-SENZORICKI DIO NERVNOG SISTEMA-

- Vecina aktivnosti nervnog sistema pocinje osjetmin dozivljajem koji potjece iz nekog osjetnog
receptora.

- Osjetni receptori mogu biti: vidini receptori oka, slusni receptori u usima, taktilni receptori na
tjelesnoj povrsini i td.

- informacije osjetnog receptora ulaze u CNS, te se provede u mnoga osjetna podrucja: 1. U sve nivoe
kicmene mozdine, 2.u retikularnu tvat produzene mozdine,ponsa i mezencefalona, 3.u mali mozak,
4.talamus, 5.u podrucja kore velikog mozga.

MOTORICKI DIO EFEKTOR

-kontrola razlicitih tjelesnih aktivnosti se postize nadziranjem kontrakcije odgovarajucih skeletnih

misica svugdje u tijelu, kontakcija glatkih misica u unutrasnjim organima, lucenje egzokrinih i
endokrinih zlijeza sve te aktivnosti nazivamo motorickim funkcijama.

- Misici i zlijezde nazivaju se efektorima jer obavljaju funkcije kojima upravlja nervni signal.

- Skeletna motoricka zivcana os nervnog sistema nadzire kontrakciju skeletnih misica, uporedo sa
tom osi djeluje jos jedan slican sistem koji nadzire glatke misice, zlijezde, i druge sisteme u
unutrasnjosti tijela to je autonomni nervni sistem.

-Skeletne misice mogu nadzirati razlicitei nivoi nervnog sistema medju kojiema su: 1.kicmena
mozdina, 2.retikularna tvar produzene mozdine,ponsa i mezencefalona 3. Bazalni gangliji 4.mali
mozak 5.motoricka kora.

-svaki od tih dijelova ima valstitu specificnu ulogu: nizi djelovi sudjeluju u prvom redu u automatskim,
trenutacnim motorickim reakcijama rijela na osjetne podrazaje a vidi djelovi u hotimicnim pokretima
sto ih mozak nadzire procesima misljenja.

OBRADA INFORMACIJA

SINAPSA-je mjesto povezivanja jedne nervne stanice s drugom pa je stoga prikladna za nadziranje
prijenosa signala.

-Sinapsa odredjuje smjerove kretanja nervnih signala.

-Falicitacijski i inhibicijski signali iz drugih podrucja nervnog sistema mogu nadzirati sinapticki
prijenos, kadtkad otarajuci sinapse za prijenos a kadkat zatvarajuci.

POHRANJIVANJE INFORMACIJA

Vecina se informacija pohranjuje u kori velikog mozga, no manje kolicine informacija mogu se
pohraniti cak i u bazalnim podrucjima mozga te u kicmenoj mozdini.

-pohranjivanje informacija je proces koji zovemo PAMCENJE.

-FACILITACIJA- svaki put kada neki osjetni signal prodje slijedom sinapsa, te sinapse mogu sljedci put
istu vrstu signala prenjeti mnogo lakse.
 NIVO KICMENE MOZDINE

-Nervni skolopovi u kicmenoj mozdini mogu uzrokovati:

1. pokrete koracanja

2.reflekse kojim se dijelovi tijela uklanjaju od predmeta sto nanose bol

3.refleks koji ukrucuje udove i tako podupiru tijelo protiv sile teze

4. refleks koji nadziru lokalne krvne zile, pokret probavnog sistema i mokrenje.

-Visi novio nervnog sistema salju signale kontrolnim centrima kicmene mozdine, naredjujuci im da
obave svoje funkcije.

NIVOI NIZIH DIJELOVA MOZGA ILI SUPKORTIKALNI NIVO

-Mnoge tjelesne aktivnosti sto ih zovemo podsvjesnim nadziru niza podrucja mozga: produzena
mozdina, pons, mezencefalon, hipotalamus, talamus, mali mozak i bazalni gangliji.

-PONS:kontrola arterijskog tlaka i disanje

-nadzor nad ravnotezom STARIJI DIJELOVI MALOG MOZGA i RETIKULARNA TVAR PORDUZENE
MOZDINE, PONSA I MEZENCEFALONA.

-Hranidbeni refleksi: salivacija potaknuta okusom hranje, oblizivanje usana PRODUZENA MOZDINA,
PONS, MEZENCEFALON, AMIGDALIMA I HIPOTALAMUSU.

NIVOI VISIH DIJELOVA MOZGA KORITKALNI NIVO

-kora velikog mozga za phranjivanje pamcenja.

Uvijek je poveznama sa nizim dijelovima CNS-a

-potrebna je za proces misljenja, ali ne obavlja tu funkciju sama.

-Budnost mozdane kore potice se iz nizih mozdanih centara.

