Temeljni Hitni Medicinski Postupci PDF

TEMELJNI HITNI
MEDICINSKI POSTUPCI
MILJENKO GVOAK, medicinski tehniar
BRANKA TOMLJANOVI, doktor medicine
1. izdanje
ISBN
978-953-95388-4-1
prirucnik_hkms_2011_ok.indd 1 15.2.2011 14:44:16

HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH SESTARA
HRVATSKI ZAVOD ZA HITNU MEDICINU
ZAGREB, 2011.
Izdavai:
Hrvatska komora medicinskih sestara
Hrvatski zavod za hitnu medicinu
Urednice:
Dragica imunec, VMS
Prim.mr. Maja Grba-Bujevi, dr.med.
Dr.sc. Ingrid Boan-Kilibarda, dr.med.
Recenzenti:
Dr.sc. Sonja Kalauz, prof.
Anton Posavec, dipl.zn.
Fotografije:
Miljenko Gvoak
Grafika obrada i tisak:
ALFACOMMERCE d.o.o.
Naklada:
1000 komada

UVOD
SADRAJ
I. DIO
PREGLED OBOLJELE OSOBE
1. ABCDE PRISTUP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2. PREGLED KRITINO OBOLJELE OSOBE PRI SVIJESTI . . . . . . . . . . . . . . . 14
3. PREGLED KRITINO OBOLJELE OSOBE BEZ SVIJESTI . . . . . . . . . . . . . . 20
II. DIO
ODRAVANJE PROHODNOSTI DINIH PUTOVA I UMJETNO DISANJE
4. ZABACIVANJE GLAVE I PODIZANJE DONJE ELJUSTI . . . . . . . . . . . . . . 25
5. POTISKIVANJE DONJE ELJUSTI PREMA NAPRIJED . . . . . . . . . . . . . . . 29
6. POSTAVLJANJE OROFARINGEALNOG TUBUSA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
7. POSTAVLJANJE NAZOFARINGEALNOG TUBUSA . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
8. UPOTREBA DEPNE MASKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
9. VENTILACIJA SAMOIREIM BALON S MASKOM /TEHNIKA

ZA DVIJE OSOBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
10. ASPIRACIJA DINIH PUTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
11. ASPIRACIJA KROZ ENDOTRAHEALNI TUBUS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
12. PRIMJENA MEDICINSKOG KISIKA IZ BOCE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
13. PRIMJENA KISIKA PREKO NOSNOG KATETERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
14. PRIMJENA KISIKA PREKO MASKE S JEDNOSMJERNOM VALVULOM . 78
15. SELLICKOV HVAT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
16. POMO PRI ENDOTRAHEALNOJ INTUBACIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
17. POSTAVLJANJE LARINGEALNE MASKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
18. UMJETNA VENTILACIJA PACIJENTA SA STOMOM . . . . . . . . . . . . . . . . 95

UVOD
III. DIO
PREGLED OZLIJEENE OSOBE
19. POETNA PROCJENA OZLIJEENE OSOBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
20. BRZI PRVI PREGLED . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
21. DRUGI PREGLED ILI DETALJNI FIZIKALNI PREGLED . . . . . . . . . . . . . . 112
22. TRAJNI NADZOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
23. PREGLED LAKE OZLIJEENE OSOBE U NESREI

BEZ ZNAAJNOG MEHANIZMA NASTANKA OZLJEDE . . . . . . . . . . . . 119
24. PREGLED OZLIJEENE OSOBE U NESREI

SA ZNAAJNIM MEHANIZMOM NASTANKA OZLJEDE . . . . . . . . . . . . 124
IV DIO
VJETINE ZBRINJAVANJA OZLIJEENIH OSOBA
25. ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA I ZBRINJAVANJE OKA . . . . . . . . . . . . . 131
26. PREVIJANJE RANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
27. IMOBILIZACIJA DUGIH KOSTIJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
28. IMOBILIZACIJA ZGLOBOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
29. IMOBILIZACIJA RAMENA TROKUTASTOM

MARAMOM/ZAVOJEM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
30. PRIMJENA OVRATNIKA ZA IMOBILIZACIJU

VRATNE KRALJENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
31. IMOBILIZACIJA KRALJENICE PRSLUKOM

ZA IMOBILIZACIJU I IZVLAENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
32. IMOBILIZACIJA KRALJENICE KOD LEEEG PACIJENTA . . . . . . . . . . . 170
33. LOG ROLL POSTUPAK KOD PACIJENTA KOJI LEI NA TRBUHU . . . . . . 176
34. UPOTREBA RASKLOPNIH NOSILA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
35. SKIDANJE KACIGE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184

UVOD
V. DIO
DODACI
1. PROCJENA IVOTNIH ZNAKOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
2. TRAJNI NADZOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
3. PULSNA OKSIMETRIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
4. NADZOR SRANE AKCIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
5. OSNOVNE MJERE ODRAVANJA IVOTA ODRASLIH . . . . . . . . . . . . . 214
6. AUTOMATSKI VANJSKI DEFIBRILATOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220
7. OPSTRUKCIJA DINIH PUTOVA STRANIM

TIJELOM KOD ODRASLIH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
8. OSNOVNE MJERE ODRAVANJA IVOTA KOD DJECE . . . . . . . . . . . . . 231
9. OPSTRUKCIJA DINIH PUTOVA STRANIM TIJELOM KOD DJECE . . . . 238
10. ASISTIRANJE PRI PORODU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
11. PRIMJENA REMENJA ZA VEZANJE PACIJENTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
12. PODIZANJE I PREMJETANJE PACIJENTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253
13. TRANSPORTNI POLOAJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260
14. PRIMJENA MJERA OSOBNE ZATITE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270

UVOD
PREDGOVOR
Rad medicinskih sestara i medicinskih tehniara u hitnoj medicinskoj slubi izuzet-

no je teak i zahtijeva visoku razinu znanja, vjetina i, iznad svega, odgovornosti.
Naroito se to odnosi na rad u izvanbolnikom hitnom zbrinjavanju. Mnoge kolegice
i kolege diljem Republike Hrvatske godinama rade u ovoj djelatnosti bez posebne
pripreme i dodatne edukacije, stjeui znanja i vjetine tijekom svog rada. Znanja
koja se stjeu iskustvom zasigurno su vrlo vrijedna i nezamjenjiva, no ona sasvim
sigurno nisu dostatna. Jo je vei problem to nisu odgovarajue mjerena , a to je
pridonijelo vrlo loem statusu medicinskih sestara i tehniara u ovoj djelatnosti. Vi-
soki doprinos u funkcioniranju hitne medicinske slube upravo pripada medicinskim
sestrama i tehniarima.
Hitna medicina i lijenika profesija kao nositelji djelatnosti vrlo je precizno propisa-
la sve to spada u dijagnosticiranje i lijeenje i strogo propisala algoritme postupa-
ka. No govorimo o hitnoj medicini, lijenicima i o lijeenju.
Medicinske sestre i medicinski tehniari kolovani su za provoenje postupaka

zdravstvene njege, u ovom sluaju postupaka zdravstvene njege iz podruja hitne
medicinske pomoi. Kroz precizno definirane oblike dodatnog usavravanja stjeu
vie kompetencije za provoenje specifinih postupaka po propisanom protokolu.
Cilj je protokola osiguravanje kvalitete skrbi i sigurnosti bolesnika, ali i profesional-
na sigurnost i zatita medicinske sestre, odnosno medicinskog tehniara.
U ovom priruniku opisani su temeljni hitni medicinski postupci na nain koji osi-
gurava brzo uenje, razumijevanje i spoznaju visoke razine odgovornosti. Prirunik
predstavlja odlian edukativni materijal, ali i obavezu postupanja upravo na opisan
nain.
Nadamo se da e kolegice i kolege ovaj prirunik imati uvijek pri ruci i da e im biti
od koristi.
Hrvatska komora medicinskih sestara i Hrvatski zavod za hitnu medicinu ovim

prirunikom ispunjavaju svoju zadau osiguravanja standardizacije provoenja
postupaka u djelatnosti hitne medicinske pomoi u cilju osiguravanja kvalitete skrbi
i sigurnosti naih pacijenata.
Urednice

I. DIO
POGLAVLJE 1.
PREGLED OBOLJELE OSOBE
PREGLED OBOLJELE
ABCDE PRISTUP
OSOBE
KLJUNI POJMOVI
ABCDE pristup
Poetna procjena
Sigurnost
Opi dojam o stanju pacijenta
Stanja koja neposredno ugroavaju ivot
AVPU
ivotni znakovi
CILJ: Uspjeno izvriti pregled oboljele osobe na osnovu ABCDE pristupa
UVOD
Rano prepoznavanje stanja koja ivotno ugroavaju te uinkoviti postupak u njihovu

otklanjanju osnovni je preduvjet dobrog hitnog medicinskog zbrinjavanja. Poznava-
nje i primjena principa ranog otkrivanja i pravodobnog lijeenja u mnogo sluajeva
moe sprijeiti kritino pogoravanje stanja pacijenta, kardiopulmonalni arest te
smrt. Kliniki znakovi i fizioloki parametri koji se javljaju u stanjima opasnim po
ivot predstavljaju odraz poremeaja respiratornog, kardiovaskularnog i neurolo-
kog sustava te su uglavnom slini bez obzira na njihov uzrok. Strukturirani pristup
procjene stanja kritino oboljele osobe osigurava da se na vrijeme primijete i na
vrijeme lijee ona stanja koja ivotno ugroavaju pacijenta.
ABCDE pristup je strukturirani pristup procjene stanja i lijeenja pacijenta. Ovaj

termin proizlazi iz engleske skraenice za:
A (eng. airway) podrazumijeva pregled i procjenu dinih putova
B (eng. breathing) podrazumijeva procjenu disanja

C (eng. circulation) podrazumijeva procjenu krvotoka
D (eng. disability) podrazumijeva brzu neuroloku procjenu
E (eng. exposure) podrazumijeva razotkrivanje pacijenta (skidanje odjee,

uklanjanje prekrivaa)
PREGLED OBOLJELE
OPREMA
OSOBE
Tlakomjer
Stetoskop
Depna baterijska svjetiljka
kare
POSTUPAK procjene stanja pacijenta ABCDE pristupom
Prije nego li se pristupi pacijentu potrebno je procijeniti mjesto dogaaja s obzirom

na vlastitu sigurnost, sigurnost svih lanova tima te sigurnost pacijenta. Kontakt s
pacijentom ne treba se uspostavljati prije nego li se identificiraju i uklone opasnosti
na mjestu zbivanja, odredi broj pacijenata te po potrebi pozove dodatna pomo.
Istovremeno procjenjujui mjesto dogaaja dobiva se i opi dojam o pacijentu. Pa-
cijenti koji razgovaraju i samostalno se kreu bez bolnih grimasa ne ostavljaju dojam
tekih bolesnika u odnosu na one koji ne reagiraju na pozdrav ili reagiraju nepri-
mjereno, zauzimaju potedne poloaje tijela ili imaju bolne grimase na licu. Ovo se
vremensko razdoblje takoer treba iskoristiti da bi se odredila priroda bolesti prema
predmetima naenim na mjestu dogaaja (prazne kutije lijekova koje ukazuju
na predoziranje ili oprema za kisik u domu kroninog plunog bolesnika). Svi ovi
postupci provode se prije procjene stanja pacijenta ABCDE pristupom i nazivaju se
poetnom procjenom.
1. Primijeniti mjere osobne zatite.
Obrazloenje: Obvezno nositi rukavice i zatitne naoale ukoliko je prisutna krv i

tjelesne tekuine kako bi se sprijeilo izlaganje zaraznim bolestima.
2. Tijekom prilaenja pacijentu potrebno je procijeniti da li je mjesto sigurno i bez

opasnosti, odrediti prirodu bolesti, poput predoziranja, povraanja ili kratkog
daha, ustanoviti broj pacijenata i jesu li potrebne dodatne vlastite medicinske
snage ili policija ili vatrogasci. Ako su potrebne dodatne snage, zatraiti ih u
tom trenutku.
Obrazloenje: Nakon to se uspostavi kontakt s pacijentom teko je odvojiti se da bi

se izveli ovi postupci.

3. Dovoljno jasno i glasno pozdraviti pacijenta. Upitati ga: Kako ste?; to Vam
se dogodilo?
Obrazloenje: Ukoliko pacijent odgovara na pozdrav i postavljeno pitanje brzo se

dobivaju vane obavijesti (budan je, nema poremeaja svijesti, dini putovi su mu
otvoreni, odgovori samo s kratkim reenicama mogu znaiti probleme s disanjem).
PREGLED OBOLJELE
4. Ukoliko pacijent ne odgovara i lei na
OSOBE
tlu ili je na neki nain mogao biti ozli-
jeen, mora mu se runo stabilizirati
vratna kraljenica (slika 1.1.).
Obrazloenje: Runu stabilizaciju vratne

kraljenice kao i potpunu imobilizaciju
kraljenice treba provoditi sve dok se ne
iskljui sumnja na ozljedu kraljenice.
5. Lagano protresti ramena pacijenta i

Slika 1.1. glasnije ponoviti pitanje (slika 1.2.).
Obrazloenje: Na taj nain otklanja se

mogunost da npr. pacijent nije uo po-
zdrav i pitanje ili da moda samo spava.
6. Ukoliko pacijent ODGOVARA na podra-

aje nastaviti pregled kako je opisano u
2. poglavlju.
7. Ukoliko pacijent NE ODGOVARA na

podraaj, otvorit i dine putove (vidjeti
Slika 1.2. poglavlja 4. i 5.) i pogledom provjeriti ima
li sadraja u usnoj upljini (sekret, ostaci
hrane, sadraj eluca, dijelovi proteze ili zubi). Vidljivi sadraj ukloniti. Po potrebi
aspirirati (vidjeti 10. poglavlje).
Obrazloenje: Kod pacijenata bez svijesti dini putovi mogu biti ugroeni zapada-
njem mekih esti ili jezika i/ili nakupljanjem sadraja te ih je sada potrebno oistiti i
osigurati postupcima za otvaranje dinih putova (vidjeti 4. i 5. poglavlje).
8. P
rocijeniti die li pacijent drei dine putove otvorenim i prinosei svoj obraz
iznad pacijentovih usta. Istovremeno GLEDATI pokrete prsnog koa ili pokrete
drugih dijelova tijela, SLUATI zvuk disanja i OSJEATI izdahnuti zrak kroz 10
sekundi (slika 1.3.).

9. Ukoliko pacijent ne die (ne vide se
pokreti prsnog koa ili drugih dijelova
tijela, ne osjea dah na obrazu i/ili ne
uje disanje) zapoeti kardiopulmonal-
nu reanimaciju (vidjeti 5. dodatak).
PREGLED OBOLJELE
10. Ukoliko pacijent die procijeniti

disanje.
OSOBE
11. Procjena disanja ukljuuje odreiva-

Slika 1.3. nje:
brzine disanja (normalan je broj udaha 12 do 20/min)
volumena udaha (plitko i ubrzano disanje mogu znaajno ugroziti pacijenta)
ritma disanja i simetrinosti pomicanja prsnog koa
zvukova i umova disanja (hropci upuuju na prisutnost sekreta u dinim puto-

vima, stridor upuuje na djelominu, ali znaajnu opstrukciju dinih putova)
perkutornog nalaza nad prsnim koem (hipersonoran zvuk moe upuivati na

pneumotoraks, a muklina na mogui pleuralni izljev)
auskultatornog nalaza (bronhalno disanje, krepitacije, oslabljen um disanja)
vrijednosti saturacije kisika na pulsnom oksimetru (normalne su vrijednosti

97100%)
istovremeno se procjenjuju opi znakovi poremeaja disanja: oznojenost, cen-

tralna cijanoza, uporaba pomone respiratorne muskulature ili trbuno disanje
Obrazloenje: Procjenjujui disanje utvruju se

sva stanja koja zahtijevaju provoenje neodgodi-
vih postupaka prije nego li se prijee na procjenu
krvotoka (slike 1.4.a i 1.4.b.). Ti postupci ve prema
nalazu mogu ukljuivati:
osiguranje dinih putova postavljanjem orofa-

ringealnog ili nazofaringealnog tubusa ako to
ve prije nije uinjeno, kada pacijent sam ne
kontrolira dine putove
primjenu kisika preko nosnog katetera ili

maske kada pacijent spontano die
Slika 1.4.a
10

provoenje umjetnog disanja - de-
pnom maskom ili maskom samoireim
balonom sa ili bez spremnika kada je
disanje neuinkovito (plitko, usporeno,
ubrzano.)
PREGLED OBOLJELE
zbrinjavanje ventilnog pneumotoraksa
OSOBE
12. Nakon to se procijenilo i osiguralo
uinkovito disanje slijedei korak je
Slika 1.4.b procjena krvotoka.
Prilikom procjene krvotoka:
p
alpiraju se periferno bilo (a. radialis) (slika 1.5.) i centralno bilo (a. carotis )
(slika 1.6.)
Slika 1.5. Slika 1.6.
mjeri se brzina bila i odreuje kvaliteta punjenja bila
o
dreuje se vrijeme kapilarnog punjenja normalno (oko 2 sekunde)
(slike 1.7. i 1.8.)
mjeri se brzina sranih otkucaja
mjeri se krvni tlak
procjenjuje se boja, temperatura i promjene na koi
11

Obrazloenje: Na taj se nain trae stanja koja ugroavaju krvotok pacijenta i koja
zahtijevaju postupak za njihovo zbrinjavanje. Ukoliko se procijeni da je krvotok ugro-
en potrebno je uspostaviti venski put kanilama irokog promjera i istovremeno
zapoeti nadoknadu volumena. To je trenutak kada se zbrinjava i obilno krvarenje.
Pacijentu je takoer potrebno osigurati trajni nadzor srane akcije postavljanjem
PREGLED OBOLJELE
EKG monitora (vidjeti 4. dodatak).
13. Nakon to su se procijenili i osigurali dini putovi (A), procijenilo i osiguralo

OSOBE
uinkovito disanje (B) te procijenio krvotok i zapoela nadoknada volumena (C)

prelazi se na postupak brze neuroloke procjene (D).
14. Brzom neurolokom procjenom procjenjuje se razina svijesti pacijenta meto-

dom AVPU prema:
A (eng. alert) budan
V (eng. verbal) odgovara na poziv
P (eng. pain) odgovara na bolne podraaje
U (eng. unresponsive) ne reagira na podraaje
15. Sada se procjenjuju i zjenice (izgled, simetrinost

i reakcija na svjetlost) (slika 1.9.)
Obrazloenje: Kod pacijenata bez svijesti treba misli-

ti na stanja koja dovode do teke hipoksije, hiperka-
pnije, smanjene opskrbe mozga krvlju, na nedavno
Slika 1.9.
uzimanje lijekova (sedativa ili analgetika), predozira-
nje opijatima i hipoglikemiju. Izmjeriti razinu glukoze
u krvi glukometrom (slika 1.10. i 1.11.). U sluaju sumnje na predoziranje opijatima
ili lijekovima moe biti potrebno davanje antagonista/antidota.
12

16. Kako bi se pacijenta potpuno pregledalo potrebno je s njega skinuti odjeu ili
ukloniti pokriva (E).
PONOVNE PROCJENE
PREGLED OBOLJELE
OSOBE
P
onovne procjene se moraju ponavljati svakih 5 minuta za nestabilne pacijente
i svakih 15 minuta za stabilne pacijente. Do dolaska u bolnicu svaki pacijent bi
trebao imati barem dva seta vitalnih znakova. Ukoliko se stanje pacijenta u bilo
koje vrijeme pogoralo, potrebno se odmah vratiti na poetnu procjenu i ponovno
procijeniti dine putove, disanje i cirkulaciju.
VANE NAPOMENE
P
rilikom procjene i lijeenja kritino oboljelog pacijenta ABCDE pristup osigurava
sustavnu procjenu i lijeenje onih stanja koja ivotno ugroavaju pacijenta.
N
akon kompletne ABCDE procjene potrebno ju je redovito ponavljati.
U
tvrene poremeaje koji ugroavaju ivot lijeiti odmah i prije nego to se prije-
e na sljedei dio procjene.
P
rocjenjivati djelotvornost provedenih postupka.
13

POGLAVLJE 2.
PREGLED KRITINO OBOLJELE OSOBE PRI SVIJESTI
KLJUNI POJMOVI
Vodea tegoba
PREGLED OBOLJELE
Ciljana povijest bolesti

OSOBE
Opi dojam
Opasnosti po ivot
Priroda bolesti
Povijest bolesti
CILJ: U
spjeno izvriti pregled kritino oboljele osobe pri svijesti, uoiti i zbrinu-
ti znakove i simptome bolesti prikupljanjem podataka o povijesti bolesti i
fizikalnim pregledom.
UVOD
Procjena oboljele osobe pri svijesti uz sam fizikalni pregled zahtjeva podrobno uzi-
manje povijesti bolesti. Povijest bolesti i prisutne tegobe lako se saznaju od pacijen-
ta pri svijesti. Medicinska sestra/medicinski tehniar hitne medicinske slube treba
biti sposobna prepoznati i rijeiti simptome koji direktno ugroavaju ljudski ivot.
OPREMA
Tlakomjer
Stetoskop
kare
POETNA PROCJENA
Pregled oboljele osobe pri svijesti poinje procjenom mjesta dogaaja. Kontakt s
pacijentom ne treba se uspostavljati prije nego li se identificiraju i uklone opasnosti
14

na mjestu dogaaja, odredi broj pacijenata, te po potrebi pozove dodatna pomo.
Ovo se vremensko razdoblje takoer treba iskoristiti da bi se odredio uzrok bolesti
prema predmetima naenim na mjestu dogaaja (prazne kutije lijekova koje ukazu-
ju na predoziranje ili oprema za kisik u domu kroninog plunog pacijenta).
PREGLED OBOLJELE
POSTUPAK pregleda oboljele osobe pri svijesti
OSOBE

2. Tijekom prilaenja pacijentu potrebno je procijeniti da li je mjesto sigurno i

bez opasnosti. Ustanoviti broj pacijenata i jesu li potrebne dodatne medicinske
snage ili policija ili vatrogasci. Ako su potrebne dodatne snage, zatraiti ih u
tom trenutku.
Obrazloenje: Nakon to se uspostavi kontakt s pacijentom teko je odvojiti se da bi

se proveli ovi postupci.
3. Ukoliko pacijent daje dojam kao da je bez svijesti i lei na tlu ili je na neki nain
mogao doivjeti traumu, runo stabilizirati vratnu kraljenicu.
Obrazloenje: Runu stabilizaciju vratne kraljenice kao i potpunu imobilizaciju kra-

ljenice treba provoditi sve dok se ne iskljui sumnja na ozljedu kraljenice.
4. Utvrditi odgovara li pacijent na podraaje pozivom i /ili laganom trenjom ramena.
Obrazloenje: Osnovna procjena odgovora pacijenta potrebna je kako bi se utvrdilo

koliko je pacijent u stanju kontrolirati svoje dine putove i odgovarati na pitanja.
5. Ustanoviti vodeu tegobu ili oigledne opasnosti po ivot. Ako pacijent govori,
pitati ga za vodeu tegobu, a inae vizualno odrediti prirodu bolesti.
Obrazloenje: Vodea tegoba odreuje redoslijed i hitnost procjene pacijenta.
6. Osigurati prohodnost dinih putova.
Obrazloenje: Ukoliko dini putovi nisu osigurani ne nastavlja se s daljnjom procje-

nom.
7. Procijeniti brzinu i kvalitetu disanja. Procijeniti volumen udaha na temelju podi-

zanja i sputanja prsnog koa. Uvjeriti se da je um disanja ujan i ravnomjeran.
Obrazloenje: Uinkovito disanje preduvjet je za nastavak procjene.
15

8. Provjeriti centralno bilo i periferno bilo s obzirom na brzinu, jainu i ritminost.
Procijeniti boju, temperaturu i stanje koe. Uspostaviti kontrolu vanjskog krvare-
nja direktnim pritiskom. Ukoliko je mogue, zapoeti zbrinjavanje oka postavlja-
njem pacijenta u Trandeleburgov poloaj (vidjeti 13. dodatak).
Obrazloenje: Krvarenje se smatra opasnim po ivot i trebalo bi ga se zaustaviti

PREGLED OBOLJELE
prije nastavka procjene. Velika krvarenja nalaze se pregledom skinutog pacijenta ili
palpacijom i traenjem tragova krvi na rukavicama medicinskog djelatnika.
OSOBE
9. Odrediti prioritete u zbrinjavanju pacijenta i donijeti odluku o transportu.
Obrazloenje: Pacijenti s ugroenim dinim putovima, disanjem ili krvotokom mo-

raju se nakon ABC zbrinjavanja pripremiti za trenutni transport. Stabilne pacijente,
kao i one s lakim bolestima moe se nastaviti procjenjivati i zbrinjavati na mjestu
dogaaja i transportirati manje urno.
Navedeni koraci, od ustanovljenja odgovora pacijenta do odluke o transportu,

ine poetnu procjenu i poetno zbrinjavanje.
10. Zapoeti transport nestabilnih pacijenata.
Obrazloenje: Ako je pacijent nestabilan nijedan nastavak procjene na mjestu doga-

aja nee mu pomoi. Svaka se daljnja procjena moe zavriti na putu do odgovara-
jue zdravstvene ustanove.
11. Uzeti ciljanu povijest bolesti traei informacije o sadanjoj bolesti.
Postaviti kljuna pitanja u sluaju kada se radi o problemu kao to je bol ili nelagoda:
a) Kada je problem poeo ?
b) to ga je izazvalo?
c) Koje su osobine problema?
d) iri li se bol i kamo se bol iri?
e) Koliko je jaka bol?
f) Koliko traje bol?
12. Sada treba postaviti pitanja o povezanim znacima i simptomima te vodeim

tegobama. Radi lakeg pamenja koristiti SAMPLE skraenicu prema engleskoj
skraenici za:
S (eng. symptoms) simptomi
16

A (eng. allergies) alergije
M (eng. medication) lijekovi
P (eng. past medical history) dosadanje bolesti
L (eng. last meal) zadnji obrok
PREGLED OBOLJELE
E (eng. events preceeding the incident) okolnosti prije dogaaja
OSOBE
Obrazloenje: Povijest bolesti esto je najvredniji imbenik prilikom procjene obo-
ljele osobe i utvrivanja uzroka problema kao i pruanja hitne medicinske skrbi.
13. Izvriti ciljani fizikalni pregled bolesnog tjelesnog sustava ili podruja tijela.
Ciljani fizikalni pregled ukljuuje inspekciju i palpaciju pojedinanih podruja
poput glave, trbuha ili prsnog koa, pri emu se utvruju tegobe poput boli,
osjetljivosti, krepitacija, krvarenja, itd.
Obrazloenje: Pregled od glave do pete nije potreban ako su tegobe prisutne u

jednom specifinom podruju tijela.
14. Izmjeriti ivotne znakove, poput brzine disanja, brzine otkucaja srca ili krvnog
tlaka (slika 2.1.) (vidjeti 1. poglavlje).
Obrazloenje: ivotni znakovi pomau

medicinskoj sestri /medicinskom tehni-
aru hitne medicinske slube prilikom
procjene stanja pacijenta, odreivanju
uzroka problema i mogueg zbrinjavanja.
15. Provesti sve dijagnostike testove i

uspostaviti trajni nadzor (EKG moni-
tor, pulsna oksimetrija, odreivanje
Slika 2.1
eera u krvi).
16. Zbrinjavanje pacijenata.
17. Odluka o transportu.
Obrazloenje: Ukoliko se stanje pacijenta pogoralo moda e se odluiti o ranijem

transportu u zdravstvenu ustanovu.
18. Trajno nadzirati stanje pacijenta, to ukljuuje ponavljanje poetne procjene,

vitalnih znakova, uzimanja ciljane povijesti bolesti i fizikalni pregled, kao i
evaluaciju odgovora na postupke zbrinjavanja.
17

Obrazloenje: Ako se stanje pacijenta promijeni moda e trebati prilagoditi zbrinja-
vanje.
19. Dokumentacija.
Obrazloenje: Od iznimne je vanosti dokumentirati sve uinjeno i zapaeno kako bi

se dobio uvid u tijek dogaaja.
PREGLED OBOLJELE
OSOBE
POSEBNOSTI KOD PACIJENATA STARIJE DOBI
Kod pacijenata starije dobi palpacija perifernog bila moe biti oteana zbog perifer-
ne vazokonstrikcije i ateroskleroze. Za odreivanje brzine otkucaja bila moda e se
morati palpirati centralno karotidno bilo.
Kod pacijenata starije dobi, druge bolesti ili raniji zdravstveni problemi mogu utjeca-
ti na trenutni zdravstveni problem. Isto tako novi zdravstveni problem moe utjecati
na ranije zdravstvene probleme ili na postojee bolesti.
POSEBNOSTI KOD DJECE
Djeca moda ne znaju svoju povijest bolesti, pa treba pitati roditelje, roake ili oso-
be koje se brinu o djetetu. Djecu je potrebno transportirati u odgovarajuu zdrav-
stvenu ustanovu.
PONOVNE PROCJENE
Ponovne procjene se moraju ponavljati svakih 5 minuta za nestabilne pacijente i

svakih 15 minuta za stabilne pacijente. Do dolaska u bolnicu svaki pacijent bi trebao
imati barem dva seta ivotnih znakova. Ukoliko se stanje pacijenta u bilo koje vrije-
me pogoralo, potrebno se je odmah vratiti na poetnu procjenu i ponovno proci-
jeniti dine putove, disanje i krvotok. Moda e biti neophodno obustaviti daljnju
procjenu i zbrinjavanje i pristupiti neodgodivom transportu.
18

VANE NAPOMENE
N
ajei problem pri procjeni oboljele osobe pri svijesti je loe uzeta povijest
bolesti, to dovodi do izostavljena vanih simptoma. Pitanja trebaju biti postavlje-
na tako da pacijent tegobe opisuje svojim rijeima. Tek nakon toga se postavljaju
dodatna pitanja radi pojanjenja.
PREGLED OBOLJELE
S obzirom na vanost povijesti bolesti u procjeni oboljele osobe pri svijesti, neop-
OSOBE
hodna je dobra komunikacija s pacijentom. Treba stvoriti atmosferu koja potie
razgovor. Ukoliko postoje jezine barijere treba nai prevoditelja ili druga sredstva
komuniciranja, poput znakova, pokazivanja ili pisanja.
19

POGLAVLJE 3.
PREGLED KRITINO OBOLJELE OSOBE BEZ SVIJESTI

PREGLED OBOLJELE
KLJUNI POJMOVI
OSOBE
Uvjeti visokog prioriteta
Indeks sumnje
Iznoenje problema
Odsustvo odgovora
CILJ: uspjeno pregledati kritino oboljelog pacijenta bez svijesti, utvrditi mogue
uzroke odsustva odgovora kroz fizikalni pregled i kada je to mogue razgovorom s
oevicima i osobama koje se inae brinu o pacijentu.
UVOD
Procjena stanja pacijenta otvara mogunost utvrivanja bolesti pacijenta ili vodeeg
problema. Pacijent bez svijesti izazov je za tim hitne medicinske slube budui da se
s takvim pacijentom ne moe razgovarati niti mu se mogu postavljati pitanja. Zbog
prepreke u komunikaciji tim hitne medicinske slube oslanja se na nalaze fizikalnog
pregleda i indeks sumnje o tome to bi mogao biti razlog gubitka svijesti.
OPREMA
Potrebna je slijedea oprema:
Tlakomjer
Stetoskop
Baterijska depna svjetiljka
kare
POETNA PROCJENA
Procjena kritino oboljelog pacijenta bez svijesti poinje procjenom samog mjesta
dogaaja. Pokuaj kontakta s pacijentom uspostavlja se tek nakon to su uoene i
uklonjene sve opasnosti na mjestu dogaaja, odreen je broj pacijenata i po potrebi
je zatraena dodatna pomo. Ovo se vrijeme takoer treba iskoristiti za odreivanje
mogueg uzroka bolesti, ukoliko se na mjestu zbrinjavanja nau znakovi koji omogu-
20

avaju ovu informaciju poput mirisa koji upuuje na inhalaciju otrova ili rekvizita
koji mogu upuivati na predoziranje.
Pacijent bez svijesti spada u visoko prioritetnu kategoriju za zbrinjavanje i transport.

Osim pacijenata bez odgovora na podraaj, pacijenti visokog prioriteta su pacijen-
ti loeg opeg dojma, pacijenti s odranim odgovorom ali bez praenja naredbi,
PREGLED OBOLJELE
pacijenti s potekoama disanja, pacijenti sa znacima oka, pacijentice s rizikom
kompliciranog poroda, pacijenti s bolovima u prsitu uz sistoliki tlak ispod 100 mm
OSOBE
Hg te pacijenti s nekontroliranim krvarenjem.
POSTUPAK pregleda kritino oboljelog pacijenta bez svijesti
Obrazloenje: Obavezno nositi rukavice i zatitne naoale ukoliko je prisutna krv i

2. Procijeniti mjesto dogaaja. Najee se mjesto dogaaja moe procijeniti za

vrijeme dok mu se prilazi. Uvjeriti se da je mjesto sigurno i bez opasnosti. Usta-
noviti broj pacijenata te jesu li potrebne dodatne medicinske snage ili policija ili
vatrogasci. Ukoliko su dodatne snage potrebne, u tom ih se asu mora zatraiti.
Obrazloenje: Nakon to se pristupi pacijentu teko je napustiti ga kako bi se pregle-

dalo mjesto dogaaja.
3. Ukoliko pacijent daje dojam kao da je bez svijesti i lei na tlu ili je na neki nain
mogao doivjeti traumu, potrebno je runo stabilizirati vratnu kraljenicu.
Obrazloenje: Runu stabilizaciju vratne kraljenice kao i potpunu imobilizaciju kra-

ljenice treba provoditi sve dok se ne iskljui sumnja na ozljedu kraljenice.
4. Procijeniti odgovara li pacijent na podraaje pozivom i /ili laganom trenjom

ramena.
Obrazloenje: Osnovna procjena odgovora pacijenta potrebna je da bi se odredilo

koliko je pacijent u stanju kontrolirati svoje dine putove i odgovarati na pitanja.
5. Utvrditi vodeu tegobu ili oigledni uzrok odsustva odgovora pacijenta na po-
draaje.
6. Osigurati prohodnost dinih putova. Ukoliko dini putovi nisu otvoreni, a nema
znakova ozljeivanja, otvoriti dini put izvoenjem hvata zabacivanja glave i
podizanja brade Po potrebi, postaviti orofaringealni tubus - nazofaringealni tu-
bus (vidjeti 6. i 7. poglavlje) ili aspirirati kako bi se osigurala prohodnost dinih
putova (vidjeti 10. poglavlje).
21

Obrazloenje: Prije nego li se zbrinu dini putovi ne nastavlja se daljnja procjena.
7. Odrediti brzinu i kvalitetu disanja. Odrediti volumen udaha promatrajui po-

dizanje i sputanje prsnog koa (slika 3.1.). Utvrditi prisustvo i ravnomjernost
umova disanja. Primijeniti kisik (slika 3.2.).
PREGLED OBOLJELE
OSOBE
Obrazloenje: Pacijent bez svijesti esto die neodgovarajuom brzinom i ima

neodgovarajui volumen udaha. Moe biti neophodna potpomognuta ventilacija
samoireim balonom i maskom s dodatkom kisika.
8. Provjeriti centralno i periferno bilo mjerei brzinu i procjenjujui jainu i ritmi-

nost. Procijeniti boju, temperaturu i stanje koe. Uspostaviti kontrolu vanjskog
krvarenja direktnim pritiskom.
Obrazloenje: Svaka ozljeda krvoilnog sustava potencijalno je opasna po ivot i

indicira potrebu za hitnim transportom. Velika se krvarenja otkrivaju pregledom
nakon to se pacijentu skine odjea ili palpacijom i traenjem krvi na rukavicama
medicinskog djelatnika.
9. Odrediti prioritete u zbrinjavanju pacijenta i donijeti odluku o transportu.
Obrazloenje: Pacijenti s ugroenim dinim putovima, disanjem ili krvotokom mo-

raju se nakon ABC zbrinjavanja pripremiti za trenutni transport. Pacijent bez svijesti
zahtijeva hitni transport, a stabilni pacijenti i oni s manjim tegobama mogu se rjea-
vati na mjestu zbivanja i transportirati uz nii stupanj hitnosti.
Gore navedeni koraci, od odreivanja svijesti do odluke o transportu, sainjavaju

inicijalnu procjenu i oivljavanje.
10. Izvriti brzu procjenu cijelog tijela. Pregledati svaku od slijedeih regija tijela:
Glava: povraanje i ostala odstupanja od normalnog
Vrat: nabrekle jugularne vene, traheja pomaknuta na stranu
22

Prsa: prisutnost ravnomjernih umova disanja
Trbuh: ispupenja, tvrdoa, bolnost
Zdjelica: inkontinencija mokrae i stolice
Udovi: periferna bila na udovima, motorika, osjet
PREGLED OBOLJELE
Lea/stranja strana tijela: krvarenje
OSOBE
Obrazloenje: Svaka se regija tijela provjerava s obzirom na znakove koji bi mogli
ukazati na razlog nesvjestice, poput modrice koja moe ukazati na pad, krvarenja
koje moe ukazati na ginekoloku ili na gastroenteroloku hitnost, distendirani trbuh
koji moe ukazati na abdominalnu hitnost.
11. Procijeniti ivotne znakove ukljuujui disanje, bilo, kone promjene, zjenice i
krvni tlak (vidjeti 1. poglavlje).
Obrazloenje: ivotni znakovi pomau u procjeni stanja pacijenta te odreivanja

prioriteta njihova zbrinjavanja i transporta.
12. Intervjuiranjem obitelji i svjedoka prikupiti to je mogue vei dio SAMPLE

povijesti bolesti (vidjeti 2. poglavlje).
Obrazloenje: Pacijent bez svijesti ne moe dati podatke o povijesti bolesti koji su
znaajni za zbrinjavanje (povijest napadaja, eerna bolest i sl.).
13. Dokumentacija.

Treba paljivo pratiti sve promjene stanja pacijenata starije dobi, budui da zbog
degenerativnih procesa u tjelesnim sustavima i medicinskih sindroma, oni nemaju
tako dobru mogunost kompenzacije kao mlai odrasli.
Utvrditi gdje je dijete naeno, npr. kolijevka ili kreveti. Posebno pitati gdje su la-
novi obitelji nali dijete jer je djecu lako podii i prenijeti s jednog mjesta na drugo.
Paziti da se prilikom otvaranja dinih putova vrat ne zabaci previe jer e se time
zatvoriti dini putovi. Dini putovi djece su veoma pokretljivi i osjetljivi na oteenja.
23

PONOVNE PROCJENE
ivotni se znakovi mjere svakih 5 minuta kod nestabilnih i svakih 15 minuta kod
stabilnih pacijenata. Do stizanja u zdravstvenu ustanovu treba imati dva, a jo bolje
tri seta znakova.
Ukoliko se stanje pacijenta u bilo koje vrijeme pogora, odmah se vratiti na poetnu
PREGLED OBOLJELE
procjenu i ponovno procijeniti ABC (dini put, disanje i krvotok). Po potrebi prilago-
OSOBE
diti zbrinjavanje i transport.
VANE NAPOMENE
K
ada je pacijent bez svijesti teko je saznati povijest bolesti. Svakako iskoristiti
sve znakove pronaene na mjestu dogaaja kako bi se dobilo to je mogue vie
informacija o moguim uzrocima bolesti.
K
od pacijenata bez svijesti dini putovi i disanje su esto ugroeni i to treba nepre-
stano imati na umu prilikom zbrinjavanja.
24

II. DIO
ODRAVANJE PROHODNOSTI DINIH PUTOVA I UMJETNO DISANJE
Odravanje prohodnosti dinih putova, uinkovita ventilacija i isporuka dovoljne

koliine kisika osnovne su pretpostavke zbrinjavanja hitnog pacijenta. Bez istih i
otvorenih dinih putova, primjerene ventilacije i/ili dovoljne oksigenacije svi su
ostali postupci uzaludni.
Poetna procjena i utvrivanje stanja dinih putova i samog disanja mora biti uinje-
na brzo kako bi se po potrebi zapoela asistirana ventilacija. Svladavanje vjetina
odravanja prohodnosti dinih putova kao i umjetnog disanja stoga je vano za
medicinsku sestru/medicinskog tehniara koji radi u hitnoj medicinskoj slubi. Bez
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
pravovremene procjene i intervencije ishod za pacijenta moe biti nepovoljan.
Poglavlja ovog prirunika prikazuju vjetine koje medicinska sestra/ medicinski

tehniar u hitnoj medicinskoj slubi mora biti u mogunosti izvesti samostalno ili
zajedno s lijenikom.
POGLAVLJE 4.
ZABACIVANJE GLAVE I PODIZANJE DONJE ELJUSTI
KLJUNI POJMOVI
Pacijent bez svijesti
Zatitna oprema
Zatitne naoale
Faringealni refleks
Laringealni refleks
Refleks kalja
Postupak zabacivanja glave i podizanja donje eljusti
Hiperekstenzija
Leei poloaj na leima
25

CILJ: svladati vjetinu zabacivanja glave i podizanja donje eljusti.
UVOD
Postupak zabacivanja glave i podizanja donje eljusti osnovni je postupak za otva-

ranje dinih putova. Provodi se u svim stanjima koja ugroavaju prohodnost dinih
putova (poremeaji svijesti, stanja bez svijesti, zastoj disanja, srani zastoj ). Naj-
ei razlog za potpunu ili djelominu opstrukciju dinih putova je gubitak miinog
tonusa i posljedino tome zapadanje jezika, mekih esti drijela i oputanje donje
eljusti.
Zabacivanjem glave i podizanjem brade prema gore, jezik i donja eljust se pogur-
nu prema naprijed to u veini sluajeva otvori dine putove.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Postupak zabacivanja glave i podizanja donje eljusti treba izbjegavati kod ozljede
ili sumnje na ozljedu glave, vrata ili kraljenice.
OPREMA
Rukavice
Maska za lice
Zatitne naoale.
POETNA PROCJENA
Pacijent:
Ne odgovara na podraaj
Bez svijesti je/razliitog stupnja poremeaja svijesti
Ne die (zastoj disanja)
Nema znakova krvotoka/ivota (srani zastoj)
Ukoliko se u poetnoj procjeni utvrdi ili posumnja na ozljedu glave, vrata ili kralje-
nice, postupak zabacivanja glave i podizanja brade NE PROVODITI. U tom se sluaju
dini putovi otvaraju postupkom potiskivanja brade prema naprijed (eng. jaw trust)
to je opisano u 5. poglavlju.
POSTUPAK zabacivanja glave i podizanje donje eljusti
26

2. Pacijenta polei na lea.
Obrazloenje: Iako se ovaj zahvat moe izvesti u bilo kojem poloaju, ovaj je poloaj
najbolji za pacijenta.
3. Kleknuti sa strane pacijenta.
Obrazloenje: Iako se ovaj zahvat moe izvesti u bilo

kojem poloaju i na bilo kojem mjestu, lake ga je
izvesti ako se klei pokraj pacijenta u visini ramena
(slika 4.1.).
4. Postaviti dlan jedne ruke na elo pacijenta, a
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
prste druge ruke na kotani dio donje eljusti kod
brade (slika 4.2.).
5. Istovremeno potiskujui dlanom elo i zabacujui

glavu prema natrag, prstima druge ruke podizati
donju eljust sve dok zubi donje eljusti gotovo
slika 4.1.
ne dodirnu zube gornje eljusti (slike 4.3. i 4.4.).
slika 4.2. slika 4.3.
slika 4.4.
27

Obrazloenje: Podizanje donje eljusti odvaja jezik od stranje strane drijela te
otvara dine putove.
6. Odravajui glavu zabaenom, a donju eljust odignutom procijeniti disanje i

ako je potrebno zapoeti asistiranu ventilaciju (slika 4.5.).
7. Dokumentacija
Obrazloenje: Od iznimne je vanosti

zabiljeiti sve uinjeno i zapaeno kako bi
se dobio uvid u tijek dogaanja.

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
Prilikom izvoenja ovog zahvata kod djece

I UMJETNO DISANJE
i dojenadi treba imati na umu anatom-

Slika 4.5. ske karakteristike vezane uz dob djeteta.
Kod djece do godine dana ivota (dojenad) glava se ne zabacuje ve se postavlja u
neutralan poloaj (os uha u razini je s osi prsnog koa), a kod djece starije od godinu
dana glava se blago zabacuje natrag (poloaj njuenja). Prejako zabacivanje glave
moe zatvoriti dine putove ili ih ozlijediti.
PONOVNE PROCJENE
Neophodno je stalno nadzirati pacijenta kako bi se uoile promjene u njegovom

klinikom statusu. PONOVNA PROCJENA podrazumijeva neprestano praenje i
provjeravanje osnovnih ivotnih znakova (stanja svijesti, procjenu disanja, procjenu
rada srca).
Ukoliko pacijent nema zatitnih refleksa moe se postaviti neko od pomagala za

odravanje dinih putova (orofaringealni ili nazofaringealni tubus).
Provjeravati ima li pacijent bilo!
VANE NAPOMENE
P
rste treba postaviti na kotani dio donjeg dijela brade. Ukoliko su postavljeni na
mekana tkiva pod bradom moe doi do opstrukcije dinih putova.
U
nijednom trenutku izvoenja ovog zahvata prsti medicinskog djelatnika ne bi
trebali biti u ustima pacijenta zbog mogunosti ugriza.
Treba izbjegavati potpuno zatvaranje usta.
Mogu se postaviti osnovna pomagala za odravanje dinih putova.
28

POGLAVLJE 5.
POTISKIVANJE DONJE ELJUSTI PREMA NAPRIJED
KLJUNI POJMOVI
Ugao donje eljusti
Zatitne mjere
Postupak potiskivanja donje eljusti prema naprijed (eng. jaw trust)
Neutralni isprueni poloaj
Pacijent koji ne odgovara na podraaj
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
CILJ: Svladati vjetinu otvaranja dinih putova potiskivanjem donje eljusti pre-
ma naprijed.
UVOD
Otvaranje i osiguravanje dinih putova od iznimne je vanosti kod pacijenata koji ne

mogu sami odravati prohodnost istih. To su uglavnom pacijenti bez odgovora na
podraaje, s razliitim stupnjem poremeaja svijesti, pacijenti koji ne diu ili pacijen-
ti koji nemaju prisutne znakove ivota.
Dini putovi u tih pacijenata su obino opstruirani kao rezultat poputanja tonusa
miia, tako da jezik i meke esti drijela sprjeavaju ulazak zraka u plua. Postupak
potiskivanja donje eljusti prema naprijed se preporua za otvaranje dinih putova
pacijenata kojima se dini put mora otvoriti i osigurati, a postoji sumnja na ozljedu
glave, vrata ili kraljenice. Postie se potiskivanjem donje eljusti prema naprijed,
to povlai jezik prema naprijed te se dini putovi otvaraju uz ogranieno pokreta-
nje glave ili vrata.
OPREMA
Rukavice
Maska
Zatitne naoale
29

POETNA PROCJENA
Pacijent:
' Ne odgovara na podraaje
Ne die
Nema znakova ivota
Sumnja se na ozljedu glave, vrata ili kraljenice
POSTUPAK potiskivanja donje eljusti prema naprijed
1. Primijeniti mjere osobne zatite

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE

2. Pacijent bi trebao leati na leima. Ukoliko pacijent ne lei ispruen na lei-

ma potrebno mu je paljivo okrenuti cijelo tijelo odravajui ga u ispruenom
poloaju te ga poloiti na lea.
Obrazloenje: Iako se ovaj postupak moe provesti u bilo kojem poloaju, poloaj
na leima je najbolji za pacijenta.
3. Kleknuti iznad glave pacijenta, ako je mogue.
Obrazloenje: Iako se ovaj zahvat moe izvesti u bilo kojem poloaju i na bilo kojem
mjestu, lake ga je izvesti ako se klei iznad glave pacijenta.
4. Bez pomicanja glave ili vrata, paljivo postaviti dlanove ruku na obje strane
glave pacijenta u podruju sljepoonica pazei pri tom da se ne dodiruju one
jabuice. Na taj nain glava se odrava u neutralnom poloaju. Paleve poloiti
nie (inferiorno) od oiju i lateralno od nosa na jagodice, a ostale prste postaviti
na ugao donje eljusti s obje strane).
Obrazloenje: Poloaj paleva omoguuje zadravanje poloaja glave tijekom izvoe-

nja postupka potiskivanja donje eljusti prema naprijed (slika 5.1.).

5. Bez pomicanja glave i vrata, koristei kaiprst i srednji prst, potisnuti ugao do-
nje eljusti s obje strane prema naprijed (slika 5.2.).
30

Slika 5.1 Slika 5.2
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Slika 5.3
Obrazloenje: Potiskivanje eljusti prema naprijed omoguava da se jezik odvoji od

stranje strane drijela te da se dini putovi otvore (slika 5.3.).
6. Odravajui donju eljust potisnutom prema gore, procijeniti disanje i zapoeti

umjetno disanje ako je to potrebno. Primijeniti kisik ako je potrebno.
Obrazloenje: Svakako pripaziti da se prilikom izvoenja postupka umjetnog disanja

ne vri pritisak na donju eljust kako se ona ne bi pomaknula prema natrag i uzro-
kovala zapadanje jezika, a time i zatvorila dine putove.
7. Dokumentacija.
Obrazloenje: Od iznimne je vanosti zabiljeiti sve uinjeno i zapaeno kako bi se

dobio uvid u tijek dogaanja.
PONOVNE PROCJENE
Kontinuirano pratiti promjene stanja pacijenta. Ukoliko pacijent nema odrane

zatitne reflekse moe se postaviti neko od pomagala za odravanje dinog puta
(orofaringealni ili nazofaringealni tubus).
Provjeravati ima li pacijent bilo!
31

VANE NAPOMENE:
P
ostupak potiskivanja donje eljusti prema naprijed provodi se kod pacijenta
kojemu je potrebno uspostaviti prohodnost dinih putova, a sumnja se na ozljedu
glave, vrata i/ili kraljenice.
N
e gurati prste u usta pacijenta tijekom izvoenja ovog postupka jer postoji mo-
gunost ugriza.
Ne zatvarati usta pacijenta tijekom izvoenja ovog postupka.
A
ko je potrebno, tijekom izvoenja postupka upotrijebiti osnovna pomagala za
odravanje prohodnosti dinih putova.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
32

POGLAVLJE 6.
POSTAVLJANJE OROFARINGEALNOG TUBUSA
KLJUNI POJMOVI
Ugao donje eljusti
Aspiracija
Zatitne mjere
Tehnika prekrienih prstiju
Faringealni refleks
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Laringealni refleks
Refleks kalja
Zatitni refleksi
Orofaringealni tubus
Bolni podraaj
Pacijent koji ne odgovara na podraaj
Spatula
Gornji dini putovi
Uvula
CILJ : uspjeno primijeniti orofaringealni tubus kada je to potrebno.
UVOD
Orofaringealni tubus je zakrivljena plastina cijev s otvorima na obje strane. Otvor

na jednoj strani je obrubljen plosnatim prstenom koji prilijee na usnice i osigurava
da tubus ne zapadne u usnu upljinu. Iza tog dijela cijev je ravna i ojaana kako bi
bila otporna na zagriz. Konano, u nastavku slijedi zakrivljeni dio cijevi koji prilijee
na jezik i ne dozvoljava mu da zapadne i nasloni se na stranji zid drijela. Orofa-
ringealni tubus smatra se osnovnim pomagalom za odravanje prohodnosti dinih
putova. Za odrasle pacijente u uporabi su najee dva tipa orofaringealnih tubusa,
Guedel i Berman, oba nazvana prema svojim dizajnerima. Kod nas je uobiajena
33

uporaba Guedel orofaringealnog
tubusa koji ima jedan centralni kanal,
za razliku od Bermanova tipa gdje sa
svake strane ide po jedan kanal. Oro-
faringealni tubusi su za jednokratnu
upotrebu i dolaze u raznim veliinama:
za odrasle, djecu, dojenad i novo-
roenad. U setu je potrebno imati
sve veliine kako bi se osigurao brz i
odgovarajui izbor (slika 6.1.).
Orofaringealni tubus se moe koristiti

tijekom ventilacije samoireim balo-
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Slika 6.1. nom s valvulom i maskom.
Njegova se upotreba preporua kod svih pacijenata koji zahtijevaju umjetno disanje,
a nemaju odran refleks povraanja i refleks kalja.
OPREMA
Zatitna oprem
Set s razliitim veliinama orofaringealnih tubusa
Spatula
Aspirator s tvrdim kateterom za aspiraciju
POETNA PROCJENA
Orofaringealni tubus se moe postaviti pacijentu koji ne die ili ne odgovara na

podraaje, tj. pacijentu kod kojega nisu prisutni zatitni refleksi dinih putova (farin-
gealni, laringealni i refleks kaljanja). Izostanak odgovora pacijenta na bolni podraaj
s velikom vjerojatnou znai i odsustvo zatitnih refleksa. Postavljanje orofarin-
gealnog tubusa kod pacijenta s prisutnim nagonom na povraanje moe izazvati
povraanje, te drastino poveati mogunost aspiracije povraanog sadraja u
donje dine putove. Osim toga postavljanje orofaringealnog tubusa moe uzroko-
vati i spazam miia gornjih dinih putova (npr. laringospazam). Ako se za vrijeme
postavljanja tubusa pojavi nagon na povraanje treba ga odmah izvaditi.
34

Vano je odabrati odgovarajuu veliinu orofaringealnog tubusa za svakog pacijenta
pojedinano. Najee se koristi veliina 2 za manje, veliina 3 za srednje i veliina
4 za velike odrasle osobe. Neodgovarajua veliina moe izazvati opstrukciju dinih
putova. Veliina tubusa se odreuje mjerenjem od kuta usana do ugla donje elju-
sti ili, ako se zarotira, od kuta usana do une resice.
POSTUPAK postavljanja orofaringealnog tubusa
1. Primijeniti zatitne mjere opreza.

