ANDROID

Sve je poelo u srpnju 2005. godine kada je Google kupio Android, Inc. malu kompaniju sa sjeditem u gradu Paolo
Alto, USA. Suosnivai Android Inc. koji su otili raditi u Google su: Andy Rubin (suosniva Danger, Inc.), Rich Miner
(suosniva Wildfire communications, Inc.), Nick Sears (bivi potpredsjednik u T-Mobile) i Chris White (jedan od prvih
inenjera WebTV-a).

Malo se znalo o poslovima koje je obavljao Android, Inc. u to vrijeme, osim da su radili softver za mobilne telefone.
Nakon kupnje Androida poele su glasine da Google planira ui u trite mobilnih telefona, iako je bilo nejasno na
koji nain.

U Googleu, tim predvoen Rubinom, razvio je operacijski sustav za mobilne telefone temeljen na Linuxu.
Proizvoaima mobilnih telefona predstavljen je kao fleksibilan i lako nadogradiv sistem. Poele su se iriti glasine
da je Google ve sklopio partnerstvo s nizom hardverskih i softverskih tvrtki.

Nova nagaanja da e Google ui u svijet mobilnih telefona stigla su u prosincu 2006. godine. Izvjetaji sa BBC-a i
iz Wall Street Journala ukazivala su na to da je Google eli svoj pretraiva i aplikacije na mobilnim telefonima i
naporno radi da bi to postigao. Poslije su se pojavile glasine da Google razvija svoj vlastiti ureaj. Nove prepostavke i
pekulacije su slijedile izvjetaje da Google definira tehnike specifikacije, i pokazuje prototipove ureaja
proizvoaima mobilnih telefona i mrenih operatora. Prialo se da je oko 30-ak prototipova bilo "puteno u divljinu".

U rujnu 2007. godine portal InformationWeek je prenio podatke iz studije koju je obavio Evalueserve i
koji su pokazivali da je Google ve ispunio nekoliko prijava za patente sa podruja mobilne telefonije.

5. studenog 2007. osnovan je Open Handset Alliance. Ukljuivao je 34 kompanije, meu kojima i
sljedee: Google, HTC, Intel, Motorola, Qualcomm, T-Mobile, Sprint Nextel i NVIDIA. Zajedniki cilj
koji ih je ujedinio jest razvoj otvorenih standarda za mobilne ureaje. Na osnivanju su predstavili i svoj
prvi proizvod: Android.

Android je prva besplatna, open source, i potuno prilagodljiva platforma za mobilne ureaje.
Android sadri operacijski sustav, meuopremu2 i kljune mobilne aplikacije. Takoer sadri velik broj
API-a3 koji omoguuje neovisnim proizvoaima izradu njihovih aplikacija [2].

2.1. Projekt otvorenog koda Otvorenost

Android je izgraen tako da omoguava programerima stvaranje aplikacija koje u potpunosti
koriste sve to ureaj nudi. Napravljen je da bude uistinu otvoren. Na primjer, aplikacija moe pozvati
jezgrene funkcije mobilnog telefona kao to su pozivanje, slanje tekstualnih poruka, koritenje kamere,
doputajui programerima da stvore bogatije i sloenije korisnike programe. Temeljen je na otvorenoj
Linux jezgri. tovie, koristi vlastiti virtualni stroj koji je dizajniran da optimizira memorijske i
hardverske resurse ureaja. Android se moe proirivati i na taj nain moe prihvaati najnovije
tehnologije. Platforma e nastaviti rasti sve dok programerska zajednica radi zajedno, i razvija
inovativne aplikacije za mobilne ureaje.
Sve aplikacije su jednake

Android ne razlikuje jezgrene aplikacije i aplikacije neovisnih proizvoaa to se tie pristupa

mogunostima ureaja. I jedni i drugi imaju jednak pristup mogunostima ureaja to dozvoljava
korisnicima uporabu irokog pojasa aplikacija i usluga. Ureaje koji su izgraeni na platformi Android,
korisnici mogu u potpunosti prilagoditi svojim zahtjevima. Na primjer, mogu postaviti ureaj tako da
koristi njihov omiljeni program za pregled slika za pregledavanje svih slika.

Ruenje granica u stvaranju aplikacija

Android pomie granice stvaranja novih i inovativnih aplikacija. Na primjer, programer moe
kombinirati informacije s weba sa podacima na ureaju pojedinog korisnika - kao to su kontakti,
kalendar ili zemljopisna lokacija. S Androidom, programer moe napraviti aplikaciju koja omoguava
korisnicima da vide lokaciju svojih prijatelja i da ih upozori kada su u blizini.

