Professional Documents
Culture Documents
EXCEL Skripta PDF
EXCEL Skripta PDF
MICROSOFT EXCEL
SKRIPTA ZA INTERNU UPOTREBU
Autor,
MICROSOFT EXCEL
SKRIPTA ZA INTERNU UPOTREBU
Tira: 100
SADRAJ
UVOD ...........................................................................................................................................................................6
OSNOVNI POJMOVI I OSOBINE ...........................................................................................................................6
POKRETANJE PROGRAMA ...........................................................................................................................................6
IZLAZAK IZ PROGRAMA..............................................................................................................................................6
RADNO OKRUENJE. OSNOVNI POJMOVI ....................................................................................................................6
FORMAT DOKUMENTA ...............................................................................................................................................8
OTVARANJE NOVOG DOKUMENTA .............................................................................................................................8
KRETANJE PO DOKUMENTU .......................................................................................................................................8
UNOS PODATAKA .......................................................................................................................................................8
IZBOR ELIJA. ............................................................................................................................................................9
UREIVANJE PROZORA DOKUMENTA U EXCELU ......................................................................................................10
U
5
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
UVOD
Microsoft Excel pripada grupi elektronskih programa za tabelarna izraunavanja podataka - takozvanim
radnim tabelama.
Excel je najpopularniji program za dinamiko preraunavanje tabela. Za razliku od statike tabele koju bi
rukom napisali na papiru, u Excelu ako se podaci u prve dvije elije promijene, automatski (dinamiki)
mijenja se i rezultat u treoj eliji. Sa Excelom se mogu vriti sloeni prorauni iz matematike, statistike,
knjigovodstva, ekonomije, linearnog programiranja, tehnike uopte. Programi poput Excela su Lotus 1-2-
3 i VisiCalc.
Excel sadri mnoge karakteristike koje pojednostavljuju rad na svakodnevnim zadacima. Mogu se lako
obraditi velike koliine podataka. Sa podacima se lako upravlja.
Excel nudi:
Izlazak iz programa
Iz Excel-a se moe izai kada iz File menija odaberemo opciju Exit i potom pritisnemo taster ENTER na
tastaturi ili kliknemo miem na Exit opciju.
Najbri nain za izlazak iz Exel-a je ukoliko koristimo preicu pritiskom na tastere ALT + F4 na tastaturi.
6
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
U radnom prostoru moemo da unosimo podatke, izmjenimo izgled podataka, zahtjevamo od Excela da
zbirno prikae podatke, ili da pronae informacije u Excelovim pomonim datotekama.
Slika 1
Elementarni dio Excelovog dokumenta predstavlja polje koje sadri pojedinani podatak. Ono se zove
elija (cell). Svaka elija predstavlja presjek reda (row) i kolone (column). Redovi su oznaeni brojevima,
a kolone slovima. Broj reda i slovo kolone odreuju adresu elije i zovu se reference elije. Napr.
oznaena elija u gornjem lijevom uglu Slike 1 sadri referencu A1.
Skup kolona i redova sainjava radni list (worksheet), koji se pojavljuje kao stranica u Excelovom
dokumentu.
Radna sveska ili dokument (workbook) predstavlja kolekciju jednog ili vie radnih listova. Svaka radna
sveska treba da sadri informacije o jedinstvenoj kategoriji, kao to su napr. proizvodi, klijenti, prodaja i
slino. U radnim listovima treba da budu podskupovi date kategorije, kao napr. razliite vrste proizvoda,
glavni i sporedni klijenti, prodaja po mjesecima i slino. Standardna su tri lista u radnoj svesci, ali po
potrebi moemo sami odrediti njihov broj. Radi bolje organizacije posla, radna sveska treba da sadri
podatke o jedinstvenoj kategoriji, dok se u radnim listovima nalaze informacije o podskupovima date
kategorije.
Naslovna linija (Title Bar), standardna, sa imenom dokumenta s kojim trenutno radimo
Dugmad za kontrolu prozora
Dugmad za kontrolu dokumenta
Glavna linija menija i komandi (Menu Bar) u ijem desnom uglu je polje Ask a question, koje
olakava dobijanje pomoi. Slui za unoenje pitanja, a Excel prikazuje sve teme koje
odgovaraju postavljenom zahtevu.
Palete sa alatima (ima ih 20). Uobiajene su dve (Standard i Formatting),
Prostor za rad, radna povrina
Klizai-kretanje po dokumentu;
Statusna linija-podaci vezani za trenutni dokument;
Radna sveska (workbook) predstavlja kolekciju jednog ili vie radnih listova,
Radni list (worksheet), koji se pojavljuje kao stranica u Excelovom dokumentu, ima ih do 255,
Kartica radnog lista (Sheet Tab),
Red (row), oznaen brojevima ima ih do 65536
Kolona (column), oznaene slovima, ima ih 256,
elija (Cells) osnovni element radnog lista, predstavlja presjek reda i kolone,
Polje Name, ili Name box (Name list) lista sa imenima elija ili skupova elija,
Linija formule, u koje se upisuje sadraj elije,
Opseg (Range), skup izabranih elija na radnom listu. Referencira se pomou adrese elije
lijevog gornjeg i desnog donjeg ugla pravougaonika. Gornja adresa je prikazana u listi naziva,
Lista, niz podataka ureenih u obliku tabele, koristi se kao baza podataka,
Dugmad za prelistavanje sveske,
Dugme Select All,
Markeri za razdvajanje redova i kolona
Format dokumenta
Tip ili ekstenzija je XLS.
Slika 2
Kretanje po dokumentu
Mogu se koristiti:
Strelice,
Mi,
Tab (Shift+Tab)
Enter (Shift+Enter),
Home (End)
Unos podataka
Da bismo upisali podatak u neku eliju potrebno je prei u tu eliju. U eliju se moe prei na mnogo
naina, ali je najdirektniji nain lijevim klikom mia u tu eliju. Pritiskom mia u eliju ona je izabrana. To
je aktivna elija. Njena adresa je prikazana u polju Name. elija postaje uokvirena crnim
pravougaonikom, a njen sadraj, ukoliko ga ima e se pokazati na liniji formule. Uokvirena elija je
aktivna elija i u njoj moemo vriti upisivanje podataka.
U izabranu eliju korisnik unosi brojeve ili tekst, i onda moe da ih povezuje. Nakon unoenja podataka to
potvrujemo na razne naine:
8
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Napomena: Podeavanje opcija za unoenje podataka vri se na kartici Edit do koje se dolazi
preko Tools Options Edit.
Izbor elija.
elije se mogu izabrati na razliite naine.
9
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Da bi prozor dokumenta vratili u prvobitnu veliinu kliknuti na dugme Maximize ( ) u gornjem desnom
uglu aktivnog prozora.
10
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
KOMANDE MS EXCEL-A
Komande Excel-ovog prozora nalaze se u gornjoj liniji, ispod naslova.
Sistem menija
U meni sistemu se nalaze podmeniji sa komandama za rad sa datotekama (File), izmjenu sadraja
(Edit), pregled (View), ubacivanje (Insert), formatiranje (Format), rad sa podacima (Data) i prozorima
(Window) i pomo (Help).
