja ve posluju na tritima zemalja
Europske unije i navedena harmonizacija domaih propisa sa
standardima EU trebali bi biti dodatan poticaj za realizaciju ulaganja u
sektor proizvodnje namjetaja u Hrvatskoj.
Unato tome to su ulazne barijere trenutno izraene, ponajvie uslijed

postojanja monopola dravnog poduzea pri prodaji drvne sirovine, za
oekivati je da e uskoro doi do liberalizacije navedene djelatnosti, to
e pozitivno utjecati na smanjenje barijera za ulazak tvrtki u proizvodnju
namjetaja u Hrvatskoj. U usporedbi s ostalim zemljama moemo
zakljuiti da je intenzitet ulaznih barijera u Hrvatskoj u sektoru
proizvodnje namjetaja umjeren.
3.3. Opasnost od supstituta, odnosno

zamjenskih proizvoda
U sektoru proizvodnje namjetaja vjerojatnost od zamjena, odnosno

U sektoru proizvodnje uporabe zamjenskih proizvoda, gotovo je nemogua. Trenutni globalni
namjetaja vjerojatnost
od zamjena gotovo je trendovi tovie povoljno djeluju na rast potranje za namjetajem,
nemogua
odnosno sve bre zastarijevanje te krai ivotni vijek namjetaja uslijed
eih promjena dizajna i tehnologije proizvodnje, to povoljno djeluje
na rast potranje za namjetajem.
Eventualna opasnost postoji od promjene trendova, odnosno sve vee

orijentacije na sve veu proizvodnju namjetaja od drugih materijala
osim drva: metala, plastike i stakla, ime jedna od hrvatskih glavnih
prednosti, kvalitetna drvna graa, ne dolazi toliko do izraaja.
Meutim, uslijed smanjenja uporabe drva u proizvodnji namjetaja
posljednjih godina, oekuje se da e drvo i dalje ostati jedna od
najvanijih sirovina za proizvodnju namjetaja radi svojih prednosti u
odnosu na ostale materijale.
3.4. Pregovaraka mo dobavljaa

Trenutno na domau Trenutno na domau proizvodnju namjetaja najznaajnije utjee
proizvodnju namjetaja
najznaajnije utjee snano izraena pregovaraka mo dobavljaa. To se prije svega
snano izraena
odnosi na dobavljae drvne sirovine te elektrine energije, odnosno
pregovaraka mo
dobavljaa najvanijih dobara koji se koriste u intermedijarnoj potronji prilikom
proizvodnje namjetaja. Obzirom da jo uvijek u navedenim
djelatnostima nije u potpunosti liberalizirano poslovanje te da jo
postoje dravni monopoli, trenutni utjecaj na domau proizvodnju
namjetaja je, naalost, negativan.
Prema posljednjim podacima na podruju Republike Hrvatske se nalazi

Administrativno odreena 2,485 milijuna hektara umskih povrina namijenjenih gospodarskom
cijena drvne sirovine ne
predstavlja odnos ponude iskoritavanju, od ega se ak 81% nalazi u dravnom vlasnitvu
i potranje na tritu
uglavnom pod upravljanjem Hrvatskih uma d.d. (H). Stoga je
oekivano da veinu drvne sirovine u Hrvatskoj prodaju H putem javnih
nadmetanja, dok se cijena odreuje formulom utvrenom pravilnikom.
Upravo administrativno odreena cijena drvne sirovine, koja ne
predstavlja odnos ponude i potranje na tritu, ima najznaajniji
negativan utjecaj na sektor proizvodnje namjetaja, ali i na cjelokupnu
drvnu industrije. Takoer, sustav je raspodijele drvne sirovine, ukoliko je
potranja vea od ponude, nedovoljno transparentan te tvrtkama
onemoguuje dugotrajnije planiranje proizvodnje.
Trenutno je cijena hrasta ispod svjetske razine to dovodi do znaajne

potranje, kako domae tako i meunarodne, koja se unato
razmjernom umskom bogatstvu ne moe zadovoljiti. Istovremeno,
cijene se jele i smreke, unato maloj potranji i slaboj prodaji, ne
mijenjaju te se nalaze iznad meunarodne razine cijena to dovodi do
toga da Hrvatska uvozi navedene vrste drvne grae iz drugih zemalja. I
nagle promjene razine cijena, koje su odreene administrativnim putem,
nepovoljno djeluju na domae proizvoae i njihovo poslovanje
pogotovo u kratkom roku jer se ne uspijevaju u tako kratkom vremenu
prilagoditi novim uvjetima na tritu i/ili prebaciti dio trokova na svoga
kupca.
Za jednu od najsnanijih prepreka za realizaciju stranih ulaganja u

