VJEBA 6: ODREIVANJE OGRJEVNE MOI PLINOVITIH

GORIVA

16. PLINOVITA GORIVA

Najea plinovita goriva koja se danas koriste su:

ukapljeni naftni plin (LPG, kratica od Liquefied Petroleum Gas) je naftni plin,
smjesa plinovitih parafinskih (propan, butan, izobutan) i olefinskih ugljikovodika
(propilen, butilen, izobutilen). Ovi plinovi su kod atmosferskog tlaka i temperature
okoline od 0C plinoviti, ali kod okolinje temperature i srazmjerno niskih tlakova (2 - 8
bar) mogu se ukapljiti. Za ukapljeni naftni plin u primjeni se najee koriste smjese
propana i butana.

Tekuim plinovima smatraju se ugljikovodici kojima je kritina temperatura nia od

50C ili im je pri 50C tlak para vii od 3 bara (300 kPa).

Kritina toka (LPG) je na +96,8C pri tlaku od 43,3 bara. Tekue stanje LPG postie
se tlaenjem plina na temperaturi okoline u granicama 1,7 bara za butan i 7,5 bara za
propan, odnosno do tlaka ovisnog omjeru tih plinova u smjesi. Ukapljivanje se moe
postii i hlaenjem plina ispod temperature ukapljivanja na atmosferskom tlaku, a u
pojedinim sluajevima mogu se upotrebljavati i kombinacije obiju metoda.

Pri normnom je stanju LPG plinovit i tei je od zraka. Proizvodi se tijekom prerade
sirovoga prirodnog plina i prerade nafte. Bez boje je i mirisa pa mu se zbog toga dodaje
miris kako bi se lake otkrio u sluaju proputanja. Budui da je gui od zraka, pri
proputanju se skuplja na dnu prostorija. Podruje eksplozivnosti u smjesi sa zrakom je
od 2% do 10% koncentracije u zraku.

Ukapljeni prirodni plin (LNG, kratica od Liquefied Natural Gas): je prirodni plin
vrlo razliitog sastava ovisno o porijeklu i podruju iz kojeg se nalazi, iji je osnovni
sastojak najee metan i homolozi. Uobiajeno se transportira u prirodnom, tj.
plinovitom agregatnome stanju sustavom plinovoda, ili u ukapljenom stanju LNG
specijalnim brodovima. Ukapljuje se hlaenjem na oko -163C, ime se njegov obujam
smanjuje za priblino 580 puta, to omoguuje ekonomian prijevoz brodovima, ali
istodobno namee visoke zahtjeve u pogledu vrste materijala od kojega se izrauju
spremnici za plin na brodu i obalni ureaji. Kritina toka je na temperaturi -83C i pri
tlaku od 47,2 bara. Podruje eksplozivnosti je 5% do 15% koncentracije u zraku.

Mijeani plin, dobiva se mijeanjem UNP-a i zraka u volumnom omjeru 45 : 55 %

Podruje eksplozivnosti je 5% do 35% koncentracije u zraku. Ima Wobbeov indeks kao
i prirodni plin, pa se koristi u instalacijama kod kojih je planiran budui prelazak na
prirodni plin.

Gradski plin satoji se od sljedeih plinova: (H2 50%, CO 16%, CnHm+2 12%, CnHm 2%,
O2 1%, CO2 + N2 19% (oznaeni su volumni udjeli).
Osnovne tehnike karakteristike plinovitih goriva, pored ogrjevne moi, su sljedee:

120
- mala gustoa u odnosu na ostala goriva,
- u smjesi sa zrakom u odreenim koncintracijama su eksplozivna,
- toksinost,
- lagano izgaraju uz mali pretiak uzduha, = 1,01 - 1,05,
nije potrebna posebna priprema goriva,
nemaju krutog balasta (pepela i ae),
ne postoji opasnost od visoko ili nisko temperaturne korozije materijala loita u
kojem izgaraju.
U tablici 16.1 dan je detaljan prikaz podjele plinovitih goriva.

