M E U NARO D N I SI M P OZIJ

oz i j
SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.

p
u n i sim
r o d ni na
na
Meu

1
 M e u n a r o d n i n a u n i s i m p oz i j

B A U H A U S U I VO T U I D J E L U
S E L M A N A S E L M A N AG I A

S a rajevo, 23 . o k to b ra 2014 .
Akade mija likovnih umjetnosti u S arajevo

Sarajevo, 2014.
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SELMANA SELMANAGIA SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.

SADRAJ

5
Program.................................................................................................................................................. 6 Karin erman, Nataa Jaki, Dubravko Bai
UVOD....................................................................................................................................................... 8 BAUHAUSOVSKA MISAO U POSLIJERATNOM
OPUSU GUSTAVA BOHUTINSKOG.....................................................................................21
Andrea Contursi
GRADSKA GUSTOA KAO GARANT JEDNAKOSTI: SELMANAGI, Fehim Hadimuhamedovi
STANDARDIZACIJA, IZOTROPNI PROSTOR I UGAONI PROZOR:
HILBERSEIMER I BAUHAUSOVA KOLA URBANOG DIZAJNA.....................12
BAUHAUSOVSKO NASLIJEE U BOSNI I HERCEGOVINI U
Aida Abadi Hodi
ARHITEKTURI PRIJE I POSLIJE II SVJETSKOG RATA...........................................22
RECEPCIJA BAUHAUSA U DDR-U: OD DEBATE PROTIV FORMALIZMA
Peter Peer
DO OBRATA KA FUNKCIONALNOM DIZAJNU: ULOGA I ZNAAJ
SVA ARHITEKTURA PROSTORNA JE UMJETNOST:
SELMANA SELMANAGIA.......................................................................................................13 SKICA ARHITEKTONSKOG DJELA HUBERTA HOFFMANNA........................24
Leonie Baumann Vesna Metri
4
SELMAN SELMANAGI: SVAKO IMA IDEJU ZA BAUHAUS KAO OBRAZOVNI MODEL:
DIZAJNIRANJE SVIJETA.........................................................................................................14 PRIMJERI NASTAVNIH PROGRAMA POSLIJE 1945...............................................25