Za jednu od najsnanijih
prepreka za realizaciju sektor proizvodnje namjetaja u Hrvatskoj smatramo nemogunost
stranih ulaganja
smatramo nemogunost sklapanja ugovora o suradnji s H na rok dui od pet godina, to je
sklapanja ugovora o
suradnji s H na rok dui izuzetno vano uzme li se u obzir rok povrata investicije. Takoer,
od pet
godina struktura trenutnog ugovora sadri neke stavke koje imaju nepovoljan
utjecaj na rast ulaganja i razvoj samoga sektora proizvodnje namjetaja
u Hrvatskoj. Primjerice, ugovor s H o nabavi drvne sirovine ukljuuje
stavku u kojoj stoji da se promjenom vlasnike strukture tvrtke ugovor
terminira. Navedena stavka ima direktan negativan efekt na realizaciju
eventualnih brownfield stranih ulaganja u promatrani sektor. Takoer,
i kriterij o broju zaposlenih osoba u tvrtkama pri odobravanju ugovora
nepovoljno djeluje na razvoj proizvodnje, jer destimulira ulaganja u
modernizaciju proizvodnje te na taj nain onemoguuje rast
produktivnosti i dostizanje meunarodne konkurentnosti.
Iskustva domaih proizvoaa takoer pokazuju nagle promjene cijene

Iskustva domaih
proizvoaa takoer elektrine energije, najvanijeg energenta koji se koristi u procesu
pokazuju nagle promjene
cijene elektrine proizvodnje namjetaja. Do promjena cijena uglavnom dolazi uslijed
energije
izmjena tarifnih modela, to ima negativan utjecaj na same proizvoae
onemoguujui im dugoronije planiranje proizvodnje te kalkulacije
trokova.
Moemo zakljuiti da izuzetno snana pregovaraka mo dobavljaa u

sektoru proizvodnje namjetaja ima najistaknutiji utjecaj na
determiniranje perspektive razvoja promatrane industrijske grane.
Unato trenutno nepovoljnim utjecajima snane pregovarake moi
dobavljaa na kretanja u proizvodnji namjetaja, Strategija Vlade RH za
razvoj drvne industrije trebala bi dovesti do reformi koje bi uklonile
trenutne nepovoljne utjecaje monopola na domae proizvoae. To se
prije svega odnosi na prijedlog uspostave trita drvne sirovine, to bi
smanjilo trokove proizvoaa namjetaja te omoguilo bru prilagodbu
trenutnoj potranji na tritu. Takoer, i najavljena liberalizacija
elektroenergetske opskrbe povoljno bi trebala djelovati na daljnji razvoj
sektora proizvodnje namjetaja u Hrvatskoj.
3.5. Pregovaraka mo kupaca
Do osamostaljenja Republike Hrvatske veina domaih proizvoaa

uglavnom je bila orijentirana na prodaju svojih proizvoda na tritima
nekadanje drave. Prilikom izlaska na strana trita proizvoai nisu
ostvarivali direktan kontakt sa stranim veletrgovcima i maloprodajom,
ve su izvozili svoje proizvode preko distributera Exportdrva. Nakon
osamostaljenja i gubitka nekadanjih trita intenzivirala su se
nastojanja za izlazak na nova trita. Meutim, nakon to je
Exportdrvo znaajno smanjilo obujam izvoza namjetaja domaih
proizvoaa, proizvoai su zapoeli samostalno, uz pomo Hrvatske
gospodarske komore, odlaziti na sajmove i uspostavljati kontakte sa
stranim kupcima. No, niska razina menaderskih znanja, neiskustvo te
loe poznavanje stranih jezika nepovoljno su se odrazili na
intenziviranje poslovne suradnje te rast izvoza namjetaja.
Uslijed poveane konkurencije u proizvodnji namjetaja na globalnoj
U posljednje vrijeme je
zamjetan trend sve ee razini, pogotovo kineskih proizvoaa, u posljednje vrijeme je zamjetan
izravne suradnje samih
proizvoaa s
trend sve ee izravne suradnje samih proizvoaa s maloprodajnim
maloprodajnim lancima
lancima kako bi se izbjegli posrednici i smanjili trokovi. Takoer,
uslijed poveane konkurencije te hiperprodukcije namjetaja u nekim
zemljama raste i pregovaraka mo maloprodajnih lanaca, koji
ustrajavaju na konstantnom smanjenju cijene proizvoda. I pad potranje
za namjetajem na naim najvanijim izvoznim tritima, pogotovo u
Njemakoj, dodatno je utjecao na poveanje pritisaka na domae
proizvoae da smanjuju cijene svojih proizvoda.
Takoer, nekolicina domaih proizvoaa proizvodi dijelove ili cijeli

komad namjetaja direktno za poznate strane proizvoae, poput IKEA-
e. Domai proizvoai proizvode po ve gotovim nacrtima i dizajnima
kupca te minimalno sudjeluju u samoj fazi razvoja proizvoda.
Pregovaraka mo kupaca u ovom sluaju jo je naglaenija jer pri
ovako definiranom poslovnom odnosu kupci zahtijevaju konstantno
smanjenje cijene jedinice proizvoda tijekom trajanja ugovora.
Prema nekim nedavnim istraivanjima trita glavni odluujui faktori pri