2. Pacijenta polei na lea. Ako ne postoji sumnja na ozljedu kraljenice, glava se

moe zabaciti. U suprotnom primijeniti postupak potiskivanja donje eljusti
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
prema naprijed, koristei samo nune pokrete kako bi se osigurala prohodnost
dinih putova.
Obrazloenje: Iako se orofaringealni tubus moe primijeniti u bilo kojem poloaju,

preporua se poloaj na leima. Kod sumnje na ozljedu kraljenice za otvaranje
dinih putova se preporua postupak potiskivanja donje eljusti prema naprijed.
3. Procijenti rizik izazivanja povraanja.
Obrazloenje: Postavljanje orofaringealnog tubusa kod pacijenata s refleksom

povraanja moe uzrokovati povraanje te znaajno poveati rizik od aspiracije.
Takoer, moe izazvati i spazme miia gornjih dinih putova.
4. Odabrati odgovarajuu veliinu orofaringealnog tubusa na nain da njegova

duina odgovara udaljenosti izmeu kuta usana do ugla donje eljusti ili ako
se zarotira do vrha une resice (slika 6.2.).
Obrazloenje: Neodgovarajua veliina

orofaringealnog tubusa moe izazvati
opstrukciju dinih putova.
5. Otvoriti usta pacijenta postupkom

prekrienih prstiju. Prekriiti palac i ka-
iprst jedne ruke i postaviti ih na gornje
i donje zube u uglu pacijentovih usta.
Rairiti ih kako bi se razmaknule donja i
gornja eljust (slika 6.3.).
Slika 6.2
35

Obrazloenje: Ovaj postupak omoguava
medicinskoj sestri/medicinskom tehnia-
ru da otvori usta pacijentu uz manji rizik
da se ozlijedi ili da ozlijedi pacijenta.
6. Prilikom izvoenja postupka prekri-

enih prstiju postaviti tubus vrhom
usmjerenim prema nepcu (konkavna
strana tubusa okrenuta prema nepcu
Slika 6.3. pacijenta), tzv. indirektni nain.
Obrazloenje: Na taj nain tubus se postavlja bez da se jezik dodiruje i gura prema
natrag to moe zatvoriti dine putove.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
7. Vrh tubusa prisloniti uz tvrdo nepce i lagano kliziti po njemu sve dok se ne
I UMJETNO DISANJE
doe do mekog nepca ili uvule (resica, meko tkivo koje se odvaja i visi s ruba
mekog nepca). Prijelaz s tvrdog nepca na meko nepce osjeti se kao nestanak
otpora. Obratiti pozornost da se tijekom izvoenja ovog postupka jezik ne poti-
skuje unatrag (slika 6.4.).
Slika 6.6.
Obrazloenje: Potiskivanje jezika unatrag moglo bi opstruirati dine putove.
8. Njeno rotirati tubus za 180 stupnjeva i potiskivati ga prema unutra sve dok
ne legne u drijelo (slika 6.5.). Kod tubusa odgovarajue veliine koji je pravil-
36

no postavljen, vodoravni prsten s vanjske strane prilijee na usnice, a ojaani
ravni dio doe izmeu zubi/desni pacijenta (slika 6.6.). Ukoliko je tubus predug
(stri iz usta) ili prekratak (zapada u usnu upljinu), treba ga odmah ukloniti i za-
mijeniti novim, onim ispravne veliine. Ukoliko se pojavi nagon na povraanje,
kaalj ili znaci drugih zatitnih refleksa odmah prestati s postavljanjem tubusa i
ukloniti ga. Tubus se prilikom vaenja ne mora rotirati.
Obrazloenje: Vodoravni prsten dri tubus na mjestu i uva ga od pomicanja prema

dolje kroz dine putove.Ako pacijent ima ouvane zatitne reflekse treba prestati
s postavljanjem orofaringealnog tubusa, kako bi se smanjio rizik od povraanja i
aspiracije povraanog sadraja u donje dine putove.
9. Postaviti masku za ventilaciju iznad umetnutog tubusa. Ukoliko nema maske

ili nekog drugog prirunog sredstva, ventilacija se provodi metodom usta na
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
tubus kao da se radi ventilacija usta na usta (slika 6.7.).
Obrazloenje: Ponovno procijeniti disanje

pacijenta i zapoeti s asistiranom ventila-
cijom.
10. Dokumentirati postavljanje orofarin-

gealnog tubusa i sve promjene stanja
pacijenta.

Slika 6.7. se dobio uvid u tijek dogaanja.
PONOVNE PROCJENE
Potrebno je stalno procjenjivati disanje pacijenta i pojavu nagona na povraanje,

kaalj ili pojavu drugih zatitnih refleksa. Ako se pojave zatitni refleksi, odmah uklo-
niti orofaringealni tubus.
VANE NAPOMENE:
A
ko se pacijentovo stanje svijesti poboljava i zatitni refleksi vraaju, orofaringe-
alni tubus treba odmah ukloniti drei plosnati prsten tubusa i povlaei ga dolje
prema bradi (slika 6.8.). Pacijentu istovremeno treba aspirirati usnu upljinu jer se
prilikom uklanjanja orofaringealnog tubusa moe pojaviti povraanje.
37

Neodgovarajua veliina orofaringe-
alnog tubusa moe opstruirati dine
putove. Prije postavljanja tubusa vano
je odrediti odgovarajuu veliinu za
svakog pacijenta.
Nasilno postavljanje orofaringealnog

tubusa moe uzrokovati ozljede, spazme
i otekline u gornjim dinim putovima.
Njeno postavljanje je posebno vano
Slika 6.8.
kod pacijenata s ozljedom glave koji
mogu imati frakturu u podruju nepca.
P
rilikom postavljanja tubusa moe se koristiti i patula (slika 6.9.). Pri tome se pa-
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
tulom jezik njeno pritie prema dnu usne upljine (slika 6.10.), a tubus umee
konkavitetom okrenutim prema dolje (direktno postavljanje) bez rotacije tubusa
za 180(slika 6.11.).
Slika 6.11.
O
rofaringealni tubus se moe postaviti i kod pacijenata s iznenadnim napadima
greva (epileptiki napadi ili slino) kako bi se sprijeio zagriz jezika. U tom sluaju
se umee samo vrh tubusa kako bi se razdvojili zubi.
38

O
rofaringealni tubus se moe postaviti i kod intubiranih pacijenata kako bi se
omoguila bolja fiksacija i sprijeio zagriz endotrahealnog tubusa tijekom buenja
pacijenta.
Kod djece, dojenadi i novoroenadi takoer treba osigurati odgovarajuu veliinu

orofaringealnog tubusa kako se ne bi uzrokovala opstrukcija dinih putova. Orofa-
ringealni tubus se postavlja direktnim nainom (konkavna strana okrenuta prema
dolje) uz upotrebu patule. Rotacija se ne preporua zbog mogunosti ozljeivanja
njenih struktura dinih putova kod djece. Osim toga jezik je prilino velik u odnosu
na veliinu usne upljine to dodatno oteava indirektan nain postavljanja tubusa.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
39

POGLAVLJE 7.
POSTAVLJANJE NAZOFARINGEALNOG TUBUSA
KLJUNI POJMOVI
Aspiracija
Zatitne mjere
Faringealni refleks
Laringealni refleks
Refleks kalja
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Zatitni refleksi
Nazofaringealni tubus
Nazofarinks
Faringealni
Septum (nosna pregrada)
Mazivo topivo u vodi (sredstvo za podmazivanje)
CILJ: uspjeno postaviti nazofaringealni tubus kada je to potrebno.
UVOD
Nazofaringealni tubus je plastina

ili gumena cijev bez balonia (slika
7.1.). Razliitih je duina (od 17 do 20
cm) dok promjer varira od 20-36 F
(French gauge). Proksimalni je kraj
ljevkastog izgleda, s prstenom ispod
kojega se nastavlja lagano zakrivljena
cijev. Prsten je pomian du cijevi i
zajedno s gornjim/proksimalnim dije-
lom onemoguava klizanje tubusa u
nos pacijenta. Distalni, koso odrezani
kraj omoguava lake umetanje tu-
Slika 7.1.
40

busa, a lagana zakrivljenost cijevi tubusa slijedi prirodnu zakrivljenost nazofarinska.
Pravilno postavljen nazofaringealni tubus lei izmeu baze jezika i stranjeg zida
drijela ime odrava dine putove otvorenim.
Nazofaringealni tubus smatra se osnovnim pomagalom za odravanje prohodnosti

dinog puta. Njegova prednost u odnosu naorofaringealni tubus je u tome to ga
pacijenti bolje podnose tako da se moe postavljati i pacijentima koji imaju odrane
zatitne reflekse. Posebno je prikladan u sluaju trizmusa i ozljeda usne upljine.
Nazofaringealni tubus moe se koristiti prilikom ventilacije samoireim balonom s

valvulom i maskom.
OPREMA
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Zatitna oprema
Mazivo topivo u vodi (sredstvo za podmazivanje)
POETNA PROCJENA
Nazofaringealni tubus se moe postaviti svim pacijentima koji zahtijevaju ili otva-
ranje i odravanje prohodnosti dinih putova i/ili asistiranu ventilaciju. Manja je
vjerojatnost da e nazofaringealni tubus uzrokovati nagon na povraanje u uspored-
bi s orofaringealnim tubusom.Ako se meutim prilikom postavljanja nazofaringeal-
nog tubusa on ipak pojavi, znaajno e se poveati rizik od aspiracije ili nastanka
spazma miia gornjih dinih putova.
Tubus odgovarajue veliine mora se odabrati za svakog pacijenta posebno. Prekra-

tak tubus nee proi iza baze jezika dok predug moe ui u jednjak, uzrokujui dis-
tenziju eluca i/ili neadekvatnu ventilaciju. Takoer, predug tubus moe stimulirati
laringealni ili faringealni refleks. Veliina nazofaringealnog tubusa se odreuje tako
da se isti mjeri od vrha nosa do une resice.Odabir dobre duljine takoer najee
znai i odgovarajui promjer. Ako se kod pacijenta prilikom postavljanja tubusa
izazove nagon na povraanja tubus se ne smije nastaviti postavljati.Potreban je izni-
man oprez prilikom postavljanja nazofaringealnog tubusa kodpacijenata s ozljedom
lica te kod pacijenata sa sumnjom na prijelom kostiju baze lubanje. Ukoliko se prili-
41

kom postavljanja naie na otpor, tubus se izvlai i pokua ponovno u istoj nosnici ili
drugoj nosnici.Tubus se ne smije gurati silom jer moe prouzroiti ozbiljne ozljede.
POSTUPAK postavljanja nazofaringealnog tubusa
1. Primijeniti zatitne mjere opreza.

tjelesne tekuine naoale kako bi se sprijeilo izlaganje zaraznim bolestima.
Obrazloenje: Iako se nazofaringealni tubus moe primijeniti u bilo kojem poloaju,

kod izvoenju ovog postupka preporua se poloaj na leima.
3. Procijeniti razinu odgovora pacijenta na podraaj.

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Obrazloenje: Iako se nazofaringealni tubus moe postaviti i kod pacijenata s pliim

poremeajima svijesti najbolje ga je primijeniti kod pacijenata bez odgovora na
podraaje.
4. Odabrati odgovarajuu veliinu nazofa-

ringealnog tubusa. Veliina tubusa se
mjeri od vrha nosa do uke (slika 7.2.).
Obrazloenje: Pogrena veliina tubusa

moe uzrokovati opstrukciju dinih putova
i/ili neuinkovito otvaranje dinih putova.
5. Prije uporabe podmazati tubus vodoto-

pljivim maziv om (slika 7.3.).
Slika 7.2. Obrazloenje: Mazivo doprinosi boljem i
lakem uvoenju nazofaringealnog tubusa te smanjuje ozljede u nosnoj upljini.
6. Provjeriti prohodnost desne nosnice kratkim pregledom.
7. Njeno postaviti koso odsjeeni kraj tubusa na dno nosne upljine ili na nosnu
pregradu (zid koji dijeli nosnice) (slika 7.4.).
Obrazloenje: Njeno umetanje smanjuje ozljede nosne sluznice.
42

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Slika 7.5.
8. Lagano rotirajui tubus palcem i kaiprstom uvoditi ga u nosnicu (slika 7.5.).Ni-

kada ne uvoditi tubus na silu. Ukoliko se osjeti otpor, tubus izvaditi, staviti po-
novno mazivo i pokuati ga uvesti kroz drugu nosnicu. Ukoliko se kod pacijenta
pone javljati nagon na povraanje odmah prekinuti postupak i ukloniti tubus.
Obrazloenje: Blaga rotacija omoguava lake uvoenje tubusa i smanjuje mo-

gunost ozljede nosne sluznice.Ponekad jedna nosnica moe biti opstruirana, pa
treba pokuati uvesti tubus kroz drugu nosnicu. Nasilno uvoenje moe dovesti do
krvarenja i aspiracije.
9. Prestati uvoditi tubus kada proksimalni dio tubusa s prstenom doe u kontakt s
nosnicama.
10. Procijeniti disanje pacijenta i primijeniti kisik ili ako je potrebno zapoeti
umjetno disanje.
11. Dokumentacija.

PONOVNE PROCJENE
Potrebno je stalno procjenjivati disanje pacijenta te pojavu nagona na povraanje.

Ako se pojavi nagon na povraanje ili pacijent pone kaljati, odmah ukloniti tubus.
43

Kako nepravilna primjena moe izazvati krvarenje u nosnicama, svakako treba pre-
gledati stranji dio drijela, te po potrebi aspirirati.
VANE NAPOMENE:
U
koliko pacijent dolazi svijesti ili se javlja nagon na povraanje tubus je potrebno
ukloniti tako da se, drei proksimalni dio, tubus direktno povlai prema van. Set
za aspiraciju treba biti pripremljen jer pacijenti esto povraaju prilikom uklanja-
nja tubusa.
N
epravilna veliina tubusa moe dovesti do opstrukcije dinih putova te je prije
postavljanja veoma vano odabrati odgovarajuu veliinu za svakog pacijenta
posebno.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
J ednako je vano podmazati tubus. Tubus se ne smije uvoditi ako prethodno nije
primijenjen mazivo. Uvoenje bez prethodnog podmazivanja moe prouzroiti
ozljedu nosnica i krvarenje u gornjim dinim putovima.
U
voenjem tubusa na silu mogu se uzrokovati ozljede, spazmi, otekline i/ili
krvarenje u gornjem dinom putu. Vano je paljivo postavljati tubus, naroito
kod pacijenata sa sumnjom na ozljedu glave koji bi mogli imati prijelome kostiju u
podruju dinih putova.
Moe se postavljati kod osoba sa sumnjom na ozljedu vratne kraljenice.
N
azofaringealni tubus moe sprijeiti izlazak povraanog sadraja iz usta te ujedno
i ometati aspiraciju stoga ga treba ukloniti kako bi se dini putovi oistili od povra-
anog sadraja.
P
ostavljanje nazofaringealnog tubusa je zabranjeno ukoliko postoji sumnja na
prijelom baze lubanje.
Veina hitnih medicinskih slubi nema nazofaringealne tubuse u veliinama za dje-

cu i dojenad. No, ako se koriste postupak je isti kao i za odrasle. Primjena nazofa-
ringealnog tubusa kod djece zabranjena je ukoliko postoji sumnja na prijelom baze
lubanje.
44

POGLAVLJE 8.
UPOTREBA DEPNE MASKE
KLJUNI POJMOVI
Ugao donje eljusti
Aspiracija
Zatitne mjere
Hiperventilacija
Mandibula
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Depna maska
Volumen udaha
CILJ: uspjeno primijeniti depnu masku kada je potrebno.
UVOD
Za ventilaciju pacijenta koriste se razliite tehnike. Ventilacija usta-na-masku jedna

je od mogunosti. Primarna prednost depne maske je u tome to je po potrebi
lako dostupna medicinskoj sestri/ medicinskom tehniaru koji radi u hitnoj medicin-
skoj slubi.
Depne maske imaju jednosmjernu valvulu koja dozvoljava ventilaciju kroz masku,
a sprjeava da se izdahnuti zrak iz pacijenta vrati kroz valvulu u usta osobe koja mu
daje umjetno disanje. Neke depne maske imaju uz jednosmjernu valvulu i filter,
to poveava zatitnu barijeru. Veina maski dolazi s nastavkom za spajanje cijevi za
kisik to znaajno poveava koncentraciju kisika u zraku koji se upuhuje u pacijenta.
45

OPREMA
Zatitna oprema
Depna maska s jednosmjernom valvulom
Cijev za dovod kisika
Spremnik kisika s regulatorom tlaka i protoka (boca za kisik s manometrom)
Aspirator sa tvrdim kateterom za aspiraciju
POETNA PROCJENA
Poetna procjena ukljuuje procjenu sigurnosti dinih putova te procjenu samog

ODRAVANJE PROHOD-
disanja, a nakon toga i procjenu stanja krvotoka.

NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Procjena sigurnosti dinih putova podrazumijeva poznavanje onih stanja koja mogu
ugroziti prohodnost dinih putova. Ukoliko su dini putovi ugroeni primjenjuje se
jedna od metoda za otvaranje i osiguranje prohodnosti dinih putova. Nakon to je
dini put otvoren procjenjuje se samo disanje.
Procjena disanja podrazumijeva utvrivanje :
d
ie li pacijent (podie li mu se prsni ko obostrano, osjea li se njegov dah na
vlastitom obrazu, uje li se um disanja)
k olika je frekvencija disanja (die li ubrzano ili usporeno; normalna frekvencija

disanja odrasle osobe je od 12 20 udaha u minuti)
k oliki je volumen udaha (prsni ko se neznatno podie: die plitko mali volumen
udaha)
k akva je kvaliteta disanja (rad pomonih dinih miia, umovi disanja, zviduci,
stridorozno disanje, vrijednosti saturacije krvi kisikom na pulsnom oksimetru)
Procijeniti stanje krvotoka
POSTUPAK upotrebe depne maske

46

2. Kleknuti iznad glave pacijenta, ako je
mogue.
Obrazloenje: Iako se depna maska

moe koristiti u bilo kojem poloaju, polo-
aj iznad glave pacijenta je najbolji.
3. Otvoriti dine putove potiskivanjem

donje eljusti prema naprijed
(slika 8.1.).
Slika 8.1.
Obrazloenje: Dini putovi se mogu otvo-
riti i zabacivanjem glave i podizanjem donje eljusti, no preporuka je da se to uini
potiskivanje donje eljusti prema naprijed.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
4. Aspirirati ako je potrebno.
Obrazloenje: Ventilacija pacijenta kojem dini putovi nisu oieni moe dovesti do
opstrukcije istih i/ili aspiracije sadraja
dublje u dine putove.
5. Postaviti orofaringealni ili nazofaringe-

alni tubus ako je mogue.
Obrazloenje: Koritenje orofaringealnog

ili nazofaringealnog tubusa pomae u odr-
avanju prohodnosti dinih putova (vidjeti
6. i 7. poglavlje).
Slika 8.2.
6. Spojiti cijev za dovod kisika s depnom
maskom (ako je kisik dostupan)
(slika 8.2.).
Obrazloenje: Bez dodanog kisika, koncentracija ki-

sika u upuhanom zraku iznosila bi oko 17%. Dodani
kisik moe znaajno poveati koncentraciju kisika.
7. Postaviti regulator protoka kisika na 15 litara/min

ili vie ako je mogue (slika 8.3.).
Obrazloenje: Vei dotok kisika znai i veu koncen-

tracija kisika u upuhanom zraku.
8. Postaviti masku na lice pacijenta tako da je ui-

Slika 8.3.
47

kraj poloen na korijen nosa pacijenta, a iri dio maske izmeu donje usne i brade
(slika 8.4.).
Obrazloenje: Ovaj poloaj osigurava najbolje prianjanje maske na lice pacijenta.
9. Postavljenu masku uvrstiti obuhvativi je s obje ruke i poloivi paleve na nosni

dio maske (slika 8.5.), kaiprste na dio maske koji prilijee na bradu, a ostale prste
na donji dio donje eljusti tako da mali prst doe do ugla donje eljusti. Istovreme-
no, pomou srednjeg prsta, prstenjaka i malog prsta obiju ruku, povui eljust gore
prema masci (slika 8.6.).
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Slika 8.6.
10. Drei masku u gore navedenom poloaju (slika 8.7.), duboko udahnuti i pola-
ko izdahnuti u jednosmjernu valvulu na vrhu maske (slika 8.8.).
48

Obrazloenje: Tijekom upuhivanja ne bi se smio osjeati otpor. Ako postoji otpor,
ponovno otvoriti dine putove.
11. Isporuka udaha odraslim osobama treba trajati do 2 sekunde, s omjerom od

barem jednog upuha svakih 5 sekundi. NE hiperventilirati.
12. Nakon upuha odmaknuti svoja usta od jednosmjerne valvule kako bi upuhnu-
ti zrak mogao izai van.
Obrazloenje: To omoguuje da zrak pasivno napusti masku.
13. Ako pacijent nema bilo/znakove krvotoka, uz umjetno disanje potrebno je

provoditi i vanjsku masau srca, odnosno treba zapoeti kardiopulmonalnu
reanimaciju (KPR). Ako je osoba koja pomae sama, treba razmisliti o korite-
nju remena za privrivanje maske na glavu pacijenta.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Obrazloenje: Remen za privrivanje maske na glavu, ako je dostupan, odrava
masku u pravilnom poloaju. Premda je i dalje potrebno osigurati dobro prilijega-
nje maske skrauje se vrijeme do ponovnog upuha jer masku ne treba svaki puta
namjetati u odgovarajui poloaj.
14. Dokumentacija.

PONOVNE PROCJENE
Tijekom provoenja postupka umjetnog disanja potrebno je paljivo pratiti odie li

se prsni ko te postoji li otpor pri upuhivanju zraka. Pacijentovo stanje bi se trebalo
poboljavati.
VANE NAPOMENE:
Iako depna maska ima jednosmjernu valvulu koja smanjuje rizik da medicinska
sestra/medicinski tehniar koji radi u hitnoj medicinskoj slubi doe u kontakt s
tjelesnim tekuinama pacijenta, rizik od takvog kontakta ipak postoji.
P
ri koritenju depne maske vano je provoditi dobre mjere osobne zatitne.
A
ko postoji sumnja da je pacijent zarazan, ozbiljno razmisliti o upotrebi samoire-
eg balona s valvulom i maskom, te koritenju maske i zatitnih naoala.
49

Pacijentovi brkovi i brada ne bi smjeli ometati upotrebu depne maske.
A
ko se primijeti povraani sadraj ili bilo koja tekuina unutar maske, odmah pre-
stati s umjetnim disanjem, oistiti dine putove runo/aspirirati.
Isporuka udaha kod djece i dojenadi treba trajati 1 do 1,5 sekundi, s omjerom od
barem jednog upuha svake 3 sekunde. Pripaziti na hiperventiliranje.
Depne maske obino su veliinom prilagoene odraslim pacijentima tako da ne

prilijeu odgovarajue na lice djeteta ili novoroeneta.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
50

POGLAVLJE 9.
VENTILACIJA SAMOIREIM BALONOM S VALVULOM I MASKOM, TEHNIKA ZA DVIJE

OSOBE
KLJUNI POJMOVI
Ventilacija samoireim balonom s valvulom i maskom
Zatitne mjere
Postupak zabacivanja glave i podizanja donje eljusti
Postupak potiskivanja donje eljusti prema naprijed
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA

I UMJETNO DISANJE
Jednosmjerna valvula
Samoirei balon sa spremnikom
Spontane respiracije
Leei poloaj na leima
CILJ: uspjeno izvesti ventilaciju samoireim balonom s valvulom i maskom.
UVOD
U veini hitnih medicinskih slubi ventilacija samoireim balonom s valvulom i

maskom ima prednost pred ventilacijom usta na usta, usta na masku i mehanikom
ventilacijom. Pri tome se koristi oprema koja se sastoji od:
b
alona koji ima svojstvo samoirenja. To znai da dok se balon pritie rukom, zrak
prolazi kroz jednosmjernu valvulu do maske i pacijenta. Kada pritisak popusti, ba-
lon se automatski iri zbog svoje elastinosti. Zrak ulazi ili iz okoline kroz otvor na
drugom kraju balona ili iz spremnika za kisik ako je prikljuen na balon. Na balonu
postoji i poveznica na koju se moe prikljuiti crijevo za dotok kisika ireg promjera
jednosmjerne valvule koja nakon stiskanja balona proputa zrak prema maski, a za
vrijeme izdisaja se zatvara i tako sprjeava ponovno udisanje izdahnutog zraka
m
aske za lice koja je prozirna i anatomski oblikovana s mogunou dobrog pria-
njanja na lice pacijenta
51

s premnika za kisik koji se moe prikljuiti na samoirei balon. Spremnici za kisik
su vreice ili iroke cijevi koje dolaze u volumenima za odrasle i djecu.
Samoirei baloni s valvulom i maskom (BVM) su dostupni u raznim veliinama, no

kod odraslih se uglavnom upotrebljavaju baloni volumena od 1600 ml (slika 9.1.).
Isporuka volumena zraka samoireim balonom s valvulom i maskom ovisi o ospo-
sobljenosti osobe koja ga upotrebljava. Ako je na BVM prikljuen kisik, volumen
potreban za ventilaciju pacijenta prosjeno iznosi 500 ml.
Upotreba BVM nije tako jednostavna kao

to se misli. Pokuaj vrstog prianjanja
maske na lice pacijenta dok se istovreme-
no stie balon moe ugroziti ventilaciju.
Zato je potrebno da, ako je mogue, budu
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
prisutna dva medicinska djelatnika. Jedna

osoba osigurava dobro prianjanje maske
na lice pacijenta dok druga osoba stie
balon. Prilikom ventilacije samoireim
Slika 9.1. balonom s ventilom i maskom mogu se
koristiti i osnovna pomagala za odravanje dinog puta kao to su orofaringealni i
nazofaringealni tubusi. Isto tako samoirei balon se moe prikljuiti i na endotrahe-
alni tubus te na alternativna pomagala kao to su laringealne maske razliitih tipova.
OPREMA
Zatitna oprema
Orofaringealni ili nazofaringealni tubusi
Stetoskop
Samoirei baloni s valvulom, maskom i spremnikom za kisik
Pun spremnik kisika s regulatorom tlaka i protoka (boca za kisik s manometrom)
Oksimetar
POETNA PROCJENA
Pacijent treba biti polegnut na lea.Procjenjuje se frekvencija disanja, volumen

udisaja te promjene na koi. Ako pacijent pokazuje znakove nedostatka kisika u
52

tkivima (anoksija, hipoksija), usporeno die (bradipneja) ili die s nedostatnim
volumenom udisaja (hipoventilacija), potrebno ga je ventilirati. Ujedno je potrebno
procijeniti koja je odgovarajua veliina samoireeg balona s valvulom i maskom.
Prije uporabe treba provjeriti ispravnost samoireeg balona s valvulom i maskom.
Za uinkovitu ventilaciju neophodno je osigurati prohodnost dinih putova paci-

jenta. Ukoliko su dini putovi opstruirani zbog zapadanja jezika ili mekim estima
drijela potrebno je primijeniti jednu od metoda za njihovo otvaranje. Prije poetka
ventilacije treba otkloniti/aspirirati strano tijelo ili tekuinu, sluz, krv i slino.
POSTUPAK ventilacije samoireim balonom s valvulom i maskom, tehnika za

dvije osobe
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Izvoenje ove vjetine podlijee velikom riziku izlaganja tjelesnim tekuinama pa su

osobne mjere zatite obvezne prilikom ventilacije BVM-om.
2. Procijeniti koja je odgovarajua BVM-a za pacijenta.
Obrazloenje: U veini sluajeva, mogu se izabrati veliine za odrasle, dijete ili

dojene. Pogreno odreena veliina moe prouzroiti prekomjernu ili nedostatnu
ventilaciju.
3. Provjeriti ispravnost BVM-e (slika 9.2.).
Obrazloenje: Ukoliko je BVM bila nepri-

mjereno pohranjena kroz due vrijeme
(presavijena) moe se dogoditi da je ote-
ena to moe ozbiljno ugroziti uinkovitu
ventilaciju pacijenta (isporuka nedovolj-
nog volumen).
Obrazloenje: To je jedini poloaj u koje-

Slika 9.2. mu se pacijent smije ventilirati samoi-
reim balonom s valvulom i maskom. Samo u sluaju kada izvlaenje uklijetenog
pacijenta traje dugo (iz vozila, ruevina i sl.) pacijenta se moe ventilirati u nekom
drugom poloaju.
53

5. Medicinska sestra/medicinski tehniar koji vodi postupak treba biti iznad glave
pacijenta, a drugi lan tima pokraj pacijenta.
Obrazloenje: Ovaj poloaj omoguuje najbolji poloaj za otvaranje dinih putova i

prilijeganje maske na lice pacijenta.
6. Otvoriti dine putove.
Obrazloenje: Otvoriti dine putove i osigurati ih standardnim postupkom zaba-

civanja glave i podizanja donje eljusti. Kod sumnje na ozljede vrata i kraljenice,
primijeniti tehniku potiskivanja donje eljusti prema naprijed sa stabilizacijom
glave i vrata.
7. Provjeriti usnu upljinu pacijenta te odstraniti strano tijelo ili tekuinu (aspirira-
ti po potrebi).
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Obrazloenje: Provjera usne upljine je iznimno vana. Provoenje umjetnog disa-

nja kod pacijenta koji u gornjim dinim putovima ima kruti ili tekui sadraj moe
izazvati opstrukciju dinih putova kao i aspiraciju sadraja u donje dine putove.
Zbog toga je iznimno vano otkloniti kruti sadraj i/ili aspirirati tekuinu prije stavlja-
nja maske na pacijenta.
8. Postaviti orofaringealni ili nazofaringealni tubus ako su dostupni.
Obrazloenje: Orofaringealni i nazofaringealni tubusi pomau u odravanju pro-

hodnosti dinih putova te olakavaju ventilaciju. Postavljanje orofaringealnog ili
nazofaringealnog tubusa ne smije odgaati ventilaciju, stoga je prihvatljivo prvo
ventilirati pacijenta samoireim balonom s valvulom i maskom, a tek kasnije posta-
viti orofaringealni ili nazofaringealni tubus.
9. Osoba koja se nalazi iznad glave pacijenta postavlja masku na pacijentovo lice
tako da je ui dio maske iznad hrpta nosa, a iri dio maske izmeu donje usne i
brade. Pridravajui masku vrsto prilju-
bljenom na lice pacijenta paleve treba
postaviti na gornji dio maske (ui dio), a
mali prst, prstenjak, srednji prst i kaiprst
du donjeg dijela donje eljusti pacijenta
sve do ugla donje eljusti istovremeno
povlaei je gore prema masci (slika 9.3.).
Obrazloenje: Opisani poloaj ruku

omoguava najbolje prianjanje maske uz
Slika 9.3.
54

lice pacijenta no osobe s malim akama mogu imati problema prilikom pridravanja
maske na taj nain te ga moraju djelomino promijeniti kako bi osigurali da ne doe
do proputanja zraka.
10. Druga osoba koja pomae poinje polako stiskati balon nastojei postii eljeni
broj upuha u minuti. Potrebno je upuhati zrak u plua minimalno jednom u
svakih 5 sekundi kod odraslih (slika 9.4.).
Obrazloenje: Vrlo je vano da se balon ne stie

prebrzo ili prejako. Balonu treba vremena da se
ponovno napue, a pacijentu da izdahne prije
nego li se zrak ponovno upue.
Prejak pritisak na balon moe uzrokovati povie-
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
ni tlak u gornjim dinim putovima. Uz visoki tlak
I UMJETNO DISANJE
upuha i masku stisnutu na lice pacijenta postoji
velika vjerojatnost da e zrak ui u jednjak, a po-
tom i u eludac, to poveava rizik od povraanja
i eventualne aspiracije eluanog sadraja.
11. Ukoliko ve nije, BVM bi to prije trebalo

spojiti s bocom za kisik te ga primijeniti uz
Slika 9.4. najvei mogui protok (15l/min).
Obrazloenje: Spajanje BVM na dotok kisika je vano, ali ne toliko vano kao venti-
lacija pacijenta. Spajanje BVM na bocu s kisikom ne smije odgaati samu ventilaciju
tako da se u poetku ona moe zapoeti bez dodatnog kisika. Nakon to su dini
putovi otvoreni i osigurani te ventilacija zapoeta potrebno je to je prije mogue
spojiti BVM na bocu s kisikom. Ventilacija BVM uz osiguran maksimalan dotok kisika
uvelike smanjuje potreban volumen upuhnutog zraka. To je posebno vano kada se
ventiliraju velike odrasle osobe. Na taj nain ujedno se i bre rjeava hipoksija.
Provjeriti je li BVM ispravno spojen s poveznicom na boci za kisik.
12. Promatrati podizanje prsnoga koa prilikom svake ventilacije.
Obrazloenje: Prilikom svakog upuha, trebalo bi se vidjeti podizanje prsnoga koa,

to pomae procjeni ispravnosti ventiliranja.
13. Obratiti panju na otpor koji se javlja prilikom stiskanja balona.
Obrazloenje: Normalno je osjeati lagani otpor za vrijeme stiskanja balona, no

pojava jaeg otpora koji zahtjeva snanije stiskanje balona, upuuje na nastanak
opstrukcije u dinim putovima.
55

14. Ukoliko prilikom ventilacije izostane podizanje prsnog koa, mogue je da su
dini putovi opstruirani.
Obrazloenje: Nastojanje da se opstruirani dini putovi nasilno ventiliraju moe

samo pogorati postojeu opstrukciju. Zbog toga se prije slijedeeg upuha mora
provjeriti prohodnost dinih putova i iz njih ukloniti strani sadraj.
15. Za cijelo vrijeme ventilacije potrebno je pratiti stanje dinih putova pacijenta,
razinu svijesti i napor pri disanju. Poeljno je auskultirati prsni ko.
16. Dokumentacija.

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
PONOVNE PROCJENE
Tijekom ventilacije neophodno je stalno pratiti podizanje prsnoga koa pacijenta

te otpor koji se javlja prilikom upuha. Ako pacijent odgovara spontanim udisajima,
procijeniti uinkovitost tih udisaja. Orofaringealne ili nazofaringealne tubuse posta-
viti to je prije mogue, kako bi se osigurala primjerena ventilacija. Traiti znakove
povraanja ili sekreta za vrijeme ventilacije i po potrebi aspirirati.
VANE NAPOMENE
U
koliko ventilaciju samoireim balonom s valvulom i maskom provodi jedna oso-
ba vrlo je teko postii dostatan volumen upuha uz istovremeno dobro prianjanje
maske i stiskanje balona. U nekim sluajevima jedan, ako ne i oba ova postupka,
su ugroeni. Jo je tee ako osoba ima male ake ili je pacijent velik. Meutim,
dvije osobe taj postupak mogu izvoditi prilino uinkovito.
A
ko se ne vidi podizanje prsnog koa ili se uje izlazak zraka uz masku, potrebno
je promijeniti poloaj glave pacijenta, priljubiti masku na lice te ponovno pokuati
ventilirati.
U
potreba BVM-a kod pacijenata sa sumnjom na ozljedu kraljenice je vrlo teka i
zahtjevna. Odravanje dinih putova otvorenim uz odravanje glave i vrata u ne-
utralnom poloaju dok se istovremeno provodi BVM ventilacija je izuzetno teko.
Upotreba orofaringealnog ili nazofaringealnog tubusa te provoenje postupka s
dvije osobe moe ventilaciju samoireim balonom s valvulom i maskom uiniti
znaajno uspjenijom.
56

P
rozirne maske omoguavaju da se odmah uoi ukoliko je dolo do nakupljanja
tekuine ili ostalih sadraja u dinim putovima. U tom sluaju dini putovi se
odmah moraju oistiti runo otklanjajui vee komade ili aspiracijom. U protiv-
nom provoenje umjetnog disanja moe dovesti do aspiracije sadraja u plua i/ili
opstrukcije dinih putova.
M
aske ne pristaju svim pacijentima to moe prouzrokovati tekoe pri ventilaciji,
npr. pacijenti s malim ili velikim licem, s brkovima i bradom, bez zubne proteze,
ozlijeeni s postavljenim ovratnikom za imobilizaciju vratne kraljenice, kao i oni
s ozljedom lica. Tada treba paljivo odabrati masku kao i poloaj maske koja e
omoguiti najbolju moguu ventilaciju.
U
koliko se tijekom stiskanja samoireeg balona pojavi otpor ili on postane vei
mogue je da je dolo do opstrukcije dinog puta kao i do poveanja otpora u
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
prsnom kou.
Neophodno je provjeravati ispravnost i istou BVM-a.
POSEBNOSTI KOD DJECE I OSOBA STARIJE IVOTNE DOBI
Dini putovi u ove dvije skupine pacijenata su krhkiji i mogu se lake otetiti pove-
anim tlakom. Duina trajanja upuha kod djece i dojenadi je od 1 do 1,5 sekundie.
Isporuuje se jedan upuh svake 3 sekunde. Potrebno je odabrati odgovarajuu
veliinu maske.
Kod starijih pacijenata se treba pobrinuti da se svakim stiskom samoireeg balona

zrak isporuuje tijekom 2 sekunde. Samoirei baloni dolaze u tri veliine: 250,
450-500 i 1.600 2.000 ml. Najmanji su nekorisni, ak i za reanimaciju novoroen-
eta kada je potreban produeni udisaj pri prvom udahu. Dvije najmanje veliine
balona opremljene su valvulom s kontrolom vrnoga tlaka na vrijednosti od 35 do
45 mm Hg koja sprjeava oteenje zdravih plua visokim tlakovima ventilacije.
Tijekom reanimacije mogu biti potrebni tlakovi vii od uobiajenih, pa se iskljuuje
valvula za kontrolu vrnoga tlaka.
Veina samoireih balona ne podrava spontano disanje. Kisik prolazi samo dok je
valvula otvorena, a to se dogaa dok se balon pritie. Ako se balon ne stie, dijete
nee moi disati, jer ne moe generirati tlak koji bi otvorio valvulu.
Maske koje se koriste uz samoiree balone (BMV) moraju dobro obuhvatiti usta i
nos, bez pritiska na oi. Najbolje su maske s najmanjim mrtvim prostorom. Moraju
57

biti prozirne kako bi se mogla kontrolirati djetetova boja te mogui povraani sadr-
aj. Postoje maske raznih veliina i dvaju oblika: anatomskog i krunog. Maske kru-
nog oblika, od mekane plastike ili napuhanog ruba omoguuju dobru priljubljenost
u novoroeneta i malog djeteta. Anatomski oblikovana maska moe se koristiti za
stariju djecu i odrasle.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
58

POGLAVLJE 10.
ASPIRACIJA DINIH PUTOVA
KLJUNI POJMOVI
Zatitne mjere
Aspiracija
Solna kiselina
Regurgitacija
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Hipoksija
Pneumonija
CILJ: uspjeno aspirirati strani sadraj iz dinih putova.
UVOD
Hitno uklanjanje aspiriranog krutog sadraja i/ ili tekuine iz pacijentovih dinih pu-
tova je vano kako bi ventilacija bila uinkovita. Na raspolaganju nam stoje razliiti
ureaji za aspiraciju tzv. aspiratori.Bez obzira na nain na koji se stvara sila usisava-
nja svi aspiratori se sastoje od:
Izvora energije usisavanja
Spremnika za skupljanje aspiriranog sadraja
iroke nesavitljive cijevi debelih stijenki
irokog tvrdog aspiracijskog nastavka
Fleksibilnih mekanih katetera
Pacijent bez svijesti ponekad moe regurgitirati eluani sadraj koji se prirodno
sastoji od solne kiseline i djelomino probavljene hrane, a dio tog sadraja moe
se aspirirati u donje dine putove. Potrebno je samo oko 30 ml eluane kiseline
za izazivanje potencijalno smrtonosne upale plua. Stoga je ienje dinih putova
prioritet.
59

Aspiratori mogu biti prijenosni, ali i uvreni na unutranjoj stjenci cestovnog
medicinskog vozila, najee uz uzglavlje glavnih nosila ili u jedinicama intenzivne
njege, objedinjenim hitnim bolnikim prijemima, odnosno u prostoru za reanimaci-
ju.Prijenosni aspiratori mogu se koristiti bilo gdje.Mogu raditi na elektrini, runi i
pogon kisikom ili zrakom.Rade na principu stvaranja podtlaka (vakuuma) koji zatim
usisava eljeni sadraj. Svaki ureaj ima svoje prednosti i nedostatke te treba oda-
brati onaj koji je najprikladniji u odreenoj situaciji. Dobri ureaji imaju mogunost
regulacije tlaka usisavanja.
Bez obzira na odabir ureaja, isti mora stvarati dovoljno podtlaka za aspiraciju velike
koliine tekuine kao i komadia hrane ili nekog drugog sadraja. Cijevi i kateteri
trebaju biti dovoljno iroki kako bi ti komadii mogli proi kroz njih.
Postupak aspiracije treba unaprijed predvidjeti i pripremiti se za njega. Ukoliko se

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
aspirator pone pripremati tek onda kada je aspiracija nuna, zbog gore navedenih
razloga, to moe ugroziti pacijenta koji za to vrijeme nee biti uinkovito ventiliran.
Jednako je vano primijeniti ispravan nain aspiracije.Ukoliko se postupak izvodi
neodgovarajue moe doi do ozljeivanja, stvaranja oteklina, spazma, izazivanja
hipoksije i aspiracije sadraja u dine putove.
OPREMA
Zatitna oprema
Aspirator
Cijevi za aspiraciju
Kateteri za aspiraciju
Spremnik
Sterilna voda ili tekuina za ispiranje
Najee se za uklanjanje stranog sadraja (krvi, sline, eluanog sadraja) iz gornjih

dinih putova koristi iroka cijev koja na kraju zavrava rigidnim nastavkom tzv. Yan-
kauer kateter (slika 10.1.). Na tvrdom dijelu katetera obino se nalazi otvor koji kada
se zatvori prstom omoguava aspiraciju sadraja u gornjim dinim putovima. Tvrdi
kateteri dolaze u veliinama za odrasle i djecu. Obino se kod dojenadi i manje
djece (<14 kg tjelesne teine) koristi veliina 8 F , kod vee djece i manjih odraslih
10 F, a kod odraslih 12 F. Osim tvrdih katetera sa irokom cijevi mogu se koristiti i
mekani savitljivi kateteri koji dolaze u razliitim veliinama. Oni se mogu koristiti
60

za aspiraciju kroz orofaringealne ili
nazofaringealne tubuse, endotra-
halne tubuse te za aspiraciju dinih
putova kod male djece i novoro-
enadi.
POETNA PROCJENA
Aspiracija predstavlja uklanjanje

tjelesnih tekuina i krutog sadraja
iz dinih putova.Pacijenti za vrijeme
aspiracije mogu krvariti, kaljati,
pljuvati te povraati. Vano je pred-
vidjeti situacije koje e zahtijevati
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
slika 10.1. izvoenje aspiracije. Uvijek treba
imati prijenosni aspirator uz pacijenta koji bi mogao povraati ili imati sekreta u di-
nim putovima. Treba paljivo sluati i traiti znakove koji upuuju na prisutnost sadr-
aja u dinim putovima. Kod pacijenta koji ne reagira moe se uti vlaan grgljajui
zvuk u dinim putovima. U nekim se sluajevima moe vidjeti prisutan sadraj ili
tekuina u ustima. U drugim sluajevima, moe se uti zvuk klokotanja koji se javlja
neposredno prije regurgitacije hrane u elucu. Sve su to stanja koja upozoravaju da
e pacijenta trebati aspirirati.
POSTUPAK izvoenja aspiracije
1. Primijeniti zatitne mjere.

2. Provjeriti opremu.
Obrazloenje: Vano je osigurati svu po-

trebnu opremu i provjeriti da je ispravna
prije pokuaja aspiracije. Ukoliko dio
opreme nedostaje ili jedan dio opreme ne
radi, pacijent moe biti ugroen.
3. Postaviti se pored glave pacijenta, ako

je mogue (slika 10.2.).
slika 10.2.
61

Obrazloenje: Iako se aspiracija moe
izvesti i iz drugih poloaja, poloaj pored
glave pacijenta je najbolji.
4. Okrenuti pacijenta ili glavu pacijenta na

stranu, ako je mogue (slika 10.3.).
Obrazloenje: Pacijent moe biti u bilo

kojem poloaju tijekom ovog postupka.
5. Otvoriti usta pacijenta hvatom prekri-

enih prstiju.
slika 10.3.
Obrazloenje: Spomenuti hvat omogua-
va najlake otvaranje usta.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
6. Prstima odstraniti vee komade iz usne

upljine i to samo ako ih se vidi.
7. Polako postaviti kateter u usta sa za-

krivljenim ili distalnim dijelom usmje-
renim prema donjoj eljusti tako da je
konveksna strana usmjerena prema
slika 10.4. krovu usne upljine, a vrh katetera
dodiruje bazu jezika.
Obrazloenje: Paljivo i njeno umetanje

katetera smanjuje rizik od ozljeivanja
(slika 10.4.).
8. Ne uvoditi kateter dalje od baze jezika

odnosno dok je kateter pod kontrolom
oka.
slika 10.5.
Obrazloenje: Ukoliko se kod uvoenja
katetera prijee baza jezika moe doi do
povraanja tijekom aspiracije.
9. Ako se pojavi nagon na povraanje,

treba lagano povui kateter prema van.
Obrazloenje: Izazivanje refleksa povraa-

nja moe potaknuti povraanje.
slika 10.6.
62

10. Ukljuiti aspirator.
11. Prije nego li se pone aspirirati prstom je potrebno zatvoriti otvor na cijevi
katetera.
Obrazloenje: Ne stvara se podtlak koji omoguava aspiraciju prije nego li se otvor

na kateteru ne zaepi (slika 10.5.).
12. Tijekom aspiracije pomicati kateter s jedne strane usne upljine na drugu.
Obrazloenje: Premjetanje usisnog katetera s jedne strane na drugu omoguuje

uklanjanje svih sadraja u usnoj upljini.
12. Nikada ne aspirirati due od 15 sekundi odjednom (brojati do 15).
Obrazloenje: Aspiracija dua od 15 sekundi moe uzrokovati hipoksiju.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
13. Ako se kateter ili cijevi zaepe sekretom, treba ih isprati sterilnom vodom ili
tekuinom za ispiranje (slika 10.6.).
Obrazloenje: Normalno je da se tijekom aspiracije kateter i cijevi zaepe. Uvijek

treba imati sterilnu vodu ili tekuinu za ispiranje kako bi se kateter i cijevi mogli
isprati. Sadraj u kateteru i/ili cijevima moe smanjiti ili u potpunosti onemoguiti
aspiraciju.
14. Izmeu svake aspiracije pacijentu treba dati vremena da se odmori. Ako je
potrebno, moe se ventilirati izmeu svake aspiracije.
Obrazloenje: Kontinuirana aspiracija bez stanke i ventilacije, moe dovesti do

hipoksije.
15. Ukoliko je potrebno, postupak se ponavlja.
Obrazloenje: Potrebno je vie puta aspirirati pacijenta kako bi se dini putovi pot-
puno oistili.
16. Dokumentacija.

PONOVNE PROCJENE
Potrebno je stalno pratiti prisutnost sadraja i/ili tekuine u dinim putovima koji
moraju biti uklonjeni. Za vrijeme aspiriranja traiti znakove hipoksije.
63

VANE NAPOMENE:
Aspiraciju ne zapoinjati dok se kateter ne postavi na mjesto koje se eli oistiti.
R
efleks povraanja koji se pojavi za vrijeme aspiracije najee izaziva kateter
postavljen iza baze jezika.
Vano je pratiti trenutni poloaj katetera za aspiraciju.
P
rilikom aspiriranja od iznimne je vanosti zatititi se odgovarajuom zatitnom
opremom.
Djecu ne aspirirati due od 10 sekundi, a dojenad ne due od 5 sekundi. Tlak

aspiracije ne bi trebao prijei 80-120 mm Hg kod djece odnosno 60 80 mm Hg kod
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
dojenadi.
I UMJETNO DISANJE
Za otklanjanje veih komada koristiti Magillova klijeta ukoliko je usna upljina pre-
mala da bi se u nju postavili prsti. Zbog stimulacije vagalnog ivca koja moe izazvati
povraanje i bradikardiju treba biti naroito oprezan prilikom aspiriranja dojenadi i
djece. Zbog toga je potrebno nadzirati sranu frekvenciju na EKG monitoru, tijekom
aspiracije.
64

POGLAVLJE 11.
ASPIRACIJA KROZ ENDOTRAHEALNI TUBUS
KLJUNI POJMOVI
C
arina tracheae / bifurkacija mjesto gdje se dunik dijeli na lijevi i desni bronh
(duniki greben)
Endotrahealni tubus (ET)
Hipoksija
Mekani kateter za aspiraciju
ODRAVANJE PROHOD-
CILJ: uspjeno aspirirati pacijenta s postavljenim endotrahealnim tubusom.
NOSTI DINIH PUTOVA

I UMJETNO DISANJE
UVOD
Aspiracija traheobronhalnog stabla se vri kroz endotrahealni tubus (ET). Cilj je oi-
stiti donje dine putove od neeljenog sekreta.Kroz ET se postavlja mekani kateter
sve do razine bifurkacije traheje carinae tracheae, tj. do toke grananja dunika
na desni i lijevi glavni bronh. Mekani aspiracijski kateter uplji je komad plastike ili
gume koji ima tvrdi plastini dio s otvorom na gornjem kraju katetera. Aspiracija
moe zapoeti nakon spajanja katetera s aspiratorom, postavljanja vrha katetera na
mjesto koje e se aspirirati te zatvaranja otvora na gornjem kraju katetera.
OPREMA
Zatitna oprema
Aspirator
Kateter za aspiraciju
Sterilne rukavice
Sterilna voda
65

POETNA PROCJENA
Jedan od prvih znakova da je potrebna aspiracija traheobronhalnog debla jest

grgljajui zvuk koji dolazi iz endotrahealnog tubusa.Ponekad je u tubusu mogue vi-
djeti sadraj. Tijekom ovog postupka obavezno se moraju primijeniti mjere osobne
zatite, jer sadraj i - ili tekuinu koja se aspirira smatramo tjelesnim tekuinama te
je poveana mogunost zaraze.
Pogledati 16. poglavlje u svezi mjerenja odgovarajue duljine ET. Duljina ET klju-
na je za uspjenu aspiraciju.
POSTUPAK aspiracije kroz endotrahealni tubus
1. Primijeniti zatitne mjere.

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE

Obrazloenje: Iako se aspiracija moe izvesti u bilo kojem poloaju, poloaj na lei-
ma najvie odgovara izvoenju ove tehnike.
3. Provjeriti i sloiti potrebnu opremu.
Obrazloenje: Tijekom aspiracije ne smije se dogoditi da oprema zakae. Treba pa-

ziti da se prilikom aspiracije ouva sterilnost katetera i rukavice kako ne bi dolo do
kontaminacije i infekcije dinih putova., tj. kod vaenja katetera iz plastine vreice
voditi rauna da se ne dodiruje vrh i podruje oko vrha katetera.
4. Ukljuiti aspirator, pazei na sterilnost rukavice. Ukoliko se koristi elektrini

aspirator, kontrolirati mjesto donjeg usisnog tlaka. Ako usisna jedinica ima
manometar, postaviti ga izmeu 80 i 120 mm Hg.
Obrazloenje: Aspiriranje viim tlakovima moe uzrokovati oteenja dinih putova

kada vrh katetera prelazi ET.
5. Primijeniti 100% kisik prije aspiracije.
Obrazloenje: Tijekom aspiriranja pacijenti mogu postati hipoksini.
6. Izmjeriti potrebnu duinu katetera na nain da se kateter poloi od bradavice

do pacijentova uha te od uha do vrha endotrahealnog tubusa (pacijentove
usne linije.) Izmjerenu duinu oznaiti.
66

Obrazloenje: Mjerenje udaljenosti osigurava da aspiracijski kateter nee prelaziti
ET te da nee uzrokovati oteenje dinog puta i komplikacije.
Dominantnom rukom (denjaci desnom, ljevaci lijevom) sa sterilnom rukavicom,

staviti kateter u ET (slike 11.1. i 11.2.).
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Obrazloenje: Treba paziti da tijekom aspiriranja ruka ostane sterilna.Sterilne ruka-

vice smanjuju rizik kontaminacije katetera, a time i rizik od infekcije dinih putova.
7. Polako uvoditi kateter du endotrahealnog tubusa.
Obrazloenje: Na taj nain se izbjegava mogunost naglog ulaska katetera u dini

put i nastanka ozljede.
8. Kada je kateter uveden do odgovarajue duine, postaviti palac na tvrdi plasti-

ni otvor (zapoinje aspiriranje) (slika 11.3.) te polako povlaiti kateter.Nikada
ne aspirirati due od 15 sekundi.
Obrazloenje: Preduboko umetnut

kateter moe uzrokovati ozljede dinih
putova.Stavljanje prsta preko otvora omo-
guuje poetak aspiracije. Aspiracija dua
od 15 sekundi moe uzrokovati hipoksiju.
9. Oistiti kateter u sterilnoj vodi kako bi

se uklonio sadraj i sekret iz njega.
Slika 113. Obrazloenje: U veini sluajeva kateter

e se zaepiti sadrajem. ienje ga odrava prohodnim.
10. Cijelo vrijeme treba paziti da kateter ostane sterilan.
Obrazloenje: Kontaminacija katetera moe izazvati infekciju dinih putova.
67

11. Ventilirati pacijenta i ponoviti postupak ako je potrebno.Promijeniti rukavice i
kateter ako je potrebno ponovno aspirirati.
Obrazloenje: Promjena rukavica i katetera smanjuje rizik od infekcije dinih putova.
12. Dokumentacija

PONOVNE PROCJENE
Procijeniti stanje pacijenta neposredno nakon aspiracije i traiti znakove hipoksije.