Prilikom rada sa grafikonima umjesto menija Data automatski se pojavljuje meni Chart za rad sa
grafikonima.
Polje Ask A Question omoguava dobijanje pomoi samo upisivanjem pitanja u predvieno polje, bez
korienja menija Help. Prednost je to se pomo dobija prilino brzo i jednostavno, dok je pitanje jo
svjee u mislima.
Ova paleta alata smetena je odmah ispod linije menija pri vrhu ekrana i omoguava brz pristup
komandama Excela.
Napomena: U zavisnosti od verzije Excela i izabranih alata koji e se prikazivati u paleti, izgled
palete moe varirati.
Ako se ne pojavi cijela lista, treba pritisnuti na dugme opcija palete T koje je smjeteno na kraju
svake palete alata, a zatim na padajuoj listi - 'privezak' (tag) - 'Add or Remove Buttons'.
11
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Save Da bi snimili sauvali (Save) datoteku, bira se File Save iz linije menija, ili pritisak
na dugme Save.
Biramo direktorijum (folder) u kome emo je uvati i ime datoteke, a onda pritisnemo na
dugme Save. Ovo se radi jedino kada prvi put elimo da snimimo sauvamo radnu
svesku/datoteku. Preporuuje se kasnije snimanje rada u odreenim vremenskim
periodima, ukoliko nije podeeno automatsko snimanje. Preporuuje se da naknadno
snimanje izvrimo u onom trenutku kada procijenimo da su izmjene znaajne i iziskivalo bi
puno vremena za ponovni rad na njima. Kod kasnijih snimanja, u istom fajlu, ranije
snimljenom, se samo auriraju izmjene.
Save as: Da bi snimili razliitu kopiju ili verziju bira se File Save As iz linije menija.
Dalji postupak je isti kao kod prvog snimanja datoteke.
Print Da bi tampali radni list, bira se File Print iz linije menija, ili pritisak na dugme Print.
Print preview Da bi pregledali radni list prije tampanje, bira se File Print preview iz linije
menija, ili pritisak na dugme Print preview.
Spell check - ; Da bi ispravili greke u pisanju na radnom listu, koristi se spell checker.
Cut, Copy, Paste, i Format Painter Ove akcije, opisane su u sekciji odjeljku
Modifikovanje radnih listova'.
Undo i Redo - 4b3b Da bi ponitili poslednju akciju koju smo obavili, treba pritisnuti 'obrnutu
strelicu' - Undo, bilo da je to unoenje podataka u eliju, formatiranje elije,
unoenje funkcije, itd. Da bi ponitili undo akciju, treba pritisnuti 'strelicu unapred' -
Redo.
12
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
13
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
3. Da bi sakrivene redove, odnosno kolone, ponovo prikazali biramo opciju u meniju Format Row
(ili Columns) Unhide.
Premjetanje (odsijecanje)
Da bi odsjekli sadraj elije, koji e biti premjeten u drugu eliju, biramo Edit Cut iz linije menija
ili pritisnemo miem dugme Cut na paleti alata Standard, ili Ctrl + X. Za razliku od Word-a dio
dokumenta koji odsijecamo ostaje vidljiv sve dok ne izvrimo komandu lijepljenja (Paste).
Kopiranje elija
Da bi kopirali sadraj elije, biramo Edit Copy iz linije menija ili pritisnemo miem dugme Copy
na paleti alata Standard, ili Ctrl + C.
Ako se dugme Paste options ne pojavljuje automatski moemo ga aktivirati preko menija
Tools Options Edit i potvrdimo polje Show Paste Options buttons.
Povuci i pusti
Ako premjetamo eliju samo na kratku udaljenost, metod 'povuci-i-pusti' (drag-and-drop ), moe
da bude laki. Jednostavno povuemo miem istaknutu ivicu odabrane elije do odredine elije i
otpustimo mia.
Nizove podataka moemo napraviti i preko Edit Fill Series, a zatim u dijalogu Series
definiemo smjer (Series In), tip (Type), korak (Step Value) i poslednji lan niza (Stop Value).
Napomena: Opcija Fill Formatting Only kopira format izabranih elija u elije oznaene
alatom Fill handle, ali u odredine elije ne postavlja nikakve vrijednosti. Opcija Fill Without
Formatting popunjava elije oznaene alatom Fill handle narednim elementima u nizu, ali
zanemaruje eventualni format koji je primenjen na izvorne elije.
15
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Slika 9
Postupak za zamrzavanje je sljedei:
1. Prvo treba oznaiti dio koji elimo da je stalno vidljiv, tj. oznaimo red, ispod reda koji elimo da
stalno vidimo (zamrzavanje gornjeg horizontalnog dijela), odnosno, oznaimo kolonu sa desne
strane kolone koju elimo stalno na ekranu (zamrzavanje lijevog vertikalnog dijela).
2. Odaberemo Window Freeze Panes.
3. Da bi uklonili zamrznuta okna, biramo Window Unfreeze Panes.
Zamrznuta okna su dodata redu 1 na gornjoj slici. Uoimo da su brojevi redova 'skoili' od 1 na 6.
Kako se radni list pomjera, red 1 e ostati nepokretan dok e se preostali redovi pomjerati.
FORMATIRANJE
Formatiranje podrazumijeva podjeavanje tipa podataka koji se unose u eliju (broj, tekst, datum,
valuta,), poravnanje, vrste i veliina slova i jo neke opcije.
Komande za formatiranje
Ispod standardne palete komandi, nalazi se paleta sa ikonama za formatiranje, koje omoguavaju da:
otvorimo predhodno definisani stil, izaberemo veliinu slova, vrstu slova, da li e slova biti masna (Bold),
iskoena (Italics), ili pak podvuena (Underline), poravnanje paragrafa: lijevi, centralni, desni, uvlaenje
paragrafa, definisanje okvira i raznobojni ispis karaktera, zatim ispis procenata i oznaka za decimale.
Svi ovi alati su standardni u svim Office programima, tako da se ovdje nee posebno objanjavati.
Sem formatizovanje preko ove palete sa alatima mnogo vie mogunosti za formatizovanje nudi posebna
grupa komandi iz menija Format, to je u donjem poglavlju opisano.
Formatiranje elije.
Podjeavanja se mogu vriti preko padajueg menija Format, opcija Cells (Format Cells). Pojavljuje
se grupa od 6 kartica: Number, Alignment, Font, Border, Patterns i Protection.
Za potpunu listu opcija za formatiranje, pritisnemo desnim tasterom mia na istaknute elije i odaberemo
Format Cells iz pomonog menija ili biramo Format Cells iz linije menija.
16
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Sami brojevi mogu biti formatirani kao cijeli brojevi (integers), valuta (currency), procenti
(percentages) i sl. Kad Excel prikae broj, on nema zareze i take.