Glavni odluujui faktori
pri odluci o kupnji odluci o kupnji namjetaja su dizajn i cijena to dodano potvruje na
namjetaja su dizajn i
cijena zakljuak da je u promatranom sektoru pregovaraka mo kupaca
znatno izraena.
4. SWOT analiza
U proizvodnji namjetaja odredili smo sljedee najistaknutije prednosti
karakteristine za Hrvatsku:
dostupnost kvalitetne drvne grae - uslijed manjeg intenziteta
iskoritavanja u prolosti te sustavne brige o umskim povrinama
Hrvatska obiluje kvalitetnom drvnom sirovinom. Dok su u Europi
veinom prisutne takozvane plantane ume, odnosno sadnja
stabala loije kvalitete umjetnim putem, Hrvatska istovremeno
obiluje autohtonim umama. Upravo zbog kvalitetne drvne grae
Hrvatska ima najveu komparativnu prednost u proizvodnji
namjetaja od punog drva te proizvodnji furnira u odnosu na
svoje glavne konkurente.
tradicija u proizvodnji namjetaja - dugotrajno iskustvo u

proizvodnji kvalitetnog namjetaja i u velikim tvrtkama i u malim
obrtima. Snani temelji za daljnji razvoj ove industrijske grane
nalaze se u iskusnoj i strunoj radnoj snazi, kako radnika koji
direktno sudjeluju u proizvodnji tako i inenjera.
nie cijene rada nego u zemljama EU - predstavljaju veliku

prednost Hrvatske, ali iskljuivo u proizvodnji namjetaja s
veom dodanom vrijednou uslijed kvalitete i/ili dizajna
proizvoda. Meutim, u ostalim segmentima proizvodnje,
pogotovo u serijskoj proizvodnji namjetaja uz upotrebu sirovine
loije kvalitete, vlada vea konkurencija zemalja sa znatno niim
trokovima rada od Hrvatske, poput dalekoistonih zemalja te
ostalih tranzicijskih zemalja.
rast potronje na domaem tritu posljednjih nekoliko godina
domaa potranja biljei snaan rast od oko 8% godinje.
Meutim, veina domae potranje se i dalje pokriva rastom
uvoza uslijed trenutne orijentiranosti domaih proizvoaa na
izvoz.
Najvaniji nedostaci hrvatske proizvodnje namjetaja u usporedbi s

ostalim zemljama su:
trenutna orijentiranost na proizvodnju u velikim serijama -
posljedica je nekadanje orijentiranost iskljuivo na podruje
zemalja bive Jugoslavije. Navedeni tip proizvodnje
onemoguuje u potpunosti iskoritavanje komparativnih prednosti
koje Hrvatska posjeduje. Istovremeno, serijsku proizvodnju
odlikuju proizvodi manje dodane vrijednosti, koji teko
pronalaze trite uslijed vee meunarodne konkurencije u
promatranom segmentu trita gdje je najznaajniji faktor cijena
proizvoda. Hrvatska proizvodnja namjetaja bi se, upravo
suprotno, trebala orijentirati na proizvodnju kvalitetnog
namjetaja u malim serijama, odnosno takozvanu proizvodnju u
malim serijama.
tehnoloka zastarjelost proizvodnih pogona upravo uslijed

zatvorenosti biveg trita domai proizvoai nisu bili primorani
ulagati u poboljanje kvalitete svojih proizvoda te unapreenje
proizvodnje. Uslijed dugog razdoblja podinvestiranosti razina
tehnoloke opremljenosti domaih proizvoaa znaajno je
ispod prosjeka proizvoaa u europskim zemljama. Istovremeno,
sloeni uvjeti i visoka cijena kapitala onemoguuju domaim
proizvoaima modernizaciju postrojenja u kraem roku.
nespecijaliziranost domaih tvrtki veina domaih proizvoaa
namjetaja sudjeluje u svima fazama obrade drva: od sirovine
pa do gotovog proizvoda, odnosno namjetaja. Veina
proizvoaa nije fokusirana na samo jedan segment proizvodnje
namjetaja, to im onemoguuje specijalizaciju na pojedinu fazu
proizvodnje te nisu u mogunosti unaprijediti svoju proizvodnju i
smanjiti trokove. Istovremeno, ovakva organizacija proizvodnje
negativno utjee na fleksibilnost tvrtki i mogunosti
prilagoavanja promjenama na tritu. Takoer, ne postoji
potreba za povezivanje meu tvrtkama i njihovom meusobnom
suradnjom, primjerice kroz clustere koji su u nekim razvijenim
zemljama nositelji proizvodnje namjetaja.
nepostojanje trita drvne sirovine veina drvne sirovine (oko