Nadzirati stanje pacijenta te procijeniti potrebu za ponovnom aspiracijom.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
VANE NAPOMENE:
T raje li aspiracija predugo moe doi do hipoksije.Dobra preoksigenacija 100% kisi-

kom i ogranienje postupka na 15 sekundi moe eliminirati pojavu hipoksije.
A
ko se ne izmjeri potrebna duina katetera, duboko postavljanje moe izazvati
ozljede sluznice donjih dinih putova.
P
revisok usisni tlak takoer moe uzrokovati spomenute komplikacije.Obratiti
pozornost na tlak koji se koristi prilikom aspiracije.
A
ko se kateter zaepi sadrajem, uroniti vrh aspiracijskog katetera u sterilnu vodu,
postaviti palac na otvor katetera i aspirirati vodu kroz kateter dok se ne proisti.
68

POGLAVLJE 12.
PRIMJENA MEDICINSKOG KISIKA IZ BOCE
KLJUNI POJMOVI
Regulator protoka
Redukcijski-ventil s manometrom
Pin-indeks sigurnosni sustav
Dopunski kisik
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
CILJ: uspjeno rukovati bocom za medicinski kisik.
UVOD
Pravilna uporaba boca za medicinski kisik je jedan od vanijih postupaka koji mora
poznavati medicinska sestra/ medicinski tehniar koji radi u hitnoj medicinskoj
slubi.
Zemljina atmosfera daje oko 21 % kisika to je dovoljno za zdravu osobu. No, me-
dicinska sestra / medicinski tehniar hitne medicinske slube skrbe o bolesnim ili
ozlijeenim osobama koji esto zahtijevaju dodatne koliine kisika.Primjena kisika
zapoinje pripremom i provjerom boce za kisik.
Boce mogu biti izraene od elika s nehrajuim unutranjim dijelom, od aluminija

te kevlara (vrsta umjetnog vlakna). Jednako tako boce za medicinski kisik dolaze u
razliitim zapreminama i punjene pod razliitim tlakovima.
Prema nainu upotrebe razlikujemo:
f iksne sustave koji su smjeteni ili u cestovnom medicinskom vozilu ili u hitnom
bolnikom prijemu. Te boce najee su zapremine od 10 litara.
prijenosne sustave (boce do 3 litre).
Tlak u bocama moe biti izraen u barima ili KPa (1 bar =100 KPa). eline boce se
mogu puniti na vrijednosti od 200 bara, a kevlarske i do 400 bara.
Koliina kisika u boci (izraena u litrama) moe se izraunati na nain da se pomnoi
zapremina boce sa tlakom u boci.
69

OPREMA
1. Boca za kisik
2. Manometar s redukcijskim ventilom
na manometru se oitava vrijednost tlaka kisika u boci, a redukcijski ventil

ograniava izlazni tlak kisika na 5 +/- 0,5 bara kako bi bio siguran za uporabu u
medicini
3. Mjera protoka kisika koristi se za reguliranje protoka kisika u litrama po minuti
Postoje dva osnovna tipa mjeraa protoka kisika:
Bourdon tip je mjera protoka kisika koji stoji iza manometra i redukcijskog ventila
te je prikladan za prijenosne boce jer moe raditi neovisno o poloaju (slika 12.1.).
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
Nedostaci su mu:
I UMJETNO DISANJE
- nije dovoljno pouzdan - najee pokazuje neto nie vrijednosti kod niih proto-
ka, kod oteenja filtra moe pokazivati vie vrijednosti protoka kisika od realnih
- ne prepoznaje povienje povratnog tlaka u sluaju kada doe do poveanja

otpora u cijevima za kisik kod npr. presavijanja cijevi. Tada takoer pokazuje vie
vrijednosti protoka od realnih.
Thorpe tip je model mjeraa protoka ki-

sika s kuglicom u prozirnom plastinom
cilindru koji se primjenjuje u fiksnim
sustavima, jer da bi radio mora stajati u
okomitom poloaju (slika 12.2.).
Postoje dva sigurnosna sustava koja osi-

guravaju da
se redukcijski
Slika 12.1.
ventil prikljui
na bocu s kisikom, a ne na bocu s nekim drugim pli-
nom. To su tzv. pin - index sigurnosni sustav gdje postoji
razliiti poloaj pin spojeva za razliite plinove kao to
su npr. helij i duik te ventili s razliitim dimenzijama
navoja.
Slika 12.2.
70

PROCJENA
Pri rukovanju s bocom za kisik, sigurnost treba biti na prvom mjestu. Stoga je vano
uoiti oteenja na boci i redukcijskom ventilu prije sastavljanja. Potrebno je provje-
riti da na regulatoru protoka na mjestu gdje on prilijee na bocu za kisik postoji tzv.
O prsten. Kisik treba biti pohranjen na sobnoj temperaturi.Potrebno je paziti da
kisik nije na previsokoj ili preniskoj temperaturi. Provjeriti da boca nije prevrua niti
prehladna.
POSTUPAK uporabe boce za medicinski kisik
1. Pregledati ima li oteenja na boci ili redukcijskom ventilu. NE koristiti bocu ako
se primijeti bilo kakvo oteenje.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Obrazloenje: Sigurnost treba biti na prvom mjestu.Oteena boca i/ ili redukcijski
ventil mogu izazvati eksploziju.
2. Kako bi se smanjio rizik od ozljede, smjestiti bocuu sigurnom, uspravnom polo-

aju.Akose prevozi pacijent koji koristi kisik, bocu svakako treba polei i uvrstiti
na nosilima.
Obrazloenje: Sigurnost je na prvom mjestu.Pad boce za kisik moe uzrokovati

ozljede osoba koje se nalaze u blizini.
3. Ukloniti plastinu kapicu koja titi cilindrinu utinicu ili ventil.
Obrazloenje: Plastina kapica smjetena je na cilindrinoj utinici i znai da je boca

puna kisika.Plastina kapica takoer uva utinicu ventila od oteenja i osigurava
da je O - prsten na mjestu. Ako O - prsten padne tijekom uklanjanje kapice, po-
trebno ga je zamijeniti.
4. Ventil treba brzo otvoriti i zatvoriti.
Obrazloenje: Smanjuju se rizik

zaepljenja regulatora prainom ili
krhotinama.
5. Odabrati ispravan regulator protoka

kisika (slika 12.3.).
Obrazloenje: Regulator ima pin su-

stav koji dozvoljava da se primjenjuju
samo regulatori za kisik.
Slika 12.3.
71

6. Provjeriti regulator protoka kisika, kako bi se ustanovila koliina kisika prisutna
u spremniku (slika 12.4.). Zategnuti vijak na regulatoru kisika (slika 12.5.).
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Obrazloenje: Ako se koristi spremnik koji je ranije koriten, provjeravanjem regula-

tora osigurava se da u spremniku postoji odgovarajua koliina kisika.
7. Otvoriti glavni ventil polagano, te prilagoditi regulator protoka kisika na eljeni

protok kisika u litrama po minuti (slike 12.6. i 12.7.).
Obrazloenje: odabir protoka kisika zasniva se na procjeni stanja pacijenta.
8. Dokumentirati upotrebu kisika kod pacijenta.

72

PONOVNE PROCJENE
Potrebno je kontrolirati tlak na manometru/regulatoru tlaka. Ukoliko je potrebno,

promijeniti bocu za kisik.
VANE NAPOMENE:
Ako se primijete oteenja na boci i ventilima, takvu bocu NE koristiti.
Paziti da tijekom koritenja boca ne padne i ne oteti se jer moe postati projektil
Oteeni regulator protoka kisika moe dovesti do netonih oitanja.
A
ko se pri otvaranju ventila spremnika uje itanje, treba ukloniti regulator kisika
i provjeriti prilijee li dobro O-prsten.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
N
e prazniti boce na manje od 15 bara (sigurnosni tlak). Time se osigurava tonost
mjerenja protoka kisika i izbjegava ulazak vlage u bocu te korodiranje elinih
boca.
T emeljem visine tlaka u boci moe se procijeniti koliina kisika u boci, izraena u
litrama prema formuli:
zapremina boce (l) x tlak u boci = ukupna koliina O2 (l)
P
rilikom duih transporta potrebno je osigurati dovoljnu koliinu kisika. Potrebna
koliina kisika se moe izraunati prema formuli :
(Tlak O2 u boci / oitan na manometru sigurnosni tlak) x veliina boce (l)

Protok kisika u litrama
73

POGLAVLJE 13.
PRIMJENA KISIKA PREKO NOSNOG KATETERA
KLJUNI POJMOVI
Nosni kateter
CILJ: uspjeno primijeniti kisik preko nosnog katetera.
UVOD
Nosni kateter omoguava primjenu niske koncentracije kisika i to u rasponu od

ODRAVANJE PROHOD-
24 - 44 %. Kisik se pacijentu daje preko dva plastina nastavka u obliku krakova koji
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
su cjevicom povezani s glavnim izvorom kisika. Plastini se nastavci postavljaju na

ulaz u nosnice.
Nosni se kateter uglavnom postavlja pacijentima koji imaju subjektivan osjeaj da

ih maska gui usprkos uputi i provjeri. Nosni kateter moe biti indiciran kod kronine
opstruktivne plune bolesti (KOPB) s minimalnim poremeajem disanja i kod pacije-
nata s muninom ili nagonom na povraanje.
Nosni kateter omoguava govor tijekom primjene kisika, to olakava uzimanje povi-
jesti bolesti ali svejedno nije poeljna metoda izbora za davanje kisika u izvanbolni-
kim uvjetima. Kontraidiciran je kod pacijenata s neprohodnim nosnim upljinama.
Takoer se ne smije koristiti kod pacijenata koji zahtijevaju visoku koncentraciju
kisika. Usprkos toga, ukoliko pacijent odbija masku, nosni je kateter bolja opcija
nego nita.
OPREMA
Boca za kisik i regulator protoka kisika
Nosni kateteri razliitih veliina, primjerice za djecu i za odrasle
POETNA PROCJENA
Za djelotvornost nosnog katetera neophodno je da pacijent die odgovarajue i da

moe disati kroz nos. Kao to je spomenuto, nosni kateter se primjenjuje kod paci-
jenata koji trebaju nisku ili umjerenu koncentraciju kisika.
74

Nakon odabira ispravne veliine katetera i postavljanja nastavaka u nosnice pacijen-
ta, protok se podeava na vrijednost izmeu 1 i 6 l/min. Ovo se esto naziva kisik
niskog protoka, koncentracije 22 44 %.
POSTUPAK

2. Predstaviti se pacijentu, objasniti potrebu za postavljenjem nosnog katetera za

kisik i postupak postavljanja.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
Obrazloenje: Poput maske za kisik, nazalni kateter moe u pacijenta izazvati osje-
I UMJETNO DISANJE
aj nelagode. U tom sluaju pacijentu treba rei da i uz nosni kateter moe disati
na usta. Uz pretpostavku prohodnosti nosa, pacijent e svejedno dobiti primjerenu
koliinu kisika.
3. Uvjeriti se da je boca za kisik puna i da je tlak unutar dozvoljenih granica.
Obrazloenje: Boca se mora provjeravati tijekom svakog koritenja, iako se pro-

vjerava na poetku svake smjene i mijenja nakon svake intervencije kada tlak nije
unutar prihvatljivih granica (slika 13.1.). Kad god je to mogue, izbjegavati nestanak
kisika tijekom intervencije.
4. Privrstiti cjevicu nosnog katetera na nastavak regulatora tlaka na boci (slika

13.2). Podesiti brzinu protoka izmeu 1 i 6 l/min.
75

Obrazloenje: Brzina protoka ovisna je o stanju pacijenta. Imati na umu da niski
protok kisika preko nosnog katetera ne dovodi dovoljno kisika za volumen cjeloku-
pnog udaha. Stoga se veliki dio pacijentovog udaha sastoji od zraka iz okoline koji se
mijea s kisikom dobivenim putem nosnog katetera. Vano je pouiti pacijenta da
die to je mogue normalnije dok su mu u nos postavljeni nastavci katetera.
5. Postaviti oba nastavka u nosnice pacijenta tako da je njihov zakrivljeni dio po-
stavljen prema dolje (slika 13.3).
Obrazloenje: Na ovaj nain kateter je manje neugodan pacijentu.
6. Ukoliko su nosnice neprohodne, postaviti nastavke u usta pacijenta. Pacijenti

naelno ele disati i kroz nos, mislei da e tako dobiti vie kisika. Objasniti da to
nije potrebno i da e dobiti dovoljno kisika ako diu to je mogue normalnije.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Obrazloenje: Ova je tehnika primjene

nosnog katetera prihvatljiva, ali nije pre-
poruljiva.
7. Nakon postavljanja nosnog katetera

u nosnice, postaviti cjevice katetera
preko uki pacijenta (slika 13.4).
8. Postaviti preostali dio katetera ispod

brade pacijenta, osigurati kliznu petlju
Slika 13.3. opreznim povlaenjem plastinog regu-
latora na mjesto. Cjevice ne pritezati
prejako. Ukoliko se u opremi nalaze
nosni kateteri s elastinim trakama
umjesto plastinih cjevica, slijediti isti
openiti pristup. Namjestiti traku iznad
uki pacijenta i uvrstiti ju ispod brade.
(slika 13.5).
9. Uputiti pacijenta da die normalno.
10. Periodiki provjeravati poloaj katete-

Slika 13.4. ra jer se tijekom spaavanja, premjetanja
i prijevoza moe izmaknuti.
76

11. Dokumentacija.
Obrazloenje: Od iznimne je vanosti zabiljeiti

sve uinjeno i zapaeno kako bi se dobio uvid u
tijek dogaaja.
PONOVNE PROCJENE
Nadzirati pacijenta tijekom prijevoza. Za nadzor

se preporua inspekcija i mjerenje periferne
saturacije kisika pulsnim oksimetrom. Osigurati
Slika 13.5.
nadzor tlaka kisika u boci za vrijeme prijevoza. Po
potrebi promijeniti bocu za kisik.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
77

POGLAVLJE 14.
PRIMJENA KISIKA PREKO MASKE S JEDNOSMJERNOM VALVULOM
KLJUNI POJMOVI
Maska s jednosmjernom valvulom
Jednosmjerna valvula
Boca za kisik manometrom
CILJ: uspjeno primijeniti kisik preko maske s jednosmjernom valvulom.

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
UVOD
Maska s jednosmjernom valvulom omoguava najviu koncentraciju dodatnog

kisika tijekom hitne medicinske intervencije. Ova je maska indicirana u sluajevima
kada pacijent ima jedan ili vie slijedeih znakova ili simptoma:
neuinkovito disanje
cijanoza
hladna, ljepljiva koa
kratkoa daha
bol u prsitu
ozbiljne ozljede
promijenjeni mentalni status
Maska s jednosmjernom valvulom moe imati spremnik, koji je s maskom povezan

jednosmjernim ventilom. Ventil sprjeava mijeanje pacijentovog izdahnutog zraka s
kisikom iz spremnika. Na masci sa svake postoje otvori prekriveni tankom gumenom
opnom s vanjske strane koja predstavlja jednosmjernu valvulu. Ona dozvoljava izlaz
izdahnutog zraka, a sprjeava udisanje zraka iz okoline. U sluaju prekida dotoka ki-
sika, suvremeno dizajnirane maske imaju otvor za hitnost koji pacijentu omoguava
da udie barem atmosferski zrak.
Optimalni protok kisika treba biti 15 l/min. Maska s jednosmjernom valvulom omo-
guava koncentraciju kisika od 80 do 100 %.
78

OPREMA
Boca s kisikom i manometrom
Maska s jednosmjernom valvulom
POETNA PROCJENA
Maska s jednosmjernom valvulom upotrebljava se kod onih pacijenata koji imaju

zadovoljavajuu brzinu disanja i volumen disanja. Maska s jednosmjernom valvulom
dostupna je u vie veliina te se koristiti ona koja veliinom odgovara pacijentu.
POSTUPAK primjene kisika pomou maske s jednosmjernom valvulom
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Obrazloenje: Obvezno nositi rukavice i zatitne naoale ukoliko je prisutna velika

koliina krvi i tjelesnih tekuina kako bi se sprijeilo izlaganje zaraznim bolestima.
2. Predstaviti se pacijentu i objasniti potrebu za primjenom maske s jednosmjer-

nom valvulom te korake u primjeni koje ete poduzeti.
Obrazloenje: Kao i ostale maske za kisik, maska s jednosmjernom valvulom moe

u pacijenta izazvati osjeaj klaustrofobije i poveane tjeskobe. Maska moe oteati
uzimanje povijesti bolesti pacijenta. Oprez je potreban kod primjene maske u paci-
jenata s promijenjenim mentalnim statusom kako ne bi udahnuo sekrete ili povraa-
ni sadraj koji se moe skupiti u maski.
3. Uvjeriti se da je boca za kisik puna i da je tlak unutar propisanih granica

(slika 14.1).
Obrazloenje: Boca se mora provjeravati tijekom

svakog koritenja iako se provjerava na poetku
svake smjene i mijenja nakon svake intervencije,
ako tlak kisika u boci nije unutar prihvatljivih grani-
ca. Ukoliko je mogue, svakako izbjegavati nestanak
kisika tijekom intervencije.
4. Privrstiti masku s jednosmjernom valvulom na

manometar (slika 14.2).
5. Podesiti mjera protoka kisika na 15 l/min .
Slika 14.1.
79

Obrazloenje: maska se primjenu u situaciji kada
stanje pacijenta zahtjeva primjenu kisika najvee
mogue koncentracije. Osim toga veliki protok je
potreban i kako bi se spremnik na masci odravao
punim.
6. Ukoliko maska ima spremnik, isti se treba potpu-

no napuniti. To se postie pritiskom prstom na
ventil izmeu maske i spremnika (slika 14.3.).
Obrazloenje: Na ovaj nain pacijent odmah dobiva

najveu koliinu kisika.
Slika 14.2. 7. Uputiti pacijenta da tijekom koritenja maske
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
die normalno.
I UMJETNO DISANJE
Obrazloenje: Maska za lice moe u pacijenta

izazvati osjeaj klaustrofobije i poveane tjeskobe.
Poveana brzina disanja moe povratno smanjiti
volumen. Bolji su normalni udisaji.
8. Postaviti masku preko nosa i usta pacijenta

(slika 14.4).
9.Postaviti elastinu traku oko glave pacijenta,

iznad uki (slika 14.5).
Slika 14.3.
80

Obrazloenje: Elastina traka pridrava masku na mjestu. Pacijentov osjeaj kla-
ustrofobije ponekad se moe smanjiti tako da mu se omogui da nekoliko minuta
sam pridrava masku, prije stavljanja elastine trake.
10. Po potrebi pritegnuti traku.
11. Ponovno uputiti pacijenta da die normalno.
12. Dokumentacija.

dobio uvid u tijek dogaaja.
PONOVNE PROCJENE
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Podsjeati pacijenta da die normalno. Provjeravati poloaj maske, radi udobnosti i
djelotvornosti. Nadzirati tlak kisika u boci. Provjeravati da deke ili plahte ne ometaju
protok kisika kroz ventil maske s jednosmjernom valvulom.
Promatrati volumen spremnika dok pacijent udie kroz masku. Spremnik treba biti
napunjen najmanje do pola. U suprotnom treba malo poveati protok kisika.
VANE NAPOMENE
S talna provjera pomae smanjenju osjeaja klaustrofobije koji je povezan s bilo

kojom maskom za kisik
P
acijent moe sam pridravati masku, to dodatno smanjuje klaustrofobiju
O
prez je potreban kod koritenja maske u pacijenata promijenjenog stanja svijesti.
Ako se kod povraanja maska odmah ne ukloni, moe uzrokovati aspiraciju.
81

POGLAVLJE 15.
SELLICKOV HVAT
KLJUNI POJMOVI
Aspiracija
Krikoidna hrskavica
Jednjak
Otvor glotisa
Nazogastrina sonda
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Posteriorno
Sellickov hvat
Supinacija
Tiroidna hrskavica- Adamova jabuica
CILJ: uspjeno primijeniti Sellickov hvat kod pacijenata bez refleksa povraanja
UVOD
Ponekad se Sellickov hvat navodi kao krikoidni pritisak. Hvatom se krikoidna hr-
skavica pritie na jednjak, ime on bude pritisnut izmeu kraljenice i krikoidne
hrskavice. Blokiranjem jednjaka onemoguena je aspiracija regurgitiranog sadraja
iz eluca u donje dine putove, a omoguena je ventilacija pacijenta bez da se prou-
zroi upuh zraka u eludac.
Preduvjet za izvoenje Sellickovog hvata je poznavanje tone anatomije i smjetaja

krikoidne hrskavice jedine hrskavice u podruju vrata koja u potpunosti okruuje
dunik. Pritisne li se na krivu toku, ova tehnika moe ozbiljno ozlijediti dini put.
OPREMA
Maska za lice
Rukavice
Zatitne naoale
82

POETNA PROCJENA
Sellickov se hvat primjenjuje kod pacijenata bez svijesti i bez refleksa povraanja.
Moe se koristiti i kao privremena tehnika dok se pacijenta okree na bok ili dok se
priprema oprema za aspiraciju. Za vrijeme izvoenja hvata pacijent lei u poloaju
supinacije, s glavom u neutralnom poloaju.
Krikoidna je hrskavica postavljena kaudalno od tiroidne hrskavice Adamove jabu-

ice. Pronalazi se palpacijom tiroidne hrskavice vrkom prsta sve dok se ne naie na
lagano uleknue. Ovo uleknue predstavlja krikoidnu membranu. Kaudalno, upravo
ispod krikoidne membrane, nalazi se vrsti hrskavini prsten poznat kao krikoidna
hrskavica.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
POSTUPAK: Sellickov hvat
Obrazloenje: Obvezno nositi rukavice i zatitne naoale kako bi se sprijeilo izlaga-

nje zaraznim bolestima.
2. Pacijenta smjestiti u poloaj supinacije.
Obrazloenje: Iako se hvat moe izvesti u bilo kojem poloaju, poloaj supinacije je
najbolji.
3. Glavu postaviti u neutralan poloaj. Kleknuti sa strane pacijenta
Obrazloenje: Postavljanjem glave u neutralni poloaj anatomske strukture dolaze

na mjesto potrebno za uspjeh hvata.
4. Nai krikoidnu hrskavicu palpiranjem tiroidne hrskavice vrkom prsta dok se

ne naie na lagano uleknue. Ovo uleknue predstavlja krikoidnu membranu.
Upravo ispod krikoidne membrane nalazi se vrsti hrskavini prsten poznat kao
krikoidna hrskavica (slika 15.1.).
Slika 15.1.
83

Obrazloenje: Mjesto krikoidne hrskavice najbolje je za uspjeh hvata; bilo koje dru-
go mjesto moe dovesti do ozljede ili do nepostizanja cilja.
5. Poloiti palac i kaiprst na bone strane krikoidne hrskavice.
6. Koristei palac i kaiprst jedne ruke pritisnuti prednje i bone dijelove krikoid-
ne hrskavice, tik uz sredinju liniju. Pritisnuti vrsto ali njeno u smjeru prema
natrag.
Obrazloenje: Pritisak treba biti dovoljan da se krikoidna hrskavica potisne prema

jednjaku. Zatvaranje jednjaka ne moe se osjetiti. Prejakim se pritiskom moe ozlije-
diti krikoidna hrskavica i dini putovi.
7. Dokumentacija.

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
PONOVNE PROCJENE
Nakon izvedenog hvata obratiti panju na znakove poput otekline ili ozljede u po-
druju oko krikoidne hrskavice.
VANE NAPOMENE
N
ajvei problem koji se moe pojaviti prilikom izvoenja Sellickovog hvata je ne-
dostatak kvalificiranog osoblja koje je zaokupljeno drugim zadacima
P
rimjena ove tehnike tijekom ventilacije samoireim balonom i maskom te endo-
trahealne intubacije trai prisustvo jo jednog medicinskog djelatnika. Otputanje
krikoidnog pritiska moe kod pacijenta izazvati povrat sadraja iz eluca.
S ellickov se hvat odrava do potvrde uspjeha endotrahealne intubacije, aspiracije

orofarinksa ili postavljanja nazogastrine sonde radi dekompresije eluca.
Kod nekih je pacijenata osobito teko nai krikoidnu hrskavicu osobito kod dojen-
adi, djece, odraslih sitne grae te osoba u kojih je vrat kratak, debeo ili deformiran.
Kod djece, prejaki pritisak na relativno meku hrskavicu moe uzrokovati opstrukciju
ili razdor traheje. Kod djece je Sellickov hvat posljednji izbor.
84

POGLAVLJE 16.
POMO PRI ENDOTRAHEALNOJ INTUBACIJI
KLJUNI POJMOVI
Aspiracija
Endotrahealna intubacija
Refleks povraanja
Distenzija eluca
Hipoksija
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Laringoskop
Farinks/drijelo
Pulsna oksimetrija
Sellickov hvat
Vodilica
CILJ: biti osposobljen za pomaganje prilikom postupka endotrahealne intubacije
UVOD
Endotrahealna intubacija je vjetina koju izvode lijenici, ali im je potrebna pomo

pri uvoenju ili odravanju poloaja endotrahealnog tubusa.
Endotrahealni tubus omoguava potpuni nadzor nad dinim putovima i omoguava

direktnu ventilaciju plua. Po potrebi, aspiracija dinih putova kateterom moe se
vriti kroz endotrahealni tubus.
Endotrahealni se tubus postavlja direktno u dunik pomou laringoskopa. Svjetlo

na laringoskopu omoguava vizualizaciju glasnica. U upotrebi su dvije vrste patula:
ravne i zakrivljene. patule laringoskopa dostupne su u razliitim veliinama, ovisno
o veliini pacijenta.
Endotrahealni tubus lagano je zakrivljen, s baloniem na distalnom kraju. Otvor

distalno od balonia omoguava ventilaciju. Kada je tubus postavljen u dunik,
napuhani distalni baloni zatvara dunik i sprjeava ulaz stranog sadraja u dine
85

putove i na taj nain smanjuje rizik aspiracije. Veinom se endotrahealni tubus
koristi zajedno s vodilicom. Vodilica je savitljiva plastificirana ica koja se uvodi u en-
dotrahealni tubus, omoguavajui njegovo oblikovanje prema potrebi. Vrh vodilice
ne smije prijei rub otvora tubusa zbog opasnosti od ozljede dunika.
OPREMA
Zatitna oprema
Samoirei balon s maskom i spremnikom
Boca s kisikom
Aspirator s tvrdim kateterom i menkanim fleksibilnim kateterima za aspiraciju

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Endotrahealni tubus (jedan vee veliine/jedan manje veliine)
Vodilica/stilet
Laringoskop
Spatule (ravne/zakrivljene)
Mazivo topljivo u vodi
prica 10 cm
Podmeta za glavu
Pribor za fiksaciju endotrahealnog tubusa
Stetoskop
Detektor izdahnutog CO2
Ezofagealni detektor
POETNA PROCJENA
Endotrahealna intubacija je najbolji nain zatite i osiguranja dinih putova kod pa-
cijenata kojima su dini putovi ugroeni. Kod svih pacijenta sa sumnjom na ozljedu
kraljenice obvezno je uvijek imobilizirati vrat.
86

POSTUPAK pomoi pri endotrahealnoj intubaciji

2. Pacijenta postaviti u poloaj supinacije.
3. Pripremiti opremu potrebnu za izvoenje postupka endotrahealne intubacije:

tri veliine ET tubusa, laringoskop provjeriti ispravnost i odabrati primjerenu
veliinu patule, vodilica, oprema za uvrivanje tubusa, prica od 10 cm,
mazivo topivo u vodi (slika 16.1.).
Obrazloenje: Lijenik moe biti zauzet

drugim zadacima pa priprema opre-
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
me moe utedjeti vrijeme. Najvanije
je poznavati opremu i eljeni raspored
opreme.
4. Asistirati pri ventilaciji.
Obrazloenje: Najee pacijent ne die i

potrebna mu je asistirana ventilacija dok ga
Slika 16.1.
se priprema za endotrahealnu intubaciju.
5. Ukoliko se ne sumnja na ozljedu, postaviti podmeta pod glavu pacijenta.
Obrazloenje: Ovim se postupkom glava pacijenta stavlja u tzv. poloaj njuenja (sni-
ffing position) pri kojem dini putovi dolaze u jai anteriorni poloaj i prikazuju se
glasnice. Kod sumnje na ozljedu vratne kraljenice glava je u neutralnom poloaju.
6. Ventilirati pacijenta samoireim balon s maskom uz visoki protok kisika naj-

manje 15 sekundi prije intubacije (Slika 16.2.).
Obrazloenje: Budui da pacijent ne die,

hiperoksigenacija smanjuje rizik hipoksije
tijekom postupka.
7. Izvaditi orofaringealni ili nazofaringeal-

ni tubus ako je postavljen.
8. Kada se zapone s postupkom endotra-

healne intubacije treba poeti mjeriti
vrijeme.
Slika 16.2.
87

Obrazloenje: Osoba koja izvodi intubaciju moe zbog zaokupljenosti zadatkom
zaboraviti na duljinu trajanja postupka, pokuaj endotrahealne intubacije ne smije
trajati dulje od 30 sekundi.
9. Dodati traenu opremu osobi koja intubira.
Obrazloenje: Osoba koja intubira treba se koncentrirati na vizualizaciju glasnica.

Traei pogledom opremu, moe iz vida izgubiti glasnice. Osobi koja izvodi endo-
trahealnu intubaciju mora se dodavati ispravna oprema u anatomski prilagoenom
smjeru.
10. Na zahtjev izvesti Sellickov hvat laganim pritiskom pomou dva prsta na kriko-
idnu hrskavicu (slika 16.3.).
Obrazloenje: Selikovim se hvatom sma-

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
njuje rizik regurgitacije eluanog sadraja

s posljedinim rizikom aspiracije tog
sadraja u plua.
11. Nakon to je tubus postavljen i distalni

baloni na njemu napuhan, zapoeti
ventilaciju pacijenta samoireim
balonom.
12. Osoba koja je intubirala pacijenta

Slika 16.3.
auskultira epigastrij i prsite lijevo i
desno u srednjoj aksilarnoj liniji kako
bi se potvrdio ispravan poloaj tubusa
te nakon toga napuhao baloni
(slika 16.4.).
13. U sluaju neuspjenog postavljanja

endotrahealnog tubusa, distalni
baloni se ispue, tubus izvadi (slika
16.5.) te se pacijenta ponovno ventili-
ra samoireim balonom i maskom.
Slika 16.4.
14. Ukoliko je tubus pravilno postavljen
potrebno ga je privrstiti (slika 16.6.).
88

Obrazloenje: Endotrahealni tubus lako se pomakne. Tvornika sredstva za uvri-

vanje tubusa smanjuju rizik od njegova pomicanja i ispadanja.
15. Dokumentacija.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
dobio uvid u tijek dogaaja
PONOVNE PROCJENE
Osoba koja postavlja endotrahelni tubus odgovorna je za potvrdu njegovog poloa-

ja. Nakon to se endotrahelni tubus postavi mora se paziti da se ne pomakne prije
nego li se uvrsti. Poloaj tubusa moe se provjeriti tzv. ezofagealnim detektorom ili
detektorom za kolorimetrijsko mjerenje CO u izdahnutom zraku. Ezofagealni detek-
tor se sastoji od balonia koji se nakon otputanja napuni zrakom iz dinih putova
ukoliko je endotrahealni tubus postavljen u dine putove. Detektor za CO mjeri
koncentraciju ugljinog dioksida u izdahnutom zraku (slika 16.7.).
Tijekom poetnih ventilacija potrebno

je obratiti panju na promjenu otpora.
Postane li ventiliranje tee o tome treba
odmah upozoriti lijenika. Premjetanje
pacijenta najee rezultira pomakom
endotrahealnog tubusa, pa poloaj ET-a
i ventilaciju nakon svakog premjetanja
treba temeljito provjeriti.
Slika 16.7.
89

VANE NAPOMENE
P
omak endotrahealnog tubusa najei je problem s kojim se susreu timovi hitne
medicinske slube.
T ijekom intubacije moe doi do hipoksije. Osoba koja izvodi intubaciju moe biti
toliko obuzeta postupkom da prekorai vrijeme izvoenja postupka. Ako se pri-
mijeti da postupak predugo traje ili se pojave znakovi hipoksije upozoriti lijenika
koji izvodi endotrahealnu intubaciju. Ventilacija i preoksigenacija prije pokuaja
intubacije moe smanjiti rizik hipoksije.
Ako se ventilacija teko provodi, odmah obavijestiti lijenika
U
koliko je potrebno aspirirati endotrahealni tubus, postupak provesti kako je
opisano u 11. Poglavlju.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
90

POGLAVLJE 17.
POSTAVLJANJE LARINGEALNE MASKE
KLJUNI POJMOVI
Aspiracija
Refleks povraanja
Distenzija eluca
Hipoksija
Farinks/drijelo
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Laringealna maska
Pulsna oksimetrija
CILJ: biti osposobljen za postupak postavljanja laringealne maske
UVOD
Uspostavljanje prohodnosti dinih putova i dobra ventilacija presudni su imbenici

u postupku sa ivotno ugroenim pacijentom. U tu svrhu se najee koriste razliita
pomagala i postupci koji bi trebali omoguiti provoenje primjerene ventilacije i
oksigenacije te sprijeiti aspiraciju. Prema navedenim kriterijima, zlatni standard
odravanja dinih putova i djelotvorne ventilacije jest endotrahealna intubacija,
vjetina koja zahtijeva dobru uvjebanost. Nedostatno iskustvo i neuvjebanost
kao i nepovoljni uvjeti rada (izvanbolniki) ponekad onemoguuju primjenu ovoga
postupka. U tom sluaju treba posegnuti za alternativnim metodama uspostavljanja
prohodnosti dinih putova. Jedna od tih metoda je i postavljanje laringealne maske.
Postupak postavljanja laringealne maske medicinska sestra/medicinski tehniar
smije izvoditi samo kada je pacijent u kardiorespiratornom arestu.
Laringealna maska se sastoji od proksimalnog tubusa nalik endotrahealnom koji je

povezan s distalnim eliptinim balonom oblikovanim tako da, kad je napuhan, omo
gui zatvaranje laringealnog otvora. Na distalnom dijelu tubusa nalaze se dva oko-
mita traka unutar balona, dizajnirana tako da sprijee upadanje epiglotisa u otvor
tubusa. Na vrhu tubusa je standardni adapter preko kojega se na masku privruje
samoirei balon ili ventilator. Laringealna maska se proizvodi u nekoliko razliitih
veliina oznaenih brojevima od 1 do 5. (1-2 za djecu, 3-5 za odrasle).
91

Ventilacija koritenjem laringealne ma
ske je uinkovitija i laka nego ona sa
samoireim balonom i maskom. Iako ne
osigurava potpunu zatitu dinog puta,
aspiracija je pri koritenju laringealne
maske vrlo rijetka (slika 17.1.).
Slika 17.1.
OPREMA:
Zatitna oprema
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Aspirator s tvrdim kateterom i menkanim fleksibilnim kateterima za aspiraciju
Laringealna maska
Mazivo topljivo u vodi
prica od 20 cm ili vea
Puna boca s kisikom
POETNA PROCJENA
Laringealna maska je alternativno pomagalo za osiguranje dinih putova u svim

situacijama u kojima su dini putovi ugroeni, a nije mogue izvesti postupak endo-
trahealne intubacije.
POSTUPAK pomaganja pri postavljanju laringealne maske.

2. Pacijenta postaviti u poloaj supinacije.
Obrazloenje: glava pacijenta treba biti u poloaju slinom onom kod endotrahe-
92

alne intubacije. Kod sumnje na ozljedu vratne kraljenice glava je u neutralnom
poloaju.
3. Pripremiti opremu potrebnu za izvoenje postupka postavljanja laringealne

maske
4. Pripremiti laringealnu masku odgovarajue veliine. Za odrasle osobe se

koriste maske veliine od 3 do 5. Veliine 4 i 5 treba koristiti kod svih osim vrlo
niskih odraslih osoba.
5. Provjeriti ispravnost maske (slike 17.2. i 17.3.), posebno ovalnog balona koji
se mora napuhati s maksimalnom koliinom zraka te nakon toga isprazniti te
nanijeti mazivo na stranju stranu balona. To je dio koji nee biti u kontaktu s
larinksom (Slike 17.4. i 17.5.).
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
6. Kada se zapone s postupkom postavljanja laringealne maske treba poeti

mjeriti vrijeme.
Obrazloenje: Ako nakon 30 sekundi laringealna maska nije uspjeno postavljena,

pacijenta se ponovno ventilira samoireim balonom i maskom prije ponovnog
pokuaja postavljanja laringealne maske.
7. Kada je maska postavljena napuhati ovalni balon (slika 17.6.). s odreenom ko-
liinom zraka (maska broj 3 s 20 ml, maska broj 4 s 30 ml, maska broj 5 s 40 ml
zraka). Napuhavanjem ovalnog balona maska sama zauzima potreban poloaj i
pritom e se podii za 1 - 2 cm iz usta.
93

8. Stetoskopom utvrditi poloaj laringe-
alne maske (obostrana auskultacija,
praenje pokreta prsnoga koa, um
istjecanja zraka).
9. Osigurati masku od zagriza (npr. gume-

nim klinom) i uvrstiti ju. Ne postavljati
orofaringealni tubus koji bi mogao
uzrokovati pomicanje maske iz odree-
Slika 17.6.
nog poloaja (slika 17.7.).
10. Dokumentacija.

ODRAVANJE PROHOD-

NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Slika 17.7.
PONOVNE PROCJENE
Osoba koja postavlja laringealnu masku odgovorna je za potvrdu njenog poloaja.

Nakon to se maska postavi mora se paziti da se ne pomakne prije nego li se uvrsti
zavojem/trakama ili tvornikim sredstvima za uvrivanje.
Tijekom poetnih ventilacija potrebno je obratiti panju na promjenu otpora. Posta-

ne li ventiliranje tee o tome treba odmah upozoriti lijenika. Premjetanje paci-
jenta moe pomaknuti masku, tako da nakon svakog premjetanja treba temeljito
provjeriti poloaj maske.
VANE NAPOMENE
P
omak laringealne maske je najei je problem s kojim se susreu timovi hitne
medicinske slube.
T ijekom postavljanja laringealne maske moe doi do hipoksije. Osoba koja po-
stavlja laringealnu masku moe biti toliko zauzeta postupkom da prekorai vrijeme
izvoenja postupka. Upozoriti je ako se primijeti da postupak predugo traje ili se
pojave znakovi hipoksije.
Ako se ventilacija teko provodi, odmah obavijestiti lijenika
94

POGLAVLJE 18.
UMJETNA VENTILACIJA PACIJENTA SA STOMOM
KLJUNI POJMOVI
Agonalno disanje
Umjetna ventilacija
Hvat zabacivanja glave i podizanja brade
Hvat potiskivanja donje eljusti prema naprijed
Laringektomija
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
epovi sline
drijelo
Stoma
CILJ: uspjeno umjetno ventilirati pacijenta sa stomom.
UVOD
Stome su kirurki otvori u vratu koji pacijentu omoguavaju disanje. Ovakvi putovi
za zrak koriste se kod pacijenata koji su izloeni traumi ili imaju bolest koja onemo-
guava normalno disanje kroz usta ili nos.
Pacijenta sa stomom koji je u ozbiljnom respiratornom poremeaju ili ne die moe

se ventilirati kroz stomu. Kao i inae pri ventilaciji samoireim balonom s maskom,
za djelotvornu ventilaciju preporua se suradnja dva medicinska djelatnika.
OPREMA
Zatitna oprema
Aspirator s tvrdim kateterom i mekanim fleksibilnim kateterima za aspiraciju
Pedijatrijska maska
Puna boca s kisikom
95

POETNA PROCJENA
epovi sline esto zaepe stomu i uzrokuju respiratorni poremeaj. Prvo treba
provjeriti je li stoma zaepljena i po potrebi ju oistiti. Moda je potrebna aspiracija
stome kateterom. Pokuati dobiti informacije o razlogu postavljanja stome, vre-
menu postavljanja i stupnju ovisnosti o disanju putem stome. Primjerice, u sluaju
djelomine laringektomije pacijent moe udahnuti neto zraka kroz usta ili kroz nos.
POSTUPAK umjetne ventilacije pacijenta sa stomom

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
2. Maknuti al, kravatu i sline tekstilne predmete iz poduja oko stome.
Obrazloenje: Potreban je neometen prilaz podruju oko stome. Odjea i ostali

predmeti mogu ometati pristup stomi.
3. Oistiti stomu od vidljivih epova sline ili izluevina (slika 18.1.).
Obrazloenje: Maknuti sve iz okoline otvora stome. U mnogim je sluajevima ovo

dostatno da bi pacijent bolje disao.
4. Drati glavu i vrat pacijenta u neu-

tralnom poloaju. Na pacijentima sa
stomom ne izvodi se hvat zabacivanja
glave i podizanja brade ili potiskivanje
donje eljusti prema naprijed, jer ve
postoji neposredni pristup duniku.
Obrazloenje: Stoma oznaava direktni
Slika 18.1.
otvor u dunik. Ovakvi pacijenti ne zahti-

jevaju poseban poloaj.
5. Izabrati masku, najee pedijatrij-

sku, koja vrsto obuhvaa stomu i
moe se privrstiti uz vrat
(slika 18.2.).
Slika 18.2.
96

Obrazloenje: S obzirom na svoju veliinu, pedijatrijska maska dobro prianja na
stomu i vrat kao i mekane maske te maske koje sadre manje zraka u obodima koji
prianjaju uz lice.
6. Rukom pridravati masku priljubljenu na vratu iznad stome. Ukoliko postupak

izvode dvije osobe, jedna od njih s obje ruke priljubljuje masku, a druga ven-
tilira. Umjetna ventilacija daje se minimalno jednom u svakih 5 sekundi (slika
18.3.). Svaka ventilacija u odraslih traje dvije sekunde. Kod djece se ventilira
jednom svake 3 sekunde u trajanju od 1-1,5 sekundi.
7. Procijeniti uinkovitost ventilacije.

Obratiti panju na podizanje prsnog
koa. Dodirom provjeriti izlazi li zrak na
stomu prilikom izdisanja.
ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
I UMJETNO DISANJE
Obrazloenje: Ako je ventilacija ispravna,
dolazi do podizanja prsnog koa i mogu se
auskultirati umovi disanja pacijenta.
8. Ako se prsni ko ne podie treba

Slika 18.3.
sumnjati na parcijalnu laringektomiju.
Zaepiti nos i usta jednom rukom, tako
da se dlan postavi preko usta, a nosnice
se stisnu izmeu treeg i etvrtog prsta
(slika 18.4.). Ponoviti ventiliranje.
Obrazloenje: Pacijenti s parcijalnom la-

ringektomijom imaju stomu, ali i sauvane
gornje dine putove, pa mogu biti ventilirani
kroz stomu ili usta/nos. Bolji je izbor stoma.
Zatvaranjem usta i nosa omoguava se stru-
janje zraka u plua.
Slika 18.4.
9. A
ko se ventilacija ne moe izvesti kroz
stomu, razmotriti zatvaranje stome i
ventilaciju kroz usta/nos (slika 18.5.).
Slika 18.5.
97

Obrazloenje: Iako se ne radi o tehnici izbora, prihvatljivo je ventilirati uobiajenim
putem, ali uz zatvaranje otvora stome.
10. Ukoliko ventilacija i dalje nije mogua, provjeriti je li se stoma zaepila. Aspiri-
rati ukoliko je prisutan sadraj u stomi.
11. Dokumentacija.

PONOVNE PROCJENE
Neprestano kontrolirati je li slina zaepila stomu. Za odravanje dinih putova pro-

ODRAVANJE PROHOD-
NOSTI DINIH PUTOVA
hodnim moe biti potrebno vie pokuaja aspiracije. Nadzirati djelotvornost venti-
I UMJETNO DISANJE
lacije (priljubljenost maske, podizanje prsnog koa, zvukove i umove nad pluima,
boja koe, pulsna oksimetrija).
VANE NAPOMENE
A
ko je slina pregusta za aspiraciju, razmiljati o ubrizgavanju 3-5 cm fizioloke
otopine kroz stomu kako bi se otopio ep i pridonijelo njegovom uklanjanju.
K
ao to je navedeno, ako je ventilacija kroz stomu neuspjena, razmotriti zatvara-
nje stome i ventilaciju kroz usta/nos. Uporaba ove tehnike ovisi o tome je li dunik
direktno vezan sa stomom ili je jo uvijek povezan s ustima, nosom i drijelom
(podatak iz medicinske dokumentacije pacijenta).
98

III DIO
PREGLED OZLIJEENE OSOBE
Ozljede su vodei uzrok smrtnosti kod osoba od 20 do 40 godina ivota i trei vode-
i uzrok smrti u svim dobnim skupinama. Traumatske ozljede mogu voditi do tekog
invaliditeta te su esto smrtonosne. Brza poetna procjena i ispravna medicinska
skrb u izvanbolnikim uvjetima, mogu uvelike smanjiti smrtnost i invalidnost uzroko-
vanu traumom.
Traumatske ozljede znaju biti zastraujue te mogu odvratiti pozornost medicinske

sestre/medicinskog tehniara od onih stanja koja neposredno ivotno ugroavaju
ozljeenika, a nisu uoljive na prvi pogled. Zbog toga pristup ozlijeenoj osobi mora
biti brz i siguran. Pregled i procjena stanja te lijeenje ozlijeene osobe zahtijevaju
sustavnost u pristupu kako se ne bi previdjela ona stanja koja ivotno ugroavaju
pacijenta.
Prvi zadatak tima hitne medicinske slube koji doe na intervenciju je procjena
mjesta nesree, kao i okolnosti koje su dovele do nastanka ozljede te prepozna-
vanje moguih opasnosti po unesreene, ali i za sam medicinski tim. Ispravnom
predvianju moguih opasnosti na mjestu dogaaja doprinose dobro uzeti podaci
PREGLED OZLIJEENE
od strane djelatnika prijavno dojavne jedinice (PDJ) hitne medicinske slube. Veina
suvremeno organiziranih prijavno dojavnih jedinica hitnih medicinskih slubi se zato
OSOBE
prilikom dojave o nesrei slui protokolom kojim su propisani osnovni podaci koje
je potrebno saznati prije i po dolasku tima na mjesto nesree.
ETHANE je skraenica koja omoguava lake pamenje onih podataka koje je neop-
hodno saznati:
E (eng. exact location) tono mjesto dogaaja
T (eng. type of incident) vrsta dogaaja
H (eng. hazards, present/potential) utvrena/mogua opasnost
A (eng. access, routes safe to use) sigurni putovi dolaska/odlaska
N (eng. number, type, severity of casualties broj ozlijeenih i vrste ozljeda
E (eng. emergency services now present and those required) broj prisutnih hitnih
medicinskih timova i broj potrebnih timova.
99

Temeljem tih podataka tim poinje planirati zbrinjavanje i prije dolaska na odredi-
te. Kako podaci zaprimljeni u PDJ ne moraju uvijek odgovarati stvarnoj situaciji,
plan zbrinjavanja se moe promijeniti na mjestu dogaaja.
Dolaskom na mjesto nesree zapoinje intervencija medicinskog tima i to redoslije-

dom kako slijedi:
procjena dogaaja/nesree
poetna procjena ozlijeene osobe
brzi prvi pregled ili ciljani pregledi
drugi pregled ili detaljni pregled
ponovni pregled i procjene stanja pacijenta
Procjena dogaaja/nesree
Procjena dogaaja/nesree ukljuuje:
primjenu mjera osobne zatite
procjenu sigurnosti mjesta dogaaja/nesree

PREGLED OZLIJEENE
poetnu trijau (utvrivanje ukupnog broja ozlijeenih)
pripremu osnovne opreme koja e biti potrebna za zbrinjavanje ozlijeenih

OSOBE
p
rocjenu potrebnog broja dodatnih hitnih medicinskih timova ili timova
drugih urnih slubi
utvrivanje mehanizma nastanka ozljede
Prije dolaska do samog pacijenta zapoinje procjena sigurnosti, utvrivanje broja

unesreenih i okolnosti nastanka nesree. Na osnovu toga se planira postupanje
hitnog medicinskog tima, utvruje oprema potrebna za zbrinjavanje kao i potreba
za dodatnim timovima. Uz sve to, zbog rizika od zaraze krvlju ili drugim izluevi-
nama i potencijalno zaraenim sadrajima, neophodno je da svi lanovi tima imaju
opremu za osobnu zatitu. Prilikom pristupa mjestu nesree potrebno je voditi
rauna kako o osobnoj sigurnosti tako i o sigurnosti pacijenta te otkloniti sve
opasnosti i osigurati mjesto nesree. Zanemarivanje mjera opreza moe dovesti do
novih nepotrebnih rtava. Jednako tako je vano da hitni medicinski tim sa sobom
100

ponese osnovnu opremu za zbrinjavanje ozljeenika kako bi se pomo mogla pruiti
bez nepotrebnog odlaganja zbog nedostatne opreme. Procjenjivanjem okolnosti
nastanka nesree i utvrivanjem mehanizma nastanka ozljede dobivaju se vani
podaci o moguoj teini i ozbiljnosti ozlijeenih (npr. pad s vee visine, prevrtanje
vozila, prisutnost smrtno ozlijeene osobe u istom vozilu i sl.)
PREGLED OZLIJEENE
OSOBE
101

POGLAVLJE 19.
POETNA PROCJENA OZLIJEENE OSOBE
KLJUNI POJMOVI
Osnovno stanje svijesti
Glavna tegoba
Opi utisak
Cirkulatorno nestabilan
Poetna procjena
Stupanj svijesti
Stupanj boli
Opasnost po ivot
CILJ: Uspjeno prepoznati i rijeiti bilo koju opasnost po ivot koja moe ugroziti
dine putove, disanje ili stanje krvoilnog sustava pacijenta.
PREGLED OZLIJEENE
UVOD
OSOBE
Cilj je poetne procjene utvrditi stanja koja neposredno ugroavaju ivot pacijenta.
Poremeaje i ugroenost dinih putova, disanja i krvotoka (ABC) ustanovljene tije-
kom poetne procjene treba rjeavati odmah, prije nastavljanja s bilo kojim drugim
postupcima. Medicinska sestra/medicinski tehniar hitne medicinske slube mora
biti u stanju brzo procijeniti situaciju i stvoriti dojam o naravi i ozbiljnosti sluaja.
OPREMA
Sredstva osobne zatite
Set za zbrinjavanje ozlijeenih (trauma set torba/koveg)
Reanimacijski koveg
Imobilizacijska oprema
Transportna sredstva
Medicinski ureaji
102

PROCJENA
Poetna procjena zapoinje procjenom samog mjesta dogaaja. Prije nego li se us-
postavi kontakt s pacijentom treba uoiti i ukloniti opasnosti na licu mjesta, odrediti
broj pacijenata i i potrebu za dodatnim timovima. Istovremeno treba prema izgledu
mjesta dogaaja procijeniti mehanizam nastanka ozljede.
POSTUPAK poetne procjene

2. Pribliavajui se mjestu dogaaja odrediti da li je mjesto sigurno i bez opasno-

sti. Utvrditi mehanizam nastanka ozljede. Odrediti broj pacijenata i potrebu za
dodatnim timovima i /ili drugim urnim slubama, poput policije ili vatrogasa-
ca. Ako su potrebne dodatne snage, zatraiti ih u ovom trenutku.
Obrazloenje: Nakon to se uspostavi kontakt s pacijentom teko je odvojiti se radi

procjenjivanja mjesta dogaaja.
3. Prilazei pacijentu stjee se opi dojam. Opi dojam znai neposredni osjeaj
PREGLED OZLIJEENE
ili procjenu ozbiljnosti situacije. Opi se dojam stvara na osnovu informacija
dobivenih od prijavno-dojavne jedinice, okolnosti na mjestu dogaaja i ne-
OSOBE
posredno otkrivenih nalaza na pacijentu (dob, spol, teina, opi izgled, velika
krvarenja i ozljede).
4. Podijeliti opi dojam s ostalim lanovima tima.
Obrazloenje: Verbaliziranje opeg dojma pomae da se ostali lanovi tima ukljue

jednakim intenzitetom.
5. Ako je pacijent bez svijesti i lei na tlu ili je na neki nain mogao doivjeti trau-
mu, runo stabilizirati vratnu kraljenicu prilazei mu sprijeda (slika 19.1.).
Slika 19.1.
103

6. Odrediti stupanj svijesti pacijenta koristei AVPU metodu. Ova se poetna
procjena koristi da bi se odredilo je li pacijent budan (eng. alert), odgovara li
na verbalni podraaj (eng. verbal), odgovara li na bolni podraaj (eng. painfull),
ili je bez odgovora (eng. unresponsive). Budan pacijent svjestan je prisutnosti
medicinskog osoblja, slijedi naputke i odgovara na pitanja. Ukoliko je potrebno
vikati da se svrati pozornost pacijenta i izazove njegova reakcija, najvjerojat-
nije se radi o poremeaju stupnja svijesti. Kod pacijenta koji odgovara tek na
bolni podraaj kao tipanje ili pritisak na prsnu kost (slika 19.2) razina svijesti je
znaajnije sniena. Pacijent bez odgovora, to znai da ne odgovara na bilo koji
podraaj bez obzira na njegov intenzitet, ima duboki poremeaj svijesti.
7. Osigurati prohodnost dinih putova. Ako dini putovi nisu otvoreni a postoji
opravdana sumnja na ozljedu, otvoriti dini put potiskivanjem donje eljusti
prema naprijed istovremeno stabilizirajui vratnu kraljenicu.
Obrazloenje: Zatita dinih putova prvi je postupak u skrbi za pacijenta.
8. Ustanoviti glavni problem ili oigledne opasnosti po ivot. Ukoliko je pacijent

u stanju komunicirati, pitati ga o glavnom problemu. Glavna se tegoba otkriva
pitanjima; to se dogodilo, zato je hitna medicinska sluba pozvana i na to se
pacijent ali ?
Obrazloenje: Utvrivanje vodee tegobe omoguava usmjeravanje procjene prema

PREGLED OZLIJEENE
specifinom problemu, onako kako ga pacijent doivljava. Ako je pacijent bez svije-
OSOBE
sti, stvoriti opi dojam o vidljivim opasnostima po ivot, poput nesvijesti, obilnog
krvarenja, cijanoze i slino.
9. Procijeniti brzinu i kvalitetu disanja. Procijeniti dini volumen promatrajui

podizanje i sputanje prsnog koa (slika 19.2.). Uvjeriti se da su pluni zvuci
ujni i jednaki. Uoiti sve nenormalne zvukove disanja, poput stridora, hrkanja
ili grgljanja. Ispitati koristi li se pomona respiratorna muskulatura i uvlai li se
prsni ko. Dati kisik visokog protoka (slika 19.3.). Kod pacijenata koji ne diu
zapoeti umjetno disanje uz obaveznu primjenu kisika.
104

Obrazloenje: Pacijent koji ne die nee preivjeti. Medicinska sestra/medicinski

tehniar hitne medicinske slube mora odmah zapoeti umjetno disanje.
10. Provjeriti centralno i periferno bilo s obzirom na brzinu, snagu i pravilnost

(slika 19.4.a. i 19.4.b.). Procijeniti boju, temperaturu i stanje koe. Vanjska
krvarenja kontrolirati direktnim pritiskom na ranu ili pritiskom preko kompre-
sivnog zavoja. U sluaju potrebe za zbrinjavanjem stanja oka, staviti pacijenta
u Trendeleburgov poloaj. Ako nema znakova krvotoka, zapoeti kardiopulmo-
nalnu reanimaciju (KPR).
PREGLED OZLIJEENE
OSOBE
Obrazloenje: Slaba prokrvljenost predstavlja opasnost po ivot i medicinska sestra
/ medicinski tehniar hitne medicinske slube moraju je zapoeti rjeavati tijekom
poetne procjene.
11. Odrediti prioritete u lijeenju pacijenta i donijeti odluku o nainu i vrsti tran-
sporta. Pacijent s ugroenim dinim putovima, disanjem ili krvotokom treba se
odmah nakon ABC procjene i postupaka zbrinjavanja pripremiti za transport.
Obrazloenje: Stabilni pacijenti i oni s manjim tegobama mogu se zbrinuti na licu

mjesta i transportirati s manjom hitnou. Primjeri pacijenata visokog prioriteta za
brzi transport su oni bez svijesti, s potekoama disanja, znacima oka, nekontroli-
ranim krvarenjem, promijenjenog stanja svijesti i cirkulatorno nestabilni.
105

12. Dokumentacija.

Djecu se takoer moe procijeniti AVPU metodom. Ako su budni, bit e svjesni
prisutnosti medicinskog osoblja i pratiti ga pogledom. Verbalni odgovor u djece po-
drazumijeva sve od mrmljanja do pravih rijei. Odgovor na bol i odsustvo odgovora,
za djecu su definirani na isti nain kao i za odrasle.
SAETAK:
1. Opi dojam
2. Stanje svijesti (AVPU)
3. Dini put (otvoren ili zatvoren)
4. Disanje
-frekvencija
PREGLED OZLIJEENE
-kvaliteta
OSOBE
KISIK
5. Cirkulacija
- pulzacije karotidne i radijalne arterije
- kapilarno punjenje ( nije obavezno)
- prisutna vea krvarenja
- temperatura, boja i stanje koe
6. Pregled se moe prekinuti samo zbog zbrinjavanja dinog puta ili kod pacijenta
koji ne pokazuje znakove ivota.
U usporedbi s mlaom odraslom populacijom, vei broj starijih pacijenata pati od

demencije. Kada se primijeti promjena stanja svijesti dobro je od obitelji ili osobe
106

koja skrbi za pacijenta pribaviti osnovni mentalni status pacijenta. Osnovni se men-
talni status koristi za procjenu je li promijenjeni mentalni status kronian ili akutan.
Ako se ne moe dobiti podatke, uvijek treba pretpostaviti da se radi o akutnom pro-
blemu poput ozljede glave, hipoglikemije ili modanog udara, koji mogu zahtijevati
intervenciju medicinskog osoblja.
PONOVNE PROCJENE
Ako se stanje pacijenta pogorava, potrebno je odmah se vratiti na poetnu procje-

nu dinih putova, disanja i krvotoka. Moda e u sluaju promjena poetne procjene
biti neophodno zaustaviti daljnju procjenu i rjeavanje, kako bi se pristupilo hitnom
transportu.
VANE NAPOMENE
N
ajea pogreka tijekom poetne procjene je da medicinska sestra / medicinski
tehniar hitne medicinske slube propusti rjeavati ivotno ugroavajue pro-
bleme kada ih otkrije. Imperativ je da se stanja opasna po ivot otkriju i odmah
rjeavaju.
PREGLED OZLIJEENE
P
oetna procjena treba vremenski trajati manje od jedne minute. Dobar se dio
poetne procjene rijei prije nego li se pacijenta uope dotakne.
OSOBE
107

POGLAVLJE 20.
BRZI PRVI PREGLED
CILJ: otkriti teke ozljede koje zahtijevaju da medicinska sestra/medicinski tehni-

ar hitne medicinske slube zapone hitno zbrinjavanje.
UVOD
Brzi prvi pregled omoguava medicinskoj sestri/medicinskom tehniaru hitne

medicinske slube brzu procjenu velikih podruja tijela s obzirom na ozljede koje za-
htijevaju hitno zbrinjavanje. Brzi prvi pregled zapoinje se nakon zavrene poetne
procjene i samo kod pacijenata s velikom traumom, kod pacijenta s potekoama
disanja, znakovima loe prokrvljenosti te kada postoji veliki generalizirani meha-
nizam nastanka ozljede (pad s velike visine, sudar automobila). Kod pacijenata s
izoliranom ili manjom traumom, umjesto brzog trauma pregleda obavlja se ciljani
fizikalni pregled samo ozlijeenog dijela tijela. Iako je korisno imati informaciju o
razlogu stradavanja ili o dotadanjem zdravstvenom stanju, dobar dio slike moe
PREGLED OZLIJEENE
se prikupiti na temelju izgleda pacijenta, razgovora s pacijentom ili obitelji i izgleda

mjesta dogaaja.
OSOBE
OPREMA
D
uga daska / vakuum madrac / prsluk za imobilizaciju i izvlaenje / rasklopna
nosila
Ovratnik
Stetoskop
kare
Zavoji / sanitetski materijal
Udlage
108

POETNA PROCJENA
U ovoj fazi procjene kod pacijenta se rjeavaju sve prijetnje dinim putovima,
disanju i krvotoku. Pacijent mora dobiti kisik i bit e mu imobilizirana kraljenica.
Definiranje stanja koja ugroavaju ivot temelj je za odluku o dodatnim resursima i
prioritetima transporta.
SAETAK:
1. Glava (slika 20.1.).
-vidljive ozljede
-krvarenje
2. Vrat
- deformiteti/osjetljivost
Slika 20.1.
- vene vrata/traheja
S.
IMOBILIZACIJA VRATNE KRALJENICE
A.
3. Prsni ko (slika 20.2.).
PREGLED OZLIJEENE
- inspekcija/ozljede
- osjetljivost, krepitacije, nestabilnost
OSOBE
Slika 20.2.
- auskultacija disanja
M.
- auskultacija srca
- perkusija ako je potrebna
4. Trbuh (slika 20.3.). P.