121
 NAIN PROSJENI KEMIJSKI SASTAV %
VRSTA NAZIV PODVRSTA Hd [MJ/m3] SIROVINA NAPOMENA (nain dobivanja plina)
PROIZVODNJE CH4 CnHm H2 CO CO2 N2
Koksni plin Kameni ugljen 30 4 50 10 2 4
18,8-25,0

Destilacijski
Rasvjetni plin Kameni ugljen 26 2 48 6 3 15

plinovi
Plinovi koji nastaju grijanjem goriva na 800-
Destilacijski plin

Isplinjavanjem
Briketi mrkog ugljena 16 2 33 23 23 3 1000 C
mrkog ugljena
16,0-25,0
Destilacijski plin
Treset 7 4 40 30 14 5
treseta
Od kamenog ugljena Kameni ugljen 67 6 13 3 11 -
23,0-33,5

Plinovi od
tinjanja
Od mrkog ugljena Mrki ugljen 39 7 15 12 27 -
Plinovi koji se nazivaju primarni plinovi
Od drveta Drvo 22 5 17 29 27 -
3,0-3,8
Od treseta Treset 25 4 3 12 55 1
Plinovi iz krutih goriva

Grotleni plin 3,0-3,8 Koks - - 3 28 10 59 dobiva se iz visokih pei

Koks - - 11 26 7 56
Antracit 2 - 15 24 6 53
Mravi plinovi

Drvo (bukva) 2 - 18 22 10 48 Nastaje rasplinjavanjem goriva sa zrakom ili

Generatorski plin 3,5-7,5
Mrki ugljen 2 - 10 26 6 56 sa zrakom i vodenom parom
Rasplinavanje

Drveni ugljen 1 - 18 24 7 50
Treset 2 1 12 28 7 50
Nastaje u u generatorskom pogonu kod
Mondov plin 3,5-7,5 Kameni ugljen 3 - 24 12 16 45
dodavanja vika vodene pare
Nastaje iz vodene pare i visoko ugrijanog
Vodeni plin 10,5-12,2 Koks 1 - 49 44 3 3
goriva
Vodeni plinovi

Karburirani Vodeni Antracit+benzen ili Nastaje obogaivanjem vodenog plina s

23,0 16 13 2 29 4 6
plin benzin parama

Proizvodi se kao vodeni plin uz istodobno

Dvoplin 13,5-14,5 Bituminoizni ugljen 9 1 50 33 3 4
dobivanje destilacijskih plinova

Hladno
tekuih sirovina

Benzinski plin Benzin + zrak Dobiva se zasienjem zraka s parama

Isparivanje zasieni 8,3-12,5 - 6-9 - - - 73-74
Benzenski plin Benzen + zrak benzola ili benzina
Plinovi iz

plinovi

Plinovi od Uljni plin, rafinerijski Nafta i naftni derivati, Ovi plinovi nastaju termikim razgraivanjem
Termiko rastvaranje 25,2-50,5 Vrlo razliitog sastava, uglavnom ugljikovodici i vodik
krekiranja plin katrani tekuih goriva

Zemni/Prirodni
Dobivanjem iz
Prirodni plinovi plin,movarni i 29,3-37,5 - Vrlo razliitog sasatava, uglavnom metan i homolozi
unutranjosti zemlje
barski plin
Plinovi iz negorivih Rastvaranjem karbida Karb. plin 54,4 Kalcijev karbid Nezasieni ugljikovodik
sirovina ... Vodik Vodik 13,0 Voda - - 100 - - -
16.1 Izgaranje plinovitih goriva

Sastav plinovitog goriva prije procesa izgaranja:

CO + H 2 + CH 4 + C H x y + O2 + N 2 + CO2 = 1 (16.1)
Minimalna potrebna koliina kisika za izgaranje:

Omin =
1
(CO + H 2 ) + 2CH 4 + 3C2 H 4 + x + y Cx H y O2
(16.2)
2 4
Minimalna potrebna koliina zraka za izgaranje:

Omin
Lmin = (16.3)
0,21

Stvarna potrebna koliina zraka za izgaranje:

L = Lmin (16.4)

16.2 Ogrjevna mo plinovitih goriva

Ogrjevna mo goriva je koliina topline koja se oslobaa pri potpunom izgaranju

jedinice koliine goriva kada se dimni plinovi ohlade na temperaturu s kojom su gorivo
i zrak dovedeni u loite.