Steffen Schuhmann
O MOM STOLU, MOJOJ STOLICI I KUI U UESNICI

KOJOJ IVIM KAKO SAM UPOZNAO SELMANAGIA......................................15 Prof. dr. Aida Abadi Hodi, Filozofski fakultet u Sarajevu
Leonie Baumann, Kunsthochschule Berlin-Weiensee
Barbara Sterle Vurnik
Dr. Andrea Contursi, Kln
NASLIJEE BAUHAUSA I AVGUSTA ERNIGOJA TE NJIHOVO
Prof. dr. Fehim Hadimuhamedovi, Akademija likovnih
DJELOVANJE U SAVREMENIM PRAKSAMA................................................................16
umjetnosti u Sarajevu
Jadranka Vinterhalter Dr. Antonija Mlikota, Odjel za povijest umjetnosti Sveuilita u Zadru
ARHIVI KAO UVARI MEMORIJE I REFERENTNI IZVORI U Vesna Metri, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu
Dr. Peter Peer, Universalmuseum Joanneum, Graz
ISTRAIVANJU BAUHAUSA I NJEGOVIH UTJECAJA...........................................18
Prof. Steffan Schuhmann, Kunsthochschule Berlin-Weiensee
Antonija Mlikota
Barbara Sterle Vurnik, Muzej kofja Loka
O TRAENJU OPIPLJIVIH ZNAENJA KROZ MATERIJU: Prof. dr. Karin erman, Arhitektonski fakultet u Zagrebu
PRIA O OTTI BERGER...............................................................................................................19 Jadranka Vinterhalter, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU
SELMANA SELMANAGIA
Program
MEUNARODNOG NAUNOG SIMPOZIJA
BAUHAUS U IVOTU I DJELU SELMANA SELMANAGIA
etvrtak, 23. oktobra 2014.
Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu
9.30-10.00
Prijem i registracija uesnika
10.00-10.30
Pozdravna rije i otvaranje
Simpozija
Prof. Amela Hadimejli Keo,
dekanesa Akademije likovnih
umjetnosti u Sarajevu
Salmir Kaplan, ministar kulture
i sporta Federacije Bosne i
Hercegovine
6 11.30-12.00
Eva Brunovi, naelnica Slube
za muzejsko-galerijsku i likovnu
djelatnost pri Ministarstvu kulture
Republike Hrvatske
Prof. dr. Ugo Vlaisavljevi, prorektor
za meunarodnu saradnju
Univerziteta u Sarajevu
10.30 13.00
PRVI TEMATSKI BLOK:
Selman Selmanagi i tradicija
Bauhausa u kontekstu
DDR-a - Izazovi i modaliteti
recepcije/ Bauhaus u osvit
stogodinjice (1919-2019):
Izmeu utopije i novih vizija?
(Moderator: prof. dr. Fehim
Hadimuhamedovi, Akademija
likovnih umjetnosti u Sarajevu)
10.30-11.00
Dr. Andrea Contursi, dipl. ing., Kln
Gradska gustoa kao garant
jednakosti: Selmanagi, Hilberseimer
i Bauhausova kola urbanog dizajna
11.00-11.30
Prof. dr. Aida Abadi Hodi,
Filozofski fakultet u Sarajevu
Recepcija Bauhausa u DDR-u:
Od debate protiv formalizma do
obrata ka funkcionalnom dizajnu:
Uloga i znaaj Selmana Selmanagia
Leonie Baumann,
Kunsthochschule Weiensee, Berlin
Restauracija aule KHS Weiensee
Selmana Selmanagia (1956-2012)
12.00-12.30
Prof. Steffen Schuhmann,
Kunsthochschule Weiensee, Berlin
O mom stolu, mojoj stolici i kui u
kojoj ivim kako sam upoznao
Selmanagia
12.30-13.00
Barbara Sterle Vurnik,
Muzej kofja Loka
Batina Bauhausa i Avgusta
ernigoja i njeno naslijee u
suvremenim praksama
13.00-14.00
Ruak, kafe-pauza
M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.
14.00-15.00
Prezentacija Baunet studentskih
radionica Galerija Akademije
likovnih umjetnosti u Sarajevu,
studentske klase
Akademija likovnih umjetnosti u
Sarajevu, Odsjek za grafiki dizajn
Razgovor sa Selmanom
Selmanagiem
Voditelji radionice: prof. Amra
Zulfikarpai, van. prof. Bojan
Hadihalilovi, van. prof.Dalida
Kari-Hadiahmetovi
Akademija likovnih umjetnosti u
Sarajevu, Odsjek za produkt dizajn
Naslijee Bauhausa danas -
eksperimenti iz radionice
Voditelji radionice: van. prof. Salih opusu Gustava Bohutinskog
Teskeredi, doc.Jasna Mujki
Arhitektonski fakultet u Sarajevu,
Katedra za teoriju i historiju
arhitekture
Bauhaus paradoks: Racionalna
utopija - Otvoreni javni prostor
ispred Pozorita mladih u Sarajevu
Voditelji radionice: Doc. dr. Aida
Idrizbegovi-Zgoni, DI Azra
Suljki, MSc.
Filozofski fakultet u Sarajevu,
Katedra za historiju umjetnosti
Arhitektura izvan etiri zida:
Selmanagi i Bauhaus danas
Voditelj radionice: prof. dr. Aida
Abadi Hodi
15.00-19.00
DRUGI TEMATSKI BLOK:
Studenti iz Kraljevine Jugoslavije
na Bauhausu i izvori za prouavanje
njihovih opusa / Bauhaus u
modernoj i savremenoj arhitekturi i
obrazovnim modelima BiH i Evrope
(Moderator: prof. dr. Aida Abadi
Hodi, Filozofski fakultet u
Sarajevu)
15.00-15.30
Jadranka Vinterhalter, Muzej
suvremene umjetnosti u Zagrebu
Arhivi kao uvari memorije i
referentni izvori u istraivanju
Bauhausa i njegovih utjecaja
15.30-16.00
Dr. Antonija Mlikota, Odjel za povijest 7
umjetnosti Sveuilita u Zadru
O traenju opipljivih znaenja kroz
materiju: Pria o Otti Berger
16.00-16.30
Prof. dr. Karin erman, doc. dr.
Nataa Jaki, mr. Dubravko Bai,
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Bauhausovska misao u poslijeratnom
16.30-17.00
Kafe-pauza
17.00-17.30
Prof. dr. Fehim Hadimuhamedovi,
Akademija likovnih umjetnosti
u Sarajevu
Standardizacija, izotropni prostor i
ugaoni prozor: Bauhausovsko naslijee
u Bosni i Hercegovini u arhitekturi prije
i poslije II svjetskog rata
17.30-18.00
Dr. Peter Peer, Universalmuseum
Joanneum, Graz
Sva arhitektura prostorna je
umjetnost: Skica arhitektonskog
djela Huberta Hoffmanna
18.00-18.30
Vesna Metri, Muzej suvremene
umjetnosti u Zagrebu
Bauhaus kao obrazovni model:
Primjeri nastavnih programa
poslije 1945.
18.30-19.00
Diskusija, zakljuenje Simpozija
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU
SELMANA SELMANAGIA
UVOD
Bauhaus umreavanje ideja i prakse (BAUNET) meunarodni je nauno-
istraivaki, edukativni i izlagaki projekt u kojem sudjeluju muzejsko-
galerijske, univerzitetske i naune institucije iz etiri evropske zemlje:
Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Primarni cilj ovog projekta
jeste istraiti, nauno valorizirati i predstaviti opuse umjetnika sredinje i
jugoistone Evrope, s naglaskom na prostor bive Jugoslavije, a koji su se
kolovali na znamenitoj koli za arhitekturu, dizajn i vizualne umjetnosti
Bauhaus (19191933). Nositelj ovog projekta je Muzej suvremene umjetnosti
iz Zagreba, a suorganizatori su Universalmuseum Joanneum iz Graza,
Akademija likovnih umjetnosti iz Sarajeva i Loki muzej iz kofja Loke.
8 Berlina, gradu u koji se vratio u osvit Drugog svjetskog rata, nakon boravka i
Prvi sadraj ovog projekta bio je meunarodni simpozij odran u Muzeju
suvremene umjetnosti u Zagrebu, u novembru 2012. godine. Vrijednost i
znaaj ovog projekta prepoznala je i Evropska unija i on se od oktobra 2013.
godine realizira uz potporu EU programa Kultura (20072013), i to kroz
simpozije, naune konferencije, izlobe, radionice, digitalizaciju umjetnike
i arhivske grae, stvaranje BAUNET portala i baze podataka kao sredinje,
ref erentne take za budua istraivanja o ovoj temi. Simpozij u Lokom muzeju
u kofjoj Loki, pod nazivom August ernigoj i naslijee eksperimentalnih
praksi, odran u aprilu 2014. Godine, bio je sljedei korak u upoznavanju s
opusom studenata Bauhausa iz nekadanje Kraljevine Jugoslavije.
Nauni simpozij Bauhaus u ivotu i djelu Selmana Selmanagia na Akademiji
likovnih umjetnosti u Sarajevu u sreditu svoga zanimanja ima ivot, opus i
akademsku karijeru Selmana Selmanagia (Srebrenica, 1905. Berlin, 1986.),
jedinog studenta ove slavne kole porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a koji
je diplomirao na Odsjeku za arhitekturu Bauhausa u Dessau 1932. godine.
Selman Selmanagi ujedno je i jedino ime iz Bosne i Hercegovine koje se u
M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.
prvoj polovici 20. stoljea izravno vee uz evropsku umjetniku avangardu.
Mies van der Rohe, Josef Albers, Wassily Kandinsky, Paul Klee, Hannes
Meyer, Ludwig Hilberseimer samo su neka od imena Selmanagievih
slavnih profesora tokom kolovanja u periodu 19291932. Duh Bauhausa
otvorenost za istraivanje i eksperiment, samostalno iznalaenje rjeenja,
drutvena odgovornost umjetnosti i arhitekture, socijalna osjetljivost, timski
rad, interakcija razliitih oblasti i disciplina, kozmopolitizam i antifaizam
trajno su obiljeili njegov stvaralaki put i ivotna uvjerenja.
Selman Selmanagi bio je jedno od vodeih imena u poslijeratnoj obnovi
rada na Bliskom Istoku, i to kako bi uestvovao u radu ilegalnih komunistikih
elija. Bio je lan slavnog Kolektiva za planiranje obnove Berlina, koji je
predvodio Hans Scharoun, a u kojem je bio zaduen za planiranje objekata iz
oblasti kulture i sporta te za zatitu spomenika kulture (19451950). Godine
1950. imenovan je za profesora na uglednoj Umjetnikoj koli Weiensee
(tadanjoj Visokoj koli za primijenjene umjetnosti), gdje je bio voditelj Odjela
za arhitekturu punih dvadeset godina te gdje je trajno utjecao na generacije
studenata specifinom metodologijom rada i nastavnim sadrajima koji
su pruali otpor dominantnom socrealistikom stilu, u jeku debate protiv
formalizma. Suradnja s Njemakim radionicama namjetaja iz Dresden-
Helleraua uzdigla ga je meu klasike dizajna DDR-a.
ivotna pria Selmana Selmanagia utjelovljenje je bauhausovskog idea-
la ivljenja-u-vremenu: mladi koji, bez znanja njemakog jezika i bez
ikakve potpore, tek sa zavrenim majstorskim ispitom iz stolarskog zanata
te porijeklom iz malenog bosanskohercegovakog grada, poetkom 20.
stoljea stie u nepoznat grad i diplomira na vodeoj umjetnikoj koli
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SELMANA SELMANAGIA SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.