- inspekcija/ozljede
Slika 20.3. - mekan, tvrd, distendiran
- osjetljivost L.
5. Zdjelica (slika 20.4.).
E.
- vidljive ozljede
- osjetljivost, nestabilnost, krepitacije
Slika 20.4.
109

6. Noge (slika 20.5.).
- vidljive ozljede
- deformiteti, osjetljivost, krepitacije,

nestabilnost,krvarenje
- pulzacije, motorika, senzibilitet

Slika 20.5.
7. Ruke (slika 20.6.).
- vidljive ozljede
- deformiteti, osjetljivost, krepitacije,

nestabilnost,krvarenje
- pulzacije, motorika, senzibilitet

Slika 20.6.
8. PREMJETAJ OZLIJEENOG poznatim tehni-

kama okretanja po osi ili podizanja (slika 20.7.)
PREGLED OZLIJEENE
OSOBE
Slika 20.7.
9. Lea (slika 20.8.).
-vidljive ozljede
-deformiteti
Slika 20.8.
10. Zbrinuti ozljede otkrivene brzim prvim

pregledom.
11. TRANSPORT U VOZILO (slika 20.9.).
Slika 20.9.
110

UPOZORENJE: Ne primjenjivati log roll postupak kod pacijenata s ozljedom
zdjelice ili prijelomima obje natkoljenice. U tom sluaju za prebacivanje pacijenta
na dugu dasku ili vakuum madrac potrebno je koristiti rasklopna nosila.
12. Dokumentacija.

Zid prsnog koa starijeg pacijenta manje je podatan ili manje gibljiv, pa lake dolazi
do tekih ozljeda poput loma rebara, nestabilnog prsnog koa, kontuzija srca i pneu-
motoraksa, to medicinsko osoblje treba imati na umu.
PONOVNE PROCJENE
Trajno nadzirati stanje pacijenta. Ukoliko bi se tijekom vremena stanje pacijenta

pogoralo, odmah se vratiti poetnoj procjeni i ponovno provjeriti dine putove,
disanje i krvotok.
PREGLED OZLIJEENE
VANE NAPOMENE
OSOBE
P
rocjenu treba voditi kao to je opisano, bez preskakanja koraka, pa e ozljede biti
otkrivane i rjeavane sustavnim pristupom.
T ijekom brzog prvog pregleda nadzirati ABC stanje pacijenta te u sluaju pogora-
nja odmah prekinuti pregled i zapoeti zbrinjavati problem.
K
od pacijenata s rizikom od nastanka oka ili sa znacima razvijanja oka potrebno
je uspostaviti dva venska puta kanilama irokog promjera i zapoeti nadoknadu
tekuine.
K
ada je mogue pacijentu skinuti odjeu, zbog odgovarajueg pregleda i pregleda
tijela.
111

POGLAVLJE 21.
DRUGI PREGLED ILI DETALJNI FIZIKALNI PREGLED
KLJUNI POJMOVI
Abrazije (oguljotine)
Opekline
Kontuzije (udarci)
Krepitacije
Deformiteti
Laceracije (razderotine)
Paradoksalni pokreti
Penetracije (prodori)
Ubodi
Oticanje
Osjetljivost
PREGLED OZLIJEENE
Termoregulacija
OSOBE
CILJ: utvrditi sve pacijentove ozljede, kada za to ima vremena (npr. tijekom dueg
transporta)
UVOD
Detaljan fizikalni pregled kod veine teko ozlijeenih pacijenata izvodi se tijekom
prijevoza u zdravstvenu ustanovu. Sva stanja opasna po ivot ve su trebala biti
otkrivena i zbrinuta prije poetka detaljnog fizikalnog pregleda, tj. tijekom poetne
procjene ili brzog prvog pregleda. Svrha je detaljnog fizikalnog pregleda otkrivanje
svih ozljeda pacijenta. Meutim, isto se moe preskoiti ako se medicinsko osoblje
mora posvetiti zbrinjavanju i osiguranju dinih putova, disanja i krvotoka. Neke e
ozljede zbrinuti tim izvanbolnike hitne medicinske slube, a one koje e se trebati
zbrinuti u bolnici moraju biti popraene usmenim i pismenim izvjeem medicinske
sestre/medicinskog tehniara izvanbolnike hitne medicinske slube.
112

POSTUPAK: drugi pregled ili detaljan fizikalni pregled

2. Uspostaviti nadzor nad ivotnim funkcijama postavljanjem pulsnog oksimetra,

kapnometra, uspostavljanjem nadzora srane akcije EKG monitorom.
Obrazloenje: U sluaju da je u meuvremenu dolo do pogoranja stanja pacijenta,

poetna procjena moe otkriti opasnosti po ivot. Ukoliko se otkrije opasnost po
ivot, odmah zapoeti zbrinjavanje i/ili transport.
3. Poeti od glave. Palpirati i promatrati traei ozljede, ukljuivo krepitacije kosti-

ju lubanje i kostiju lica. Pregledati ui i nos s obzirom na odstupanja od normal-
nog, te krvarenje ili drenau cerebrospinalnog likvora. Pregledati usnu upljinu
s obzirom na slomljene zube, strana tijela, razderotine jezika, te neuobiajeni
zadah. Pregledati oi s obzirom na veliinu zjenica i reakciju na svjetlo.
Obrazloenje: Procjena poinje od glave kako niti jedna ozljeda ne bi promakla

preskakanjem s jednog dijela tijela na drugi.
4. Pregledati vrat traei ozljede, nabreknutost jugularnih vena, devijaciju duni-
PREGLED OZLIJEENE
ka i krepitacije (kripanja) vratnih kraljeaka.
Obrazloenje: Ovratnik onemoguava pregled podruja vrata; ako nije postavljen
OSOBE
okovratnik koji ima slobodna podruja sa strane kako bi omoguio vizualizaciju vrata
bez skidanja ovratnika.
5. Pregledati prsni ko traei sve ozljede, krepitacije, paradoksalne pokrete i

umove disanja.
Obrazloenje: Ozljede prsnog koa mogu biti opasne po ivot i treba ih otkriti na
vrijeme te zapoeti njihovo zbrinjavanje.
6. Pregledati trbuh traei odstupanja od normalnog, procjenjujui tvrdou,

osjetljivost i distenziju trbune stjenke.
Obrazloenje: Ozljede trbunih organa mogu uzrokovati znatno unutarnje krvarenje

i moraju se otkriti to je mogue prije.
7. Pregledati zdjelicu traei ozljede promatrajui i lagano pritiui zdjeline

kosti prema dolje. Obratiti panju na bilo kakvu bol, osjetljivost ili odsustvo
pokreta Ukoliko je brzim prvim pregledom uoena nestabilnost zdjelice NE
ponavljati pregled.
113

Obrazloenje: Ponovni pregled nestabilne zdjelice moe pogorati ozljedu.
8. Pregledati sva etiri ekstremiteta traei sve ozljede, te procjenjujui distalno

bilo, motoriku funkciju i osjet.
Obrazloenje: Odsustvo pokreta ili osjeta moe ukazivati na ozljedu kraljenice.
9. Ukoliko to vrijeme dozvoljava, zbrinuti ozljede naene detaljnim fizikalnim

pregledom koji ukljuuje i neuroloki pregled (slika 21.1.). Zbrinjavanje moe
ukljuivati postavljanje zavoja i udlaga.
10. Dokumentacija.
Obrazloenje: Od iznimne je vanosti zabiljeiti sve

uinjeno i zapaeno kako bi se dobio uvid u tijek
dogaaja.
Trbuni miii djece slabo su razvijeni pa su djeca

sklonija ozljedama toga podruja. esto pregledava-
ti trbuh traei ozljede trbune stijenke i organe.
Slika 21.1.
PREGLED OZLIJEENE

OSOBE
Termoregulacijski sustav starijih pacijenata esto zakazuje. Ako im se skine odjea

zbog pregleda ti pacijenti ne mogu zadrati tjelesnu toplinu. Obavezno pacijenta
pokriti dekom, kako bi se sprijeila drhtavica i pothlaivanje.
PONOVNE PROCJENE
Ukoliko se u bilo koje vrijeme stanje pacijenta pogora, vratiti se na poetnu procje-
nu i ponovno procijeniti dine putove, disanje i krvotok. Moe biti neophodno zau-
staviti daljnju procjenu i zbrinjavanje i pristupiti hitnom transportu. Detaljni fizikalni
pregled (sekundarni pregled) obino se dovrava tijekom prijevoza za bolnicu i moe
se u sluaju dugotrajnog prijevoza i ponoviti.
114

VANE NAPOMENE
P
rocjenu treba voditi kao to je opisano, bez preskakanja koraka pa e ozljede
biti otkrivane sustavnim pristupom koji vodi osigurava pravovremeno uoavanje i
zbrinjavanje ozljeda prema stupnju ugroenosti pacijenta.
K
ada je to mogue, zbog odgovarajueg pregleda tijela pacijentu skinuti odjeu,
pazei pritom na mogui razvoj hipotermije.
U
spostaviti nadzor nad ivotnim funkcijama postavljanjem pulsnog oksimetra,
kapnometra, uspostavljanjem nadzora srane akcije EKG monitorom.
PREGLED OZLIJEENE
OSOBE
115

POGLAVLJE 22
TRAJNI NADZOR
KLJUNI POJMOVI
Nadzor
Perfuzija
Naknadne procjene znakova ivota
CILJ: uspjeno obaviti ponovnu procjenu pacijenta, primijetiti promjene u dinim

putevima, disanja i krvotoka, ivotnih znakova ili fizikom izgledu pacijenta
UVOD
Nadzor omoguava ponovnu procjenu znakova i simptoma pacijenta, te procjenu

uinkovitosti intervencije. Nadzor se obino vri nakon zavrenog zbrinjavanja paci-
jenta, ali se moe raditi uvijek kada je dolo do promjene stanja pacijenta. Nadzor
se treba zavriti do dolaska u bolnicu, osim kada to zbog odravanja ivota nije
mogue.
PREGLED OZLIJEENE
OSOBE
OPREMA
Tlakomjer
Stetoskop
Pulsni oksimetar
EKG monitor
PROCJENA
Nadzor poinje ponovnom procjenom pacijenta. Problemi s dinim putevima, disa-

njem ili krvotokom moraju se zbrinjavati odmah. ivotni se znaci ponovno procje-
njuju i biljee se promjene. To je vrijeme kada se stvaraju obrasci do tada procijenje-
nih ivotnih znakova. Ciljani fizikalni pregled mora se ponavljati kako bi se odredila
mogua potreba za dodatnim postupcima (vidjeti Poglavlje 21).
116

POSTUPAK: trajni nadzor

12. Ponovno procijeniti stupanj svijesti koritenjem AVPU metode

(vidjeti Poglavlje 20)
Obrazloenje: Promjene mentalnog statusa mogu ukazivati na poboljanje ili pogor-

anje neurolokih funkcija pacijenta, o emu se mora izvijestiti bolnicu.
13. Ponovno procijeniti dine putove, disanje i krvotok. Odravati dine putove
prohodnim, po potrebi potpomagati disanje ventiliranjem pacijenta ili pri-
mjenom dodatnog kisika. Ponovno procijeniti jainu bila i boju, temperaturu i
izgled koe. Uvjeriti se da je krvarenje pod kontro-
lom (slika 22.1).
Obrazloenje: Svaka promjena dinih putovaa, disa-

nja ili krvotoka moe biti opasna po ivot.
14 Ponovno odrediti prioritete u zbrinjavanju paci-

jenta.
PREGLED OZLIJEENE
Obrazloenje: Ukoliko se stanje pacijenta pogora-
va, moda e biti neophodno promijeniti prioritete
OSOBE
ili odluku o transportu. Kritini pacijenti moraju se
transportirati odmah, sigurnim i brzim nainom.
15 Procijeniti ivotne znakove, ukljuivo brzinu

Slika 22.1 disanja, brzinu otkucaja srca i krvni tlak (slika
22.2).
Obrazloenje: Ovaj drugi set ivotnih zna-

kova, nazvan naknadne procjene znakova
ivota, koristi se za utvrivanje obrasca
stanja pacijenta.
16. Ponoviti ciljani fizikalni pregled

oteenog tjelesnog sustava ili podruja.
Ciljani fizikalni pregled ukljuuje inspekci-
ju i palpaciju upravo tog podruja, kao to
je trbuh ili prsni ko. Ukoliko je detaljan
Slika 22.2
117

fizikalni pregled ve obavljen, treba ga ponoviti (slika 22.3).
Obrazloenje: Fizikalni se pregled ponav-

lja kako bi se ustanovile sve promjene u
stanju pacijenta koje bi medicinska se-
stra/medicinski tehniar hitne medicinske
slube trebali rjeavati.
17. Provjeriti intervencije kako bi bili

sigurni da postupci pomau pacijentu
i da su i nadalje u skladu sa stanjem
Slika 22.3 pacijenta
Obrazloenje: Postupak moe postati i tetan ako se ne nadzire paljivo, npr. ako
nestane kisika u boci ili udlaga remeti distalni krvotok.
18. Dokumentacija.

PONOVNE PROCJENE
PREGLED OZLIJEENE
Nadzor se mora ponavljati svakih 5 minuta za kritine pacijente i svakih 15 minuta

za stabilne pacijente.
OSOBE
Bez odgovarajue opreme maloj se djeci ne moe izmjeriti krvni tlak. Perfuzija
(prokrvljenost) se umjesto toga moe procijeniti i ponovno procijeniti koritenjem
distalnog bila, boje koe i vremena kapilarnog punjenja.
VANE NAPOMENE
O
bvezno ponovno procijeniti sve postupke zbrinjavanja. Moe doi do situacija da
zbrinjavanje pone ugroavati pacijenta, poput nedostatka kisika u boci ili tijesno
privrena udlaga koja remeti krvotok.
U
sluaju znaajne promjene stanja pacijenta kontaktirati nadlenu osobu u hit-
nom bolnikom prijemu. Hitni prijem bolnice treba vremena za pripremu odgova-
rajuih uvjeta za pacijenta.
118

POGLAVLJE 23
PREGLED OZLIJEENE OSOBE U NESREI BEZ ZNAAJNOG

MEHANIZMA NASTANKA OZLJEDE
KLJUNI POJMOVI
Hipoventilacija
ivotna opasnost
Mehanizam nastanka ozljede
CILJ: uspjeno pregledati lake ozlijeene osobe bez znaajnog mehanizma na-
stanka ozljede
UVOD:
Nisu svi ozlijeeni ivotno ugroeni. Mnogi imaju manje ozljede koje pravilnom
procjenom i intervencijama mogu biti zbrinute na mjestu dogaaja. Informacije
povezane s uzrokom nesree ili samim mehanizmom nastanka ozljede, kao i povijest
bolesti, esto se mogu dobiti i od samog pacijenta.
PREGLED OZLIJEENE
OSOBE
PREGLED:
Pregled ozlijeenog pacijenta zapoinje procjenom mjesta dogaaja. Budui da je

lake ozlijeen pacijent naelno pri svijesti, moe opisati mehanizam nastanka ozlje-
de i glavni problem. Sve ozlijeene pacijente treba zbrinuti jer i beznaajni mehaniz-
mi nastanka ozljede mogu uzrokovati ozbiljne ozljede, koje treba otkriti to je prije
mogue. Nakon poetne procjene, slijedi ciljano uzimanje povijesti bolesti i fizikalni
pregled pacijenta. Kada se utvrdi na to se pacijenta ali, kao to je bol u skonom
zglobu nakon pada s male visine, uslijediti e ciljana procjena te specifine ozljede i
zbrinjavanje na mjestu dogaaja kako bi se bol umanjila.
119

POSTUPAK: pregled lake ozlijeene osobe bez znaajnog mehanizma nastanka
ozljede

2. Procijeniti mjesto dogaaja. Najee se mjesto dogaaja moe procijeniti za

vrijeme dok mu se prilazi. Uvjeriti se da je mjesto sigurno i bez opasnosti. Uo-
eni predmeti ili tragovi na mjestu dogaaja pomau da se utvrdi mehanizam
nastanka ozljede. Utvrditi broj pacijenata i potrebu za dodatnom pomoi od
strane policije ili vatrogasaca. Ukoliko je pomo potrebna pozvati je odmah.
Obrazloenje: Nakon to se uspostavi kontakt s pacijentom teko je napustiti ga

kako bi se pregledalo mjesto dogaaja.
3. Pristupiti pacijentu sprijeda ili sa strane, predstaviti se i upozoriti ga da se ne

mie.
Obrazloenje: Za pretpostaviti je da svi ozlijeeni pacijenti potencijalno mogu imati

ozljedu kraljenice. Dolazak sprijeda umanjuje mogunost da unesreeni okrene gla-
vu kako bi pogledao medicinskog djelatnika i na taj nain ugrozio vrat i kraljenicu.
PREGLED OZLIJEENE
4. Dok se ne utvrdi uzrok ozljede i glavni problem pacijenta, vratna kraljenica se

mora runo stabilizirati (slika 23.1).
OSOBE
5. Verbalizirati opi dojam o pacijentu, s osvrtom

na stupanj ozlijeenosti i druge oite nalaze,
poput poloaja i okruenja u kojem se nalazi.
Obrazloenje: Verbalizacijom osnovnih dojmova

pomae da se ostali lanovi tima pripreme za po-
stupke zbrinjavanja.
6. Utvrditi stupanj svijesti pacijenta koristei AVPU

metodu. Ta osnovna procjena koristi se za utvri-
vanje budnosti (eng. alert) pacijenta, odgovora
na verbalne podraaje (eng. verbal), reagiranja
na bolne (eng. pain) podraaje ili odsutnosti
Slika 23.1 odgovora (eng. unresponsive) na podraaje.
7O
sigurati dine putove. Ukoliko dini putovi nisu otvoreni, otvoriti ih potiskiva-
njem donje eljusti prema naprijed te po potrebi postaviti orofaringealni tubus i/
ili aspirirati.
120

Obrazloenje: Pregled se ne nastavlja ukoliko dini putovi nisu osigurani. Meutim,
u ovih pacijenata zbrinjavanje dinih putova najvjerojatnije nee biti potrebno.
8. Utvrditi glavni problem ili postojanje ivotno ugroavajueg stanja. Uglavnom

je pacijent u kontaktu te ga se moe pitati o glavnom problemu. U suprotnom
sluaju, traiti pokazatelje koji mogu upuivati na ozljedu kao i na mehanizam
nastanka ozljede
Obrazloenje: Utvrivanje glavnog problema odredit e redoslijed i hitnost postu-

paka.
9. Procijeniti brzinu i kvalitetu disanja. Volumen udaha procjenjuje se promatra-

njem podizanja i sputanja prsnog koa. Uvjeriti se da je um disanja prisutan i
ravnomjeran. Primijeniti kisik.
Obrazloenje: Mora se osigurati primjereno i uinkovito disanje prije nego li se

prijee na druge postupke. ak i pacijenti s manjim ozljedama mogu zahtijevati
primjenu kisika.
10. Palpirati centralno i periferno bilo procjenjujui brzinu, punjenost i ritmi-

nost. ProcijenitI boju, temperaturu i izgled koe. Zbrinuti vanjska krvarenja
izravnim pritiskom na mjesto krvarenja. Zapoeti zbrinjavanje stanja oka
postavljenjem pacijenta u Trandeleburgov poloaj. Velika krvarenja mogu biti
PREGLED OZLIJEENE
uoena nakon razotkrivanja pacijenta ili palpacijom i nalazom tragova krvi na
rukavicama medicinskog djelatnika (slika 23.2).
OSOBE
Obrazloenje: Krvarenje se smatra i-
votno ugroavajuim stanjem i mora biti
pod kontrolom prije bilo kakve daljnje
procjene stanja.
Slika 23.2
11. Utvrditi prioritete u zbrinjavanju pacijen-

ta i odluiti o transportu.
Obrazloenje: Pacijenti s problemima pro-

hodnosti dinih putova, disanja i cirkulacije
Slika 23.3
121

moraju se nakon primarnog zbrinjavanja brzo pripremati za prijevoz. Ipak, ozlije-
eni pacijenti bez znaajnog mehanizna nastanka ozljede esto su stabilni, mogu se
zbrinuti na licu mjesta i transportirati uz manji stupanj hitnosti.
Gore navedeni postupci, od utvrivanja odgovora pacijenta do odluke o prijevozu,

ine osnovnu razinu procjene i oivljavanja.
12. Provesti ciljanu procjenu ozlijeenog dijela tijela, navoeni tegobama koje
izraava pacijent. Procijeniti ozljedu inspekcijom i palpacijom. Obratiti po-
zornost na postojanje modrica, deformiteta, boli, oticanja ili krvarenja (slika
23.3).
Obrazloenje: Procjena ozljeenog podruja odredit e prikladan nain zbrinjava-

nja, kao to je postavljanje udlaga i zavoja.
13. Procijeniti osnovne ivotne znakove, ukljuujui disanje, bilo, procjenu koe,
zjenice, i krvni tlak.
Obrazloenje: ivotni znakovi pomoi e stvoriti cjelokupnu sliku prilikom procjene

stanja pacijenta te dodatno potvrditi da je ozljeda laka.
14. Saznati SAMPLE podatke to ukljuuje znakove i simptome (eng. signs and
symptoms), alergije (eng. allergies), lijekove (eng.medication), dosadanje
bolesti (eng. past medical history), zadnji unos hrane (eng. last oral intake) i
PREGLED OZLIJEENE
dogaaje koji su prethodili (eng. events). Ovi podaci se mogu dobiti od paci-
jenta ukoliko je pri svijesti, lanova obitelji, oevidaca i svjedoka.
OSOBE
Obrazloenje: Iako uzimanje SAMPLE podataka kod manjih ozljeda nije toliko vano
kao kod veih ozljeda, te informacije mogu pomoi pri stvaranju ope slike o stanju
pacijenta. Npr. ako pacijent djeluje previe uzrujano zbog male ozljede, a utvrdi
se da pati od anksioznog poremeaja, to moe pomoi pri razumijevanju njegova
straha i smirivanju stanja.
Karotidno i radijalno bilo teko se pronalazi u male djece. Preporueno mjesto za

palpaciju bila kod male djece je brahijalna arterija.
POSEBNOSTI VEZANE ZA STARIJU DOB
Stariji pacijenti esto imaju kronine bolesti koje mogu uzrokovati nastanak ozljede.
122

Npr. pacijent je mogao osjetiti bolove u
prsima prije nego li je izazvao sudar ili je
moda prenaglo ustao te dobio vrtoglavi-
cu, to je moglo uzrokovati pad.
15. Zbrinuti ozljedu povijanjem i/ili imo-

bilizacijom zavisno od situacije i tipa
ozljede (slika 23.4).
Obrazloenje: U veini sluajeva, zbri-

Slika 23.4
njavanje smanjuje samo rizik od daljnjeg
ozljeivanja, ve i ublaava boli.
16. Prirediti pacijenta za transport

(slika 23.5).
Obrazloenje: Veinu pacijenata koji su

pretrpjeli bilo kakvu ozljedu trebat e
transportirati na daljnju obradu u bolnicu.
17. Dokumentacija.
Slika 23.5 Obrazloenje: Od iznimne je vanosti

zabiljeiti sve uinjeno i zapaeno kako bi se dobio uvid u tijek dogaaja.
PREGLED OZLIJEENE
OSOBE
VANE NAPOMENE
1. Prilikom zbrinjavnja pacijenata s lakim ozljedama esto se zaboravi na mogu-

nost ozljeivanja vratne kraljenice te se na vrijeme ne zapone runa stabiliza-
cija. esto lanovi hitnog medicinskog tima zapoinju razgovor s pacijentom o
nesrei i ozljedama dok se pacijenti kreu, prije nego li se kraljenica osigura.
Ozlijeenima je po dolasku na mjesto nesree potrebno odmah stabilizirati
vratnu kraljenicu. Ukoliko se kasnije utvrdi da ne postoji mogunost ozljede
vrata i lea, runa stabilizacija se moe prekinuti.
2. Mnogi hitni medicinski timovi propuste temeljito procijeniti mehanizam nastanka

ozljede. Kada pacijent djeluje ozljeeno, hitni medicinski tim prilazi direktno pa-
cijentu i zbrinjava ga, ne vraajui se na evaluaciju mogunosti nastanka ozljeda
na osnovu uinka mehanike sile na tijelo ozlijeenog. Zato je vano procijeniti
mjesto dogaaja prije nego li se uspostavi kontakt sa pacijentom.
123

POGLAVLJE 24.
PREGLED OZLIJEENE OSOBE U NESREI SA ZNAAJNIM

MEHANIZMOM NASTANKA OZLJEDE
KLJUNI POJMOVI
Poremeaj mentalnog statusa
Inspekcija
CILJ: uspjeno pregledati pacijenta ozlijeenog u nesrei sa znaajnim mehaniz-

mom nastanka ozljede.
UVOD
Pregled ozlijeenog pacijenta usmjeren je na zatitu vratne kraljenice, prepozna-

vanje i zbrinjavanje ivotno ugroavajuih ozljeda i brzi transport u odgovarajuu
ustanovu. Pacijenti sa znaajnim mehanizmom nastanka ozljede esto imaju po
ivot opasne ozljede. Opasnosti po ivot i poremeaji mentalnog statusa, dinih
PREGLED OZLIJEENE
putova, disanja ili cirkulacije moraju biti zbrinuti odmah po otkrivanju. Nasuprot
tome, minimalne ozljede poput oguljotina moraju biti dokumentirane, ali ne trebaju
OSOBE
biti zbrinute odmah. Iako su sve informacije vezane za uzrok nesree, mehanizam
nastanka ozljede te povijest bolesti od velike pomoi, kod pacijenta bez svijesti
esto se nee moi dobiti. Zbog toga e vei dio procjene ozlijeenog pacijenta biti
skup fizikih nalaza na pacijentu i tragova na mjestu dogaanja.
OPREMA
Ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice
Duga daska za imobilizaciju kraljenice
Boni stabilizatori glave i vrata
Ljepljiva traka irine 6-8 cm
Remenje
Tlakomjer
124

Stetoskop
Baterijska svjetiljka
Zavoji
Kisik i prikladni nastavci
Samoirei balon s maskom i rezervoarom
Maska sa jednosmjernom valvulom
POETNA PROCJENA
Procjena ozlijeenog poinje procjenom mjesta dogaaja. Kontakt s ozlijeenim

ne bi trebalo uspostavljati dok god se ne prepoznaju i ne uklone sve opasnosti na
mjestu nesree, utvrdi broj ozlijeenih te pozove dodatna pomo ukoliko je to po-
trebno. Jednom kada se ostvari kontakt sa pacijentom bit e teko iskljuiti se radi
procjene mjesta dogaaja. Posljedice mogu biti opasne za hitni medicinski tim kao i
za pacijenta.
Znaajan mehanizam ozljede ukljuuje ispadanje iz vozila, smrtni sluaj u istoj kabini
PREGLED OZLIJEENE
vozila, pad sa visine vee od 4,5 metara, prevrtanje vozila, sudar automobila pri
velikim brzinama, nalet vozila na pjeaka motociklistike nesree, odsustvo reakcije
OSOBE
ili poremeaj mentalnog statusa/stanja svijesti, penetracijske ozljede, ozljede glave,
prsa, trbuha, npr. ubodne ili rane vatrenim orujem. Dodatni znaajni mehanizmi
ozljeda u djece ukljuuju pad sa visina vee od 3 metra, biciklistike nesree i sudar
automobila pri srednjim brzinama.
Kada procjenjujemo pacijenta s bilo kojim od gore navedenih mehanizama nastanka

ozljede, uvijek treba imati na umu da se radi o znaajnom mehanizmu nastanka
ozljede te oekivati i tee ozljede koje ne moraju biti vidljive na prvi pogled. Zato se
je potrebno usmjeriti na brzu procjenu i zbrinjavanje stanja koja ugroavaju ivot te
brzu pripremu za transport. Detaljna procjena biti e uinjena tijekom transporta u
bolnicu ukoliko to dozvoli vrijeme.
125

POSTUPAK: procjena pacijenta sa znaajnim mehanizmom nastanka ozljede
Obrazloenje: Rukavice i zatita za oi su minimalni zahtjev ukoliko postoji krv ili

izluevine, kako bi izbjegli izloenost zaraznim bolestima.
2. Procijeniti mjesto dogaaja. Utvrditi je li mjesto sigurno. Iskoristiti tragove na-

ene na mjestu dogaanja kako bi se utvrdio mehanizam nastanka ozljede, kao
to je pad ili sudar automobila. Utvrditi broj pacijenata i potrebu za dodatnom
pomoi, kao to je npr. prometna policija. Ako je potrebna, pozvati je odmah.
Obrazloenje: Kada se uspostavi kontakt s pacijentom biti e teko napustiti ga radi

procjene situacije.
3. Prii pacijentu sprijeda, predstaviti se i objasniti da se ne pomie. ak i ako se

ini da je pacijent bez svijesti i dalje postoji mogunost da uje dolazak medi-
cinskog djelatnika i okrene se prema njemu.
Obrazloenje: Uvijek treba imati na umu mogunost ozljeivanja kraljenice. Prila-

zei pacijentu sprijeda smanjuje se mogunost da e on pomicanjem glave ili tijela
pogorati postojeu ozljedu.
4. Direktno runo stabilizirati vratnu kraljenicu (slika 24.1.).

PREGLED OZLIJEENE
Obrazloenje: Treba uvijek pretpostaviti da ozlijeeni pacijent sa znaajnim meha-

nizmom ozljede vjerojatno ima i ozljedu kraljenice. Gotovo sve ozlijeene pacijente
OSOBE
potrebno je postaviti na dugu dasku za imobilizaciju kraljenice.
5. Verbalizirati vlastiti dojam o pacijentu.
Obrazloenje: Verbalizacijom osnovnih

dojmova upozoravaju se svi lanovima
tima i pripremaju na zajedniki pristup
ozlijeenom.
6 Utvrditi stupanj svijesti pacijenta kori-

stei AVPU metodu. Ova osnovna pro-
cjena koristi se za utvrivanje budnosti
Slika 24.1. (alert) pacijenta, odgovora na verbalne
podraaje (verbal), reagiranje na bolne
(pain) podraaje ili odsustva odgovora
(unresponsive) na podraaje.
126

Obrazloenje: Osnovna procjena stanja svijesti potrebna je da bi se utvrdilo je li
pacijent u stanju odgovarati na ostala pitanja. Poremeaji stanja svijesti upuuju na
ozbiljnost situacije.
7. Osigurati prohodnost dinih putova. Ukoliko put nije otvoren, otvoriti ga poti-
skivanjem donje eljusti prema naprijed.
8. Ukoliko je potrebno oistiti dine putove runo ili aspiracijom te postaviti po-
staviti orofaringealni tubus.
Obrazloenje: Procjena se ne smije nastavljati ukoliko nije osigurana prohodnost

dinih putova.
9. Procijeniti brzinu i kvalitetu disanja. Primjeren dini volumen procjenjuje se

promatranjem podizanja i sputanja prsnog koa. Uvjeriti se da je um disanja
prisutan obostrano i ravnomjeran. Primijeniti kisik.
10. Promjena poloaja pacijenta moe pomoi pri odravanju prohodnosti dinih
putova i samog disanja.
Obrazloenje: Prije daljnje procjene mora se osigurati primjereno disanje.
11. Provjeriti centralno i periferno bilo (brzina, punjenje i ritminost). Procije-

niti boju, temperaturu i izgled koe. Kontrolirati vanjska krvarenja izravnim
PREGLED OZLIJEENE
pritiskom na mjesto krvarenja ili preko komprese. Zapoeti zbrinjavanje stanja
oka, ako treba postavljenjem pacijenta u Trendelenburgov poloaj. Velika kr-
OSOBE
varenja mogu biti uoena razotkrivanjem pacijenta ili palpacijom i tragovima
krvi na rukavicama medicinskog djelatnika.
Obrazloenje: Krvarenje se smatra ivotno ugroavajuim stanjem i mora biti pod

kontrolom prije nego li se nastavi daljnja procjena stanja.
12. Utvrditi prioritete u zbrinjavanju i odluiti o transportu pacijenta.
Obrazloenje: Pacijenti s ugroenim dinim putovima, disanjem i cirkulacijom mo-

raju se brzo zbrinuti i pripremiti za prijevoz.
Gore navedeni postupci od utvrivanja stanja svijesti do odluke o prijevozu ine

osnovnu procjenu i oivljavanje.
13. Ponovno provjeriti i procijeniti mehanizam nastanka ozljede.
Obrazloenje: Dodatne informacije esto se ne mogu saznati odmah po dolasku pa

ih treba ponovno pokuati dobiti od prisutnih osoba. Npr. moe nam se initi da je
bolesnik pao s ljestava. No, oevidac moe rei da je pacijent pao s krova, a tijekom
127

pada samo sruio ljestve. Ta nova obavijest moe znaajno promijeniti interpretaciju
moguih ozljeda.
14. Postaviti ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice nakon to se pregleda

vrat.
Obrazloenje: Imobilizacija kraljenice najvjerojatnije je indicirana, a postavljanje

ovratnika ograniit e pomicanje vrata pacijenta.
15. Zapoeti brzi prvi pregled inspekcijom i opipavanjem traei bilo kakva od-
stupanja od normale, kao to su krvarenja, modrice, otjecanje, deformiteti,
bol na velikim podrujima tijela ukljuujui glavu, vrat, prsa, trbuh, zdjelicu,
ekstremitete i lea.
Obrazloenje: Brzi prvi pregled treba otkriti sve ozljede koje ugroavaju ivot ili
ekstremitete, te zahtijevaju hitno zbrinjavanje ili transport. Brzi prvi pregled provodi
se samo nad teko ozlijeenim pacijentima nakon poetne procjene (vidjeti poglav-
lje 20).
16. Zbrinuti sva stanja koja ugroavaju ivot odmah nakon to su utvrena tijekom
brzog pregleda (npr. kontrola krvarenja ili uporaba okluzivnog zavoja kod
ozljede prsnog koa).
Obrazloenje: ivotno ugroavajue ozljede trebaju biti zbrinute odmah po otkriva-

PREGLED OZLIJEENE
nju.
OSOBE
17. Procijeniti ivotne znakove ukljuujui disanje, bilo, boju i izgled koe, zjenice,
i krvni tlak.
Obrazloenje: Procjena ivotnih znakova pomae u procjenjivanju stanja pacijenta,

upuujui i na one ozljede koje nisu vidljive izvana.
18. Prikupiti SAMPLE podatke. Podaci se mogu dobiti od pacijenta ukoliko je pri
svijesti, ali i od lanova obitelji, oevidaca i svjedoka.
Obrazloenje: Iako SAMPLE podaci nisu toliko vani kao kod pregleda naglo obolje-
lih osoba, dobivene informacije mogu pomoi. Npr. ukoliko se sazna da je pacijent
dijabetiar, njegovo besvjesno stanje moe biti posljedica ozljede ili hipoglikemije i
zahtijeva mjerenje razine glukoze u krvi.
19. Pripremiti pacijenta za transport.
Obrazloenje: Transport treba zapoeti odmah im su zbrinuta ivotno ugroavajua

stanja.
128

20. U toku transporta, ukoliko to okolnosti doputaju, vri se detaljan fizikalni
pregled pacijenta. Pregledavaju se ui i nos za sluaj krvarenja ili izlijevanja
likvora, usta i eventualni gubitak zuba ili prisutnost drugih sadraja; vrat i
nabreknutost jugularnih vena i pomak traheje; prsa, trbuh i zdjelica traei
novonastale modrice, krvarenja, otoke, deformitete, kripanje ili bol; pregled
ekstremiteta traei ozljede, procjenjujui bilo, motorike funkcije i osjete.
Obrazloenje: Detaljnim fizikalnim pregledom pacijenta otkrivaju se one ozljede

iji su znakovi ili previeni brzim prvim pregledom ili su nastali nakon njega. Npr.
modrice se ne pojavljuju odmah. Trbuh je u poetku izgledao normalno, ali sada se
pojavljuju modrice uslijed nepravilnog koritenja sigurnosnog pojasa. Takve modri-
ce upuuju na sumnju da se radi o unutarnjem krvarenju uzrokovanom ozljedama
unutranjih organa.
21. Dokumentacija.
Obrazloenje: Iznimno je vano zabiljeiti sve podatke kako bi se mogao pratiti tijek
dogaaja.
PONOVNE PROCJENE
Procjenu treba ponavljati svakih 5 minuta za kritine pacijente i svakih 15 minuta za
PREGLED OZLIJEENE
stabilne pacijente. Svaki pacijent treba imati minimalno dva seta izmjerenih ivotnih
znakova prije nego stigne u bolnicu. Ukoliko se stanje pacijenta u bilo kojem asu
OSOBE
pogora, odmah treba ponovno zapoeti poetnu procjenu, procjenjujui dine
putove, disanje i cirkulaciju. Ponavljanje procjene osigurava trajni nadzor nad sta-
njem pacijenta, kao i provjeru uinkovitosti provedenih postupaka. Provjeriti da je
terapija kisikom i dalje primjerena, da postavljeni zavoji i dalje uspjeno zaustavljaju
krvarenje, da udlage nisu prevrsto stegnute ako se naticanje ekstremiteta i dalje
nastavlja. Otkloniti sve uoene probleme.
POSEBNOSTI DJEJE DOBI
Dijete se esto uplai svojih ozljeda. Ukoliko je na mjestu dogaaja netko od lanova
obitelji, dopustiti im da budu u blizini djeteta kako bi ga utjeili, dok god to ne ome-
ta postupke zbrinjavanja djeteta.
Djeca mogu biti vrlo osjetljiva i osjeaju nelagodu od razotkrivanja. Kapilarno punje-
nje je relativno pouzdan pokazatelj perfuzije u djece. Procijeniti kapilarno punjenje
na distalnim dijelovima ekstremiteta kako bi se procijenilo krvotok.
129

POSEBNOSTI STARIJE DOBI
Iako neki stariji pacijenti boluju od demencije, veina ih ne boluje. Kada se primijeti
poremeaj stanja svijesti kod ozlijeenog pacijenta treba pretpostaviti da to nije
normalno stanje ve znak ozbiljne ozljede.
Mnogi stariji pacijenti imaju anatomske promjene kraljenice. Ukoliko normalna

anatomija pacijenta ne dozvoljava postavljanje ovratnika, kako bi se odralo neu-
tralan poloaj vrata treba nastaviti s runom stabilizacijom dok se ne improviziraju
drugi naini imobilizacije, poput rola runika ili deka.
VANE NAPOMENE
M
nogi hitni medicinski timovi neodgovarajue imobiliziraju vratnu kraljenicu
ozlijeenog pacijenta. Runa stabilizacija treba biti primijenjena odmah nakon
uspostave kontakta s pacijentom.
N
eki hitni medicinski timovi umanjuju znaaj mehanizma ozljede, jer je pacijent
budan i razgovara kod dolaska tima na mjesto nesree. Znaajan mehanizam na-
stanka ozljede mora probuditi sumnju na moguu ozbiljnost ozljeda kod pacijenta.
Hitni medicinski tim, a ne sam pacijent, treba utvrditi stupanj hitnosti stanja i
vjerojatnost ozbiljnosti ozljeda koje treba procijeniti i zbrinuti.
PREGLED OZLIJEENE
OSOBE
130

IV DIO
VJETINE ZBRINJAVANJA OZLIJEENIH OSOBA
U ovom dijelu opisat e se vjetine i postupci koje medicinska sestra/ medicinski

tehniar hitne medicinske slube treba poznavati i primijeniti kada se radi o oguljo-
tinama, ubodnim ranama, prijelomima te ozljedama kraljenice. Pravilno koritenje
udlaga i tehnika za imobilizaciju kraljenice ograniit e daljnja oteenja ivaca i
krvnih ila, te sprijeiti potencijalna po ivot ugroavajua krvarenja ili neuroloka
oteenja.
POGLAVLJE 25.
ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA I ZBRINJAVANJE OKA
KLJUNI POJMOVI
Trokutasta marama
Eksangvinacija (iskrvarenje)
Hemoragija
Hemostaza
Hipovolemijski ok
Zavoj
VJETINE ZBRINJAVANJA
OZLIJEENIH OSOBA
Lijeenje oka
Tahikardija
Neurovaskularna funkcija
Polu - Fowlerov poloaj
CILJ : uspjeno kontrolirati i /ili zaustaviti krvarenje te zapoeti lijeenje oka

ukoliko je potrebno.
131

UVOD
Krvarenje nastaje prekidom krvotoka zbog djelovanja tupe ili penetrirajue sile.
Poremeaji krvotoka moraju se utvrditi tijekom poetne procjene kada se u sluaju
nekontroliranog krvarenja primjenjuje postupak direktnog pritiska (vidjeti 19.
poglavlje). Opseno krvarenje moe dovesti do hipovolemijskog oka. Znakovi oka
ukljuuju promjene mentalnog statusa, tahikardiju, hladnu i ljepljivu (znojnu) kou
te hipotenziju. Ukoliko se hitno ne zapone zbrinjavanje pacijenta s krvarenjem, ono
moe dovesti do eksangvinacije (iskrvarenja) i smrti.
OPREMA
Mjere osobne zatite
Upijajui materijali, npr. sterilne komprese/gaze, prvi zavoji
Materijal za uvrivanje, npr., zavoji razliite veliine, trokutaste marame,
Jedan ili vie medicinskih djelatnika
POETNA PROCJENA
Uvjeriti se da je okolina sigurna prije nego to se zaponu postupci kontrole krvare-

nja. Kod takvih vrsta poziva izloenost velikim koliinama krvi i tjelesnih tekuina je
velika, tako da je neophodno primijeniti mjere osobne zatite. Vano je istaknuti da
prije nego to se ponu provoditi postupci kontrole krvarenja, dini putovi i disanje
moraju biti zbrinuti kako je to i navedeno u ABCDE pristupu. Jednom kad je krvare-
nje pod kontrolom ili zaustavljeno dovrava se fizikalni pregled i procjenjuju ivotni
znakovi. Prilikom poetne procjene treba imati na umu da je hipotenzija vrlo kasni
znak nastanka oka zbog krvarenja. Nekontrolirano krvarenje moe biti po ivot
OZLIJEENIH OSOBA
opasno stanje te ga je potrebno zapoeti zbrinjavati im se osiguraju dini putovi i

disanje i to bez odgaanja.
POSTUPAK: Kontrola /zaustavljanje vanjskog krvarenja i zbrinjavanje oka
Manje krvarenje se spontano zaustavi osim kod pacijenta s hemofilijom i drugim

bolestima zgruavanja krvi. Kod njih treba biti oprezan da se eventualni ugruak
ne otkloni i ponovno ne izazove krvarenje. Oprez je potreban i kod pacijenata na
trombolitikoj terapiji.
132

Vee krvarenje je potrebno aktivno zaustaviti jer su mehanizmi hemostaze organiz-
ma ovdje nedjelotvorni. Mehanizmi hemostaze u ljudskom tijelu imaju ulogu odr-
avati krv u tekuem stanju, te pri ozljedi krvnih ila zaustaviti krvarenje na mjestu
oteenja.
Obrazloenje: Rukavice i zatita za oi su minimalni zahtjev ukoliko postoji krv ili

izluevine, kako bi izbjegli izloenost zaraznim bolestima.
2. Ukoliko je mogue otkriti ranu koja krvari (slika 25.1.).
Obrazloenje: Lake je obraivati ranu koja je vidljiva.
3. Pritisnuti ranu izravno rukom s navuenom rukavicom ili preko sterilne gaze/
komprese (slika 25.2.).
4. Gazu izvaditi iz sterilnog pakiranja neposredno prije upotrebe. Drati je vrcima

prstiju (palac i kaiprst) za rubove. Moe se djelomino razmotati da joj se
povea povrina. Stranu koja e se prisloniti na ranu se ne smije dodirivati.
Obrazloenje: Gaza je pamuna tkanina preklopljena u nekoliko slojeva. titi ranu

OZLIJEENIH OSOBA
od infekcije i istodobno upija krv i druge tekuine koje izlaze iz ozlijeenog tkiva.
Krvarenje bi trebalo staviti pod kontrolu/zaustaviti to je prije mogue, da bi se
sprijeio daljnji gubitak krvi.
5. Ukoliko se krvarenje nastavlja, postaviti dodatnu sterilnu gazu i vriti direktan

pritisak na ranu preko gaze.
Obrazloenje: Jednom kada se gaza postavi na ranu, vie se ne smije skidati. Skida-
nje gaze moe prekinuti proces zgruavanja krvi i vratiti ga na poetak - normalno
taj proces traje oko 10 min.
133

6. Na pojedinim dijelovima tijela kao to su krajnji dijelovi ekstremiteta, a kada
krvarenje nije zaustavljeno prethodnim postupcima, moe se preko gaze po-
staviti smotak zavoja paralelno s uzdunom osi ekstremiteta i uvrstiti zavojem
(kompresivni zavoj).
7. Uvrstite sterilnu gazu zavojem ili trokutastom maramom (slika 25.3.).
Obrazloenje: Bez povijanja gaze zavojem, ona e otpasti te moe skinuti ugruak
koji se stvorio na mjestu ozljede.
8. Nakon postavljanja kompresivnog zavo-

ja procijeniti bilo i osjet (ispod mjesta
ozljede) kako bi se uvjerili da zavoj nije
prevrsto postavljen.
Obrazloenje: Namjera je kontrolirati /

zaustaviti krvarenje, a ne podvezati po-
druje rane.
9. Ukoliko nema znakova kotano miinih

ozljeda, ekstremitet se podigne iznad
Slika 25.3.
razine srca (slika 25.4.).
Obrazloenje: Podizanje ekstremiteta smanjuje do-

tok krvi u ekstremitet te tako moe pomoi zaustav-
ljanju krvarenja.
10. Ukoliko ovim postupkom nije dolo do kontrole/

zaustavljanja krvarenja pronai bilo na arteriji
proksimalno od mjesta ozljede te vrsto pritisnu-
ti to mjesto prstima (slike 25.5. i 25.6.).
OZLIJEENIH OSOBA
Obrazloenje: Pritisak na bilo proksimalno od

ozljede prekinuti e dotok krvi prema ozlijeenom
podruju i na taj nain smanjiti krvarenje iz rane.
Slika 25.4.
Pritisak na velike arterije (brahijalna, femoralna,
temporalna) se primjenjuje ako prethodni postupci nisu zaustavili krvarenje. Pri
tome treba poznavati toke na kojima velike arterije lee blizu kosti. Pritisak se moe
primijeniti i na gornje i na donje ekstremitete kako bi se smanjio dotok krvi, istovre-
meno vrei direktni pritisak na ranu.
11. Ukoliko se radi o krvarenju nastalom ozljeivanjem ekstremiteta imobilizirati ga.
134

Obrazloenje: Imobilizacija ozlijee-
nih udova je jedan od najboljih naina
zaustavljanja krvarenja kao i sprjeavanja
daljnjeg ozljeivanja krvnih ila slomlje-
nim dijelovima kosti. Ona ujedno sprje-
ava da aktivnost miia povea protok
krvi kroz ozlijeeni ekstremitet. Nakon
imobilizacije mora se provjeriti prisutnost
bila i osjeta distalno od ozljede.
Slika 25.5.
12. Kod jakog krvarenja koje se ne moe zau-
staviti niti jednim drugim postupkom, kod
amputacije uda ili takve ozljede kod koje e
neminovno doi do amputacije ekstremitet
se podvezuje. Pri tome se koristi ili tvorniki
napravljene trake ili traka iroka oko 5 cm
(moe posluiti trokutasta marama) koja se
postavlja neposredno iznad krvaree rane i
stee do trenutka kada krvarenje prestane.
Obavezno se mora zabiljeiti vrijeme postav-
ljanja poveske.
Slika 25.6.
Obrazloenje: Poveska potpuno prekida protok
krvi kroz ekstremitet te se postavlja samo u ekstremnim sluajevima (amputacija
ili djelomina amputacija) kada nijednim od prethodnih postupaka krvarenje koje
ugroava ivot nije zaustavljeno.
Potrebno je uvijek imati na umu da se poveska postavlja samo kada krvarenje nije
bilo mogue zaustaviti prethodnim metodama, a neposredno je ugroavalo ivot
OZLIJEENIH OSOBA
ozlijeenog.
13. Postaviti pacijenta u primjeren poloaj te krenuti u transport.
14. Ukoliko su prisutni znaci oka ili sumnja na ok, pacijentu treba osigurati kisik
maksimalne koncentracije i protoka i utopliti ga (slika 25.7.).
Obrazloenje: Poneka krvarenja biti e tako obilna da izazivaju hipotenziju i zna-

kove oka. Stoga je kisik i transport u takvim sluajevima kljuan za preivljavanje
pacijenta.
135

15. Dokumentacija.
Obrazloenje: Iznimno je vano zabiljeiti svoje

nalaze , injenice te dogaaje koji su uslijedili na
mjestu dogaaja.
Stariji pacijenti koji u svojoj anamnezi imaju sra-

ne probleme, mogu osjetiti potekoe u disanju
kada su u poloaju na leima. Unato njihovoj
hipoperfuziji zbog obilnog krvarenja, pacijenti bi
Slika 25.7.
se trebali postaviti u polu-Fowlerov poloaj (polu-
sjedei poloaj s uzdignutim uzglavljem za 45 i s blago savijenim koljenima) .
PONOVNE PROCJENE
Ponavljati procjenjivanje stabilnog pacijenta svakih 15 minuta, a nestabilnog svakih

5 minuta, ukljuujui ivotne znakove i fiziki pregled. Prije postavljanja zavoja
provjeriti da li su otklonjena sva stanja koja neposredno ivotno ugroavaju pacijen-
ta. Neodgovorno je briljivo povijati malu ranu ako pacijent ne die ili ima ostale
mnogo ozbiljnije ozljede.
Ukoliko krvarenje probija kroz zavoj, postaviti jo jednu gazu. Ne skidati namoene
gaze , jer se moe maknuti ugruak koji je poeo zatvarati ranu koja krvari.
Provjeravati neurovaskularnu funciju distalno od postavljenog krunog zavoja. Izo-

stanak bila, poremeaji osjeta (trnci, jaki bolovi) otekline koje rastu, plava koa, bli-
jeda i hladna koa, nemogunost micanja prstiju znak su da je zavoj previe stegnut i
OZLIJEENIH OSOBA
mora ga se samo popustiti bez da ga se otklanja.
VANE NAPOMENE

ienje rane se ne radi prilikom zbrinjavanja ozlijeenih u izvanbolnikim uvjeti-
ma, ali se mora izbjegavati dodatno oneienje rane.
136

POGLAVLJE 26.
PREVIJANJE RANA
KLJUNI POJMOVI
amputacija
avulzija (otrgnue)
strano tijelo u rani
previjanje
cirkumferencija
debridman (ienje rane)
sterilne gaze/komprese
okluzivni zavoj
evisceracija
hemoragija
otvorene rane
pneumotoraks
avovi
CILJ : uspjeno previjanje razliitih vrsta otvorenih rana
UVOD
OZLIJEENIH OSOBA
Otvorenim ranama smatraju se one kod kojih je prekinut kontinuitet koe. Osim to
e najee krvariti, otvorene rane imaju visoki rizik za nastanak infekcije. Kod svih
ozljeda mekih tkiva potrebno je kontrolirati/zaustaviti krvarenje te ih previti zavo-
jem kako bi se zaustavilo daljnje oteivanje unutarnjih struktura kao npr. krvnih
ila ili ivaca.
137

OPREMA
Rukavice, zatitne naoale
Apsorptivne podloge za rane sterilne gaze/komprese
Okluzivne gaze
M
aterijali za uvrivanje - ljepljive vrpce, zavoji, trokutaste marame, elastine
mreice
Sterilne fizioloke otopine kod evisceracije (otvorene ozljede trbuha)
POETNA PROCJENA
Procijeniti sigurnost okoline prije nego to se zapone s obradom rane i previja-

njem. Kod takvih vrsta poziva izloenost velikim koliinama krvi i tjelesnih tekuina
je velika tako da je neophodno primijeniti mjere osobne zatite. Vano je istaknuti
da prije nego to se ponu provoditi postupci kontrole krvarenja, dini put i disanje
moraju biti zbrinuti kako je to i navedeno u ABCDE pristupu. Jednom kad je krvare-
nje pod kontrolom ili zaustavljeno dovrava se fizikalni pregled i procjenjuju ivotnih
znakovi. Nakon kontrole/zaustavljanja krvarenja postavlja se zavoj. Zavoj mora biti
dobro privren kako bi zadrao gazu na mjestu te sprijeilo daljnje krvarenje,
oteenje ivaca ili miia.
POSTUPAK: previjanje rane
1. Primjeriti mjere osobne zatite

Obrazloenje: Minimum zahtjeva; rukavice i zatitne naoale ukoliko je prisutna krv

OZLIJEENIH OSOBA
i tjelesne tekuine kako bi se sprijeilo izlaganje zaraznim bolestima.
2. Ukoliko je mogue otkriti ranu koja krvari.
Obrazloenje: Lake je zbrinjavati ranu koja je vidljiva
3. Sterilnom gazom i kompresivnim zavojem previti ranu. Kontrolirati krvarenje

direktnim pritiskom ili preko sterilne gaze , podizanjem ekstremiteta, te priti-
skom nad arterijom ukoliko je potrebno (slika 26.1.).
Obrazloenje: Zavoj se ne bi trebalo postavljati sve dok krvarenje nije stavljeno
138

pod kontrolu. Ukoliko krv probije kroz prvu sterilnu gazu postavlja se jo jedna
povrh prve.
4. Uvrstiti sterilnu gazu na mjestu

zavojem, trokutastom maramom, lje-
pljivom vrpcom (flasterom) ili elasti-
nom mreicom. Povijanje bi trebalo
biti dovoljno vrsto (slika 26.2.) , ali
ne previe jer moe ugroziti distalni
krvotok. Popustiti zavoj ako ugroava
krvotok (slika 26.3.).
Slika 26.1.
Obrazloenje: Cilj je kontrola/zaustavljanje krvarenja i uvrivanje gaze na mjestu,

a ne zaustavljanje krvotoka.
5. Postaviti pacijenta u primjeren poloaj te zapoeti sa transportom.