Brzo i jednostavno razvijanje aplikacija

Android prua pristup irokom rasponu korisnih biblioteka i alata koji se mogu koristiti za izradu bogatih
aplikacija. Na primjer, Android omoguava programerima da koriste lokaciju mobilnog ureaja,
doputaju ureajima meusobnu komunikaciju - to otvara mogunosti izrade peer2peer aplikacija.
Nadalje, Android ukljuuje itavi skup alata koji su izraeni usporedo sa platformom omoguavajui
programerima stvaranje aplikacija visoke uinkovitosti.

Dozvole

Od 21. listopada 2008., Android je dostupan pod otvorennim kodom (open source). Google je
otvorio itav izvorni kod, koji je prije bio nedostupan, pod licencom Apache.

S licencom Apache, programeri mogu dodavati vlastita proirenja bez da ih daju zajednici. Dok se
oekuje da Googleovi doprinosi platformi budu otvoreni, grane bi se mogle naglo razvijati koristei razne
licence.

Android je bio kritiziran zato to nije bio u potpunosti otvoreni kod, iako je tako bilo najavljivano od
strane Googlea. Neki dijelovi SDK su ostali zatvoreni i pretpostavljalo se da je to zbog toga da Google
moe kontrolirati platformu.

Meutim, Google je nakon toga objavio vijest da e svi dijelovi operacijskog sustava biti otvoreni pod
licencom Apache gdje je to mogue ili pod licencom GPL na drugim mjestima [1].
2.2. Tehnike karakteristike

Mogunosti platforme su:

1. okvir za aplikacije (Application framework) - omoguava ponovnu upotrebu i zamjenu

komponenti,

2. virtualni stroj Dalvik (Dalvik virtual machine) - optimiziran za mobilne ureaje,

3. integrirani pretraiva (Integrated browser) - temeljen na programskom okviru (framework)

WebKit,

4. optimizirana grafika (Optimized graphics) - koristi vlastitu 2D grafiku biblioteku; 3D grafika je

temeljena na OpenGL ES 1.0 specifikacijama

5. SQLite - baza podataka.

6. podrka za viemedijski sadraj (Media support) - audio, video, i slikovni formati (MPEG4,
H.264, MP3, AAC, AMR, JPG, PNG, GIF),

7. GSM podrka (GSM Telephony) (ovisi o hardveru),

8. Bluetooth, EDGE, 3G and WiFi (ovisi o hardveru),

9. Camera, GPS, compass, and accelerometer (ovisi o hardveru) i

10. bogato razvojno okruenje (Rich development environment) - ukljuuje emulator ureaja, alate za
ispravljanje pograaka (debugging), oblikovanje memorije i performansi, i dodatak za Eclipse
IDE [4].
Aplikacije

Platforma Android dolazi s mnotvom aplikacija napisanih koristei Java programski jezik:

1. Home prikazuje aplikacije, grafike elemente (widgets), i preace. Takoer podrava promjenjivu
pozadinu;

2. Phone podrava klasine telefonske funcije kao i kontrolu poziva, konferencijske razgovore,
sporedne usluge, i laku integraciju s aplikacijom Contacts.

3. Web Browser je pretraiva baziran na WebKitu sa svim njegovim mogunostima, podrava

HTML i XHTML.

4. Email osigurava pristup posluiteljima e-maila koji se obino mogu nai na Internetu i podrava
POP3, IMAP4 i SMTP.

5. Media Player omoguava upravljanje, uvoz i sviranje sadraja kodiranih na razne naine.

6. Alarm Clock, Calculator, Calendar, Camera, Contacts, IM, MMS, Settings, Voice Dialer i mnoge
druge aplikacije su takoer ukljuene u ovu distribuciju.
Aplikacijski okvir

Androidov okvir za aplikacije (application framework) je napravljen da bi omoguio koritenje

bogatog skupa API-a neovisnim programerima.

Androidove aplikacije se izvravaju na Dalviku, vlastitom virtualnom stroju (VM). Dalvik VM

izvrava izvrne datoteke dex, koje su tipino prevedene iz izvornog koda napisanog u Javi.

Izvrni format dex ima sljedee karakteristike:

1. uinkovita pohrana podataka na ureaj,

2. uinkovita upotreba memorije pri izvravanju,

3. jednostavnost interpretacije.