Evo nekoliko primjera formata sa brojevima:
o General (opti): 1234.5
o Number (broj): 1,234.50
o Currency (valuta): $1,234.50
o Accounting (raunovodstveni): $1,234.50
o Percent (procenat): 123450%
o Fraction (razlomak):
Da bi promijenili format, kliknemo desnom tasterom mia na oznaenu eliju, red ili kolonu i
odaberemo Format Cells. Kada izaberemo format za broj, Excel automatski ide na
ameriki standard po kome je zarez separator, a taka indikator decimala. Da bi to
promijenili na evropski standard idemo u My Computer Control Panel Regional
Settings Number, a zatim pod Decimal symbol ukucamo zarez, pod Digit grouping
symbol taku, a pod No. of digits in group (broj cifara u grupi) stavimo 3. Kada se
vratimo u radni list i ponemo da ukucavamo brojeve, oni e po defaultu biti prikazani u
nizu, dakle nee biti odvojeni gore navedenim separatorima. Ali ako kliknemo na dugme sa
simbolom zareza na paleti alata, ili ekiramo polje Use 1000 separator (,) u kartici
Number, u brojeve e biti ubaeni separatori po eljenom, evropskom stilu. Da bi uklonili
decimalna mjesta, kliknemo na dugme Decrease decimal na paleti alata, ili skinemo ek iz
polja Use 1000 separator (,) u kartici Number.
Panja! Nekada broj treba formatirati kao tekst. Ako unosimo broj koji neemo
sabirati i mnoiti, kao to je broj telefona, treba ga formatirati kao tekst. U suprotnom
broj 234900 moe biti prikazan kao 234.9.
17
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Ako unesemo datum January 1, 2007 u eliju na radnom listu, Excel e automatski
prepoznati tekst kao datum i promjeniti ga u 1-Jan-07. Da bi promjenili format datuma,
biramo jeziak - karticu Number iz prozora Format Cells. Biramo Date iz prostora
Category i onda format za datum iz prostora Type. Slino i ako je u pitanju vrijeme, biramo
Time iz prostora Category i biramo tip vrstu u desnom prostoru.
Pritiskom na OK zavravamo rad sa karticom.
neki sadraj. U ovu svrhu se moe koristiti i dugme Merge And Center na
paleti Formatting, pri emu se vri i centriranje sadraja.
18
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Stilovi
Format, koji smo napravili za neku eliju moemo da sauvamo i prema potrebi ga koristimo.
19
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Automatsko formatiranje
Excel ima mnogo prethodno postavljenih opcija za formatiranje tabela
. Pratei sljedee korake, dodajemo stilove:
1. Istaknemo elije koje e biti formatirane.
2. Odaberemo Format AutoFormat iz linije
menija (Slika 14).
3. U okviru za dijalog AutoFormat, odaberemo
format koji elimo da primjenimo na tabelu,
pritiskajui miem na njega. Koristimo traku za
pomjeranje sadraja da vidimo sve raspoloive
formate.
4. Pritisnemo miem na dugme Options... da bi
odabrali elemente na koje e biti primjenjeno
formatiranje.
5. Pritisnemo miem OK kada je zavreno.
Slika 14
Uslovno formatizovanje
Uslovnim formatizovanjem elija, odreujemo format elije u zavisnosti od vrste, ili vrijednosti
podatka koji u eliju unosimo. Postupak je sljedei:
1. Izaberemo elije na koje elimo da primijenimo uslovno formatizovanje;
Biramo iz menija Format Conditional Formatting. Dobija se kartica za dijalog (Slika 15).
2. Pritisnemo dugme Format i izaberemo uslovne osobine izabranih elija (font, boju slova,
boju pozadine i okvir);
20
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
3. Iz opcije Condition moemo izabrati neki od uslova, koji izabrane elije moraju zadovoljiti
Slika 15
da bi se na njih promijenio izgled, koji smo prethodno definisali:
between izmeu,
equal to jednako,
greater then vee od,
less then manje od,
ili njihove negacije koje poinju sa not.
4. U polju sa dugmetom (u zavisnosti od uslova moe biti samo jedno ili vie ovih
dugmadi) upiemo vrijednosti, ili adrese elija koje ih sadre) sa kojima se porede
vrijednosti izabranih elija, ili pritisnemo dugme i izaberemo ih iz radnog lista;
5. Da bi dodali novi uslov (najvie 3) pritisnemo dugme Add i ponovimo korake od 3 do 5;
6. Pritisnemo OK.
Za pronalaenje elija u kojima je izvreno uslovno formatizovanje iz komande Edit Go To
pritisnemo dugme Special i u dijalogu Go To Special potvrdimo opciju Conditional Formatting.
Za ponitavanje funkcije uslovnog formatizovanja, izaberemo elije, a zatim u dijalogu
Conditional Formatting pritisnemo dugme Delete, potvrdimo opciju sa uslovom koji elimo da
obriemo.
21
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Bilo kojoj eliji moemo pridodati i komentar ako u meniju Insert Comment (Slika 16), u uti
okvir koji emo dobiti ukucamo komentar. Ako
ne elimo svoje ime u komentaru, istaknemo
ga i izbriemo ime.
Komentar e biti prikazan kao crveni trougli u
gornjem desnom uglu elije. Kada kliknemo na
njega, otvara se komentar. Ako ostavimo
pokaziva mia da miruje iznad elije koja ima
neki indikator, pojavie se njen komentar.
Takodje, moemo da stalno prikaemo
komentare bilo pojedinane ili sve
komentare u radnom listu. Takodje, moemo
Slika 16 da tampamo komentare, bilo na mjestu na
radnom listu, ili kao listu na kraju tampanja.
Go To (idi na)
Iz menija Edit, odaberemo Go To. Unesemo koordinate (grid reference) u okvir za dijalog
Reference (npr., unesemo A400 u okvir za dijalog Reference), a onda pritisnite miem na
OK, i prelazimo na eliju A400.
Slika 17
Postupak je sljedei:
o Odaberemo opseg elija (range of cells) u radnom listu koji elimo da pretraimo.
Napomena: Ako elimo da pretraimo cijeli radni list, pritisnemo miem na bilo koju
eliju.
o Iz menija Edit, odaberimo Find. Pojavie se okvir za dijalog Find. U Find what okviru,
unesemo tekst ili brojeve koje elimo da traimo.
22
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Slika 18
23
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Sada, sauvamo na radni list pod bilo kojim imenom koje elimo.
Kada god neko pokua da otvori ovaj radni list, bie potrebna verifikacija lozinke.
TAMPANJE
tampanje dokumenta u Excelu je neto drugaije od tampanja u Word-u.
Prije tampanja potrebno je podesiti odreene parametre stranica. Sva podeavanja sa vre iz
menija File Page Setup, gdje dobijamo grupu kartica.
Podeavanje stranice
Postupak je sljedei:
Otvorimo meni File Page Setup;
Biramo karticu Page (Slika 20);
Biramo uspravnu (Portrait) ili poloenu (Landscape) orijentaciju stranice;
Biramo:
Adjust to da bi smanjili
(poveali) veliinu dokumenta i
upisujemo (ili izaberemo)
eljeni procenat smanjenja
(poveanja),
Fit to da bi sadraj
dokumenta uklopili u zadati
broj stranica, po irini (page(s)
wide) i visini (tall). Ova opcija
je korisna kada tabela koju
tampamo ima viak od dva
tri reda ili kolone.