80%) u Hrvatskoj nalazi se u vlasnitvu Hrvatskih uma te ih
navedena tvrtka i prodaje na aukcijama, a cijena se odreuje
putem pravilnika. Obzirom da koliina proizvodnje namjetaja
znaajno varira kod veine domaih tvrtki, a drvna graa nije
uvijek dostupna preko Hrvatskih uma, mnoge tvrtke kupuju
znaajne koliine sirovine koje potom skladite na dui rok.
Osim samog financijskog gubitka skladitenjem na dui rok,
drvna graa takoer gubi svoju kvalitetu to se odraava i na
kvaliteti finalnog proizvoda. Nedostaju i veletrgovci drvne grae,
koji bi na sebe preuzeli troak skladitenja, te terminski ugovori
na kupnju drvne sirovine.
nepostojanje razvoja proizvoda po nekim pokazateljima ak

65% tvrtki u Hrvatskoj koje se bave proizvodnjom namjetaja ne
posjeduje odjel za razvoj proizvoda, a ak 55% njih ne koristi
usluge dizajnera uope. Takoer, esta je pojava da i, ukoliko
doe do suradnje dizajnera i proizvoaa, est je sluaj da se
idejna rjeenja ne mogu realizirati u praksi. Obzirom da na
potranju za namjetajem danas veinom odreuje dizajn,
neulaganje u razvoj proizvoda onemoguava zadravanje
postojeih i ulazak na nova trita. Takoer, i upravljanje
kvalitetom proizvoda u domaoj proizvodnji prilino je
zanemareno te svega mali broj tvrtki posjeduje meunarodne
certifikate (oko 3% tvrtki u drvnom sektoru posjeduje ISO
certifikat).
Mogunosti za daljnji razvoj proizvodnje namjetaja su:

strana ulaganja ve renomiranih stranih ulagaa - omoguila bi
tehnoloku modernizaciju proizvodnje te donijela pristup novim
tritima. Sektor primarne obrade drva i proizvodnje namjetaja
u veini tranzicijskih zemalja ve je privukao znaajan iznos
stranih ulaganja, dok su u Hrvatsku barem zasada u veem broju
izostala.
prihvaanje austrijskog modela proizvodnje namjetaja, odnosno

klasterizacija omoguilo bi domaim tvrtkama specijalizaciju
na pojedinu fazu izrade namjetaja i veu fleksibilnost
proizvodnje, a navedeni tip organizacije poslovanja ve se
dokazao kao vrlo uspjean. Takoer, obzirom da se danas
namjetaj ne proizvodi iskljuivo od drva ve se sve ee
upotrebljavaju i razni metali, staklo te plastika, nuna je
specijalizacija tvrtki na pojedini segment proizvodnje uslijed
poveanja kvalitete te smanjenja trokova. Istovremeno, lanovi
drvnog clustera mogli bi profitirati i od povoljnije cijene drvne
sirovine kroz sustav zajednike nabave te jeftinije cijene
energenata, a posebice se to odnosi na elektrinu energiju.
blizina najvanijih trita te pristupanje EU predstavlja veliku

prednost Hrvatske prvenstveno u usporedbi s prekomorskim
konkurentima. Omoguuje se izrada i isporuka kupcima u znatno
kraem vremenu te stalno praenje trendova na tritu.
rast prodaje na domaem tritu obzirom na snaan rast

turistikog sektora u posljednjih nekoliko godina realno je
oekivati i rast investicija hotelijerskog sektora u obnovu i
modernizaciju unutranjosti. Ukljuivanjem domaih proizvoaa
namjetaja u dobavljaki lanac hotela omoguio bi se rast
njihove prodaje, neizravna promidba hrvatskog namjetaja te
bi se smanjio vanjskotrgovinski deficit.
U srednjoronom razdoblju potencijalne opasnosti za razvoj

proizvodnje namjetaja su:
konkurencija zemalja s niim trokovima rada obzirom na
trenutnu strukturu hrvatske proizvodnje konkurencija navedenih
zemalja predstavlja veliki problem domaim proizvoaima.
Meutim, orijentacijom proizvodnje prema proizvodima s veom
dodanom vrijednou pritisci promatrane konkurencije trebali bi
oslabjeti.
poveanje trokova uslijed potrebe usklaivanja s EU normama

postoji realna mogunost da e pristupanje Hrvatske EU donijeti
zakonsku obvezu domaim tvrtkama da prilagode svoju
proizvodnju EU standardima, to e zahtijevati i dodatne
investicije. Smatra se da e najvie ulaganja biti potrebno u
sustave zatite okolia te zbrinjavanja tetnih tvari, poput boja i
lakova.
5. ivotni ciklus industrije

