Nin Tekst

ZADARSKA UPANIJA
ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE
PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA NINA
Zadar, rujan 2002.

Sadraj:
I. OBRAZLOENJE.............................................................................................................................. 4
1. POLAZITA.................................................................................................................................... 4
1.1. POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA GRADA NINA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV UPANIJE I
DRAVE ............................................................................................................................................. 4
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru................................................................................... 5
1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne znaajke............................................................................. 8
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena
postojeih prostornih planova..................................................................................................... 8
1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske
podatke te prostorne pokazatelje................................................................................................. 9
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA.................................................................... 16
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA UPANIJSKOG ZNAAJA ............................................................... 16
2.1.1.Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava.............................. 16
2.1.2.Racionalno koritenje prirodnih izvora ............................................................................ 17
2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia............................................... 17
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAAJA ....................................................................... 17
2.2.1. Demografski razvoj ......................................................................................................... 18
2.2.2. Odabir prostorne razvojne strukture ............................................................................... 18
2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture ..................................... 18
2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina .... 19
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREENJA NASELJA NA PODRUJU GRADA NINA ............................................. 21
2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora .......................................................................... 21
2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja u odnosu na postojei i planirani broj
stanovnika, gustou stanovanja, izgraenost, iskoritenost i gustou izgraenosti, obiljeja
naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina................. 22
2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture .............................................. 23
3. PLAN PROSTORNOG UREENJA............................................................................................... 24
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUJU GRADA NINA U ODNOSU NA PROSTORNU I
GOSPODARSKU STRUKTURU UPANIJE ................................................................................................ 24
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORITENJE POVRINA ...................................... 25
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina (Naselja i izgraene strukture van
naselja; poljoprivredne, umske, vodne te povrine posebne namjene i ostale povrine) ........... 27
3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI .................................................................... 27
3.4. UVJETI KORITENJA UREENJA I ZATITE PROSTORA .................................................................... 28
3.4.1. Iskaz povrina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruja i prostorne cjeline (prirodni
resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline ......................................... 29
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ........................................................................................ 30
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav ....................................................................................... 30
3.5.2. Energetski sustav ............................................................................................................ 32
3.5.3. Vodnogospodarski sustav ................................................................................................ 32
3.6. POSTUPANJE S OTPADOM ............................................................................................................ 38
3.7. SPRJEAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI ....................................................................... 39
II. ODREDBE ZA PROVOENJE ..................................................................................................... 40
1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA PODRUJU GRADA NINA ....................................... 41
2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA .................................................................................................... 42
2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju ...................................................................... 42
2.2. Graevinska podruja naselja............................................................................................ 44
ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

-2-
2.3. Izgraene strukture van naselja ......................................................................................... 51

3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ............................................................................ 54
4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI ................................................................................ 56
5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH
SUSTAVA .......................................................................................................................................... 57
6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA............. 64
7. POSTUPANJE S OTPADOM .............................................................................................................. 66
8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI ............................................................... 66
9. MJERE PROVEDBE PLANA............................................................................................................... 68
9.1. Obveza izrade prostornih planova...................................................................................... 68
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ...................................................................... 69
9.3. REKONSTRUKCIJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI ......................... 69

-3-
I. Obrazloenje
1. POLAZITA
1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti podruja Grada Nina u odnosu na prostor
i sustav upanije i Drave
Podruje Grada Nina smjeteno je na krajnjem SZ dijelu Zadarske upanije i na

krajnjem SZ dijelu Ravnih kotara. Zbog rubne poloenosti, podruje Grada Nina je
dislocirano od glavnih prometnih pravaca kao to je JTC, zrana luka, pomorska,
teretna i putnika luka, te eljeniki kolodvor koji su vezani na upanijsko sredite -
Zadar.
Maritimno obiljeje - labirint uvala, kanala, prolaza i tjesnaca od Virskog mora do
Velebitskog kanala - nije omoguilo pomorsku orijentaciju podruja Grada Nina.
Meutim, sam Nin je odigrao veliku ulogu u hrvatskoj povijesti, pa mu je iz tog razloga
dodijeljen status Grada koji obuhvaa i naselja koja mu administrativno pripadaju.
More, pjeane plae, sol, ljekovito blato, klima, fenomen lagune i klifova, te plodna
zemlja Ravnih kotara s izvorima vode kao prirodnim preduvjetima razvoja u kombinaciji
sa spomenicima, svjedocima slavne prolosti ovoga kraja, ine skupinu jedinstvenih
obiljeja koja se mogu i moraju iskoristiti u valorizaciji i razvoju podruja Grada Nina.
Podruju Grada Nina administrativno pripadaju slijedea naselja: Nin, Grbe, Ninski
Stanovi, Poljica, Poljica Brig, Vrsi, Zaton i erava. Teritorij Grada Nina u prirodno-
geografskom smislu, diferencira se na:
naselja u unutranjosti: Grbe, Ninski Stanovi, Poljica, Poljica Brig i erava
naselja na obali: Vrsi, Zaton i Nin
Sredite grada Nina poloeno je na otoiu u laguni.
Neposredno susjedstvo ine sljedee opine:
na SZ: Vir na istoimenom otoku, Privlaka, te Povljana na otoku Pagu,
na S: opina Raanac
na JI: opina Polinik
na J: Grad Zadar.
Zahvaljujui navedenim preduvjetima Nin predstavlja znatni gospodarski potencijal
upanije.

-4-
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
Tablica 1.
Stanovnici Stanovi Domainstva Gust. nas.
Grad Nin Povrina st/km
1981. 1991. 1991. 1981. 1991.
broj % broj % broj % broj broj broj
Naselja km % stan/km
1
GRBE 4,9 5,3 /* / / / / / / / /
NIN 7,67 8,4 1511 34 1692 28 905 32 389 479 123
NIN. STAN. 19,16 20,9 / / 556 9 100 3 / 134 28
POLJICA 12,24 13,4 997 22 1139 19 355 12 214 297 44
POLJICA BRIG 7,13 7,8 / / / / / / / / /
VRSI 24,78 27,1 1249 28 1633 27 1164 41 311 423 75
ZATON 9,68 10,6 668 15 1035 17 294 10 165 310 100
ERAVA 5,75 6,3 / / / / / / / / /
UKUPNO 91,31 2 4425 / 6055 2,8 2818 3 1079 1643 66
Tablica 2.
Podruje KOPNENA POVRINA STANOVNICI GUSTOA
upanije NASELJENOSTI
km2 udio u up. % 1981. 1991. 1981. 1991.
Grad Nin
broj % broj % broj broj
91,30 2,5 4425 / 6055 2,8 48 66
Geomorfoloke osnove reljefa i graa terena
Podruje Grada Nina je najnii i najuravnjeniji dio Ravnih kotara. Apsolutne visine ne
prelaze 100 metara. Dananja reljefna struktura rezultat je sloene geoloke evolucije
uvjetovane raznovrsnim i dugotrajnim procesima endogenih i egzogenih sila, poglavito
alpskom orogenezom. Snanim tlakovima, milijunima godina traje nabiranje starijih
krednih naslaga. U plitkim morskim i jezerskim zavalama koje su nastale izmeu
izdignutih planinskih masiva JI Europe tako i istone obale Jadrana, istaloile su se,
ponajvie u eocenu, naslage lapora, glina, glinenaca, pjeenjaka i vapnenaca koje su
poznate pod nazivom fli. Sredinom tercijara, glavna faza nabiranja zahvatila je ponovo
starije naslage krede i mlae eocenske naslage tercijara. Zbog snanog tlaka bore su
esto nalegle jedna na drugu, uz rasjedanja terena, to je mjestimino uzrokovalo
znatnija gibanja pojedinih dijelova kopna. Izdizanjem kopna, more se povuklo iz
srednjeg i sjevernog dijela Jadrana. U doba miocena i pliocena traje kopnena faza, iako
horizontalni neogeni slojevi na JI obalama Ninskog zaljeva govore da je Ninski zaljev
bio barem povremeno ujezerivan. Krajem pliocena i poetkom pleistocena nastupaju
klimatske promjene, koje su poznate po razdobljima zahlaenja, glacijala, i zatopljenja,
interglacijala, a morska razina je sputena. To je razdoblje taloenja pleistocenog
materijala u niim, sinklinalnim prostorima Ninskog zaljeva. Naime, jaki i suhi vjetrovi
slini dananjoj buri donose i akumuliraju estice praine i pijeska. Razdoblje
pleistocena obiljeavaju i izmjene razine mora. Glacioeustatiko izdizanje morske
*
/ = nema podatatka.

-5-
razine obiljeava posljednju fazu evolucije primorskog reljefa. Tako more prodire i
potapa nie dolinske i jezerske predjele Grada Nina.
U grai terena dominiraju sljedee naslage:

pijesci iz pleistocena u kvartaru koji su akumulirani na SI dijelu podruja Grada u
Ravnim kotarima
aluvij iz holocena u kvartaru u donjem toku i uu Miljai jaruge
foraminiferski vapnenci iz eocena u paleogenu J od Zatona i J od Miljai jaruge
Senonski dobro uslojeni vapnenac: od Ninskih Stanova prema Bokanjakom blatu.
Seizmotektonika
Teritorij Grada Nina smjeten je u zoni od 6 MCS. Intenzitet oitan s karte znai
maksimalno zapaen stupanj na srednjim uvjetima tla u vremenu nastajanja potresa.
Za izgradnju objekata, prema Zakonu o gradnji koristi se Pravilnik o dravnom
standardu za prouavanje seizmikih utjecaja na mikrolokaciju.
Klimatska obiljeja
Grad Nin pripada sredozemnoj klimi sa suhim i vruim ljetima. Srednja temperatura
najhladnijeg mjeseca nije nia od -3C, a najmanje jedan mjesec u godini ima srednju
temperaturu viu od 10C.
Bitno obiljeje klime je postojanje pravilnog ritma godinjih doba u kojima nema
neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao to ne postoje dugi periodi
sue ni kia.
Lokalna klima ima tri karakteristina obiljeja:
- stabilno i lijepo vrijeme - ljeti i u ranu jesen:
- burno, suho i hladno vrijeme - u hladnijoj polovici godine
- juno vrijeme - u hladnijoj polovici godine, ima dva tipa:
- ciklonalno jugo - oblano i vlano s jakim vjetrom i velikim valovima popraeno
obilnim kiama i estim grmljavinama
- anticiklonalno jugo - vedro, toplo i manje vlano vrijeme
Tlak zraka i vjetrovitost

Podruje Grada Nina obiljeava uobiajeni godinji hod tlaka zraka znakovit za
priobalje. Razmjerno nizak tlak vlada u razdoblju veljaa-kolovoz, u rujnu se naglo
penje, zatim do prosinca blago pada da bi u viegodinjem nizu osmatranja (1970
1989) iznosio prosjeno 1014,5 hP.
Opu cirkulaciju zraka obiljeava znatna vjetrovitost. Dominira SZ preko SI do JI
kvadranta. Veliki je utjecaj bure, slino kao na susjednom Pagu i Viru, iako u manjoj
mjeri. Bura je ostavila znaajne tragove na biljni pokrov, litoloku podlogu,
poljoprivredne aktivnosti, orijentaciju objekata i naselja, razmjetaj naselja i luica. Pri
aktivnosti u prostoru utjecaj bure ne smije se zanemariti, odnosno treba ih prilagoditi
snanim udarima vjetra i posolici
Vlaga zraka i padaline