OZLIJEENIH OSOBA
Obrazloenje: Pacijente koji su krvarili potrebno je transportirati u bolnicu zbog eva-

luacije ozljede, utvrivanja rizika od infekcije i potrebe za ivanjem rane.
6. Dokumentacija.
Obrazloenje: Iznimno je vano zabiljeiti svoje nalaze, injenice te dogaaje koji su

uslijedili na mjestu dogaaja.
139

POSEBNOSTI
Strano tijelo: Strano tijelo se iz rane NE vadi osim ako nije probilo obraz ili usta te
ugroava dine putove. Postupati njeno i ne potiskivati predmet prema dolje dok
se pokuava kontrolirati krvarenje. Preko i/ili sa strane stranog tijela postavlja se
sterilna gaza. Oko stranog tijela postavlja se ili vie gaza ili zavoja kako bi se izravnala
razlika izmeu rane i stranog predmeta Jedan od medicinskih djelatnika pridra-
va strano tijelo dok drugi postavlja vie slojeva gaze oko njega. Vie slojeva gaze
trebali bi zadravati strani predmet u mjestu. Mjesto u koje se strani predmet zabio
potrebno je osigurati flasterom ili ga poviti (slike 26.4. i 26.5).
Ozljede oka: Ukoliko je dolo do teeg ozljeivanja oka ili kod stranog predmeta
koji je zabijen u oko, potrebno je osigurati da se oi ne pomiu.
1. Napraviti prsten od zavoja ili probuiti rupu u sredini vie slojeva gaze kako bi
ona jabuica ostala nepokrivena (slika 26.6.).
2. Kartonsku aicu postaviti na prsten tako da se pokrije ozlijeeno oko te uvr-

stiti zavojem i flasterom. Takoer poviti neozlijeeno oko kako bi se smanjili
pokreti oka.
Avulzije (otrgnua): Oistiti povrinu rane

OZLIJEENIH OSOBA
te vratiti otkinuti komadi koe natrag u

normalnu poziciju ako je mogue. Poviti
uobiajeno.
Amputacije: Zamotati kompletno otrgnu-

te ili amputirane komade u sterilnu gazu,
kompresu te ih staviti u plastinu vreicu
i obiljeiti. Odravati amputirani dio
Slika 26.6.
140

hladnim tako da se zatvorena plastina vreica stavi u hladnu vodu/led. Amputirani
dijelovi ne smiju se moiti ili zamrznuti.
Ozljede vrata: Odmah postaviti ruku (obuenu u rukavicu) preko otvorene rane na
taj nain da je se zatvori. Tako se sprjeava ulazak zraka u vene vrata. Zamijeniti
ruku na rani okluzivnim pokrovom. Uvrstiti pokrov na mjestu pazei da se ne vri
pritisak na vene i arterije vrata. Misliti na mogunost ozljede vratne kraljenice s
obzirom na mehanizam nastanka ozljede. Kod starijih pacijenata treba biti oprezan
kod postavljanja okluzivnih pokrova na vrat kako se ne bi dogodilo da se stimulaci-
jom nervus vagusa izazove hipotenzija i gubitak svijesti. Ako se pritisak na vrat ne
moe izbjei, pacijenta treba polei kako bi se smanjio rizik od nastanka hipotenzije
i gubitka svijesti.
Otvorene ozljede prsnog koa: Otvorene ozljede prsnog koa esto predstavljaju
po ivot opasne ozljede zbog visokog rizika da nastane otvoreni pneumotoraks. Kod
otvorenog pnemotoraksa zrak svakim udahom ulazi u pleuralni prostor uz istovre-
meno povlaenje medijastinuma na zdravu stranu. Osnovni cilj zbrinjavanja otvo-
renih ozljeda prsnog koa je sprijeiti ulazak zraka u prsnu upljinu, to se postie
postavljanjem tzv. okluzivnog pokrova. Zbog opasnosti da se zbog postavljanja oklu-
zivnog pokrova razvije ventilni pneumotoraks (zrak moe ui u pleuralni prostor, ali
ne moe iz njega izai), on se lijepi s tri strane. Do postavljanja okluzivnog pokrova
jedan medicinski djelatnik na ranu postavi dlan ruke u rukavici. Drugi medicinski
djelatnik za to vrijeme priprema sterilnu gazu i najlon ili neki drugi nepropusni ma-
terijal. Na ranu se zatim prvo postavi sterilna gaza koja se pokrije tim nepropusnim
materijalom koji mora biti vei od sterilne gaze najmanje za jedan prst te mora pri-
anjati uz kou prsnog koa. Taj nepropusni materijal se potom zalijepi flasterom za
kou prsnog koa tako da se donji vanjski vrh ostavi slobodan. Na taj nain zrak pri
udahu ne moe ui u prsni koa s jedne strane, a s druge strane mu se omoguava VJETINE ZBRINJAVANJA
pasivan izlazak van. Postoje i komercijalni pokrovi s jednosmjernom valvulom to je

OZLIJEENIH OSOBA
najbolji nain pokrivanja i brtvljenja otvorene rane prsnog koa. Periodino podizati
rub pokrova da se omogui izlazak zraka iz prsne upljine.
Evisceracija sadraja trbuha: Postaviti pacijenta na lea s lagano savijenim noga-

ma u koljenima da bi se opustio pritisak na trbune miie. Fiziolokom otopinom
namoiti sterilne gaze te njima prekriti organe koji su izvan trbuha (slike 26.7.a-c.).
Prekriti trbuh pacijenta plahtom ili runikom kako bi se odrala toplina organa van
trbuha.
141

Slika 26.7a Slika 26.7b
Slika 26.7c
PONOVNE PROCJENE
Stabilnog pacijenta procjenjivati svakih 15 minuta, a nestabilnog svakih 5 minuta,

ukljuujui ivotne znakove i fizikalni pregled.
Prije postavljanja zavoja provjeriti da su otklonjena sva stanja koja neposredno
ivotno ugroavaju pacijenta. Neodgovorno je briljivo povijati malu ranu ako paci-
jent ne die ili ima druge mnogo ozbiljnije ozljede.
Ukoliko krv probija kroz zavoj, postaviti jo jednu gazu. Ne skidati namoene gaze,
jer se moe maknuti ugruak koji je poeo cijeliti pacijentovu ranu.
Izostanak bila, poremeaji osjeta (trnci, jaki bolovi), otekline koje rastu, plava koa,
OZLIJEENIH OSOBA
blijeda i hladna koa, nemogunost micanja prstiju znak su da je zavoj previe ste-
gnut i mora ga se samo popustiti bez da ga se otklanja.
VANE NAPOMENE

ienje rane se ne radi prilikom zbrinjavanja ozlijeenih u izvanbolnikim uvjeti-
ma, ali se mora izbjegavati dodatno oneienje rane.
U
koliko se rana ispire sterilnom otopinom mora se voditi rauna o tome da se
142

fizioloka otopina ne slijeva u ranu preko rukavica medicinskog djelatnika.
Jednom otvorena boca infuzijske otopine ne smatra se vie sterilnom.
P
rovjeravati neurovaskularnu funciju distalno od postavljenog krunog zavoja je
obavezna. Izostanak bila, poremeaji osjeta (trnci, jaki bolovi), otekline koje rastu,
plava koa, blijeda i hladna koa, nemogunost micanja prstiju znak su da je zavoj
previe stegnut i mora ga se samo popustiti bez da ga se otklanja.
OZLIJEENIH OSOBA
143

POGLAVLJE 27.
IMOBILIZACIJA DUGIH KOSTIJU
KLJUNI POJMOVI
Ekstremitet
Dislokacija
Udlaga
Imobilizacija
Nekroza tkiva
CILJ : uspjeno imobilizirati ozlijeeni ekstremitet.
UVOD
Znakovi mogue dislokacije ili prijeloma kao to su bol, deformitet, krepitacije ili
otekline upuuju na to da se takav ekstremitet mora imobilizirati pravilnim postav-
ljanjem udlaga za imobilizaciju. Imobilizacijom ruke ili noge sprjeava se daljnje
oteenje mekih tkiva, ivaca i krvnih ila, ublaava se bol te smanjuje krvarenje.
Udlaga se uvijek postavlja tako da zahvaa dva susjedna zgloba. Postoje mnogi tipo-
vi komercijalnih udlaga.
OPREMA
Splint udlage (Sam splint, Blue splint)

OZLIJEENIH OSOBA
Kramerove udlage
Vakuum udlage
Zavoji, trokutasta marama, flasteri
Elastini zavoj
Dva ili vie medicinskih djelatnika
144

POETNA PROCJENA
Prije nego to se zapone s imobilizacijom mora se procijeniti sigurnost. Tek kada je

izvren brzi prvi pregled te osigurani dini putovi i disanje kao i otklonjeno sve to
ugroava krvotok moe se zapoeti s imobilizacijom.
POSTUPAK: Imobilizacija dugih kosti

i tjelesne tekuine.
2. Objasniti pacijentu postupak postavljanja udlage.
Obrazloenje: Bilo kakvo manipuliranje ekstremitetom moe biti bolno. Pripremiti

pacijenta na privremenu neugodnost, uvjeravajui ga da e se nakon imobilizacije
smanjiti bol te da e se sprijeiti daljnja oteenja.
3. Jedan medicinski djelatnik rukama stabilizira kosti iznad i ispod mjesta ozljede.
Ukoliko je prisutan deformitet ili nema znakova krvotoka distalno od ozljede,
potrebno je ispraviti krajeve kosti sve dok se ekstremitet ne dovede u neutralan
poloaj ili dok se ne postigne povrat bila. Ukoliko se prilikom poravnavanja
kosti osjeti otpor, postupak treba prekinuti i imobilizirati ekstremitet u tom
poloaju (slika 27.1.).
Obrazloenje: Runa stabilizacija onemoguava kretnje i daljnje ozljeivanje nesta-

bilnim krajevima kosti.
4. Prije imobilizacije ekstremiteta mora

se procijeniti bilo, osjet i motoriki VJETINE ZBRINJAVANJA
odgovor na ozlijeenom ekstremitetu

OZLIJEENIH OSOBA
(slika 27.2.).
Obrazloenje: Odsutnost distalnog bila

je indikacija za poravnavanje/povlaenje
ekstremiteta.
5. Udlagu izmjeriti po neozlijeenom

Slika 27.1. ekstremitetu tako da bude dua od
oba susjedna zgloba izmeu kojih se
ozljeda nalazi.
145

Obrazloenje: Udlaga mora biti dovoljno
dugaka da imobilizira susjedne zglobove s
ciljem da se odgovarajue uvrsti ozlijee-
na kost.
6. Podignuti ekstremitet istovremeno

pridravajui ga na oba kraja u najvie
mogue ispruenom poloaju. Drugi me-
dicinski djelatnik postavlja udlagu ispod
ekstremiteta (slika 27.3.).
Slika 27.2.
Obrazloenje: Potpora je potrebna uvijek
kada se ozlijeeni ekstremitet pomie
kako bi se sprijeilo dodatno oteenje i
pomicanje slomljene kosti.
7. Ukoliko se upotrebljavaju blue splint

udlage uvrstiti udlagu koristei se traka-
ma s ikom koje su sastavni dio tih udla-
ga. Ukoliko se upotrebljavaju Kramerove
udlage uvrstiti udlagu krunim postavlja-
Slika 27.3.
njem elastinih zavoja oko udlage i ekstre-
miteta. Prilikom postavljanja udlaga esto e biti potrebno koristiti dvije udlage kako
bi se osigurala dobra imobilizacija ekstremiteta.
8. Udlaga mora biti vrsto privrena kako se prelomljene kosti ne bi pomicale,

ali da istovremeno nije ugroen krvotok distalno od ozljede.
Obrazloenje: Ukoliko je udlaga postavljena prevrsto, moe doi do ugroavanja

krvotoka i dodatnog ozljeivanja ekstremiteta.
OZLIJEENIH OSOBA
9. Nakon uvrenja udlage mora se ponovno

procijeniti bilo, osjet i motoriki odgovor na
ozlijeenom ekstremitetu distalno od ozljede
(slika 27.4.).
Obrazloenje: Promjene distalnog krvotoka,

promjene osjeta ili motorike mogu ukazivati da je
udlaga postavljena nepravilno, to moe izazvati
dodatno oteenje ozlijeenog ekstremiteta.
10. Dokumentacija.
Slika 27.4.
146

Obrazloenje: Iznimno je vano zabiljeiti sve nalaze, injenice te dogaaje koji su
uslijedili na mjestu dogaaja i za vrijeme transporta.
11. Odabrati primjeren poloaj za transport i krenuti u transport.
PONOVNE PROCJENE
Nakon svakog pomicanja ili premjetanja pacijenta mora se ponovno procijeniti bilo,
osjet i motoriki odgovor na ozlijeenom ekstremitetu.
Koa i meko tkivo starijih pacijenata podloniji su nastanku oteenja, tako da nepri-
mjereno postavljena udlaga moe u kratkom roku (do dvadesetak minuta) dovesti
do oteenja na onim mjestima gdje je koa u izravnom dodiru s tvrdim dijelom
udlage. To treba imati na umu prilikom imobilizacije starijih osoba te na takvim
mjestima dodatno obloiti udlagu mekim materijalima.
VANE NAPOMENE
T ijekom poetne procjene ozlijeenog ekstremiteta esti nalaz je bol, bljedilo, pa-
restezije (trnjenje), pulsiranje te neuroloka oteenja (oduzetost pokretljivosti)
ekstremiteta. To su svi znakovi koje treba traiti kako bi se ozlijeeni ekstremitet
pravilno procijenio.
K
od otvorenih prijeloma, prije nego se postavi udlaga potrebno je ranu pokriti
sterilnom gazom da bi se sprijeila daljnja kontaminacija rane. Krajevi slomlje-
nih kostiju ne smiju se gurati natrag kroz kou. Prilikom pomicanja ekstremiteta
OZLIJEENIH OSOBA
krajevi slomljenih kostiju mogu se smjestiti pod kou sami od sebe. Svakako to
zabiljeiti.
Hladan oblog na ozlijeenom mjestu moe pomoi u smanjivanju otoka.
147

POGLAVLJE 28.
IMOBILIZACIJA ZGLOBOVA
KLJUNI POJMOVI
Krepitacija
Deformitet
Dislokacija
Fraktura
Oteklina
CILJ: uspjeno imobilizirati zglob kod sumnje na frakturu ili dislokaciju
UVOD
Mogui znakovi dislokacije (iaenja) ili frakture (prijeloma) zgloba ukljuuju bol,
deformitet, krepitacije i oteklinu. Udlaga imobilizira zglob i sprjeava dodatno ote-
enje mekog tkiva, ivaca i krvnih ila. Ozlijeeni zglobovi bi se trebali postaviti u
udlagu u poziciji u kojoj je zglob naen. Susjedne (blie) kosti trebale bi biti uvre-
ne udlagom tako da se smanje pokreti u zglobu.
OPREMA
Trokutasta marama, zavoji, leukoplast
Splint udlage
OZLIJEENIH OSOBA
Kramerove udlage
Vakuum udlage
Elastini zavoj
148

POETNA PROCJENA
Prije nego to se zapone sa zbrinjavanjem pacijenta mora se procijeniti sigur-

nost mjesta dogaaja po pacijenta i sve lanove tima. Tek kada je izvren brzi prvi
pregled te procijenjeni i zbrinuti dini putovi, disanje i krvotok moe se zapoeti s
imobilizacijom.
POSTUPAK: Imobilizacija zglobova

2. Objasniti pacijentu postupak postavljanja udlage.
Obrazloenje: Bilo kakvo manipuliranje ekstremitetom moe biti bolno. Pripremiti

pacijenta na privremenu neugodnost, uvjeravajui ga da e se nakon imobilizacije
smanjiti bol te sprijeiti daljnja oteenja.
3. Jedan medicinski djelatnik rukama stabilizira kost s obje strane ozljede. Ukoliko
nema znakova krvotoka distalno od ozljede, istee zglob do granice boli da
bi postigao ispravnu anatomsku poziciju ili dok se ne pojave znakovi krvotoka
(slika 28.1.).
Obrazloenje: Runa stabilizacija kostiju prilikom pomicanja neposredno titi od

daljnjeg ozljeivanja.
4. Prije nego se zapone s imobilizacijom

potrebno je procijeniti bilo, osjetilnu i
motoriku funkciju ozlijeenog ekstre- VJETINE ZBRINJAVANJA
miteta distalno od mjesta ozljede (slika

OZLIJEENIH OSOBA
28.2.).
Obrazloenje: Odsutnost distalnog bila je

indikacija za izravnavanje zgloba/isprua-
nje u podruju zgloba.
Slika 28.1. 5 Ukoliko nema bila distalno od ozljede,

zglob se mora istezati na nain da slijedi uzdunu os susjedne kosti.
6. Odabrati odgovarajuu udlagu za dob i prema mogunosti savijanja i oblikova-

nja udlage kako bi odreeni zglob bio najbolje mogue imobiliziran (slika 28.3.).
149

Premda ne postoji prava formula kako
izabrati odgovarajuu udlagu, neke bolje
pristaju odreenim vrstama ozljeda. Sa-
vitljive udlage su bolji izbor za imobiliza-
ciju zglobova, zbog toga to zglobovi na-
kon ozljede znaju biti u ne-anatomskom
poloaju i esto se anatomski poloaj ne
moe postii.
Slika 28.2. 7. Runa stabilizacija zgloba se provodi

sve dok se udlaga ne pripremi i postavi.
Drugi medicinski djelatnik postavlja
udlagu ispod ekstremiteta.
Obrazloenje: Runa stabilizacija sprje-

ava daljnje ozljeivanje zbog micanja
slomljenih krajeva kostiju.
8. Ukoliko se imobilizacija izvodi s udlaga-

ma koje nije mogue oblikovati na nain
Slika 28.3. da dobro prianjaju, slobodni prostor
izmeu udlage i ekstremiteta treba podstaviti s mekanim materijalima poput gaze,
runika ili sl.
Obrazloenje: Udlage u kojima ima praznog prostora potrebno je podstaviti me-

kanim materijalima, posebice sa strane zgloba kako bi se osigurala nepominost
zgloba.
9. Uvrstiti udlagu na mjestu sa kruno postav-

ljenim zavojem kada se koriste Kramerove
udlage, odnosno s trakama sa ikom ukoliko

OZLIJEENIH OSOBA
se koriste blue splint udlage (izraene od neo-

prena s aluminijskom vrstom podlogom).
Obrazloenje: Udlaga bi trebala biti dovoljno

uvrena da onemogui pokretanje u zglobu
bez da ugrozi krvotok.
10. Nakon to se udlaga postavi i uvrsti ponovno

procijeniti bilo, osjet i motoriku ozlijeenog
ekstremiteta distalno od mjesta ozljede
Slika 28.4. (slika 28.4.).
150

Obrazloenje: Promjene distalnog bila, promjene osjeta ili motorike mogu ukazivati
da je udlaga postavljena nepravilno, to moe dodatno otetiti ozlijeeni ekstremitet.
11. Dokumentacija

12. Odabrati primjeren poloaj za transport i krenuti u transport.
PONOVNE PROCJENE
Nakon svakog pomicanja ili premjetanja pacijenta mora se ponovno procijeniti

bilo, osjet i motoriku ozlijeenog ekstremiteta distalno od mjesta ozljede. Potrebno
je uvijek imati na umu veliku mogunost za nastanak otekline u podruju ozlijee-
nog zgloba, to znai da imobilizirani ekstremitet treba cijelo vrijeme nadzirati i po
potrebi poputati pritisak bilo kojeg dijela imobilizacije.
Mala djeca nee biti u mogunosti primjereno odgovarati na upite medicinske se-
stre/medicinskog tehniara te se u tom sluaju krvotok procjenjuje provjerom bila i
utvrivanjem vremena kapilarnog punjenja. Pokretljivost se procjenjuje promatraju-
i spontane pokrete djeteta u ozlijeenom zglobu ili promatranjem povlai li dijete
ozlijeeni zglob kod blagih stimulativnih podraaja.
Koa i meko tkivo starijih pacijenata su podloniji nastanku oteenja tako da kada
OZLIJEENIH OSOBA
udlaga nije primjereno postavljena i obloena mekim materijalom moe u kratkom

roku (do 20 minuta) doi do oteenja na onim mjestima gdje je koa u izravnom
dodiru s tvrdim dijelom udlage. To treba imati na umu prilikom imobilizacije starijih
osoba i dodatno obloiti udlagu mekim materijalima na takvim mjestima.
VANE NAPOMENE
restezije (trnjenje), pulsiranje te neuroloka oteenja (oduzetost pokretljivosti).
151

K
od otvorenih (sloenih) prijeloma prije nego se postavi udlaga potrebno je ranu
pokriti sterilnom gazom kako bi se sprijeilo njeno daljnje oneienje. Krajevi
slomljenih kostiju ne smiju se gurati natrag pod kou. Prilikom pomicanja ekstre-
miteta krajevi slomljenih kostiju mogu se sami smjestiti natrag pod kou. Svakako
to zabiljeiti.
Hladan oblog na ozlijeenom mjestu moe pomoi u sma njivanju otekline.

OZLIJEENIH OSOBA
152

POGLAVLJE 29.
IMOBILIZACIJA RAMENA TROKUTASTOM MARAMOM/ZAVOJEM
CILJ: uspjeno imobilizirati rame trokutastom maramom/zavojem
UVOD
Znakovi mogue dislokacije ili prijeloma kostiju ramenog obrua jesu bol, defor-
mitet, krepitacije, otok i osjeaj padanja ozlijeenog ramena. Ozlijeeno rame
se mora uvrstiti. Uvrivanjem kostiju ramenog obrua, imobiliziraju se kosti i
zglobovi, ograniava pomicanje te sprjeava daljnje oteenje mekih tkiva, ivaca i
krvnih ila.
OPREMA
Dvije trokutaste marame
Materijal za podlaganje
POETNA PROCJENA
Prije nego to se zapone sa zbrinjavanjem pacijenta mora se procijeniti sigurnost

mjesta dogaaja po pacijenta i sve lanove tima. Nadalje, treba osigurati prohod-
nost dinih putova, disanje i krvotok , te napraviti brzu procjenu nastalih ozljeda
i osnovni fizikalni pregled. Imobilizaciji pojedinog ekstremiteta moe se pristupiti
OZLIJEENIH OSOBA
samo kod stabilnih pacijenata sa manjim ili izoliranim ozljedama.
POSTUPAK
1. Primijeniti osnovne mjere zatite.

i tjelesne tekuine.
2. Objasniti pacijentu postupak imobilizacije i nastojati osigurati njegov pristanak.
153

Obrazloenje: Svaka manipulacija oko ozlijeenog ramena moe biti bolna. Zbog
toga je vana priprema pacijenta na ovu privremenu neugodu kao i objanjenje
kako e cijeli postupak smanjiti bol poslije i sprijeiti daljnje ozljeivanje.
3. Jedan medicinski djelatnik runo stabilizira kosti iznad i ispod ozlijeenog

mjesta. Ukoliko je dolo do prekida distalnog krvotoka, pokuati postaviti ek-
stremitet u neutralan poloaj ili u poloaj u kojemu se javljaju znakovi krvo-
toka. Prestati s postupkom ukoliko se osjeti otpor te imobilizirati ekstremitet u
poloaju u kojemu je zateen.
Obrazloenje: Runa stabilizacija kostiju prilikom pomicanja neposredno titi od

daljnjeg ozljeivanja.
4. Prije nego li se zapone s imobilizacijom procijeniti bilo, osjet i motoriku ozlije-

enog ekstremiteta distalno od mjesta ozljede.
Obrazloenje: Izostanak bila distalno od mjesta ozljede je indikacija za pokuaj da se

ekstremitet postavi u neutralan poloaj.
5. Jedan vrh marame postaviti na neozlijeeno rame dok marama visi preko
pacijentovog prsnog koa, a drugi vrh slobodno visi na nozi s ozlijeene strane.
Postaviti ozlijeenu ruku preko marame i prsnog koa (slika 29.1.).
Obrazloenje: Postavljanje ozlijeene

ruke u maramu smanjuje bol izazvanu
teinom ekstremiteta koji slobodno pada.
6. Kraj marame koji visi na nozi ozlijeene

strane podii i postaviti oko pacijentova
vrata istovremeno pridravajui drugi
kraj marame na zdravom ramenu. Povlai-
ti krajeve marame prema gore sve dok

OZLIJEENIH OSOBA
Slika 29.1.
se ruka ozlijeenog u marami ne nae

nekoliko centimetara iznad ravnine lakta.
Svezati dva kraja marame u vor (slika
29.2.).
Obrazloenje: Postavljanje ruke nekoliko

centimetara iznad ravnine lakta smanjuje
istezanje zgloba i tako umanjuje bol.
Slika 29.2.
154

7. Ponovno procijeniti senzomotoriku funkciju i krvotok, biljeei svaku promje-
nu u odnosu na prvu procjenu.
Obrazloenje: Vano je provjeriti kako imobilizacija nije prouzroila dodatno ozljei-

vanje.
8. Povui viak tkanine oko lakta i privrstiti ga sigurnosnom iglom napravivi

dep za lakat.
Obrazloenje: Privrivanje vika tkanine sprjeava da se pacijent njome sluajno

zapne, to moe dovesti do pogoranja ozljede i boli.
9. Imobilizacija maramom se radi uz jo jednu trokutastu bandau koja se postavi

oko ozlijeene ruke i prsnog koa (slika 29.3.).
Obrazloenje: Druga marama smanjuje mogunost pomicanja ramenog obrua i

gornjeg ekstremiteta (slika 29.4.).
10. Ponovno procijeniti senzornu i motoriku funkciju te krvotok, biljeei svaku

promjenu u odnosu na poetnu procjenu.
11. Dokumentacija. VJETINE ZBRINJAVANJA

OZLIJEENIH OSOBA
PONOVNE PROCJENE
Nakon svakog pomicanja ili premjetanja pacijenta mora se ponovno procijeniti bilo,
motorne i senzorne funkcije ozlijeenog ekstremiteta.
Izbjegavati pokrivanje vrhova prstiju zavojem kako bi se ponovno mogao procijeniti

distalni krvotok, osjeti i mogunost pokreta.
155

Trokutaste marame najee dolaze u jednoj univerzalnoj veliini koja moe biti
prevelika za malo djeje rame. U tome sluaju maramu se moe jednostavno presa-
vinuti na pola kako bi se dobio manji trokut ili se marama moe prerezati uzdu
najdueg kraja trokuta kako bi se dobila polovica veliina.
VANE NAPOMENE
restezije (trnjenje), pulsiranje te neuroloka oteenja (oduzetost pokretljivosti).
P
rimjena hladnog obloga na ozlijeeno mjesto moe pomoi u smanjivanju otoka.
A
ko nema druge marame, za uvrivanje ozlijeene ruke za prsni ko moe se
upotrijebiti iroka traka ili zavoj.
P
ostavljanje manjeg jastuia ili neke druge meke podloge preko prsnog koa
moe pomoi da se pacijent osjea udobnije.
P
acijentima koji uz ovu ozljedu imaju i ozljedu kraljenice, ne bi se smjelo vezivati
maramu oko vrata.
P
rijelome nadlaktine kosti u blizini ramena treba zbrinjavati tono kako je opisa-
no u ovom poglavlju.
K
od prijeloma lakatnog dijela nadlaktine kosti, ruku koja je u marami ostavlja se u
lakatnoj liniji bez povlaenja nekoliko centimetara iznad.
O
tvorene prijelome treba prije povezivanja u maramu zatititi sterilnom gazom
kako bi se sprijeila kontaminacija rane.
K
rajeve kosti koji stre prema van ne smije se vraati natrag. Meutim, prilikom
OZLIJEENIH OSOBA
pomicanja ekstremiteta moe se dogoditi da se krajevi kosti sami ponovno repo-

niraju pod kou. O tome treba svakako izvijestiti tim koji dalje zbrinjava pacijenta.
156

POGLAVLJE 30.
PRIMJENA OVRATNIKA ZA IMOBILIZACIJU VRATNE KRALJENICE
CILJ: uspjeno postaviti odgovarajuu veliinu ovratnika za imobilizaciju vratne

kraljenice
KLJUNI POJMOVI
Inspekcija
Palpacija
UVOD
Svaki put kada pacijent pretrpi ozbiljniju ozljedu, ali se na bol u glavi, vratu ili
leima; ima penetracijsku ozljedu, razderotinu ili kontuziju glave i vlasita; ima
promijenjeno stanje svijesti; ili je bez svijesti iz nepoznatog razloga, treba razmiljati
o imobilizaciji kraljenice.
Imobilizacija kraljenice zapoinje runom stabilizacijom vratne kraljenice, a

nastavlja se postavljanjem ovratnika za imobilizaciju vratne kraljenice i drugih sred-
stava za imobilizaciju. Ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice podupire glavu i
vrat te odrava neutralan poloaj vratne kraljenice i podsjea pacijenta da ne mie
glavu i vrat. Imobilizacija kraljenice nije potpuna dok pacijent nije uvren na
dugoj dasci s bonim stabilizatorima.
OPREMA
OZLIJEENIH OSOBA
POETNA PROCJENA
Prije nego to se zapone s imobilizacijom vratne kraljenice mora se procijeniti si-

gurnost na mjestu dogaaja. Nadalje, treba osigurati prohodnost dinih putova, di-
sanje i krvotok te napraviti brzu procjenu nastalih ozljeda i osnovni fizikalni pregled.
Prije postavljanja ovratnika pregledati cijeli vrat, jer je nakon njegova postavljanja
oteana inspekcija i palpacija tog podruja.
157

Kada god je to mogue, treba postaviti ovratnik prije premjetanja pacijenta na
dugu dasku jer ovratnik prua potporu vratnim kraljecima tijekom podizanja i
pomicanja unesreenog.
POSTUPAK

2. Pristupiti pacijentu sprijeda, predstaviti se i upozoriti ga da se ne mie

(slika 30.1.).
Obrazloenje: Dolazak sprijeda umanjuje

mogunost da pacijent okrene glavu kako
bi pogledao medicinskog djelatnika i na
taj nain ugrozio vlastito stanje.
3. Drugi medicinski djelatnik obuhvaa

vrat i glavu pacijenta i stabilizira ih
rukama (slika 30.2.).
Obrazloenje: Runa stabilizacija osigura-

Slika 30.1. va neutralan poloaj kraljenice.
4. Objasniti pacijentu potrebu i korake postavljanja ovratnika za imobilizaciju

vratne kraljenice te osigurati njegov pristanak na postupak.
Obrazloenje: Primjena ovratnika za imobilizaciju vratne kraljenice moe biti neu-

dobna.
OZLIJEENIH OSOBA
5. Procijeniti krvotok, osjete i mogunost pomi-

canja svih ekstremiteta. Poetna procjena se
vri palpacijom distalnih bila na svim ekstremi-
tetima (a. radialis i a.dorsalis pedis), procje-
nom snage stiska i mogunosti fleksije ruku,
ekstenzije stopala te utvrivanjem postoji li
osjet dodira na svim ekstremitetima.
Obrazloenje: Vano je ustanoviti poetnu vrijed-

nost bila, stupanj motorikog i osjetilnog ispada,
Slika 30.2.
158

jer svaka promjena navedenih parametara moe ukazivati na ozbiljnu ozljedu lene
modine i mogui trajni invaliditet.
6. Odrediti pravilnu veliinu ovratnika za imobilizaciju vratne kraljenice mjere-

njem razdaljine izmeu trapezoidnog miia na ramenu i kuta donje eljusti
(mjerenje se iskazuje brojem prstiju). Izmjerenu razdaljinu prenijeti na ovratnik
i prilagoditi irinu ovratnika vratu pacijenta (slike 30.3.a, 30.3.b, 30.3.c, 30.3.d).
Slika 30.3.a Slika 30.3.b Slika 30.3.c
Slika 30.3.d
Obrazloenje: Pogreno ili nepravilno izmjerena veliina ovratnika moe ugroziti

disanje.
7. Postaviti ovratnik oko vrata i zakopati ga. Ovratnik bi se trebao oslanjati na

sternum i miie ramena obrua.
Kod unesreenog koji sjedi ovratnik se postavlja na nain da se prvo postavi s
OZLIJEENIH OSOBA
prednje strane (ispod donje eljusti), a nakon toga sa stranje strane vrata te se
zakopa (slika 30.4.).
Kod unesreenog koji lei, prvo se stranji dio ovratnika postavlja ispod glave
i vrata, a nakon toga se ovratnik postavlja na prednji dio vrata ispod brade te
zakopava (slika 30.5.).
159

Obrazloenje: Na ovaj nain se smanjuje mogunost kretnji u podruju vrata te

izbjegava upanje ili zaplitanje kose u ovratnik.
8.Nakon to je ovratnik postavljen provjeriti da je primjerene veliine i pravilno

postavljen.
Obrazloenje: Ovratnik ne bi smio previe istezati vrat te ne smije biti previe ste-
gnut da ne uzrokuje smetnje disanja.
9.Runa stabilizacija vrata se nastavlja sve dok se pacijent ne uvrsti remenjem za

dugu dasku uz postavljene bone stabilizatore glave i vrata.
Obrazloenje: Ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice samo smanjuje mogu-

nost okretanja glave i vrata, ali je ne sprjeava. Runa stabilizacija je potrebna kako
bi potpuno sprijeila okretanje glave i vrata.
10. Ponoviti procjenu krvotoka, osjeta i pokreta na sva etiri ekstremiteta zbog
moguih odstupanja od poetne procijene.
Obrazloenje: Promijene u procijeni mogu ukazivati na ozljedu lene modine i

mogunost nastanka trajnog invaliditeta.
OZLIJEENIH OSOBA
11.Premjestiti pacijenta na dugu dasku, postaviti bone stabilizatore glave i vrata

i uvrstiti pacijenta za dasku. Tek tada je pacijent spreman za transport.
Obrazloenje: Postavljanjem bonih stabilizatora i vezanjem pacijenta za dugu da-

sku maksimalno se smanjuje mogunost kretnji kraljenice.
12. Dokumentacija.

160

PONOVNE PROCJENE
Nakon imobilizacije i nakon svakog pomicanja pacijenta, mora se ponovno procijeni-

ti krvotok, senzorna i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
Biljeiti svaku promjenu mentalnog statusa.
Promjene krvotoka, osjetilne ili motorike funkcije znaajan su nalaz kod pacijenta s
ozljedom kraljenice i mogu upuivati na trajni invaliditet.
Obvezno nadzirati stanje prohodnosti dinih putova i disanje.
Pacijent koji je imobiliziran na dasci ne moe sjesti radi kaljanja ili povraanja, to
je potrebno imati na umu. Ukoliko se javi nagon na povraanje, pacijenta se zajedno
s daskom okree na stranu te po potrebi vri aspiracija kako bi se sprijeio ulazak
eluanog sadraja u dine putove.
VANE NAPOMENE
V
ratna kraljenica mora se imobilizirati rukama istog trena kada se postavi sumnja
na ozljedu kraljenice, kako bi se onemoguili bilo kakvi pokreti.
S umnjati na ozljedu kraljenice treba kod svih pacijenata s ozljedom glave i/ili vra-
ta, bolovima u vratu, kod pacijenata koji nisu pri svijesti ili su promijenjenog stanja
svijesti, kao i kod onih kod kojih se zbog mehanizma nastanka ozljede sumnja na
tee ozljeivanje.
P
rije postavljanja ovratnika za imobilizaciju vratne kraljenice potrebno je skinuti
naunice, ogrlice, kape kao i sve ono to moe smetati i/ili dovesti do daljnjeg
ozljeivanja odnosno promijeniti poloaj ovratnika.
P
rije postavljanja ovratnika mora se prethodno izvriti pregled glave i vrata.
OZLIJEENIH OSOBA
Kod mjerenja veliine ovratnika ne uzima se u obzir mekani spuvasti dio ovratnika.
Spuva ne prua potporu i stisne se kad se ovratnik postavi oko vrata.
K
osu podignuti prije postavljanja ovratnika te pokuati izbjei zapetljavanje kose
za trake sa ikom koje slue za zakopavanje ovratnika.
161

Runa i mehanika stabilizacija vrata odrava glavu i vrat pacijenta u neutralnom

poloaju. Pacijenti starije dobi esto imaju kifozu i izraene degenerativne promi-
jene kraljenice pa su pogrbljeni. Medicinsko osoblje zato mora pridravati glavu
pacijenta, bez da se pokuava vrat postaviti u neutralan poloaj, odnosno poloaj
neugodan za pacijenta.
Prilikom imobilizacije vratne kraljenice kod djece primjenjuju se ovratnici u djejim

veliinama. Ovratnik za odrasle ne moe biti primijenjen na djeci.
Ovratnik koji je prevelik uzrokuje pretjerano istezanje vrata ili zabacivanje glave.
Ukoliko ovratnik odgovarajue veliine nije dostupan moe se koristiti smotuljak

deke ili runika.
OZLIJEENIH OSOBA
162

POGLAVLJE 31.
IMOBILIZACIJA KRALJENICE PRSLUKOM ZA IMOBILIZACIJU I IZVLAENJE
CILJ: uspjeno imobilizirati kraljenicu kod sjedeeg pacijenta postavljanjem prslu-

ka za imobilizaciju i izvlaenje.
KLJUNI POJMOVI
Prsluk za imobilizaciju i izvlaenje
Sjedei poloaj
Pri svijesti
UVOD
Provoenje ovog postupka indicirano je kod pacijenata koji su zateeni na mjestu

dogaaja u sjedeem poloaju. Imobilizacija kraljenice kod sjedeih pacijenata
moe se provesti kratkom daskom za imobilizaciju ili prslukom za imobilizaciju i
izvlaenje.
OPREMA
Prsluk za imobilizaciju i izvlaenje
Duga daska za imobilizaciju

OZLIJEENIH OSOBA
iroka traka
Pojasevi za osiguravanje
Tri medicinska djelatnika
POETNA PROCJENA
Procijeniti sigurnost mjesta dogaaja prije nego se zapone s ovim postupkom.
Osigurati prohodnost dinih putova, disanje i krvotok te napraviti brzu procjenu na-
163

stalih ozljeda i ciljani fizikalni pregled. Prsluk za imobilizaciju i izvlaenje se postavlja
stabilnim pacijentima za koje je utvreno da imaju bolove u vratu ili leima. Nesta-
bilni pacijenti ili oni s poremeajima ivotnih znakova moraju biti brzo izvueni npr.
iz vozila, bez dodatnih postupaka koji bi odgodili izvlaenje. NE postavljati prsluk
kod pacijenata bez svijesti
POSTUPAK
Obrazloenje: Minimum zahtjeva; ruka-

vice i zatitne naoale ukoliko je prisutna
krv i tjelesne tekuine kako bi se sprijeilo
izlaganje zaraznim bolestima.
2. Pristupiti pacijentu sprijeda, predstavi-

ti se i upozoriti ga da se ne mie (slika
31.1.).
Slika 31.1.
Obrazloenje: Dolazak sprijeda umanjuje
mogunost da unesreeni okrene glavu
kako bi pogledao medicinskog djelatnika i
na taj nain ugrozio vlastito stanje.
3. Rukama obuhvatiti pacijentovu glavu

i vrat oslanjajui dlanove na kotani
dio lica te na taj nain stabilizirati glavu
i vrat u neutralnom poloaju (Slika
31.2.).
Slika 31.2.
OZLIJEENIH OSOBA
Obrazloenje: Runa stabilizacija najbri

je nain da se zatiti kraljenica dok se
ne odabere odgovarajue sredstvo za
imobilizaciju.
4. Objasniti pacijentu postupak imobi-

lizacije kraljenice i zatraiti njegovu
suradnju.
Obrazloenje: Imobilizacija kraljenice

moe biti neudobna.
Slika 31.3
164

5. Drugi medicinski djelatnik treba postaviti odgovarajui ovratnik za imobilizaciju
vratne kraljenice nakon inspekcije i palpacije vrata (slika 31.3.).
Obrazloenje: Ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice e poduprijeti glavu i vrat

ozlijeenog dok traje postavljanje prsluka za imobilizaciju i izvlaenje.
6. Prije nego li se zapone s imobilizacijom mora se procijeniti krvotok, osjeti i

mogunost pomicanja svih ekstremiteta. Poetna procjena se vri palpacijom
distalnih bila na svim ekstremitetima (a. radialis i a.dorsalis pedis), procjenom
snage stiska i mogunosti fleksije ruku, ekstenzije stopala te utvrivanjem
postoji li osjet dodira na svim ekstremitetima.
Obrazloenje: Izostanak pulzacija, osjeta ili motorike funkcije moe ukazivati na

neuroloki ispad i utjee na odluku o primjeni prsluka za imobilizaciju i izvlaenje.
Slika 31.4 Slika 31.5
OZLIJEENIH OSOBA
Slika 31.6
165

7. Polagano nagnuti pacijenta prema naprijed (slika 31.4.), dok drugi medicinski
djelatnik postavlja prsluk iza lea ozlijeenog (slika 31.5.). Namjestiti prsluk
na lea pacijenta. Povui remenje za noge (najee se nalazi zakvaeno iznad
pojasa) prema dolje, kako bi se poslije moglo doi do njih. (slika 31.6.).
Obrazloenje: Ako se u ovoj fazi ne oslobodi remenje koje slui za osiguranje nogu,
poslije e se morati dodatno pomicati i namjetati pacijenta kako bi se dolo do
njih.
8. Uvrstiti prsluk za prsni ko ozlijeenoga zakapanjem obojenog remenja (slika

31.7.). Zakopati remenje za noge to osigurava imobilizaciju zdjelice. Reme-
nje za noge provui ukoso oko noge s iste strane i zakopati za stranju stranu
prsluka (slika 31.8.).
Obrazloenje: prejako stegnuto remenje moe ometati krvotok
9. Gornji dio prsluka uvrstiti oko glave i vrata pacijenta i zakopati ga pripadaju-
im trakama. U nekim sluajevima je potrebno izmeu glave i prsluka umetnuti
mekani umetak kako bi se osigurala neutralna pozicija glave i vrata (sastavni dio
kompleta).
Obrazloenje: Kod nekih pacijenata e biti potrebno dodatno podstaviti neto pod
glavu ili ramena kako bi se odrao neutralan poloaj kraljenice. Prejako zategnuto
OZLIJEENIH OSOBA
remenje moe pacijentu oteati disanje.
10. Ponovno procijeniti krvotok, osjete i pokrete sva etiri ekstremiteta, biljeei
sve promjene u odnosu na poetnu procjenu.
Obrazloenje: Sve promjene koje nastanu nakon postavljanja prsluka ili pomicanja
pacijenta, mogu ukazivati na nastanak oteenja lene modine (slika 31.9.).
11. Pacijenta podignuti i polegnuti na dugu dasku drei za ruke koje su sastavni
dio prsluka i nalaze se na njegovim bonim stranama (slika 31.10.).
166

Obrazloenje: Ruke omoguavaju noenje i polaganje pacijenta na dugu dasku ili

vakuum madrac bez da ga se prima za dijelove tijela i eventualno uzrokuju ozljede.
12. Otkopati pojaseve koji osiguravaju noge kako bi pacijent mogao zauzeti ravni
leei poloaj.
Obrazloenje: Remenje za noge koje je vrsto zategnuto, dri pacijenta u neudob-

nom sjedeem poloaju i onemoguava ga da isprui noge.
13. Remenjem povezati pacijenta u prsluku za dugu dasku na nain da se reme-

nje/sigurnosni pojasevi postavljaju preko kotanih izboina u podruju gornjeg
dijela prsnog koa, zdjelice i potkoljenica te glenjeva ukoliko postoje 4 reme-
na (slika 31.11.).
Obrazloenje: Tijelo treba osigurati poja-

sevima prije nego glavu, jer bi ono moglo
zbog svoje teine povui kraljenicu iz
neutralnog poloaja, ako se postupak
uini obrnutim redoslijedom.
14. Pod glavu podmetnuti neto kako bi

se osigurao neutralan poloaj. S obje
strane glave staviti na dasku bone

OZLIJEENIH OSOBA
stabilizatore i trakama uvrstiti glavu

Slika 31.11
u podruju ela i brade.
Obrazloenje: Postavljanjem bonih stabilizatora s obje strane glave smanjuje se

mogunost da e se glava pomicati i tako izazvati daljnje ozljeivanje.
15. Ruke pacijenta zatititi od ozljeivanja provlaenjem pod remenje s daske.
Obrazloenje: Neosigurani ekstremiteti mogu pasti sa daske i ozlijediti se.
16. Podignuti pacijenta na glavna nosila i osigurati ga na njima remenjem.
167

sve promijene u odnosu na poetnu procjenu.
Obrazloenje: Protokol kod sumnje na ozljedu kraljenice nalae da se navedeni

parametri procjenjuju prije i poslije imobilizacije kao i svaki puta kada se pacijenta
pomakne. Svaka promjena tih parametara moe ukazivati na pogoranje ozljede
kraljenice.
18. Dokumentacija.

PONOVNE PROCJENE
Nakon imobilizacije i nakon svakog pomicanja unesreenog, mora se ponovno proci-

jeniti krvotok, senzorna i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
Promjene stanja krvotoka, osjetilne ili motorike funkcije su znaajan nalaz kod
pacijenta s ozljedom kraljenice i mogu upuivati na trajni invaliditet.
Obavezno nadzirati stanje prohodnosti dinog puta i disanje.
Ukoliko se javi nagon na povraanje, pacijenta treba zajedno s daskom okrenuti i po

potrebi aspirirati kako bi se sprijeila aspiracija eluanog sadraja u dine putove.
Gornji dio daske moe se podii kod pacijenata s ozljedom glave kako bi se pokualo
smanjiti intrakranijalni tlak.
Donji dio daske moe se podignuti kod pacijenata sa hipotenzijom ili loom perfuzi-
jom.
OZLIJEENIH OSOBA
Ozlijeene trudnice moe se okrenuti na stranu zajedno s daskom kako bi se sma-

njio pritisak na donju uplju venu kojeg uzrokuje teina djeteta.
VANE NAPOMENE
U
koliko se utvrdi da pacijent ima glavobolju, bolove u vratu ili leima, odnosno
ozljede istih te ukoliko je poremeene svijesti, intoksiciran ili ako je dolo do
ozljeivanja uslijed veeg mehanizma ozljede neophodno je potrebno imobilizirati
kraljenicu.
168

P
rsluk za imobilizaciju i izvlaenje koristi se kod pacijenata koji su ozlijeeni u
prometnim nezgodama, no on se moe upotrijebiti i kod svih drugih ozlijeenih
pacijenata koji su zateeni sjedei i pri svijesti su.
T rudnice u visokom stupnju trudnoe kao i predebeli pacijenti mogu biti preveliki
za prsluk za imobilizaciju i izvlaenje pa se on tada ne smije niti koristiti.
POSEBNOSTI VEZANE ZA DJECU
Prsluk za imobilizaciju i izvlaenje je u veliini koja omoguava imobilizaciji prosje-

nih odraslih osoba. Ukoliko je prevelik za dijete upotrebljava se drugo imobilizacij-
sko sredstvo.
OZLIJEENIH OSOBA
169

POGLAVLJE 32.
IMOBILIZACIJA KRALJENICE KOD LEEEG PACIJENTA
KLJUNI POJMOVI
Aspiracija
Leei poloaj, pri svijesti ili bez svijesti
CILJ: uspjeno imobilizirati kraljenicu kod leeeg pacijenta.
UVOD
Svaki puta kada pacijent pretrpi ozbiljniju ozljedu, ali se na bol u glavi, vratu ili
leima; ima penetracijsku ozljedu, razderotinu ili kontuziju glave i vlasita; ima
promijenjeno stanje svijesti; ili je bez svijesti iz nepoznatog razloga treba razmiljati
o imobilizaciji kraljenice.
Mehanizam nastanka ozljeda kraljenice je prilino irok: prometne nezgode, nesre-

e na moru, sportske ozljede, padovi ili napadi i jo mnogo toga.
OPREMA
Duga daska

OZLIJEENIH OSOBA
iroka traka
Pojasevi za osiguravanje, remenje
etiri osobe (od toga najmanje 3 medicinska djelatnika)
POETNA PROCJENA
Osigurati prohodnost dinih putova, osigurati disanje i krvotok te napraviti brzu
170

procjenu nastalih ozljeda i ciljani fizikalni pregled. U sluaju da dolazi do pogora-
nja stanja ozlijeenog, imobilizaciju kraljenice treba uiniti prije nego li se zavri
kompletan pregled.
POSTUPAK

2. Pristupiti pacijentu sprijeda, predstaviti se i upozoriti ga da se ne mie.
Obrazloenje: Dolazak sprijeda umanjuje mogunost da unesreeni okrene glavu

kako bi pogledao medicinskog djelatnika i na taj nain ugrozio vrat i kraljenicu.
3. Rukama obuhvatiti pacijentovu glavu i vrat oslanjajui dlanove na kotani dio

lica te na taj nain stabilizirati glavu i vrat u neutralnom poloaju.
Obrazloenje: Runa stabilizacija najbri je nain da se zatiti kraljenica dok se ne

odabere odgovarajue sredstvo za imobilizaciju.
4. Objasniti pacijentu postupak imobilizacije kraljenice i zatraiti njegovu suradnju.
Obrazloenje: Imobilizacija kraljenice moe biti neudobna.
5. Prije nego li se zapone s imobilizacijom mora se procijeniti krvotok, osjet i

mogunost pomicanja svih ekstremiteta. Poetna procjena vri se palpacijom

OZLIJEENIH OSOBA
neuroloki ispad. Procjenu treba ponoviti tijekom izvoenja postupka kako bi se

utvrdilo da nije dolo do pogoranja ozljede kraljenice.
6. Drugi medicinski djelatnik postavlja odgovarajui ovratnik za imobilizaciju

vratne kraljenice ozlijeenog nakon to je pregledan vrat, posebno podruje
vratnih kraljeaka.
Obrazloenje: Postavljanje ovratnika za imobilizaciju vratne kraljenice pomae

odravati i glavu i vrat ozlijeenog u neutralnom poloaju za vrijeme dok se imobili-
zira kraljenica.
171

7. Dugu dasku postaviti paralelno uz ozlijeenog.
8. Dok jedan medicinski djelatnik pridrava glavu

ozlijeenog, drugi ramena i kukove, a trei kuko-
ve i donje ekstremitete, okrenuti ozlijeenog na
bok licem prema sebi. Medicinski djelatnik koji
dri glavu ozlijeenog daje upute za okretanje
pacijenta na bok (slika 32.1.).
9. Dok je ozlijeeni na boku i licem prema medi-

cinskom osoblju, pregledava se stranji dio lea i
stranjice kako bi se uoile mogue ozljede (slike
32.2.a, 32.2.b).
Slika 32.1.
Slika 32.2.a Slika 32.2.b
Obrazloenje: Medicinski djelatnici se ovako postavljaju kako bi tijekom okretanja

na bok, to je potrebno zbog postavljanja i imobilizacije na dugoj dasci, osigurali i
poduprli kraljenicu. Medicinski djelatnik koji dri ruku na ramenu ozlijeenoga ne
bi je smio pomicati.
10. etvrta osoba postavlja dugu dasku za imobilizaciju paralelno s tijelom paci-
OZLIJEENIH OSOBA
jenta. Po uputama medicinskog djelatnika koji dri glavu, pacijenta se okrene

nazad i postavi na dugu dasku (slika 32.3.).
Obrazloenje: etvrta osoba za postavljanje daske na odgovarajue mjesto je

potrebna jer su tri medicinska djelatnika nuna za pravilno dranje ozlijeenog kako
ne bi dolo do pomicanja kraljenice.
11. Ukoliko je pacijenta nakon postavljanja na dugu dasku potrebno pomicati to

se radi na naina da sva tri medicinska djelatnika koji ga pridravaju (za glavu,
zdjelicu i noge) to ine povlaei ga uzduno po dasci.
172

Obrazloenje: Uzduno pomicanje pacijenta
smanjuje rizik od nastanka kretnji u podruju
kraljenice i njena dodatnog ozljeivanja.
Napomena: Ovaj postupak kojim se pacijent

okree oko uzdune osi uz podupiranje cijelog
tijela i postavlja na dugu dasku u literaturi se
esto naziva log roll.
12. Kada je ozlijeeni postavljen na dasku, svi

prostori izmeu pacijenta i daske se ispunja-
vaju runicima, dekama ili zavojem. Praznine
mogu postojati pod vratom, lumbalnim dije-
Slika 32.3
lom kraljenice, pod koljenima ili stopalima.
Obrazloenje: Podstavljanje je potrebno da bi se poduprli oni dijelovi kraljenice

koji nisu u direktnom doticaju sa daskom za imobilizaciju.
13. Ozlijeenog je potrebno uvrstiti na dasci za imobilizaciju pomou traka,

pojaseva ili zavoja postavljajui iste preko kotanih izboenja ramena, zdjelice
i glenjeva (Slike 32.4.a, 32.4.b, 32.4.c).
Slika 32.4.a Slika 32.4.b

OZLIJEENIH OSOBA
Slika 32.4.c
Obrazloenje: Tijelo ozlijeenog treba uvrstiti za dasku prije fiksacije glave zbog
toga to teina tijela moe pomaknuti kraljenicu iz neutralnog poloaja, ukoliko se
postupak uini obrnutim redoslijedom.
173

14. Ukoliko je potrebno u prostor ispod glave
se isto tako moe staviti runik ili sl. kako bi
se odrao neutralan poloaj. Sa svake stra-
ne glave postavljaju se boni stabilizatori
glave koji se preko ela i brade uvruju
trakama za dugu dasku (slika 32.5.).
Obrazloenje: Postavljanje runika u prostor

ispod glave te postavljanje bonih stabilizatora
Slika 32.5
sprjeavaju pomicanje glave na dasci.
15. Ruke ozlijeenog se takoer moraju uvr-

stiti kako bi se sprijeilo mogue ozljei-
vanje. Ruke se mogu uvrstiti pojasevima
s duge daske za imobilizaciju ili trakama
(slika 32.6.).
Obrazloenje: Neuvreni ekstremiteti mogu

lako pasti s daske za imobilizaciju, uzrokujui
pri tome ozljedu pacijenta ili medicinskog
Slika 32.6
osoblja.
sve promijene u odnosu na prvu procjenu.