Dalvik ima sljedee karakteristike za vrijeme izvoenja:

1. uikovitu podrku za vie istodobnih VM procesa,

2. optimizirani interpreter,

3. uinkovito povezivanje na nii izvorni kod,

4. uobiajen i irok skup funkcionalnosti jezgrenih biblioteka

5. unaprijeenu podrku za Java Debug Wire Protocol (JDWP), omoguujui jednostavnije

debuggiranje vie procesa istodobno,

6. Java Native Interface (JNI) podrka.

Izvorne biblioteke

Platforma Android koristi mnoge izvorne biblioteke, ukljuujui:

1. Bionic, prilagoena libc implementacija optimizirana za ugraene sustave,

2. grafike biblioteke za 2D i 3D (OpenGL ES 1.0) grafiku podrku,

3. openCore za ostvarivanje veine Androidovih multimedijskih mogunosti. Ukljuuje podrku za

mreni streaming (HTTP and RTSP), kao i veinu kodeka i parsera medijskih datoteka koritenih
u sistemu;

4. sqlite za podrku sqlite baze podataka i

 5. WebKit biblioteku za pokretanje Android-ovog web pretraivaa temeljenog na WebKitu.

Sustavni programi

Platforma Android:

1. temeljena je na Linuxu 2.6.25 za ARM,

2. trenutno oekuje ARM V5T ili bolju arhitekturu. Podrka za ranije arhitekture moe biti dodana,
ali CPU-ovi bez MMU bi bili teki za podrati;

3. posjeduje skup jezgrenih poboljanja koji je predvien za potporu Androidu. Zakrpe ukljuuju:
alarm, ashmem, binder, power management, low memory killer, kernel degugger, and logger;

4. je dizajnirana da bude chipset agnostic", i raditi e praktiki na svakom Linux kernel okruenju
temeljenom na ARM-u, verzija 1.0 platforme je bila testirana i potvrena je na MSM 7K
ipsetovima. Tijekom vremena oekujemo podrku za druge glavne ipsete. Jezgrene zakrpe za
MSM temeljene ipsete su takoer dostupni;

5. podrava FAT32 file system,

6. podrava TCP/IP (TCP, UDP, itd.) i

7. koristi minimal reference bootloadef (program za podizanje" jezgre koji koristi malo resursa) je
pruen za podrane ipsete. Moe podignuti" ( bootati") Linux iz RAM-a, debugger-a, i NAND
Flash-a.

Android podrava ispravljanje greaka (debugging):

1. izvornog koda je podran preko GDB (GNU Project Debugger) preko USB-a,

2. managed code-a (kod koji se izvodi u VM-a) je podran preko bilo kojeg JDWP-kompatibilan
debuggera preko USB-a i

3. Logging" i crash logova.

Platforma Android:

1. e raditi na skoro svakom Linux kernel okruenju temeljenom na ARM-u,

2. treba minimalno 128 MB RAM-a i 256 MB Flash memorije. OEM moda bude traio jo Flash
memorije da omogui download vie neovisnih aplikacija na korisnike ureaje;
 3. e se povezivati sa osnovnim pojasom kanala pokretnog radija omoguenog eksterno preko Radio
Interface Layer-a (RIL),

4. podrava 802.11 b/g Wi-Fi,

5. koristi standardno USB suelje, ukljuujui USB 2.0,

6. podrava Bluetooth 2.0 EDR (Enhanced Data Rate),

7. podrava Kameru za slike i video i

8. premjestivu memoriju (Removable storage).

Svojstva podranog prikaza su:

1. HVGA rezolucija,

2. 16 bitna irina boja (16 bit color depth),

3. pejza i portret orijentacija, ukljuujui dynamic runtime switching,

4. finger-based touchscreen navigacija.

Podrane tipke (Supported keypads and buttons) su:

1. QWERTY,

2. navigacija u 5 smjerova (5-way navigation),

3. hardverske tipke: Send, End, Home, Back, Menu,

4. power tipka,

5. tipke za glasnou - gore i dolje (Volume keys - up and down),

6. tipka za okidanje kamere (camera trigger button), ukljuujui detektiranje djelominog pritiska
(za fokusiranje) i potpunog pritiska (za slikanje).

Podrani audio izlazi (Supported audio outputs) su:

1. audio izlaz preko utinice za slualice (mono i stereo) i

2. 64 kbps Bluetooth audio.

Podrani hardver za notifikaciju (Supported notifications) je:

1. LEDice i

2. vibracija

Podrane radio i telefonske mogunosti (Supported radio and telephony features) su:

1. GPRS, EDGE, UMTS, HSDPA,

2. meunarodni roaming, SMS, MMS,

3. podrka za hitne pozive,

4. sporedne usluge za telefoniju. Na primjer pozivi na ekanju konferencijski razgovor;

5. unstructured Supplementary Service Data (USSD),

6. reference Radio Interface Layer (RIL) [5].