Vlanost zraka u Gradu Ninu priblina je vrijednostima u Gradu Zadru.
Srednja godinja vrijednost vlage na podruju Grada Zadra je 72%. Najvlaniji dijelovi
godine su proljee i jesen, zima je tek neto suhlja, a najsui dio je ljeto. Svibanjski
maximum relativne vlage od 74% posljedica je poveanog utjecaja atlantskih ciklona,
koje donose vlaan i svje zrak. Srpanjski minimum 67% vezan je za visoke srpanjske

-6-
temperature, ali i sa znatno umanjenim prodorom vlanog oceanskog zraka. Tako je i

najnia relativna vlaga 18%, izmjerena u srpnju 1979. Vezana za relativnu vlagu je i
pojava magle, koja se javlja u danima s visokom vlagom. Dani s visokom vlagom su oni
u kojima je u 14 h, kad je obino minimum vlage tijekom dana, relativna vlaga vea od
80%. Takvih je na podruju grada Zadra oko 55 godinje, od listopada do oujka, 5 do
8 dana mjeseno.
Vezano za dnevni hod temperature zraka, najvea vlaga je u jutro, a najmanja
poslijepodne.
Iz navedenih podataka ovo podruje se svrstava u umjereno vlane prostore, ugodne
za ivot ljudi, a pogodne za biljni svijet.
Koliinu padalina mogue je pouzdano odrediti na osnovu mjerenja koja su vrena i za

podruje grada Nina:
Tabl. prikaz: Koliina i godinje kretanje padalina po mjesecima u ninskom kraju:

postaja/mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Nin 83 79 78 66 67 57 38 67 103 123 124 106
Pag 92 89 85 74 72 53 43 92 110 129 146 121
Vir 96 87 81 69 64 50 38 68 107 124 137 112
Ljuba 89 74 77 63 73 53 40 73 80 120 121 97
Smili 93 81 92 97 85 72 53 72 96 124 112 119
Izvor: D. Maga: Povijesnozemljopisne osnove razvoja Nina i problemi njegove suvremene valorizacije, Zadar
1995. str. 24
Vode
Podruje Grada Nina obiljeava razmjerno slaba povrinska hidrografija. Ona je rezultat
grae terena i klimatskih obiljeja (mediternaski pluvijalni reim). Najvei vodotok je
Miljai jaruga, duine 25 km, povrine slivne zone od 131 km2 te s najve im
izmjerenim protokom u donjem toku od 47 m/sec. Ona ini osnovu nadzemne
hidrografije zajedno sa svojim brojnim ali slabim pritocima. Meu pritocima mogu se
izdvojiti mali povremeni vodotoc: Kozjaa, Brdonja i Riina na Jasenovu.
Tla
Postojanje plodnih tala ima veliko znaenje u poljodjelskoj valorizaciji ovog prostora i
omoguilo je njegovu kontinuiranu agrarnu orijentaciju.
Ukupno je pod tlima oko 45% cijelog podruja, a na poljodjelsko zemljite otpada oko
33,5% to je znaajno vie nego u drugim dijelovima Zadarske upanije.
Biljni pokrov
Podruje Grada Nina pripada dvjema od 11 ukupno izdvojenih klimazonalnih zajednica
hrvatskog dijela jadranske provincije Sredozemne regije. Dvije navedene zone su tzv.
brdska sredozemna i brdska polusredozemna, a u novije vrijeme posebno se u literaturi
izdvaja i tzv. sredozemna planarna zona.
Brdski sredozemni pojas (eumediteran) zastupljen je vazdazelenim makijama hrasta
crnike, a brdski polusredozemni pojas (submediteran) zastupljen je toplijim arealom
medunca i bijelog graba s drugim termofilnim polusredozemnim zajednicama.
Sredozemne planarne zone primorskih nizina zastupljene su vlanim poluzimzelenim
longozama termofilnih hrastova s drugim higrotermofilnim fitocenozama sredozemnih
krajeva.
U prostoru makija i uma hrasta crnike prisutni su razliiti degradacijski stadiji.

-7-
1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne znaajke
Prirodni i proizvedeni resursi na kojima se je dosad razvijalo gospodarstvo Grada Nina,

a na kojima e se velikim dijelom razvijati i ubudue:
- more, kao izvor hrane i turistiki resurs,
- proizvodnja morske soli
- poljoprivredno zemljite
- postojea prometna i druga infrastruktura
- postojei proizvodni, prometni, usluni i drugi resursi
Udio Grada Nina u ukupnom gospodarstvu upanije trenutno nije velik, meutim
aktiviranjem potencijala, prvenstveno u turizmu i poljoprivredi, ali i u drugim segmentima
gospodarstva, moe znaajnije porasti.
Izgradnjom odgovarajue prometne infrastrukture potrebne za kvalitetno meusobno
povezivanje svih podruja ostvarit e se i komparativne prednosti Grada Nina unutar
Zadarske upanije.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg

podruja i ocjena postojeih prostornih planova
Prostornom planu ureenja Grada Nina nadreen je Prostorni plan Zadarske upanije, s
ijim odredbama je ovaj Plan usaglaen. To se u prvom redu odnosi na potivanje svih
magistralnih infrastrukturnih koridora i pojedinanih objekata, utvrenih upanijskim
planom, od interesa za upaniju i Dravu.
Nadalje, to su odredbe o zatiti osobito vrijednih dijelova prirode, povijesno-kulturnog i
graditeljskog nasljea. Podruje Grada Nina tretirano je Prostornim planom bive opine
Zadar, na nain predimenzioniranih i neracionalno planiranih graevinskih podruja.
Za ovo podruje na snazi su jo i slijedei prostorni planovi:
- Generalni urbanistiki plan grada Nina, iz 1987. god.
- Provedbeni urbanistiki plan Nin otok, iz 1987. god.
- Provedbeni urbanistiki plan Punta Jasenovo, iz 1990. god.
- Provedbeni urbanistii plan turistike zone Ninske vodice, iz 1995. god.
Nakon usvajanja Prostornog plana ureenja Grada Nina, potrebno je s njime uskladiti
postojei Generalni urbanistiki plan grada Nina u odnosu na granice obuhvata toga
plana i namjenu povrina.
Provedbeni urbanistiki plan Nin otok trebalo bi, obzirom na proteklo vrijeme
objektivno proanalizirati i potom donijeti odluku o njegovoj eventualnoj reviziji ili
zadravanju na snazi u postojeem obliku.
Provedbeni urbanistiki plan Punta Jasenovo treba zadrati na snazi do pojave
budueg investitora, i zajedno s njime utvrditi potrebu njegove eventualne izmjene ili
dopune u skladu sa zakonom propisanoj proceduri.
Provedbeni urbanistiki plan Ninske vodice zadrati u postojeim granicama bez
mogunosti irenja do njegove konane realizacije.

-8-
1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Najvanije gospodarske djelatnosti na podruju Grada Nina trenutno su: poljoprivreda,

turizam, proizvodnja graevinskog materijala, proizvodnja soli i marikultura proizvodnja
riblje mlai.
Poljoprivreda
Tradicionalne djelatnosti u oblasti poljoprivrede su stoarstvo i ratarstvo, pa su se u
ranijim razdobljima na raspoloivim poljoprivrednim povrinama proizvodile znaajne
koliine itarica, povra, te voa karakteristina za ovo podneblje, a raspolagalo se i sa
znaajnim stonim fondom.
Procesi deagrarizacije uzrokovali su smanjenje stonog fonda i zaputenost
poljoprivrednih povrina. No prema popisu iz 1991. god. jo uvjek se raspolagalo sa
znaajnijim stonim fondom i proizvodilo znaajne koliine poljoprivrednih proizvoda.
Poljoprivredna proizvodnja organizirana preteno na individualnim posjedima ima
karakter ekstezivnog privreivanja, a upotreba suvremenih agrotehnikih mjera i
mehanizacije je ograniena. Najvei dio poljoprivrednih proizvoda namijenjen je za
potronju u vlastitom domainstvu, dok se ostatak plasira na tritu, uglavnom u Zadru.
Poljoprivredom se bavi sve manje stanovnitva, pa je neobraenih poljoprivrednih
povrina sve vie.
Raspoloive poljoprivredne povrine na ovom podruju i njihova pedoloka podobnost,
pruaju mogunost za znatno intenzivniju proizvodnju. U cilju osposobljavanja znatnih
poljoprivrednih povrina za suvremenu proizvodnju trebalo bi aktualizirati nekadanji
program Rainovac.
Obradive povrine (polja) na podruju Grada Nina

Kat.opina Ukupna povri Obradivo polje zvano (naziv, potez, bunari, Obradive Primjedba (Top.
(cijela ili dio) (ha) zaseok) povrine (ha) karta 1:25000)
NIN 4.441 Vodice, Bilotinjak (25+50+130) 205 Nin
(cijela) Ninski zaljev
Grbe, Voe, erave, Rainovac 270
Ciglana, Zgon, Vogute
Rainovac (privatno) 460
Rainovac (dravno) 105
Zaton, Sv. Nikola, Prahulje 205
iroko 65
Stanovi, kalje, Drage, 185
Blato (dio) 190
Briine, Sv. Toma 80
Ukupno 1.765
VRSI 2.098 Jasenovo, Briine, Koruna (85+10+25) 120 Nin
(cijela) Ninski zaliv
Sabuni, Sv. Jakov, Voe (10+20+45) 75
Karinovac, Dumeraa (55+290) 345
Ukupno 540
POLJICA 2.520 erava, Poljak (20+557+35+15) 125 Nin
(cijela) Ninski zaliv
Polje Poljica (415+55) 470
Kamenice 35
Kneevii, Brig (55+15) 70
Ukupno 700
UKUPNE OBRADIVE POVRINE 3.005 ha