Iz liste Paper Size biramo
odgovarajuu veliinu papira.
Slika 20
24
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Napomena: Promjenom vrijednosti Adjust to ili Fit to svi prelomi stranica koje
smo prethodno definisali bie poniteni.
Podeavanje margina
Postupak je sljedei:
y Otvorimo meni File Page Setup;
y Biramo karticu Margins (Slika 21);
y U polja Top, Bottom, Left i Right
upisujemo (ili biramo uz pomo
dugmadi sa strelicama) veliinu
gornje, donje, lijeve i desne margine;
y U polja Header i Footer unosimo
veliinu prostora za zaglavlje i
podnoje stranice;
y Pod odrednicom Center on page,
moemo potvrditi opciju Horizontally,
odnosno Vertically, ako elimo da
ottampani primerak dokumenta bude
centriran po irini, odnosno po visini
lista papira.
Slika 21
Napomena: margine stranica moemo podesiti i miem u prikazu Print Preview.
25
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
26
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Slika 25 Da bi
ottampali samo dio lista treba prvo izabrati podruje koje elimo da tampamo, otvorimo meni
File izaberemo stavku Print Area i komandu Set Print Area. Nakon toga pritisnemo dugme Print
. Da bi ponitili izbor otvorimo meni File, pokaemo na stavku Print i izaberemo komandu
Clear Print Area.
Ako na radnom listu imamo i grafikone koje ne elimo da tampamo, izaberemo podruje
grafikona, pritisnemo dugme Format Chart Area i na kartici Properties ponitimo potvrdu polju
Print object.
27
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Imenovanje elija
eliji ili grupi elija moemo dati neko opisno ime koje emo koristiti u kasnijem referenciranju, sa
bilo kojeg lista radne sveske. Standardno imenovana elija (ili
elije) prati apsolutno refernciranje.
Postupak je sljedei:
Izaberemo eliju, ili skup elija koje elimo da imenujemo.
Iz menija Insert biramo Name, a onda komandu Define
(Slika 26).
U polju Names in workbook upisujemo ime.
Pritisnemo dugme Add.
Pritisnemo dugme OK.
Slika 26
Slino se moe uraditi i preko Name Create, s tim to se u tom sluaju prikazuje dijalog iz kojeg
biramo potrebno ime.
28
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
FORMULE U EXCELU
Najznaajniji dio Excela su njegove formule. Formule su jednaine koje izvode operacije sa
podacima na radnom listu kao sto su matematike operacije, ili mogu da uporede vrijednosti na
radnom listu, ili da sjedine tekst.
Formula je matematiki izraz koji slui za analizu podataka u radnom listu. Formule izvode
operacije kao to su: sabiranje, mnoenje i poreenje sa drugim vrijednostima, ali takoe mogu i
da kombinuju vrijednosti.
One mogu da se odnose na druge elije na istoj ili na raznim stranama u jednoj ili u drugim
radnim sveskama.
Linija formula
Linija za formule (formula bar) je podruje smjeteno pri vrhu prozora radnog lista, koje se koristi
za unoenje ili uredjivanje vrijednosti iznosa, ili formula u elijama ili dijagramima.
Pisanje Formula
Postoji odreeni pravopis za pisanje formula (Formula syntax), a to je struktura ili redosljed
elemenata formule. Sve formule u Excel-u poinju znakom jednako (=), praenim operandima
(podacima koji treba da se izraunaju) i operatorima.
29
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Aritmetiki operatori
Izvode osnovne matematike operacije kao sto su: sabiranje, oduzimanje, mnoenje, ili
dijeljenje, procenat, kombinacije brojeva i produkuju numerike rezultate.
OPERATOR ZNAENJE PRIMJER
+ (ZNAK PLUS) SABIRANJE 3+3
- (ZNAK MINUS) ODUZIMANJE 3-1
* (ZVJEZDICA) MNOENJE 3*3
/ (SLE) DIJELJENJE 3/3
% (POSTO) POSTOTAK 20%
^ (ZNAK ZA UMETANJE) STEPENOVANJE 3^2
30
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Poredbeni operatori
Omoguavaju poreenje dvije vrijednosti, prilikom ega je rezultat logika vrijednost (tano
ili pogreno).
OPERATOR ZNAENJE PRIMJER
= (ZNAK JEDNAKOSTI) JEDNAKO A1=B1
> (ZNAK VEE OD) VEE OD A1>B1
< (ZNAK MANJE) MANJE OD A1<B1
>= (ZNAK VEE ILI JEDNAKO) VEE ILI JEDNAKO OD A1>=B1
<= (ZNAK MANJE ILI JEDNAKO) MANJE ILI JEDNAKO A1<=B1
<> (ZNAK NIJE JEDNAKO) NIJE JEDNAKO A1<>B1
Odnosni operatori
Kombinuju (spajaju) opseg ili udaljenost elija za izraunavanja sa sljedeim operatorima.
OPERATOR ZNAENJE PRIMJER
IZVODI JEDNU VEZU ZA SVE
: (DVIJE TAKE) ELIJE OPSEGA IZMEU DVIJE B5:B15
VEZE
KOMBINUJE VIESTRUKE VEZE
, (ZAREZ) SUM(B5:B15,D5:D15)
U JEDNU VEZU
31
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
FUNKCIJE
Excel sadri mnogo predefinisanih ili ugraenih formula koje su poznate kao funkcije. Funkcija
(function) u Excel-u je ugraena formula, koja obavlja matematiku operaciju ili uzvraa
informaciju navedenu specificiranu formulom. Funkcije se mogu upotrijebiti za izvravanje
prostih ili kompleksnih formula. Svaka funkcija poinje znakom jednako (=).
Struktura funkcije poinje imenom funkcije (function name), koje prati otvorena zagrada,
argumenti funkcije odvojeni zarezima i zatvorena zagrada. Ukoliko funkcija otvara formulu,
kucamo znak jednakosti prije imena funkcije.
Argumenti mogu biti brojevi, tekst, logike vrijednosti, reference elija i drugo.
Argument koji odredimo mora da proizvede valjanu vrijednost za taj argument. Argumenti mogu
biti i konstante, formule ili druge funkcije. Napr. funkcija: =SUM (D2:F8) je funkcija, ije je ime
(function name) SUM (saberi), a argument za funkciju je opseg (range) D2:F8.
Kao argument moemo dodati i nazive skupova elija koje smo ranije definisali.
Umjesto upisivanja argumenta moemo samo kliknuti u odreenu eliju i njena referenca e
automatski biti preneena u liniji formule.
Slino ako elimo da formulom obuhvatimo skup susjednih elija, moemo pritisnuti miem na
prvu eliju, a onda povlaenjem mia do poslednje elije definiemo opseg. U sluaju da elije
nisu susjedne potrebno je drati pritisnut taster Ctrl a onda klikom mia biramo pojedine elije.