11

evropske avangarde, postajui, pritom, uvjereni antifaist i borac za slobodu, projekcijom iz koje je ova kola izrasla, ini to da je Bauhaus i danas mnogo
a potom jedno od sredinjih imena arhitekture i dizajna DDR-a, kao i ugledni vie od tek umjetnike kole. O svim ovim pitanjima bit e rijei na prvom
profesor, angairanog pristupa arhitekturi, umjetnosti i drutvenoj stvarnosti. naunom skupu o Selmanu Selmanagiu u Sarajevu, kao i na izlobi koja
je, kao dio projekta BAUNET, planirana u Sarajevu 2015. godine. U elji
U osvit stogodinjice od svog osnutka, najutjecajnija umjetnika kola 20. da istaknemo osobiti znaaj pedagokog opusa Selmana Selmanagia,
stoljea potaknula je, posljednjih godina, i niz znaajnih izlagakih projekata integralni dio ovog simpozija ine i radionice studenata dizajna i arhitekture
irom svijeta. Nakon ruenja Berlinskog zida i izmijenjene politike karte Univerziteta u Sarajevu, a na kojima e se kroz seriju radova i prezentacija
savremene Evrope, iznova se i u novom svjetlu propituje naslijee Bauhausa, promiljati naslijee i izazovi Bauhausa u savremenom dobu.
njegove edukativne, umjetnike i duhovne vrijednosti, a time u fokus
naunog zanimanja dolaze i umjetnike sredine jugoistone Evrope, iji su
studenti, takoer, doprinijeli multikulturalnom i otvorenom karakteru ove
10
kole, a ije su se temeljne pedagoke vrijednosti oblikovale upravo u susretu
razliitih kulturnih i duhovnih tradicija. Pitanje batine Bauhausa ivo je i na Prof. dr. Aida Abadi Hodi
njenim izvorima: u Njemakoj ono je osobito aktualizirano nakon ponovnog
ujedinjenja drave, pri emu je osobita panja posveena recepciji Bauhausa
u Istonoj Njemakoj. Ovim mjesto i uloga Selmana Selmanagia u modernoj
i savremenoj evropskoj arhitekturi dobiva na novom znaaju, te se otvaraju
mogunosti njihovog sagledavanja u irem problemskom kontekstu.