-9-
Voarstvo i maslinarstvo
Voarska i maslinarska proizvodnja je slabo razvijena. Glavni ograniavajui imbenik
je bura sa posolicom, koja u pojedinim godinama i na ostalim poljoprivrednim kulturama
uzrokuje velike tete. U tom smislu potrebna je sadnje vjetrozatitnih pojaseva koji bi
titili od snanih udara vjetra. U sadanjim uvjetima, maslinarska i voarska proizvodnja
se moe razvijati samo na prikladnim, zatienim poloajima i lokacijama.
Vinogradarstvo
Najpogodnije lokacije za vinogradarstvo su Sv. Toma - Briine i dio zatonskog polja
(oko 30 %) u k.o. Nin, te Jasenovac-Briine-Korona i Sabuni u k.o. Vrsi, a u podruju
k.o. Poljica podruje Kamenica i manji dio polja Poljica. Na lokalitetu Rainovac, koji se
sada malo obrauje, mogla bi se podii vea plantaa vinograda sa vinarijom, ali je tu
nerijeeno pitanje hidromelioracija. Ako bi dolo do relizacije toga programa potrebno je
stvoriti gustu mreu vjetrozatitnih pojaseva, jer jaki vjetrovi i posolica mogu u pojedinim
godinama nanijeti velike tete. Na podruju Vrsi i Grba treba forsirati sorte za
visokokvalitetna vina (maratina), a na ostalim sorte za stolna vina.
Povrarstvo
Proizvodnja povra moe se organizirati samo uz podruje Miljai Jaruge (Grbe-
Voe-Zgon), te na lokacijama Bokanjako blato i Rainovac, gdje su osigurane dovoljne
koline vode za navodnjavanje. Na ostalim lokalitetima (Zaton, Vrsi i Poljica) prednost
imaju kulture, koje ne trae vee koliine vode. U Bokanjakom polju i Rainovcu mogu
se proizvesti velike koliine povra, posebno kupusnjaa i mrkve, za industrijsku
preradu ili suenje.
Stoarstvo
Iako se na podruju Grada Nina (odnosno pripadajuih mu katastarskih opina) prioritet
u poljoprivrednoj proizvodnji imaju vinogradarstvu i povrarstvu, postoje pretpostavke i
za razvitak stoarstva (livade, oranine povrine u funkciji proizvodnje stone hrane).
Prvenstveno se to odnosi na povrine u k.o. Poljica (ovarska i govedarska
proizvodnja) i dijelom u k.o. Nin (polje Rainovac).
Branje soli
Jedna od tradicionalnih autohtonih djelatnosti ovoga kraja je branje soli. Uvjetovano je
prirodnim predispozicijama kao to je teren i klima, koje je ovjek vjekovima
iskoritavao kao znaajnu sirovinu i gospodarski potencijal ovog kraja. Tradiciju je
potrebno sauvati, a proizvodnju tehnoloki unaprijediti.
Turizam
Podruje TZ grada Nina raspolae s kapacitetom od 6793 kreveta, odnosno s oko
10,5% smjetajnih kapaciteta Zadarske upanije.
Dosadanji razvoj turizma vezan je preteno za postojee turistike kapacitete
smjetene u Zatonu. TN "Zaton" najznaajnija je turistika destinacija na ovom
podruju, kapaciteta 5767 leaja, to je predstavljalo oko 20% ostvarenog fizikog
turistikog prometa na prostoru bive opine Zadar.
Prirodne osobitosti ovog podruja, brojne pjeane plae i isto more, ljekovito blato i
vrijedna kulturno-povijesna batina Nina su znaajke turistikog razvoja koje treba
prvilno valorizirati i analogno tome koristiti. Treba naglasiti i mogunosti lovnog turizma:
prostranstvo bez prepreka, obilje lovne divljai i pogodnosti za lovno natjecanje.
Postojanost peloidnog blata na ninskom podruju, osnova su za razvoj zdravstvenog
turizma, pa se predvia izgradnja veeg turistiko-zdravstvenog kompleksa.

- 10 -
Navedenim obiljejima ovo podruje svrstava se u red najznaajnih turistikih zona u

upaniji.
Tabl. prikaz: Smjetajni kapaciteti na podruju Grada Nina

Apartmanska Privatni
Naselje naselja smjetaj Kampovi Ukupno
Grbe 0 0 0 0
Nin 0 657 270 927
Ninski Stanovi 0 0 0 0
Poljica 0 0 0 0
Poljica Brig 0 0 0 0
Vrsi 0 246 48 294
Zaton 1990 276 3501 5767
erava 0 0 0 0
Ukupno 1990 984 3819 6793
Izvor: Turistika zajednica Grada Nina, 2002.
Ured za turizam Zadarske upanije, Zadar, 2001.
Ostalo gospodarstvo
U Vrsima se razvija proizvodnja graevinskog materijala - kamena i prefabriciranih
betonskih elemenata.
Ribarstvo je na ovom podruju slabo razvijeno. More uz obalu je plitko i siromano
ribom, a ribarska flota za dublja i otvorena mora ne postoji, dijelom i zbog nedostatka
vee i sigurne ribarske luke. U Ninu se, pak, nalazi mrijestilite za proizvodnju riblje
mlai kapaciteta 5.000.000 kom, to omoguava proizvodnju najkvalitetnije bijele ribe
od 1.000 tona na godinu.
Djelatnost trgovine zastupljena je uglavnom s brojnim manjim prodavaonicama
mjeovite robe koje se nalaze u svim naseljima, a u zadnje vrijeme i trgovinom
graevinskog materijala u Vrsima.
Drutvene djelatnosti
Zastupljenost drutvenih djelatnosti je nedovoljna, budui da izuzev zdravstvenih i
obrzovnih ustanova gotovo da i nema ostalih drutvenih sadraja. Osnovne kole
postoje u svim naseljima, s tim da u Ninu i Vrsima rade osnovne kole za djecu do
osmog razreda, a u Poljicama, Ninskim Stanovima i eravi za djecu do etvrtog
razreda. Ukupan broj djece u ovim kolama iznosi oko 700 uenika, to ini vie od 7%
od ukupnog broja djece osnovnih kola na podruju bive zadarske opine. Zdravstvo
je zastupljeno preteno s ambulantama opeg tipa koje su smjetene u Ninu, Zatonu i
Vrsima.
Demografska obiljeja
Dananje podruje Grada Nina mijenjalo je teritorijalni ustroj, pa za novonastala
naselja: Grbe, Poljica-brig i erava ne postoje podaci u odreenim popisnim godinama.
U naseljima koja pripadaju Gradu Ninu popisom 1991. godine bilo je registrirano 6.055
stanovnika.
U razdoblju iza II svjetskog rata promjene broja stanovnitva bile su slijedee:

- 11 -
Tabl. prikaz: Kretanje broja stanovnika od 1953. do 2001. god.

Broj stanovnika prema godinama popisa Indeksi
Naselja
1953 1961 1971 1981 1991 2001 61/53 71/61 81/71 91/81 01/91
2
Grbe 254 295 280 214 / / 116,1 94,9 76,4 / /
Nin 1759 1823 1805 1511 1692 1234 103,6 99,0 83,7 112,0 73
Ninski Stanovi 443 477 422 342 556 348 107,6 88,4 81,0 / 62,6
Poljica 1065 1082 1183 997 1139 922 101,6 109,3 84,3 114,2 81
Poljica Brig 341 253 249 230 / / 74,2 98,4 92,3 / /
Vrsi 1471 1479 1422 1249 1633 1482 100,5 96,1 87,8 130,7 90,7
Zaton 968 937 1003 668 1035 527 96,8 107,0 66,6 154,9 51
erava 218 241 245 236 / / 110,5 101,6 96,3 / /
Ukupno 6519 6587 6609 5447 6055 4513 101,0 100,3 82,4 134,8 74,5
Izvor podataka: Statistiki pregled opine Zadar, 1991.god., Zavod za informatiku i statistiku Zadar, 1991., Popis stanovnitva,
domainstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava, 31. oujka 1991. Stanovnitvo prema narodnosti po naseljima-
dokumentacija 881. 1992., Republiki zavod za statistiku, Zagreb, 1992.
Za 2001. godinu: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001. Prvi rezultati po naseljima; Statistiko izvjee 1137;
Zagreb, svibanj 2001
Iz ovog pregleda mogue je razabrati da sva naselja ovog podruja u razdoblju od 1953.
do 1971. godine biljee porast broja stanovnika, izuzev Vrsi gdje indeks 71/61 iznosi
96,1. U slijedeem desetogodinjem razdoblju dolazi do znatnog smanjenja i to u svim
naseljima, pa se ukupno stanovnitvo smanjuje za 16,2%. Nadalje, u 1991. godini dolazi
ponovno do poveanja koje za podruje u cjelini u odnosu na 1981. god. iznosi 34,8%.
Rezultati dobiveni u popisu 2001. godini ukazuju na opi trend pada broja stanovnika.
Premda bi se iz ovoga moglo zakljuiti da je u zadnjem meupopisnom razdoblju dolo
do znaajnijeg demografskog oivljavanja u svim naseljima, potrebno je istaknuti da se
gore izneseni podaci odnose na ukupno popisano stanovnitvo ("stanovnitvo u zemlji" i
stanovnitvo u inozemstvu"), pa ako se od toga oduzme stanovnitvo koje boravi ili radi u
inozemstvu, demografska slika naselja znaajnije se mjenja, a to je evidentno iz
slijedeeg pregleda:
Tabl. prikaz: Stanovnitvo u zemlji i inozemstvu

1981 1991* Indeks
Naselja
Ukup. stanov. stanov. % Ukup. stanov. stanov % st. u zem.
u zemlji u inoz. u zemlji u inoz. 91/81
Grbe 214 / / / / / / / /
Nin 1511 1395 116 7,7 1692 1117 575 33,9 80,1
Ninski Stan. 342 / / / 556 313 243 43,7 /
Poljica 997 923 74 7,4 1139 908 231 20,3 98,4
Poljica Brig 230 / / / / / / / /
Vrsi 1249 1207 42 3,3 1633 1287 346 21,2 106,6
Zaton 668 603 65 9,7 1035 523 512 49,5 86,7
erava 236 / / / / / / / /
Ukupno 4425 4138 297 7,2 6055 4148 1907 32,9 97,6
*Prethodni rezultati
Izvor podataka: Statistiki prostorno-planerski pokazatelji za opine obuhvaene Uredbom o prostornom ureenju u ratom
zahvaenim podrujima Republike Hrvatske, Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 1992.
2
/ = nema podataka.