Logike funkcije (logical functions) testiraju elije (cells) i opsege (ranges), i jedino mogu da
uzvrate odgovor True (tano/istina) ili False (netano/la). Obino koriene logike funkcije su:
AND (logiko I)
OR (logiko inkluzivno ILI)
NOT (logiko NE)
IF (logiko AKO)
32
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Funkcija uslova (IF) predstavlja naredbu sa kojom postavljamo uslov kojim reguliemo vrijednost
elije. Okvir za dijalog Function Arguments (Slika 29) sadri tri polja: Logical_test, Value if
true i Value if true.
Napr. unoenjem A2>B2 u polju
Logical_test, A2 oznaava eliju koju
poredimo sa B2 (odnosno da li je A2
vee od B2). U polju Value if true
potrebno je unijeti vrijednost koju e
elija uzeti ukoliko je tana vrijednost
iz Logical testa. U polju Value if true
potrebno je unijeti vrijednost koju e
elija uzeti ukoliko je logiki test
netaan.
Slika 29
Kopiranje formula
Nazivanje elija jedino po njihovim oznakama (labels) za kolone i redove (kao to je "A1") naziva
se kao to jet ranije reeno relativno referenciranje. Kada formula sadri relativno
referenciranje, i kopira se iz jedne elije u drugu, Excel ne kreira neku tanu kopiju te formule. On
e da izmjeni adrese elija relativno (u odnosu) na red (row) i kolonu (column) u koje se
premjetaju. Na primjer, ako se jednostavna formula za sabiranje u eliji C1 "=(A1+B1)", kopira u
eliju C2, formula e da se izmjeni u "=(A2+B2)" da bi izrazila novi red (row).
Da bi se predupredila prethodno navedena izmjena, elije moraju da se nazivaju (pozivaju)
apsolutnim referenciranjem (absolute referencing), a to se postie stavljenjem znakaova za
dolar (dollar signs) ,"$", unutar adresa elija (cell addresses) u odreenoj datoj formuli.
Nastavljajui prethodni primjer, ako vrijednost iznos u eliji C2 treba da bude zbir sadraja iz
elija A1 i B1, formula u eliji C1, glasie "=($A$1+$B$1)". Oboje, i kolona i red, za obje elije, su
apsolutni, i nee se izmijeniti kada se kopiraju, tako da e C2 takodje da glasi "=($A$1+$B$1)".
Takodje moemo da posebno navedemo, da jedna oznaka - labela (label) bude apsolutna, na
primjer: $A1, ili A$1. Isto se moe ostvariti ako formulu kopiramo sa linije formule, ili ako koristimo
iskljuivo imenovane skupove elija u formuli.
Kreiranje kopija formula se moe najlake uraditi korienjem opcije AutoFill (automatsko
popunjavanje) za kopiranje formule u jo nekoliko elija.
Takoe, moemo da uredjujemo ili briemo svaku formulu. Da bismo obrisali formulu,
jednostavno pritisnemo miem na eliju koja sadri formulu i pritisnemo dirku Delete na tastaturi.
Greke u formulama
Kada neto onemoguava neku formulu da izraunava, umjesto rezultata, vidjeemo neku poruku
o greci (error message). U sluaju da je elija u kojoj se nalazi pogrena formula aktivna, pored
nje e se pojaviti dugme Error . Pritiskom na strelicu nadolje pored ovog dugmeta moemo
otvoriti meni sa opcijama koje nude informacije o grekama i prua mogunost da ih otklonimo.
Uobiajeni kodovi u ovoj listi su:
##### - Kolona nije dovoljno iroka da bi u njoj bila prikazana vrijednost;
#VALUE! - U formuli je navedena pogrena vrsta argumenta (napr. neveden je tekst tamo
gde se zahtijeva vrijednost TRUE ili FALSE);
NAME? - Formula sadri tekst koji Excel ne moe da prepozna (kao to jet napr.
nepoznat naziv imenovanog skupa);
33
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
#REF! - Formula se poziva na eliju koja ne postoji ( do ovoga obino dolazi kada se
elije obriu);
#DIV/0! - Formula sadri raunsku operaciju dijeljenja sa nulom.
Da bi pronali izvor greaka u formuli moemo postupiti preko Tools Formula Auditing i
izabrati Trace Dependents da bi Excel nacrtao plave strelice za praenje aktivne elije prema
onim elijama u kojima postoje raunske operacije koje se zasnivaju na toj vrijednosti.
Ukoliko koristimo konstantne vrijednosti umjesto karaktera koji upuuju na elije (npr. =2+4+6),
rezultat se mijenja samo ako sami modifikujete formulu.
RAD SA PODACIMA
Iako Excel nije sistem za upravljanje bazama podataka, neke elementarne korake, koji su poznati
u ovim sistemima, moemo uraditi i u Excelu. Podatke iz radnog lista moemo po elji poreati
po rastuem ili opadajuem, abecednom, datumskom ili numerikom redosljedu, ili ih izdvajati
prema zadatom kriterijumu.
U tu svrhu se koriste razni oblici sortiranja i filtriranja podataka u radnim listovima.
Sortiranje
Podaci se u radnim listovima u veini sluajeva unose hronoloki. Podaci se obino prikazuju
redosljedom kojim smo ih unosili, ali to ne mora uvjek biti u skladu sa naim potrebama. Podaci
se mogu sortirati na osnovu sadraja vie od jedne kolone.
Sortiranjem (sort) podataka, redovi u radnom listu se prerasporeuju na osnovu sadraja u
elijama odreene kolone.
Grupu redova moemo sortirati na vie naina.
Ako smo nezadovoljni rezultatom sortiranja, operaciju
ponitavamo pritiskom na tastere Ctrl+Z.
Ako elimo da sortiramo samo jedan podskup
podataka unutar liste, najprije ga oznaimo i u dijalogu
Sort Warning (Slika 30), biramo opciju Continue
with current selection. Ako elimo da kontekst
sortiranja proirimo na itavu listu, biramo opciju
Expand the selection.
Brojevi se u rastuem redoslijedu sortiraju od
najmanjeg negativnog ka najveem pozitivnom.
Prazna polja se uvijek sortiraju poslednja.
Slika 30
34
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Excel jo uvijek ne obezbjeuje ispravno sortiranje po redoslijedu domae latinice, jer ignorie
dijakritike znake (slova i su poistovijeena sa slovom C, a slovo sa slovom S).
Sort Ascending , ako elimo da redovi tabele budu poreani po rastuem redoslijedu (od
manjeg ka veem).
Sort Descending , ako elimo da redovi tabele budu poreani po opadajuem redoslijedu
(od veeg ka manjem).
Viestruko sortiranje
Izaberemo eliju tabele koju elimo da sortiramo.
Postupak je sljedei:
1. Otvorimo Data Sort.
2. U dijalogu Sort (Slika 31), iz padajuih lista, izaberemo
kolone prema kojima elimo da izvrimo sortiranje tabele,
a zatim potvrivanjem opcija Ascending ili Descending,
izaberemo rastui ili opadajui nain sortiranja
odgovarajuih kolona.
3. Ako tabela ima red sa zaglavljem kolona biramo opciju
Header row; u suprotnom biramo opciju No header row.