Model na koji emo se pozivati kada govorimo o ivotnom ciklusu
industrije jest model koji su razvili Hill i Jones. Ovaj model je vrlo
pogodan pri analiziranju efekta razvoja pojedine industrije na
konkurentsku snagu poduzea. Model identificira 5 razliitih okruenja,
svaki povezan s odreenom fazom razvoja industrije:
1. Embrionalno industrijsko okruenje

2. Okruenje u rastuoj industriji
3. Podrhtavajue industrijsko okruenje
4. Okruenje u zreloj industriji
5. Okruenje u padajuoj industriji
1. Embrionalno industrijsko okruenje
Industrijsko okruenje u fazi uvoenja karakterizira rast trita, mala

konkurencija, nova tehnologija, velika potreba za kapitalnim
ulaganjima i visoke cijene. Trini rast zapoinje od vrlo niske baze i
rapidno raste. Proizvodi su strani potencijalnim korisnicima, no
poetna potranja za proizvodima poinje rasti. Konkurencija je u
ranoj, neprofitabilnoj fazi.
Tehnoloki razvitak unutar novostvorene industrije zahtijeva

proizvodne inovacije i mnogo tehnolokih promjena. Dominantni
tehnoloki dizajn i standard nisu jo formirani. Kreatori novog
proizvoda nisu u potpunosti upoznati s proizvodnom tehnologijom.
Samo nekoliko pionira istrauje trite, a proizvoai su
koncentrirani prema sebi i novom proizvodu, a ne konkurenciji.
Potreba za kapitalnim investiranjem je znaajna. Ulaganja su

potrebna da bi se podrali trokove organiziranja novog poslovnog
pothvata i razvitka novih proizvoda i/ili usluga. K tome, cijene su
visoke i prilino promjenjive. Usprkos visokim i promjenjivim
cijenama, kupci su spremni platiti tako visoku cijenu za nove
proizvode i/ili usluge i spremni su tolerirati eksplozije u razinama
cijena. Prodaja je spora i u malim koliinama. Ipak, kako se
industrija razvija, volumen prodaje raste. Pothvati stvaraju vrlo malo
prihoda, profiti su uglavnom negativni i poduzee je izloeno
visokim razinama trokova.
2. Okruenje u rastuoj industriji
Kako prvi kupci iskuavaju novi proizvod, prodaja raste, a slijedi ih i

rast prihoda. Ovo je idealna faza za poduzee da uvede novi
proizvod na trite jer jo uvijek moe uivati u monopolu, upravo
karakteristinim za ovu fazu rasta. Poduzee ubire sav profit
ostvaren prodajom novog proizvoda, no prodaja je jo uvijek u
osjetljivoj fazi.
Konkurencija takoer promatra kako tee prodaja novog proizvoda.

Na nesreu poduzea pionira, konkurencija uoava uspjeh novog
proizvoda. Iako druga poduzea ne mogu biti prva na tritu, ure
tritu ponuditi svoje proizvode kako bi uhvatili svoj dio profita koji
se ostvaruje u novostvorenoj industriji. Iako ukupna prodaja i profiti
nastavljaju s rastom kroz cijelu fazu rasta, oni postaju raspreni
izmeu mnogo proizvoaa.
3. Podrhtavajue industrijsko okruenje
U ovoj fazi dolazi do prvih ispadanja neuspjenih trinih igraa.

Proizvoda na tritu je mnogo i u raznim varijacijama. Konkurencija
je jaka i poduzea se bore za to vei trini udio. Industrija je u
fazi rasta, poduzea je mnogo, a ukupan profit industrije je velik
zbog visoke prodaje i velikog broja prodanih jedinica proizvoda.
Profiti po jedinici prodanog proizvoda poinju padati i dolazi do
raslojavanja poduzea u industriji.
Nakon inicijalnog masovnog ulaska na trite u fazi rasta,

proizvoai se dijele na uspjena i neuspjena. Tada dolazi do
spajanja, akvizicija i bankrota tzv. lakomislenih poduzea koja su
ula na trite da ostvare to vee profite koje generira nova
brzorastua i profitna industrija.
Dakle, poduzea koja su se pokazala kao slabi natjecatelji

naputaju trite, a uspjeni konkurenti zauzimaju njihovo mjesto i
prihvaaju izazove koje donosi slijedea faza ivotnog ciklusa.
Samo da naglasimo, usprkos spajanjima i izlascima neuspjenih
poduzea s trita, konkurencija na tritu je jo uvijek jaka i
natjecatelja je mnogo.
4. Zrelo industrijsko okruenje
Ovo je faza u kojoj se rast ciklusa privodi kraju, trite postaje vrlo
konkurentno i ovaj trend se nastavlja i u ranom razdoblju faze
zrelosti industrije. Osim mnogo proizvoaa koji nude svoje
proizvode, proizvoai nastavljaju s diferencijacijom proizvoda
zapoetom u fazi rasta.
S tako velikim brojem poduzea na tritu, konkurencija postaje jo