U Sarajevu je, povodom obiljeavanja stogodinjice od poetka Prvog

svjetskog rata, ve odran veliki broj naunih skupova, konferencija, izlobi i
okruglih stolova. Simpozij posveen Selmanu Selmanagiu i Bauhausu ovim
dogaajima pristupa na drugaiji nain. I Bauhaus je vezan uz Prvi svjetski rat:
ova kola, kako je to u jednom pismu iz 1963. godine zapisao njen utemeljitelj
Walter Gropius (18831969), razvila se iz osjeaja duboke depresije koja je
bila rezultat izgubljenog rata i potpunog sloma intelektualnog i ekonomskog
ivota, ali i, s druge strane, gorljive nade i elje da se iz tih ruevina sagradi
neto novo. Jedna nova vizura, ispunjena optimizmom i budunosnom
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU
SELMANA SELMANAGIA
Andrea Contursi
GRADSKA GUSTOA KAO GARANT JEDNAKOSTI:
SELMANAGI, HILBERSEIMER I BAUHAUSOVA KOLA
URBANOG DIZAJNA
Selmanagi je pripadao grupi arhitekata i urbanista strogo povezanih
jednih s drugima kroz vrstu profesionalnu mreu.
U godinama izmeu 1920. i 1950. kolektivno su radili na zajednikom
cilju: stvaranju ivotnog okruenja za ovjeka 20. stoljea. Ovu grupu
arhitekata tokom godina razliito su nazivali: Der Ring, njemakom
delegacijom na CIAM-u (Meunarodnom kongresu moderne arhitekture)
1933. godine, kao i Freitagsgruppe.
Ovoj grupi, izmeu ostalog, pripadali su Gropius, Mies, Sharoun, Hilber-
seimer i sam Selman Selmanagi. Ove arhitekte i urbaniste imali
12 su zajedniku elju da osmisle dizajn kao sredstvo za osiguravanje
socijalne jednakosti. U duhu krilatice Hannesa Meyera, a koja glasi
masovne potrebe umjesto luksuznih potreba, sanjali su o generalnom
pristupu dizajnu, s konanim ciljem prevazilaenja ogranienja dizajna
pojedinanih objekata, postiui, umjesto toga, vii nivo integriranog
okolinog i socijalnog planiranja.
Moderni grad CIAM-a bio je instrument za osiguravanje socijalne
jednakosti kljunim pitanjem reguliranja urbane gustoe i njenog
odnosa s proizvodnim ciklusima, infrastrukturnim mreama i socijalnim
aktivnostima. Ovo je bio veliki naalost izgubljeni izazov moderne u
urbanom planiranju. Kao dio ove grupe progresivnih urbanista Selmanagi
je imao priliku upijati ovakve ideje u svojim formativnim godinama za
vrijeme Bauhausa pod mentorstvom Ludwiga Hilberseimera u to
vrijeme profesora za urbanizam na Bauhausu u Dessauu a kasnije i kao
lan Kolektiva za planiranje (Planungskollektiv), koji je pod vodstvom
Hansa Scharouna bio zaduen za redizajniranje novog Berlina nakon
zavretka Drugog svjetskog rata.
M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.
U dananje vrijeme, s jedne strane, svjedoimo sve veem uspjehu
pomodnog modernog dizajna, dok, s druge strane, moramo ogoreno 13
primijetiti to da se ini kako visokokvalitetni ivotni prostori trenutno jo
uvijek predstavljaju privilegiju iznimno malog dijela svjetske populacije.
U vrijeme svjetske okoline krize i rastue socijalne nejednakosti moder-
ni san o integriranom okruenju i socijalnom planiranju kao klju za
jednakost, stoga, zadrava svoju fascinantnost.
Aida Abadi Hodi
RECEPCIJA BAUHAUSA U DDR-U:
OD DEBATE PROTIV FORMALIZMA DO OBRATA KA
FUNKCIONALNOM DIZAJNU: ULOGA I ZNAAJ
SELMANA SELMANAGIA
Recepcija Bauhausa i arhitekture modernizma reflektira modalitete
oblikovanja, interpretiranja i reprezentacije dravnog identiteta Demo-
kratske republike Njemake (DDR) u hladnoratovskom kontekstu kroz
jezik arhitekture i umjetnosti. U prvim poslijeratnim godinama (1945
1950) odnos prema Bauhausu bio je pozitivan i na istonoj i na zapadnoj
strani, a Bauhaus je bio istican kao paradigma antifaistike kulture
uz koju su se eljele vezati obje Njemake. Ovaj period korespondira
s ueem Selmana Selmanagia u radu Kolektiva za planiranje (Plan-
ungskollektiv), i to u funkciji voditelja Odjela za planiranje izgradnje
i obnove kulturnih i sportskih objekata i zatitu spomenika. Poetak
pedesetih godina 20. stoljea (19501955) u DDR-u obiljeen je tzv.
debatom protiv formalizma i snanim utjecajem sovjetskog modela, a koji
je odredio negativnu recepciju Bauhausa i oivljavanje historijskih stilova
gradnje, pri emu su, u hladnoratovskom kontekstu suprotstavljenih
blokova, modernistiki principi i tehnike oblikovanja tumaeni kao
modeli zapadnjakog imperijalizma. U ovom periodu znaajan broj
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU
SELMANA SELMANAGIA
nekadanjih bauhausovaca naputa DDR i/ili mijenja stil gradnje, prema
napucima vodee politike partije Partije socijalistikog jedinstva
(SED). Paradigmatski primjer ovog perioda jeste izgradnja poznate Aleje
Staljina u Istonom Berlinu. Svojevrsno labavljenje rigidne staljinistike
doktrine postepeno zapoinje nakon Staljinove smrti, ali dominantnije
tek poetkom ezdesetih godina 20. stoljea, kada se, nakon usvajanja
tzv. Sedmogodinjeg ekonomskog plana (19591966), DDR trebao
transformirati u moderno, industrijsko i potroako drutvo i kada je
trebalo osnaiti program ubrzane stanogradnje. Ponovno pristajanje uz
moderni dizajn i arhitekturu imalo je sasvim jasne ekonomske uzroke, to
pokazuju i modeli serijskog namjetaja Selmana Selmanagia nastali u
suradnji s radionicama u Dresden-Hellerau. Poseban znaaj u ouvanju
izvorne tradicije Bauhausa u DDR-u imali su nastavni planovi i programi
u pojedinim umjetnikim kolama (Stam-Selmanagi: Berlin- Weiensee;
14 Kelm-Reimann: Halle; Max Bill-Ulm...).
Leonie Baumann
SELMAN SELMANAGI:
SVAKO IMA IDEJU ZA DIZAJNIRANJE SVIJETA
Neposredno nakon to je Mart Stam postao dekan Visoke likovne kole
Berlin-Weiensee, imenovao je arhitektu Selmana Selmanagia za
profesora i voditelja Odsjeka za arhitekturu 1950. godine. Obojica su
stekli iskustvo u koli Bauhausa prije Drugog svjetskog rata: Mart Stam
kao predava, a Selman Selmanagi kao student, prije nego to su kolu
zatvorili faisti.
Visoka likovna kola u Weienseeu osnovana je tek etiri godine prije
toga i oba arhitekta imali su ideje o uspostavljanju nove vrste kole u
tradiciji Bauhausa. Dok je Mart Stam morao otii usljed politikih razlika
1952. godine, Selman Selmanagi ostao je i poduavao u koli sve do
1970. godine. Zajedno sa studentima odgovoran je za dodatnu zgradu
M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.
koja je realizirana 1956. godine, ukljuujui novo predvorje, glavnu zgradu
za razliite odsjeke kole, menzu i aulu. 15
Aula i manja sala ispred bile su zatvorene tri godine prije nego to je
ovaj dio zgrade ponovo otvoren nakon dvogodinje faze renoviranja
2012. godine. Godinu dana kasnije obnovljena je menza. Oba projekta
izgradnje bili su skupi i intenzivni procesi zatieni kao berlinski historijski
spomenici. Ali, sada je blago likovne kole oigledno svakome ko radi i
ko posjeuje ovu visoku kolu u Weienseeu. Kompleks Visoke kole u
Weienseeu jedini je Selmanagiev arhitektonski primjer koji jo uvijek
postoji u Njemakoj.
Leonie Baumann pruit e uvod u vienje zgrade, ideje i snanog uinka
djela Selmana Selmanagia, i to tako to e pokazati detaljne prikaze
zgrade prije i poslije restauracije.
Steffen Schuhmann
O MOM STOLU, MOJOJ STOLICI I KUI U KOJOJ IVIM
KAKO SAM UPOZNAO SELMANAGIA
U septembru 2001. godine Axel Watzke, Christian Lag i ja osnovali smo
na studio za dizajn. Odnijeli smo naa dva Macintosh-G4 raunara u
prizemlje uredske zgrade koju je Visoka likovna kola Berlin-Weiensee
iznajmila kao atelje za studente. Snalazili bismo se za ono to nam je osim
raunara bilo potrebno. Visoka kola upravo je otvarala novu zgradu s
radionicama. Prikupljen je novi mobilijar, staro je izdvojeno. Na kii koja
je sipila Christian i ja izvukli smo veliki drveni sto iz kontejnera za kabasti
otpad. Godinama smo sjedili za tim stolom. Prvo u studiju, kasnije u kui
u kojoj je na atelje. Danas stoji u mojoj radnoj sobi. Upravo piem za njim.
Godine 2008., zajedno s Hannom Bauhoff, novinarkom koja izvjetava o
dizajnu, intervjuirao sam niz vremenih dizajnera iz DDR-a. Intervjui su
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU
SELMANA SELMANAGIA
se odvijali na posebnom mjestu u muzejskom depou na rubu Berlina,
gdje se uva dizajn-zbirka bive istononjemake Slube za industrijsko
oblikovanje. Prije nego to smo zapoeli intervjue, proetali smo s
dizajnerima meu nizom regala. Jedan od njih, Clauss Dietel, tada je
otkrio jednu stolicu sa zaobljenim naslonjaem i kratkim naslonima za
ruke. Zgrabio ju je i poelio je tokom intervjua sjediti na toj stolici: rekao
je da je to jedna od takozvanih stolica za seminare. Tokom cijelog svog
studija u Weienseeu sjedio je upravo na ovakvim stolicama. Nekoliko
sedmica kasnije, na aukciji na eBayu kupio sam stolicu za seminare za 60
EUR-a. To je stolica na kojoj upravo sjedim.
Od oktobra 2014. godine predajem na Visokoj umjetnikoj koli Berlin-
Weiensee. kolsku zgradu izgradio je Selmanagi. kola se u svom
nastavnom planu i programu i u svom samoshvatanju poziva na Bauhaus.
16 Ali ne i na Selmanagia. Umjesto toga, drutvo pokrovitelja kole zove se
po pripadniku Bauhausa Martu Stamu ak na fakultetu postoji i prostor-
ija koja je nazvana po njemu. U svom referatu izlagat u o tome kako je
dolo do ovoga i kako sam saznao ko je osmislio moju stolicu i moj sto.
Barbara Sterle Vurnik
NASLIJEE BAUHAUSA I AVGUSTA ERNIGOJA
TE NJIHOVO DJELOVANJE U SAVREMENIM PRAKSAMA
Avgust ernigoj 1924. godine na svojoj prvoj konstruktivistikoj izlobi u
