Jalomov lek. Koliko istine moe da podnese?

Svaka osoba mora da izabere onoliko istine koliko moe da podnese, reenica je Irvina
Jaloma, pisca i psihoterapeuta koji je osvojio svijet romanima u kojima se junaci
uglavnom suoavaju sa istinom o sebi.
Neobini Amerikanac, potomak je jevrejsko-ruske emigrantske porodice. Odrastao je u
siromanom crnakom predgrau. Sada je penzionisani profesor psihijatrije Stenford
univerziteta, a bavio se psihoterapijom. Poznat je kao zagovornik grupne terapije.
Njegove prve knjige imale su pedagoku namjenu, uenje o grupnoj psihoterapiji, a ta
pedagoka crta se prenijela i na njegove najpopularnije romane u kojima nam kroz pitke
reenice, pribliava unutranji svijet velikih filozofa. Romani Kad
je Nie plakao, Problem Spinoza i Lijeenje openhauerom nas upoznaju sa filozofijom,
filozofima, ali i sa nama samima i imaju terapijsko dejstvo.
Sa knjigama Jaloma, italac moe zasigurno da shvati da nije sam u suoavanju sa
egzistencijalnim strahovima.
to vie poznajemo sebe, bolje ivote moemo da ivimo. I kada zapadnemo u nevolju,
vrlo esto ono to se deava je da izrone djelovi linosti koje ni mi sami ne poznajemo
dobro, kae Jalom.
Upravo takvo suoavanje sa sobom doivljavaju i njegovi likovi kroz psihoterapiju ili
terapiju razgovorom. Pri tome, terapijsko dejstvo je uvijek obostrano. Jednako ima
ljekovito dejstvo i za onog koji se ispovijeda i za onoga koji slua.
Psihoterapeutska praksa Jaloma je duboko ukorijenjena u njegovim romanima, a
pogotovo u zbirci pripovjedaka Krvnik ljubavi.
Ne volim da radim sa pacijentima koji su zaljubljeni. Moda zato to im zavidim. I ja
udim za ljubavlju. Moda zato to su psihoterapija i ljubav fundamentalno
nespojive.Dobar terapeut tei da se izbori protiv tame u ovjeku i pronae prosvjetljenje,
dok romantinu ljubav podrava misterija koju svaka vrsta inspekcije rui. Moram da
budem delat ljubavi.
Jednako interesantan u svojim strunim knjigama, Jalom ne izoptava psihoterapeuta kao
ovjeka koji vie zna, ve ga u patnjama i strahovima izjednaava sa pacijentom.
Najjai motiv straha, prisutan kako u romanima, tako i u strunoj literaturi Jaloma je strah
od smrti. To se moe vidjeti i u citaima iz njegovih knjiga, gdje se u okviru straha od smrti
daje najvea vrijednost upravo ivotu:
ivot je iskra izmeu dvije identine praznine, tame prije roenja i tame posle roenja.
Kad je Nie plakao
ivite ivot punim pluima i onda, samo onda moete da umrete. Nemojte ostavljati
neproivljeni ivot za sobom. - Lijeenje openhauerom
Ono to je njegov recept protiv straha od smrti je proivljen ivot:
to ste manje ivjeli svoj ivot, to je vei strah od smrti. Pri tome bjeanje nikada nije
rjeenje jer Bol je tu; kad mu zatvorite jedna vrata, pokucae negdje drugo.
Sada ve u godinama, esto govori o strahu pacijenata od njegove smrti i odsustvu u
terapeutskoj podrci. U istom strahu su i itaoci njegovih djela da e otii i ostaviti ih
bez jo jednog Jalomovog lijeka.