-U kori su pohranjena sjecanja.

SINAPSE

-Informacije u NS prenose se nizim neurona u obliku zivcanih akcijskih potencijala nazvanih nervni
impulsi.

-Svaki impuls moze biti: 1.zaustavljen u toku prenosenja sa neurna na neuron. 2.Promjenjen tako da
jedan impuls uzrokuje vise uzastopnih impulsa, 3.udruzen sa impulsom iz drugih neurona sve te
funkcija svrstavamao SIMPATICKE FUNKCIJE NEURONA.
- Dvije vrste sinapsi:

1. hemijske: gotovo sve sinapse koje sluze za prenos signala u CNS jesu hemijske.

-U njima prvi neuron luci neurotransmiter, koji djeluje na receptorsku bjelancevinu u membrani
sledeceg neurona, te ga pobudjuje ili koci ili na drugi nacin mjenja njegovu osjetljivost.

-Neurotransmiteri: acetilholin, noradrenalin, histamin, gama amino buterna kiselina GABA, glicin,
serotonin, glutamat.

-jednosmjerno provodjenje

2. elektricne:kanali otvoreni za izravni prijenos tekucine koji provode elektricnu struju iz jedne
stanice u drugu.

-vecinu tih kanala tvore male bjelancevinske tubularne tvorbe- pukotinasta spojista, koje
omogucavaju nesmetano prenos jona iz unutrasnjosti jedne stanice u unutrasnjost druge stanice.

- Primjer: srcane misicne stanice

-dvosmjerno provodjenje.

PRESINAPTICKI ZAVRSETAK

-Tu su smjesteni:transmiterski mjehurici (prijenosna tvar) i mitohondrije (pribavljaju ATP).

-Kada se akcijski potencijal prosiri presinaptickim zavrsetkom, depolarizacija membrane uzrokuje da

se u sinapticku pukotinu isprazni mali broj mjehurica. Oslobodjena tvar odmah potakne promjene
propusnih svojstva postsinapticke membrane.

-Prsinapticka membrana sadrzi veliki broj Ca kanala reguliranih naponom. Kada AP depolarizira
zavrsetak ti se kanali otvaraju pa u zavrsetak ulaze velika kolicina Ca jona. Kolicina prijenosne tvari
koje se oslobadja u sinapticku pukotinu razmjerna je brojem Ca jona sto ulaze u zavrsetak.

POSTSINAPTICKI ZAVRSETAK

-Postsinapticka membrana sadrzi veliki broj receptorskih bjelancevina.

-Molekule tih receptora imaju 2 vazne komponente:

1.veznu komponentu- koja iz membrane strsi vani u sinapticku pukotinu gdje se vezu sa
neurotransmiterima iz presinaptickog zavrsetka.

2.Ionofornu komponentu-koja se proteze cijelom membranom do unutrasnjosti postsinaptickog

neurona. Postoje 2 vrste ionofora: 1.ionski kanal koji omogucavaju prelazak specificne vrste jona
mogu biti anijonski i katijonski i 2.aktivator drugih glasnika nije jonski kanal nego molekula koja
strsi u stanicnu citoplazmu i aktivira jednu ili vise tvari unutar postsinaptickog neurona. Te tvari
djeluju kao drugi glasnici koji mijenjaju unutarstanicne funkcije.
SISTEM DRUGOG GLASNIKA-ima ulogu da produzava sami ucinak neurona.

Najzastupljeniji sistem drugog glasnika je G-protein.

G protein je pricvrscen na dijelu receptorske bjelancevine koji strsi u unutrasnjost stanice.

G protein tvore tri komponente: alfa-koja je aktivacijski dio G proteina, beta i gama koje pricvrscuju
proteina odvije se od beta i delta sto mu omogucava da se slobodno pomice unutar stanicne
citoplazme.

-odvajanje alfa podjedinice moze se desiti sledece:

1.otvaranje specificnih jonski kanala kroz membranu postsinapticke stanice.

2.aktivacija cAMP ili ciklicnog gvanozin mono fosfata u nervnoj stanici mogu potaknuti razlicita
hemijska zbivanja. Medju njima su dugotrajne promjene same stanicne struktura koje u duzem
razdoblju mogu promjeniti podrazljivost neurona.

3.aktivacija jednog ili vise stanicnih enzima

4.aktiviranje transkripcije gena.

UZROCNICI EKSCITACIJE:

1.otvaranje Na kanala, sto omogucava ulazak velike kol pozitivnih elektricnih naboja u unutrasnjojst
postsinapticke stanice.

2.smanjeno provodjenje kroz hloridne ili kalijske kanale ili pak kroz obje vrste kanala.