2.3. Razvoj aplikacija - Android SDK

Povijest razvoja do danas

Rane reakcije na razvoj aplikacija za Android platformu su bile mjeovite. Prigovori su nastali zbog
greaka, nedostatka dokumentacije, neadekvatne Quality assurance (QA) infrastrukture, i nedostatka
javnog sustava za prijavu greaka (issue tracking"). Google je objavio issue tracker 18. sijenja 2008. U
prosincu 2007, osniva MergeLab mobile startupa Adama Macbeth je izjavio, "Funkcionalnost ne postoji,
slabo je dokumentiran ili jednostavno ne radi ... Jasno je da nije spreman za premijeru.". I pored toga,
aplikacije za Android poele su se pojavljivati ve tjedan nakon to je platforma objavljena. Prva javno
dostupna aplikacija je igra Snake [1].

Prvo izdanje Android Software Development Kita (SDK) je izdano 12. studenog 2007.15. srpnja 2008,
Android Developer Challenge tim je sluajno poslao e-mail svim sudionicima Android Developer
Challengea najavljujui da je novi SDK dostupan u "privatnom" download podruju. E-mail je bio
namijenjen za pobjednike u prvom krugu Android Developer Challengea. Otkrie da je Google objavio
novi SDK samo nekim programerima, a ne svima dovela je do frustracija u Androidovoj razvojnoj
zajednici.

18. kolovoza 2008 Android 0.9 SDK beta je objavljen. Ovo izdanje pruilo je auriran i proiren API,
poboljane alate za razvoj i novi dizajn za poetni zaslon. Detaljne upute za nadogradnju su bile dostupne
onima koji rade s ve ranijim izdanjima. 23. rujna 2008. objavljen je Android 1.0 SDK (Izdanje 1). Prema
priloenim biljekama, ukljuivao je "uglavnom ispravljene greke, iako su dodane neke manje novosti".
Takoer je ukljuuivao nekoliko API promjena u odnosu na od 0.9 verziju.
9. oujka 2009 Google je izdao verziju 1.1 za Android Dev Phone. Iako postoji nekoliko estetskih
ureenja, nekoliko najvanijih popravaka ukljuuju podrku za "pretraivanje glasom, aplikacije koje se
naplauju, ispravke budilice, popravke kod slanja gmaila, ispravke obavjetavanja o mailovima i intervala
osvjeavanja". Jo jedno vano poboljanje jest da Dev Phone sada moe pristupati plaenim
aplikacijama i programeri ih sada mogu vidjeti na Google Marketu [1].

Razvoj

Prvi korak u programiranju za Android jest preuzimanje SDK (Software development kit).
Android SDK ukljuuje sveobuhvatan skup razvojnih alata. Oni ukljuuju debugger, biblioteke, emulator
ureaja (temeljen na QEMU), dokumentaciju, primjere kodova i tutoriale. Trenutno podrane platforme
za razvoj su x86-bazirana raunala koja pokreu Linux (bilo koji modernu desktop Linux distribuciju),
Mac OS X 10.4.8 ili noviji, Windows XP ili Vistu. Zahtjevi takoer ukljuuju Java Development Kit,
Apache Ant i Python 2.2 ili kasniji. Slubeno podrano integrirano razvojno okruenje (IDE) je Eclipse
(3.2 ili noviji) koristei android Development Tools (ADT) Plugin, iako programeri mogu koristiti bilo
koji ureiva teksta za ureivanje Java i XML datoteka a zatim pomou alata naredbenog retka za
stvaranje, izgradnju i debug Android aplikacija [1].

Osnove pisanja aplikacija

Aplikacije za Android pisane su u programskom jeziku Java. Prevedeni Javin kod - zajedno sa
svim podacima i datotekama resursa potrebnim za aplikaciju - je zapakiran s alatom aapt u Androidov
paket, arhiv datoteku obiljeenu sa sufiksom .apk. Ova datoteka slui za distribuiranje i instaliranje
aplikacije na mobilnim ureajima. To je datoteka koju korisnici preuzimaju na njihovihe ureaje. Sav kod
u jednoj datoteci .apk smatra se jednom aplikacijom.

Na mnogo naina, svaka Androidova aplikacija ivi u vlastitom svijetu:

1. Svaka aplikacija se izvodi u vlastitom procesu na Linuxu. Android poinje proces kada se bilo
koji kod applikacije treba izvriti i iskljuuje proces kada vie nije potreban i resursi sustava su
potrebni drugim aplikacijama;

2. Svaki proces ima svoj vlastiti Java virtualni stroj (VM), pa kod aplikacije radi u izolaciji od
kodova svih ostalih aplikacija;

3. Svakoj aplikaciji je dodijeljen jedinstveni ID korisnika Linuxa.

Dozvole su postavljene tako da su datoteke aplikacije vidljive jedino samoj aplikaciji - iako
takoer postoje naini za izvoziti ih u druge programe;

Mogue je organizirati da dvije aplikacije dijele isti korisniki ID, u tom sluaju e oni biti u mogunosti
vidjeti datoteke jedna od druge. Zbog ouvanja resursa sustava, aplikacije s istim ID-om mogu se izvoditi
u istom Linux procesu, dijelei istu VM.