Srednjoj tehnikoj koli u Ljubljani izloio je neka kljuna konstruktivistika
djela, na koja je neizbrisivo utjecalo njegovo iskustvo, a koje je doivio u
meunarodnoj koli za arhitekturu, dizajn i vizualnu umjetnost Staatliches
Bauhaus u Weimaru, gdje je bio primljen poetkom iste godine. Naalost,
serija ovih djela nije se ouvala. Tokom 1927. godine u paviljonu u Ljudskom
vrtu u Trstu bio je izloen jo jedan slovenski avangardni rad, grupni
Traki konstruktivistiki ambijent, koji je isto tako nastao pod utjecajem
M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.
Bauhausa i iji je nosilac bio i sam ernigoj. Ni ovaj rad nije se ouvao.
Ubrzo nakon toga dolo je do opeg pada avangarde, a nakon ega kod 17
nas nastupa vie od 30 godina utnje o njihovom postojanju. Proces
kasnijeg ponovnog prepoznavanja, oivljavanja, ouvanja i referencijske
slovenske prekinute historije (prim. cit.: Moderna galerija, 2006) bio je
dugotrajan i jo traje, a djelomino je ve uspio povratiti uspomenu na
naslijee avangarde, Bauhausa i ernigoja. Postao je znaajna injenica u
slovenskoj historiji umjetnosti, u kojoj je kljunu i odgovornu ulogu morao
odigrati i muzej, zbog ega je fokus na muzeoloki aspekt oivljavanja
jedne skoro izgubljene historije postao jo vaniji. Budui da su ba
navedeni ernigojevi radovi bili znaajan dio ovog procesa, moemo ih
pratiti sve od njihovog nastanka, zaborava, rekonstrukcije do savremenih
interpretacija i konane muzealizacije, pri emu upravo na njihovom
sluaju pokuava se osvijetliti opa problematika procesa rehabilitacije
slovenskog avangardnog naslijea.
Slovenska avangarda danas ima mjesto u stalnim muzejskim zbirkama,
a ime stjee veu mogunost snanijeg zapisa u kolektivnoj memoriji,
koja tu, nasreu, ne zavrava. Naime, utjecaj nasljedstva nastavlja se, see
sve do najnovijih implementacija u savremene umjetnike prakse, a time
one postaju predmet budue historije. Zato je potrebno zaustaviti se i na
ovoj znaajnoj taki, odnosno na dva sluaja. U njima se, naime, spajaju
prolost i sadanjost, te tako nastaje kljuna platforma potencijalnih veza
s historijskom avangardom u budunosti. Prvi sluaj zasigurno je razvikani
umjetniki, historijski i tehnoloki znaajni projekt umjetnika Dragana
ivadinova, koji se neposredno odnosi na interpretiranje ernigojevog
naslijea. Drugi zanimljiv sluaj preispituje koncepte samog Bauhausa.
Radi se o djelu umjetnice Sanele Jahi, na koju je vidljivo utjecao njen
studij na dananjoj Universitaet Bauhaus u Weimaru, gdje je nekada
djelovala kola Bauhaus, te gdje i danas njene poruke prenose na mlade
generacije umjetnika. Zajedniki interes za iste umjetnike vrijednosti, koje
je uveo nekadanji Bauhaus, dakle, uprkos znaajnoj vremenskoj distanci,
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU
SELMANA SELMANAGIA
doveo je u Weimar kako ernigoja, tako i Jahievu, a ivadinova je odveo
neposredno u svemir. Povezali su se putevi i vrijeme roenja avangarde
s postmodernom retrogardom, koja pokuava produiti ovu zaostavtinu
i nadgraditi je u smjeru novih mogunosti savremenog vremena. Ovaj
dugi historijski luk danas na lijep nain ukazuje na to koliko su uistinu bili
i jo uvijek jesu dalekoseni utjecaji Bauhausa. Na muzejima je sada to
da aktivno prate njihove dalje tokove, da ih prepoznaju i pravovremeno
uvaju od eventualne nove opasnosti od zaborava.
Jadranka Vinterhalter
ARHIVI KAO UVARI MEMORIJE I REFERENTNI IZVORI
U ISTRAIVANJU BAUHAUSA I NJEGOVIH UTJECAJA
Istraivaki i izlobeni projekt Bauhaus umreavanje ideja i prakse
18
(BAUNET) ukazao je na znaaj arhiva kao polazita i izvora u traganju za
injenicama i podacima, fotografijama, korespondencijom, tiskovinama,
jednom rjeju, memorijom o umjetnicima i arhitektima, radovima i doga-
anjima vezanim uz Bauhaus i njegove utjecaje.
Glavnina arhivskog materijala o profesorima i studentima znamenite
kole uva se u Bauhaus arhivima, od kojih je onaj u Berlinu sredinja i
najbogatija arhivska ustanova, te u Weimaru, gdje je Bauhaus osnovan
1919., i u Dessau, gdje je kola djelovala u periodu 19251932. Vrijedan
arhivski materijal uva se u dokumentacijskim odjelima i arhivima muzeja
ukljuenih u projekt BAUNET: Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu,
Universalmuseum Joaneum u Grazu, Galeriji Avgusta ernigoja u Lipi-
ci. Meutim, istraivanje teme ne bi bilo potpuno bez uvida u arhive
umjetnika i arhitekata Selmana Selmanagia, Vjenceslava Richtera i Ivana
Picelja, kao i u dokumentaciju i korespondenciju Marie Luise Betlheim.
Zbirka Marie Luise Betlheim, koja se od 1927. uva u Zagrebu, u vlasnitvu
je Ruth Betlheim. Uz vrijedna likovna djela zbirka sadri i dokumentaciju
te korespondenciju s umjetnicima i arhitektima pripadnicima weimarskog
M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.
Bauhausova kruga, a s kojima je Marie Luise Betlheim prijateljevala dva-
desetih godina 20. st. kao uenica muzike kole u Weimaru. Istaknutu 19
vrijednost imaju rukopisi i pisma Farkasa Molnra i oslikana pisma Lou
Scheper. Obiteljski arhiv Selmana Selmanagia, o kojem skrbe keri
znamenitog arhitekta i urbanista, uva se u stanu u Weissenseeu u Berlinu,
u kojem je obitelj ivjela nakon Drugog svjetskog rata. Iznimno vrijedan
arhivski materijal koji posjeduje bio je kljuni izvor za pisanje knjige
Selman Selmanagi i Bauhaus autorice Aide Abadi Hodi, objavljene
2014., a jednako je tako nezaobilazna referentna toka u pripremi
BAUNET izlobe i kataloga. U obradi opusa zagrebakog arhitekta i
likovnog umjetnika Vjenceslava Richtera, suosnivaa i lana grupe EXAT
51, koristi se graa iz njegova privatnog arhiva, koji je 2007. doniran
Muzeju suvremene umjetnosti i prikljuen Zbirci Richter. Smjetena u kui
na Vrhovcu (Zagreb), gdje je Richter ivio i stvarao, Zbirka je darovana
gradu Zagrebu (1980), otvorena za javnost (2000), a njome upravlja MSU.
Arhiv i biblioteka Ivana Picelja, poznatog hrvatskog likovnog umjetnika
i dizajnera, donirani su 2012. Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu,
gdje se i uvaju. U arhivu se nalazi do sada nepoznata graa o Piceljevim
radovima iz pedesetih godina 20. st. i grupi EXAT 51 u kojoj je djelovao,
nezaobilazna u novim interpretacijama poslijeratne apstraktne umjetnosti.
Zakljuimo da je golema vrijednost i znaaj arhiva i arhivske grae koja
se uva, obrauje i daje na uvid korisnicima, a kako bi se kroz struna
istraivanja rekonstruirala i interpretirala dogaanja iz prolog vremena
te osvijetlili opusi autora i njihovo stvaralatvo.
Antonija Mlikota
O TRAENJU OPIPLJIVIH ZNAENJA KROZ MATERIJU:
PRIA O OTTI BERGER
Hrvatska dizajnerica iz Tekstilne radionice Bauhausa Otti Berger ime je
o kojem se u posljednjih nekoliko godina sve vie govori. Ona je svojim
umjetnikim talentom, ambicioznim radom, novim tehnolokim i dizajner-
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU
SELMANA SELMANAGIA
skim rjeenjima zauzela vano mjesto u povijesti tekstilnog dizajna ali i
kole Bauhaus, kao i u pregledima razvoja evropske i hrvatske umjetnosti
u prvoj polovici 20. st. Njezino ime susreemo u svakom ozbiljnijem
pregledu povijesti i rada Bauhaus kole, osobito u razdoblju njezinog
djelovanja u Dessau. Istraivanje njezina nasljea izuzetno je vano jer se
danas sve ee istrauje rad tekstilne radionice i njezinih dizajnera, a koji
su i u Bauhausu a i nakon njega bili poprilino marginalizirani. U Tekstilnoj
radionici Bauhausa Otti Berger najprije je studirala a kasnije i predavala
te ju je u jednom kratkom razdoblju i vodila. Nakon odlaska s Bauhaus
kole, Otti Berger otvorila je vlastiti tekstilni atelje Otti berger atelier fr
textilien, stoffe fr kleidung und wohnung mbel-vorhang wandstoffe
bodenbelag u Berlinu, ali je vrlo brzo, i to zbog svoga idovskog podrijetla,
dobila zabranu rada, te je morala trajno zatvoriti vrata svog berlinskog
20 ateljea. Otti Berger jedna je od rijetkih bauhausovaca koja je zatraila i
nakon viegodinje borbe uspjela dobiti zatitu patenata za svoja dva
inovativna tekstila. Slubeno je najprije zatitila svoj izum Mbellstoff
Doppelgewebe, a zatim je u Engleskoj zatraila i dobila patent za tkaninu
Lame-Plume. Trei patent koji je zatraila u Njemakoj, iako je predala svu
potrebnu dokumentaciju, nikada nije odobren. Usprkos sve nepovoljnijim
prilikama na tritu, i dalje je neumorno radila. U jednom kratkom
razdoblju boravila je u Engleskoj, pokuavajui pronai posao, to joj,
naalost, nije uspjelo, kao, uostalom, ni pokuaj odlaska u Ameriku, gdje
ju je ekao posao na novom Bauhausu te zarunik Ludwig Hillberseimer.
Pred sam kraj Drugog svjetskog rata, u travnju 1944. godine, odvedena
je zajedno s obitelji iz svoga rodnog Zmajevca u Baranji u koncentracijski
logor Auschwitz, gdje je ubijena.
M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.
Karin erman, Nataa Jaki, Dubravko Bai
BAUHAUSOVSKA MISAO U POSLIJERATNOM OPUSU
21
GUSTAVA BOHUTINSKOG
Gustav Bohutinsky (Krievci, 1906. Honolulu, Hawaii, 1987.) jedini je
hrvatski arhitekt koji je studirao na Bauhausu. Ondje je proveo ljetni
semestar 1930. godine, u posebno turbulentnom razdoblju kole, kad
njome upravlja radikalni vicarski arhitekt Hannes Meyer, a predaje i
njemaki arhitekt i urbanist Ludwig Hilberseimer. Otad je bauhausovska
misao postojano prisutna u Bohutinskijevom opusu i djelovanju. Vidljivo je
to u korpusu stambenih zgrada iz meuratnog razdoblja, ali i u njegovom
