Uvod

N edostatak novca moe se nadoknaditi posudbom od

onoga koji ima. Novac se uvijek posuuje uz kamatu, kamata je

cijena novca. Dobiti visoku kreditnu ocjenu, primjerice AAA
znai jeftino se zaduivati, jasno je to znai dobiti nisku ocjenu
ili biti proglaen 'smeem'.

Financijska kriza 2007. poela je u SAD-u zbog puknua tzv.

'mjehura od sapunice' koji je nastao na tritu nekretnina.
Rejting agencije dale su najviu AAA ocjenu upravo tom
financijskom mehanizmu koji je doveo do krize. One su
obveznice, koje su prvotno imale niske ocjene, alkemijom, kako
kae Joseph Stiglitz, pretvorile i ocijenile sa AA ili ak AAA i
nakon toga su banke, mirovinski fondovi, drave poput Islanda i
ostali pokupovali te obveznice. I upravo su na ocjenjivanju
takvih obveznica, tzv. CDO obveznica, najvie i zaradile.

Odnos rejting agencija i investicijskih banaka je kompleksan.

Ocjenjivanje CDO obveznica donijelo je najveu zaradu rejting
agencijama, te je postojao dvostruki pritisak da ocjene budu to
bolje: s jedne strane unutar rejting agencija na one koji su vrili
ocjenjivanje i s druge strane od strane investicijskih banaka na
rejting agencije, jer banke su uvijek mogle otii kod druge
rejting agencije 'take their bussines somewhere else'.

Nakon krize mnogi su tvrdili da one trebaju preuzeti

odgovornost za krive ocjene koje su davale, meutim rejting
agencije se brane govorei da njihove ocjene nisu ni za koga
obvezujue ve da one samo iskazuju miljenje. Istiui, upravo,
da iskazuju samo miljenje one su zatiene prvim
amandmanom Amerikog Ustava. Rejting agencije ocjenjuju
vrijednost drave ili tvrtke koje izdaju vlastite obveznice. Ocjena
odreuje visinu kamate po kojoj e se netko moi zaduiti, a
promjene kreditnog rejtinga utjeu na kretanja prinosa
obveznica na tritu kapitala. Kad se rejting agencije pojave sa
svojim ocjenama jasno je zato velika koliina novca poinje ili
dolaziti ili odlaziti, ovisno o ocjeni koju su netom dale. Kako se
okree rejting tako se okree i kapital. Kao takve jako su
zanimljive onima koji ele zaraditi.

Tri najpoznatije rejting agencije poznate kao 'The Big Three' su

Standard & Poor's, Moody's Corporation i Fitch Ratings. Prve
dvije su iskljuivo amerike i one dominiraju, dok trea ima
svoje sjedite u New Yorku i u Londonu i njenoj ocjeni se
pribjegava tek kad prve dvije daju razliite ocjene. Ove tri
agencije dre preko 95% trita i tvore oligopol. Postoji jo
desetak drugih rejting agencija, ali one nemaju praktino
nikakav utjecaj na trite.

Standar&Poor's
0

P ovijest Standar&Poor's see u 1860. kada je objavljena

publikacija Henry Varnum Poora o povijesti eljeznica i kanala

u SAD-u, gdje je saet prikaz informacija o financijskom i
realnom stanju eljeznica. Henry V. Poor sa svojim sinom
osniva tvrtku H.V. and H.W. Poor Co. Luther Lee Blake 1906.
osniva Standard Statistics Bureau, s ciljem pruanja financijskih
informacija o ne-eljeznikim poduzeima. Godine 1941. Poor
and Standard Statistics spojili su se u jednu tvrtku pod nazivom
Standard&Poor's Corp. 1966. kupila ih je The McGraw-Hill
Companies. Krajem 90' i u 2000' godinama otvaraju urede po
cijelom svijetu. Ova rejting agencija doivjela je najvie kritika,
jer je propustila predvidjeti bankrote banaka koje su dobile
visoke ocjene.

