Professional Documents
Culture Documents
Cefta
Cefta
Tema: CEFTA
Uvod............................................................................................................................................1
Zakljuak...................................................................................................................................22
Literatura...................................................................................................................................23
UVOD
U ovom seminarskom radu nastojala sam to jasnije, kako tekstualno, a tako i grafiki
objasniti organizaciju Cefta, njene prednosti, ciljeve, proirenje, njen uticaj na ostale drave, a
samim tim i povezanost BiH sa Ceftom.
1
1. POJAM I DEFINICIJA ZONE SLOBODNE TRGOVINE
Zato je najoptija definicija slobodne zone : '' Slobodna izvozna zona je jasno
ogranien prostor koji predstavlja enklavu slobodne trgovine u carinskom i
spoljnotrgovinskom reimu neke zemlje , gdje industrijska preduzea koja preteno
proizvode za izvoz uivaju odreeni broj poreskih i finansijskih podsticaja'' 2 Ovakva
definicija predstavlja teritorijalno odreenje zone, meutim koliko god ona bila jasna i
jednostavna, otvara niz pitanja. Iako su slobodne zone usmjerene na izvoz, sve ee se
dozvoljava da dio robe proizvedene u slobodnoj zoni pree na domae trite. Sa druge strane
postoje potpuno slobodno uvozne zone i duge vrste slobodnih zona za ije odreenje nije
potrebna ovakva definicija.
1
Vinko Niki, Slobodne zone kod nas i u svijetu , sa posebnim osvrtom na slobodnu zonu u Baru, str.73
2
ILO- UNCTC , 1988. STR.4 ,www.ilo.org
2
1.2. Prednosti zona slobodnih trgovina
3
http:///www.wikipedia.com
4
Export procesing zones-simbols of exploitation and a development dead end, International confederation of
free trade unions(ICFTU), www.icftu.org 06.04.2010.godine
3
1.4. Principi na kojima se zasnivaju zone slobodne trgovine
4
1.5. EFTA- Evropsko udruenje slobodne trgovine
Evropsko udruenje slobodne trgovine osnovano je, na inicijativu Velike Britanije
1959. godine, ako odgovor na stvaranje Evropske ekonomske zajednice. Formirale su ga
sedam zapadnoevropskih zemalja: Velika Britanija, Austrija, vajcarska, Danska, vedska,
Norveka i Portugal. Kasnije su lanice postale Grka, Finska i Island. Evropsko udruenje
slobodne trgovine je stupilo na snagu 1960 godine.
Ciljevi ovog Udruenja bili su znatno skromniji, a carinska politika prema nelanicama
znatno elastinija nego u sluaju EZ. lanice EFTA su odluile da ukinu carine u meusobnoj
trgovini samo za industrijske proizvode, ali su zadrale pravo nacionalne carinske tarife
prema zemljama nelanicama.
Tokom 1972 i 1973. godine izmeu svake zemlje EFTA i Evropske zajednice
zakljueni su sporazumi o ukidanju carina u meusobnoj trgovini industrijskih proizvoda,
ime je stvorena Evropska zona slobodne trgovine za industrijske proizvode, ili kako se esto
nazivao, Evropski sistem slobodne trgovine industrijskih proizvoda, pa su do kraja 80-ih
godina ukinute sve carinske barijere u razmjeni ovih proizvoda izmeu zemalja ove dvije
grupacije.
Zbog svega toga od 1972.godine pa zakljuno sa 1995.godinom, sedam zemlja lanica EFTA
izlazi iz tog udruenja i postaju lanice Evropske zajednice i to: Velika Britanija, Danska,
Portugal, Grka, Austrija, vedska i Finska. Danas Evropsko udruenje slobodne trgovine
ine samo etiri zemlje: Norveka, vajcarska, Island i Lihtentajn.
5
2. CEFTA - CENTRALNO EVROPSKA ZONA SLOBODNE
TRGOVINE
Raspadom saveza za uzajamnu ekonomsku pomo SEV meusobna razmjena
zemalja istone Evrope se znatno smanjila. Naputanje jednog drutvenog i privrednog
sistema , koji je sam po sebi bio osuen na nestanak, i poetni vrlo teki problemi tranzicije
imali su za posljedicu znatno smanjenje privredne i spoljnotrgovinske aktivnosti ovih zemalja.
Neke od tih zemlja su postavile kao svoj strateki cilj to bre ukljuivanje u Evropsku uniju.
