Professional Documents
Culture Documents
Pocetna
Pocetna
SBRNI FAUL
DOBOJ
2
UVOD
Svijet u kojem danas ivimo karakterie brz nauno-tehniki i tehnoloki razvoj, koji
permanentno mijenja tempo privrednog i drutvenog ivota. To vrijeme oznaavamo kao vrijeme
tzv. informacijskog drutva. Informaciona tehnologija, informacioni sistemi i njihova primjena
u okviru poslovnih sistema poslednjih decenija doivljavaju snaan razvoj. Elektronski raunari
pretvaraju se od ureaja za masovnu obradu podataka u ureaje za informacije. To je kljuni
momenat koji mijenja samu sutinu informacionog sistema, a posebno mjesto i ulogu
informacionih sistema u poslovnim sistemima.
3
1. INFORMACIONI SISTEMI
Sistem je funkcionalni skup objekata i njihovih veza. Svaki od objekata u sistemu posjeduje niz
svojstava (atributa). Takoe i veze izmeu pojedinih objekata (elemenata) sistema se mogu
opisati nizom atributa. Sistem intereaguje sa okolinom. Uticaj okoline na sistem naziva se
ulazom dok se uticaj sistema na okolinu naziva izlazom. Takoe, sistem moe da intereaguje sa
drugim sistemima. Veze sistema sa okolinom se moe ostvariti razmjenom materije, energije i
informacija. Nain na koji su elementi sistema povezani odreuje strukturu sistema. Struktura
sistema direktno odreuje funkcionisanje sistema. Sistemi se dijele na osnovu razliitih
kriterijuma na:
- vjetake
- realni
- dinamiki
- stohastiki
Po sloenosti: - prosti
- sloeni
- zatvoreni
4
1.1. Tipovi informacionih sistema
Upravljaki informacioni sistem - UIS (Management Information Systems - MIS) je sistem koji prenosi
uva i obrauje podatke potrebne za upravljanje.
Sistem za podrku odluivanju (Decision Support Systems) je informacioni sistem koji potpomae
donoenje odluka.
Po nainu primjene informacione sisteme moemo grubo podijeliti na one koji vre samo skladitenje i
pronalaenje informacija i one koji vre obradu. Mi emo razmatrati sistem koji sa svojim podsistemima
moe da realizuje obije ove operacije.
LIFEWARE (kadrovi)
6
1.3. Informacioni sistem u skladinom poslovanju
Informacioni sistem (IS) kompanije obuhvata sve ono to je vezano za prikupljanje,
uvanje, obradu i raspodelu podataka i informacija. Pitanje kako izgraditi poslovno i tehnoloko
reenje uz korienje informatike tehnologije u sopstvenom okruenju (npr. Skladita) kako bi
postala konkurentna, efikasna i isplativija, krije se u pravilnom pristupu reavanja postavljenog
problema uz pomo proverenih i priznatih metoda. Formiranje skladinog poslovanja uslovljen je
vrstom privredne delatnosti i razliit je kod proizvodnih drutava, trgovine i uslunih delatnosti
(distribucije i transporta). Samim tim ne postoji jedinstveni informacioni sistem ili aplikacija,
koji bi mogao univerzalno reiti poslovni ustroj skladinog poslovanja. U praksi se nude
kompletna reenja sa programskim modulima ili se informacioni podsistem (IPS) Skladino
poslovanje izrauje na zahtev korisnika i za njihove potrebe. Bez obzira na izbor informaciono -
tehnolokog reenja, pripadajui programi moraju biti usklaeni prema potrebama i organizaciji
drutva, a posebno prema osnovnim raunovodstvenim poslovnim funkcijama (Habek i sur,
2002., 145). Evidencija zaliha vodi se na tri mesta i to:
u skladitima,
u materijalnom, pogonskom i knjigovodstvu gotovih proizvoda,
u finansijskom knjigovodstvu
Sve tri evidencije moraju iskazivati potpuno jednaka stanja. Materijalno, pogonsko i robno
knjigovodstvo usklauje vrednosno stanje s finansijskim knjigovodstvom, a kvantitativna stanja
predmeta usklauje sa skladinom evidencijom. Veza prema finansijskom knjigovodstvu nee
biti problematina, ako se potuje naelo da se nita ne sme knjiiti bez naloga iz materijalnog,
pogonskog ili robnog knjigovodstva. Zbog vanosti odravanja stalnih veza izmeu navedenih
poslovnih sistema i mogunosti greaka prilikom evidencije, izrauna i prenosa poslovnih
podataka, namece se nunost informatizacije ovih segmenata poslovanja. Skladino-materijalno
poslovanje esto se uvodi kao prvi podsistem, a nakon toga izrauju se i povezuju ostali
podsistemi prema projektu izgradnje informacionog sistema kompanije. Izvedbe skladita s
obzirom na primenu i nain skladitenja mogu biti: klasina (regalna ili paletna), komisiona,
visokoregalna i unakrsna (Cross Docking).
7
2. UPRAVLJAKI INFORMACIONI SISTEMI
8
LITERATURA
1. https://www.scribd.com/document/323832372/sekso9-2-doc
2. https://www.scribd.com/document/49240643/Upravljacki-informacioni-
sistemi
3.