Moody's Corporation
0

J ohn Moody osnovao je 1900. John Moody & Company i

izdao prirunik koji je obraivao informacije i statistike o

dionicama i obveznicama financijskih institucija, vladinih
agencija, sektora obrta, rudarstva, usluga i prehrambene
industrije. Slomom burze 1907. Moddyjeva tvrtka je propala, ali
on se ve 1909. vraa na trite s novom tvrtkom i novom
idejom da ulagaima prui analize o stvarnoj vrijednosti. I pri
toj analizi koristi slovna obiljeja, koja su ostala do danas. 1970'
Moody, kao i ostale rejting agencije poinje naplaivati usluge
rejtinga kako ulagaima tako i izdavateljima.

Fitch Ratings
0

J ohn Knowles Fitch osnovao je 1913. Fitch Publishing

Company. 1924. Fitch uvodi ocjenjivanje od AAA do D to je

danas standard u ovom poslovnom sektoru. Od 1990' Fitch
Rejtings je imala nekoliko poslovnih spajanja sa slinim
tvrtkama u Europi i Kanadi.

Osnovni model koji su svi koristili, od kada ga je John Moody

uveo 1909, oslanjao se na financiranja od ulagaa 'investor pays'
model, meutim 70' godina uveden je 'issuer pays' model. Ova
novina postavila je pitanje o sukobu interesa. Ovakva se politika
pravda injenicom da bi izdavatelji trebali platiti dodanu
vrijednost koju objektivna ocjena, od rejting agencije, donosi
njima samima na tritu. Drugo opravdanje je masovna pojava
fotokopirnih aparata, uz pomo koji su se prirunici koje su
izdavale rejting agencije mogli jeftino i brzo umnaati.

Posluju li rejting agencije na slobodnom

tritu?
2
V lada SAD-a je odredila tri rejting agencije koje daju svoje

ocjene. Komisija za vrijednosne papire (Securities and Exchange

Commission) je 1975. prepoznala tri navedene rejting agencije
kao Nacionalno priznate rejting agencije (Nationally Recognized
Statistical Rating Organizations) to znai da ulagai mogu
pratiti odreenu zemlju ili tvrtku i vidjeti koje su anse povratka
duga, prema onome kako ih ocijene rejting agencije.

esto se upravo uz odnos banaka i rejting agencija spominje

sukob interesa, jer banke plaaju rejting agencije da im iste
ocijene bonitet. Sukob interesa spominje se i u kontekstu
vlasnike strukture samih agencija. U upravi rejting agencija
sjede elni ljudi nekih od najveih amerikih korporacija, koji
dolaze iz naftnog, farmaceutskog i bankarskog sektora. Stoga se
pitanje koliko je zaista neutralan kreditni rejting koji te agencije
daju opravdano postavlja.

Rejting agencije grijee

1

R ejting agencije su pogrijeile, to je na sva zvona pokazala

i kriza iz 2007. Meutim, one su i prije grijeile, primjerice u

sluaju Enron Corporation, amerikog energentskog giganta,
koji je bankrotirao 2001, a netom prije je bio ocijenjen od triju
rejting agencija ocjenom AAA. Slina situacija dogodila se i s
Lehman Brothers'.
Danas i dalje njihove ocjene utjeu na kreiranje politike. Kada
se cijela pria sagleda u cijelosti jasno je da nisu rejting agencije
jedini krivci za stanje ekonomije. Trebalo bi spomenuti banke,
ali i investicijske fondove, financijski tisak, regulatorne agencije,
revizorske kue i tvrtke za financijsko pravo, svima njima ovo
ide u korist.

Meutim i dalje ostaje injenica da neki neizabrani ekonomski

strunjaci kreiraju sudbinu cijelih drava i njihovih naroda
sputajui rejting njihovih obveznica u status smea. Posljedica
toga je da kapital pobjegne iz tih drava jer je tamo nesigurno,
ljudi gube posao i pada standard.

Nakon toga dogaa se poznati scenarij: protestira se, pale se

barikade, trajka se, vlade padaju jedna za drugom, uvode se
tehnike vlade sastavljene od bivih i buduih birokrata iz tih ili
njima slinih financijskih institucija i tako ukrug, ali problem i
dalje ostaje isti.
(V.R.)

Preuzeto sa
http://www.advance.hr/tekst/rejting-agencije-kako-su-
nastale-kako-zaraduju-i-kako-grijese--rejting-agencije-grijese/