Takvo opredjeljenje je bilo mogue jer se SSSR raspao, pa su se ove zemlje brzo oslobodile
kolektivne discipline i poinju da samostalno vode ekonomsku i spoljnotrgovinsku
politiku. Kao posljedica svega toga, poetkom 1991.godine Maarska, Poljska i ehoslovaka
su usvojile Deklaraciju o saradnji na putu ka evropskoj integraciji. Ova grupa zemalja
formirala je ovaj klub sa ciljem unapreenja meusobne saradnje, ali i to breg ulaska u
Evropsku zajednicu. I Evropska zajednica je vrila pritisak na zemlje centralne Evrope da
rade na unapreenju meusobne ekonomske i politike saradnje, a ne samo da trae pomo i
ukljuivanje u EZ.
6
Takoer je dogovorena dinamika meusobne spoljnotrgovinske liberalizacije s
obzirom na stepen tzv. osjetljivosti proizvoda. Mogunost uvoenja novih carina
dozvoljena je samo u izuzetnim sluajevima ( npr. za novu proizvodnju koja ima
perspektivu). Zemlje lanice su se obavezale da meusobno odobravaju uzajamne carinske
povlastice pri spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda, ali su one znatno manje
nego u sluaju industrijskih proizvoda.
Sve zemlje prvobitnog sporazuma su ule u Europsku Uniju i time napustile CEFTA-u.
Stoga je odlueno da se Sporazum proiri tako da pokrije i ostale balkanske drave, koje su
ve stvorile matricu bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini u okviru Pakta za stabilnost
jugoistone Europe.
Na Samitu premijera jugoistone Europe u Bukuretu 6. aprila 2006. godine usvojena je
deklaracija o proirenju koje e obuhvatati Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Moldaviju, Srbiju,
Crnu Goru, i UNIMK Kosovo. Takoer je bilo i rijei o moguem pristupanju Ukrajine.
Kao prednosti ili koristi koje, pored ostalog, donosi Sporazum, navodi se slijedee-6:
Uspjena regionalna, a u okviru toga posebno ekonomska, odnosno trgovinska,
saradnja je vaan preduvjet za pribliavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj
uniji,
Novim Sporazumom e biti lake administriranje ugovora, odnosno pojednostavljenje
ugovornih odnosa,
Sporazumom se uvode nove oblasti, od kojih je za Bosnu i Hercegovinu
posebnoznaajno ujednaavanje uvjeta investiranja u regionu, jer smo mi zemlja neto
primalac investicija,
Dijagonalna kumulacija porijekla roba e se primjenjivati meu svim lanicama
CEFTAe,
Poboljanje mehanizama za rjeavanje sporova (uvodi se sistem unutranje arbitrae),
lakeg uklanjanja tehnikih barijera u trgovini i slino.
6
http://www.wikipedia.org/cefta_2006 14.03.2010.godine
10
jaanje suradnje na podruju trgovine uslugama, poticanja i zatite ulaganja te suvremene
odredbe o zatiti trinog natjecanja ta prava intelektualnog vlasnitva.7
Vana novost CEFTA 2006 ugovora je i detaljno razraen postupak rjeavanja sporova
koji ukljuuje i arbitrau, a u cilju osiguranja bolje implementacije Ugovora. Takoer,
predvieno je i osnivanje Tajnitva, administrativnog tijela sa sjeditem u Bukuretu koje e
Zajednikom odboru pomagati u provedbi Ugovora.
Za Republiku Hrvatsku, koja je od 2000. godine lanica WTO-a te u tijeku pregovora o
punopravnom lanstvu u Europskoj uniji, veina navedenih podruja Hrvatskoj ne donosi
dodatne obaveze u pogledu provodbe CEFTA 2006 Ugovora.
7
http://www.ekonomske_integracije.com/cefta (14.03.2010.)
11
8
Hansen J.D. European integration-an economic perspective, Oxford Un. 2008.god. p.117
Poglavlje I: Ope obveze primjenjive na trgovinu svim robama
definira pitanja carinskih davanja na uvoz i izvoz te koliinska ogranienja.Precizirano
je da e sva koliinska ogranienja na uvoz i izvoz te mjere s jednakim uinkom biti
ukinute u trgovinskoj razmjeni izmeu stranaka na datum stupanja na snagu ovog
Ugovora te da se nee uvoditi nova koliinska ogranienja na uvoz i izvoz ili mjere s
jednakim uinkom u trgovinskoj razmjeni izmeu stranaka.