parametri procjenjuju prije i poslije imobilizacije kao i svaki puta kada se pacijenta
kraljenice.
17. Dokumentacija.
OZLIJEENIH OSOBA

PONOVNA PROCJENA
N
akon imobilizacije i nakon svakog pomicanja unesreenog mora se ponovno pro-
cijeniti krvotok, senzorika i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
174

P
romijene stanja krvotoka, osjetilne ili motorike funkcije su znaajan nalaz kod
Obavezno nadzirati stanje prohodnosti dinih putova i disanje.
Pacijent koji je imobiliziran na dasci nee moi sjesti da bi kaljao ili povraao.
U
koliko pacijent ima potrebu povratiti, mora ga se okrenite na bok zajedno sa
daskom i pripremiti pribor za aspiraciju kako bi se sprijeila aspiracija eluanog
sadraja u dine putove.
K
od ozlijeenih koji su u izrazitoj hipotenziji ili imaju slabu perfuziju podie se dio
daske na kojem se nalaze noge pacijenta.
K
od trudnica e moda biti potrebno okrenuti ozlijeenu zajedno s daskom na
lijevi bok da bi se smanjio pritisak na donju uplju venu zbog teine djeteta.
VANE NAPOMENE
U
ozljede istih, te ukoliko je poremeene svijesti, intoksiciran ili ako je dolo do ozlje-
ivanja uslijed veeg mehanizma ozljede, neophodno je imobilizirati kraljenicu.
P
roblem koji se javlja kod imobilizacije kraljenice je povlaenje dijelova tijela u
nastojanju da se ozlijeenog to bolje namjesti na dasci. Pacijent se uvijek mora
pomicati kao cjelina i to uzduno po dasci, u emu bi trebala sudjelovati najmanje
tri medicinska djelatnika, a sve sa svrhom sprjeavanja pomicanja kraljenice.
U
koliko ne postoji etvrta osoba koja bi trebala podmetnuti dasku pod lea
pacijenta, isto moe uiniti i medicinski djelatnik koji dri ozlijeenog za bokove i
ramena. VJETINE ZBRINJAVANJA
OZLIJEENIH OSOBA
K
ada se upotrebljava traka za uvrivanje brade kako bi se glava osigurala na das-
ci, potrebno je posvetiti panju podruju preko kojeg traka prelazi (elo i brada)
kako se ne bi sprjeavalo otvaranje usta, govor ili povraanje.
POSEBNOSTI VEZANE ZA STARIJE PACIJENTE
Kraljenica starijih osoba moe biti promijenjenog izgleda i poloaja, to e zahti-

jevati jo bolje podstavljanje kako bi se odrao neutralan poloaj. Ukoliko nema
dovoljno materijala za podstaviti pod pacijenta, uvijek se moe posuditi runike ili
pokrivae iz pacijentove kue ili vozila, kao i iz vozila eventualnih promatraa.
175

POGLAVLJE 33.
LOG ROLL POSTUPAK KOD PACIJENTA KOJI LEI NA TRBUHU
KLJUNI POJMOVI:
Log roll
Duga daska
CILJ: uspjeno premjestiti na dugu dasku pacijenta koji lei na trbuhu.
UVOD
U prethodnom poglavlju opisan je postupak imobilizacije kraljenice pacijenta u le-

eem poloaju. Pri tome je opisano premjetanje na dugu dasku log roll postup-
kom pacijenta koji lei na leima. Prilikom premjetanja pacijenta na dugu dasku,
log roll postupak se moe primijeniti i kod pacijenata koji lee potrbuke.
OPREMA
Duga daska
iroka traka
Pojasevi za osiguravanje, remenje

OZLIJEENIH OSOBA
POETNA PROCJENA
Osigurati prohodnost dinih putova, osigurati disanje i krvotok te napraviti brzi prvi
pregled. Tu treba napomenuti da je zbog poloaja pacijenta procjenu disanja i krvo-
toka i kompletni pregled nemogue provesti sve dok se pacijenta ne okrene i poloi
na lea (zapravo na dugu dasku za imobilizaciju).
176

POSTUPAK

2. Jedan medicinski djelatnik stabilizira vrat u neutralnom poloaju postavljajui

ruke na glavu i to tako da su palevi okrenuti prema licu pacijenta.
Obrazloenje: Na taj nain nee doi do krianja ruku prilikom okretanja pacijenta.
1. Pacijenta namjestiti u prirodan poloaj. Ispruiti mu noge, a ruke ispruiti uzdu

tijela s dlanovima okrenutim prema tijelu. To je i ujedno trenutak kada se vri
pregled lea i stranje strane tijela.
1. Poloiti dugu dasku uz tijelo pacijenta i to na suprotnu stranu od one na koju je

okrenuto lice pacijenta.
Obrazloenje: Na taj nain se nee dogoditi da se pacijent okree preko lica.
3. Ukoliko je ruka pacijenta blie dasci ozlijeena paljivo ju podignuti iznad glave
pacijenta kako se ne bi dogodilo da se okret vri preko nje.
4. Druga dva medicinska djelatnika se postave na suprotnu stranu od daske i to

tako da prvi klei uz prsni ko, a drugi uz natkoljenice pacijenta.
5. Prvi medicinski djelatnik uhvati rame i bok pacijenta, a drugi uhvati pacijenta
za bok i za potkoljenice. Pri tome dri potkoljenice priljubljene jednu uz drugu.
6. Medicinski djelatnik koji dri glavu i stabilizira vrat u neutralnom poloaju vodi
postupak okretanja pacijenta. Kada utvrdi da su svi lanovi tima spremni daje
jasnu naredbu da se zapone sa okretanjem. Na njegovu naredbu medicinsko
osoblje okree pacijenta od sebe i postavlja ga na dasku. Pri tome se mora pazi-
OZLIJEENIH OSOBA
ti da su glava, ramena i zdjelica pacijenta u istoj liniji prilikom okretanja, a ruke
poloene uz tijelo, tj. da se tijelo okree oko uzdune osi.
7. Nakon to je pacijent poloen na dugu dasku nastavlja se brzi prvi pregled pro-
cjenom disanja i krvotoka kako je opisano u 20. poglavlju.
8. Pacijentu se postavlja ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice te ga se

imobilizira postavljanjem bonih stabilizatora i uvrivanjem za dasku kako je
opisano u 32. poglavlju.
9. Dokumentacija.
177

PONOVNE PROCJENE
N
akon imobilizacije i nakon svakog pomicanja unesreenog mora se ponovno
procijeniti krvotok, senzorna i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
P
Obvezno nadzirati stanje prohodnosti dinih putova i disanje.
Pacijent koji je imobiliziran na dasci nee moi sjesti da bi kaljao ili povraao.
U
koliko pacijent povraa, mora ga se okrenuti na bok zajedno s daskom i pripre-
miti pribor za aspiraciju da bi se sprijeila aspiracija eluanog sadraja u dine
putove.
K
od ozlijeenih koji su izrazito hipotenzivni ili imaju slabu perfuziju podie se dio
daske na kojem se nalaze noge pacijenta.
O
zlijeene trudnice e moda biti potrebno okrenuti zajedno s daskom na lijevi
bok da bi se smanjio pritisak na donju uplju venu zbog teine djeteta.
Sve ove radnje upotpuniti podmetanjem runika, deka ili drugih podmetaa.
VANE NAPOMENE
U
OZLIJEENIH OSOBA
ozljede istih te ukoliko je poremeene svijesti, intoksiciran ili ako je dolo do

ozljeivanja uslijed veeg mehanizma ozljede neophodno je potrebno imobilizirati
kraljenicu.
Problem koji se javlja kod imobilizacije kraljenice je guranje ili navlaenje dijelova
tijela u nastojanju da se ozlijeenog to bolje namjesti na dasci. Pacijent se uvijek
mora pomicati kao cjelina i to uzduno po dasci u emu bi trebala sudjelovati najma-
nje tri medicinska djelatnika, a sve sa svrhom sprjeavanja pomicanja kraljenice.
Prilikom izvoenja log roll postupka pacijenta okretati na neozlijeenoj strani.
178

N
e provoditi log roll postupak kod prijeloma kostiju zdjelice (nestabilna zdjelica)
i prijeloma obje natkoljenice. U tom sluaju za prebacivanje pacijenta na dugu
dasku ili vakuum madrac mogu se koristiti rasklopna nosila.
U
koliko se poetnom procjenom utvrdi da su dini putovi ugroeni, a duga daska
nije spremna, pacijenta brzo okrenuti log roll postupkom i zapoeti zbrinjavanje
diih putova.
OZLIJEENIH OSOBA
179

POGLAVLJE 34.
UPOTREBA RASKLOPNIH NOSILA
Cilj: uspjeno koristiti rasklopna nosila za premjetanje pacijenta/imobilizaciju

kraljenice.
KLJUNI POJMOVI:
Rasklopna nosila
iroka traka
Pojasevi za osiguravanje (remenje)
UVOD
Rasklopna nosila su lagana, vienamjenska nosila izraena tako da se mogu raz-

dvojiti po uzdunoj osi. Upotrebljavaju se ili za premjetanje leeeg pacijenta sa
sumnjom na ozljedu kraljenice na dugu dasku/vakuum madrac, ili za samu imobili-
zaciju kraljenice. Da bi se mogla upotrijebiti obje strane tijela pacijenta moraju biti
dostupne. Uporaba rasklopnih nosila posebno se preporua prilikom premjetanja
ili imobilizacije pacijenata s nestabilnom zdjelicom te pacijenata s prijelomima obje
natkoljenice.
POETNA PROCJENA
OZLIJEENIH OSOBA
Osigurati prohodnost dinih putova, osigurati disanje i krvotok te napraviti brzu

procjenu nastalih ozljeda i ciljani fizikalni pregled. U sluaju da dolazi do pogora-
nja stanja ozlijeenog, imobilizaciju kraljenice treba uiniti prije nego li se zavri
kompletan pregled.
180

POSTUPAK

2. Pristupiti pacijentu sprijeda, predstaviti se i upozoriti ga da se ne mie.

kako bi pogledao medicinskog djelatnika i na taj nain ugrozi vrat i kraljenicu.
3. Rukama obuhvatiti pacijentovu glavu i vrat oslanjajui dlanove na kotani dio

lica te na taj nain stabilizirati glavu i vrat u neutralnom poloaju
Obrazloenje: Runa stabilizacija najbri je nain da se zatiti kraljenica dok se ne

odabere odgovarajue sredstvo za imobilizaciju.
4. Objasniti pacijentu postupak imobilizacije kraljenice i zatraiti njegovu suradnju.
Obrazloenje: Imobilizacija kraljenice moe biti neudobna.
5. Prije nego li se zapone s imobilizacijom mora se procijeniti krvotok, osjet i

mogunost pomicanja svih ekstremiteta. Poetna procjena se vri palpacijom

neuroloki ispad. Procjenu treba ponoviti tijekom izvoenja postupka kako bi se
utvrdilo da nije dolo do pogoranja ozljede kraljenice.
6. Drugi medicinski djelatnik postavlja odgovarajui ovratnik za imobilizaciju

vratne kraljenice ozlijeenog nakon to je pregledao i palpirao vrat, posebno
OZLIJEENIH OSOBA
podruje vratnih kraljeaka.
Obrazloenje: Postavljanje ovratnika za imobilizaciju vratne kraljenice osigurava

odravanje glave i vrata ozlijeenog u neutralnom poloaju za vrijeme dok se imobi-
lizira kraljenica.
7. Dok jedan medicinski djelatnik nastavlja odravati glavu i vrat u neutralnom

poloaju, druga dva rasklapaju nosila te postavljaju po jednu stranu raskloplje-
nih nosila uzdu bonih strana pacijenta obuhvaajui ga sve dok se rasklopljeni
dijelovi ponovno ne priblie toliko da se mogu ponovno sklopiti.
Obrazloenje: Nosila su takvog oblika da se ovaj postupak moe provesti bez pomi-
canja kraljenice.
181

8. Ukoliko se pacijenta eli imobilizirati na rasklopnim nosilima, na njih se postav-
ljaju i uvruju boni stabilizatori te se pacijent vee remenjem preko kotanih
izboenja ramena, zdjelice i glenjeva.
9. Nakon to je tijelo uvreno za rasklopna nosila uvruju se glava i vrat

postavljanjem traka koje obuhvaaju bone stabilizatore preko ela i brade
pacijenta.
Obrazloenje: Tijelo ozlijeenog treba vezati za rasklopna nosila prije glave zbog
toga to teina tijela moe pomaknuti kraljenicu iz neutralnog poloaja, ukoliko se
postupak uini obrnutim redoslijedom.
10. Ruke ozlijeenog se takoer moraju uvrstiti kako bi se sprijeilo mogue

ozljeivanje. Ruke se mogu uvrstiti pojasevima s duge daske za imobilizaciju
ili trakama.
Obrazloenje: Neuvreni ekstremiteti mogu lako pasti s daske za imobilizaciju,

uzrokujui pri tome ozljedu pacijenta ili medicinskog osoblja.
sve promjene u odnosu na prvu procjenu.

parametri procjenjuju prije i poslije imobilizacije te svaki put kada se pacijenta
kraljenice.
12. Ukoliko se rasklopna nosila upotrebljavaju samo za premjetanje pacijenta na

dugu dasku ili vakuum madrac, dok dva medicinska djelatnika nose pacijenta
na rasklopnim nosilima trei dri glavu i vrat u neutralnom poloaju.
13. Nosila se postave na dugu dasku/vakuum madrac i istovremeno se rasklope

OZLIJEENIH OSOBA
na oba kraja.
Obrazloenje: Na taj se nain uz gotovo nikakvo pomicanje kraljenice nosila izvuku

ispod tijela pacijenta.
14.Kada je pacijent postavljen na dugu dasku postupak se nastavlja kako je to

opisano u 32. poglavlju.
15. Dokumentacija.

182

PONOVNE PROCJENE
N
akon imobilizacije i nakon svakog pomicanja unesreenog, ponovno se mora
procijeniti krvotok, senzorna i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
P
O
bavezno nadzirati stanje prohodnosti dinih putova i disanje.
B
iljeiti svaku promjenu mentalnog statusa.
P
acijent koji je imobiliziran na rasklopnim nosilima nee moi sjesti da bi kaljao ili
povraao.
U
koliko pacijent povraa, mora ga se okrenite na bok zajedno sa rasklopnim
nosilima i pripremiti pribor za aspiraciju kako bi se sprijeila aspiracija eluanog
sadraja u dine putove.
VANE NAPOMENE
U
ozljede istih, te dolo do poremeaja svijesti, intoksiciran ili ako je dolo do oz-
ljeivanja uslijed veeg mehanizma ozljede neophodno je potrebno imobilizirati
kraljenicu.
Z a premjetanje i ili imobilizaciju pacijenata sa sumnjom na ozljedu kraljenice

mogu se upotrebljavati rasklopna nosila.
P
osebno se preporua upotreba rasklopnih nosila kod pacijenta s nestabilnom
zdjelicom te pacijenata s obostranim prijelomom natkoljenica.
R
una stabilizacija glave i vrata mora se provoditi sve dok pacijent nije potpuno
OZLIJEENIH OSOBA
vezan za nosila.
V
ezanje pacijenta zavrava fiksacijom u podruju glave putem bonih stabilizatora.
183

POGLAVLJE 35.
SKIDANJE KACIGE
CILJ: uspjeno skinuti kacigu s unesreenog ne ugroavajui pri tome vrat i kraljenicu
KLJUNI POJMOVI
Donja eljust
Zatiljak
Kaciga
UVOD:
Kacigu u dananje vrijeme ne nose samo vozai motora. Kaciga se nosi i tijekom
brojnih sportskih aktivnosti poput skijanja, rolanja, vonje biciklom, hokeja, jahanja.
POTREBNA OPREMA
Ovratnik za imobilizaciju
Duga daska za imobilizaciju
Ljepljiva traka irine 5 do 10 cm
POETNA PROCJENA
OZLIJEENIH OSOBA
Prije nego se zapone ovaj postupak potrebno je utvrditi da je mjesto dogaaja

sigurno kako po tim tako i po pacijenta, osigurati prohodnost dinih putova, disanje
i krvotok.
Ukoliko kaciga ometa zbrinjavanje dinih putova, to je mogue bre skinuti kacigu
prije obavljanja bilo kakvih drugih postupaka.
POSTUPAK
184

2. Pristupiti pacijentu sprijeda, predstaviti se i upozoriti ga da se ne mie te runo

stabilizirati kacigu.

kako bi pogledao medicinskog djelatnika i na taj nain ugrozio vrat i kraljenicu
(slika 35.1.)
3. Drugi medicinski djelatnik obuhvaa podlakticama kacigu i dri rukama donji

rub kacige s obje strane (slika 35.2.)
4. Objasniti postupak unesreenome komunicirati!
Obrazloenje: Potrebno je pripremiti unesreenog za bilo kakvu neugodu koju moe

osjetiti tijekom skidanja kacige.
5. Otkopati remen kacige koji se nalazi ispod brade (slika 35.3.).
6. Prvi medicinski djelatnik postavljanjem jedne ruke na donju eljust, a druge na VJETINE ZBRINJAVANJA
potiljak stabilizira glavu i vrat u neutralnom poloaju (slika 35.4.).
OZLIJEENIH OSOBA
185

Obrazloenje: Pridravanje glave na zatiljku e sprijeiti kasnije padanje glave na tlo
kada se kaciga ukloni.
7. Drugi medicinski djelatnik iri kacigu koliko moe vie (da ne doe do ozlje-
ivanja uki) i podie prednji dio kacige prema gore izbjegavajui kontakt sa
nosom. U trenutku kada se nos oslobodi kaciga se lagano podie prema napri-
jed to oslobaa potiljak iz kacige. U ovom trenutku sva teina glave e pasti na
ruku drugog medicinskog djelatnika koja pridrava zatiljak pacijenta
(slika 35.5.).
8. Kaciga se odlae sa strane, a pod glavu se ( prostor od glave do poda koji je

nastao skidanjem kacige) podmee unaprijed pripremljeni presavinuti umetak
(plahta, runik).
Obrazloenje: Kacigu ne bacati jer oteenja na njoj mogu ukazivati na mehanizam

nastanka ozljede. Lijenik u hitnom prijemu je moe zatraiti radi pregleda.
9. Odravanje glave i vrata u neutralnom poloaju

sada preuzima medicinski djelatnik koji je skinuo
kacigu, a drugi medicinski djelatnik postavlja
ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice (slika
35.6.).
Obrazloenje: Svaka ozljeda koja je dovoljno

ozbiljna i zbog koje treba skinuti kacigu vrlo esto
ukazuje na ozljedu vrata i kraljenice, te je potreb-
na potpuna imobilizacija kraljenice.
10. Rukama stabilizirati glavu i vrat sve dok se pa-

cijent ne zavee i uvrsti na dugu dasku (vidjeti
Slika 35.5. 32. poglavlje).
OZLIJEENIH OSOBA
Obrazloenje: Kraljenica nije potpuno

osigurana sve dok pacijent nije imobilizi-
ran na dugoj dasci.
11. Ponoviti procjenu krvotoka, osjeta

i pokreta na svim ekstremitetima i
zabiljeiti svaku promjenu u odnosu
na poetnu procjenu.
Obrazloenje: Sve promjene stanja krvo-

Slika 35.6.
186

toka, osjeta i pokreta na ekstremitetima upuuju na mogunost pogoranja ozljede
kraljenice.
12. Zabiljeiti sve nalaze.

PONOVNE PROCJENE
Nakon imobilizacije i nakon svakog pomicanja unesreenog mora se ponovno proci-

jeniti krvotok, osjetilna i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
Promjene krvotoka, osjetilne ili motorike funkcije kod pacijenta s ozljedom kralje-
nice i mogu upuivati na trajni invaliditet.
Obavezno nadzirati stanje prohodnosti dinih putova i disanje unesreenog.
Ukoliko pacijent povraa, mora ga se okrenite na bok zajedno sa daskom i pripremiti

pribor za aspiraciju kako bi se sprijeila aspiracija eluanog sadraja u dine putove.
VANE NAPOMENE
K
raljenica se mora imobilizirati rukama bez ikakve daljnje manipulacije, ukoliko se
utvrdi da unesreeni ima ozljedu glave, vrata, bolove u vratu ili druge ozljede; ima
promijenjeni mentalni status, nije pri svijesti, pod utjecajem je alkohola ili opojnih
sredstava; ili je tee ozlijeen.
U
koliko unesreeni nosi titnike za ramena, i njih e biti potrebno skinuti ili
podmetnuti neto pod glavu kako bi se zadrao neutralan poloaj. Da bi se kaciga

OZLIJEENIH OSOBA
sigurno skinula potrebna su dva medicinska djelatnika.
POSEBNOSTI DJEJE DOBI
Budui da je glava malog djeteta vea u odnosu na tijelo, kada se skine kaciga mora
se podstaviti neto pod ramena da bi se odrao neutralan poloaj kraljenice.
187

V.DIO
DODACI
DODATAK 1.
PROCJENA IVOTNIH ZNAKOVA (bilo, disanje, krvni tlak, boja koe, zjenice)
KLJUNI POJMOVI
Prva procjena ivotnih znakova
Bilo
Brahijalno bilo
Karotidno bilo
Bilo na dorzalnom dijelu stopala
Femoralno bilo
Radijalno bilo
Bradikardija
Otrovanje ugljinim monoksidom
Cijanoza
Dijastoliki krvi tlak
Hiperventilacija
Hipoventilacija
Hipotenzija
uta boja koe
Palpirani krvni tlak
Frekvencija srca
Disanje

DODACI
Tlakomjer
188

Stridor
Sistoliki krvni tlak
Tahikardija
Tahipneja
Poloaj tronoca
Zvidanje
CILJ: uspjeno procijeniti ivotne znakove ukljuujui bilo, disanje, krvni tlak, boju
koe i izgled zjenica.
UVOD
Nakon poetne procjene pacijenta i nadzora nad ivotno ugroavajuim stanjima,

potrebno je im prije procijeniti osnovne znakove ivota.
Prva procjene ivotnih znakova osnova je za donoenje kljunih odluka za lijee-

nje pacijenta kao i za procjenu uspjenosti lijeenja. Ponovnim mjerenjem ivotnih
znakova usporeuje se njihove vrijednosti s ranije izmjerenima, ime se dobiva uvid
u promjene stanja pacijenta, npr. krvni tlak koji pada ili ubrzanu frekvenciju disanja.
OPREMA
Osobna zatitna oprema
Obrazac za dokumentaciju i olovka
Stetoskop
Tlakomjer
Sat sa sekundarom
Baterijska svjetiljka
PROCJENA IVOTNIH ZNAKOVA
S mjesto dogaaja ukloniti bilo kakve opasnosti. Osim toga, sve to ugroava dine
putove, disanje i cirkulaciju ve je trebalo biti rijeeno tijekom poetne procjene.
Svakom pacijentu koji se susretne s hitnom medicinskom slubom potrebno je pro-
DODACI
189

cijeniti ivotne znakove bez obzira da li je pacijent odvezen u bolnicu, ostavljen na
mjestu dogaaja ili je svojevoljno odbio preporuenu medicinsku pomo.
BILO
Bilo pacijenta oznaava ritmine udarce koji se osjeaju zato to srce pumpa krv
kroz arterije. Pri odreivanju bila panja se obraa na brzinu, ritam i jainu. Mnogi
se poremeaji oituju promjenama brzine, ritma i jaine bila.
Brzina/frekvencija srca
Brzina bila oznaava broj otkucaja u minuti. Na temelju izbrojenog broja otkucaja
procjenjuje se je li bilo pacijenta normalno, ubrzano ili sporo. Normalna je brzina za
odraslu osobu u mirovanju od 60 do 100 otkucaja u minuti. Svako bilo od preko 100
otkucaja u minuti je ubrzano. Ubrzano se bilo naziva tahikardija. Svako bilo ispod 60
otkucaja u minuti je sporo. Sporo se bilo naziva bradikardija.
Ritam
Ritam bila odraava ujednaenost. Bilo se naziva pravilnim/regularnim kada su

razmaci izmeu otkucaja jednaki. Kada razmaci nisu jednaki, bilo se naziva nepravil-
nim/iregularnim.
Punjenje
Punjenje bila odraava tlak pulsnog vala dok iri arteriju. Normalno se bilo osjea
kao da je proao jaki val. Ako se bilo osjea kao slabo i tanko, pacijent ima filifor-
mno bilo.
POSTUPAK PROCJENE BILA

tjelesne izluevine kako bi se sprijeilo izlaganje zaraznim bolestima.
2. Odrediti radijalno bilo na lateralnom dijelu pacijentovog zapea (slika D.1.) .

Ako se bilo ne pipa ili ga je teko procijeniti, moe se koristiti karotidno
(slika D.2.), brahijalno, femoralno i bilo na dorzalnoj strani stopala.
DODACI
190

Slika D.1. Slika D.2.
3. Procijeniti brzinu otkucaja srca brojanjem otkucaja tijekom jedne minute.
Obrazloenje: Ova je metoda obino veoma precizna, no brojanje otkucaja tijekom

kraeg razdoblja moe biti pogodnije: npr. 30 sekundi pomnoeno s dva ili 15 sekun-
di pomnoeno s etiri.
4. Obratiti panju na nepravilnosti ritma. Pravilan ritam podrazumijeva redovite

otkucaje tijekom jedne minute.
Obrazloenje: Nepravilan ritam znak je poremeaja rada srca koji moe ugroavati
ivot.
5. Obratiti panju na kvalitetu bila. Bilo treba biti snano i lako za palpaciju.
Obrazloenje: Svako filiformno bilo ili bilo koje se teko palpira, moe biti pokazatelj
oka ili drugih zdravstvenih problema.
6. Dokumentirati brzinu i kvalitetu bila, kao i vrijeme procjene na izvjeu izva-

nbolnike hitne medicinske skrbi.
Obrazloenje: Naknadne procjene znakova ivota tijekom vremena tvore obrazac

zbog toga je vano zabiljeiti tono vrijeme njihove procjene.
VANE NAPOMENE
Znati sa sigurnou procijeniti da je srani ritam normalan.
U
mnogim je sluajevima primjenjiva metoda mjerenja 30 sekundi pomnoeno s
2 ili 15 sekundi pomnoeno s 4. Ponekad je potrebno mjeriti punu minutu, npr.
ako je bilo izrazito nepravilno ili ritam vrlo spor.
T ijekom procjene izbjegavati prejaki pritisak na bilo. Prejaki pritisak moe zaustavi-
ti arterijski protok, pa se moe initi da je bilo nestalo.
DODACI
191

Mnogi pacijenti starije dobi koriste lijekove koji smanjuju brzinu otkucaja srca. Iako
je ovo stanje za pacijenta uglavnom normalno, bradikardija uzrokovana lijekovima
ipak moe uzrokovati hipotenziju, vrtoglavicu i slabost pacijenta.
RESPIRACIJA
Respiracija znai disanje. Kod utvrivanja ivotnih znakova procjenjuje se: brzina,
dubina, ritam i nain te kvaliteta disanja.
Brzina / frekvencija disanja
Brzina disanja je broj udaha pacijenta tijekom jedne minute. Brzina disanja moe
biti normalna, ubrzana ili spora. Normalna je brzina disanja za odraslu osobu u
mirovanju 12 do 20 udaha u minuti.
Dubina disanja
Prema dubini disanje se dijeli na:
1. Normalno: duboki, jednoliki pokreti prsnog koa
2. Plitko: minimalna podizanja i sputanja prsnog koa i trbuha
3. Duboko: rebreni luk se u potpunosti proiri, a oit se sputa za stvaranje maksi-

malnog kapaciteta
Ritam i nain disanja
Ritam i nain definiraju se kako slijedi:
1. Ravnomjerno: izdah traje dvostruko dulje od udaha
2. Nepravilno
3. Hipoventilacija: sporo i plitko disanje
4. Hiperventialcija: poveana brzina i dubina disanja
5. Uzdah: duboki udah nakon kojeg slijedi kratki ujni izdah
6. Apneja: prestanak disanja
7. Tahipneja: ubrzano diasanje, najee 24 ili vie udaha u minuti
Kvaliteta disanja
DODACI
Kvaliteta disanja pacijenta pripada jednoj od pet kategorija:
192

1. Normalno: bez napora, normalne brzina, jednolike dubine, bez umova,
2. Dispneja: oteano disanje, uz napor
3. itanje ili zvidanje
4. Hroptanje
5. Krepitacije, pjenuanje ili pucketanje
POSTUPAK PROCJENE DISANJA

2. Procijeniti die li pacijent promatranjem podizanja i sputanja prsnog koa.

Ako se prsni ko ne pomie ili su ventilacije neprimjerene, primijeniti umjetno
disanje (slika D.3.).
Obrazloenje: Pacijent moe preivjeti bez

disanja svega 4-6 minuta prije nego doe do
zastoja srca.
3. Obratiti panju na poloaj pacijenta.
Obrazloenje: Veina pacijenata s tekoama

disanja uspravno sjedi ili stoji. Naginjanje pre-
ma naprijed, kao na tronocu, znak je ozbiljnih
potekoa disanja.
Slika D.3. 4. Primijetiti sve neuobiajene umove tijekom

disanja (slika D.4.).
Obrazloenje: Visoki tonovi poput stridora mogu

ukazati na opstrukciju gornjih dinih putova. i-
tanje ili zvidanje moe ukazati na suenje donjih
dinih putova. Pjenuanje, hroptanje ili krepitacije
mogu ukazati na tekuinu u dinim putovima.
5. Promatrati koliko se pacijent napree da bi disao.
Obrazloenje: Znaci naprezanja pri disanju uklju-

uju uporabu pomone muskulature, treperenje
nosnica i uvlaenje iznad kljunih kosti i izmeu
DODACI
rebara.
Slika D.4.
193

6. Zabiljeiti svaki nain disanja.
Obrazloenje: Veoma brzo, veoma duboko ili isprekidano disanje moe biti znakom
ozbiljnog medicinskog stanja.
7. Odrediti brzinu disanja brojanjem respiracija u minuti. Respiracija podrazumije-

va udah i izdah.
Obrazloenje: ova je metoda obino veoma precizna. Meutim, ponekad je pogod-

nije izbrojati respiracije tijekom kraeg vremena, kao 30 sekundi i pomnoiti s 2, ili
15 sekundi i pomnoiti s 4, kako bi se dobio broj respiracija u minuti.
8. U izvjeu izvanbolnike hitne medicinske slube dokumentirati brzinu i kvalite-

tu disanja, sve primijeene ritmove disanja i vrijeme.

se dobio uvid u tijek dogaaja. Naknadne procjene znakova ivota tijekom vremena
stvaraju obrazac i zato je vano zabiljeiti vrijeme kada su procijenjeni.
VANE NAPOMENE
P
acijenta ne treba upozoravati na brojenje respiracija. Neki pacijenti, svjesni da ih
se promatra, promijene obrazac disanja.
Poznavati vrijednosti normalne brzine disanja kako bi se odmah prepoznao problem.
A
ko pacijent govori ili se mie ponekad je teko ustanoviti brzinu disanja. U ta-
kvom sluaju, ako se predvia oteano brojenje respiracija, zamoliti pacijenta da
se nakratko smiri.
A
ko je obrazac disanja veoma nejednolik ili pacijent die veoma sporo, za precizno
odreivanje treba brojati respiracije tijekom jedne minute. Metode 15 sekundi
pomnoeno s 4, ili 30 sekundi pomnoeno s 2 uglavnom su dobre, no ponekad je
potrebno brojenje tijekom svih 60 sekundi.
KRVNI TLAK
Za mjerenje krvnog tlaka koristi se tlakomjer, koji se sastoji od manete i mjeraa.

Oitanje se vri auskultacijom, tj. sluanjem pomou stetoskopa ili palpacijom radi-
jalnog ili brahijalnog bila nakon postavljanja maete.
Mjere se dvije vrijednosti krvnog tlaka: gornja vrijednost i donja vrijednost. Gor-
DODACI
194

nja vrijednost ili prva brojana vrijednost naziva se sistoliki krvni tlak i nastaje
kontrakcijom sranog miia i tjeranjem krvi u arterije. Donja ili druga brojana
vrijednost naziva se dijastoliki krvni tlak, a mjeri tlak preostao u arterijama kada se
krv slije u srce.
Kao to je ve napomenuto, ivotni znakovi procjenjuje se odmah nakon poetne

procjene i rjeavanja dinih putova, disanja i krvotoka (ABC). ak i ako okolnosti
ne omoguavaju sluanje, palpacija se moe izvesti. Palpacija nije pouzdana poput
auskultacije, jer se sistoliki tlak moe odrediti samo priblino. Meutim,vano je
izmjeriti krvni tlak ak i u bunom okruenju kako bi se zapoela odgovarajuu skrb
za pacijenta.
POSTUPAK MJERENJA KRVNOG TLAKA
Obrazloenje: Obvezno nositi rukavice i zatitne naoale ukoliko je prisutna krv ili
2. Odrediti odgovarajuu veliinu manete.
Obrazloenje: Odabir ispravne veliine pomae tonosti rezultata. irina manete

treba biti dvije treine duine nadlaktice, mjereno od lakta do ramena. Osim toga
treba biti dovoljno dugaka kako bi se iak-traka uvrstila nakon to se manetom
obujmi ruka.
3. Skinuti odjeu s ruke (slika D.5.).
Obrazloenje: Zavinuti rukavi ne smiju

ometati dotok krvi.
4. Postaviti manetu na golu kou nadlak-

tice i na arteriju, sukladno uputi.
5. Vrkom prsta napipati brahijalno bilo

na medijalnoj strani nadlaktice blizu
fosse antecubitale, tj. u udubini lakta
(slika D.6.).
Slika D.5.
6 Poloiti membranu stetoskopa na mje-
sto otkucaja bila.
7. Uz zatvoreni ventil napuhavati manetu toliko dugo dok se uje ili osjea bilo.
DODACI
195

8. Uz otputanje manete oslukivati
pojavu zvuka bila. im se opazi prvi
zvuk bila zabiljeiti vrijednost to je
sistoliki krvni tlak ili gornji tlak
(slika D.7.).
9. Nastaviti otputanje manete osluku-

jui prestanak bila. Ponovno zabiljeiti
vrijednost - to je dijastoliki krvni tlak ili
donji tlak.
Slika D.6.
10. Pustiti manetu da se naglo ispra-
zni. Zabiljeiti vrijednosti i vrijeme
mjerenja.
Obrazloenje: Od iznimne je vanosti do-

kumentirati sve uinjeno i zapaeno kako
bi se dobio uvid u tijek dogaaja. Ako
je vrijednost tlaka izmeu dviju crta na
skali, koristi se via vrijednost. Naknadne
procjene znakova ivota tijekom vremena
Slika D.7. stvaraju obrazac; zbog toga je vano zabi-
ljeiti vrijeme njihove procjene.
KRVNI TLAK MJEREN PALPACIJOM
Kao to je ve spomenuto, zbog buke je ponekad nemogue auskultirati krvni tlak. U

tim se sluajevima krvni tlak odreuje palpacijom. Palpirani je krvni tlak obino nii
od auskultiranog i zato treba to je mogue prije krvni tlak izmjeriti auskultacijom.
Postupak palpiranja krvnog tlaka naelno je identian auskultaciji. Oigledna je razli-

ka u tome to se za utvrivanje otkucaja bila ne koristi stetoskop.
POSTUPAK MJERENJA KRVNOG TLAKA PALPIRANJEM

2. Odrediti odgovarajuu veliinu manete.

DODACI
196

Obrazloenje: Odabir ispravne veliine manete pomae tonosti rezultata. irina
manete treba biti dvije treine duine nadlaktice, mjereno od lakta do ramena.
Osim toga treba biti dovoljno dugaka kako bi se iak-traka uvrstila nakon to se
manetom obujmi ruka.
3. Skinuti odjeu s ruke.
Obrazloenje: Zavinuti rukavi ne smiju ometati dotok krvi.
4. Postaviti manetu na golu kou nadlaktice i na arteriju, sukladno uputama

(slika D.8.).
5. Napuhavati manetu dok ne nestane radijalno bilo. Tada polako otputati zrak
iz manete dok se bilo ponovno ne pojavi. U tom asu oitati sistoliki krvni
tlak. Palpacijskom metodom ne odreuje se dijastoliki krvni tlak.
6. Zapisati vrijednosti kao sistoliki krvni

tlak iznad P ili PALP za palpaciju,
kao i vrijeme oitanja.

bi se dobio uvid u tijek dogaaja. Na-
knadne procjene znakova ivota tijekom
vremena stvaraju obrazac; zbog toga je
Slika D.8. vano zabiljeiti vrijeme njihove procjene.
VANE NAPOMENE
P
otrebno je poznavati normalne vrijednosti krvnog tlaka kako bi se odmah primi-
jetio mogui problem.
Z a mravu odraslu osobu moe biti potrebna maneta za djecu. U obrnutom slua-
ju, veoma miiava ili debela odrasla osoba moe trebati posebno veliku manetu
ili onu za bedro.
Ako se stetoskop poloi na odjeu ili ispod manete mogue je vanjsku buku protu-
maiti kao krvni tlak. Vano je stetoskop poloiti na golu kou i ne ispod manete.
DODACI
197

Stariji pacijenti ne reguliraju tjelesnu temperaturu jednako lako kao mladi pacijen-
ti i moe im biti hladno ak i u toplom domu. Zbog toga stariji pacijenti nose vie
slojeva odjee. Najtonije je mjerenje krvnog tlaka na goloj koi i zato se, ak i ako
to zahtjeva dodatno vrijeme, svlai sve slojeve odjee.
KOA
Koa je najvei tjelesni organ, no za preivljavanje ona nije nuna poput srca ili
mozga. Budui da je koa veoma dobro prokrvljena, u oku krv odlazi iz koe radi
opskrbe vanijih organa. Posljedino se putem koe moe procijeniti gubitak krvi,
kao i niz ostalih stanja.
Pri procjeni koe obraa se panju na boju, temperaturu, stanje koe i vrijeme
kapilarnog punjenja. Boja koe najbolje se procjenjuje na leitu nokta, s unutarnje
strane obraza ili u donjem onom kapku. Kod dojenadi i male djece pregledava
se dlanove i stopala. Uglavnom je koa na svim ovim mjestima ruiasta. Promjena
boje koe moe ukazivati na slab protok krvi ili druge probleme, npr.:
B
lijeda koa moe biti znak gubitka krvi, oka, sranog infarkta, anemije, hipo-
tenzije ili emocionalnog stresa.
C
ijanoza koe ukazuje na neodgovarajuu zasienost kisikom i prokrvljenost,
neodgovarajue respiracije, srani infarkt ili trovanje.
C
rvena koa ukazuje na izloenost toplini, emocionalno uzbuenje, alergijsku
reakciju, hipotenziju ili trovanje ugljinim monoksidom.
uta koa posljedica je jetrene bolesti.
Iarana ili mrljasta koa ponekad se vidi kod oka.
Temperatura i stanje koe mogu varirati:
Hladna, ljepljiva koa znak je oka ili nemira.
Hladna, vlana koa znai da tijelo gubi toplinu.
Hladna, suha koa posljedica je izlaganja hladnoi.
V
rua, suha koa ili vrua, vlana koa ukazuje na visoku temperaturu ili izlaga-
nje vruini.
DODACI
Purea koa/ najeena koa uz tresavicu, cvokotanje zubiju, plave usne i blije-
198

du kou moe biti posljedica zimice, izlaganja hladnoi, boli, straha ili zaraznih
bolesti.
POSTUPAK PROCJENE STANJA KOE

2. Procijeniti boju pacijentove koe promatrajui cjelokupnu put te unutranjost

donjeg kapka, leita noktiju ili unutranjost obraza.
Obrazloenje: zapaziti odstupanja boje koe.
3. Odrediti temperaturu koe stavljanjem nadlanice na elo. Ako se koa ini

hladnom radi temperature okoline, provjeriti temperaturu stavljanjem dlana na
trbuh, ispod odjee (Slika D.9.).
4. Procijeniti vlanost koe.
5. Dokumentirati boju, temperaturu i

stanje koe zapisom u izvjeu izvanbol-
nike skrbi.

bi se dobio uvid u tijek dogaaja. Naknad-
Slika D.9.
ne procjene znakova ivota tijekom vremena

stvaraju obrazac; zbog toga je vano zabiljeiti
vrijeme njihove procjene.
ZJENICE
Zjenicom se naziva crno sredite oka, a moe

biti neposredno povezana s neurolokom
funkcijom. Zjenice su normalno okrugle i
osjetljive na svjetlo.
DODACI
Slika D.10.
199

POSTUPAK PROCJENE ZJENICA

2. Odrediti veliinu zjenica prije nego ih se osvijetli.
Obrazloenje: Vano je odrediti veliinu zjenica prije nego se u njih uperi snop svje-
tla, jer e se od svjetla odmah smanjiti.
3 Pokriti jedno oko dok se baterijskom svjetiljkom osvjetljava drugo.
Obrazloenje: Ovaj postupak nije obvezan, a radi se da svjetlo za pregled jednog oka
ne bi povealo ili smanjilo zjenicu drugog oka.
4. Zjenica se treba suziti/smanjiti kada ju se osvijetli i proiriti/poveati kada se

svjetlo makne (slika D.10.).
5. Ponoviti na drugom oku.
Obrazloenje: Zjenice koje su proirene, smanjene do veliine glave pribadae,

razliite veliine i neaktivnosti ili bez reakcije mogu ukazivati na niz stanja ukljuivo
utjecaje droga, ozljedu glave ili ozljedu oka.
6. Svako odstupanje od normalnog treba se prijaviti i dokumentirati.

se dobio uvid u tijek dogaaja. Naknadne procjene znakova ivota tijekom vremena
stvaraju obrazac; zbog toga je vano zabiljeiti vrijeme njihove procjene.
TRAJNI NADZOR I PONOVNE PROCJENE
ivotni se znaci provjeravaju svakih 5 minuta za nestabilne pacijente, a svakih 15

minuta za stabilne pacijente. Svaki pacijent treba imati izmjeren poetni ili temeljni
set ivotnih znakova, kao i barem jo jedan set izmjeren prije dolaska u bolnicu ili
prijevoza u drugu ustanovu ili jedinicu.
VANE NAPOMENE
Za sunana vremena ili u svijetloj prostoriji procjena zjenica moe biti teka. U tim
sluajevima moe biti korisno pregledati pacijenta u vozilu ili u zaklonjenom prosto-
DODACI
ru.
200

DODATAK 2.
TRAJNI NADZOR
KLJUNI POJMOVI
Nadzor
Perfuzija (prokrvljenost)
CILJ: Uspjeno obaviti ponovnu procjenu pacijenta, primijetiti promjene u dinim

putevima, disanja i krvotoka, ivotnih znakova ili fizikom izgledu pacijenta
UVOD
Nadzor omoguava ponovnu procjenu znakova i simptoma pacijenta, te procjenu

uinkovitosti intervencije. Nadzor se obino vri nakon zavrenog zbrinjavanja, ali se
moe raditi uvijek kada je dolo do promjene stanja pacijenta. Nadzor se treba vriti
od poetka transporta pa do dolaska na mjesto prijema, osim kada to zbog odrava-
nja ivota nije mogue.
OPREMA
Tlakomjer
Stetoskop
POETNA PROCJENA
Nadzor poinje ponovnom procjenom nalaza poetne procjene. Problemi s dinim

putovima, disanjem ili krvotokom moraju se zbrinjavati odmah. ivotni se znakovi
ponovno procjenjuju i biljee se promjene. To je vrijeme kada se stvaraju obrasci do
tada procijenjenih ivotnih znakova. Ciljani fizikalni pregled mora se ponavljati kako
DODACI
bi se odredila mogua potreba za dodatnim postupcima (vidjeti 23. poglavlje).
201

POSTUPAK TRAJNI NADZOR

2. Ponovno procijeniti stupanj svijesti koritenjem AVPU metode (vidjeti 21. po-
glavlje)
Obrazloenje: Promjene mentalnog statusa mogu ukazivati na poboljanje ili pogor-

anje neurolokih funkcija pacijenta, o emu se mora izvijestiti bolnicu.
3. Ponovno procijeniti dine putove, disanje i krvotok. Odravati dine putove

prohodnim, po potrebi potpomagati disanje ventiliranjem pacijenta ili pri-
mjenom dodatnog kisika. Ponovno procijeniti jainu bila i boju, temperaturu i
stanje koe. Uvjeriti se da je krvarenje pod kontrolom.
Obrazloenje: Svaka promjena dinih putova, disanja ili krvotoka moe biti opasna
po ivot.
4. Ponovno odrediti prioritete u zbrinjavanju pacijenta.
Obrazloenje: Ukoliko se stanje pacijenta pogorava, moda e biti neophodno pro-

mijeniti prioritete ili odluku o transportu. Kritini pacijenti moraju se transportirati
odmah, sigurnim i brzim nainom.
5. Procijeniti ivotne znakove, ukljuivo brzinu disanja, brzinu otkucaja srca i

krvni tlak (slika D.11.).
Obrazloenje: Ovaj drugi set ivotnih znakova, nazvan naknadne procjene znakova
ivota, koristi se za utvrivanje obrasca stanja pacijenta.
6. Ponoviti ciljani fizikalni pregled oteenog tjele-

snog sustava ili podruja. Ciljani fizikalni pre-
gled ukljuuje inspekciju i palpaciju upravo tog
podruja, kao to je trbuh ili prsni ko. Ukoliko je
detaljan fizikalni pregled ve obavljen, treba ga
ponoviti (slika D.12.).
Obrazloenje: Fizikalni se pregled ponavlja kako bi

se ustanovile sve promjene u stanju pacijenta koje
bi medicinska sestra/medicinski tehniar hitne me-
dicinske slube ili bolniko osoblje mogue trebali
DODACI
rjeavati.
Slika D11
202

7. Provjeriti intervencije kako bi se bilo
sigurno da postupci pomau pacijentu
i da su i nadalje u skladu sa stanjem
pacijenta (slika D.13.).
Obrazloenje: Postupak moe postati i

tetan ako se ne nadzire paljivo, npr. ako
nestane kisika u boci ili udlaga remeti
distalni krvotok.
Slika D12
8. Dokumentacija.

bi se dobio uvid u tijek dogaaja.
Bez odgovarajue opreme maloj se djeci

ne moe izmjeriti krvni tlak. Perfuzija Slika D13
(prokrvljenost) se umjesto toga moe procijeniti i ponovno procijeniti koritenjem
distalnog bila, boje koe i vremena kapilarnog punjenja.
NADZOR
Nadzor se mora ponavljati svakih 5 minuta za nestabilne pacijente i svakih 15 minu-

ta za stabilne pacijente. Do dolaska u bolnicu svaki pacijent mora imati barem dva
seta ivotnih znakova. Ukoliko bi se stanje pacijenta u bilo koje vrijeme pogoralo,
odmah se vratiti na poetnu procjenu i ponovno procijeniti dine putove, disanje
i cirkulaciju. Moda e biti neophodno obustaviti daljnju procjenu i zbrinjavanje i
pristupiti neodgodivom transportu.
VANE NAPOMENE
O
bvezno ponovno procijeniti postupke zbrinjavanja. Moe doi do situacija koje
intervenciju ine tetnom za pacijenta, poput nedostatka kisika u boci ili tijesno
privrene udlage koja remeti krvotok.
DODACI
203

Ako se stanje pacijenta pogora ne treba se bojati naknadno izvijestiti bolnicu.
U
sluaju znaajne promjene stanja pacijenta kontaktirati nadlenog lijenika.
Prijemna jedinica treba vremena za pripremu odgovarajuih uvjeta za pacijenta.
DODACI
204

DODATAK 3.
PULSNA OKSIMETRIJA
KLJUNI POJMOVI
Acetonska maramica
Anemini pacijenti
Terapija bronhodilatatorima
Hemoglobin
Pacijenti s hipoperfuzijom
Hipoksija
Postotak saturacije kisikom
Pulsni oksimetar
CILJ: uspjeno izmjeriti saturaciju krvi kisikom upotrebom pulsnog oksimetra
UVOD
Pulsni oksimetar je fotoelektrini ureaj koji mjeri razinu kisika u krvoilnom

sustavu pacijenta. Sastoji se od prijenosnog monitora i sonde ili je sve to u jednom
komadu kao kod pulsnih oksimetara za prste.
Senzor oksimetra obino se privrsti na vrak prsta na ruci, nonog prsta, unu kolj-
ku ili kod male djece na distalni dio stopala. Nakon to se ukljui, aparat alje u tkivo
svjetlost razliitih boja i mjeri koliinu vraene svjetlosti. Rezultati se biljee kao po-
stotak saturacije (zasienja) hemoglobinom i, u sluaju kisika, mogu biti biljeeni kao
SpO2. Na mjerenje utjeu postoci bilo kojih molekula koje su vezane na hemoglobin.
U veini sluajeva, ovo je mjera za kisik.
Normalno SpO2 iznosi oko 95-99%. Postotak zasienja kisikom ispod 95% moe biti
znak razliitih stupnjeva hipoksije. Svejedno treba imati na umu da je vrijednost
SpO2 ispod 95% za neke pacijente normalna, kao u npr. kroninoj opstruktivnoj
plunoj bolesti (KOPB).
Pulsnu oksimetriju treba uklopiti u cjelokupnu kliniku procjenu i ne treba se osla-

njati iskljuivo na njene vrijednosti. Svakome pacijentu koji se ali na tekoe disanja
DODACI
205

i kojem je mentalni status promijenjen treba uiniti pulsnu oksimetriju. Pretraga je
neinvazivna i jedina je mogua komplikacija pretrage odvlaenje panje od ostalih
pokazatelja stanja pacijenta. Treba prije svega lijeiti pacijenta, a ne se baviti urea-
jem.
Uz svaki ureaj priloena je uputa za rukovanje koju je neophodno prouiti, upozna-

ti se s ureajem i s postupkom mjerenja.
OPREMA
Pulsni oksimetar
Razliite veliine sondi (za odrasle, djeje, za dojenad)
Rezervne baterije
Acetonske maramice (za skidanje laka s noktiju)
POETNA PROCJENA
Upotreba pulsnog oksimetra ne smije biti razlog za kanjenje poetne procjene ili
primjene kisika. Pulsni je oksimetar najkorisniji u dva sluaja:
Z a procjenu djelotvornosti bilo kojeg provedenog postupka, npr. terapije kisikom,

terapije bronhodilatatorima, ventilacije samoireim balonom i maskom uz odran
spontani krvotok (slika D.14.).
Za upozorenje o padu saturacije kisika

kod pacijenta.
Pri koritenju pulsnog oksimetra ne
treba zaboraviti da kod nekih pacijena-
ta oitane vrijednosti nee biti sasvim
tone, npr.:
Pacijenti izloeni ugljinom monoksidu

(CO), ukljuivo kronine puae, mogu
imati lano pozitivna visoka oitanja jer
Slika D.14. se CO vee na hemoglobin i proizvodi
crvenu boju koju ureaj oitava.
DODACI
206

P
acijenti s anemijom i pacijenti koji su progutali odreene otrove mogu imati
lano visoka oitanja SpO2.
H
ipoperfuzija kod pacijenata, ukljuivo ok i hipotermiju, podrazumijeva da u
kapilarama nema protoka krvi dostatnog za precizna oitanja.
Ako se mjeri na ozlijeenom ekstremitetu oitanja nee biti precizna.
POSTUPAK

2. Spojiti icu senzora s ekranom i privrstiti sondu na vrak prsta neozlijeenog

ekstremiteta pacijenta (slika D.15.) ili cijeli pulsni oksimetar postaviti na prst.
Odrediti brzinu bila pacijenta.
Obrazloenje: Od svih dostupnih sondi,

one za prst ine se najugodnijima za
pacijenta. Veina se sondi moe koristiti
ponovno. Ozlijeeni ekstremitet moe
pokazati pogrena oitanja ili odsustvo
oitanja.
3. Ukljuiti pulsni oksimetar. Neki pulsni

oksimetri se automatski ukljue postav-
Slika D.15.
ljanjem na prst.
Slika D.16. Slika D.17.

DODACI
207

4. Nadzirati SpO2 i sranu frekvenciju. Uvjeriti se da je srana frekvencija na ekra-
nu identina brzini bila pacijenta (slika D.16.).
Obrazloenje: Oitavanje moe potrajati nekoliko sekundi. Bilo pacijenta i srana

frekvencija na ekranu trebaju biti identini. Ukoliko nisu, razmotriti premjetanje
sonde na drugi prst (slika D.17.).
5. Neki pulsni oksimetri mogu pokazivati valni oblik pulsa, koji treba odgovarati
frekvenciji bila pacijenta.
6.Nakon pravilnog postavljanja oksimetra vrijednosti saturacije oitavaju se svakih

5 minuta ili kada pacijent pone oteano disati ili ima znakove hipoksije. Priklad-
ni trenutak za oitavanje je prilikom provjere ivotnih znakova pacijenta
Obrazloenje: Ako je pacijentu postavljen pulsni oksimetar treba neprestano nadzi-

rati izmjerene vrijednosti. Promjene vrijednosti trebaju se dokumentirati i prijaviti
osobama koje provode napredno odravanje disanja. Neki oksimetri imaju alarm
koji se pokrene ukoliko vrijednosti oitanja pulsne oksimetrije padnu ispod postav-
ljenih vrijednosti.
7. Dokumentacija SpO2 mjerenja.

