Mudre misli

1. Nema vlasti bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez
prosperiteta, niti prosperiteta bez pravde i dobre politike. Hasan Kafija Pruak
2. Razmiljanje otri tupu sablju, a sablja ne otri tupu misao. Hasan Kafija Pruak
3. Najvea je pogreka zaratiti protiv onoga koji trai mir. Hasan Kafija Pruak
4. Svoju tajnu povjeri jednome, a savjetuj se s hiljadu. Hasan Kafija Pruak
5. Najvrjednije zakopano blago je ljubav u srcima ljudi. Hasan Kafija Pruak
6. Povui se na vrijeme bolje je nego ustrajati u nevrijeme. Hasan Kafija Pruak
7. udim se onom ko kupuje robove za novac, a ne kupuje slobodne ljude svojim
velikim djelima. Hasan Kafija Pruak
8. ovjek treba biti rob dobroinstva. Hasan Kafija Pruak
9. Junak je drag i svom neprijatelju, a kukavica je mrzak ak i svojoj majci. Hasan
Kafija Pruak
10. Strpljenje je oruje pobjede. Hasan Kafija Pruak
11. Strpljenje su stepenice, a ko se uz njih penje dosee do zadovoljstva. Hasan Kafija
Pruak
12. Nema vodia kao to je razum, uvara kao to je pravda, maa kao to je istina, niti
pomoi kao to je iskrenost. Hasan Kafija Pruak
13. Ako neko eli da misli kao veina samo zato to tako misli veina, to je dokaz
njegove iskvarenosti niskosti. Istina se ne mijenja samo zato to u nju vjeruje ili ne
vjeruje veina ljudi. Giordano Bruno
14. Ipak se kree ! Eppur si muove ! Galileo Galilei
15. Nije dovoljno imati zdrav razum, treba ga znati i primjeniti Rene Descartes
16. Sve istine je lako razumjeti jednom kad su otkrivene, svrha je otkrivati ih.
Galileo Galilei
17. U urni sree ne razlikuju se najvei i najmanji, naprotiv, tamo su svi jednako veliki i
mali. Giordano Bruno
18. Ako nije istinito, onda je dobro smiljeno. Giordano Bruno
19. Srea je kao trnica i esto samo ako moe malo priekati, cijena e pasti.
Francis Bacon
20. Svaka naa spoznaja poinje sa osjeanjima. Leonardo Da Vini
21. Ljude ne moemo niemu pouiti; moemo samo pomoi da to otkriju u sebi.
Galileo Galilei
22. Malo znanja ljude pravi pakosnima, a puno znanja ljude ini skromnima.
Leonardo Da Vini
23. Lukavi ljudi preziru znanost, priprosti joj se dive a mudri se njome korsite.
Francis Bacon
24. Mislim, dakle jesam. Rene Descartes
25. Logika je anatomija miljenja. John Locke
26. Prvo uzvitlamo prainu, a zatim se u njoj traimo. George Berkeley
27. ovjek je roen slobodan, a ipak je svuda u lancima. Tko god moe sebe smatrati
gospodarom drugih, ipak ostaje veim robom do njih.
28. Biti, znai biti zamijeen. George Berkeley
29. Znanje je mo. Francis Bacon
30. Istinit i pravi cilj znanosti nije pak nikakav drugi, nego da se ljudskom ivotu daju
nova spoznaja i bogatstva. Francis Bacon
31. Smo istinito je lijepo. Rene Descartes
32. Zdrav razum je najbolje rasporeena stvar na svijetu; jer svatko misli da je njime
obilato obdaren, pa ak i oni koje je inae ni u emu drugom nemogue zadovoljiti
obino ga ne ele vie nego to ve imaju. Rene Descartes
33. Mana mnogih ljudi je to ele biti uitelji drugih,a ustvari bi trebali jo dugo ostati
uenici. Baruch Spinoza
34. to ovjek manje zna, to mu se njegovo znanje ini veim.
Jean Jacques Rousseau
35. Odgoj je vaniji od obrazovanja, odgajati... ni suca, ni vojnika, nego ovjeka !
Jean Jacques Rousseau
36. Malo filozofije vodi nas u ateizam, ali duboka filozofija dovodi ovjeka ponovo do
religije. U Boga ne vjeruju samo oni koji u njegovu nepostojanju nalaze interes.
Francis Bacon
37. Budale ponekad imaju tu manu da ni u to ne vjeruju, a pametni pak da su odvie
lakovjerni. Denis Diderot
38. Dugo je postojala titula dvorske lude, a nikada nije bilo titule dvorskog mudraca.
Denis Diderot
39. Ima ljudi koji od svoga bogatstva nemaju nita osim straha da e ga izgubiti.
Denis Diderot
40. Ljubav liava pameti one koji je imaju, a daje je onima koji je nemaju.
Denis Diderot
41. Najsretniji je onaj ovjek koji je uinio sretnima najvie ljudi. Denis Diderot
42. Neznanje je blie istini nego predrasuda. Denis Diderot
43. Nisam toliko lud da bih znao sve. Denis Diderot
44. Varati drugoga put je da prevari sebe. Denis Diderot
45. Ljude najvie smeta ako njima vladaju oni koji su im ravni. Baruch de Spinoza
46. Bolje je poslovati s ljudima koji neto ele nego s onima koji su postigli to su htjeli.
Francis Bacon
47. Ako razum ini ovjeka, osjeaj ga vodi. Jean Jacques Rousseau
48. Kako esto roditelji i kola postignu samo to da su nae glave pune znanja, a o
razumnom miljenju i dobroti nema ni traga. Michel de Montaigne
49. Ako bismo ljudima oduzeli njihove iluzije, koje zadovoljstvo bi im onda ostalo ?
Voltaire
50. Malo je onih koji umiju podnositi vlastite mane kod drugih ljudi !
Baruch de Spinoza
51. etiri su glavna zla vlasti : odgaanje, podmiivanje, grubost i povodljivost.