ea. Ukupna prodaja raste samo u prvom razdoblju faze zrelosti.
Nakon toga profiti poinju padati i industrija prestaje biti atraktivna.
U fazi rasta, ak su i loija poduzea zaraivala novac. U fazi

zrelosti samo najbolja poduzea i njihovi proizvodi preivljavaju.
Proizvoai poinju ispadati iz igre u onim trenucima kada se
njihovi profiti pretvore u gubitak.
5. Padajue industrijsko okruenje
Broj poduzea koja naputaju trite nastavlja se i ubrzava u fazi

opadanja. Borba za trini udjel izmeu poduzea postaje
preskupa, tako da su poduzea prisiljena na konsolidaciju ili na
bankrot. U ovoj fazi efikasnost poduzea igra najvaniju ulogu.
Trite poinje doivljavati proizvod kao stari i potranja za
proizvodom se smanjuje.
Proizvod e egzistirati onoliko dugo koliko e proizvoaima

donositi profite. Poduzea e se odupirati prelasku na alternativu jer
dokle god se trina nia moe dobro opsluivati biti e i
proizvodnje. Na kraju e se poduzea prebaciti na proizvodnju
nekog drugog proizvoda pa e i preostala poduzea biti prisiljena
prestati proizvoditi proizvod. S time zavrava ivotni ciklus
proizvoda jer on prestankom proizvodnje nestaje s trita.
Industrija koja je proizvodila proizvod nastavit e s postojanjem, no
u izmjenom obliku, jer proizvod koji je stvorio industriju vie ne
postoji. Primjerice, vinilska ploa je stvorila muziku industriju, no
novi proizvodi poput kazete i CD-a zamijenile su vinilsku plou.
Muzika industrija nastavila je svoj ivotni ciklus, ali sada
proizvodei nove proizvode.
Zakljuak:
Analiza se temelji na 20 najznaajnijih Tvrtka u sektoru. Rast

prihoda u sektoru je oko tri puta vei od rasta bruto domaeg
proizvoda u RH u 2004. godini. Mara zarade prije amortizacije
Industrija je
smjetena u kamata i poreza je stabilna i via ne kod usporednih Tvrtka u
podrhtavajue Sloveniji (u prilogu). Prosjeni prihod po kompaniji iznosi oko 12
industrijsko okruenje
milijuna Eura, a to je 35% nego kod usporedivih Tvrtka u sluaju
Slovenije. Slovenski uzorak pokazuje znakove ulaska u zrelu fazu
(smanjenje prodaje, nie margine) Pregovaraka snaga kupaca
raste usljed meunarodne konkurencije na domaem tritu, tako da
oekujemo daljnji pritisak na mare. Hrvatsku industriju namjetaja
smo pozicionirali Podrhtavajue industrijsko okruenje. Kao
rezultat oekujemo snaniji trend spajanja i pripajanja u slijedeih 3-
5 godina, kao i daljnji pritiskom na sadanje mare.
Industrija je
smjetena u
podrhtavajue
industrijsko
okruenje
Popis 20 najznaajnijih Tvrtka po kriteriju poslovnih prihoda:

Tvrtke
A-G DINAS D.O.O.
BOR D. D.
BRESTOVAC TVORNICA NAMJETAJA D.O.O.
CALLIGARIS D.O.O.
CIPRIJANOVI D.O.O.
D.I. SEKULI D.O.O.
DRVNA INDUSTRIJA GELI D.O.O.
DRVNA INDUSTRIJA NOVOSELEC D.O.O.
FINVEST CORP D. D.
GAJ-SLATINA D.O.O.
HESPO D.O.O.
KOSTEL PROMET D.O.O.
KRAGI D.O.O.
L&P TEHNOLOGIJE D.O.O.
MUNDUS V.T.S. PROIZVODNJA I OPREMANJE D.O.O.
ORIOLIK D.D.
PRIMA COMMERCE D.O.O.
PROMMING D.O.O. AKOVEC
SPIN VALIS D. D. POEGA
TVIN D.O.O.
6. Procjena konkurentnosti
peer analiza
Dodatak
7. Zakljuak
Unato kvalitetnoj drvnoj grai Hrvatska je dosada zabiljeila
Unato komparativnim
prednostima Hrvatska relativno nisku razinu stranih ulaganja u sektor proizvodnje
je dosada zabiljeila
relativno nisku razinu namjetaja. Potencijal za realizaciju izravnih stranih ulaganja postoji
stranih ulaganja
pogotovo za otvaranje ili kupnju ve postojeih tvrtki koje bi se
orijentirale veinom na proizvodnju masivnog namjetaja, odnosno
stolica i sjedalica te stolova i komoda. Uzmu li se u obzir
komparativne prednosti glavnih konkurenata najvei potencijal za
realizaciju stranih ulaganja vidimo u proizvodnji u malim serijama
visokokvalitetnog ploastog namjetaja. Odnosno za ulaganja u
proizvodnju custom-made visoko kvalitetnog namjetaja, ime bi
do izraaja dola kvaliteta domae drvne sirovine. Takoer postoje
mogunosti i za ulaganje u pogone za primarnu obradu drva
odnosno u pilane i suione velikih kapaciteta. U narednim godinama
oekujemo razvoj sektora proizvodnje namjetaja te nastavak rasta
meunarodne potranje, ali i konkurencije, to bi moglo dovesti do
rasta interesa stranih tvrtki za ulaganje u Hrvatsku.
Mogunosti za Mogunosti za ulaganja u Hrvatsku nisu ograniene samo na tvrtke