PONOVNE PROCJENE
Neprestano provjeravati poloaj i kontakt sonde. Namjerno ili nenamjerno pomi-

canje i premjetanje pacijenta moe pomaknuti sondu. Ako se sonda otkai moe
se aktivirati alarm. Vano je znati da se neki modeli ureaja sami iskljue nakon
perioda neaktivnosti.
VANE NAPOMENE
Ako postoji opasnost lakog odvajanja sonde, privrstiti ju ljepljivom trakom.
A
ko nema oitanja, ako su valni oblici loi ili se pokazuje znak upozorenja, razmi-
sliti o ponovnom postavljanju ili premjetanju sonde na drugo mjesto. Provjeriti
baterije i po potrebi ih zamijeniti.
K
od pacijenata s loom perifernom perfuzijom, una koljka moe biti dobro mje-
DODACI
sto za mjerenje SpO2.
208

Neki lakovi i sredstva za uljepavanje noktiju, poput umjetnih noktiju i ukrasa,
mogu ometati mjerenja pulsnim oksimetrom. Ukras treba skinuti acetonom, a
acetonske maramice trebaju biti pohranjene uz pulsni oksimetar.
DODACI
209

DODATAK 4.
NADZOR SRANE AKCIJE
KLJUNI POJMOVI
Elektrokardiografija
Elektrokardiogram
12 kanalni EKG
EKG monitoring
EKG monitor/aparat
Elektrode
Defibrilator
Elektrovodljivi gel
Cilj: Snimiti i monitorirati sranu akciju
UVOD
Snimanje elektrine aktivnosti srca naziva se elektrokardiografija, a grafiki prikaz te

aktivnosti elektrokardiogram. Elektrokardiogram predstavlja grafiki prikaz elek-
trine aktivnosti srca koja se stvara za vrijeme sranog rada. Srce stvara elektrine
impulse koji se ire du srca te dovode do kontrakcije i relaksacije sranih stanica
u odreenim vremenskim razmacima te omoguavaju rad srca kao pumpe. Samo
snimanje je neinvazivan postupak i ima znaajno mjesto u procjeni i nadzoru stanja
hitnog medicinskog pacijenta. Srana aktivnost se moe monitorirati i snimati preko
jednog do uobiajeno 12 odvoda. EKG monitoriranje u samo jednom odvodu moe
upozoriti da postoji poremeaj sranog rada (aritmija) ali ne i o kakvom poremeaju
ritma se radi. U svih pacijenata sa bolovima u prsima za koje se postavi sumnja na
akutni koronarni sindrom mora se snimiti 12 kanalni EKG.
Monitori sranog ritma na zaslonu pokazuju EKG u realnom vremenu za one odvode
koji se monitoriraju. Veina danas dostupnih modernih defibrilatora ima mogu-
nost monitoriranja i snimanja srane aktivnosti u vie odvoda odnosno i 12 kanalno
snimanje i monitoriranje.
DODACI
210

Oprema:
EKG ureaj (12 - kanalni) samostalan ili u sklopu defibrilatora
Samoljepljive elektrode
Kablovi
Papirnati ubrusi za brisanje
POETNA PROCJENA
Nakon to su se poetnom procjenom i primarnim pregledom procijenili i osigurali

dini putovi (A), procijenilo i osiguralo uinkovito disanje (B) te procijenio krvotok
(C), odnosno otklonila sva stanja koja ivotno ugroavaju pacijenta moe se razmi-
ljati o postavljanju monitora za nadzor srane akcije.
POSTUPAK: snimanje i monitoriranje srane akcije u modificiranim standardnim I,

II, III odvodima

2. Objasniti postupak pacijentu te ga zamoliti da tijekom monitoriranja bude

miran
3. Provjeriti da je koa prsnog koa suha i da nije masna.
4. Postaviti samoljepljive elektrode na mjesta sa relativno malo dlaka (po potrebi

obrijati dlake) nastojei da to budu mjesta iznad kostiju (slika D.18.).
Obrazloenje: prikazani poloaj omoguu-

je elektroda omoguuje snimanje i moni-
toriranje u tzv. modificiranim standardnim
odvodima I,II,III. Postavljanjem elektroda
iznad kotanih dijelova smanjuje se mo-
gunost nastanka miinih artefakata u
signalu EKG-a. Veina EKG odvoda je razli-
ito obojana to olakava odabir pravilnog
mjesta za postavljanje elektroda.
DODACI
Slika D.18
211

5.Crveni odvod se postavlja na kotani dio desnog ramena, uti odvod na lijevo
rame ,a zeleni na trbuh ili lijevi donji dio prsnog koa. Radi lakeg pamenja taj
se raspored moe usporediti s bojama na semaforu (slika D.19.).
6. Monitoriranje se najee zapoinje u II odvodu

jer se u njemu obino najbolje prikazuje amplitu-
da P vala i QRS kompleksa.
7. Ukoliko se na monitoru otkrije aritmija potrebno

je snimiti je na traku (ispisati)
Slika D.19
VANO: sam ureaj mora biti postavljen i uvren u cestovnom medicinskom vo-
zilu na mjestu koje omoguava monitoriranje pacijenta. Sva oprema u cestovnom
medicinskom vozilu koja nije privrena za vrijeme vonje moe postati projektil.
POSTUPAK: 12 kanalno snimanje EKG-a i monitoriranje srane akcije
Ovaj postupak je identian prethodnom uz napomenu da se samoljepljive elektrode

osim na prethodno opisana mjesta postavljaju i na jo dodatnih 6 mjesta.
Ove elektrode ( V1 V6 ) se postavljaju:
V1 na 4. interkostalni prostor parasternalno DESNO
V2 na 4. interkostalni prostor parasternalno LIJEVO
V4 jedan prst medijalno od medioklavikularne linije na peti interkostalni prostor

-iznad vrka srca (ictus cordis)
V3 izmeu V2 i V4
V5 na peti interkostalni prostor u prednjoj aksilarnoj liniji
V6 na peti interkostalni prostor u srednjoj aksilarnoj liniji

DODACI
212

NAKNADNE PROCJENE
Za cijelo vrijeme dok je pacijent na monitoru provjeravati sranu akciju te u sluaju

promjena to zabiljeiti. Nakon provoenja bilo kojeg postupka s pacijentom provje-
riti da nije dolo do otkapanja elektroda ili drugih problema koji onemoguavaju
rad ureaja.
VANE NAPOMENE
M
onitoriranje srane akcije preko tri ili vie odvoda pogodno je samo za prepozna-
vanje ritma
N
eki oblici koji omoguuju precizno utvrivanje sranog ritma vidljivi su samo u
jednom ili dva odvoda 12 kanalnog EKG-a
N
e analizirati ST spojnicu i ostale elemente EKG-a s monitora bez ispisa na traci
P
ojavu aritmije na monitoru treba ispisati na traku
A
ritmije koje due traju zahtijevaju snimanje 12 kanalnog EKG-a
Jedino 12 kanalni EKG daje trodimenzionalnu sliku elektrine aktivnosti srca
DODACI
213

DODATAK 5.
OSNOVNE MJERE ODRAVANJA IVOTA ODRASLIH
KLJUNI POJMOVI
Vanjska masaa srca
Umjetno disanje
Sternum
30:2
Cilj: Uspjeno provoditi osnovne mjere odravanja ivota odraslih
UVOD
Svi zdravstveni djelatnici bi morali znati primijeniti postupke za provoenje osnov-

nih mjera odravanja ivota. U ovom poglavlju e se raspraviti one postupke koje
medicinska sestra/medicinski tehniar moraju poznavati kako bi uspjeno u timu
zajedno s lijenikom ili u situaciji kada se nau sami, uspjeno zapoeli postupke
odravanja ivota.
OPREMA
Mjere osobne zatite
Depna maska
Samoirei balon sa spremnikom
Kisik
Aspirator i kateter za aspiraciju
POETNA PROCJENA
Provjeriti sigurnost okoline te razmotriti potrebu premjetanja pacijenta ako je:
okolina nesigurna
prisutna znaajna koliina vode u okolini

DODACI
214

pacijent na metalnoj povrini
u okolini u kojoj se nalazi pacijent postoji mogunost eksplozije
Pacijent ne reagira, ne die i nema bila/znakova ivota. Ako je prije dolaska tima
hitne medicinske slube zapoeta kardiopulmonalna reanimacija (KPR), potrebno
ju je prekinuti dok se ne procijeni stanje pacijenta ABC pristupom. Procjenjuje se
odgovor pacijenta na poziv i laganu trenju, disanje i znakovI ivota/bilo. Pacijent ne
reagira, ne die i nema bila/znakova ivota: zapoeti vanjsku masau srca i umjetno
disanje!
POSTUPAK
Obrazloenje: Minimum zahtjeva- rukavice i zatitne naoale ukoliko je prisutna krv

2. Provjeriti sigurnost mjesta za sebe i pacijenta.
3. Polei pacijenta na lea na suhu i nemetalnu povrinu.
4. Jedan lan tima procjenjuje odgovor pacijenta na podraaj, procjenjuje disanje

i bilo odnosno znakove ivota.
Postupak procjene odgovora pacijenta na podraaj, disanje i bilo/znakove ivota
a) Procjena odgovora na podraaj:
N
jeno protresti ramena pacijente i glasno upitati: Jeste li dobro? (slika D.20.)
Ako pacijent odgovara nastaviti s poetnom procjenom (vidjeti 1. i 2. poglavlje)
5. Ako pacijent ne odgovara: poslati

drugog lana tima da pozove tim s
lijenikom (kada lijenik nije u timu) i
donese automatski vanjski defibrilator
ukoliko ga ima u opremi.
Otvoriti dine putove zabacivanjem

glave i podizanjem brade
Staviti ruku na elo pacijenta i njeno

zabaciti glavu (slika D.21.).
DODACI
Slika D.20.
215

Vrhove svojih prstiju postaviti na vrh
brade i podizanjem brade otvoriti dine
putove.
Ruku s ela pacijenta sada premjestiti

na kotani dio donje eljusti istovreme-
no stavljajui drugu ruku na karotidno
bilo.
Obrazloenje: Ukoliko lijenik nije u timu

Slika D.21. koji se naao u situaciji da provodi mjere
odravanja ivota neophodno je odmah
ga pozvati kako bi se u nastavku mogle to
je mogue ranije provoditi mjere napred-
nog odravanja ivota. Za vrijeme dok
jedan lan tima poziva tim s lijenikom/
donosi AED, drugi lan tima nastavlja s
procjenom i provodi mjere odravanja
ivota.
Slika D.22.
b) Procjena disanja
O
dravajui dine putove otvorenima, GLEDATI, SLUATI i OSJEATI die li paci-
jent normalno i to najvie 10 sekundi (Slika D.22.).
Gledati pomicanje prsnog koa i drugih dijelova tijela.
Sluati zvuk disanja nad ustima pacijenta.
Osjeati struju zraka na svom obrazu.
Obrazloenje: Unutar prvih nekoliko minuta nakon sranog zastoja, osoba moe
jedva disati ili rijetko i glasno hvatati zrak. To se ne smije zamijeniti s normalnim
disanjem. Ako postoji bilo kakva sumnja da li je disanje normalno, ponaati se kao
da disanje nije normalno.
c) Procjena krvotoka
O
dravajui dine putove otvorenim i procjenjujui disanje istovremeno se palpira
bilo iznad karotidne arterije na onoj strani vrata koja je blia tijelu zdravstvenog
DODACI
djelatnika.
216

P
rstima napipati Adamovu jabuicu i u ravnini s njom lagano klizati prema pred-
njem rubu sternokleidomastoidnog miia traei bilo.
6. Ako pacijent NE odgovara na podraaje, NE die i NEMA bila/znakova ivota

odmah zapoinje vanjsku masau srca i umjetno disanje u omjeru 30:2.
Postupak izvoenja vanjske masae srca
Kleknuti sa strane pacijenta u razini prsnog koa.
Postaviti korijen dlana jedne ruke na sredinu prsne kosti.
Staviti korijen dlana druge ruke povrh

prve.
Ispreplesti prste ruku i provjeriti da se

dlan nije pomaknuo sa sredine prsne kosti
na rebra, donji dio prsne kosti ili trbuh.
Postaviti se okomito iznad prsnog koa
pacijenta i s rukama ispruenim u laktu
utisniti prsnu kost 5 cm.
Nakon svakog pritiska, otpustiti pritisak bez

Slika D.23. odvajanja ruku od prsne kosti pacijenta.
P
ritiske ponavljati brzinom od oko 100 puta u minuti (neto manje od dva pritiska
u sekundi) (slika D.23.).
Vrijeme trajanja pritiska i otputanje mora biti jednako. Slika D.23.
7. Nakon 30 pritisaka na prsnu kost ponovno otvoriti dine putove gore opisanim
postupkom te zapoeti umjetno disanje usta na usta/upotrebom depne maske
(vidjeti 8. poglavlje), upotrebom samoireeg balona s maskom (vidjeti 9.
poglavlje).
Postupak izvoenja umjetnog disanja usta na usta
Pritiskom palca i kaiprsta ruke koja je

smjetena na elu pacijenta stisnuti me-
kani dio nosa.
Normalno udahnuti i usnama obuhvatiti

usta pacijenta osiguravajui dobro pria-
njanje (slika D.24.).
DODACI
Polagano upuhati zrak u usta pacijenta
Slika D.23.
217

istovremeno promatrajui podizanje prsnog koa. Za uinkoviti udah je potrebna
otprilike 1 sekunda za podizanje prsnog koa kao pri normalnom disanju.
Slika D.24.
O
dravajui glavu zabaenom i bradu podignutom, odmaknuti usta od pacijenta
otpustiti vrak nosa i promatrati sputanje prsnog koa za vrijeme dok zrak izlazi.
P
onovno normalno udahnuti i upuhati zrak u usta pacijenta dajui mu tako dva
uinkovita udaha.
8. Nakon 2 upuha odmah, bez odgaanja, ispravno postaviti ruke na prsni ko

rtve i zapoeti vanjsku masau srca provodei slijedeih 30 pritisaka na prsnu
kost.
9. Nastaviti s vanjskom masaom srca i umjetnim disanjem u omjeru 30:2.
10. Sve do dolaska tima s lijenikom ne prekidati KPR kako bi se procijenilo stanje
pacijenta osim, ako se ne pojave znakovi ivota.
11. Ako poetni udisaj ne odigne prsni ko kao kod normalnog disanja, tada se
prije slijedeeg pokuaja mora:
provjeriti usnu upljinu pacijenta i ukloniti vidljivu opstrukciju,

provjeriti je li glava pravilno zabaena i brada podignuta.
12. Ne pokuavati dati vie od dva udaha svaki put prije nastavljanja vanjske ma-
sae srca.
13. Zdravstveni djelatnici koji vre vanjsku masau srca bi se trebali mijenjati
svake dvije minute kako vanjska masaa ne bi prestala biti uinkovita zbog
zamora. Najbolje je da se drugi zdravstveni djelatnik pripremi zapoeti vanjsku
masau odmah nakon to je prvi zdravstveni djelatnik drugi puta upuhao zrak
u usta pacijenta.
VANE NAPOMENE
P
ostupak vanjske masae srca i umjetnog disanja se ne prekida sve dok ne stigne
tim s lijenikom i preuzme postupak ili dok se ne donese automatski vanjski
defibrilator.
rtva ne pone normalno disati.
Agonalno disanje se ne smatra normalnim disanjem.

DODACI
218

U
mjetno disanje usta na usta primijeniti samo onda kada nema drugih pomagala
poput depne maske, samoireeg balona s maskom i sl.
U
mjetno disanje usta na nos je uinkovita zamjena umjetnom disanju usta na usta
(kada nema druge opreme) u situaciji kada se usta ne mogu otvoriti ili su ozlijee-
na te u posebnim situacijama kao to je spaavanje iz vode
DODACI
219

DODATAK 6.
UPOTREBA AUTOMATSKOG VANJSKOG DEFIBRILATORA
KLJUNI POJMOVI
Prednja aksilarna linija
Automatski vanjski defibrilator
Bifazne energije
Defibrilacija
Interkostalni prostor
Runa defibrilacija
Medioklavikularna linija
Monofazne energije
Nitroglicerinski flaster
Nemetalna podloga
Srani elektrostimulator (Pacemaker )
Ventrikulska fibrilacija (VF)
Ventrikulska tahikardija (VT)
CILJ: uspjeno i vjeto izvesti defibrilaciju koristei automatski vanjski defibrillator
UVOD
Jedan od kljunih dijelova Lanca preivljavanja za pacijenta sa sranim zastojem

je defibrilacija. To je postupak koji dokazano poboljava ishod kod sranog zastoja
zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije bez bila.
Automatski vanjski defibrilator je ureaj koji isporuuje elektrinu struju dovoljne

jakosti da preko prsnog koa proe i kroz srani mii, te depolarizira dovoljnu
masu stanica i omogui prirodnom vodiu da preuzme kontrolu. Za razliku od
runih /manualnih defibrilatora osobe koje rukuju ovim ureajem ne moraju biti
osposobljene za prepoznavanje sranih ritmova. Automatski vanjski defibrilator
je napravljen na takav nain da ne isporuuje elektrinu struju ukoliko analizirani
DODACI
ritmovi nisu VF/VT bez bila.
220

Postoje dvije vrste automatskih vanjskih defibrilatora, poluautomatski koji inter-
pretiraju ritmove i daju naredbu osobi koja ga koristi da isporui elektrinu struju
te automatski koji su jednostavniji za koritenje. Automatski vanjski defibrilatori
takoer interpretiraju ritam, ali im nije potrebna asistencija osobe (operatora) za
isporuivanje elektrine struje. Prema tipu energije koji isporuuju defibrilatori se
mogu podijeliti na monofazne i bifazne. Monofazni defibrilatori se vie ne proizvode
ali ih se jo uvijek moe nai u upotrebi.
Defibrilacija se izvodi preko velikih samoljepljivih elektroda koje se postavljaju na

prsni ko pacijenta. Samoljepljive elektrode takoer slue i za praenje sranog
ritma. Da bi elektrode bile uinkovite moraju se postaviti na tono odreena mjesta
te se mora osigurati njihovo dobro prilijeganje na kou prsnog koa.
Automatski vanjski defibrilator je proizveden sa senzorima tako da moe ustanoviti

pokrete, neprimjereno postavljen i/ ili gubitak odvoda (kabela) to moe dovesti do
pogrene interpretacije sranog ritma. Automatski vanjski defibrilatori se mogu
programirati u skladu sa trenutnim smjernicama za srani zastoj.
Mnogi automatski vanjski defibrilatori su opremljeni naprednim modulom koji

omoguuje snimanje (pohranu podataka) svih aktivnosti vezanih defibrilator. Gla-
sovni zapis takoer moe biti ukljuen u opremu.
Na tritu postoje razliiti modeli automatskih vanjskih defibrilatora. Kod proizvo-

aa je potrebno provjeriti specifine detalje vezane za pojedini defibrilator. Vano
je da se medicinska sestra/medicinski tehniar upoznaju sa defibrilatorom koji e
koristiti.
OPREMA
Mjere osobne zatite
Automatski vanjski defibrilatori
Samoljepljive elektrode
Samoirei balon s spremnikom
Kisik
Aspirator i kateter za aspiraciju
Britvica
DODACI
221

POETNA PROCJENA
Provjeriti sigurnost okoline te razmotriti potrebu premjetanja pacijenta ako je:
okolina nesigurna
prisutna znaajna koliina vode u okolini
pacijent na metalnoj povrini
u okolini u kojoj se nalazi pacijent postoji mogunost eksplozije
Pacijent ne reagira, ne die i nema bila/znakova ivota. Ako je prije dolaska tima
hitne medicinske slube zapoeta kardiopulmonalna reanimacija (KPR), potrebno
ju je prekinuti dok se ne procijeni stanje pacijenta ABC pristupom. Procjenjuje se
odgovor pacijenta na poziv i laganu trenju, disanje i znakove ivota/bilo. Pacijent
ne reagira, ne die i nema bila/znakova ivota: zapoeti vanjsku masau srca i
umjetno disanje!
Drugi lan tima za to vrijeme priprema automatski vanjski defibrilator te postavlja

velike samoljepljive elektrode na prsni ko pacijenta. Nakon to se ureaj ukljui
zapoeti e automatsku analizu sranog ritma. Za vrijeme dok ureaj analizira ritam,
pacijenta se ne smije pomicati, dodirivati, ventilirati niti provoditi vanjsku masau
srca.
POSTUPAK

3. Polei pacijenta na lea na suhu i nemetalnu povrinu.
Obrazloenje: To mora biti uinjeno to hitnije. Elektrina struja iz defibrilatora

moe se prenijeti na sve koji su u direktnom dodiru s pacijentom ili preko podloga
koje su dobri vodii struje (npr. metal, voda). Nastojati osigurati dovoljno mjesta za
rad.
4. Jedan lan tima procjenjuje odgovor pacijenta na podraaj, procjenjuje disanje

i bilo odnosno znakove ivota.
DODACI
5. Ako pacijent NE odgovara na podraaje, NE die i NEMA bila/znakova ivota
222

odmah zapoeti vanjsku masau srca i umjetno
disanje u omjeru 30:2.
6. Za to vrijeme drugi zdravstveni djelatnik pripre-

ma defibrilator (slika D.25.).
Obrazloenje: Ako je prisutna samo jedna osoba,

nakon procjene stanja pacijenta, prvo se mora
pripremiti defibrilator za defibrilaciju.
7. Ukloniti svu odjeu s pacijentovih prsa, ukljuu-

jui i grudnjak ako je prisutan, te se uvjeriti da su
prsa pacijenta suha.
Slika D.25.
Obrazloenje: Vlana prsa oteavaju lijepljenje
samoljepljivih elektroda te se stvara otpor i smanjuje koliina energije koja e se
isporuiti srcu.
8. Ako dlake na pacijentovim prsima ometaju ljepljenje elektroda obrijati ih britvicom.
9. Ukljuiti automatski vanjski defibrilator.
10. Postaviti samoljepljive elektrode na pacijentova prsa. Sternum elektrodu po-

staviti na anteriornu (prednju) desnu stranu prsa, odmah ispod kljune kosti
u medioklavikularnoj liniji. Apex elektrodu postaviti na anteriornu (prednju)
lijevu stranu prsa oko etvrtog ili petog interkostalnog prostora uz prednju
aksilarnu liniju. Za vrijeme dok se defibrilator priprema te lijepe elektrode na
prsni ko NE PREKIDATI VANJSKU MASAU SRCA.
Obrazloenje: Nepravilno postavljene samoljepljive elektrode ne isporuuju energi-

ju na eljeno podruje te uinak defibrilacije moe biti smanjen.
11.Ukoliko je defibrilator opremljen glasovnim snimaem verbalizirati postupak

kako bi se kasnije lake napisala medicinska dokumentacija.
12. Prekinuti KPR i glasno rei ODMAKNITE SE.
Obrazloenje: Sve dok defibrilator analizira ritam, pacijenta se ne smije pomicati

niti provoditi KPR. Ukoliko se pacijent pomie ili se provodi KPR, vanjski automat-
ski defibrilator nee moi pravilno procijeniti ritam i stalno e zapoinjati analizu
ispoetka.
13. Ako se upotrebljava poluautomatski vanjski defibrilator potrebno je pritisnuti

tipku za analizu. Na automatskom defibrilatoru analiza zapoinje im se elek-
DODACI
trode postave i ukljui defibrilator na to on i glasovno upozorava.
223

14. U ovom trenutku automatski vanjski defibrilator e procijeniti ritam te e se
ovisno o ritmu dati glasovnu uputu DEFIBRILIRATI/ISPORUITI OK ili NASTA-
VITI KPR.
Ako je identificiran ritam koji SE defibrilira prelazi se na postupak opisan u toki 16.
Ukoliko je identificiran ritam koji se NE defibrilira prelazi se na postupak opisan u
toki 19.
Ritam koji SE defibrilira
15. Ukoliko se upotrebljava poluautomatski vanjski defibrilator pogledom provje-

riti okolinu, glasnom i jasnom izjavom rei ODMAKNITE SE te provjeriti da
nitko ne dodiruje pacijenta i tek onda pritisnuti tipku za defibrilaciju.
Automatski vanjski defibrilator e sam isporuiti elektrini ok uz prethodnu glasov-

nu najavu.
Obrazloenje: Sigurnost mora biti primarna briga prilikom izvoenja defibrilacije.

Osoba zaduena za defibrilaciju odgovorna je da se nitko ne nae u strujnom krugu
za vrijeme isporuke elektrinog oka. To znai da joj je obaveza da nakon glasovne
naredbe ODMAKNITE SE, provjeri da nitko od prisutnih nije u izravnom ili neizrav-
nom dodiru s pacijentom kojega e se defibrilirati.
16. Nakon isporuenog elektrinog oka odmah nastaviti s kardipulmonalnom

reanimacijom kroz 2 minute (omjer kompresija i ventilacije 30:2).
17. Nakon isteka od 2 minute defibrilator e vizualnim i glasovnim uputama naja-

viti ponovnu analizu ritma.
18. Prekinuti KPR i osigurati da nitko ne dodiruje pacijenta za vrijeme analize

ritma.
19. Nastaviti postupak prema glasovnim/vizualnim uputama defibrilatora.
20. Ukoliko defibrilator alarmira da je potrebno defibrilirati, ponoviti postupke od

toke 16. do toke 17. Ako nema upute da se defibrilira, ii na toku 21.
Ritam koji se NE defibrilira
21. Ukoliko defibrilator nakon analize ritma da glasovnu/vizualnu uputu da se

ne defibrilira zapoeti KPR kroz dvije minute u omjeru 30:2 te slijediti daljnje
glasovne i vizualne upute defibrilatora sve dok ne doe tim osposobljen za na-
predne postupke odravanja ivota ili dok pacijent ne pone disati normalno.
Obrazloenje: Nakon svake 2 minute automatski vanjski defibrilator e upozoravati

DODACI
224

da zapoinje analizu ritma. Ukoliko dobije ritam koji se Ne defibrilira dati e glasov-
ne/vizualne upute da treba ponovno procijeniti stanje pacijenta (disanje i znakove
ivota/bilo).
22. Dokumentirati postupak.
Obrazloenje: Iznimno je vano dokumentirati sve nalaze, injenice te dogaaje koji

su uslijedili na mjestu zbivanja.
NASTAVAK PROCJENE
Ako automatski vanjski defibrilator ne daje uputu za izvoenje defibrilacije, provje-

riti disanje i prisutnost znakova ivota/bila. Ukoliko je disanje dovoljno brzo te volu-
men udaha dostatan, izmjeriti krvni tlak te pripremiti pacijenta za transport. Ako je
volumen udaha nedostatan ili disanje presporo, pacijenta treba nastaviti ventilirati.
Ukoliko se ritam mijenja mnogi automatski vanjski defibrilatori odmah e alarmirati
da je potrebno analizirati ritam.
VANE NAPOMENE
Vrijeme do prve defibrilacije znaajno utjee na ishod kardiopulmonalne reanimacije.
A
utomatski vanjski defibrilatori zbog mogunosti analize sranog ritma ne zahti-
jevaju da osoblje koje s njima rukuje bude osposobljeno za interpretaciju EKG
nalaza/oitanje sranog ritma.
N
eophodno je potrebno prethodno se dobro upoznati s automatskim vanjskim
defibrilatorom i pripadajuom opremom kao i sa postupkom pravilnog provoenja
kardiopulmonalne reanimacije uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora
S igurnost za pacijenta i medicinsku sestru/medicinskog tehniara je kljuna tije-

kom defibrilacije.
Da bi se smanjio rizik od ozljede/strujnog udara treba imati na umu slijedee:
- pacijenta postaviti u okolinu koja omoguuje dovoljno mjesta za rad.
- pomaknuti pacijenta ako je neophodno da se napravi mjesta za rad,
- da je okolina u kojem pacijent lei suha,
- provjeriti da u okolini nema eksplozivnih tvari te ukoliko je potrebno premjestiti

DODACI
pacijenta iz nesigurnog podruja,
225

- ukljuujui i osobu koja izvodi defibrilaciju odgovornost na osobi koja provodi
defibrilaciju. Vizualna i verbalna upozorenja smanjuju rizik,
- ako su pacijentova prsa mokra, posuiti ih prije izvoenja defibrilacije,
- ukloniti sav nakit s prsa kako bi se sprijeio rizik od nastanka opeklina,
- skinuti grudnjak.
a utomatski vanjski defibrilatori nee raditi propisno u modu analize ako se paci-
jenta ventilira, vri vanjska masaa srca ili ga se premjeta,
u
koliko samoljepljive elektrode nisu dobro zalijepljene za kou prsnog koa
defibrilator nee moi analizirati ritam i/ili e isporuena energija defibrilacije biti
manja. U nekim sluajevima automatski vanjski defibrilatori glasovno obavjetava-
ju da postoji problem sa elektrodama,
v elike grudi (kod pretilih pacijenata) mogu smetati prilikom postavljanja elektroda
na lijevu stranu prsnog koa. Provjeriti da su elektrode na prsnom kou, a ne na
grudima. U protivnom e koliine energije isporuena do srca biti manja to moe
umanjiti mogunost konverzije ritma,
m
aknuti nitroglicerinski flaster ili bilo koji drugi flaster ukoliko je zalijepljen na
pacijentov prsni ko,
ukoliko AED ne radi promijeniti baterije i nastaviti rad.
POSEBNOSTI ZA DJECU
Smjernice Europskog vijea za reanimatologiju iz 2010. za djecu preporuaju upotre-

bu automatskih vanjskih defibrilatora koji imaju mogunost prepoznavanja ritmova
koje treba defibrilirati kod djece. Prema istim Smjernicama kod djece u dobi od 1
do 8 godine (kada nema AED-a namijenjenih samo za djecu) preporua se upotre-
ba automatskih vanjskih defibrilatora namijenjenih odraslima uz dodani ispravlja
koji omoguava isporuku niih energija primjerenih djejoj dobi (50 -75 J). Ukoliko
AED nema ispravlja moe se upotrijebiti AED za odrasle ako je neophodno. Kod
djece starije od 8 godina moe se koristiti AED za odrasle s elektrodama u veliini
za odrasle. Kod djece mlae od godine dana se moe koristiti AED za odrasle (bolje
ako ima ispravlja) ako nijedna druga opcija nije mogua (npr. runi defibrilator nije
dostupan).
DODACI
226

DODATAK 7.
OPSTRUKCIJA DINIH PUTOVA STRANIM TIJELOM KOD ODRASLIH
KLJUNI POJMOVI
Dini putovi
Strano tijelo
Laka opstrukcija
Teka opstrukcija
Udarac po leima
Pritisci na trbuh/Heimlichov hvat
Osnovne mjere odravanja ivota
Cilj: Uspjeno prepoznati guenje i otvoriti dine putove u sluaju teke opstrukci-
je uzrokovane stranim tijelom kod odraslih
UVOD
Svi zdravstveni djelatnici moraju primijeniti postupke za otvaranje dinih putova

u sluaju teke opstrukcije uzrokovane stranim tijelom. U ovom poglavlju opisani
su postupci koje medicinska sestra/medicinski tehniar moraju poznavati kako bi
uspjeno u timu zajedno s lijenikom ili u situaciji kada se nau sami, uspjeno
zapoeli postupke za izbacivanja stranog tijela iz dinih putova.
OPREMA
Osobna zatitna oprema
POETNA PROCJENA
Prepoznavanje opstrukcije dinih putova stranim tijelom klju je uspjenog ishoda

po pacijenta i zato je vano ne zamijeniti ovo hitno stanje s nesvjesticom, sranim
udarom, konvulzijama ili drugim stanjima koja mogu iznenadno uzrokovati oteano
disanje, cijanozu ili gubitak svijesti.
DODACI
227

Strano tijelo moe uzrokovati lake ili tee zae-
pljenje dinih putova. Najee se napad guenja
dogaa tijekom jela, a pacijent se pritom dri za
vrat (slika D.26.).
Vano je pacijenta koji je pri svijesti upitati Guite

li se?.
Znakovi i simptomi lake opstrukcije dinih putova

su:
na pitanje Guite li se? pacijent odgovara Da,
pacijent moe govoriti, kaljati i disati.

Slika D.26.
Znakovi i simptomi teke opstrukcije dinih putova su:
n
a pitanje Guite li se? pacijent ne moe govoriti, moe reagirati klimanjem
glave,
pacijent ne moe disati ili die uz zviduke,
kaalj je neujan, pacijent moe biti bez svijesti.
POSTUPAK
Obrazloenje: Minimum zahtjeva - rukavice i zatitne naoale ukoliko je prisutna krv

3. Procijeniti da li se radi o lakoj ili tekoj opstrukciji dinih putova.
4. Ukoliko pacijent pokazuje znakove lake opstrukcije dinih putova
Treba ga poticati da nastavi kaljati i ne inite nita vie.
5. Ukoliko je pacijent pri svijesti i pokazuje znakove teke opstrukcije dinih putova
Primijeniti do pet udaraca po leima
postaviti se sa strane i malo iza pacijenta,
p
odrati jednom rukom prsni ko pacijenta
i nagnuti ga prema naprijed (slika D.27.)
DODACI
228

Obrazloenje: Ovaj poloaj omoguava da strano
tijelo izae na usta, a ne da se pomakne prema
dolje u dine putove.
korijenom dlana jae udariti izmeu lopatica do

pet puta.
Nakon svakog udarca provjeriti jesu li se dini

putovi oslobodili.
Obrazloenje: Cilj je otkloniti opstrukciju svakim

pojedinim udarcem, a ne udariti svih pet puta.
Ukoliko se s pet udaraca nije uspjela otkloniti

Slika D.27.
opstrukcija dinih putova, primijeniti pet pritisaka
na trbuh
postaviti se iza pacijenta i obuhvatiti s obje ruke gornji dio njegova trbuha,
nagnuti pacijenta prema naprijed,
stisnuti aku i staviti ju izmeu pupka i donjeg kraja sternuma (slika D.28.)
uhvatiti stisnutu aku drugom rukom i naglo povui prema sebi i gore,
ponoviti postupak do pet puta.
Ukoliko je opstrukcija jo prisutna, a

pacijent pri svijesti, nastaviti izmjenino
s pet udaraca po leima i s pet pritisaka
na trbuh.
Obrazloenje: Ukoliko lijenik nije u

timu koji se naao u situaciji da provo-
di postupke za otvaranje dinih putova
Slika D.28. kod tee opstrukcije uzrokovane stranim
tijelom, neophodno je odmah ga pozvati. Za vrijeme dok jedan lan tima poziva tim
s lijenikom , drugi lan tima nastavlja s postupkom.
6. Ukoliko pacijent izgubi svijest
Paljivo ga poloiti na vrstu i ravnu povrinu.
Zapoeti s osnovnim mjerama odravanja ivota.
Obrazloenje: Zdravstveni djelatnici zapoinju vanjsku masau srca, kod pacijenta

DODACI
koji je bez svijesti, ak i ako je bilo prisutno.
229

Prilikom otvaranja dinih putova za pokuaj umjetnog disanja, pogledati vidi li se
strano tijelo u usnoj upljni. Ako se strano tijelo vidi u usnoj upljini pokuati ga
ukloniti prstom ili Magillovim hvataljkama.
Opisani redoslijed prikladan je i za uklanjanje opstrukcije dinih putova uzrokovane

stranim tijelom i kod djece starije od godinu dana.
VANE NAPOMENE:
N
akon uspjenog otklanjanja opstrukcije, strano tijelo moe zaostati u gornjem ili
donjem dijelu dinog sustava i kasnije uzrokovati komplikacije.
P
acijenti koji kalju, oteano gutaju ili oni koji jo uvijek imaju osjeaj stranog tijela
u grlu, mora pregledati lijenik.
P
ritisci na trbuh mogu uzrokovati teke unutarnje ozljede i stoga sve pacijente kod
kojih je bio primijenjen ovaj postupak mora pregledati lijenik.
DODACI
230

DODATAK 8.
OSNOVNE MJERE ODRAVANJA IVOTA DJECE
KLJUNI POJMOVI
Dojene
Dijete starije od 1 godine
Umjetno disanje
Vanjska masaa srca
Sternum
15:2
Cilj: Uspjeno provoditi osnovne mjere odravanja ivota djece
UVOD
Svi zdravstveni djelatnici moraju znati primijeniti postupke osnovnih mjera odra-
vanja ivota djece. U ovom poglavlju opisani su postupci koje medicinska sestra/
medicinski tehniar moraju poznavati kako bi uspjeno u timu zajedno s lijenikom
ili u situaciji kada se nau sami, uspjeno zapoeli osnovne postupke odravanja
ivota djece.
OPREMA
Mjere osobne zatite
Kisik
POETNA PROCJENA
Dojene je dijete do jedne godine ivota.
Dijete se smatra od jedne godine ivota do puberteta.
Ako je prije dolaska tima hitne medicinske slube zapoeta kardiopulmonalna

DODACI
231

reanimacija (KPR), potrebno ju je prekinuti dok se ne procijeni stanje djeteta ABC
pristupom. Procjenjuje se odgovor djeteta na poziv i osjetilnu stimulaciju, disanje
i znakove ivota/bilo. Dijete ne reagira, ne die normalno i nema znakova ivota/
bila: zapoeti umjetno disanje i vanjsku masau srca!
POSTUPAK
Obrazloenje: Minimum zahtjeva- rukavice i zatitne naoale ukoliko je prisutna krv

2. Provjeriti sigurnost mjesta dogaaja za sebe i dijete.
3. Utvrditi reagira li dijete procjenjujui odgovor djeteta na poziv i osjetilnu stimu-

laciju (slika D.29.).
Obrazloenje: Nikad ne tresti dijete.

Glavu djeteta mogue je stabilizirati stav-
ljanjem jedne ruke na njegovo elo dok se
drugom rukom njeno protrese djetetova
ruka. Istodobno, glasno zazvati dijete
njegovim imenom, rei Probudi se ili
upitati Jesi li dobro?
4. Ukoliko dijete reagira pokretom, plaka-

njem ili rijeju treba procijeniti njegov
Slika D.29.
kliniki status.
5. Ukoliko dijete ne reagira poslati drugog lana tima da pozove tim s lijenikom.
Obrazloenje: Ukoliko lijenik nije u timu koji se naao u situaciji da provodi mjere
odravanja ivota neophodno je odmah ga pozvati kako bi se u nastavku mogle to
je mogue ranije provoditi mjere naprednog odravanja ivota. Za vrijeme dok jedan
lan tima poziva tim s lijenikom/donosi AED, drugi lan tima nastavlja s procjenom
i provodi mjere odravanja ivota.
6. Otvoriti dine putove zabacivanjem glave i podizanjem brade.
Pristupiti djetetu sa strane.
Stavite ruku na njegovo elo i njeno mu zabaciti glavu.
V
rhove svojih prstiju postaviti na vrh brade i podizanjem brade otvorite
DODACI
dine putove.
232

Obrazloenje: Kod dojeneta (<1 godine) glava se postavlja u neutralni poloaj (os
uha je poravnata s osi prsnog koa). Kod starije djece, potrebno je jae zabaciti
glavu (sniffing poloaj).
U
koliko su dini putovi i dalje zatvoreni pokuati ih otvoriti metodom poti-
skivanja donje eljusti prema naprijed.
P
ostaviti prva dva prsta obje ruke iza svake strane djetetove donje eljusti i
gurnuti donju eljust prema naprijed.
Obrazloenje: Metoda otvaranja dinoga puta potiskivanjem donje eljusti prema

naprijed metoda je izbora pri sumnji na ozljedu vratne kraljenice.
7. Odravajui dine putove otvorenima, GLEDATI, SLUATI i OSJEATI die li dije-

te spontano i djelotvorno i to najvie 10 sekundi
Gledati pomicanje prsnog koa i trbuha.
Sluati umove disanja nad ustima djeteta.
Osjeati strujanje zraka na svom obrazu.
8. Ukoliko dijete die normalno
Odravati dine putove prohodnima.
Kontinuirano nadzirati disanje.
9. Ukoliko dijete ne die normalno ili uope ne die
P
ogledati u usnu upljinu i uvjeriti se ima li u njoj kakvo vidljivo strano tijelo
te ga paljivo ukloniti.
Obrazloenje: Uklanjanje na slijepo se ne smije provoditi radi opasnosti od na-

stanka oteenja mekog tkiva ili dubljeg guranja stranog tijela u dini put.
Poetno 5 puta upuhati zrak.
Obrazloenje: Provodei umjetno disanje procjenjivati postoji li nagon na povraa-

nje ili kaalj kao odgovor to je dio procjene znakova ivota.
Umjetno disanje kod dojeneta
Osigurati neutralni poloaj glave i podignutu bradu.
Udahnuti i ustima dobro obuhvatiti usta i nosne otvore dojeneta.
Obrazloenje: Ukoliko se kod starijeg dojeneta nos i usta ne mogu obuhvatiti,

zdravstveni djelatnik moe obuhvatiti svojim ustima samo nos ili usta dojeneta (ako
DODACI
se koristi nos treba zatvoriti usta da se sprijei izlaz zraka).
233

U
puhnuti odmjereno u usta i nos dojeneta kroz 1 1,5 sekundi, dostatno da
se postigne vidljivo podizanje prsnoga koa.
O
dravajui neutralni poloaj glave i podignutu bradu, odmaknuti svoja usta
od dojenetovih i promatrati sputa li se prsni ko kako zrak izlazi van.
Udahnuti ponovo i ponoviti taj slijed 5 puta.
Umjetno disanje kod djeteta iznad 1 godine:
Osigurati zabaenu glavu i podignutu bradu.

S tisnuti kaiprstom i palcem ruke koja je na elu mekani dio nosa drei ga
zatvorenim.
Malo otvoriti usta djeteta odravajui podignutu bradu.
Udahnuti i dobro obuhvatiti usnama usta djeteta.
U
puhnuti odmjereno u usta kroz 1 1,5 sekunde promatrajui podizanje
prsnoga koa.
O
dravajui zabaenu glavu i podignutu bradu, odmaknuti svoja usta od
djetetovih i promatrati sputa li se prsni ko kako zrak izlazi van.
Udahnuti ponovo i ponoviti taj slijed 5 puta.
Obrazloenje: Djelotvornosti umjetnog disanja se prepoznaje promatranjem podiza-

nja i sputanja prsnoga koa djeteta slino kao kod pokreta uzrokovanih normalnim
disanjem.
Ako pokreti prsnoga koa prilikom umjetnog disanja nisu vidljivi mogue je da se
radi o opstrukciji dinih putova pa je potrebno pokuati otvoriti dine putove po-
novnim namjetanjem glave, a ako i to nije bilo uspjeno treba pokuati metodom
potiskivanja donje eljusti prema naprijed.
Ukoliko se nakon 5 pokuaja nije postiglo djelotvorno upuhivanje zraka, treba zapo-
eti s vanjskom masaom srca.
10. Procijeniti znakove ivota.

T raiti znakove ivota koji ukljuuju pokrete tijela, kaljanje ili normalno disa-
nje (ne agonalno niti rijetko i nepravilno disanje).
Provjeriti bilo ne due od 10 sekundi:
o kod dojeneta pipati brahijalno bilo na unutarnjoj strani nadlaktice

(slika D.30.).
DODACI
o kod djeteta iznad 1 godine pipati karotidno bilo na vratu.
234

Obrazloenje: Kod sve djece, bez obzira
na dob, moe se provjeravati fermoralno
bilo.
11. Ukoliko ima znakova ivota

Nastaviti s umjetnim disanjem sve
dok dijete ne zapone samostalno
djelotvorno disati.
Odravati dine putove prohodnima

Slika D.30. ako je dijete bez svijesti.
P
rocjenjivati disanje i krvotok te dijete paljivo nadzirati tijekom prijevoza u
zdravstvenu ustanovu.
12. Ukoliko nema znakova ivota, osim u sluaju kada zdravstveni djelatnik pouz-
dano pipa bilo frekvencije vee od 60/min. unutar 10 sekundi treba:
Zapoeti s vanjskom masaom srca.
Provoditi umjetno disanje i vanjsku masau srca.
13. Vanjska masaa srca:
Kod sve djece kompresija se radi na donjoj polovici sternuma.
K
ako bi se izbjegla kompresija gornjeg dijela trbuha locirati ksifosternum tako
da pronae ugao gdje se najdonja rebra spajaju u sredini.
Sternum se pritie jedan popreni prst iznad toga mjesta.
Pritisak treba biti dostatan da utisne sternum najmanje za 1/3 promjera prsnoga
koa.
Otpustiti pritisak i ponavljati ga brzinom od najmanje 100/min.
N
akon 15 kompresija, zabaciti glavu i podignuti bradu te dvaput djelotvorno
upuhati zrak.
Nastaviti vanjsku masau srca i umjetno disanje u omjeru 15:2.
Obrazloenje: Iako se vanjska masaa provodi brzinom 100 puta po minuti, stvarni
broj u minuti biti e manji od 100 zbog stanki za umjetno disanje. Najbolja metoda
vanjske masae srca neznatno se razlikuje kod dojenadi i djece.
DODACI
235

Dojenad:
Metoda s dva prsta
o Postaviti dva prsta jedne ruke na donju

polovicu sternuma (slika D.31.).
o Sternum utisnuti najmanje za 1/3 pro-

mjera prsnog koa.
o Nakon svake kompresije popustiti priti-

sak ne odiui prste sa prsnog koa.
Obrazloenje: Prsti se odiu nakon svake

serije od 15 kompresija radi podizanja
Slika D.31.
brade i uinkovitog otvaranja dinog puta
te provoenja umjetnog disanja s dva upuhivanja zraka.
Ovo je metoda vanjske masae srca koja se preporuuje u dojeneta kada je prisu-
tan jedan zdravstveni djelatnik.
Metoda dva palca s obuhvaanjem prsnoga koa
o Dva palca se postave ravno jedan uz

drugog na donju polovicu sternuma
s vrhovima postavljenim prema glavi
dojeneta (slika D.32.).
o Ostalim dijelom obje ruke sa skupljenim

prstima obuhvatiti donji dio prsnoga
koa tako da vrhovi prstiju podupiru
lea dojeneta.
Slika D.32. o Pritisnuti na donji dio sternuma s dva
palca tako da ga se utisne najmanje za 1/3 promjera prsnoga koa dojeneta.
Obrazloenje: Ova metoda vanjske masae srca primjenjuje se ukoliko je prisutno

dva ili vie zdravstvenih djelatnika.
Djeca iznad 1 godine ivota:
Postaviti korijen dlana jedne ruke iznad donje polovice sternuma.
Podignuti prste kako ne bi pritiskali na djetetova rebra.
P
ostaviti se okomito iznad prsnog koa djeteta i s ispruenom rukom pritisnuti
DODACI
sternum tako da se utisne najmanje za 1/3 promjera prsnoga koa.
236

Obrazloenje: Kod vee djece ili zdravstvenih djelatnika slabije fizike grae, ster-
num je lake utisnuti koristei se objema rukama s isprepletenim prstima.
VANE NAPOMENE
U
mjetno disanje usta na nos i usta te usta na usta primijeniti onda kada nema
samoireeg balona s maskom i spremnikom primjerene veliine za dob djeteta uz
dodatni kisik.
P
ostupak vanjske masae srca i umjetnog disanja se ne prekida sve dok ne stigne
tim s lijenikom i preuzme postupak.
D
ijete ne pokae znakove ivota (poinje se buditi, pokretati dijelove tijela, otvara-
ti oi i normalno disati ili se utvrdi bilo frekvencije vee od 60 otkucaja/min.).
DODACI
237

DODATAK 9.
OPSTRUKCIJA DINIH PUTOVA STRANIM TIJELOM KOD DJECE
KLJUNI POJMOVI
Dini putovi
Strano tijelo
Laka opstrukcija
Teka opstrukcija
Udarac po leima
Pritisci na sternum
Pritisci na trbuh/Heimlichov hvat
Cilj: Uspjeno prepoznati guenje i otvoriti dine putove u sluaju opstrukcije

uzrokovane stranim tijelom kod djece
UVOD
Svi zdravstveni djelatnici moraju primijeniti postupke za otvaranje dinih putova

u sluaju opstrukcije uzrokovane stranim tijelom. U ovom poglavlju opisani su po-
stupci koje medicinska sestra/medicinski tehniar moraju poznavati kako bi uspje-
no u timu zajedno s lijenikom ili u situaciji kada se nau sami, uspjeno zapoeli
postupke za izbacivanja stranog tijela iz dinih putova.
OPREMA:
POETNA PROCJENA
Prepoznavanje opstrukcije dinih putova stranim tijelom klju uspjenog ishoda.
Kad strano tijelo ue u dine putove, dijete odmah reagira kaljem u pokuaju da
ga izbaci. Ako je kaalj odsutan ili nedjelotvoran, radi se o tekoj opstrukciji dinih
puteva.
DODACI
238

U veine dojenadi i djece guenje se dogaa tijekom igre ili jela, najee uz nazo-
nosti svjedoka. Opstrukciju dinih putova stranim tijelom karakterizira nagli poetak
potekoa s disanjem, kaljanje, nagon na povraanje ili stridor. Sumnja na opstruk-
ciju dinih putova stranim tijelom postavlja se:
kod iznenadnog poetka kalja ili guenja,
kad nema drugih znakova bolesti,
kad postoje podaci o jelu ili igri s malim predmetima neposredno poetka simptoma.
POSTUPAK
Obrazloenje: Minimum zahtjeva - rukavice i zatitne naoale ukoliko je prisutna krv

2. Provjeriti sigurnost mjesta dogaaja za sebe i dijete.
3. Procijeniti dijete koje se gui.
4. Ukoliko dijete uinkovito kalje
Poticati ga da nastavi kaljati i ne inite nita vie.
Obrazloenje: Pri uinkovitom kalju dijete kalje glasno, moe plakati ili govoriti,
moe udahnuti zrak prije kalja i reagira u potpunosti.
5. Ukoliko kaalj djeteta postane ili je neuinkovit odmah utvrditi razinu svijesti.
Obrazloenje: Pri neuinkovitom kalju dijete tiho ili neujno kalje, ne moe govori-
ti, ne moe disati, postaje cijanotino i sniene je razine svijesti.
Ukoliko lijenik nije u timu koji se naao u situaciji da provodi postupke za otvaranje
dinih putova kod opstrukcije uzrokovane stranim tijelom, neophodno je odmah
ga pozvati. Za vrijeme dok jedan lan tima poziva tim s lijenikom, drugi lan tima
nastavlja s postupkom.
6. Ukoliko je dijete pri svijesti, ali ne kalje ili neuinkovito kalje primijeniti udar-
ce u lea.
7. Udarci u lea
DODACI
239

Dojene (slika D.33.).
Okrenuti dojene u poloaj na trbuh s glavom

prema dolje i poduprijeti ga.
Zdravstveni djelatnik koji sjedi ili klei moe

sigurno poduprijeti dojene preko svoga krila.
Poduprijeti glavu dojeneta postavljajui palac

jedne ruke na kut donje eljusti i jedan do dva
prsta iste ruke na isto mjesto s druge strane
donje eljusti.
Ne pritiskati meko tkivo ispod donje eljusti

dojeneta jer e to pogorati opstrukciju dinog
Slika D.33. puta.
K
orijenom dlana jedne ruke primijeniti do pet udaraca u sredinu lea izmeu
lopatica.
Obrazloenje: Cilj je osloboditi opstrukciju svakim udarcem, a ne ih primijeniti svih

pet.
Dijete iznad 1 godine ivota
Udarci u lea su djelotvorniji ako je dijete u poloaju s glavom prema dolje.
Malo dijete moe biti postavljeno preko krila zdravstvenog djelatnika kao i
dojene.
A
ko to nije mogue, poduprijeti dijete u kosom poloaju prema naprijed i
primijeniti udarce u lea.
8. Ako udarci u lea ne uklone opstrukciju dinog puta stranim tijelom, primijeniti
pritiske na sternum kod dojenadi ili pritiske na trbuh kod djece.
Obrazloenje: Ovi postupci stvaraju arteficijalni kaalj to poveava intratorakalni

tlak i uklanja strano tijelo. Ne koristiti pritiske na trbuh (Heimlichov postupak) u
dojenadi.
9. Pritisci na sternum kod dojenadi (Slika D.34.).
Okrenuti dojene na lea s glavom prema dolje.
Rukom koja je poloena prema dolje ili preko natkoljenice poduprijeti dijete.
DODACI
Odrediti mjesto pritiska na sternum.
Primijeniti do 5 pritisaka na sternum.
240

Obrazloenje: Okretanja dojeneta na lea s gla-
vom prema dolje postie se postavljanjem slobod-
ne ruke du lea dojeneta i obuhvaanja zatiljka
akom. Mjesto pritiska je donji dio sternuma otpri-
like jedan popreni prst iznad ksifosternuma. Na
sternum se pritie slino kao kod vanjske masae
srca, ali snanije i sporije.
10. Pritisci na trbuh kod djece iznad 1 godine ivota
Stati ili kleknuti iza djeteta. Postaviti svoje ruke

ispod ruku djeteta i obuhvatiti njegov trup.
Slika D.34. Stisniti svoju aku i poloiti je izmeu pupka i
ksifosternuma.
S tisnutu aku vrsto obuhvatiti drugom rukom i snano povui prema unutra
i gore.
Postupak ponoviti do 5 puta.
Obrazloenje: ne pritiskati na ksifoidni nastavak ili donja rebra jer to moe uzroko-
vati ozljede trbunih organa.
Ako strano tijelo nije uklonjeno, a dijete je i dalje pri svijesti, nastaviti sa slijedom
udaraca u lea i pritisaka na sternum (za dojenad) ili pritisaka na trbuh (za djecu
iznad 1 godine ivota).
11. Ako je dijete s opstrukcijom dinih putova bez svijesti ili izgubi svijest
Paljivo ga postaviti na vrstu i ravnu povrinu.
Otvoriti dine putove i pogledati u usnu upljinu traei vidljivo strano tijelo.
Obrazloenje: Prilikom otvaranja dinih putova za pokuaj umjetnog disanja, pogle-

dati da li se vidi strano tijelo u usnoj upljni. Ako se strano tijelo vidi u usnoj upljini
pokuati ga ukloniti prstom. Ne pokuavati uklanjati strano tijelo na slijepo ili po-
navljati pokuaj prstom jer to moe uzrokovati njegovo pomicanje dublje u drijelo i
uzrokovati ozljedu.
5 puta upuhati zrak procjenjujui pritom uinkovitost svakog udaha.
Obrazloenje: Ukoliko udah ne uzrokuje podizanje prsnoga koa treba ponovo na-
mjestiti glavu djeteta prije slijedeeg pokuaja upuhivanja zraka.
DODACI
U
koliko nakon 5 upuhivanja nema odgovora (pokreta dijelova tijela, kalja-
nja, spontanog disanja) zapoeti vanjsku masau srca bez procjene bila.
241

VANE NAPOMENE:
Nakon uspjenog otklanjanja opstrukcije procijeniti kliniko stanje djeteta.
D
io stranog tijela moe zaostati u gornjem ili donjem dijelu dinog sustava i kasni-
je uzrokovati komplikacije pa dijete treba pregledati lijenik.
P
ritisci na trbuh mogu uzrokovati teke unutarnje ozljede i stoga bi svu djecu kod
koje je bio primijenjen ovaj postupak morao pregledati lijenik.
DODACI
242

DODATAK 10.
ASISTIRANJE PRI PORODU
KLJUNI POJMOVI
Plodovi ovoji
Porod
Kontrakcije
Fontanele
Oksitocin
Posteljica
Trimestar
Pupana vrpca
CILJ : uspjeno asistirati pri porodu
UVOD
Trudnoa normalno traje devet mjeseci i podijeljena je u tri trimestra. Porod se

dijeli u 4 poroajna doba:
Prvo poroajno doba- vrijeme dilatacije vrat maternice i ua (otvaranje ua)
Drugo poroajno doba- vrijeme istiskivanja djeteta (ekspulzije)
Tree poroajno doba- vrijeme istiskivanje posteljice i ovoja
etvrto poroajno doba- vrijeme ranog oporavka, traje 2h
Prvo poroajno doba poinje kada krenu kontrakcije te kada se vrat maternice u
potpunosti dilatira. Drugo poroajno doba zavrava roenjem djeteta. Tree poro-
ajno doba zavrava roenjem posteljice i ovoja.
Kada kontrakcije zaponu, one obino traju od 30 sekundi do 1 minute, te se pojav-

ljuju u intervalima od po 2 do 3 minute. Pauza izmeu trudova manja od 2 minute
je znak predstojeeg poroda. Majke koje su ve rodile u pravilu mogu rei da se blii
porod djeteta. Te ene obino napinje i stoga imaju hitnu potrebu za odlaskom u
WC.
DODACI
243

Postupak koji je opisan u ovom poglavlju odnosi se na porod normalno donoene
trudnoe. Porod je prelijepo iskustvo. Prirodno se odigrava tisue godina bez pomo-
i medicinske sestre/medicinskog tehniara HMS-a. Vaa uloga je da asistirate koliko
je potrebno.
OPREMA
Set za porod koji ukljuuje:
1. Sterilne rukavice
2. Plastinu vreicu (za pohranu posteljice)
3. Hvataljke za pupanu vrpcu
4. kare za pupanu vrpcu
5. Runike ili plahte (da bi se podruje poroda odralo to vie mogue sterilno )
6. Sisaljku s balonom (za aspiraciju usne upljine djeteta)
7. Upijajue gaze ili runike (za brisanje djeteta)
Ukoliko nedostaju neke od navedenih stavki , moe se improvizirati sa istim

plahtama, plastinim vreicama, gumenim rukavicama, vezicama za cipele ili neim
slinim.
POETNA PROCJENA
Tijekom poetne procjene rodilje potrebno je postaviti slijedea pitanja:
1. Kada vam je termin poroda?
2. Kakvu ste skrb za vrijeme trudnoe imali?
3. Da li ste imali kakvih komplikacija tijekom trudnoe?
4. Da li vam je ovo prva trudnoa?
5. Opiite vae kontrakcije - koliko dugo traju i koliki je razmak izmeu trudova .
6. Da li ste imali kakvih vaginalnih iscjetka? Ako jeste, koje boje i koliine? Da li
vam je pukao vodenjak?
DODACI
7. Da li vas tjera na mokrenje ili stolicu?
244

8. Da li imate nagon da napinjete donji dio trbuha?
Fiziki pregled i pitanja su osobne i privatne naravi tako da treba biti pun potovanja
te omoguiti pacijentici privatnost.
Takoer treba uzeti SAMPLE anamnezu te procijeniti vitalne znakove. OPREZ kod
hipertenzije. Utvrditi prikazuje li se dio djetetova tijela (obino glavica djeteta) na
ulazu u rodnicu. Kontrakcije se mogu osjetiti postavljanjem ruke na trbuh pacijen-
tice. Ukoliko su razmaci izmeu kontrakcija manji od 2 minute, pripremiti se za
porod koji e brzo uslijediti.
POSTUPAK asistiranje pri porodu djeteta
Obrazloenje: Minimum zahtjeva rukavice i zatitne naoale kako bi se sprijeilo

izlaganje zaraznim bolestima.
2. Pregledati podruje rodnice u smislu traenja znakova bilo kakvog krvarenja.