Odreivanje ogrjevne moi moe se provesti:

- analitiki za goriva s tono poznatim kemijskim sastavom prema izrazima (16.5) ili
- laboratorijski (kalorimetrijskom bombom, kalorimetrom) - za goriva s nepoznatim
kemijskim sastavom.

Analitiki izraz za odreivanje gornje ogrjevne moi plinovitih goriva s poznatim

sastavom smjese i poznatim ogrjevnim moima sudionika u smjesi:

H g = r1H g1 + r2 H g 2 + r3 H g 3 = (r H
i gi ) (16.5)

gdje je: ri - molni udjeli pojedinih plinova sudionika,

H gi - gornje ogrijevne moi pojedinih plinova sudionika u kJ/mn3

Analitiki izraz za odreivanje donje ogrjevne moi goriva poznatog kemijskog sastava:

o
H d = 33900c + 117000 h + 10500 s - 2500w [kJ/kg] (16.6)
8

gdje su: c, h, o, s i w maseni udjeli ugljika, vodika, kisika, sumpora i vode dobiveni
elementarnom analizom goriva.

123
17. LABORATORIJSKA VJEBA IZ ODREIVANJA OGRJEVNE MOI
PLINOVITIH GORIVA

Cilj laboratorijske vjebe je odreivanje ogrjevne moi plinovitog goriva nepoznatog

kemijskog sastava.

17.1 Tok laboratorijske vjebe i mjerni instrumenti

Pri izvoenju laboratorijske vjebe koristi se Junkersov kalorimetar opremljen

termometrima za oitanja ulazne i izlazne temperature rashladne vode i temperature
dimnih plinova, regulatorom protoka rashladne vode, plinskim plamenikom kako je
prikazano na slici (17.1), koristi se barometar za utvrivanje tlaka okolnog zraka,
manometar za mjerenje pretlaka plina, volumetrijsko mjerilo protoka plina kojim se
mjeri koliina izgorenog plina i menzure kojima se mjeri ukupna masa rashladne vode
koja tijekom mjerenja protee kroz kalorimetar, koristi se i mala menzura za
odreivanje koliine kondenzata iz plinova izgaranja.

Sl. 17.1 Junkersov kalorimetar - shematski prikaz

124
Sva toplina koja nastaje izgaranjem plina prenosi se u Junkersovom kalorimetru na
rashladnu vodu, a voda u plinovima izgaranja kondenzira. Toplina predana rashladnoj
vodi odreuje se tako da se mjere ulazne i izlazne temperature rashladne vode za svakih
02 l plina koji izgori na plameniku. Izraunava se srednja razlika temperatura rashladne
vode na ulazu i izlazu iz kalorimetra, a zatim se mnoi sa specifinim toplinskim
kapacitetom vode i masom vode.

17.2 Proraun ogrjevne moi

Proraun donje i gornje ogrjevne moi na osnovu izmjerenih veliina izvodi se prema
izrazima (17.1) do (17.5) kako je prikazano u nastavku.

Bilanca topline je:

V0 H g = W , (17.1)

odakle slijedi gornja ogrjevna mo plinovitog goriva:

W
Hg = (17.2)
V0

gdje je:

W = Gw cw = Vw w cw (17.3)

Vw- koliina vode koja u mjernom periodu protee kroz kalorimetar [m3]
w- gustoa vode za srednju temperaturu vode [kg/m3] - iz tablica
cw- specifini toplinski kapacitet vode [kJ/kgK]
- razlika temperatura rashladne vode izmjerenih na izlazu i ulazu u kalorimetar
V0- volumen plina koji izgara sveden na normno stanje [mn3]

Dijeljenjem jednadbe stanja za normno stanje (17.4) s jednadbom stanja za stanje

plina kod mjerenja (17.5) dobiva se izraz (17.6) za odreivanje V0 :

p0V0 = GRT0 (17.4)

pV = GRT (17.5)