Glavna znaajka Androida jest da jedna aplikacija moe koristiti elemente drugih aplikacija (pod uvjetom
da one to dozvoljavaju). Na primjer, ako Vaa aplikacija treba prikazati listanje popisa slika i neki drugi
program je razvio kliza" (scroller) pogodan za to i uinio ga dostupnim drugima, moete radije pozvati
taj scroller, nego razvijati svoj vlastiti. Vaa aplikacija ne ukljuuje kod ove druge aplikacije ili poveznicu
do nje. Umjesto toga, jednostavno pokrene taj dio druge aplikacije kada se javi potreba.

Da bi ovo funkcioniralo, sustav mora biti u stanju pokrenuti proces kada je bilo koji dio njega je potreban
i inicijalizirati Javine objekte za taj dio. Dakle, za razliku od veine programa na drugim sustavima,
aplikacije na Androidu nemaju jednu ulaznu toku za sve to je u aplikaciji (na primjer nema funkcije
main()). Umjesto toga, one imaju esencijalne komponente koje sustav moe inicijalizirati i pokrenuti po
potrebi. Postoje etiri vrste komponenti koje ovdje neemo opisivati.

Razvoj u alatu

Android Development Tools (ADT) dodatak za Eclipse dodaje mone dodatke za integrirano razvojno
okruenje Eclipse. To vam omoguava da kreirate i debuggirate Android aplikacije lake i bre. Ako
koristite Eclipse, ADT plugin vam prua veliku pomo u razvoju Android aplikacija:

1. Daje pristup drugim Androidovim razvojnim alatima Eclipse IDE-a. Na primjer, ADT omoguuje
pristup mnogim mogunostima DDMS alata: uzeti trenutni ekran, upravljati vratima (port),
ubacivati toke prekida, pregledavati informacije dretvi i procesa direktno iz Eclipsea;

2. Omoguuje New Project Wizard, koji pomae pri brzoj izradi i postavljanju svih osnovnih
datoteke potrebnih za novu Android aplikaciju;

3. Pojednostavljuje i automatizira proces izgradnje Android aplikacije;

4. Prua Android ureiva koda (code editor) koji pomae napisati valjani XML za Androidov
manifest i izvorne datoteke.

Razvoj u drugim integriranim okolinama

Preporueni nain za razvijanje Android aplikacije je koritenje Eclipsea s dodatkom Android

Development Tools (ADT), sadranim u SDK. ADT omoguuje ureivanje, razvoj i otklanjanje greaka
integrirane izravno u IDE.

Meutim, ako bi radije razvijali vae aplikacije u drugom IDE-u, kao to su IntelliJ, ili koristili Eclipse
bez dodatka ADT, moete to uiniti. SDK prua alate koji su vam potrebne za postavljanje, izgraivanje i
debuggiranje aplikacija [8].

Razvoj na ureaju

Pri izradi mobilnih aplikacija, bitno je testirati ih na stvarnim ureajima prije objavljivanja
korisnicima. Iako razvojni programeri mogu koristiti regularne potroake ureaje kupljene u maloprodaji
za testiranje i koritenje njihovih aplikacija, neki programeri mogu odluiti ne koristiti maloprodajni
ureaj, ve preferiraju otkljuane ureaje.
Na primjer: Android Dev Phone (trenutno nije dostupan u Hrvatskoj) je SIM-otkljuani i hardware-
otkljuani ureaj koji je dizajniran za napredne programere. Takoer se u istu svrhu zna koristiti i T-
Mobile G1 ureaj [9].

Organizacija kod razvoja Plan

projekta (Project layout)

Android platforma se sastoji od nekoliko projekata ve u tijeku. Ovi projekti se mogu podijeliti u tri
kategorije:

1. Temeljni projekti: Ovi projekti ine temelj Android platforme

2. Vanjski projekti: Android Open Source projekt koristi mnoge druge Open Source projekte

3. Paketi: Ovi projekti su standardne Android aplikacije i usluge [10]

Uloge u projektu (Project roles)

Projekt Android Open Source je ustrojen kako bi se osiguralo da:

1. zajednica ima potpunu vidljivost u evoluciju platforme i donoenje odluka,

2. doprinosi se priznaju i nagraeni su i

3. da Android postie komercijalnu relevantnost.

Ljudi u okviru Android Open Source zajednice igraju razliite uloge: Bilo tko (Anyone)

Svatko tko je zainteresiran za upoznavanje i pridonoenje Androidu moe koristiti resurse projekta
Android Open Source. Svatko se moe pridruiti mailing listi, postavljati pitanja, raditi zakrpe,
izvjetavati o bugovima, pregledavati dostavljene zakrpe, i koristiti alate.

