Antropoloke karakteristike vrhunskih atletiara

Definiranje utjecaja antropolokih obiljeja na konanu uspjenost u pojedinoj

atletskoj aktivnosti iznimno je vano. Razlozi za ovi tvrdnju mogu se predstaviti kroz
naredne toke:
Na osnovu precizno utvrenog znaaja nekog antropolokog obiljeja na konani
rezultat moe se sigurnije prii selekciji i orjentaciji.
Pojedino antropoloko biljeje koje ima visoki utjecaj na konani rezultat u nekoj
atletskoj disciplini u ukupnom trenanom pocesu treba biti zastupljenije od drugih
elemenata koji nisu toliko povezani sa konanim rezultatom.
Na temelju podataka o specifinoj vanosti nekog antropolokog obiljeja moe se s
kvalitetnijim osnovama prii modeliranju atletskog treninga.

U principu se radi o potrebi definiranja prciznih jednadbi specifikacije. Na alost

za odreeni broj atletskih disciplina jednadbe specifikacije do danas nisu izraene iako
to u atletici izgleda vrlo jednostavno. Mnoge predstavljne jednadbe specifikacije nisu
potpune, a veliki dio njih, promatrano sa stajalita sportskog razvoja, nisu prilagoene
dobi mladih atletiara. Dakle, problem utvrivanja jednadbi specifikacije dodatno se
komplicira kada se uzme u obzir da bi se posebne jednadbe specifikacije trebale izraditi
za pojedine uzrasne kategorije atletiara, ali naravno i za spol.
Sposobnost realizacije atletskih disciplina integrira niz motorikih i funkcionalnih
sposobnosti, a iskazuje se preko morfolokog subsegmenta. Pri tom pojedini morfoloki
parametri olakavaju ili oteavaju realizaciju pojedine aktivnosti. Za grupe atletskih
disciplina ali i za svaku pojedinu atletsku disciplinu karakteristina je i odgovarajua
morfoloka struktura, tj somatotip to je do sada dosta precizno utvreno.
Najvei broj istraivanja strukture morfolokih obiljeja proveden
je na stabilnim uzorcima, odnosno na uzorcima kod kojih su manje
anse za bitnije oscilacije rezultata. Time su dobijeni relativno pouzdani
pokazatelji finalne morfoloke strukture i takvi odnosi dimenzija koje
moemo smatrati konanim ili trajnim.

1
 Da je osnovna morfoloka struktura tijela vana za atletiare
ukazuju rezultati mnogih istraivanja koja su esto sprovedena na
vrhunskim atletiarima sudionicima Olimpijskih igara, europskih i
svjetskih prvenstava (npr. Tanner J.M. 1964., Carter 1971. i 1984.).
U navedenim istraivanjima se najee koristila Heath-Carterova
somatotip metoda sa svrhom cjelovitog opisa ljudskog tijela. Primjena
triju komponenti (endomorfija, mezomorfija i ektomorfija) se pokazala
kao veoma zanimljiva za opis karakteristika sportaa. Tako se mogu
uoiti i odnosi komponenti somatotipa s obzirom na atletsku disciplinu:

kod atletiara bacakih disciplina dominira

mezomorfna komponenta uz prosjenu endomorfnu,

trkai su uravnoteeno mezomorfni zatim ektomorfni

sa minimalnom endomorfnom komponentom, s tim to su
sprinteri neto mezomorfniji od trkaa srednjih i dugih
staza.

Neke morfoloka obiljeja i referente vrijednosti vrhunskih atletiara prikazana su

u sljedeim tablicama:

Tablica 1 . Somatotipska obiljja vrhunskih atletiara sudionika Olimpijskih igara

(prema Carteru, 1984.)