T0 p
V0 = V (17.6)
Tp0
gdje je:

V- izmjereni volumen plina koji izgara [m3]

p0- tlak normnog stanja [Pa] (p0 = 101300 Pa)
T0- temperatura normnog stanja [K] (T0 = 273,15 K)
T- temperatura plina [K]

125
p- tlak plina [Pa]
p = pb + p s (17.7)

pb- barometarski tlak [Pa]

p- pretlak plina izmjen manometrom [Pa]
s- tlak zasienja vodene pare za temperaturu plina T [Pa] -oitan iz parnih tablica

Donja ogrjevna mo plinovitog goriva:

Mk
Hd = Hg r (17.8)
V0

gdje je:

Mk- masa kondenzirane vodene pare nakon ohlaivanja plinova izgaranja [kg]

mk = Vk k (17.9)

Vk- volumen kondenzirane vode [m3] izmjeren menzurom

k- gustoa kondenzirane vode za srednju temperaturu vode [kg/m3] - iz tablica
r- toplina isparivanja vode [kJ/kg] (r = 2500 kJ/kg)

Srednja temperatura rashladne vode na ulazu u kalorimetar:

ul = ul
(17.10)
10

Srednja temperatura rashladne vode na izlazu iz kalorimetra:

izl = izl
(17.11)
10

Razlika temperatura vode na izlazu i ulazu u kalorimetar:

= izl ul (17.12)

Srednja temperatura vode:

ul + izl
sr = (17.13)
2

Srednja vrijednost gornje ogrjevne moi (iz tri mjerenja):

H g1 + H g2 + H g3
Hg = (17.14)
3

126
Srednja vrijednost donje ogrjevne moi (tri mjerenja):

H d1 + H d2 + H d3
Hd = (17.15)
3

17.3 Primjer rezultata mjerenja

Provode se tri mjerenja. U svakom mjerenju izgara 2 l propan-butan plina iz boce.

Protok plina koji izgara mjeri se mjerilom protoka plina.
U svakom mjerenju provodi se 10 oitanja za svakih 0,2 l izgorenog plina. Mjeri se
ulazna i izlazna temperatura rashladne vode. Koliina rashladne vode koja protee mjeri
se menzurom. Koliina nastalog kondenzata mjeri se tijekom sva tri mjerenja malom
menzurom, pa se na kraju svakom mjerenju pripisuje jedna treina ukupne mase
kondenzata vode iz plinova izgaranja.

Termometri
Mjerilo protoka plina

Kalorimetar

Plinska boca

Menzure za kondenzat

Sl. 17.2 Junkersov kalorimetar

127
Za svako mjerenje izraunava se gornja i donja ogrjevna mo.
Prosjena gornja i donja ogrijevna mo plinovitog goriva odreuje se kao aritmetika
sredine gornje i donje ogrjevne moi izraunate za pojedina mjerenja.

Zajedniki podaci za sve tri faze mjerenja:

- temperatura normnog stanja T0 = 273,15 K

- tlak normnog stanja p0 = 101325 Pa
- volumen izgorenog plina V = 0,002 m3
- barometarski tlak pb = 756 mm Hg
- pretlak plina izmjeren U-cijevnim manometrom p = 250 mm H2O

Tab. 17.1. Rezultati i obrada 1. mjerenja:

V [l] tul [oC] tizl [oC]

1 14,0 25,2
2 14,0 25,3
3 14,0 25,2
4 14,0 25,2
5 14,0 25,2
6 14,0 25,2
7 14,0 25,2
8 14,0 25,2
9 14,0 25,1
10 14,0 25,1

ul = ul = 14 izl = izl = 25,19

10 10

Temperatura plina = 20,2 C

Volumen rashladne vode koja je protekla kroz kalorimetar Vw = 4200 ml

o
= izl ul = 25,19 14,00 = 11,19 C

ul + izl 14,00 + 25,19

sr = = = 19,595 oC
2 2

Za srednju temperaturu vode 19,595oC i tlak 1 bar pomou softvera REFPROP odreuje
se gustoa vode w = 998,29 kg/m3 i cw = 4,1843 kJ/kgK.