Verifikatori (Verifiers)

Verifiktori su odgovorni za testiranje zahtjeva za promjenu. Nakon to su pojedinci poslali znaajnu

koliinu visokokvalitetnog koda projektu, Voditelj Projekta moe pozvati ih da postanu Verifikatori.

Approvers
Approvers su iskusni lanovi ovog projekta koji su pokazali svoje vjetine i napravili su znaajan tehniki
doprinos ovome projektu. U procesu pregleda koda, Approver odlui eli li ukljuiti ili iskljuiti
promjenu. Voditelj Projekta izabire Approvere, a ponekad i promie na ovu poziciju Verifikatore koji su
pokazali svoju strunost unutar odreenog projekta.

Voditelji projekta

Voditelj projekta za pojedinani projekt je odgovoran za sljedee:

1. vodstvo svih tehnikih aspekata projekta; primjerice, razvoj projekta, cikluse objavljivanja,
izdavanje novih verzija i QA,

2. usko suraivanje sa Core Technical Tim-om u promoviranju projekta i njegovih izdanja,

3. osigurati da je projekt kvalitetno uraen do zakazanog vremena izlaska nove Android platforme,

4. odreivanje Verifikatora i Approvera za dostavljene patcheve,

5. biti fer i objektivan, dok pregledava promjene. Prihvaanje ili odbijanje zakrpa na temelju
tehnikih zasluga i sklada s Android platformom,

6. pravodobno pregledavati promjene i komunicirati ako promjene nisu prihvaene,

7. Opcionalno, odravati web stranice za projekt zbog informacija i dokumenata koji su specifini
za taj projekt;

8. djelovati kao facilitator u rjeavanju tehnikih sukoba.

9. biti javno lice za projekt i osoba za pitanja vezana uz ovaj projekt.

Za postati Voditelj projekta za novi projekt, pojedinac mora demonstrirati radni kod koji implementira
ideju za novi projekt, i mora imati mogunosti da djeluje kao Voditelj projekta (opisane iznad).

Novi projekti trebali bi biti u svezi s Androidom, biti razumne ekstenzije na platformu, implementirati
drivere i pakete za podrku koji podravaju Android na specifinom hardveru, i tako dalje [11].

Jezgreni tehniki tim

Jezgreni tehniki tim (Core Technical Team) recenzira i odobrava zahtjeve za postavljanje novih
projekata, oznaava nove projekte kao dio osnovne platforme, a imenuje ili potvruje Voditelje projekata
za te projekte.

Core Technical Team je odgovoran za sljedee:

 1. pripremanje planova za izdanja Androida,

2. otklanjanje cross-module tehnikih pitanja,

3. stvaranje i odravanje tehnikih pravila za zajednicu, na primjer, vodii o stilu kodiranja, planovi
za nova izdanja i planovi verzija,

4. odobravanje novih projekata i odabir Voditelja projekta po potrebi,

5. biti javno lice za Android Open Source projekt i

6. blisko suraivati s Voditeljem projekta u planiranju izdanja i verzija projekta.

Da bi postao lan Core Technical Teama, pojedinac mora imati neke kombinacije ovih karakteristika:

1. demonstrirano znanje o end-to-end Android razvojnom procesu,

2. strunost u odreenim podrujima kao to su sustavi izgradnje, sistemski softver, sigurnost

platforme, upravljanje napajanjem, stilovi kodiranja, QA, okviri aplikacije, razvoj aplikacija,
zahtjevi platforme i dugoroni planovi i

3. povijest tehnikog vodstva u gore navedenim podrujima [11].

2.4. Plasiranje aplikacija - Android Market

Android Market je duan koji je razvio Google a Android ureaje, koja omoguava korisnicima
pregledavanje i preuzimanje aplikacija neovisnih programera. Slina je duanu App Store za iPhone.

Android Market je najavljen 28. kolovoza 2008., a stavljen na raspolaganje korisnicima 22. listopada
2O08. Podrka za aplikacije koje se naplauju dodana je za korisnike u SAD-u i Velikoj Britaniji
sredinom veljae 20O9. Korisnici u Velikoj Britaniji stekli su mogunost kupovanja aplikacija koje se
naplauju 13. oujka 2009.

Programeri aplikacija koje se naplauju primaju 70% cijene aplikacije, a preostalih 30% ide za
"prijevoznike" (carriers). Prihod zaraen od Android Marketa plaa se programerima putem Google
Checkout trgovakih rauna.

Aplikacije koje se naplauju su trenutno dostupne samo korisnicima u sljedeim zemljama: Austrija,
Njemaka, Velika Britanija, SAD.

Google je objavio u, e-mailu programerima, da "e dodati podrku za krajnje korisnike za dodatne
zemljame u narednim mjesecima".