ulaganja u Hrvatsku
nisu ograniene samo koje su direktni proizvoai namjetaja, ve postoji i perspektiva
na tvrtke koje su
direktni proizvoai ulaganja u tvrtke koje sudjeluju u dobavljakom lancu. To se prije
namjetaja, ve postoji
svega odnosi na otvaranje pilana velikih kapaciteta, koje bi osim
i perspektiva ulaganja
u tvrtke koje sudjeluju u domaih proizvoaa namjetaja mogle opskrbljivati i proizvoae
dobavljakom lancu
u susjednim zemljama, pogotovo u Italiji. Trenutno se veina
primarne obrade drva u Hrvatskoj odnosi na male pilane koje
kvalitetom te cijenom obrade teko mogu biti meunarodno
konkurentni. Takoer postoji i odreeni potencijal za ulaganja u
tvrtke koje proizvode okove, kvake te ostale metalne dijelove koji se
koriste prilikom proizvodnje namjetaja, obzirom da je trenutno broj
navedenih proizvoaa u Hrvatskoj zanemariv.
1 Dodatak: CARDS 2002 Project
HRVATSKA Prihodi u 2004 u EBITDA* 2003 EBITDA* 2004 Rast prihoda 03/04
Tvrtka 1 40.260.704 10,78% 6,61% -3,74%

Tvrtka 2 34.744.338 6,95% 11,20% 7,63%
Tvrtka 3 20.930.610 10,45% 15,11% 25,08%
Tvrtka 4 17.951.675 20,28% 22,88% 28,72%
Tvrtka 5 14.804.485 8,83% 9,29% -10,51%
Tvrtka 6 13.846.324 9,92% 7,43% -11,95%
Tvrtka 7 11.753.471 9,70% 18,89% 24,26%
Tvrtka 8 8.950.594 6,89% 0,86% 6,35%
Tvrtka 9 8.565.297 6,13% 4,05% 20,97%
Tvrtka 10 8.348.931 24,50% 26,80% 51,13%
Tvrtka 11 7.837.632 10,49% 11,78% 23,48%
Tvrtka 12 7.060.181 2,82% 4,06% 3,97%
Tvrtka 13 6.539.983 3,75% -0,93% 0,50%
Tvrtka 14 6.323.182 -1,44% -4,22% -4,49%
Tvrtka 15 5.799.158 19,87% 12,60% 23,69%
Tvrtka 16 5.781.819 14,63% 14,69% 4,67%
Tvrtka 17 4.774.893 22,68% 11,71% 308,75%
Tvrtka 18 4.345.890 -4,00% 1,84% 43,31%
Tvrtka 19 4.323.185 5,01% 5,32% -7,23%
Tvrtka 20 4.108.328 2,63% -2,12% -11,72%
Jednostavni prosjek 11.852.534 9,54% 8,89% 26,14%
Bez Tvrtke 17 netipian primjer 11,27%
Rast prihoda u zadnjih 5

SLOVENIJA Prihod u 2004 u EBITDA mara Bruto mara godina
ALPLES, D.D., ELEZNIKI 24.159.000 15,32% 39,60% -1,76%

BREST-POHITVO D.O.O. CERKNICA 17.128.000 2,60% 27,03% -9,76%
GORENJE NO, D.O.O. VELENJE-GORENJE 39.118.000 7,63% 61,90% 3,28%
KLI LOGATEC, D.D. 19.260.000 4,26% 39,51% -4,32%
LIK KOEVJE D.D.
LIKO VRHNIKA, D.D. 21.718.000 7,08% 34,74% -0,95%
LIPA AJDOVINA D.D. 10.879.000 -6,40% 22,48% 6,63%
NOVA OPREMA D.D. SLOVENJ GRADEC
NOVOLES D.D. STRAA 26.695.000 4,51% 34,86% -6,92%
POHITVO BREICE d.d. 6.267.000 4,69% 20,10% -1,07%
ROGAKA LES d.o.o. PODPLAT 3.500.000 -5,65% 40,94% 1,90%
SVEA, D.D., ZAGORJE OB SAVI 16.984.000 6,57% 27,06% 0,67%
Jednostavni prosjek 18.570.800 4,06% 34,82% -1,23%