4,2 998,29 4,1843

W = Gw cw = Vw w cw = = 17,544 kJ/K
1000

p = pb + p s = 756 13,6 9,81 + 250 0,99829 9,81 2281,3 = 100862,5 + 2448,31 2368,5 = 105679,31

128
 T0 p 273,15 105679,31 3
V0 = V = 0,002 = 0,0019423 mn
Tp0 293,35 101325

W 17,544 11,19
H g1 = = = 101074 kJ/mn3
V0 0,0019423

Tab. 17.2. Rezultati 2. mjerenja:

V [l] tul [oC] tizl [oC]

1 14,00 25,1
2 14,00 25,2
3 14,00 25,1
4 14,00 25,1
5 14,00 25,2
6 14,00 25,1
7 14,00 25,2
8 14,00 25,1
9 14,00 25,1
10 14,00 25,1

ul =ul = 14 izl = izl = 25,13

10 10

Temperatura plina = 20,2 C

Volumen rashladne vode koja je protekla kroz kalorimetar Vw = 3820 ml

= izl ul = 25,13 14,00 = 11,13 oC

ul + izl 14,00 + 25,13 o

sr = = = 19,565 C
2 2

Za srednju temperaturu vode 19,565oC i tlak 1 bar pomou softvera REFPROP odreuje
se gustoa vode w = 998,30 kg/m3 i cw = 4,1844 kJ/kgK.

3,82 998,3 4,1844

W = Gw cw = Vw w cw = = 15,9572 kJ/K
1000

p = pb + p s = 756 13,6 9,81 + 250 0,99829 9,81 2281,3 = 100862,5 + 2448,31 2368,5 = 105679,31

T0 p 273,15 105679,31 3
V0 = V = 0,002 = 0,0019423 mn
Tp0 293,35 101325

W 15,9572 11,13 3
H g2 = = = 91439 kJ/mn
V0 0,0019423

129
Tab. 17.3. Rezultati 3. mjerenja:

V [l] tul [oC] tizl [oC]

1 14,00 25,2
2 14,00 25,2
3 14,00 25,1
4 14,00 25,1
5 14,00 25,1
6 14,00 25,1
7 14,00 25,2
8 14,00 25,1
9 14,00 25,1
10 14,00 25,2

ul = ul = 14 izl = izl = 25,14

10 10

Temperatura plina = 20,2 C

Volumen rashladne vode koja je protekla kroz kalorimetar Vw = 4230 ml

o
= izl ul = 25,14 14,00 = 11,14 C

ul + izl 14,00 + 25,14

sr = = = 19,57 oC
2 2

Za srednju temperaturu vode 19,57oC i tlak 1 bar pomou softvera REFPROP odreuje
se gustoa vode w = 998,29 kg/m3 i cw = 4,1844 kJ/kgK.

4,23 998,29 4,1844

W = Gw cw = Vw w cw = = 17,6697 kJ/K
1000

p = pb + p s = 756 13,6 9,81 + 250 0,99829 9,81 2281,3 = 100862,5 + 2448,31 2368,5 = 105679,31

T0 p 273,15 105679,31
V0 = V = 0,002 = 0,0019423 mn3
Tp0 293,35 101325

W 17,6697 11,14
H g3 = = = 101344 kJ/mn3
V0 0,0019423

Na kraju sva tri mjerenja

Volumen kondenzirane vode iz plinova izgaranja Vkuk = 14,0 ml
Vkuk 14
Vk = = = 4,667 ml
3 3

130
mk = Vk k = 4,667 10'6 998,3 = 0,004659 kg

Donje ogrjevne moi

Mk 0,004659
H d1 = H g1 r = 101074 2500 = 95077 kJ/mn3
V0 0,0019423
M 0,004659 3
H d2 = H g2 k r = 91439 2500 = 85442 kJ/mn
V0 0,0019423
Mk 0,004659
H d3 = H g3 r = 101344 2500 = 95347 kJ/mn3
V0 0,0019423

Odstupanje drugog mjerenja je veliko i trebalo bi ga ponoviti.

131