poslijeratnom opusu, izmeu ostalog i u nizu specifinih infrastrukturnih
objekata kojima se predano bavio i kojima se ovaj rad primarno posveuje.
U intenzivnoj fazi industrijalizacije i elektrifikacije zemlje nakon rata,
prominentni arhitekti bili su pozivani sudjelovati u projektiranju brojnih
industrijskih i tehnolokih objekata. Meu njima bio je i ugledni profesor
Arhitektonskog odjela zagrebakog Tehnikog fakulteta, arhitekt Juraj
Denzler, kojem su bile povjerene zadae projektiranja termoelektrana i
transformatorskih stanica du cijele Hrvatske. Za potrebe projektiranja
tih specifinih objekata Denzler je oformio efikasni arhitektonski tim u
kojem je kljunu ulogu imao upravo Gustav Bohutinsky. Bohutinsky je s
Denzlerom radio na nizu takvih projekata, meu kojima se kao zaseban
korpus istiu tipizirane transformatorske stanice TS-300 u Krievcima,
Zaboku i Plasama iz 1946. godine.
U radu se ispituje perzistencija bauhausovskog naslijea u razradi upr-
avo ovih specifinih zadataka. Sveobuhvatnim analizama propituje se
prilagodba bauhausovske metode i pristupa u procesu projektiranja
takvih objekata, kao i fuzija toga naslijea sa znanjima i uvjerenjima
koje Bohutinsky stjee kolovanjem i na Iblerovoj koli u Zagrebu. Taj
se kreativni i metodoloki sraz potom sagledava u irem kontekstu
onodobne hrvatske modernistike arhitekture.
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU
SELMANA SELMANAGIA
Bohutinsky i Denzler ovim su zadacima pristupili iznimno predano i
temeljito, razraujui proces projektiranja infrastrukturnih objekata do
krajnjih slojeva i detalja, i to kako na funkcionalnoj i tipolokoj razini, tako
i u pogledu odnosa s konkretnom lokacijom i kontekstom. Velika panja
bila je posveena pitanjima svrhe, programa, tehnolokog procesa i
ekonominosti, no ne manje i pitanju samog oblikovanja, kao i ispravnog
i to manje agresivnog smjetanja tako velikih objekata u neposredni
prirodni okoli. U tim su istraivanjima bili uoljivi tragovi bauhausov-
skog projektantskog naslijea: u rezolutnom razmatranju funkcijsko-
konstrukcijskih i tehnoloko-ekonomskih komponenata zadataka, otvo-
renom eksperimentalnom pristupu, kao i u loginosti i fleksibilnosti
prostornih shema i rjeenja. No, istodobno je bila prepoznatljiva i nit
ovdanjeg, poglavito iblerovskog kolovanja: u naglaenom umjetnikom
naboju i ambiciji, kontekstualnom senzibilitetu, sublimaciji regionalnih
22 elemenata te specifinoj lokalnoj poetikoj redukciji. Arhitektonska
rjeenja tipiziranih transformatorskih stanica TS-300 tako svjedoe
o arhitektonskim vrijednostima i kvalitetama koje postojano traju
na hrvatskoj arhitektonskoj sceni, ba kao i o njihovim dobrodolim
izvanjskim pokretaima i plodonosnim utjecajima.
Fehim Hadimuhamedovi
STANDARDIZACIJA, IZOTROPNI PROSTOR
I UGAONI PROZOR:
BAUHAUSOVSKO NASLIJEE U BOSNI I HERCEGOVINI
U ARHITEKTURI PRIJE I POSLIJE II SVJETSKOG RATA
Premda je ukupni izraz modernog miljenja i nastajueg industrijskog
drutva, kategorija standardizacije punu artikulaciju i afirmaciju dobija
u Bauhausu. Ta se kategorija pojavljuje kao centralni teorijski, koncept-
ualni, fenomenoloki iskaz moderne arhitekture, kao i indikator njenog
pojavljivanja. Kategorija standardizacije javlja se kao dvojni iskaz
M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.
uzrono-posljedine formule forma slijedi funkciju standardizirani
su i funkcija i forma, odnosno, standardizacija je i uzrok i posljedica. 23
Funkcija se pojavljuje kao princip organizacije standardiziranog prostora,
dok se forma pojavljuje kao iskaz standardizirane geometrije. Tako,
standardizacija artikulira kategoriju izotropnog prostora u arhitekturi
gradnju uniformnog prostora, jednakih vrijednosti u svakom svom
sastavnom dijelu, baziranih na repeticiji jednog matrinog modula
(geometrije). Izotropnost se manifestira i kao puni i kao prazni
prostor pojavljuje se na fasadi, u volumenu objekta, u planu objekta,
kao aspekt materijalnosti zida, stuba itd. U vizualnom smislu, izotropni
prostor gradi poeljnu sliku i model moderne arhitekture, iji se red
prepoznaje kao arhitektonska tjelesnost kutije. Izotropni prostor
podrazumijeva nepostojanje hijerarhijskih odnosa u izotropnom polju
nema glavnog i sporednog prostora, ve su svi prostori isti. Isti
su i vizualni naponi u svakoj taki, odnosno modulu i sastavnoj jedinici
prostora (fasade, volumena itd.). Promovira se estetika istog. Nasuprot
modernoj, predmoderna arhitektura diferencira prostore prostorni
iskazi heterotropni su i hijerarhijski organizirani. Osim kao indikator
pojave moderne arhitekture, izotropni modernistiki prostor takoer se
javlja kao indikator novovjekovnog procesa desimbolizacije pranjenja
simbola od dubinske i transcendentalne supstancije, vidljivo u irim
poljima kulture, umjetnosti, dizajna, arhitekture.
Vizualni iskaz arhitektonske tjelesnosti kutije, naroito fasadnog os-
poljenja, ne mora biti u direktnoj kauzalnoj vezi s konstruktivnim
sistemom na jednom objektu, premda je historijski znaajno povezan s
modernistikim izumom konstrukcijom tzv. zida-zavjese. Na fasadi
izotropni prostor artikuliran je vidljivom i materijaliziranom, ili, ee,
nevidljivom i prikrivenom mreom, najee pravokutnih modula. Sama
tjelesnost kutije ima naglaenu trodimenzionalnu vrstinu i vizualnu
ekspresiju tjelesne jednosti arhitektonskog objekta, te je utisak da
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU
SELMANA SELMANAGIA
teinske sile prihvata itavim svojim oblikom. Ugaoni prozor jedan je od
najznaajnijih indikatora pojave tjelesnosti kutije, odnosno standardizacije
i izotropnog prostora u arhitekturi. Taj prozor nelogina je konstrukcija
u tradicionalnoj i predmodernoj arhitekturi, budui da je kod njih
koncentracija konstruktivnosti na uglu (stub ili punozidani ugao), te se,
uobiajeno, ne pojavljuje. Ali, u moderni ugaoni prozor upravo sugerira
to da se ne radi o tradicionalnim konstrukcijama i sistemnoj upotrebi
tekih materijala, ve o novom konceptu izotropne arhitekture u formi
tjelesnosti kutije. Bosanskohercegovaka moderna arhitektura, prije i
poslije II svjetskog rata, posjeduje izrazite primjere objekata s upotrebom
ugaonog prozora (R. Kadi, Z. Ugljen itd.) u naznaenoj artikulaciji
izotropnog prostora, sa zanimljivim varijacijama (npr. mrea izotropnih
vizualnih napona artikulirana obloenim ploicama na fasadi i sl.). Paljiva
24 analiza otkriva nivo dosljednosti funkcionalistiko-modernistikog iz-
raza i istou bauhausovskog modela te sugerira znaajne dosege
bosanskohercegovake moderne arhitekture.
Peter Peer
SVA ARHITEKTURA PROSTORNA JE UMJETNOST: SKICA
ARHITEKTONSKOG DJELA HUBERTA HOFFMANNA
Hubert Hoffmann 1959. godine prihvatio je dodjeljivanje profesure za
Urbanizam i Dizajn na Tehnikom univerzitetu u Grazu, gdje je takoer
postao ef Instituta za urbanizam i planiranje upotrebe zemljita. Njegov
rad kao arhitekte, naroito kao urbaniste, uveliko je oblikovao lice Graza.
Hoffmann se nije posvetio samo odravanju historijskog okruenja grada,
ve je takoer razvio vane principe tajerskog Zakona o ureenju
i planiranju regionalnog prostora, te je u tajersku uveo gradnju kom-
paktnih, niskih naselja. Prilikom izlobe Hoffmanna u Berlinu u Arhivu
Bauhausa 1975. godine, Julius Posener napisao je: Kada posmatramo
M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.
njegovu arhitekturu, nema-mo osjeaj da se radi o arhitekturi Bauhausa.
Za razliku od veine uenika Bauhausa, Hoffmann je iao vlastitim putem. 25
Meutim, iako Bauhaus nije ostavio trajan estetski uinak na Hoffmannov
opus, ipak je oigledan u njegovom konceptu dizajna, naprimjer, u
njegovom stavu prema odnosu izmeu arhitekture i ovjeka. Sam
Hoffmann jedanput je rekao to da Bauhaus ne predstavlja neki odreeni
stil, ve ideju koja oblikuje sve oblasti umjetnosti i ivota, s ciljem da u
konanici ujedini ovo dvoje. Sa svojim ekolokim konceptom koji je ve
ranije igrao veliku ulogu u njegovom radu, Hoffmann direktno nastavlja
napore Hannesa Meyera u Bauhausu. Isto vrijedi i za njegove koncepte
urbanog planiranja koji su opisani u raspravi pod nazivom Strukturirani i
mijeani grad (Die gegliederte und aufgelockerte Stadt), u kojoj nastavlja
razvijati ideje Bauhausa u vezi s odnosom izmeu arhitekture i drutva.
Za Hoffmanna sva arhitektura je prostorna umjetnost i radije ju je ovako
i nazivao. Walter Gropius naglaavao je Hoffmannovu potragu za novi
prostornim konceptom koji bi posluio drutvu i oslobodio ovjeka
okova konvencije, stvorio bolje uvjete ivljenja za njega i pomogao mu
da postane sretnije, zdravije bie koje vie voli prirodu. Stoga, Hubert
Hoffmann u tom smislu moe se opisati kao jedan od najvanijih
arhitekata njemakog govornog podruja, kao ovjek koji je nastavio
razvijati i prenositi koncepte Bauhausa i daleko u 20. stoljeu.
Vesna Metri
BAUHAUS KAO OBRAZOVNI MODEL:
PRIMJERI NASTAVNIH PROGRAMA POSLIJE 1945.
Nastavni program Visoke kole za arhitekturu, dizajn i vizualne umjetnosti
Bauhaus, osnovane 1919. u Weimaru, bio je odraz novog vremena, novog
pedagokog pristupa, a kojim je uspostavljena veza izmeu teorije
i praktinog rada, umjetnosti i obrta. Kada je 1933. kola, koja se u to
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU M E U NARO D N I SI M P OZIJ
SELMANA SELMANAGIA SAR AJ E VO 23 . OK TOBR A 2014.