SOMATOTIP
DISCIPLINA
ATLETIARKE ATLETIARI
Kratki 100 m i 200 m 2.6 3.8 3.0 1.7 5.2 2.8
Sprint
Dugi - 400 m 1.9 3.3 3.6 1.5 4.6 3.4
Srenje pruge - (800 m i 1500 m) 2.1 3.3 3.7 1.5 4.3 3.6
Kugla i disk 5.3 5.3 1.6 3.2 7.1 1.1
Bacanja
Koplje 3.4 4.0 2.9 2.3 5.9 2.1
3000 m, 5000 m i
Tranje na 1.4 4.2 3.7
10 000 m
duge pruge
Maraton 1.4 4.4 3.4
Skokovi U dalj i u vis 2.3 3.1 4.0 1.7 4.6 3.4
Petoboj 2.5 3.7 3.1 2.0 5.3 2.4
Vieboji
Desetoboj 1.8 5.6 2.4

2
Tablica 2 . Postoci tjelesne masti za atletiarke i atletiarenekih nekih atletskih disciplina
(prema Smith 1984.)

POSTOTAK TJELESNE MASTI

DISCIPLINA
ATLETIARKE ATLETIARI
Sprint 8 -20 6-9
Srenje pruge 8 -16 6 -12
Duge pruge 6 12 4-8
Bacanja 16 -24 14 -18

Tablica 3. Modelne morfoloke karakteristike bacaa (Voznjak 1984.)

BACAI BACAI BACAI BACAI

KOPLJA DISKA KUGLE KLADIVA
Tjelesna visina (cm) 180-191 187-194 189-200 184-190
Tjelesna teina (kg) 87-94 115-125 122-126 112-120
Raspon ruku (cm) 200-208 211-220 215-225 202-212
Duina nogu (cm) 98-105 102-108 102-108 98-113
Miina masa (%) 53-57 50-58 50-55 50-55
Masno tkivo(%) 10-13 12-19 15-20 15-19

Tablica 4. Osnovna morfoloka obiljeja vrhunskih bacaa koplja i vrhunskih sprintera

(prema oh i sur 2001.)

BACAI SPRINTERI
KOPLJA
Prosjeni rezultat 89.16 10.52
Tjelesna visina (cm) 189 180.78
Tjelesna teina (kg) 92.96 80.98
BMI 26.08 24.72

Prema DeGrayu, Levineu i Carteru (1974.) vrlo vani faktori uspjeha u atletici
jesu veliina tijela i tip tjelesne konstitucije, toliko vani da se ak konstitucionalni tipovi
pradjedova ne smiju zanemariti kada selektiramo mlade atletiare.
Wilmore (1976.) je ustanovio da vei postotak masti negativno utjee na atletske
rezultate. To je pogotovo izraeno u disciplinama u kojima tijelo naputa podlogu, kao

3
kod skokova, ili je u velikom ubrzanju iznad zemlje, kao kod sprinta, tranja preko
prepona i dugih tranja.
Svaka atletska aktivnost je rezultat interakcije ivano-miinog i miino-
kotanog sustava atletiara.

Uspijeh u svakoj atletskoj aktivnosti npr. atletskim bacanjima izravno je povezan

s efikasnou tijela da proizvode niz pokreta karakteristinih za tehniku bacanja.
Daljina bacanja odreenog predmeta odreena je parametrima njegova izbaaja
(brzinom, visinom i kutom), gravitacijom, aerodinaminim karakteristikama sprave
(oblik), utjecajem okoline (vjetar, gustoa zraka), privremenim poloajem stopala bacaa,
te silom reakcije podloge.
Meutim, snaga kao sposobnost koja se manifestira u svladavanju razliitih
otpora presudna je za uspjeh u atletskim bacanjima. Ali snaga se razvija i primjenjuje u u
svim atletskim disciplinama, zbog ega postoje razliite vrste akcijskog manifestiranja
ove motorike sposobnosti. Za atletiku su najvanije:
Eksplozivna snaga
Elastina ili pliometrijska
Maksimalna snaga
Repetitivna snaga
Eksplozivna snaga je sposobnost koja omoguuje atletiaru davanje maksimalnog
ubrzanja vlastitom tijelu ili spravi. Ona se manifestira u bacanjima, skokovima, i sprintu.
Elastina ili pliometrijska snaga omoguuje sportau efikasno djelovanje u uvjetima kada
nakon amortizacije treba izvriti maksimalni odraz odnosno kada je potrebno djelotvorno
sinkronizirati ekscentrini i koncentrini dio motorike aktivnosti. Ona se takoer
manifestira u bacanjima, skokovima, i sprintu. Repetitivna snaga predstavlja sposobnosti
dugotrajnog rada u kojem je potrebno savladati odgovarajue vanjsko optereenje ne
vee od 75% maksimalnog. Ovaj tip snage je podloga za nadogradnju maksimalne snage,
te je presudna za atletske discipline u kojima preovladava izdrljivost.
Veina istraivanja o relacijama motorikih karakterisika i rezultata u bacakim
disciplinama potvrdila je pretpostavke o vodeem utjecaju faktora maksimalne
eksplozivne snage. Taj odnos proistjee iz kinematikih i dinamikih karakteristika