Francis Bacon
52. Dok ovjek trai mudrost, dotle zasluuje naziv mudraca: im uobrazi da je posrkao
svu mudrost, odmah postaje budala. Voltaire
53. Osim Boga, nikakva supstanca ne moe postojati, niti se moe zamisliti.
Baruch de Spinoza
54. Jedina vrlina kojom se ovjek ne moe pohvaliti jeste skromnost. Kada bi se njome
pohvalio, vie ne bi bio skroman. Voltaire
55. Kada je u pitanju novac onda je svako iste vjere. Voltaire
56. Veliko je zlo ne initi dobro. Jean Jacques Rousseau
57. Prirodno je umrijeti, kao to je prirodno biti roen. Francis Bacon
58. Osveta te izjednauje sa neprijateljem, oprotaj te uzdie. Francis Bacon
59. Novac je odlian sluga, ali najgori gospodar. Francis Bacon
60. Tko oprata zloin postaje u njemu suuesnik. Voltaire
61. Pod uzrokom samoga sebe razumijem ono ija sutina sadri u sebi postojanje, ili
ono ija se priroda ne moe shvatiti drugaije nego kao postojea.
Baruch de Spinoza
62. Iskustvo : u tome je utemeljeno sve nae znanje i iz toga konano potjee.
John Locke
63. Svako bogatstvo proizvod je neijeg rada. John Locke
64. ovjek koji ne vlada svojim sklonostima izlae se opasnosti da nikada ni u emu ne
bude dobar John Locke
65. Zakoni nemaju mo bez kazni, a kazne su u ovom sluaju apsolutno neprikladne jer
nisu odgovarajui nain da ubijedimo neiji duh. John Locke
66. U ratu su sila i prevara dvije glavne vrline. Thomas Hobes
67. Trebali bismo vie plakati zbog ljudi u trenutcima kada se raaju nego kada
umiru. Charles de Montesquieu
68. Najvee obmane ovjek doivljava od vlastitog miljenja. Leonardo da Vini
69. Neasnim poslovima ljudi dolaze do poasti. Francis Bacon
70. Uvijek sam mislio da su ljudska djela u stvari najbolja interpretacija njihovih misli.
John Locke
71. Ljudi esto rade neto znajui da je to protiv njihovog interesa. David Hume
72. Moralna pravila nisu zakljuak naeg razuma. David Hume
73. Voljeti znai u tuoj srei nai svoju sopstvenu. Lajbnic
74. Govorite uvijek istinu, ak i ako zbog toga budete morali malo da laete.
Charles de Montesquieu
75. Da bi saznao ta ovjek misli, obrati panju na njegove postupke, a ne na njegove
rijei. Rene Descartes
76. ovjek se ne raa sa zlobom; on takav postaje, kao to postaje bolestan. Voltaire
77. Najvei dokaz vrline je imati neogranienu mo, a ne zloupotrebljavati je.
Denis Diderot
78. Rei dobro o loem ovjeku, je isto to i kazati zlo o dobrom. Leonardo da Vini
79. Ko ne kanjava zlo, taj dozvoljava da se ono uini. Leonardo da Vini
80. Sreni li su narodi koji imaju dosadnu historiju. Charles de Montesquieu
81. Ruka koja daje je iznad ruke koja prima. Denis Diderot
82. Grijeimo kada sudimo o stvarima koje ne poznajemo. Rene Descrates
83. Mogu proraunati kretanje nebeskih tijela, ali ne i ljudsko ludilo. Isaac Newton
84. Gradimo previe zivoda, a premalo mostova. Isaac Newton
85. Ono to znamo je jedna kap, a ono to ne znamo je okean. Isaac Newton
86. Psovke su argumenti onih koji nisu upravu. Jean Jacques Rousseau
87. Praksa uvijek mora biti graena na dobroj teoriji. Leonardo da Vini
88. Nije li politika samo vjetina da se lae u pravi as. Voltaire
89. Bolje je znati malo ali temeljito, nego mnogo i povrno. Immanuel Kant
90. Prosvjetiteljstvo nije zahtijevalo nita drugo nego slobodu ovjeka, i to onu
neiskvarenu slobodu, prije svega, to god da sloboda znaila u tom kontekstu, naime,
onu slobodu koju svojim zdravim razumom moe upotrijebiti u svim dijelovima
javnog ivota. Immanuel Kant
91. Ve je dovoljno veliki dokaz razboritosti kad ovjek zna pitati pametno.
Immanuel Kant
92. Biti ovjek znai postati ovjekom. Karl Jaspers
93. Meni je draa opasna sloboda, nego mirno i sigurno ropstvo.
Jean Jacques Rousseau
94. ovjek je roen slobodan, a posvuda je u okovima. Jean Jacques Rousseau
95. ta je vei zloin od izgubljenog vremena ? Feancis Bacon
96. Najljepi dio ljepote je onaj koji slika ne moe izraziti. Francis Bacon
97. Tko ima zato zbog kojeg ivi, moe se nositi s gotovo bilo kojim kako.
Friderich Nietzsche
98. Cilj opravdava sredstvo. Niccolo Machiavelli
99. Ljubav je samo la i iluzija, jer postoji samo strast, elja za moi i mo. Friedrich
Nietzche
100. Svakoj sili akcije se uvijek suprotstavlja neka sila reakcije. Issac Newton