- 12 -
Sva naselja ovog podruja u proteklom razdoblju bila su pod znatnim utjecajem
emigracijskih kretanja, tako je zadnjim popisom evidentirano 1907 stanovnika koji
borave u inozemstvu odnosno ak 31% od ukupnog stanovnitva. Imajui ovo u vidu
broj stanovnika u zadnjem razmatranom desetljeu smanjio se za 2,4%. Ove
depopulacijske tendencije prisutne su u svim naseljima, jedino Vrsi u 1991. god. u
odnosu na 1981.god. biljei blai porast puanstva (6,6 %). Uz vanjske emigracijske
utjecaje, negativni tokovi kretanja broja stanovnika u mnogome su uvjetovani i
dominantnom drutveno-gospodarskom funkcijom Zadra kao regionalnog centra, koji je
time imao znaajan utjecaj i na demografska kretanja u smislu priliva stanovnitva i sa
ovog podruja.
Druga znaajna komponenta koja ima utjecaj na negativno kretanje stanovnitva je
opadanje prirodnog prirataja zbog smanjenja nataliteta uvjetovanog emigracijom u
veoj mjeri mlaeg i reprodukcijski sposobnog stanovnitva.
Dakle, mogue je ocijeniti da i ovo prodruje Zadarske upanije spada u znaajnija
emigracijska podruja i da su ovdje bili prisutni depopulacijski procesi, premda su oni
ipak manje izraeniji u odnosu na druga podruja ove upanije gdje je starenje
stanovnitva znatno prisutnije, poglavito se to odnosi na otoki dio. Stoga je i starosna
struktura ukupnog stanovnitva ("stanovnitvo u zemlji " i stanovnitvo u inozemstvu") u
odnosu na veinu opina u upaniji ovdje povoljnija, pa tako indeks starenja u 1991.
god. iznosi 56,8 (odnos broja stanovnika starih 60 i vie godina i broja stanovnika
starih 0-19 godina), dok je na nivou upanije ovaj indeks vei i iznosi 61,3. No, iz ovog
pokazatelja ipak se moe ocijeniti prisutnost procesa starenja stanovnitva i na ovm
podruju.
Tabl. prikaz: Stanovnitvo prema osnovnim starosnim grupama
Broj stanovnika Struktura u %

Naselja 1981 1991 1981 1991
0-19 20-59 60 i vie 0-19 20-59 60 i vie 0-19 20-59 60 i vie 0-19 20-59 60 i vie
3
Grbe / / / / / / / / / / / /
Nin 464 796 246 457 865 237 30,71 52,68 16.28 27,01 51,21 14,01
Ninski Stan. / / / 156 303 67 / / / 28,06 54,49 12,05
Poljica 297 520 162 294 577 168 29,79 52,16 16,25 25,81 50,66 14,75
Poljica Brig / / / / / / / / / / / /
Vrsi 212 463 185 472 819 239 16,97 37,07 14.81 28,90 50,15 14,64
Zaton 163 354 147 215 478 191 24,40 52,99 22.01 20,77 46,18 18,45
erava / / / / / / / / / / / /
Ukupno 1136 2133 740 1594 3042 902 28,11 49,39 16,21 25,81 49,47 14,65
Izvor podataka: Dokumentacija popisa stanovnitva i stanova 1981.god. Republiki zavod za stastiku, Statistiki prostorno-
planerski pokazatelji za opine obuhvaene Uredbom o prostornom ureenju u ratom zahvaenim podrujima Republike
Hrvatske, Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 1992.
Evidentno je da udio mlaeg stanovnitva (0-19) u ukupnom ima tendenciju opadanja.

Za Grad u cjelini zastupljenost ovog kontigenta u ukupnom stanovnitvu je manja
(25,8%) u odnosu na zastupljenost u upaniji (27,2%), no radi relativno manje
zastupljenosti stanovnitva starog 60 i vie godina (14,65%), ovdje je prosjena starost
3
/ = nema podataka

- 13 -
ukupnog stanovnitva u 1991.god. iznosila 35,8 godina i bila je neto nia od prosjene
starosti stanovnika upanije u cjelini ( 36,4 ).
Ope prisutni procesi deagrarizacije koji se intenziviraju odseljavanjem stanovnitva i
transferom radne snage iz poljoprivrede u nepoljoprivredne dijelatnosti bili su prisutni i
u proteklom razdoblju. Tako prema posljednjem popisu poljoprivredno stanovnitvo ini
svega 5% od ukupnog stanovnitva, dok je u ranijim razdobljima taj odnos bio znatno
vii, pa je 1971. godine iznosi 33,3%, a ranije i znatno vie.
Tabl. prikaz:Obrazovna struktura stanovnika

Naselje bez kole ili sa srednja kola via i visoka
osnovnom
Grbe / / /
Nin 1478 129 40
Nin. Stan. 511 19 17
Poljica 959 48 21
Poljica brig / / /
Vrsi 1426 75 39
Zaton 957 24 16
erava / / /
Ukupno 25331 295 133
Prema popisu stanovnitva 1981. i 1991. godine u ovim naseljima evidentiran je

slijedei broj domainstava:
Tabl. prikaz:Broj domainstava 1981. i 1991.god.

1981 1991
Naselja Broj domainstva Prosjena veliina Broj domainstva Prosjena veliina
Grbe / / / /
Nin 389 3,9 479 3,5
Ninski Stanovi / / 134 4,1
Poljica 214 4,7 297 3,8
Poljica brig / / / /
Vrsi 311 4,0 423 3,9
Zaton 165 4,0 310 3,3
erava / / / /
Ukupno 1079 4,2 1642 3,7
Izvor podataka: Statistiki prostorno-planerski pokazatelji za opine obuhvaene Uredbom o prostornom ureenju u ratom
zahvaenim podrujima Republike Hrvatske, Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 1992.
Prosjena veliina domainstava tijekom zadnjeg razmatranog desetljea u svim

naseljima je smanjena, ali u odnosu na upaniju ( prosjena broj lanova
domainstva iznosi 3,5) ovdje ipak ive neto brojnija domainstva (3,7).
Budue kretanje stanovnitva grada Nina u mnogome e ovisiti o ukupnom drutveno-

gospodarskom razvoju ovog podruja kao i o aktivnijem pristupu u rjeavanju
demografske problematike u smislu oivljavanja proklamiranih ciljeva i na ovom
podruju, a radi zaustavljanja negativnih demografskih tokova. Imajui ovo u vidu,
primjena odgovarajuih metoda prognoza (matematikih ili analitikih) koje polaze od
dosadanjeg kretanja stanovnitva u mnogome je oteana, a zasigurno bi u veoj mjeri
bila i upitna. Stoga e se u nastavku dati samo aproksimativni broj stanovnika po
naseljima 2020. godine polazei od procjena koje su date u materijalu "Osnove

- 14 -
koritenja i zatite prostora opine Zadar". Ova procjena pretpostavlja da e u

izmijenjenim drutveno-gospodarskim uvjetima doi do intenziviranja procesa povratka
stanovnitva iz inozemstva, kao i oivljavanja gospodarske aktivnosti u cjelini to e
omoguiti i pozitivnije populacijske procese u slijedeim razdobljima. Nadalje, uz ove
pretpostavke procjenjuje se da bi na ovom podruju 2020. godine ivjelo 7.500
stanovnika, a to odgovara porastu po prosjenoj godinjoj stopi od 0,68 %.
Tabl. prikaz:Procjena broja stanovnika po naseljima 2000. i 2020. godine

Broj stanovnika* Indeks Planirano Prosj. stopa
1991-2020
Naselja 1981 1991 91/81 2000. 2020. %
Nin 1511 1692 112,0 1800 2100 0,75
Ninski Stanovi 556 600 700 0,79
Poljica 997 1139 114,2 1200 1400 0,71
Vrsi 1249 1633 130,7 1700 2000 0,70
Zaton 668 1035 154,9 1100 1300 0,79
Ukupno 4425 6055 134,8 6400 7500 0,68
"stanovnitvo u zemlji" i "stanovnitvo u inozemstvu"

Za naselja Grbe, Poljica brig i erava nema podataka da bi se izraunalo traene
pojave.
Podruje Grada Nina po svojim demografskim, prirodnim, gospodarskim, kulturolokim i

drugim razvojnim potencijalima predstavljaju znaajan razvojni inilac u
sjeverozapadnom dijelu obalnog pojasa Zadarske regije, pa je time i njegov razvojni
znaaj za upaniju u cjelini od posebne vanosti.
Daljnji razvoj potrebno je temeljiti na cjelovitoj valorizaciji svih postojeih resursa na
ovom podruju. Poljoprivreda, turizam, industrija i uzgoj ribe, uz nuno restrukturiranje
te gospodarske strukture u smislu uvoenja suvremenih oblika privreivanja
prilagoenih trinim uvjetima, te razvoj raznovrsnih manjih proizvodnih pogona,
temeljni su pokretai i nosioci razvoja ovog podruja.

- 15 -
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja
Globalnim ciljevima prostornog razvoja upanijskog znaaja smatraju se:

porast dohotka u cjelini i po stanovniku uz ouvanje barem postojee razine
kvalitete prirodnih eko-sustava, zatitu spomenike i druge batine, to
pretpostavlja efikasno te racionalno koritenje postojeih prirodnih i proizvodnih
resursa;
ostvarivanje skladnog demografskog razvoja;
osiguranje prostornih pretpostavki za manja i mala razvojna sredita;
repozicioniranje upanije kao turistike destinacije;
unapreenje kvalitete ivota.
Ostvarivanje navedenih ciljeva, putem koncepta odrivog razvitka, uvjetovano je:

definiranjem mjera demografskog razvoja;
povoljnim odabirom prostorne i gospodarske strukture;
maksimalnim koritenjem geoprometnog poloaja upanije;
podizanjem standarda javnih usluga;
razvijanjem drutvene infrastrukture;
razvijanjem tehnike infrastrukture;
poboljavanjem svih oblika komunikacije;
poboljavanjem stambenih uvjeta;
zatitom krajobraznih vrijednosti;
zatitom prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora;
poboljavanjem reima zatite okolia.
2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
Koncept gospodarskoga razvoja Zadarske upanije zasniva se na uvoenju Zadra u

krug primarnih razvojnih sredita, to mu prema znaenju i veliini prostora pripada. To
e se ostvariti:
- putem uspjenih gospodarskih programa iz domene tercijarnih i kvartarnih
djelatnosti potaknutih industrijama naprednih tehnologija
- razvojem agrikulture i marikulture usmjerenih prema turistikom proizvodu ekolokih
atributa
- afirmativnom politikom demografske obnove upanije
- osmiljenom politikom protoka kapitala
Pored toga potrebno je ostvariti razvoj:

- Biograda na Moru i Benkovca kao manjih gospodarskih sredita, radi postizanja
uravnoteenog sustava na razini drave
- opinskog sredita Graac, u gradsko sredite obzirom na njegov geostrateki
poloaj u prostoru upanije i Drave
- ostalih gradova upanije (Paga, Nina i Obrovca) kako bi to uspjenije funkcionirali
kao sredita gravitacijskih podruja.