4
bacakih disciplina, u kojima je, ako se eli postii vrijedan rezultat, nuno generirati
veliku kliinu energije u to kraem intervalu.
Tablica 5. Modelne karakteristike pripremljenosti vrhunskih bacaa (Voznjak 1984.)

BACAI BACAI BACAI BACAI

DISKA KLADIVA KOPLJA KUGLE
Skok u dalj s mjesta (m) 3.4-3.5 3.4-3.5 3.5 3.4-3.5
Troskok s mjesta (m) 10.3-10.4 9.5- 9.8 10.3-10.5 9.5- 10.0
Skokovi
Skok u vis s mjesta (cm) 95-105 95-100 100-105 95-100
Sprin na 30 m let. (s) 3.1 3.1-3.2
Bench press (kg) 220-230 240-250
Utezi uanj (kg) 250-260 260-280 200-210 270-280
Nabaaj (kg) 180 160-180
kugla nazad (m) 22-23 21-22 21-22
ploa od 2.5 kg (m) 54-55
disk 1.5 kg (m) 76-78
disk 0.75 kg (m) 78-80
uteg 16 kg (m) 24
gira 16 kg (m) 20
kladivo 10 kg (m) 45-50
Bacanje kladivo 6 kg (m) 88-89
kladivo 5 kg (m) 93-95
kugla 4 kg iza glave (m) 29-31
kugla 4 kg nazad (m) 18-20
koplja iz mjesta (m) 79.50
koplja 600 g (m) 105
kugle 4 kg iz mjesta (m) 23.20
kugle 6 kg iz mjesta (m) 21.30

Bazine i specifine motorike sposobosti su mjerljive, pa se kao rezultat

testiranja vrhunskih bacaa dobivaju rezultati koji se mogu koristiti u selekciji, prognozi i
modeliranje priprema vrhunskih atletiara.
Hans Torim predstavlja sposobnosti koje su vane za sprint i njihov poredak po
znaaju za rezultat u sprinterskim disciplinama 100, 200 i 400 metara, te izdvaja max.
brzinu kao preudnu za uspjeh u sprintu to je i logino.

5
 Brzina je sposobnost brzog reagiranja i izvoenja jednog ili vie pokreta koja se
ogleda u savladavanju to dueg puta u to kraem vremenu. Ona je vana za vrhunske
rezultate u svakoj atletskoj disciplini.

Dok brzina potjee od kvalitete kontrakcije miia, djelotvornost kretanja dolazi

od specifinog treninga koji vodi poboljanju brzine. Iako je temeljna kvaliteta brzine u
velikoj mjeri uroena, treningom se donekle moe poboljati.

Tablica 6. Poredak sposobnosti po vanosti za sprint (prema Hans Torim 1988.)

SPOSOBNOST 100 m 200 m 400 m

Brzina reakcije 3 4 4-5
Ubrzanje 2 3 3
Max. brzina 1 1-2 2
Brzinska izdrljivost 4 1-2 1
Opa izdrljivost 5 5 4-5

Izdrljivost je sposobnost sportaa da aktivnosti obavlja ekstenzivno na

potrebnom intenzitetu.
Uspjeh u tranju npr. srednjih pruga prioritetno ovisi o aerobnoj i anaerobnoj
izdrljivosti. Trening atletiara srednjih pruga trebao bi biti takav da sadri operatore koji
djeluju na razvoj tih sposobnosti. Izdrljivost se dijeli na aerobnu i anaerobnu. U prvoj se
kisik moe nadoknaditi dok u drugoj ne moe.