4. Pritisnemo dugme OK.
Slika 31
Sumiranje podataka
Nakon uraenog sortiranja redova moemo uraditi meuzbirove ili zbirove za dio podataka u
radnom listu.
Postupak je sljedei:
1. Sortiramo listu prema nivoima eljenih sumarnih
podataka;
2. Izaberemo neku od elija liste;
3. Otvorimo meni Data Subtotals;
4. U dijalogu Subtotals (Slika 32) definiemo:
y Iz liste At each change izaberemo podatak po
kojem e se vriti sumiranje (sumarni podatak se
pojavljuje kao dodati red iza svake promjene
izabranog podatka);
y Iz liste Use function, izaberemo funkciju koju emo
koristiti za izraunavanje sumarnog podatka
(najee je to sabiranje, odnosno funkcija SUM);
Slika 32
35
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
y U listi Add subtotal to, odredimo kolone u kojima se nalaze podaci za izraunavanje
izabrane funkcije (rezultat izraunavanja e se pojaviti ispod odabrane kolone);
y Potvrujemo opciju Replace Current Subtotals, ako elimo da se novi
sumarni podaci upiu preko prethodnih (ako postoje);
y Ako elimo da se izmeu grupa formira prelom stranice, potvrujemo opciju
Page break between groups;
y Ako elimo da na kraju liste dodamo sumarni red, koji se odnosi na cijelu
listu, potvrujemo opciju Summary bellow data;
5. Pritisnemo dugme OK.
Ako elimo da uklonimo kontrole grupa, ali da pri tome zadrimo redove sa sumarnim podacima
liste, otvoriemo Data, pokaemo da stavku Group and Outline i izaberemo komandu
ClearOutline. Ovaj nain nepovratno naruava strukturu liste pa bi ga trebalo izvoditi na kopiji
dokumenta.
36
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Filtriranje
Kada obraujemo velike koliine podataka, veoma je vana mogunost da se koncentriemo na
najvanije podatke u radnom listu. Excel raspolae sa puno efikasnih alata pomou kojih
moemo ograniiti podatke koji e biti prikazani u radnom listu. Izradom filtera, tj pravila za
biranje redova koji e biti prikazani u radnom listu, moemo ograniiti podatke koji e biti
prikazani u njemu.
Kolona po kojoj je izveno filtriranje i izabrani redovi su naglaeni plavom bojom. Svi redovi koji
ne zadovoljavaju zadate kriterijume su sakriveni.
Kada ukljuimo alat za filtriranje Excel elije iz kolone u kojoj je aktivna elija posmatra kao skup.
Da bi obezbijedili pravilnost postupka filtriranja treba uvijek da dodamo oznaku-zaglavlje (eliju sa
naslovom kolone) onoj koloni koju elimo da filtriramo.
Istu tabelu moemo filtrirati vie puta (po razliitim kriterijumima) i tako dobiti rezultate veoma
sloenog upita.
I u filtriranoj tabeli moemo mijenjati podatke. Ukoliko nakon izmjene, sadraj vie ne zadovoljava
uslove filtera, nee doi do automatskog sakrivanja tog reda; u tom sluaju moramo ponovo
pokrenuti filtriranje.
Pri upisivanju vrijednosti za izabrani kriterijum u dijalogu Custom Autofilter, moemo koristiti i
specijalne znake ? i *, koji zamjenjuju jedan ili vie alfanumerikih znakova.
Upotreba drugog kriterijuma omoguava postavljanje sloenih uslova, poput sve vrijednosti
manje ili jednake od 0 ILI vee 100.
37
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Kontrola unosa
Generalno u bilo koju eliju moemo upisati
bilo kakav podatak. Definisanjem pravila
unosa moemo sprijeiti eventualne probleme
zbog nehotinih greaka pri kucanju.
Listu dozvoljenih vrijednosti moemo unijeti i
direktno u polje Source, kao tekst,
razdvajajui pojedine stavke separatorom liste
(napr. Prvi;drugi;trei).
Da bi pronali elije sa provjerom unosa
otvorimo Edit izaberemo GoTo i pritisnemo
dugme Special, a zatim u dijalogu Go To
Special potvrdimo opciju Data Validation i
pritisnemo dugme OK.
Da bi obrisali definisana pravila unosa, najprije
Slika 35
38
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
pronaemo i izaberemo elije, a zatim u dijalogu Data Validation pritisnemo dugme Clear All.
Postupak za pravljenje kontrole unosa podataka u pojedine elije radnog lista je sljedei:
Izaberemo jednu ili vie elija u kojima elimo da definiemo pravilo unosa.
Otvorimo Data Validation.
U dijalogu Data Validation otvorimo karticu Settings (Slika 35).
Iz liste Allow biramo:
Whole Number, odnosno Decimal da bi dozvolili unos cijelih, odnosno decimalnih
brojeva,
List da bi unos sveli na izbor iz unaprijed pripremljene liste vrijednosti.
Date, odnosno Time da bi dozvolili unos podataka tipa datuma odnosno vremena.
Text Lenght da bi ograniili duinu teksta koji moe biti upisan u eliju.
Iz liste Data biramo uslov:
between izmeu;
equals to jednako;
greater then vee od;
less then manje od;
ili njihove negacije, koje poinju sa not... koji podatak mora zadovoljiti da bi bio upisan u
eliju.
U poljima sa dugmetom na kraju (u zavisnosti od uslova moe biti i samo jedno polje)
upisujemo vrijednosti (ili adrese elija koje ih sadre) sa kojima se poredi unos, ili pritisne
Slika 36
39
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Slika 38
Rad sa vie skupova podataka
Ukoliko se podaci nalaze u vie radnih svesaka, vano je da moemo istovremeno otvoriti i raditi
sa vie svesaka. Vie svesaka moemo otvarati pojedinano na standardan nain preko opcije
File Open. Mogue je u okviru za dijalog Open drei pritisnut taster Ctrl izabrati vie datoteka
i na kraju pritisnuti Open. Jedini ograniavujui faktor u pogledu broja Excelovih datoteka koje
moemo istovremeno otvoriti jeste raspoloiva memorija naeg raunara.
Vie svesaka moemo na radnoj povrini rasporediti na nekoliko naina preko menija Windows
Arrange.
Jo jedan od naina za istovremeni rad sa vie radnih svesaka je da u postojeu svesku
kopiramo radne listove iz nekih drugih svesaka. Kopiranje se moe izvesti desnim klikom na
izabranu karticu radnog lista koji elimo da kopiramo, a zatim iz pomonog menija biramo
komandu Move or Copy da bi otvorili okvir za dijalog Move or Copy. Potvrivanjem polja Create
a copy kopirani radni list e ostati u svojoj izvornoj radnoj svesci.
40
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Slika 40 Slika 41
pokuati da aurira informacije u povezanim elijama (Slika 40) i (Slika 41).