Za sada, samo programeri u SAD-u i Velikoj Britaniji mogu objavljivati aplikacije koje se naplauju. U e-
mailu na programerima 2. travnja 2009. Google je napisao: "naporno radimo kako bi u narednim tjednima
programerima u Njemakoj, Austriji, Nizozemskoj, Francuskoj, panjolskoj omoguili aplikacije koje se
naplauju. Nakon to trgovaka podrka za aplikacije koje se naplauju zaivi u tim zemljama, mi emo
objaviti nae planove za pokretanje podrke za programere u dodatnim podrujima."

Zabranjene aplikacije

31. oujka 2009, Google je povukao sve "tether" aplikacije s Android Marketa. Google ih je kasnije vratio
za sve korisnike Android Marketa, osim onih unutar T-Mobile SAD mree:

"On Monday, several applications that enable tethering were removed from the Android Market catalog
because they were in violation of T-Mobile's terms of service in the US. Based on Android's Developer
Distribution Agreement (section 7.2), we remove applications from the Android Market catalog that
violate the terms of service of a carrier or manufacturer.

We inadvertently unpublished the applications for all carriers, and today we have corrected the problem
so that all Android Market users outside the T-Mobile US network will now have access to the
applications. We have notified the affected developers." [12]

Izdavanje

Pripremanje aplikacije prije izdavanja:

Prije nego to odluite izdati Vau aplikaciju:

1. Testirajte aplikaciju opseno na stvarnom ureaj

2. Razmislite o dodavanju End User License Agreementa Vaoj aplikaciji

3. Navedite ikonu i natpis u manifest applikacije

4. Iskljuite logging i debugging i pospremite podatke/datoteke

Prije nego napravite zadnje kompajliranje Vae aplikacije:

1. Navedite verziju Vae aplikacije

2. Nabavite odgovarajui kriptografski klju

3. Registrirajte se za Maps API klju, ako Vaa aplikacija koristi MapView elemente
Kompajlirajte Vau aplikaciju... Nakon
kompajliranja:

1. Prijavite vau aplikaciju

2. Testirajte vau kompajliranu aplikaciju [13]

Izdavanje na Android Market

Za objaviti Vae aplikacije na Android Market, najprije se morate registrirati pomou svog Google rauna
i sloiti se s uvjetima koritenja. Nakon to ste registrirani, moete uploadati Vae aplikacije na servis
kad god elite, koliko god puta elite, a potom ih objaviti kad ste spremni. Nakon objave, korisnici mogu
vidjeti Va program, skinuti ga i ocjeniti koristei Market aplikaciju instaliranu na njihovom Android
ureaju [14].

Android Developer Challenge

Android Developer Challenge je natjecanje za najinovativniju aplikaciju za Android. Prvo natjecanje

(Android Developer Challenge 1) je zapoelo poetkom 2008. godine. Google je ponudio nagrade
vrijedne ukupno 10 milijuna dolara, distribuirane izmeu dvije faze natjecanja. U prvoj fazi prihvaane su
prijave od 2. sijenja do 14. travanj 2008. 50 prijava koje su najvie obeavale, objavljene su 12. svibnja
2008., svaka je dobila 25000 dolara nagrade za financiranje daljnjeg razvoja. Druga faza zavrila je
poetkom rujna sa objavom deset timova koji su primili po 275.000 $ svaki, a deset timova koji su dobili
po 100.000 $ svaki.[1]

2.5. Ureaji koji koriste Android

HTC Dream (takoer predstavljan kao T-Mobile G1, ili Era G1 u Poljskoj) je prvi telefon na
tritu koji koristi Android platformu. Telefon je dio otvorenog standarda Open Handset Alliancea. Izdan
je u SAD-u 22. listopada 2008, u Velikoj Britaniji 30. listopada 2008, u Nizozemskoj i ekoj 31.
prosinca 2009., Poljskoj 23. veljae 2009, Australiji 5. Veljae, a bit e dostupan u drugim dravama
ukljuujui i Singapur, Francusku i Njemaku, tijekom 2009. Kineska tvrtka Qigi izdala je verziju svojih
i6 Windows Mobile ureaja koji pokreu Android u prosincu 2008. Ureaj je proizveden od strane
kineskog ODM TechFaith [1].

Nadolazei ureaji

1. U rujnu 2008, Motorola je potvrdila da radi hardverske proizvode koje e pokretati Android.
 2. Huawei planira izdati telefon koji e izvoditi Android na T-Mobile-u. Ovaj datum meutim nije
postavljena do nakon lipnja 2009.

3. Archos planira lansirati novi ureaj, koji bi kombinirao znaajne medijske sposobnosti sa
Android operacijskim sustavom.