vrijeme nalazila u Berlinu, prisilno zatvorena odlukom nacistike vlasti, u Zagrebu, takoer zasnovan na iskustvima Bauhausa, kole na kojoj je
teko je bilo predvidjeti njeno budue znaenje, a koje e stei i odrati pedagoki angaman imao i Zvonimir Radi. 27
sve do dananjih dana. Nekadanji profesori i uenici na Bauhausu postat
Brojne inicijative za osnivanje kola arhitekture i dizajna po uzoru
e inicijatori i nosioci nastavnih programa u obrazovnim institucijama
na Bauhaus javljaju se istovremeno i u Istonoj Njemakoj. U tome su
nedugo po zavretku Drugog svjetskog rata, u okolnostima vrlo slinim
ponovno veliku ulogu imali nekadanji studenti Bauhausa, a jedan od
onima u kojima je nastao Bauhaus.
nastavnika koji od 1950., na poziv tadanjeg ravnatelja M. Stama, zapoinje
Jedan od kljunih dogaaja predstavlja osnivanje Visoke kole za dizajn predavati na Visokoj koli za primijenjene umjetnosti Weisensee u
u Ulmu, iji su program 1947. osmislili i strukturirali nekadanji student Berlinu bio je arhitekt Selman Selmanagi. O njegovoj izvrsnosti i
Bauhausa Max Bill u suradnji s Inge Scholl i Otlom Aicherom. Nekoliko posveenosti pedagokom radu baziranom na postulatima Bauhausa
godina kasnije, 1955., povodom otvorenja nove zgrade, Walter Gropius svjedoe dokumenti koji se danas uvaju u privatnom arhivu obitelji
svojim dolaskom potvrdio je vanost kole te je odrao govor u kojem je Selmanagi u Berlinu. Mnogo je obrazovnih institucija na kojima su tokom
istaknuo kako su ideje i principi Bauhausa u Ulmu dobili novu njemaku druge polovice 20. st. primjenjivani pedagoki modeli Bauhausa, a kako
domovinu i mogunost njihovog organskog razvoja. Ideje Bauhausa bi cjelovito prikazali utjecaje u regiji potrebno je istaknuti profesorski rad
povezivale su umjetnike, arhitekte, dizajnere i druge strunjake iz
26 Huberta Hoffmanna na Tehnikom fakultetu u Grazu, koji je intenzivno
srodnih podruja, a iji su osobni arhivi danas izvorita u istraivanjima.
suraivao sa Selmanom Selmanagiem, kao i nastavni program Smjer B
U Arhivu Ivana Picelja, koji se uva u Muzeju suvremene umjetnosti u
Edvarda Ravnikara na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani.
Zagrebu, jedan od vanih dokumenata jeste kopija nastavnog programa
ulmske kole, a na ijoj naslovnici nalazi se napomena: samo za privatnu
informaciju. Ivan Picelj, jedan od suosnivaa i lanova grupe EXAT 51 tako
je bio dobro upoznat s konceptom ulmske kole upravo preko Maxa Billa,
dok je Zvonimir Radi, profesor na Akademiji primijenjene umjetnosti u
Zagrebu i lan grupe EXAT 51, posjetio Visoku kolu u Ulmu u dva navrata
poetkom ezdesetih godina 20. st.