Furniture CRO PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Furniture CRO PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ANALIZA SEKTORA

4. SWOT analiza ____________________________________________________ 30

Prema drugom izvoru, 100 tvrtki s vie od 10 zaposlenih s osnovnom

U robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom skupina djelatnosti

Izvor: wiiw, DZS, izraun autora

Meu skupinom djelatnosti pod ifrom NKD 36 najznaajnija je

U Republici Hrvatskoj tijekom 2004. godine bilo je registrirano 365

2.1. Definiranje proizvoda industrije-

Proizvodnju namjetaja Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti samu proizvodnju namjetaja

Proizvodnja stolica i sjedala (NKD 36.11)

Unutar svakog od gore navedenog podsektora proizvodnja se jo

Obzirom na samu tehnologiju proizvodnje, namjetaj moemo podijeliti

2.2. Veliina trita

Ukupna vrijednost izvoza namjetaja u 2004. godini iznosila je preko

Izvor: DZS, HGK, FINA, izraun autora

Proizvodnja stolica i sjedalica (NKD 36.11)

U navedenom podsektoru tijekom 2004. godine bilo je registrirano 38

U 2004. godini proizvedeno je ukupno 2.476.602 komada stolica i

Tijekom 2004., u odnosu na 2003. godinu, proizvodnja stolica i

Istovremeno uvoz sjedalica i stolica tijekom promatrane godine

Vidljivo je da se veinom Unato pozitivnoj vanjskotrgovinskoj bilanci vidljivo je da se veinom

Tablica 3: Uvoz i izvoz stolica i sjedalica, EUR

2002 2003 2004

Tijekom 2004. godine u promatranoj proizvodnji bila je registrirana 71

Tijekom 2004. godine proizvedeno je 505.273 komada namjetaja za

U 2004. godini vrijednost izvoza namjetaja za poslovne i prodajne

Iste godine vrijednost uvoza istih proizvoda iznosila je ak 34,7 milijuna

2002 2003 2004

Proizvodnja ostalog kuhinjskog namjetaja

39 tvrtki zapoljavale su Prema posljednjim raspoloivim podacima u Republici Hrvatskoj je u

U 2004. godini proizvedeno je ukupno 129.550 komada iskljuivo

U 2004. godini ukupno je izvezeno 900 tisua eura vrijednog

Iste godine uvezeno je kuhinjskog namjetaja u vrijednosti od ak 23,85

Tablica 5: Uvoz i izvoz kuhinjskog namjetaja, EUR

Izvor: DZS, izrauna autora

Proizvodnja ostalog namjetaja

212 tvrtki zajedno su Podsektor proizvodnje ostalog namjetaja veinom obuhvaa

Podsektor proizvodnje ostalog namjetaja u 2004. godini proizveo je

U 2004. godini domai proizvoai zaposleni u proizvodnji ostalog

Iste godine uvezeno je robe u vrijednosti od 99 milijuna eura, od ega

Tablica 6: Uvoz i izvoz ostalog namjetaja, EUR

Izvor: DZS, izrauna autora

Svega pet tvrtki

Sama proizvodnja madraca dijeli se na izradu nosaa madraca,

Tablica 7: Uvoz i izvoz madraca, EUR

Izvor: DZS, izrauna autora

2.2. Trite rada

Na kraju 2005. godine na podruju Republike Hrvatske ukupno je bilo

Takoer, s obzirom na trenutnu nefleksibilnost odnosno lou mobilnost

Tablica 8: Broj nezaposlenih osoba na kraju 2005.

3.1. Analiza industrijskog suparnitva

Tablica 10: Poslovni prihodi i broj zaposlenih 20 najistaknutijih

Prema poslovnom prihodu promatranih 20 najveih tvrtki ostvaruje skoro

Navedeni rezultati stupnja koncentracije te HHI identificira konkurentske

Razina konkurentnosti 36.1). Meutim, prema iskustvima domaih proizvoaa moemo

Meutim, gore navedene razine trine koncentracije i konkurentskih

3.2. Industrijska propusnost, odnosno

Najznaajnija barijera za ulazak na trite proizvodnje namjetaja u

Nepostojanje trita drvne sirovine te primarno obraene drvne grae u

Takoer, i intenziviranjem procesa pribliavanja Republike Hrvatske

U posljednje vrijeme konkurencija zemalja s niim trokovima rada,

Slinost i ve postojea usklaenost domaih standarda kvalitete

Unato tome to su ulazne barijere trenutno izraene, ponajvie uslijed