4. Lenovo radi na Android-temeljenom mobilnom telefonu koji podrava kineski 3G TD-SCDMA

standard.

5. HTC planira "portfelj" Android zasnovane telefone pustiti u ljeto 2009, ukljuujui HTC Magic,
prikazan 17. veljae 2009 na 2009 Mobile World Congress-u u Barceloni. HTC Magic e biti
objavljen 1.svibnja.

6. Sony Ericsson planira izdati jedan Android ureaj u ljeto 2009.

7. Samsung planira izdati telefon temeljen na Google Android operacijskom sustavu u lipnju 2009
sa jo nekoliko koje dolaze u sljedeim mjesecima.

8. GiiNii Mini Movit je Internet ureaj baziran na Google Android operacijskom sustavu.

9. Glasine su da e Acer izdavati telefonije naziva L1 , C1, E1, F1, i A1 (nepotvren) krajem 2009.

10. Kineski ODM Yuhua prvi Android telefon, dual-SIM DSTL1 e biti izdan pod General Mobile
brand-om u lipnju. Tvrtka planira vie Android ureaja.[1]

Kogan Technologies, Australski proizvoa tehnologije, najavio je Android kompatibilne ureaje: Kogan
Agora i Kogan Agora Agora Pro. Ureaji su trebali biti objavljeni 29. sijenja 2009. Sredinom sijenja
2009, Kogan najavio da e izlazak Agora ureaja je kasniti neodreeno [1].

Nedavno su se pojavile i specifikacije nasljednika HTC-ovog mobitela G1 koji bi kao direktni konkurent
iPhone ureaju bi mogao biti veoma zanimljiv. Meutim, najavljivan je ve u sijenju 2009. - nije se jo
pojavio.

Android Dev Phone, spomenut ranije u tekstu (Razvoj na ureaju), trenutno nije dostupan u Hrvatskoj.

Zakljuak

Android je definitivno projekt koji mnogo obeava. Iako osobno nemam previe vjere u uspjehe projekata
otvorenog koda, vjerujem da bi Android mogao biti iznimka. Sigurno e unijeti promjene u svijetu
mobilnih ureaja.

Jedna od njegovih glavnih prednosti je dobra organizacija, koja ima potencijal da iskoristi svu mo i
znanje zajednice otvorenog koda. Jo jedna dobra stvar je ukljuenost velikog broja jakih kompanija u
projekt, to omoguuje jako brzo irenje. Brzi razvoj, kao posljedica dobre organizacije, povlai za sobom
unapreivanje svih aspekata projekta.
Svatko moe sudjelovati, to e dodatno poticati inovacije i ubrzati razvoj. Svakodnevno se platforma
tehniki usavruje i unapreuje od strane neovisnih proizvoaa. U Hrvatskoj e sve vezano uz Android
vjerojatno kasniti, jer kao to je ope poznato, mi tehnoloki zaostajemo za naprednim zemljama.

Android je jako pozitivan pomak u svijetu mobilnih ureaja. Ima dobre anse da ostvari uspjeh, ako ne i
revoluciju. to e se dogoditi - vrijeme e pokazati.

Literatura

[I] Wikipedia: Android (operating system),

http://en.wikipedia.org/wiki/Google Android, oujak 2009.
[2] Android Open Source Project, http://source.android.com/, oujak 2009.

[3] Android: What is Android?, http://www.android.com/about/, oujak 2009.

[4] Android developers: Dev Guide, What is Android?, http://developer.android.com/guide/basics/what-is-

android.html, oujak 2009.

[5] Android Open Source Project: Release features - Android 1.0,

http://source.android.com/release-featuresandroid-1-0, oujak 2009.
[6] Android developers: Dev Guide, Application Fundamentals, http://developer. android.
com/guide/topics/fundamentals. html, oujak 2009.
[7] Android developers: Dev Guide, Developing In Eclipse, with ADT, http://developer. android.
com/guide/developing/eclipse-adt.html, oujak 2009.

[8] Android developers: Dev Guide, Developing In Other IDEs, http://developer. android.
com/guide/developing/other-ide.html, oujak 2009.
[9] Android developers: Dev Guide, Developing on a Device, http://developer. android.
com/guide/developing/device. html, oujak 2009.
[10] Android Open Source Project: Project layout, http://source.android.com/projects, oujak 2009.

[II] Android Open Source Project: Project roles, http://source.android.com/project,

oujak 2009.

[12] Wikipedia: Android Market, http://en.wikipedia.org/wiki/Android Market, oujak 2009.

[13] Android developers: Dev Guide, Preparing to Publish: A Checklist, http://developer.

android. com/guide/publishing/preparing. html, oujak 2009.
[14] Android developers: Dev Guide, Publishing Your Applications, http://developer. android.
com/guide/publishing/publishing. html, oujak 2009.