Ukoliko program ne moe da
pronae izvornu informaciju (napr.
u sluaju da je radna sveska ili
radni list obrisan ili preimenovan),
pojavie se okvir sa upozorenjem
koji oznaava prekid veze. U tom
sluaju moemo da pritisnemo
dugme Update, a zatim dugme
Edit Links (Slika 42) da bi otvorili
okvir za dijalog Edit Links i
ustanovili koja veza je raskinuta. U
ovom sluaju se mora ponoviti
Slika 42
41
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
42
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Slika 44
Slika 45
43
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
liste podataka koje se koriste za izradu izvedenih tabela obino jako dugake, esto je najbolje
rjeenje da izvedenu tabelu napravimo u novom radnom listu;
11. Pritisnemo dugme Finish;
12. arobnjak se zatvara i napravie se novi radni list u datoj radnoj svesci. Ovom listu e biti
dodata paleta alatki PivotTable, kao i okvir za dijalog Pivot Table Field List (Slika 48).
Slika 48
Da bi nekoj povrini izvedene tabele dodijelili polje (field), odnosno kolonu iz liste podataka,
zaglavlje polja treba da odvuemo na eljenu povrinu na skici izvedene tabele. Napr. Zaglavlje
polja Ime i prezime moemo da odvuemo u okvir Drop Row Fields Here, zaglavlje polja
Odjeljenje u okvir polja Drop Column Fields Here, a zaglavlje polja Uspjeh u okvir Drop Data
Items Here, kako bi tijelo izvedene tabele popunili podacima. Poto u okvir Drop Data Items
Here spustimo zaglavlje polja izvedena tabela e se ispuniti podacima (Slika 49).
44
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Da bi zaglavlje nekog polja premjestili na odreenu povrinu izvedene tabele, sem prevlaenjem
to moemo izvesti i korienjem komande Add To u okviru za dijalog Pivot Table Field List.
Slika 49
45
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
formatiranja izabraemo PivotTable Classic, koji se nalazi na dnu liste u okviru za dijalog
AutoFormat.
Slika 52 Slika 53
Da bi uklonili filter iz izvedene tabele, pritisnemo strelicu nadole u zaglavlju polja koje smo koristili
za filtriranje izvedene tabele i biramo All, a zatim pritisnemo OK.
Izvedenu tabelu moemo da filtriramo i na osnovu sadraja polja u okviru Drop Row Fields
Here, odnosno Drop Row Fields Here. Da bi to uradili, pritisnemo strelicu nadolje u zaglavlju
polja koje sadri vrijednosti pomou kojih elimo a filtriramo Izvedenu tabelu, a zatim uklonimo
46
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
potvrde iz polja pored onih vrijednosti koje ne elimo da prikaemo (Slika 54). Napr. Ako hoemo
da prikaemo samo prvih 4 uenika, pritisnuemo u zaglavlje polja red.br. i zatim ukloniti potvrde
Slika 54 Slika 55
sa svih polja u kojima su brojevi preko 4.
Sadraj izvedene tabele moe se modifikovati i stoiranjem (pivot) tabele na osnovu promjene
rasporeda zaglavlja polja u trenutku kada je izvedena tabela otvorena. U tom sluaju treba da
zaglavlje polja odvuemo u novi poloaj na izvedenoj tabeli. Napr. U naoj izvedenoj tabeli redovi
su grupisani prema R.br., zatim prema Imenu i prezimenu, dok su kolone grupisane prema
Grupama. Da bi stoirali Izvedenu tabelu moemo odvui zaglavlje polja Grupa desno od
zaglavlja polja Ime i prezime u okviru (Slika 55). Poto otpustimo taster mia Excel e aurirati
Izvedenu tabelu i odraziti novu organizaciju.
Poto naziv polja odvuemo iznad povrine na koju dato polje moemo da spustimo, u izvedenoj
tabeli e se pojaviti veliki sivi pokaziva koji oznaava mjesto na koje e naziv polja koji
povlaimo biti sputen kada otpustimo taster mia.
Ako se pojave neke tekoe da nazive polja spustimo
na odgovarajua mjesta u izvedenoj tabeli, moemo
upotrebiti ekran Layout u arobnjaku PivotTable and
Slika 56 Slika 57
PivotChart. Da bi doli do ovog ekrana, koji predstavlja opciju na zavrnom ekranu u arobnjaku
PivotTable and PivotChart, izaberemo miem neku eliju u izvedenoj tabeli, a zatim na paleti
alata Pivot Table (Slika 56) pritisnemo dugme PivotTable i nakon toga pritisnemo dugme
Wizard. Na ovom ekranu pritisnemo dugme Layout (Slika 57) da bi prikazali neto pristupaniju
verziju ablona izvedene tabele. Njen izgled je prikazan na (Slici 58).
47
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Slika 58
Jedan od najprivlanijih aspekata izvedenih tabela sastoji se u tome to ove tabele moemo
aurirati, kako bi izrazili izmjene do kojih je dolo u listi podataka koju smo koristili za datu tabelu.
Auriranjem liste podataka, alatom , koja se koristi za neku Izvedenu tabelu izmjenie se i
podaci u ovoj tabeli, ali to ne znai da Izvedenu tabelu treba ponovo praviti da bi ove izmjene
dole do izraaja. Umjesto toga treba samo da izaberemo neku eliju u datoj izvedenoj tabeli, a
zatim na paleti alatki PivotTable pritisnemo dugme RefreshData, kako bi od Excela zatraili da
preispita listu podataka i aurira Izvedenu tabelu.
Jo jedan od naina na koji moemo da utiemo na sadraj izvedene tabele sastoji se u
prikazivanju, ili sakrivanju redova sa detaljima u njoj. Napr. U izvedenoj tabeli na narednoj slici,
prikazani su redovi koji su organizovani prema rednom broju, a zatim prema imenima. Ako sa dva
uzastopna klika tastera mia izaberemo napr. eliju A8 u kojoj se nalazi Red.br.3, sakriemo
detalje iz ovog reda. Da bi prikazali detalje ponoviemo postupak u istom polju.
U Excelu moemo uspostaviti vezu izmeu elije u izvedenoj tabeli sa elijom u nekoj drugoj
svesci. Za ovo je potrebno da izaberemo eliju koju elimo da poveemo sa izvedenom tabelom,
upiemo znak jednakosti, a zatim izaberemo eliju u izvedenoj tabeli koja sadri podatak sa kojim
elimo da uspostavimo vezu. Kada izaberemo eliju u izvedenoj tabeli, formula GETPIVOT-
DATA se pojavljuje na liniji formule u random listu koji sadri datu Izvedenu tabelu. Poto
pritisnemo Enter, sadraj elije iz izvedene tabele e se pojaviti u povezanoj eliji.
48
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
oznaava kraj jedne elije se naziva graninik, koji oznaava zavretak, odnosno granicu neke
elije. Uobiajeni graninik je zarez, tako da bi napr. niz 2, 5, 12, 23 predstavljao podatke iz 4
elije. Problem pri korienju zareza za razgranienje finansijskih podataka je u tome to se kod
velikih vrijednosti, kao to je napr. 53,456, zarezi koriste za razdvajanje hiljada. Da bi se izbjegla
zbrka pri uvozu tekstualne datoteke, obino se koristi tabulator kao graninik.