Ukloniti donji ve.
3. Ukoliko je mogue oistiti podruje rodnice antiseptikim maramicama. Brisati

pokretima odozgo prema dolje.
Obrazloenje: Odravanje podruja istim smanjiti e mogunost infekcije rodilje.
4. Plahtama prekriti podruje za porod ostavljajui nepokrivenim ulaz u rodnicu.
5. Kada se djetetova glavica prikae, prihvatiti je prstima izbjegavajui podruje

lica djeteta, lagano se opirui.
Obrazloenje: Opiranje sprjeava brzi porod, koji moe uzrokovati traumu poroaj-
nog kanala. Izbjegavati pritisak na djetetovo lice.
6. Provjeriti da su plodovi ovoji koji okruuje dijete probijeni. Ukoliko nisu, nje-
no ih probuiti prstima te odstraniti s djetetovog lica.
Obrazloenje: U mnogim sluajevima plodovi ovoji puknu sami. Ukoliko se to ne

dogodi, dijete nee biti u mogunosti disati, stoga je probijanje plodovih ovoja
neophodno.
7. Provjeriti da pupana vrpca nije omotana oko djetetova vrata
Obrazloenje: Ukoliko je pupana vrpca omotana oko djetetova vrata, moe doi do
DODACI
guenja.
245

8. Ukoliko je pupana vrpca omotana oko djetetova vrata, njeno ju ukloniti. Ako
se ne moe ukloniti postaviti hvataljke za pupanu vrpcu na dva mjesta, zatim
na mjestu izmeu dvije hvataljke prerezati.
9. Nakon poroda glavice djeteta, slijedee dolazi prednje rame. Dok se poraa
prednje rame, njeno pritiskati nadolje.
Obrazloenje: Lagani pritisak prema dolje omoguuje da se porodi stranje rame.
10. Nakon to je poroeno prednje rame, biti e poroeno stranje rame. Kada se
poraa stranje rame, njeno pritiskati prema gore.
11. Pri kraju poroda podupirati trup i noge djeteta.
Obrazloenje: Paljivo pridravati dijete jer je jako klizavo!
12. Nakon poroda, osuiti dijete te nastaviti nadzirati dine putove. Umotati
dijete u dekicu da bi se ouvala toplina djeteta.
Obrazloenje: Novoroenad jako brzo gubi toplinu. Suenje djeteta sprjeava

gubitak topline. Moda e biti potrebna kontinuirana aspiracija dinih putova.
Ukoliko novoroene ne zapone odmah disati, mora se zapoeti umjetno disanje,
te nakon 30 sekundi ponovno procijeniti disanje. Ako dijete ne die ponovno odmah
nastaviti s umjetnim disanjem.
13. Pridravati novoroene u istoj ravnini s rodnicom, sve dok pupana vrpca
ne prestane pulsirati.
Obrazloenje: Podizanje novoroeneta iznad razine rodnice moe uzrokovati

promjenu perfuzije u djeteta. NE podiite dijete sve dok pupana vrpca ne prestane
pulsirati.
14. Prerezati pupkovinu po prestanku pulzacija. Postaviti prvu hvataljku za

pupanu vrpcu na pupkovinu 25 cm od djeteta. Drugu hvataljku postaviti na
pupkovinu 18 cm od djeteta. Izmeu dvije postavljene hvataljke prerezati pup-
kovinu.
Obrazloenje: Rezanjem pupkovine novoroene vie nije ovisno o majci. Nakon

to je pupkovina uhvaena hvataljkama, novoroene se moe odmaknuti. Provje-
ravati krajeve pupkovine traei znakove prekomjernog krvarenja.
16. Zabiljeiti datum i sat roenja djeteta.
17. Majka e moda odmah htjeti podojiti dijete. Postporoajno to e pomoi u

regulaciji bilo kakvog krvarenja.
DODACI
246

Obrazloenje: Tijekom dojenja majino tijelo izluuje hormone koji uzrokuju kontra-
hiranje maternice, te se na taj nain smanjuje krvarenje.
18. Porod posteljice obino zapoinje nekoliko minuta nakon poroda djeteta.
Pupkovinu NE potezati i vui. Posteljica e izai sama.
19. Sauvati posteljicu, jer je lijenik koji je primi u bolnici treba pregledati.
20. Postaviti jedan ili dva uloka preko rodnice.
Obrazloenje: To moe smanjiti krvarenje. Normalno je da rodilja ima mali rascjep

izmeu otvora rodnice i anusa.
21. Neprestano nadzirati rodilju i novoroene tijekom transporta za bolnicu.
22. Zabiljeiti sve nalaze i postupke s rodiljom i novoroenetom
Obrazloenje: Iznimno je vano zabiljeiti sve svoje nalaze , injenice te dogaaje

koji su uslijedili na mjestu zbivanja.
PONOVNE PROCJENE
Novoroene
Novoroene procijeniti odmah nakon poroda i ponovno nakon 5 minuta.
Nadzirati disanje, sranu frekvenciju, pla, pokrete te boju koe.
Odravati tjelesnu toplinu novoroeneta.
U
koliko novoroene ne die nakon 30 sekundi poticajnog (stimuliranog) disanja
biti e potrebna reanimacija. Medicinska sestra/medicinski tehniar se treba
fokusirati na slijedee postupke:
1. Suenje, utopljavanje, postavljanje u odreeni poloaj, aspiracija, taktilni

podraaj.
2. Ventilacija maskom sa samoireim balonom.
3. Vanjska masaa srca, ako nema bila ili ako je frekvencija bila nia od 60
otkucaja/min.
Rodilja (majka)
Posteljica se obino poraa nekoliko minuta nakon poroda djeteta.
Z adrati sva tkiva od poroda. Lijenik koji e primiti posteljicu i ostala tkiva
DODACI
247

utvrditi e postoje li kakva odstupanja.
Rodilja moe dalje nastaviti krvariti, ali uobiajeno ne vie od 500 ml.
U
koliko se pojavi obilno krvarenje, postaviti uloke na rodnicu (NE unutra) u svrhu
kontrole krvarenja.
M
asiranje maternice preko stjenke trbuha, potie maternicu na kontrakcije , te na
takav nain zaustavlja krvarenje.
D
ojenje djeteta takoer potie oslobaanje oksitocina, hormona koji uzrokuje
kontrakcije maternice te na takav nain zaustavlja krvarenje.
Traiti znakove i simptome hipovolemijskog oka
Rodilju transportirati u ugodnom poloaju.
RIJEAVANJE PROBLEMA
Poloaj na zadak:
Umjesto glave, prvo se prikazuje stranjica ili stopala djeteta.
Majku polei na lea i odignuti joj zdjelicu od podloge.
Kako porod napreduje, potpomognite tijelo majke.
Dajte majci kisik u velikom protoku.
Brzi transport.
Prikaz ekstremiteta
Umjesto glave, prvo se prikazuje ruka ili noga. Moe biti pridruen ispadanjem pup-
kovine. Ako je tako slijediti postupke za ispadanje pupkovine.
Dati majci kisik u velikom protoku.
Brzi transport.
Ispadanje (prolaps) pupkovine
Umjesto glave, prvo se prikazuje pupkovina. Kako porod napreduje, pupkovina e

biti pritisnuta izmeu glave djeteta i zida rodnice te opstruirati dotok krvi u dijete.
Dati majci kisik u velikom protoku.

DODACI
Brzi transport.
248

DODATAK 11.
PRIMJENA REMENJA ZA VEZANJE PACIJENTA
KLJUNI POJMOVI
Hipoglikemija
Hipoksija
Boni poloaj
Guenje uslijed poloaja
Opravdana sila
Remenje
CILJ: uspjeno postaviti remenje za vezanje pacijenta kada je to potrebno
UVOD
Prilikom prijevoza, svakog pacijenta treba osigurati od mogueg ozljeivanja (npr.

pacijenta koji lei na nosilima za transport povezuje se pripadajuim remenjem za
iste). U veini situacija pacijenti se ne opiru takovu postupku. No, ukoliko su jako
uznemireni, ratoborni i nasilni to moe biti posljedica brojnih razloga postupak
moe biti otean. Uvijek treba imati na umu da hitna medicinska stanja mogu
izazvati takvo ponaanje pacijenta( npr. hipoglikemija, hipoksija, ozljeda glave,
predoziranje). Prijevoz takvih pacijenata je indiciran jer takvi pacijenti zahtijevaju
medicinsku skrb bilo da to oni uviaju ili ne.
Kada se donese odluka da je pacijent opasan po sebe i/ili okolinu, smije se primi-
jeniti opravdana sila te ga povezati remenjem. Opravdana sila je minimalna koli-
ina sile koja je potrebna da bi se pacijent stavio pod kontrolu. Svrha je obuzdati
pacijenta, a ne ozlijediti ga. Fiziko obuzdavanje uvijek je zadnja opcija. Medicinska
sestra/medicinski tehniar uvijek bi prvo trebali pokuati pacijenta nagovoriti na
suradnju. NIKADA pacijenta ne pokuavati obuzdati sam. Pacijent se treba povezati
u poloaju s licem okrenutim prema gore ili u bonom poloaju.
DODACI
249

OPREMA
Sredstva osobne zatite za sve koji e sudjelovati u postupku
Remenje za vezanje (ili iroka traka i plahte)
Dovoljno osoblja; jedna osoba po ekstremitetu je minimum
Kirurka maska ili maska za kisik
POETNA PROCJENA
Uvijek treba imati na umu mogue fizioloke uzroke pacijentovog ponaanja.

Provjeriti da pacijent ne nosi oruje. Pokuati utvrditi to je mogui uzrok paci-
jentovog ponaanja. Samu procjenu provesti brzo s time da se prethodno utvrdi
da je mjesto dogaaja sigurno. Ukoliko je pacijent jako nasilan ili naoruan zatraiti
pomo policije. Za cijelo vrijeme procjene imati mogunost izlaska te drati se na
sigurnoj udaljenosti od pacijenta (dalje od dosega ruke ili noge).
POSTUPAK postavljanja remenja za vezanje
Obrazloenje: Nije neuobiajeno da pacijent pljuje na medicinsku sestru/medicin-

skog medicinskog tijekom vezivanja. Minimum zahtjeva; rukavice i zatitne naoale
ukoliko je prisutna krv i tjelesne tekuine kako bi se sprijeilo izlaganje zaraznim
bolestima.
2. Isplanirati postupke na vrijeme
Obrazloenje: Vano je savladavanje pacijenta isplanirati unaprijed te se uvjeriti da

sve osobe koje su ukljuene u postupak savladavanja i vezanja pacijenta znaju to
im je initi. Rasprava s pacijentom je kontroverzna te moe izazvati suprotan efekt
tj. jo vie pogorati situaciju prilikom
pokuaja vezivanja.
3. Prilikom vezanja i savladavanja pacijen-

ta potrebne su najmanje etiri osobe.
Svaka osoba trebala bi se opredijeliti
za jedan ekstremitet koji e vezati. Svi
zdravstveni djelatnici trebali bi biti
sinkronizirani u savladavanju pacijenta.
(slika D.35.)
DODACI
Slika D.35.
250

Obrazloenje: Sigurnost je prioritet kako za pacijenta tako i za osobe ukljuene u
postupak savladavanja i vezanja.
4. Pokuati uhvatiti pacijenta za robu ili velike zglo-

bove (koljena, ramena..). Izbjegavati pritiskati
vrat ili prsni ko (slika D.36.).
Obrazloenje: Dranje zglobova smanjit e paci-

jentovu mogunost da se pomie. Zbog pacijentove
sigurnosti potrebno je biti paljiv pri odabiru mje-
sta dranja. Za cijelo vrijeme postupka savladavanja
(vezanja) nadzirati pacijenta.
5. Izbjegavati blizinu pacijentovih usta jer postoji

opasnost od ugriza.
6. Jedna/jedan medicinska sestra/ medicinski teh-

Slika D.36.
niar trebao bi biti zaduen za kontakt s pacijen-
tom te ga obavjetavati o postupku.
Obrazloenje: Umirivanjem pacijenta da ga se nee ozlijediti, moe se smanjiti

nemir.
7. Uvrstiti sva etiri ekstremiteta remenjem odobrenih prema protokolu.
8. Pacijent bi trebao leati na leima ili na boku na transportnim kolicima te

privren remenjem (slika D.37.).
Obrazloenje: Pacijenta se ne smije vezati u poloa-

ju potrbuke kako se ne bi ugrozilo disanje.
9. Ukoliko pacijent pljuje na zdravstvenog djelatni-

ka, moe mu se postaviti kirurka maska ili maska
za kisik (spojena na kisik). Ukoliko su pacijentova
usta prekrivena paljivo nadzirati dine putove i
disanje.
10. Neprekidno pratiti i provjeravati znakove krvo-

toka distalno od mjesta vezivanja ekstremiteta.
Obrazloenje: Zbog uzbuenosti prilikom postup-

Slika D.37. ka vezanja pacijenta, remenje poetno moe biti
prevrsto stisnuto. Ispod mjesta vezanja moe doi
DODACI
do ozljede ekstremiteta ili nastanka otoka. Nadziranje znakova krvotoka distalno od

mjesta vezivanja smanjuje rizik od komplikacija zbog vrstog vezivanja.
251

11. Kad je pacijent jednom vezan, ne smije ga se u niti jednom trenutku putati
samog.
12. U odjeljku za pacijenta za vrijeme prijevoza cestovnim medicinskim vozilom

treba biti vie osoba.
13. Tijekom prijevoza obavezno nadzirati pacijentov ABC status.
Obrazloenje: Pacijent moe biti pod utjecajem alkohola ili droge. Kontinuirano
pratiti dolazi li do pogoranja stanja svijesti ili poremeaja disanja.
14. Remenje ne skidati ukoliko nema dovoljno osoblja na raspolaganju da nadzire

pacijenta (obino u bolnikim uvjetima).
15. Zabiljeiti kako i zato je pacijent vezan te procjene cirkulacije distalno od

mjesta vezanja.

uslijedili na mjestu zbivanja.
PONOVNE PROCJENE
Tijekom prijevoza vezanog pacijenta neprekidno vriti ponovnu procjenu distalne

cirkulacije na ekstremitetu koji je privezan kao i ABC status pacijenta. Nastojati
mjeriti vitalne funkcije svakih 15 minuta kod stabilnog pacijenta. Ukoliko se pacijent
smiri provjeriti nije li dolo do pogoranja njegova stanja.
VANE NAPOMENE
P
oznavati postupak svladavanja i vezivanja pacijenta kao i remenje koje se koristi.
U guvi nije vrijeme za to.
M
eko remenje je komercijalno dostupno, no moe se improvizirati i s kravatama,
zavojima, plahtama ili irokom trakom.
Ukoliko se pacijent nastavi silovito boriti, zahtijevati vie ljudi za savladavanje.
Kod izrazito nasilnog pacijenta ili kod pacijenta koji ima oruje traiti pomo policije.
Ne pribliavati se pacijentovim ustima zbog rizika od ugriza.

DODACI
252

DODATAK 12.
PODIZANJE I PREMJETANJE PACIJENTA
KLJUNI POJMOVI
Pomagala za podizanje
Premjetanja koja nisu hitna
Hitna premjetanja
Snaga hvata
Snaga podizanja
CILJ: sigurno premjestiti pacijenta
UVOD
Gotovo svaki hitni medicinski izlazak na teren zahtjeva premjetanje pacijenta iz

poloaja sjedenja ili leanja na nosila i dalje u vozilo hitne medicinske pomoi. Sigur-
no podizanje i premjetanje ukljuuje sigurnost i pacijenta i spaavatelja. Ispravno
postavljanje tijela i ispravno koritenje pomagala za podizanje kljuni su za sigurno
premjetanje pacijenta.
OPREMA
Deka
Nosila
Jedan, dva ili tri zdravstvena djelatnika
POETNA PROCJENA
Prije svakog postupka ukloniti mogue opasnosti na mjestu intervencije. Ako se

opasnosti ne mogu ukloniti treba premjestiti pacijenta. U idealnim uvjetima, sva
stanja koja ugroavaju dine putove, disanje i cirkulaciju trebaju se rijeiti na mjestu
dogaaja, prije premjetanja pacijenta. Ipak, ukoliko je opasnost prisutna, pacijenta
se prvo premjeta na sigurno, a tek tada se vri procjena stanja pacijenta i primjere-
DODACI
no zbrinjavanje.
253

POSTUPAK podizanja i premjetanja
Obrazloenje: Obvezno nositi rukavice i zatitne naoale kako bi se sprijeilo izlaga-

nje zaraznim bolestima.
2. Zauzeti slijedei poloaj (slika D.38.).
Stati na vrstu podlogu, stopala razma-

knutih u irini ramena.
Za podizanje upotrijebiti noge, a ne

lea, savinuti koljena i drati glavu
uspravno.
Drati lea ravno.
Pacijenta drati uz sebe.

Slika D.38. Savijanje tijela tijekom dizanja nije
dozvoljeno.
Izbjegavati prihvaanje objekta s udaljenosti vee od 50 cm od tijela.
Treba gurati, a ne vui predmete kada god je to mogue.
Drati laktove savijene, a ruke uz tijelo.
K
ada god je to mogue podizati pacijenta na nain potedan za osoblje i siguran za
pacijenta.
Obrazloenje: Ovi se principi trebaju potovati jer se na taj nain smanjuje rizik na-
stanka ozljeda miino-kotanog sustava medicinskih sestara/ medicinskih tehniara
hitne medicinske slube.
3. Razlikovati potrebu za hitnim i ne-hitnim premjetanjem.
Obrazloenje: Kada nema opasnosti nije potrebno hitno premjetanje.
4. Izabrati najpogodnije premjetanje ovisno o zateenoj situaciji.
5. Premjestiti pacijenta na nosila. Uvrstiti pacijenta remenom, pojasom ili trakom.
Obrazloenje: Uvrivanje pacijenta sprjeava daljnje ozljede.
6. Ponovno procijeniti stanje pacijenta te provjeriti je li udobno i sigurno smjeten.
Obrazloenje: Podizanje i premjetanje mogu promijeniti stanje pacijenta. Primijeti

DODACI
li se promjena stanja, primijeniti odgovarajui postupak.
254

7. Pacijenta na nosilima premjestiti do vozila hitne medicinske pomoi.
NE-HITNO PREMJETANJE
Jedan medicinski djelatnik ukazuje pomo (slika D.39.)
1. Medicinska sestra /medicinski tehniar hitne

medicinske slube postavlja ruku pacijenta sebi
oko vrata.
2. Rukom uhvatiti aku pacijenta.
3. Postaviti svoju drugu ruku oko struka pacijenta.
4. Pomoi pacijentu sigurno doi do nosila.
Slika D.39.
Dva medicinska djelatnika ukazuju pomo (slika D.40.)
1. Po jedna medicinska sestra medicinski

tehniar hitne medicinske slube stane
sa svake strane pacijenta.
2. Svaka medicinska sestra / medicinski

tehniar hitne medicinske slube po-
stavlja po jednu pacijentovu ruku oko
svojeg ramena.
3. Svaka medicinska sestra / medicinski

Slika D.40. tehniar hitne medicinske slube rukom
uhvati jednu aku pacijenta.
4. Obje medicinske sestre / medicinska

tehniara hitne medicinske slube po-
mau pacijentu sigurno stii do nosila.
Podizanje za ruke i noge (slika D.41.)
1. Pacijent lei na leima savijenih kolje-

na, jedna je medicinska sestra / medi-
DODACI
Slika D.41. cinski tehniar hitne medicinske slube

uz glavu, a druga uz stopala pacijenta.
255

2. Medicinski djelatnik koji je uz stopala pacijenta uhvati rune zglobove pacijenta
kako bi mu trup podigao s poda, da bi drugi spaavatelj mogao provui ruke
ispod pazuha pacijenta.
3. Medicinski djelatnik koji je uz glavu hvata rune zglobove pacijenta da bi osigu-

rao stabilnost i sprijeio da ruke padnu.
4. Medicinski djelatnik uz stopala hvata pacijenta oko koljena, okrenut je prema

pacijentu ili od njega.
5. Oba medicinska djelatnika trebaju ustati istovremeno, kreui se kao jedno dok
odnose pacijenta na sigurno ili na nosila.
Direktno noenje (slika D.42.)
1. Dva se medicinska djelatnika postave

uzdu pacijenta, jedan uz glavu i trup, a
drugi uz kukove i noge.
2. Medicinski djelatnik uz glavu uvlai

ruke ispod glave i lea pacijenta.
3. Medicinski djelatnik uz kukove zavlai

jednu ruku ispod kukova, a drugu ispod
bedara ili potkoljenica pacijenta.
Slika D.42.
4. Oba medicinska djelatnika povuku paci-
jenta na rub kreveta.
5. Oba medicinska djelatnika podiu pacijenta okreui ga prema svojim prsima

dok ustaju.
6. Pacijenta se tada pomie na sigurno ili na nosila.
Malu djecu moe podii medicinski djelatnik ili roditelj. Ispravno je da medicinski
djelatnik nosi malo dijete na rukama, ako je to ugodnije, sigurnije ili bre u odnosu
na prije opisane tehnike.
DODACI
256

HITNO PREMJETANJE
Povlaenje jedan medicinski djelatnik (slika D.43.)
1. Pacijenta postaviti u poloaj supinacije

(na lea).
2. Privrstiti ake pacijenta zajedno, tako

da se ne ozljedi koa.
3. Opkoraiti pacijenta, licem prema glavi.
4. unuti i provui glavu kroz obru

pacijentovih ruku.
Slika D.43. 5. Podii se toliko da su glava, vrat i trup

pacijenta jedva odignuti od podloge.
6. Puzati na akama i koljenima vukui pacijenta na sigurno.
Povlaenje na deki (slika D.44.)
1. Rasprostrijeti deku pored leeeg pacijenta.
2. Prikupiti pola deke prema bonoj strani pacijenta.
3. Rolati pacijenta prema sebi i povui deku iza

njega.
4. Rolati pacijenta natrag na deku.
5. Pomaknuti pacijentovu glavu, prikupljajui viak

deke blizu glave i ramena.
6. Odvui pacijenta na sigurno koristei zarolanu

deku, drei mu glavu uz tlo.
Slika D.44.
Noenje na leima bez pridravanja nogu (slika D.45.)
1. Pomoi pacijentu da ustane.
2. Okrenuti se leima prema pacijentu, ruke pacijenta prebaciti preko svojih

ramena i prekriiti ih na svojim prsima.
3. Drati ruke pacijenta koliko je mogue ispruene, a pazuha pacijenta osloniti na

svoja ramena.
DODACI
257

4. Drati pacijenta za zapea, vukui ga na svoja
ramena.
5. Pomaknuti pacijenta na sigurno.
Slika D.45.
Noenje na leima s pridravanjem nogu (slika D.46.)
1. Pomoi pacijentu da ustane
2. Okrenuti se leima prema pacijentu,

ruke pacijenta prebaciti preko svojih
ramena i prekriiti ih na svojim prsima.
3. Dok se pacijent dri rukama, unuti i

obuhvatiti noge pacijenta ispod bedara.
4. Diui se iz nogu pomaknuti pacijenta

na svoja lea.
Slika D.46.
Noenje preko ramena ( Slika D.47.)
1. S tati nonim prstima prema nonim prstima pacijenta.
2. Sagnuti se u struku i saviti se u koljeni-

ma.
3. Drei pacijentovo zapee povui ga

preko ramena spaavatelja.
4. Slobodnom rukom dosegnuti izmeu

pacijentovih nogu do bedra.
5. Podii pacijenta i pustiti da teina pa-

cijenta padne na ramena zdravstvenog
DODACI
Slika D.47. djelatnika.
6. Ustati, prebacujui hvat s bedra na

zapee pacijenta.
258

Nakon to je pacijent na sigurnom ili na nosilima, ponoviti poetnu procjenu stanja,

utvrujui jesu li dini putovi, disanje i cirkulacija nepromijenjeni. Rjeavati svaku po
ivot opasnu situaciju tek nakon to je pacijent na sigurnom.
Pacijenta na nosilima treba se osigurati remenom, pojasom ili trakom. Pacijenta

na podignutim nosilima ne smije se ostavljati bez nadzora jer se mnoga nosila na
neravnom terenu, ili ako pacijent promijeni teite tijela, mogu prevrnuti.
Pri podizanju pacijenta osnova je komunikacija izmeu lanova tima. Ako jedan lan
tima osjeti nestabilnost ili uvidi da mu je pacijent preteak, treba to odmah rei
kako bi se osigurala sigurnost pacijenta i medicinskih djelatnika. Pacijent kojeg se is-
pusti moe ozbiljno ozlijediti sebe ili zdravstvene djelatnike. Takoer, takva situacija
podrazumijeva pravnu odgovornost zdravstvenih djelatnika i njihove slube.
VANE NAPOMENE
P
ri podizanju i premjetanju pacijenata najei su problem pacijenti koji su
preteki u odnosu na snagu zdravstvenih djelatnika. Kada je lan tima nesiguran
u svoju snagu treba pozvati pomo prije pokuaja podizanja, kako bi se izbjegle
ozljede pacijenta i lana tima.
K
ada se premjeta veoma pretile pacijente treba razmisliti o alternativnim meto-
dama transporta, poput Stokesove koare ili daske dvostruke irine. Neki proizvo-
ai nude nosila gotovo dvostruko ira od standardnih, koja podnose teinu oko
450 kg, tj. gotovo dvostruku od standardne maksimalne teine.
DODACI
259

DODATAK 13.
TRANSPORTNI POLOAJI
KLJUNI POJMOVI
Transportna nosila
Transportna stolica
Aktivan poloaj
Prisilan poloaj
Cilj: odabrati pravilan poloaj za transport pacijenta s obzirom na njegovo procije-

njeno stanje
UVOD
Za vrijeme transporta pacijent mora biti u onom poloaju koji je prilagoen nje-
govom procijenjenom stanju. Poloaj u kojemu se pacijent transportira osim toga
mora biti takav da u svakom trenutku omoguava nadzor nad ivotnim znakovima
te izvoenje postupaka zbrinjavanja pacijenta. Pacijent se za vrijeme transporta
cestovnim medicinskom vozilom postavlja u odgovarajui poloaj na glavna nosila.
TRANSPORTNI POLOAJI
Slika D.48.
1. LEEI POLOAJ (slika D.48.)
Za transport u leeem poloaju pacijenta se mora postaviti na ravnu podlogu.

Ovaj poloaj se primjenjuje kod sumnje na ozljedu kraljenice. Pri tome se pacijenta
imobilizira na dugu dasku/vakuum madrac/rasklopna nosila te polegne na potpuno
ispruena i izravnata glavna nosila. Tako postavljenog pacijenta neovisno o korite-
DODACI
nom imobilizacijskom sredstvu neophodno je zavezati remenjem za glavna nosila.
260

Slika D.49.
2. POLUSJEDEI POLOAJ (slika D.49.)
Ovaj poloaj se postie tako da se pacijenta polegne na glavna nosila ije je uzglavlje
podignuto i uvreno u poloaju od 45. To je i najei aktivni poloaj koji pacijenti
zauzimaju za vrijeme transporta. U polusjedeem poloaju transportiraju se pacijen-
ti koji imaju potekoa s disanjem: kod ozljeda prsnog koa, plunih bolesti.
Slika D.50.
3. FOWLEROV POLOAJ (slika D.50.)
To je poloaj s blago savijenim nogama u koljenima i uzdignutim gornjim dijelom

tijela za 90 . Moe se postii tako da se uzglavlje glavnih nosila podigne na 90, a
pod koljena stavi sloena deka, plahta, vakuum madrac ili sl. Poloaj je indiciran kod
bolesnika s tekim poremeajem disanja (npr. pluni edem).
DODACI
261

Slika D.51.
4. POLUFOWLEROV POLOAJ (slika D.51.)
To je poloaj s blago savijenim nogama u koljenima i uzdignutim gornjim dijelom ti-

jela za 45. Moe se postii tako da se uzglavlje glavnih nosila podigne na 45, a pod
koljena stavi sloena deka, plahta, vakuum madrac ili sl. Neka glavna nosila imaju
mogunost rasklapanja u taj poloaj. U ovom poloaju se oputaju miii trbune
stjenke te se na taj nain smanjuje osjeaj boli u trbuhu. Poloaj je indiciran za tran-
sport pacijenata s boli u trbuhu, ozljedama trbuha ili trudnica.
5. MODIFICIRANI POLU FOWLEROV POLOAJ
To je polu Fowlerov poloaj s umetnutim plahtama i li dekama izmeu koljena koji

se primjenjuje kod ozljeda zdjelice.
Slika D.52.
6. TRANDELEBURGOV POLOAJ (slika D.52.)
U tom poloaju pacijenti lee na leima na ravnoj podlozi s glavom i gornjim dijelom
tijela poloenim nie od nogu i to u jednoj ravnini. Poloaj se postie istovremenim
DODACI
262

sputanjem uzglavlja i podizanjem podnoja glavnih nosila. Ukoliko to glavna nosila
nemaju kao opciju poloaj se postie postavljanjem pacijenta na dugu dasku i po-
stavljanjem umetka ispod nonog dijela. U tom poloaju transportiraju se pacijenti u
hipovolemiji, pacijenti u oku i pacijenti nakon kolapsa.
Slika D.53.
7. AUTOTRANSFUZIJSKI POLOAJ (slika D.53.)
U tom poloaju pacijenti lee na leima s nogama podignutim za 40 - 50 dok glava i

gornji dio tijela ostaju u ravnini.
Slika D.54.
8. BONI POLOAJ (slika D.54.)
Postoji nekoliko naina kako se pacijenta okree i postavlja u ovaj poloaj. Ono to
je zajedniko svima je da taj poloaj osigurava prohodnost dinih putova i umanjuje
mogunost aspiracije kod pacijenata bez svijesti koji diu uz istovremenu najveu
moguu stabilnost tijekom transporta. Boni poloaj koji je preporuen smjernica-
ma Europskog vijea za reanimaciju ima prednost jer se jednostavno izvodi. Postu-
DODACI
pak postavljanja pacijenta u boni poloaj:
263

Polei pacijenta na lea s ispruenim nogama i rukama uz tijelo.
R
uka blia zdravstvenom djelatniku savija se u laktu i postavlja pod pravim kutom
prema gore paralelno s osi vrata i glave
D
ruga ruka se prihvaa za dlan i prislanja na obraz pacijenta blii zdravstvenom
djelatniku
P
ridravajui ruku na obrazu pacijenta slobodnom rukom uhvatiti koljeno udalje-
nije noge te ga podii dok stopalo te noge ne doe do razine drugog koljena.
Istovremeno pridravajui dlan uz obraz i potiskujui rukom dlan pacijenta prema

naprijed i dolje povlai se koljeno prema sebi okreui tijelo pacijenta.
N
akon toga savinutu nogu u koljenu postaviti pod pravim kutom u kuku i koljenu a
glavu blago zabaciti i postaviti na pacijentov dlan.
Provjeriti dine putove, disanje i krvotok.
VANE NAPOMENE
Sve pacijente koje se transportira potrebno je dvostruko uvrstiti; prvo za imobi-

lizacijsko sredstvo ,a potom za glavna nosila. Ne zaboravit da prije transporta sva
oprema koja se nalazi u vozilu takoer mora biti uvrena.
DODACI
264

DODATAK 14.
PRIMJENA MJERA OSOBNE ZATITE
KLJUNI POJMOVI
Letee estice
Mjere osobne zatite
Zatita oka
Rukavice
Pregaa
Plan suzbijanja zaraze
Zarazne bolesti
Maska
Patogeni mikroorganizmi
CILJ: Razumijevanje i primjena mjera osobne zatite
UVOD
Primjena mjera osobne zatite smanjuje mogunost kontakta medicinske sestre/

medicinskog tehniara hitne medicinske slube s patogenim mikroorganizmima koji
bi mogli izazvati infekciju. Patogeni se mikroorganizmi mogu prenositi zrakom, kon-
taktom s krvlju i ostalim tjelesnim tekuinama. Najei je put kroz otvorene ozljede
ili rane, ubodom iglom ili otrim predmetom, putem oiju, nosa ili usta.
Zbog esto nepovoljnih uvjeta rada (nedovoljno svjetla, skuen prostor i sl.) je teko
ili ak nemogue procijeniti dali je pacijent zarazan ili o kojoj tekuini se radi. Zbog
toga se standardne mjere osobne zatite trebaju primijeniti uvijek kada postoji
mogunost izloenosti tjelesnim tekuinama. Zanemarivanje mjera osobne zatite
izlae opasnosti djelatnike hitne medicinske slube i njihove obitelji. Takoer, pri-
mjenom mjera osobne zatite se uva i pacijenta od moguih bolesti medicinskog
osoblja.
DODACI
265

Zatitna oprema ukljuuju lateks ili vinil rukavice, zatitne naoale, maske i pregae.
Koritenje opreme ovisi o situaciji i riziku izlaganja u tim situacijama. Opi principi
koje treba slijediti su:
Rukavice: koristiti uvijek kada postoji mogunost doticaja s tjelesnim tekuinama
Zatitne naoale: koristiti uvijek kada postoji mogunost doticaja tjelesnih tekui-
na s oima ili kada su moda prisutne lebdee estice
Maska: koristiti uvijek kada postoji mogunost da tjelesne tekuine dospiju u

usta ili kada je mogua prisutnosti leteih estica. Kirurka se maska koristi kod
pacijenata s respiratornim infekcijama. Specifini tipovi maski mogu biti potrebni
u sluajevima poput izloenosti tuberkulozi.
Pregaa: koristiti uvijek kada odjeu i kou treba zatititi od tjelesnih tekuina.
OPREMA
Rukavice, lateks ili vinil
Zatitne naoale
Maska, dostupna odgovarajua zatita od estica
Pregaa
Sredstvo za pranje ruku
POETNA PROCJENA
Osobna zatitna oprema medicinske sestre/medicinskog tehniara u hitnoj medicin-

skoj slubi ovisi o procjeni izloenosti zarazi u odnosu na stanje pacijenta. Pri odrei-
vanju zatitne opreme treba odgovoriti na slijedea pitanja:
J esu li prisutni krv ili tjelesne tekuine te postoji li rizik od izlaganja krvi i tjelesnim
tekuinama koje trenutno nisu prisutne?
Postoji li rizik da pacijent pljuje ili povraa?
Kalje li pacijent?
Jesu li prisutni urin ili stolica?
Hoe li pacijenta biti potrebno aspirirati?

DODACI
266

Hoe li biti potrebno stavljati prste u usnu upljinu pacijenta?
H
oe li se na mjestu dogaaja trebati dirati predmete na kojima bi moglo biti krvi
ili tjelesnih tekuina?
Hoe li na kraju intervencije trebati istiti opremu?
POSTUPAK: mjere osobne zatite
1. Objasniti pacijentu razlog za mjere osobne zatite.
Obrazloenje: Treba shvatiti da mjere osobne zatite mogu stvoriti barijeru prema
pacijentu. Ovo se otuenje moe djelomino ublaiti objanjavanjem mjera osobne
zatite.
2. Navui rukavice (slika D.55.).
3. Staviti naoale (slika D.56.).
4. Staviti masku (slika D.57.).
5. Po potrebi obui pregau (slika D.58.).
slika D.55. slika D.56.

DODACI
slika D.57 slika D.58.
267

6. Procijeniti stanje pacijenta te provesti postupke lijeenja.
7. S lica mjesta ukloniti sve oneiene predmete u za to predvienu jednokratnu

vreicu ili spremnik.
8. Skinuti zatitnu opremu tek nakon to je prola opasnost od izlaganja zarazi.
9. Baciti sve oneiene predmete, rukavice, maske i pregae u spremnike za

otpad koji odgovaraju propisima zatite od zaraze (slika D.59.).
10. to je mogue prije oprati ruke sapunom ili propisanom otopinom odobre-
nom za suzbijanje zaraze.
Obrazloenje: Pranje ruku dokazano je jedna od najvanijih metoda za smanjenje

rizika izloenosti patogenim mikroorganizmima.
Obratiti panju na stanje osobne zatitne opreme. Ako je poderana, puknuta ili
natopljena, zamijeniti je.
VANE NAPOMENE
U
sluaju da se posumnja na mogunost kontakta s krvlju ili tjelesnim tekuina-
ma, obavijestiti nadlene i ispuniti potrebnu dokumentaciju. U sluaju neposred-
ne izloenosti odmah potraiti lijeniku pomo.
O
premu na mjestu dogaaja kao i sve predmete u vozilu to je mogue manje
dirati kontaminiranim rukavicama. Oprema moe biti zaraena indirektnom konta-
minacijom.
N
a mjestu dogaaja obratiti panju na igle, staklo i ostale mogunosti za nastanak
ozljeda od otrih kontaminiranih predmeta.
P
ri zbrinjavanju vie pacijenata pokuati mijenjati rukavice kako bi se izbjegla indi-
rektna kontaminacija pacijenata.
A
ko se rukavice obuku prije poetka pomaganja pacijentu, osobito prije noenja
opreme, mogua su neprimjetna oteenja nastala prije dolaska do samog paci-
jenta.
Nije potrebno da voza koristiti rukavice pri kontaktu s volanom.
R
azmotriti upotrebu cjelokupne zatitne opreme tijekom ienja opreme i vozila.
DODACI
Razmotriti upotrebu debelih rukavica za ienje.
268

to je mogue prije presvui oneienu odoru ili osobnu odjeu. Ova se odjea
ne nosi kui i ne mijea se ili pere s kunim prljavim rubljem.
Ispravna zatita oiju podrazumijeva prilijeganje naoala uz svaku stranu lica i

mora imati bone otvore.
A
ko je pacijentu stavljena maska, neprestano motriti pacijentove pokuaje disanja
jer maska oteava procjenu.
Pravni propisi u Republici Hrvatskoj
Osobna zatitna sredstva se odreuju temeljem Pravilnika o izradi procjene opasno-

sti (NN 48/97), a u njemu su identificirane sve opasnosti i tetnosti po radnika na
pojedinim radnim mjestima.
lanak 2. Pravilnika o izradi procjene opasnosti (NN 48/97).
Temeljem procjene opasnosti primjenjuju se pravila zatite na radu kojima se

otklanjaju ili na najmanju moguu mjeru smanjuju opasnosti i tetnosti po zaposle-
nike na mjestima rada i u radnom okoliu za to poslodavac osigurava sva potrebna
materijalna sredstva.
lanak 3. Pravilnika o izradi procjene opasnosti (NN 48/97).
Obvezu izrade procjene imaju poslodavci u djelatnosti industrije, graditeljstva,

poljoprivrede, ribarstva, umarstva, prometa i zdravstva te poslodavci u drugim dje-
latnostima za dijelove radnog procesa u kojima postoji mogunost nastanka ozljeda
na radu, profesionalnih bolesti te poremeaja u procesu rada koji bi mogli izazvati
tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Svaki poslodavac podzakonskim aktom (Pravilnikom) definira i osobna zatitna sred-

stva. Ne postoji podzakonski akt koji bi posebno regulirao osobna zatitna sredstva
u zdravstvu odnosno zdravstvenih djelatnika.
DODACI
269

LITERATURA:
1B
eers MH, Porter RS, Jones TV, Kaplan JL, Berkwits M, editors. The Merck Manual
of Diagnosis and Therapy. 18th ed. White Station: Merck research laboratories;
2006.
2. B
hangu A, Lee C, Porter K. Emergencies in trauma. New York: Oxford University
Press Inc.; 2010.
3. B
iarent D, Bingham R, Eich C, Lopez-Herce J, Maconochie I, Rodrigez-Nunez A,
Rajka T, Zideman D. European Resuscitation Council Guidelines for Resuscitation
2010. Section 6. Paediatric Life Support. Resuscitation 2010; 81:1364-88.
4. B
oan-Kilibarda I, Bujevi-Grba M, urednice. Trauma hitna stanja i algoritmi
zbrinjavanja. Zagreb: Hrvatski lijeniki zbor, Hrvatsko drutvo za hitnu medicinu;
2008.
5. C
ampbell JE, editor. International Trauma Life Support for Prehospital Care Provi-
ders. 6th ed. Upper Saddle River: Pearson Prentice Hall; 2008.
6. D
evine MD. The Complete Preparation Guide EMT Basic Exam. New York: Lear-
ningExpress; 2008.
7. D
ixon D, Brundson-Clark B, Birkland P, editors. Standards of Emergency Nursing
Practice. 2nd ed. St. Louis: Mosby-Year Book, Inc.; 1993.
8. doCarmo PB. Basic EMT Skills and Equipment: Techniques and Pitfalls. St. Louis:
The C. V. Mosby Company; 1988.
9. G
affny P, Johnson G: Mechanical ventilators in prehospital care. Prehospital Im-
mediate Care 2001; 5:19-23.
10. Greaves I, Porter K. Oxford handbook of pre-hospital care. New York: Oxford
University Press Inc.; 2010.
11. Grmec , retnik A, Kupnik D, urednici Opskrba pokodovancev v predbolnini-

nem okolju. Maribor: Univerza v Mariboru, Visoka zdravstvena ola; 2006.
12. Ivanevi , Bergovec M, Tonki A, timac D, Silobri V, imuni M, et al.,

urednici. Harrison, principi interne medicine. 3. Hrvatsko izdanje. Split: Placebo;
2008.
13. Hunyadi-Antievi S, Boan-Kilibarda I, Tomljanovi B, Schnapp A, urednici.

Napredno odravanje ivota. Zagreb: Hrvatski lijeniki zbor, Hrvatsko drutvo za
reanimatologiju; 2006.
DODACI
270

14. Karren KJ, Hafen BQ. First Responder. A Skills Approach. 3rd ed. Englewood:
Morton Publishing Company; 1990.
15. Larmon B, Davis H. Basic Life Support Skills. Upper Saddle River: Pearson Prenti-
ce Hall; 2005.
16. Lindsey J. EMT Basic. Emergency Medical Technician - Basic Examination. Pis-
cataway: Research&Education Association; 2009.
17. Mackway-Jones K, Marsden J, Windle J., editors. Emergency Triage. Manchester

triage Group. 2nd ed. Oxford: Blackwell Publishing Ltd; 2006.
18. Majeri-Kogler V, Boan-Kilibarda I. Odravanje dinog puta i mehanika ventila-

cija u prehospitalnim uvjetima. Karlovac: Poslijediplomski teaj stalnog medicin-
skog usavravanja; 2005.
19. McSwain NE, Frame S, editors. PHTLS Basic and Advanced Pre-Hospital Trauma
Life Support. Instructor Manual. 5rd ed. St. Louis: Mosby; Inc.; 2003.
20. Myerson SG, Choudhury RP, Mitchell ARJ. Emergencies in cardiology. 2nd ed.
New York: Oxford University Press Inc.; 2010.
21. Nolan JP, Soar J, Zideman DA, Biarent D, Bossaert LL, Deakin C, et al. European
Resuscitation Council Guidelines for Resuscitation 2010. Resuscitation 2010; 81:
121976.
22. Parr MJ, Craft TM. Resuscitation Key Data. 3rd ed. Oxford: BIOS Scientific Pu-
blishers Limited; 1998.
23. Proehl JA. Emergency nursing procedures. 3rd ed. St. Louis: Saunders (Elsevier);
2004.
24. Rogi M. Kratki vodi za medicinske sestre. Zagreb: Hrvatska komora medicin-
skih sestara; 2008.
25. Shaw M, Ofner A, Ginnona TA, Hodgson J, McKee A, editors. MediQuick cards.
9th ed. Springhouse: Springhouse Corporation; 1994.
26. Slutsky AS. Mechanical ventilation. American College of Chest Physicians Con-
sensus Conference. Chest 1993;104(6):1833-59.
27. Sporer KA, Youngblood GM, Rodriguez RM. The Ability of Emergency Medical
Dispatch Codes of Medical Complaints to Predict ALS Prehospital Interventions.
Prehosp Emerg Care 2007; 11(2): 192 8.
28. Wyatt JP, Illingworth RN, Graham CA, Clancy MJ, Robertson CE. Oxford han-
DODACI
dbook of emergency medicine. 3rd ed. New York: Oxford University Press Inc.;
2010.
271

9. Obrazac provedenih postupaka medicinske sestre/medicinskog tehniara (Narodne novine, 146/03)
Podruni ured Broj osigurane osobe HITNA MEDICINSKA POMO BROJ POZIVA
________________________________
Datum roenja
JMBG DATUM INTERVENCIJE POZIV URUEN
Ime i HMP UKV GSM EN
prezime VRIJEME VRIJEME VRSTA INTERVENCIJE
Osnova osiguranja HMP HP SP VP DE
ADRESA STANOVANJA POETKA ZAVRETKA
_____________________________________________
Pacijent plaa u potpunosti Prijevoz trai Dijagnoza bolesti zbog koje se trai intervencija
odabrani lijenik: _______________________________________
prijevoz _______________ | | | | | | | | _______________________________________
intervenciju HMP lijenik u bolnici: Pacijent
_______________ | | | | | | | | pokretan nepokretan sjedi lei
Iznos: _____________ kn Bolnica, odjel: __________________ Pratnja
______________________________ laika medicinske sestre tehniara lijenika
Potreban Mjesto poetka Mjesto zavretka Transport do sanitetskog vozila Transportni poloaj
samostalno / hoda
stan stan
kisik kardiolokom stolicom leei
bolnica bolnica
pokretni respirator nosilima polusjedei
hmp hmp
infuzomat rasklopnim nosilima sjedei
defibrilator s monitor. radno mjesto radno mjesto
platnenim nosilima autotransfuzijski
__________________ javno mjesto javno mjesto
vakum madracem boni
drugo drugo
dugom daskom
VITALNE FUNKCIJE OZLJEDA POSTUPCI
PREGLED 1 2 3 4
VRIJEME MJERENJA
RESPIRACIJA
RR
BEZ POSTUPAKA
CENTRALNI PULS PRVI ZAVOJ
IMOBILIZACIJA
KAPILARNO PUNJ. IMOB. VRATNE KR.
IMOB. KRALJENICE
SaO2
GUK
TA
TR
VANJSKI PREGLED Legenda KOA BOL

normalna bez boli
cijanotina umjerena
E edem blijeda
jaka
D dekubitus znojna STANJE SVIJESTI
C crvenilo suha bez poremeaja
L lezija koe topla somnolencija
O osip hladna sopor
H hematom hiperemina koma
R razderotina ostalo
Srsanirana rana PERCEPTIVNE POTEKOE
B - bol Postupak oslabljen vid sljepoa
V venski put oslabljen sluh gluhoa
I imobilizacija govorne pote. gluhonijemost
STANJE TIJEKOM PRIJEVOZA RAZLOG POZIVANJA TIMA HMP NAPOMENA
nepromijenjeno gubitak svijesti ______________________________________
obilno krvarenje
poboljano ______________________________________
respiratorni arest
pogorano kardiopulmonalni arest ______________________________________
zatraen tim HMP ____________________________ ______________________________________
VRIJEDNOSTI KOD PACIJENTA OSTALA STANJA / NALAZI / PRIMJEDBE / POSEBNE NAPOMENE:
novac __________________ kn ____________________________________________________________________
nakit: _____________________ sat ____________________________________________________________________
drugo: ________________________________ ____________________________________________________________________
Predano:
obitelji MUP-u zdravstvenom djelatniku
Ime primaoca: ____________________________ SESTRINSKI PROBLEM (Sestrinska dijagnoza)
Potpis primaoca: __________________________
Potpis svjedoka: __________________________
_______________________________ ________________________________
MJESTO ZAVRETKA INTERVENCIJE PACIJENT ODBIJA INTERVENCIJU MEDICINSKA SESTRA - TEHNIAR
BOLNICA / ODJEL:
________________________________________ Potpis pacijenta: ______________________________
DRUGO: ________________________________ ___________________________________
PRIJEENO KILOMETARA: _________ KM | | | | | | | |

Temeljni Hitni Medicinski Postupci PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Temeljni Hitni Medicinski Postupci PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEMELJNI HITNI

MILJENKO GVOAK, medicinski tehniar

BRANKA TOMLJANOVI, doktor medicine

prirucnik_hkms_2011_ok.indd 1 15.2.2011 14:44:16

Hrvatska komora medicinskih sestara

Hrvatski zavod za hitnu medicinu

Dragica imunec, VMS

Prim.mr. Maja Grba-Bujevi, dr.med.

Dr.sc. Ingrid Boan-Kilibarda, dr.med.

Dr.sc. Sonja Kalauz, prof.

Anton Posavec, dipl.zn.

Grafika obrada i tisak:

prirucnik_hkms_2011_ok.indd 2 15.2.2011 14:44:16

2. PREGLED KRITINO OBOLJELE OSOBE PRI SVIJESTI . . . . . . . . . . . . . . . 14

3. PREGLED KRITINO OBOLJELE OSOBE BEZ SVIJESTI . . . . . . . . . . . . . . 20

4. ZABACIVANJE GLAVE I PODIZANJE DONJE ELJUSTI . . . . . . . . . . . . . . 25

5. POTISKIVANJE DONJE ELJUSTI PREMA NAPRIJED . . . . . . . . . . . . . . . 29

6. POSTAVLJANJE OROFARINGEALNOG TUBUSA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

7. POSTAVLJANJE NAZOFARINGEALNOG TUBUSA . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

8. UPOTREBA DEPNE MASKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

9. VENTILACIJA SAMOIREIM BALON S MASKOM /TEHNIKA

10. ASPIRACIJA DINIH PUTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

11. ASPIRACIJA KROZ ENDOTRAHEALNI TUBUS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

12. PRIMJENA MEDICINSKOG KISIKA IZ BOCE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

13. PRIMJENA KISIKA PREKO NOSNOG KATETERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

14. PRIMJENA KISIKA PREKO MASKE S JEDNOSMJERNOM VALVULOM . 78

15. SELLICKOV HVAT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

16. POMO PRI ENDOTRAHEALNOJ INTUBACIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

17. POSTAVLJANJE LARINGEALNE MASKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

18. UMJETNA VENTILACIJA PACIJENTA SA STOMOM . . . . . . . . . . . . . . . . 95

prirucnik_hkms_2011_ok.indd 3 15.2.2011 14:44:16

20. BRZI PRVI PREGLED . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108

21. DRUGI PREGLED ILI DETALJNI FIZIKALNI PREGLED . . . . . . . . . . . . . . 112

22. TRAJNI NADZOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116

23. PREGLED LAKE OZLIJEENE OSOBE U NESREI

24. PREGLED OZLIJEENE OSOBE U NESREI

25. ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA I ZBRINJAVANJE OKA . . . . . . . . . . . . . 131

26. PREVIJANJE RANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137

27. IMOBILIZACIJA DUGIH KOSTIJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144

28. IMOBILIZACIJA ZGLOBOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148

29. IMOBILIZACIJA RAMENA TROKUTASTOM

30. PRIMJENA OVRATNIKA ZA IMOBILIZACIJU

31. IMOBILIZACIJA KRALJENICE PRSLUKOM

32. IMOBILIZACIJA KRALJENICE KOD LEEEG PACIJENTA . . . . . . . . . . . 170

34. UPOTREBA RASKLOPNIH NOSILA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180

35. SKIDANJE KACIGE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184

prirucnik_hkms_2011_ok.indd 4 15.2.2011 14:44:17

2. TRAJNI NADZOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201

3. PULSNA OKSIMETRIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205

4. NADZOR SRANE AKCIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210

5. OSNOVNE MJERE ODRAVANJA IVOTA ODRASLIH . . . . . . . . . . . . . 214

6. AUTOMATSKI VANJSKI DEFIBRILATOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220

7. OPSTRUKCIJA DINIH PUTOVA STRANIM

8. OSNOVNE MJERE ODRAVANJA IVOTA KOD DJECE . . . . . . . . . . . . . 231

9. OPSTRUKCIJA DINIH PUTOVA STRANIM TIJELOM KOD DJECE . . . . 238

10. ASISTIRANJE PRI PORODU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243

11. PRIMJENA REMENJA ZA VEZANJE PACIJENTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249

12. PODIZANJE I PREMJETANJE PACIJENTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253

13. TRANSPORTNI POLOAJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260

14. PRIMJENA MJERA OSOBNE ZATITE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265

prirucnik_hkms_2011_ok.indd 5 15.2.2011 14:44:17

Rad medicinskih sestara i medicinskih tehniara u hitnoj medicinskoj slubi izuzet-

Medicinske sestre i medicinski tehniari kolovani su za provoenje postupaka

9. VENTILACIJA SAMOIREIM BALON S MASKOM /TEHNIKA

23. PREGLED LAKE OZLIJEENE OSOBE U NESREI

24. PREGLED OZLIJEENE OSOBE U NESREI

29. IMOBILIZACIJA RAMENA TROKUTASTOM

30. PRIMJENA OVRATNIKA ZA IMOBILIZACIJU

31. IMOBILIZACIJA KRALJENICE PRSLUKOM

7. OPSTRUKCIJA DINIH PUTOVA STRANIM

E (eng. exposure) podrazumijeva razotkrivanje pacijenta (skidanje odjee,

2. Tijekom prilaenja pacijentu potrebno je procijeniti da li je mjesto sigurno i bez

5. Lagano protresti ramena pacijenta i

6. Ukoliko pacijent ODGOVARA na podra-

10. Ukoliko pacijent die procijeniti

11. Procjena disanja ukljuuje odreiva-

zvukova i umova disanja (hropci upuuju na prisutnost sekreta u dinim puto-

perkutornog nalaza nad prsnim koem (hipersonoran zvuk moe upuivati na

vrijednosti saturacije kisika na pulsnom oksimetru (normalne su vrijednosti

istovremeno se procjenjuju opi znakovi poremeaja disanja: oznojenost, cen-

osiguranje dinih putova postavljanjem orofa-

primjenu kisika preko nosnog katetera ili

14. Brzom neurolokom procjenom procjenjuje se razina svijesti pacijenta meto-

15. Sada se procjenjuju i zjenice (izgled, simetrinost

2. Tijekom prilaenja pacijentu potrebno je procijeniti da li je mjesto sigurno i