3.razlicite promjene unutarnjega stanicnog metabolizma

UZROCI INHIBICIJE:

1.Otvaranje hloridnih kanala kroz receptrosku molekulu

2.povecanje vodljivost za kalijeve jone kroz receptore.

3.aktivacija receptorski enzima.

HEMIJSKE TVARI KOJE DEJLUJU KAO SINAPTICKI PRIJENOSNICI

1. Niskomolekularni prijenosnici- koji djeluju brzo uzrokuju vecinu akutnih reakcija nervnog
sistema poput prijenos osjetnih signala u mozak i motorickih signala nazad u misice. Tu
spadaju:
- Acetilholin
- Noradrenalin
- Dopamin
- Glicin
- GABA
- Glutamat
- Serotonin
- Dusikov oksid
2. Neuropeptidi njihovo djelovanje je obicno sporo. Sintetiziraju se u ribosomima neuronskih
tijela. Njihovo djelovanje je mnogo trajnije.
-Snizenjem membranskog potencijala neuronskog tijela na manje negativnu vrijednost neuronska
membrana postaje podrazljivijom, a povisenje potencijala na negativniju vrijednost cini neuron
manje podrazljivim.

-Nerstov potencijal- je potenicjal koji sprjecava prolazak bilo koje vrste jona.

-Potencijal membrane na bilo kojem mjestu u mirovanju iznosi -65mV

-porast napona iznad normalnog potencijala neurona u mirovanju tj na manje negativne vrijednosti
naziva se EKSCITACIJSKIM POSTSINAPTICKIM POTENCIJALOM

-kada se sve veca jakost signala prenosi pomocu sve veceg broja vlakana naziva se PROSTORNOM
SUMACIJOM.

-povecanje frekvence nervnih impulsa u svakom vlaknu drugi je nacin prijenosa signala sve vece
jakosti i naziva se VREMENSKOM SUMACIJOM.

-Povecanje negativnosti membranskog potenicjala za vrijeme njegovog elektricnog sirenja uzduz

dendrita prema somi zove SE DEKREMENTNO VODJENJE.

OSJETNI RECEPTORI

-Vrste osjetnih receptora:

1. mehanoreceptori-zamjecuju mehanicko pritiskivanje ili istezanje receptora tj tkiva koji su u

njegovoj blizini

2.termoreceptori-zamjecuju promjene temperature, jedni zamjecuju hladnocu drugi toplotu

3.nociceptori- receptori na bol

4.elektromagnetski receptori

5.hemoreceptori

-MODALITETOM OSJETA nazivamo bilo koju glavnu vrstu osjeta sto ih mozemo dozivjeti:
bol,dodir,vid, sluh i dr.

-Direktan ucinak bilo kojeg podrazaj sto pobudjuje receptor promjena receptorskoga membranskog
elektricnog potenicjala ta se promjena naziva RECEPTORSKIM POTENCIJALOM.

-Signali sto ulaze u skupinu neurona pobude mnogo veci broj nervnih vlakana koji napustaju skupinu,
ta se pojava naziva DIVERGENCIJA.

-PODJELA SOMATSIH OSJETILA:

1.mehanoreceptivna somatska osjetila osjet opipa i osjet polozaja.

2.termoreceptivna osjetila

3.osjetila za bol.
-DRUGA PODJELA SOMATSKI OSJETILA:

1.eksteroreceptivni osjeti su osjeti koji dolaze sa tjelesne povrsine

2.Proprioceptivni osjeti odnose se na fizicko stanje tijela, tu spadaju osjet polozaja, tetivni i misicni
osjeti, osjeti tlaka na tabane,osjet ravnoteze

3.visceralni osjeti potjecu iz unutrasnjosti tijela

4.duboki osjeti potjecu iz dubokih tkiva kao sto su fascije,misici i kosti

RECEPTORI ZA OPIP:

1.slobodni nervni zavrseci,

2.Meissnerovo tjelasce-u neobraslim djelovima koze, vrscima prstiju,usnama i drugim.

3.Merkelove ploce (iggovi receptori)

4. zavrsnim oragnom dlake-zamjecuje pomicanje predmeta po tijelu ili njihov pocetni dodir sa
tijelom.

5.Ruffinijevi zavrsni organi-

6.Pacinijeva tjelasca

-Meissnerova tjelsaca, Iggovi receptori,receptori oko dlake, pacinijeva tjelasca i Rufinijevi zavrseci
salju svoje signale nervnim vlaknima vrste A koja ih prenose brzinom 30-70m/s.

-Opipni receptori u obliku slobodnih nervnih zavrsetaka prenose signale vlaknima vrste A koji
provode brzinom 5-30m/s.

SKAKLJANJE I SVRBEZ- ti se osjeti prenose vrlo tankim nemijaliziranim vlanima vrste C.