U rasponu aktivnosti od niskog do max. inteziteta postoje tri faze:

Prva se faza - aerobni metabolizam - odvija se tijekom aktivnosti pri kojoj je puls
nii od 130.

Druga se faza dogaa kada sporta dostigne aerobni prag. Tada je puls izmeu
130 i 150, to je 40-60% maksimalnog primitka kisika i u ovoj se zoni moe
trenirati 3-4 sata.

6
 Na treem je mjestu anaerobni prag, s pulsom 160-180. Anaerobni prag se nalazi
na toki izmeu 65-90% max. primitka kisika. Dobro trenirani sportai mogu na
ovom stupnju trenirati 45-60 minuta.

Tablica 7. Odnos uea aerobnih i anaerobnih procesa u

organizmu prilikom tranja pojedinih atletskih dionica
(udruga kanadskih atletskih trenera)
Aerobni Anaerobni
Dionica procesi procesi
(%) (%)
200 metara 5 95
400 metara 17 83
800 metara 34 66
1500 metara 55 45
5000 metara 80 20
10.000 metara 90 10
Maraton 98 2

Zbog "utede" u potronji kisika vano je napomenuti da trkai srednjih i dugih

pruga moraju poveanje miine mase kao i koliinu masnog tkiva svesti na minimum.

Referentne vrijednosti atletiare SSSR natjecatelja na srednjim i dugim prugama i

hodanju tijekom priprema za Olimpijske igre 1984.:

Tablica 8. Morfoloka obiljeja

Mukarci ene
800- 5000- 3000
1500 10000 prepreke Maraton Hodanje 800 1500
Uzrast 24 2 25 2 24 3 26 3 27 2 25 2 26 3
Visina (cm) 185 2 178 3 182 2 175 3 180 2 168 2 168 2
Teina (kg) 76 3 64 2 66 2 60 3 73 2 50 2 50 2
Teina (gr)
41.0 35.9 36.2 34.2 40.5 28.srp 29.srp
Visina (cm)

7
Tablica 9. Funkcinalni parametri

5000- 3000 Maraton

800 1500 800 1500
10000 prepreke hodanje
VO2max 70-75 75-80 80-85 75-80 80-85 65-70 68-73
Srani
volumen 900-1,000 ,000-1,00 ,000-1.15 ,000-1,15 ,000-1,15 700-800 700-800
(cm3)

Tablica 10:Tjelelesni trening (rezultati za razliite udaljenosti)

100m 10.6-11.0 10.9-11.2 11.2-11.8 11.2-11.5 / 11.6-12.0 12.0-12.5

400m 46.0-48.5 46.5-50.0 49.0-52.0 / / 51.5-52.5 52.0-52.5
800m / 1.461.48 1.47-1.52 1.50-1.51 / / 1.58-2.01
1.500m 3.36-3.44 / 3.37-3.42 3.38-3.42 / 4.00-4.06
3.000m 8.00-8.30 7.50-8.05 7.38-7.52 7.38-7.52 / 9.05-9.20 8.20-9.00
5.000m / / / 3.25-13.3 3.30-13.4 / /
10.000m / / / / 28.10-28.30 / /

Na osnovu iznesenog jasna je vanost permanentnog utvrivanja antropolokih

obiljeja atletiara jer se samo na taj nain moe utjecati na njihov sportski razvoj, a
samim tim i na postizanje vrhunskih rezultata. Preciznim utvrivanjem cijelog spektra
jednadbi specifikacije i referentnih vrijednosti omoguila bi se laka orjentacija mladih
atletiara kao i jednostavnije praenje efekata treninga, te mogunost pravovreme
intervencije u trenani proces.