U Zagrebu je ve 1949. osnovana Akademija primijenjenih umjetnosti,

iji se nastavni program moe dovesti u vezu s pedagokim konceptom
Bauhausa. Uz Zvonimira Radia, za kratkog rada Akademije (19491955),
predavao je i arhitekt Vjenceslav Richter (19531954), jo jedan lan
grupe EXAT 51. Nastavni planovi i programi pojedinih odjela Akademije
temeljeni su na poznatoj strukturi i naelima obrazovnog programa
Bauhausa. Zanimljivo je i to da se paralelno s ustrojem Akademijinog
nastavnog plana stvara i novi nastavni plan kole primijenjene umjetnosti
 BAUHAUS U IVOTU I DJELU
SELMANA SELMANAGIA

Organizator -------------------------------------------------
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Obala Maka Dizdara 3, 71 000 Sarajevo Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Bosna i Hercegovina
tel.: ++ 387 33 210 369 72:929 Selmanagi S.(063)(082)
fax.:++ 387 33 210 530 929 Selmanagi S.(063)(082)
e-mail: alu@alu.unsa.ba
www.alu.unsa.ba MEUNARODNI nauni simpozij Bauhaus
u ivotu i djelu Selmana Selmanagia
Koncepcija (2014 ; Sarajevo) Bauhaus u ivotu i djelu
Aida Abadi Hodi Selmana Selmanagia /Meunarodni nauni
simpozij Bauhaus u ivotu i djelu Selmana
Organizacija Selmanagia, Sarajevo, 23. oktobra
Aida Abadi Hodi 2014. ; [prijevod Ivana Nevesinjac]. -
Jasmina Gavrankapetanovi-Redi Sarajevo: Akademija likovnih umjetnosti =
Akademie der bildenden Knste, 2014. - 27,
Izdava 27 str. ; 21 cm
Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu
Nasl. pritampanog prijevoda: Das Bauhaus
28 im Leben und Werk von Selman Selmanagi.
Za izdavaa
- Tekstovi tampani u meusobno obrnutim
Amela Hadimejli Keo
smjerovima.

Urednica ISBN 978-9958-9603-8-3

Aida Abadi Hodi COBISS.BH-ID 21592070
-------------------------------------------------
Prijevod
Ivana Nevesinjac Simpozij je realiziran uz
finansijsku podrku:
Lektura
Sanjin Kodri EU Kultura
Goethe-Institut Bosne i Hercegovine
Grafiko oblikovanje Regionalni Austrijski ured za naunu i
Adnan Suljkanovi kulturnu suradnju, Sarajevo
www.adnansdesigns.com Ministarstvo civilnih poslova
Bosne i Hercegovine
tampa Federalno ministarstvo kulture i sporta
Dobra knjiga d.o.o., Sarajevo Fondacija za muzike, scenske
Tira: 300 i likovne umjetnosti
BH pota
2014 Akademija likovnih Bonjaki Institut - Fondacija
umjetnosti u Sarajevu Adila Zulfikarpaia.