Postupak za uvoz podataka iz tekstualne datoteke je sljedei:
Otvorimo iz menija Data Import External Data;
Izaberemo Import Data;
Otvorie se okvir za dijalog Select Data Source;
U okviru za dijalog Select Data Source (Slika 59) pronaemo fasciklu u kojoj se nalazi
tekstualna datoteka koju elimo da uvezemo.
Dvostrukim klikom mia izaberemo datoteku;
Pokree se arobnjak Text Import;
Prvi korak u arobnjaku
Text Import (Slika 60)
omoguava da navedemo
da li datoteka sa podacima
koje uvozimo sadri
graninik ili je fiksne irine,
to znai da vrijednost u
svakoj eliji zauzima tano
odreeno mjesto u toj
datoteci. Opciju Delimited
Excel sugerie nakon to je
ispitao izabrani izvor
podataka;
Pritisnemo dugme Next;
Otvara se novi ekran
arobnjaka;
Slika 60
Ovaj ekran (Slika 61) omoguava da izaberemo vrstu graninika za datoteku (u ovom
sluaju Excel prepoznaje tabulatore i sam potvruje polje Tabs) i steknemo uvid u izgled
tekstualne datoteke koja
se uvozi.
ponovo pritisnemo dugme
Next;
Otvara se posljednji ekran
arobnjaka;
Slika 61 49
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Ovaj ekran (Slika 62) omoguava da izmjenimo vrstu podataka i formatiranje kolona u listi
podataka. Poto formate i automatske formate obino primjenjujemo nakon izrade
izvedene tabele na osnovu podataka, moemo u ovom ekranu odmah pritisnuti dugme
Finish;
U radni list se uvoze
izabrani podaci.
Slika 62
50
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Grafikoni
Unoenjem podataka u radni list moemo napraviti zapis vanih dogaaja. Meutim, lista
vrijednosti u elijama ne moe sasvim jednostavno da izrazi opte trendove podataka. Dijagrami
(charts) i grafikoni (graphs) predstavljaju najbolje sredstvo za izraavanje trendova u velikim
koliinama podataka. Na ovaj nain se podaci iz tabela zbirno predstavljaju u grafikom obliku.
Prevoenjem numerikih podataka u domen vizuelnog, moe se lake razumijeti na rad.
Nad izgledom grafikona moe se ostvariti visok stepen kontrole. Napr.: mogu se promijeniti boje
svakog elementa u dijagramu, modifikovati dijagrame kako bi to bolje zbirno predstavili podatke
koji se nalaze u osnovi, promijeniti vizuelna svojstva teksta i brojeva u dijagramu, napraviti
izvedeni dijagram itd.
Postupak izrade grafikona je prilino jednostavan. Prvo se izabere potrebna tabela, koju elimo
da predstavimo grafikonom. Zatim se koristi arobnjak (Chart Wizard), obino sa palete alata,
ili preko Insert Graph.
Na prvom koraku biramo vrstu i podvrstu grafikona.
Biramo karticu Standard (Slika 63). U listi Chart
Types biramo odgovarajui tip grafikona, a iz liste
Chart Sub-types eljeni podtip. Imamo i mogunost
pregleda izabranog grafikona. Potrebno je za to
pritisnuti i drati dugme Press and Hold To View
Sample.
Slika 63
U drugom koraku imamo dvije kartice:
51
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
taster Ctrl, izaberemo ostale grupe elija. Da bi prikaz bio mogu izabrane nesusjedne elije
moraju u uniji formirati tabelu pravougaonog oblika. Takoe mogue je odluiti da li e se podaci
predstavljati u obliku kolona ili redova. Ako elimo da se vrijednosti za prikaz na grafikonu
uzimaju iz kolona tabele, biramo opciju Columns (svaka kolona tabele bie prikazana sa po
jednim nizom vrijednosti). Ako elimo da se vrijednosti za prikaz na grafikonu uzimaju iz redova
tabele, biramo opciju Rows (svaki red tabele e predstavljati jedan niz vrijednosti).
Druga kartica je Series (Slika 65) u kojoj
moemo imenovati niz podataka ili odrediti
vrijednosti koje se koriste za definisanje sadraja
grafikona.
Excel dodjeljuje nizovima vrijednosti imena
zaglavlja kolona (ukoliko smo izabrali opciju
Column, na kartici Data Ranges), odnosno
redova (ukoliko smo izabrali opciju Rows). Ako
nijesmo koristili zaglavlja Excel e po
automatizmu izabranim nizovima dodijeliti imena
Series1, Series2,...
Ako elimo da promijenomo ime koje je Excel
automatski dodijelio svakom izabranom nizu
vrijednosti, izaberemo ime tog niza u listi Series i
u polju Name upisujemo novo ime. Ili pritisnemo
dugme i izaberemo eliju koja sadri ime tog
niza (naravno ako takva elija postoji u radnom
listu).
Slika 65
Ako elimo da promijenomo inicijalno izabrani skup vrijednosti koji ine odreeni niz, pritisnemo
dugme na desnom kraju polja Values i napravimo novi izbor.
Ako elimo da dodamo novi niz, ili obriemo postojei, pritisnemo dugme Add, ili Delete.
Ako elimo da promijenimo postojee oznake na X-osi grafikona (ili da dodamo nove, ako ih
prethodno nijesmo odredili), pritisnemo dugme na desnom kraju polja Category (X) axis
labels i napravimo novi izbor. Treba voditi rauna da broj oznaka na X-osi odgovara broju
izabranih vrijednosti u nizovima.
Trei korak prikazuje grupu kartica.
o Prva je Title (Slika 66) i u njoj upisujemo
naziv grafikona (Chart title), nazive osa
(Category (X) axis, Category (Y) axis).
Grafikoni po pravilu imaju dvije ose da bi
kategorizovali (category (x) axis) i izmjerili
podatke (value (y) axis). 3-D grafikoni
imaju i treu (z) osu. Grafikoni oblika pite i
krofne nemaju ose. Excel automatski
podeava veliinu naslova grafikona prema
njegovoj duini. Naslov grafikona moemo
pomjerati, ali ne moemo mijenjati njegovu
veliinu.
Slika 66
52
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Slika 67
o Trea kartica je Gridlines (Slika 68)
i preko nje moemeo ukljuiti,
odnosno iskljuiti mreu osa i biramo
gustinu mree (Minor gridlines,
Major gridlines),
Slika 68
o Kartica Legend (Slika 69) je
sljedea i u njoj moemo prikazati
legendu sa objanjenjima razliitih
boja kojima su nizovi prikazani na
grafikonu-svaki niz vrijednosti na
grafikonu ima razliitu boju).
Legenda se prikazuje potvrdom
opcije Show Legend. Moemo birati
poziciju legende pod odrednicom
Placement (Bottom, Corner, Top,
Left, Right),
Slika 69
53
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
54
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
55
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Slika 74
56
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
Primjeri
Na propratnom CD-u su dati primjeri i vjebe koji prate sadraj ove knjige.
57
JU SREDNJA POLJOPRIVREDNA KOLA BAR
Microsoft Excel - Prirunik
LITERATURA
58