12
U stavu 2, lana 1 Konsolidirane verzije CEFTA Sporazuma (Aneks 1), pobrojani su
ciljevi Sporazuma, i to:9
9
http://www.cia.gov/ciljevi_cefta_sporazuma 14.03.2010.godine
10
http://www.cefta.com/uklanjanaje_barijera 14.03.2010.godine
13
Stupanjem na snagu novog Sporazuma, prestali su da vae bilateralni ugovori o
slobodnoj trgovini. Radi boljeg razumjevanja koja i kakva poboljanja donosi CEFTA, u
slijedeem tabelarnom pregledu navedeno je poreenje najvanijih odredaba u CEFTA-i 2006
u odnosu na odredbe bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, uz kratki komentar o znaenju
i/ili vanosti pojedinih odredaba.
U tabeli 1. koja nam slijedi moemo vidjeti vezu izmeu CEFTA-sporazuma 2006 i
bilateralnih sporazuma, odnosno njihove karakteristike i nedostatke.
11
http://www.bilateralni_sporazumi 14.03.2010.godine
14
Izvor: Regionalna saradnja za razvoj i evropske integracije, Beograd, 2007. str.26
15
5. KUMULACIJA PORIJEKLA U OKVIRU CEFTA SPORAZUMA
Posebnost ugovora o slobodnoj trgovini ine pravila porijekla roba na osnovu kojih se
ostvaruje preferencijalni tretman pri uvozu. Pored toga to dovodi do snienja ili izuzimanja
od naplate carine, preferencijalni tretman proizvoda ima za cilj i da oslobodi promet
proizvoda od bilo kakvih koliinskih ogranienja.
Odredbe lana 14 CEFTA Sporazuma (u daljem tekstu Sporazum) reguliraju pitanja pravila
porijekla i saradnju u carinskim pitanjima. U stavu 1 ovog lana propisano je da osim ako u
Sporazumu nije drugaije utvreno, Aneks 4 Protokol o definiciji pojma proizvodi s
porijeklom i nainima administrativne saradnje (u daljnjem tekstu Protokol) utvruje
pravila porijekla za primjenu odredaba Sporazuma i naine administrativne saradnje u
carinskim pitanjima.
Primjer 1
U BiH se uvozi pamuna tkanina porijeklom iz Hrvatske i konac porijeklom iz Srbije
U BiH se izrauje enski donji ve (tbr 6208)
Proizvod se izvozi u Albaniju
Grafikon br. 1 pokazuje proizvode koji su dobiveni sa strane, ali kojima nije potrebno da
prou obradu ili preradu koji su kvalificirani kao Dovoljno obraeni ili preraeni proizvodi.
Vidimo da nije potrebno zadovoljiti uvjete dovoljne obrade ili prerade odnosno, uvjete
navedene u listi iz Aneksa II Protokola, ve samo da su postupci obrade ili prerade bili vei od
nedovoljnih postupaka obrade ili prerade.
Bitno je napomenuti injenicu kada se kae da dobiveni proizvod sadri materijale porijeklom
iz neke druge Strane da se misli na materijale koji su stekli porijeklo u skladu sa odredbama
Protokola.
12
http://www.etown.edu/cefta_kumulacije 13.03.2010.godine
16
To znai da su ili cjelovito dobiveni u toj Strani ili su dobiveni u toj Strani od
materijala koji nisu cjelovito dobiveni ali su proli dovoljnu obradu ili preradu u smislu lana
6 ili su dobiveni po pravilima ugovorene kumulacije. Takoer, CEFTA kumulacija porijekla u
stavu 2 lana 3, predvia mogunost sticanja porijekla proizvoda iz Strane pod istim uvjetima
kao i u stavu 1 ako su u proizvodnji Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
30 CEFTA 2006 .13
Koriteni materijali porijeklom iz Evropske unije, Islanda, Norveke, vicarske (ukljuujui
Lihtentajn) i Turske u skladu sa odredbama o pravilima porijekla priloenih sporazumima
izmeu te Strane i svake od ovih zemalja.
Primjer 2
U BIH se uvozi neeljani pamuk porijeklom iz Turske
U BiH se od njega izrauje pamuna tkanina
Tkanina se izvozi u Hrvatsku gdje se iju enski ogrtai
Grafikon br.2. pokazuje Koriteni materijala (pamuk) iz EU, zemlje lanice EFTA-e i
zemlje koje su u carinskoj uniji sa EU.