- 16 -
Razvijanje podruja od strateke vanosti za Dravu temelji se na:

- donoenju dokumenata prostornog ureenja za obalno podruje
- nacionalnom programu razvitka otoka
- skrbi o podruju uz dravnu granicu integracijom, obnovom naselja i revitalizacijom
prostora.
Razvijanje velike infrastrukture obuhvaa:

- planiranje koridora Jadranske autoceste, kao dijela budueg jadransko-jonskog
cestovnog smjera;
- razvijanje cestovno-trajektnih otonih i transjadranskih smjerova
- poboljanje prometno-tehnikih elemenata postojee eljeznike pruge
- osiguranje prostornih pretpostavki za koridor brze eljeznike pruge (Rijeka-Zadar-
Split);
- planiranje Zadarske luke kao luke meunarodnog znaaja
- osiguranje prostornih pretpostavki za LPG/LNG (satelitska plinska opskrba) na
podruju upanije;
- planiranje koridora TK kablova meunarodne i dravne razine;
- osiguranje prostornih pretpostavki za potrebne granine prijelaze;
- osiguranje prostornih pretpostavki za izgradnju jednog elektroenergetskog
proizvodnog objekta na podruju upanije;
- izgradnju vodoopskrbnih sustava te razvoj temeljnog regionalnog sustava
vodoopskrbe;
- izgradnju ureaja za proiavanje otpadnih voda uz primjenu vaeih kriterija;
- zbrinjavanje posebnog i opasnog otpada s podruja upanije.
2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora
Ciljevi zatite osobito vrijednih resursa su:

- ouvanje rezervi podzemnih voda na itavom prostoru upanije i susjednih upanija
- ouvanje itavog prostora voda i mora od svih negativnih utjecaja i zagaivaa koji
bi mogli negativno utjecati na bioloku ravnoteu vodotoka i podmorja
- ouvanje zraka od negativnih utjecaja i zagaivaa
- zatita i ouvanje svih poljoprivrednih i umskih prostora.
2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia
Ciljevi zatite i ouvanja ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia ukljuuju:

- zadarski arhipelag kao jedinstveni eko-sustav, u sklopu otoka hrvatskog Jadrana.
- podruja Velebita s vodotokom Zrmanje.
- Vransko jezera kao jedinstveni prirodni fenomen (kriptodepresije)
- ostale prostorne cjeline koje imaju status zatienog podruja, kao i one koje se,
upanijskim planom predlau.
2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog znaaja
Temeljni ciljevi gradskog znaaja su:

- definiranje mjera demografskog razvoja
- povoljan odabir prostorne i gospodarske strukture

- 17 -
- skladan i svrhovit razvoja svih podruja Grada

- poboljavanje svih oblika komunikacije
- zatita krajobraznih vrijednosti
- zatita prirodnih i kulturnih vrijednosti
Navedene ciljeve potrebno je sustavno ostvarivati planovima prostornog ureenja.
2.2.1. Demografski razvoj
Ciljevi demografskog razvoja su:

- osigurati kontinuitet umjerene stope rasta stanovnitva u svim naseljima,
- osigurati preduvjete za otvranje novih radnih mjesta
- poboljavati dobnu i obrazovnu strukturu stanovnitva
2.2.2. Odabir prostorne razvojne strukture
Prostorno razvojna struktura oslanjat e se na racionalnom koritenju prirodnih resursa

i kulturolokih posebnosti grada Nina, s jedne strane, te razvoja novih djelatnosti
oslonjenih na suvremene, ekoloki prihvatljive tehnologije.
Gospodarske aktivnosti odvijat e se veim dijelom u novoplaniranim gospodarskim
zonama, smjetenim na primjerenoj udaljenosti od postojeih naselja, u kojima se mogu
smjetavati i vei gospodarski kapaciteti. Na taj nain stvorit e se relativno gusta
policentrina mrea proizvodnih arita ravnomjerno rasporeenih u prostoru, koju je
potrebno meusobno kvalitetno prometno povezati.
Obzirom na mali broj domicilnog stanovnitva, gospodarstvo ovog podruja svoje trite
mora traiti na podruju cijele drave, ali i izvan njenih granica. Stoga e kvalitetnije
cestovne veze s lukom Gaenica, zranom lukom u Zemuniku i novom Jadranskom
autocestom biti od vanosti i za razvoj gospodarstva Grada Nina.
2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture
Razvoj naselja nuno je planski usmjeravati i opremati deficitarnim infra i

suprastrukturnim objektima i sadrajima, teiti ravnomjernom policentrinom sustavu
razvoja, dislociranjem veeg broja funkcija na sva naselja, uz istovremeno stimuliranje
njihovih specifinosti, kako bi tipoloke karakteristike slike naselja postale jasno
prepoznatljive.
Taj cilj je mogue postii izradom kvalitetnih detaljnih planova ureenja i efikasnom
kontrolom njihove provedbe.
Sva naselja treba meusobno povezati dobrim prometnicama, a posebno sa sredinjim
naseljem, u kojem ostvaruju dio zjednikih potreba.
U pogledu opreme komunalnom infrastrukturom osnovni cilj je opremanje svih naselja
vodovodnom i kanalizacijskom mreom, a na temelju prethodno usvojenih rjeenja za
cijelo podruje Grada Nina.
Neophodan uvjet dobro organizirane strukture naselja svakako je i opremljenost
drutvenom infrastrukturom koja se oituje u stimuliranju i razvijanju lokalnih interesa i
potreba u znanosti, kulturi, umjetnosti i sportu.

- 18 -
2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih

cjelina
Podruje Grada Nina je bogato krajobraznim i prirodnim vrijednostima, kulturno-

povijesnim objektima i cjelinama koje ga po mnogoemu ine posebnim, ali koje se
dosadanjim aktivnostima kontinuirano ugroavaju. U tom kontekstu potrebno je
provesti briljivu sanaciju postojeeg stanja te provesti odlune mjere u pogledu
sprjeavanja daljnjih devastacijskih procesa.
Od prirodnih i krajobraznih vrijednosti treba istaknuti nadaleko poznato ljekovito ninsko
blato i ninsku sol. Zatim su tu brojne pjeane plae i dugi obalni pojas, te velike
povrine kvalitetnog poljoprivrednog zemljita.
Sve ove vrijednosti moraju se valorizirati i aktivno ugraditi u suvremene tijekove ivota,
vodei pritom osobitu brigu o njihovoj kontinuiranoj i efikasnoj zatiti.
Niz pojedinanih kulturno-povijesnih spomenika i cjelina govore o kontinuitetu ivota i
njegovim visokim dosezima na ovim prostorima u dugom vremenskom razdoblju.
Svakako treba spomenuti povijesnu jezgru grada Nina (Nin-otok), koji u antiko doba
postaje urbani centar (Aenona), i koji odlike grada zadrava do konca srednjeg vijeka,
kada je gotovo do temelja sruen. U 17. st., nakon obnove, postaje ruralni centar, koji
ni do danas nije dosegao nekadanju urbanu fizionomiju.
O brojnim spomenicima kulturno-povijesne i graditeljske batine na podruju Grada
Nina, koji su zatieni Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99) vodi
brigu Uprava za zatitu kulturne batine Konzervatorski odjel u Zadru.
Popis najznaajnijih kulturnih dobara
Nin
urbana cjelina:
- povijesna jezgra smjetena na otoiu, s kopnom spojena s dva mostia
(prethistorijsko naselje, rimski municipij, srednjovjekovni grad) - registrirani
spomenik.
spomenici graditeljstva:
- srednjovjekovne zidine (evidentirani spomenik).
- ostaci rimskog hrama (evidentirani spomenik).
- upna crkva Sv. Asela (1349; ranokranska graevina pregraena u srednjem
vijeku, te ponovo u kasnom baroku 1795., romaniki zvonik, riznica - registrirani
spomenik).
- crkva Sv. Kria (ranosrednjovjekovna graevina sagraena nad ostacima antikih
graevina, obnovljena i konzervirana - registrirani spomenik).
- crkva Sv. Ambroza (1263; romanika graevina obnovljena u gotikim oblicima,
nekada uz benediktinski samostan - evidentirani spomenik).
- kapela Sv. Ivana Krstitelja (1365.; apsida nekadanje gotike crkve dominikanskog
samostana, pregraena u grobinu kapelu; na groblju - evidentirani spomenik).
- crkva Sv. Marije (ostaci graevine iz 6. st., zatrpani - evidentirani spomenik).
- crkva Sv. Duha (1384.; gotika graevina, ruevina - evidentirani spomenik). crkva
Sv. Margarite ().
- crkva Sv. Ivana Evanelista ().
- crkva Sv. Mihovila ().
- crkva Sv. Antuna Opata ().
- crkva Sv. Marka ().

- 19 -
- Kneeva palaa ().

- Biskupska palaa ().
- Donji most (preventivno zatieni spomenik).
- Gornji most (preventivno zatieni spomenik).
- ostaci rimskog akvedukta (Boljkovac - Prahulje - Dvorine).
- crkva Sv. Nikole (1320.; romanika graevina iz 12. st. sagraena na
prethistorijskom tumulu, na vrhu kasnije dograena promatranica; Prahulje -
preventivno zatieni spomenik).
- crkva Sv. Tome (1355.; srednjovjekovna graevina; ruevina; istono od Koina -
evidentirani spomenik).
arheoloki lokaliteti:
- cjelokupna povrina povijesne jezgre (prethistorijski ostaci; antiki ostaci;
srednjovjekovni ostaci - registrirani spomenik).
- antike nekropole (ilirsko-rimsko groblje; dva poloaja istono od otoia iznad
Gornjih vrata; dva poloaja ispod Donjih vrata).
- ostaci Crkve Sv. Marije (ranokranska graevina, zatrpana).
- Materize (starohrvatska nekropola).
- drijac (liburnska nekropola; starohrvatska nekropola).
- Koludrovika - vrljevia ograda (ostaci naolitskog naselja; na rubu solana)
- Prahulje (prethistorijski tumul)
- Straa (prethistorijski tumul; 2,5 km istono od Nina)
Ninski Stanovi
- dvor Stuli (evidentirani spomenik).
- dvorovi u predjelu ipina (spomenici pukog graditeljstva - preventivno zatieni
spomenik).
Poljica
- crkva Sv. Mihovila (sagraena 1857; neostilska graevina - evidentirani spomenik).
arheoloki lokaliteti nisu evidentirani
Grbe
spomenici graditeljstva
- graditeljski sklop obitelji Manfrin
Vrsi
- crkva Sv. Jakova (registrirani spomenik).
- crkva Gospe od Zeeva (1335.; gotika graevina, otoi Zeevo - registrirani
spomenik).
- prethistorijski tumuli (registrirani spomenik).
Zaton
- upna crkva Sv. Andrije (graevina iz 19. st. - evidentirani spomenik).
- crkva Sv. Andrije (ostaci ranokranske graevine iz 6. st. - evidentirani spomenik).

- 20 -
- Katelina (ostaci dvokatne kule iz 1593. - registrirani spomenik).

- kua iz 18. st. (duga kamena balatura, stupovi i nadstrenica).
- grobovi iz ilirskog doba.
- Kremenjaa (ostaci rimskog pristanita - registrirani spomenik).
- ostaci srednjovjekovnog naselja (SZ od dananjeg).
Posebnu panju treba posvetiti zaputenoj i zanemarenoj tradicijskoj arhitekturi.

Gotovo cijela povrina Grada Nina predstavlja arheoloko podruje koje bi trebalo
istraiti, obiljeiti i sauvati kao svjedoke graditeljskog umijea iz prolosti ovog
podruja. Nastavak istraivanja podmorja, uz dosadanje oekuje i nove vrijedne
nalaze.
Za sve intervencije u navedenim prostorima i objektima potrebna je suglasnost Uprave
za zatitu kulturne batine Konzervatorskog odjela u Zadru.
2.3. Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju Grada Nina
Ciljevi ureenja naselja su:

- ureenje i oprema javnih prostora
- podizanje standarda javnih usluga
- poboljavanje svih oblika komunikacije meu naseljima
- osiguranje prostornih pretpopstavki za razvoj drutvenih djelatnosti
- zatita krajobraznih, spomenikih i arhitektonskih vrijednosti
Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture su:

- izgradnja cestovne mree u planiranim proizvodnim, stambenim, poljoprivrednim i
drugim zonama
- razvijanje infrastrukturnih sadraja koji trebaju pratiti ukupan gospodarski rast
- izgradnja kompleksnog kanalizacijskog sustava
2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora

Jedan od najvanijih ciljeva ovog prostornog plana je kvalitetno utvrivanje namjene
povrina i nain njihova koritenja.
Plan odreuje obvezu izrade detaljnih planova ureenja za sva znaajnija graevinska
podruja kako bi se sprijeila budua bespravna izgradnja i prostor zatitio od
devastacije.
Vrlo vaan segment zatite prostora je i nain postupanja s otpadom koji jo nije
zadovoljavajue rijeen na prostoru cijele Zadarske upanije. O tom rjeenju ovisit e
uvelike i nain zbrinjavanja otpada na podruju Grada Nina. Planom je predviena
rezervna lokacija zbrinjavanja otpada koja bi se aktivirala ukoliko se u dogledno vrijeme
ne rijei ovaj problem na razini upanije.
Evakuacija otpadnih voda na cijelom podruju Grada Nina, osim rijetkih pojedinanih
primjera, nije rijeena na sanitarno prihvatljiv nain, te predstavlja vrlo ozbiljnu opasnost
od zagaenja okolia, posebno podzemnih voda i obalnog plitkog mora. U svrhu
rjeenja ovog problema potrebno je pristupiti izradi cjelovite studije.
U sklopu mjera zatite prostora treba istaknuti i plansko poumljavanje degradiranih
umskih povrina i formiranje vjetrozatitnih pojaseva du sjevernog ruba Rainovca i
gospodarske zone Dumerae izmeu naselja Vrsi i Poljica.

- 21 -
Potrebno je zaustaviti degradacijske procese obalnog podrupja, te izvriti sanaciju

postojeeg stanja.
2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja u odnosu na postojei i planirani

broj stanovnika, gustou stanovanja, izgraenost, iskoritenost i gustou
izgraenosti, obiljeja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina
Osnovni cilj kojem treba teiti pri odreivanju granica graevinskih podruja naselja je
stvaranje homogenih urbanih i ruralnih cjelina uz racionalno koritenje prostora.
Prema odredbama Prostornog plana Zadarske upanije, graevinska podruja naselja
mogu se proiriti ako je gustoa stanovanja u zoni postojeih izgraenih dijelova
naselja prela minimalnu gustou od 10 st/ha za naselja Vrsi, Poljica, Ninske Stanove i
Zaton, a 20 st/ha za grad Nin.
Stvarna gustoa stanovanja u naseljima na podruju Grada Nina kree se oko 10 st/ha
za Vrsi, Poljica i Ninske Stanove, 17 st/ha za grad Nin i 21 st./ha za Zaton.
Sve su to, osim djelomino Nina ruralna naselja iji prostorni razvoj treba sagledati
retrospektivno. Niti jedno od njih do sada nije imalo nikakvu urbanistiku regulativu za
podruja unutar svojih statistikih granica (obuhvata popisa stanovnika), a samo neka
imala su tek parcijalne planove za dijelove svojih uih podruja (Nin i Vrsi). Sva su se
razvijala spontano, slobodno i bez ikakvih ogranienja sve do 80-ih godina minulog st.
kada su im izradom Prostornog plana bive opine Zadar utvrene granice
graevinskih podruja za stambenu izgradnju.
Te su granice bez postojanja ikakvih ogranienja iz planova vieg reda uspostavljene
vanjskim rubom tada ve dosegnute izgradnje, povezivanjem postojeih pojedinanih
disperzno lociranih objekata najkraom obodnom linijom i granicama postojeih parcela
formirajui tako zaokrueno graevinsko podruje naselja.
Unutar takvih granica nalo se je dosta slobodnog neizgraenog prostora koji je
pretvoren u graevinsko zemljite. Takvo, uvjetno reeno razvojno ogranienje nije
bilo dobro prihvaeno od mjesnog stanovnitva. Uspostavljene granice nisu dovoljno
potivane, vremenom su probijane, a naselja se iako neto manje nego ranije i dalje
razvijala preteno spontano.
Ovim Planom pokuava se uspostviti balans izmeu ekonomski poeljnih gustoa i
prostorno-planerske logike, koja tei povezivanju i zaokruivanju u suvisle prostorne
cjeline, rahlo i disperzno smjetenih pojedinanih objekata ili manjih grupacija,
smanjujui pritom gdjegod i kolikogod je bilo realno mogue, ranije uspostavljena i
zateena graevinska podruja.
Ovdje treba naglasiti da su naselja Nin, Vrsi i Zaton izrazito turistika, i tijekom ljeta
dobivaju brojno dodatno stanovnitvo u postojeim vikend-objektima, kunoj radinosti i
komercijalnim turistikim objektima, to znaajno poveava sezonsku gustou
stanovnika u naseljima, pa je i to uvjetovalo definiranje planiranih graevinskih podruja
naselja.
S druge strane, posljedica suavanja graevinskih podruja bila bi ukidanje mnogih,
ranije steenih vlasnikih prava, to bi vodilo poskupljenju graevinskog zemljita i
pogodovalo neplanskoj izgradnji. Najvei, pak, dio neizgraenosg zemljita unutar
graevinskog podruja je niskog boniteta, i ne koristi se u poljoprivredne svrhe.
Racionalnost i ekonominost izgradnje postie se u etapnom, planskom i organiziranom
ureivanju i komunalnom opremanju prioritetnih zona unutar cjelovitog graevinskog
podruja, godinjim programima mjera i planovima ureenja graevinskog zemljita.

- 22 -
2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture
U interesu opeg cilja podizanja kvalitete ivljenja treba teiti stvaranju sve primjerenijih
uvjeta koji se sastoje u urbanom opremanju naselja kroz sustavno ureivanje privatnog
i javnog prostora, odravanjem svih prometnih i sportsko-rekreativnih povrina i javnog
zelenila. Kvalitetnim urbanim i arhitektonskim oblikovanjem potrebno je teiti
prepoznatljivosti svakog naselja, to je mogue ostvariti koncenzusom o zajednikim
interesima.

- 23 -
3. PLAN PROSTORNOG UREENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na podruju Grada Nina u odnosu na
prostornu i gospodarsku strukturu upanije
Grad Nin, kao vrlo kvalitetan prostor znatnog razvojnog potencijala treba dobiti vee
znaenje u upaniji.
Radi svoje izrazite i istaknute uravnjenosti i velikih povrina kvalitetnog poljoprivrednog
zemljita, taj je prostor potpuno atipian i neoekivan za autohtoni primorski krajolik i
zato izuzetno interesantan. Vizure koje se sa Strae u Ninskim Stanovima pruaju na
Rainovac i Ninski zaljev, ili od Zatona prema Ninu, s kontrastnim Velebitom u pozadini,
vrlo su impresivne. Ovaj kontrast mogao bi se koristiti kao simbol vizualnog identiteta
Grada Nina!
Na ovom prostoru postoji 3000 ha obradivog poljoprivrednog zemljita, dok obala s
velikim brojem kvalitetnih pjeanih plaa prua mogunost razvoja turizma i njemu
kompatibilnih gospodarskih.
Dobro razvijena mrea naselja u prostoru stimulirat e svrsishodno i efikasno koritenje
svih prirodnih resursa, pri emu se grad Nin iskazuje kao kulturno-povijesni centar
arite socijalnog ivota.
Stoga je logino da turizam i poljoprivreda, kao nositelji gospodarskog razvoja,
odreuju koncepciju prostornog ureenja.
Iako na obalu otpada vie od polovine ukupne granice ona nije maritimno orijentirana.
Zbog vrlo plitke obale nije se razvila nijedna vea luka, pa analogno tome ni ribarska ni
pomorska privreda. Stoga e u narednom razdoblju trebati bolje iskoristiti sve postojee
prirodne mogunosti: proiriti i urediti postojee i izgraditi nove sportsko-turistike
luice, te manju gospodarsku luicu u uvali V. Rastovac na sjevernoj obali naselja Vrsi.
Marikultura je na ovom podruju zastupljena tvornicom riblje mlai u Ninu, temeljnim
objektom za uzgoj ribe u kavezima na irem podruju hrvatskog Jadrana.
Dio gospodarskih aktivnosti koje ne utjeu nepovoljno na stanovanje mogue je locirati
unutar samih naselja, a sve ostale u posebne proizvodno-poslovne zone, locirane izvan
naselja i tamponirane zatitnim zelenim pojasevima. Prije izgradnje potencijalnih
zagaiva potrebno je izraditi studije utjecaja na okolinu u skladu sa Zakonom o zatiti
prirode.
Od mineralnih sirovina u opini se tradicionalno bere sol u Ninu, a odnedavno se vadi
graevinski kamen u predjelu Pudarica sjeverno od naselja Vrsi. Gaenjem ciglane u
Ninu prestala je konano i eksploatacija gline u Grbama i Privlaci, ime su stvoreni
uvjeti za sanaciju tih naruenih predjela.
Ovakva gospodarska struktura nuno mora biti serivsirana odgovarajuom
gospodarskom i komunalnom infrastrukturom.
Racionalno koritenje svih ovih resursa usklaenih meusobno kao i s okolinom i
ambijentom u kojem se nalaze, temeljeni su postulati koncepcije prostornog ureenja i
garancija skladnog i odrivog razvoja u prostoru.
Velike i kvalitetne povrine rezervirane planom za razvoj razliitih gospodarskih
aktivnosti, opskrbljene odgovarajuom infrastrukturom, omoguuju prihvat svih
poslovnih inicijativa, pa je realno oekivati bogat i raznovrstan gospodarski razvoj u
neposrednoj budunosti. Uz kontinuiranu brigu za zatitu okoline, takav razvoj doprinjet
e porastu standarda i ope kvalitete ivljenja na ovom prostoru.