13
http:///www.mvteo.gov.ba 13.03.2010.godine
14
http://www.nn.hr/cefta_kumulacija_robe 13.03.2010.godine
17
6. SPORAZUM CEFTA I BiH- 2007. GODINA
Sporazum CEFTA za BiH stupa na snagu 22. novembra. Novim sporazumom kreiraju
se isti uvjeti trgovine u cijelom regionu to je mnogo privlanije stranim, ali i domaim
ulagaima, od malih, segmentiranih trita. Zbog specifinog geografskog poloaja BiH, njen
izostanak iz novostvorene zone slobodne trgovine znaio bi stavljanje privrede u poziciju iz
koje teko da postoji izlaz. To konkretno znai da poslovna zajednica ima uvjete dugoronijeg
planiranja poslovnih aktivnosti, a da reim trgovine ne varira od zemlje do zemlje kao to je
bio sluaj s 32 bilateralna ugovora.
Povezivanje regiona daje ansu samom regionu da se konsolidira iznutra, ali i da ima znatno
povoljniju poziciju prema drugima. Okrupnjeno trite daleko je privlanije stranim, ali i
domaim ulagaima od malih, segmentiranih trita.
15
http://www.medijski_izvjestaji.com./sporazum_cefta_I_bih 14.03.2010
18
CEFTA-i nije pregovarala o carinskim koncesijama, ve su one prenesene onakve
kakve su ugovorene u bilateralnim ugovorima. Takoer, CEFTA bi sa svojim znaajno
poboljanim odredbama, koje su se u primjeni bilateralnih ugovora pokazale kao nedovoljno
precizne ili efikasne te nekim novim mehanizmima i podrujima trebala doprinijeti veem i
snanijem prisustvu bh. proizvoda na tritima potpisnica.
Moe se uoiti (tablica 3.) da BiH najvei udio u izvozu ima s Republikom Hrvatskom, s tim
da je izvoz sa 53,15% u 2007. godini opao na 46,43% u 2008. godini u odnosu na ukupni
izvoz. u okviru CEFTA sporazuma. Udio izvoza u Srbiju je sa 33.93% u 2007. godini povean
na 37,81% u 2008. godini u odnosu na ukupan izvoz u okviru CEFTA lanica.
U 2009. smanjen je ukupan obim razmjene BiH sa lanicama CEFTA-e za 24,08 %, ali
je struktura znaajno poboljana, I uvoz i deficit su smanjeni.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH), deficit sa CEFTA-om gledanim
kao cjelina u proloj godini iznosio je 1.811.820.392 KM, pri emu je najvei deficit sa
Hrvatskom (1.353.575.388 KM) i Srbijom (711.254.554 KM), a najvei suficit s Crnom
Gorom (192.591.278 KM).
Izvoz je smanjen za oko 15,72, a uvoz za 27,99 %, to je rezultiralo smanjenjem deficita za
ak 38,74 % i poveanjem pokrivenosti uvoza izvozom na 54,67 %.
Dok se sa Crnom Gorom, kao i UNMIK/Kosovom ostvaruju izvanredni rezultati u
vanjskotrgovinskoj razmjeni i kontinuirano poveavaju izvoz i suficit, u trgovini s Hrvatskom
i Srbijom situacija je jo veoma nepovoljna.
Iako su ove dvije zemlje i najvea izvozna trita na koja BiH izvozi sve vie i
postepeno poboljava strukturu izvoza, plasman njihovih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu
neuporedivo je vei i generira veliki dio bh. Ukupnog deficita. Ovako visoka neravnotea u
meusobnoj razmjeni, nije rezultat samo objektivnih konkurentskih prednosti u pojedinim
privrednim granama, ve u znaajnoj mjeri neravnopravnog poloaja bh. Privrede.
20
Ta neravnopravnost najoitija je u pogledu netarifnih barijera, koje Hrvatska i Srbija
masovno primjenjuju prema naim izvoznicima i time oteavaju ili potpuno onemoguavaju
plasman naih proizvoda na svoje trite.
Iako i CEFTA izriito zahtijeva uklanjanje netarifnih barijera, pojedine su prevladane tek
nakon primjene ili najave recipronih mjera, a veina je jo aktuelna. Priliku za trajno
rjeavanje ovog problema vide se u pregovorima o zakljuivanju bilateralnih sporazuma o
uzajamnom priznavanju izvjetaja akreditiranih tijela za ocjenu usklaenosti, koji su zapoeti
sa Srbijom i planirani s Hrvatskom.
21
ZAKLJUAK
22
LITERATURA:
1. KNJIGE
2. Ostali izvori
1. www.wikipedia.org
2. www.ilo.org
3. http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2007/079.htm
4. www.etown.edu
5. www.cefta.com
6. www.medijski_izvestaj.org
7. www.ekonomske_integracije.com
8. www.cia.gov
9. www.icftu.com
10. www.bilateralni_sporazumi.com