- 24 -
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje povrina
Na temelju analize cjelokupnog prostora Grada Nina, inventarizacije postojeeg stanja i

zateene zaposjednutosti pojedinih njegovih dijelova, procjene vrijednosti i podobnosti
slobodnih povrina upotrebe i koritenja, izbjegavanja moguih kolizija izmeu razliitih
korisnika prostora i nastojanja za uspostavom ravnotee i ravnomjernog optereenja
prostora, te ouvanja i unapreivanja prirodnih i stvorenih vrijednosti i zdrave okoline,
ovim Planom predloena je namjena, nain koritenja i osnovna organizacija prostora
Grada Nina.
Kostur te organizacije su postojea naselja i prometnice na koje se nadovezuju
planirana graevinska podruja za potrebe razvoja tih naselja. Nadalje su to
graevinska podruja postojeih gospodarskih subjekata i planirane nove zone za
razvoj gospodarstva. Sva ta postojea i novoplanirana graevinska podruja
meusobno su povezana funkcionalnom prometnom mreom a preko nje i s
regionalnom prometnicom vieg reda.
Vrlo bitan imbenik organizacije prostora ine poljoprivredne, umske i ostale negradive
povrine, more i morska obala, kako s aspekta gospodarstva tako i zbog ouvanja
ravnotee cijelog prostora.
Znaajna uloga u organizaciji prostora pripada gradu Ninu u uem smislu, kao
centralnom naselju cijelog prostora, i njegovoj bogatoj kulturno-povijesnoj batini, te
postojeim i potencijalnim turistikim resursima, poput Turistikog naselja Zaton i
budueg kompleksa zdravstvenog turizma. U tom kontekstu, grad Nin treba
maksimalno racionalno iskoristiti stambenu zonu Klanice za smjetaj brojnih javnih
objekata i sadraja koji e biti neophodni za ostvarenje i servisiranje sredinjih funkcija.
Planom su definirane osnovne namjene i koritenje prostora, a to su:
- graevinska podruja
- poljoprivredna zemljita osnovne namjene
- ostalo negradivo zemljite
Graevinska podruja, prema namjeni dijele se na:
- GP naselja za potrebe prvenstveno stambene izgradnja
- GP za razliite gospodarske, odnosno turistike djelatnosti
- GP sportsko-rekreacijske namjene
- GP posebne namjene
Graevinsko podruje naselja je prostorna zona sastavljena od izgraenog dijela i
planom utvrene povrine potrebne za razvoj i irenje naselja. Pritom graevinsko
podruje naselja ne mora nuno biti jedinstvena kontinuirana povrina, ve se na veu
povrinu, jezgru naselja mogu oslanjati i manje izdvojene cjeline, koje svoje glavne
zajednike funkcije ostvaruju u jezgri naselja. Unutar graevinskog podruja naselja,
osim stambene namjene mogue je graditi i druge pratee sadraje koji doprinose
ukupnom poboljanju kvalitete ivota u naselju. To su prvenstveno objekti drutvenog
standarda, javne zelene i sportsko-rekreacijske povrine, ali i manji gospodarski objekti
i sadraji uz uvjet da ne ometaju stanovanje i ne umanjuju opu kvalitetu ivota u
naselju.
Graevinska podruja gospodarske djelatnosti su ravnomjerno rasporeena uz sva

naselja, ali i dovoljno udaljena od njih da se mogu efikasno zatititi od mogueg tetnog
utjecaja na okolinu. Ona omoguuju prihvat svih poduzetnikih inicijativa uz obvezu
prethodne izrade DPU-a. Unutar ove namjene posebno se tretiraju turistike zone,

- 25 -
budui da se one prostorno interpoliraju sa stambenim zonama, odnosno neposredno s

njima granie.
Graevinska podruja sportsko-rekreacijske namjene su specifine zone unutar kojih je
najvei dio povrine rezerviran za ureenje sportsko-rekreativnih i zelenih povrina, a
mali dio za izgradnju graevinskih sportskih pomonih i prateih objekata u funkciji
osnovne namjene.
U graevinska podruja posebne namjene spadaju zone namijenjene izgradnji
specifinih infrastrukturnih objekata, prvenstveno namijenjenih obrani zemlje.
Poljoprivredno zemljite osnovne namjene, s ukupno 3.000 ha povrine vrlo je vaan
gospodarski resurs na podruju Grada Nina koje je trenutno najveim dijelom
neobraeno. Planom nije dozvoljena njegova prenamjena, ve ponovno aktiviranje i
povratak u izvornu namjenu.
U ostalo negradivo zemljite ubrajaju se sve kategorije umskog zemljita i prostor
autohtonog pejzaa s panjacima i goletima, koji zajedno s poljoprivrednim zemljitem
imaju vanu ulogu zatite prostora i prirodne ravnotee, kao i u formiranju ope
ambijentalne i krajobrazne slike cijelog prostora.

- 26 -
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina (Naselja i izgraene

strukture van naselja; poljoprivredne, umske, vodne te povrine posebne
namjene i ostale povrine)
Tablica 3
Red. Naziv grada Oznaka Ukupno ha % od povrine st/ha ha/st*
broj upanije
1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA
ZA NAMJENU POVRINA
1.1. Graevinska podrja ukupno GP 1002,00 0,27 6 0,16

izgraeni dio GP ukupno 487,50 0,13 12 0,08
- obalno
- otono
- kontinentalno-granino 239,00 0,06 25 0,04
- ostalo 43,00 0,01 140 0,00
/
206,00 0,05 29 0,03
1.2. Izgraene strukture van graevinskog I 214,00 0,05 28 0,03
podruja ukupno E 68,00 0,01 89 0,01
H 2,00 3027
K /
T 478,00 0,13 12 0,07
R 163,00 0,04 37 0,02
1.3. Poljoprivredne povrine ukupno P
- obradive P1
P2 2655,00 0,72 2,3 0,43
P3 403,00 0,11 15 0,06
1.4. umske povrine ukupno
- gospodarske 1
- zatitne 2 638,00 0,17 9,5 0,10
- posebne namjene 3
1.5. Ostale poljoprivredne i umske povrine P 2570,31 0,70 2,3 0,42

ukupno
702,00 0,2 8,6 0,11
2861,00 0,78 2,1 0,47
1.6. Vodne povrine ukupno V
- vodotoci
- jezera
- akumulacije
- retencije 75,00 0,02 80 0,01
- ribnjaci
1.7. Ostale povrine ukupno N 150,00 0,04 40 0,02
IS
G 11,00 0,003 550 0,00
Grad ukupno
9130,00 2,5 0,66 1,50
3.3. Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti
Prirodne vrijednosti i gospodarski resursi nisu u skladu s aktualnim stanjem

gospodarskog razvoja.
Sektor primarnih djelatnosti

U poljoprivrednoj proizvodnji uoljiv je trend smanjenja obraenih povrina, kao i pad
zaposlenih u toj djelatnosti. Individualne posjede, ekstenzivnu poljoprivredu,
nepostojanje suvremenih agrotehnikih mjera i mehanizacije, proizvodnju za vlastite
potrebe, treba zamijeniti udruivanjem poljoprivrednika u intenzivnoj, komercijalnoj

- 27 -
proizvodnji pod strunim vodstvom, primjenom suvremenih agrotehnikih mjera i

mehanizacija. Posebnu panju treba posvetiti oivljavanju poljodjelskog programa
vezanog za Rainovac.
Problem vonjaka, vinograda i maslinika vezan za buru i posolicu rijeio bi se sadnjom
vjetrozatitnih pojaseva. Na taj nain bi se uzgoj ovih kultura omoguio u veoj koliini,
a trite bi se osiguralo na ve naveden nain za poljoprivrednu proizvodnju. Vinogradi
bi bili osnova razvoju malog i srednjeg podrumarstva u ijoj proizvodnji bi dominirale
visokokvalitetne sorte vina.
U povrarskoj proizvodnji problem nedostatka vode treba rijeiti osuvremenjavanjem na
prethodno naveden nain, kako bi i druge potencijalno vrijedne povrine mogle
podnijeti trokove navodnjavanja.
Iako postoje uvjeti za intenzivnu stoarsku proizvodnju, i ona je na nivou individualne
proizvodnje za vlastite potrebe. Veliki potencijal predstavlja podruje k. o. Poljica i
Rainovac.
Solanu treba sauvati kao tradiciju i atrakciju ali i unaprijediti proizvodnju kao sastavni
dio ponude u sklopu ljeilinog centra za kupke.
Eksploatacija graevinskog kamena

Na podruju naselja Vrsi, osim eksploatacije graevinskog kamena, postoji trgovina i
proizvodnja zasnovana na bazi navedene sirovine. Svaka djelatnost na navedenoj
osnovi mora biti po najviim standardima zatite okolia to znai da se u skladu sa
zakonom mora pratiti stanje i potovati sve zadane norme koje se odnose na utjecaje
na okoli.
Turizam
Podruje grada Nina je izuzetan turistiki potencijal iju respektabilnu osnovu treba
proiriti kvalitenim smjetajnim kapacitetima i dodatnim sadrajima.
U tu svrhu treba koristiti resurse ljekovitog blata, vrhunska lovita, obalu privlanu
nautiarima i roniocima, pogodnosti za biciklistiki i jahaki sport, i konano
predispozicije za ureenje golf igralita.
Ljeilini centar na bazi ninskog blata trebao bi proiriti oblike zdravstvene zatite, na
nain da se uz postojeu primarnu medicinsku zatitu uspostave i specijalizirane
ambulante.
Za produetak sezone potrebno je grijanje turistikih objekata koritenjem ekoloki
prihvatljivih izvora energije, te izgradnja zatvorenih kupalinih sadraja koji takoer
mogu koristiti energetske potencijale, prvenstveno sunca a potom i vjetra.
Drutvene djelatnosti
Drutvene djelatnosti predstavljaju nadgradnju koja proizlazi iz gospodarske
razvijenosti, adekvatne koncentarcije i obrazovne i dobne strukture stanovnitva.
S tim u vezi potrebno je planirati proirenje kapaciteta djejeg vrtia i osnovne kole u
kvantitativnom i kvalitativnom smislu.
Gospodarski razvoj omoguio bi intenziviranje kulturnih aktivnosti, pri emu treba uzeti
u obzir da grad Nin posjeduje prikladna ambijentalna mjesta za razliita scenska
dogaanja.
3.4. Uvjeti koritenja ureenja i zatite prostora

Podruje Grada Nina po svojim topografskim, pedolokim, krajobraznim i drugim
prirodnim osobitostima znatno se razlikuje od veine drugih obalnih podruja u upaniji

- 28 -
i na cijelom Jadranu, znaajno obogaujui njihovu raznolikost. To se prvenstveno

oituje u izrazitoj uravnjenosti prostora, velikim i kvalitetnim poljoprivrednim povrinama,
plitkoj obali i obilju velikih pjeanih plaa. Stoga takva krajobrazna i prirodna obiljeja
treba adekvatno valorizirati, zatititi i trajno unapreivati.
Od podruja koja posjeduju izrazite krajobrazne vrijednosti istiu se:
- cijela ninska laguna (ninsko blato, Porat, otok i solana)
- kompleks poljoprivrednog zemljita izmeu Zatona i Nina s obje strane kolne
prometnice i podruje Rainovca
- Zaton s pripadajuom obalom (laguna, klif)
- Bokanjako blato
- uvala Jasenovo i otoi Zeevo
U ovu kategoriju moe se uvrstiti i cijela morska obala s pripadajuim pojasom obalnog
mora koje posebno treba tititi od svih oblika devastacije (divlja izgradnja) i
nekontroliranog unoenja otpadnih tvari u more.
Na odgovarajui nain potrebno je tititi sve ostale negradive umske i poljoprivredne
povrine, jer su one garancija stabilnosti cijelog eko-sustava i zdrave okoline na
podruju Grada Nina.
3.4.1. Iskaz povrina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruja i prostorne

cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne
cjeline
Tablica 3:
2.0. ZATIENE CJELINE % od povrine
Oznaka Ukupno ha upanije st/ha ha/st
2.1. Zatiena prirodna batina ukupno
- zatieni dijelovi prirode
ZK 356,71 0,09 17 0,06
LJB 30,52 0,00 198,4 0,00
2.2. Zatiena graditeljska batina
- arheoloka podruja 17,67 0,00 342,67 0,00
- povijesne graditeljske cjeline 17,67 0,00 342,67 0,00
Grad ukupno
422,57 0,11 14,33 0,07
3.0. KORITENJE RESURSA
3.1. More i morska obala obalno podruje ha, km

otono ha, km
3.2. Energija proizvodnja MW ne iskazuje se

potronja MWh
3
3.3. Voda vodozahvat u 1000 m ne iskazuje se
3
potronja u 1000 m
3.4. Mineralne sirovine jedinica mjere za ne iskazuje se

sirovinu
Grad ukupno
422,57 0,11 14,33 0,07

- 29 -
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav
Cestovni promet
Postojea cestovna mrea na podruju Grada Nina ne zadovoljava. Glavna prometnica

u ovom podruju, dravna cesta D306 Vir-Nin-Zadar (D8) prolazi kroz naselja Koino,
Zaton, Nin, i na tim dionicama poprima karakter lokalne ceste, stvarajui velike
probleme mjesnom stanovnitvu i tranzitnim vozilima. Stog se planira izgradnja
obilaznice Nina i Privlake po novoj trasi junije od Nina, rubom graevinskog podruja, i
sjevernije od Privlake, trasom postojeeg poljskog puta koji od Sabunika vodi do mosta
za Vir. Od vora Nin, prema sjeverozapadu odvaja se drugi krak ove obilaznice koja
prolazi trasom postojeeg puta izmeu Grba i vikend naselja Zukve i vezuje na
upanijsku cestu 6004 do naselja Vrsi. Ujedno je ona i obilaznica te upanijske ceste
kroz naselje Grbe.
Za planiranu obilaznicu treba osigurati odgovarajui zatitni pojas, a zabranjuju se
direktni prikljuci s parcela.
Ostale prometnice u ovom prostoru su
- upanijske ceste:
6004 - Nin (D306)-Vrsi-6007 planirana novim koridorom, tj obilazi naselje Vrsi i
vezuje se na lokalnu cestu L63024, te prije naselja Poljica dijagonalno se vraa na
upanijsku cestu 6004
6007 Raanac-Zadar (D407)
6010 TN Zaton (D306)
6011 Nin (6004)-Murvica-Zemunik D (D502)
6013 Poljica-6007
- lokalne ceste postojee

L63022 Gospa od Zeeva-Vrsi (6004)
L63023 Mulo-6004
L63024 Vrsi (6004)-Poljica (6013)
L63048 Zaton-D306
L63049 Ninski Stanovi (6011)-Koino-L63051
L63056 Duevia mlin (6007)-Visoane (6014)
- lokalne ceste planirane

Zaton-Bokanjac
obilaznica Ninski Stanovi
Nerazvrstana cestovna mrea odreena je do novoplaniranih proizvodnih zona, a

ostale e se odrediti planovima nieg reda.
Na postojeoj cestovnoj mrei potrebno je izvriti korekcije nepovoljnih elemenata
trase, tj. prilagodba tehnikih elemenata datom rangu ceste.
Pomorski promet
Luke na podruju Grada Nina predstavljaju luke posebne namjene nautike luke tipa
privezita za prihvat nautikih plovila i plovila lokalnog stanovnitva.

- 30 -
Luka posebne namjene uz podruje eksploatacije kamena, planirana je nakon

zavretka eksploatacije za luku nautikog turizma.
Sve morske luke, privezita i drugi zahvati na ureenju obale grade se i ureuju na
temelju DPU-ova koji ujedno ine i osnovu za koncesije.
Luke posebne namjene uz turistike zone rjeavaju se u sklopu cjelovitih zahvata.
Telekomunikacijski promet
Na kartografskom prilogu br. 2 prikazani su postojei i planirani lokalni komutacijski

centri, magistralni i lokalni telekomunikacijski kabeli, radio-relejni i temeljni mobitel
stanice i jedan radio-relejni koridor.
Na ovom podruju u funkciji su etiri lokalne komutacije: u Ninu, Vrsima, Poljica Brigu i
Ninskim Stanovima. Te komutacije su razliitim transmisijkim pravcima povezani na
nadreeni komutacijski centar upanijske razine u Zadru. Postojee lokalne komutacije
e se po potrebi proiriti.
Ovim podrujem, uz cestu Zadar-Nin, te dalje od Nina prema Privlaci prolazi magistralni
podzemni pravac, kojim su poloeni magistralni svjetlovodni kabel Jadranko, lokalni
(tijekom rata magistralni) koaksijalni kabel i simetrini kabel Neptun koji se sada koristi
iskljuivo za lokalne potrebe. Magistralni svjetlovodni kabel Jadranko je od najvee
vanosti jer povezuje sve nae upanije koje su na moru, a ujedno se brojnim
ograncima koristi i za lokalna povezivanja. Ovaj kabel je uveden i u Nin, gdje je
napravljena koncentracija prijenosa do Zadra, za sve lokalne komutacije na ovom
podruju (osim Poljica-Brig) i na podruju opine Vir.
Lokalna komutacija u Poljica-Brigu je na nadreeni komutacijski centar u Zadru
povezana radio.relejnom vezom preko Sv. Mihovila na Ugljanu. Lokalne komutacije u
Vrsima i Ninskim Stanovima su do Nina povezane simetrinim podzemnim kabelima.
Lokalna komutacija u Poljica-Brigu e se u dogledno vrijeme na Zadar povezati
svjetlovodnim kabelom preko Brieva i Murvice.
U Ninu je izgraena temeljna mobitel stanica, a u tijeku su pripreme za graenje takve
stanice i u Poljica-Brigu, ime e ovo podruje Nin biti pokriveno sustavima mobilnih
komunikacija.
Sva naselja na ovom podruju (s izuzeem Poljica) imaju izgraene mjesne TK mree.
Starije mree su jednim dijelom izgraene zrano, a novoplanirane je potrebno graditi
podzemno. U planu je graenje mjesne TK mree u Poljicima, a za postojee mree
planirana su proirenja.
Na podruju Grada Nina potansku slubu vri Hrvatska pota - Centar pota Zadar s
dvije jedinice potanske mree:
- potanski ured Nin, 23232 i
- potanski ured Vrsi, 23235, a
predvia se izgradnja jo jedne sezonske jedinice potanske mree (potanskog ureda)
u turistikom naselju Zaton.

- 31 -
3.5.2. Energetski sustav
Elektroopskrba
Na podruju Grada Nina izgraena je TS 110/35/10(20) kV NIN s pripadajuim

raspletom 110 i 35 kV dalekovoda.
Uz postojei 110 kV dalekovod planira se novi 400 kV preme planiranoj termoelektrani
na otoku Pagu.
TS 110/35-110/10(20) kV NIN sadri tri transformacije i to:
- transformator 110/35 kV snage 40 MVA
- transformator 110/310(20) kV snage 20 MVA
- transformator 35/10(20) kV snage 8 MVA
Na TS NIN su prikljueni slijedei 110 kV dalekovodi:
- DV 110 kV NIN-OBROVAC s vodiima 240/40 A1/+95/55 A1MG/
- DV 110 kV NIN-ZADAR s vodiima 240/40 A1/+95/55 A1 MG/
- DV 110 kV NIN-PAG s vodiima 24040 A1/+95/55 A1MG/
Na TS NIN su prikljueni i slijedei 35 kV dalekovodi:
- DV 35 kV NIN.RS KOINO s vodiima 95 A1/ + 35
- DV 35 kV NIN-PAG sa vodiima 120 A1/ + 35
Dalekovod 35 kV NIN-PAG u skoroj budunosti po putanju u pogon nove TS
110/10(20) kV PAG gubi funkciju napajanja Paga s naponom 35 kV i koristit e se na
naponskom nivou 10(20) kV.
Postojei elektroopskrbni objekti vienaponskog nivoa (20, 35 i 110 kV) zadovoljavaju
potrebe za plansko razdoblje.
Potencijalni i lokalni izvori energije
Obnovljivi energetski izvori koje prema nacionalnim energetskim programima treba

primijeniti u budunosti su voda, sunce i vjetar. Ovi prirodni izvori energije mogu u
velikoj mjeri doprinijeti smanjenju koritenja tradicionalnih izvora, a rijeit e se
studijama i strunim podlogama, kojima e se pokazati racionalno i svrhovito koritenje
prostora te zatita istog.
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
Vodoopskrba
Podruje Grada Nina danas se opskrbljuje vodom uglavnom putem crpne postaje
Boljkovac.
Jedino Poljica nisu spojena na vodoopskrbni sustav, ve koriste oblinje bunare. Kako
Boljkovac dugotrajnije zaslanjuje i u zimskom i u ljetnom razdoblju, njegovo e znaenje
u budunosti opadati. Voda iz Boljkovca mijea se u vodospremi Straa s vodom iz
Jezerca (ili Golubinke). Prosjena potronja, ukljuujui i Petrane, iznosi blizu 100 l/s,
a u sezoni dosee i do 150 l/s pri emu se osjea nestaica uzrokovana porastom
turistikih kapaciteta i velikim gubicima u sustavu, to je bilo potencirano s jedne strane
dugotrajnijim predratnim sunim razdobljem, a s druge strane neadekvatnim
odravanjem veeg dijela sustava tijekom domovinskog rata. Izgradnjom spojnog
cjevovoda od vodospreme Pudarica do vodosprema Zadar 1 i Zadar 2 1995.
godine, omogueno je njihovo punjenje vodom iz Zrmanje pa koritenje Jezerca za

- 32 -
Zadar vie nije nuno, ali racionalno gospodarenje vodoopskrbnim sustavom zahtijeva
upravo takvo koritenje veim dijelom godine.
Promatrajui opskrbljenost stanovnitva, mogli bismo kazati da je grad Nin dobro
opskrbljen, to na podruju cjeline vodoopskrbnog sustava vrijedi samo za grad Zadar,
gdje vodu nemaju udaljeni otoci i Bibinje. Meutim, bez razvitka vodoopskrbnog
sustava i otklanjanja poremeaja u distribuciji vode, ne moe se zamisliti razvitak
turizma koji je od vitalnog znaenja.
Vodoopskrbni sustav na podruju Grada Nina ine slijedei objekti :
- crpna postaja Boljkovac instaliranog kapaciteta 150 l/s
- tlani cjevovod Boljkovac - Straa (azbestcementni, profila 300 mm, duljine 670 m)
- vodosprema Straa zapremine 600 m3,
- crpna postaja Jezerce instaliranog kapaciteta oko 400 l/s
- tlani cjevovod Jezerce - Straa (azbestcemantni, profila 200 mm, duljine 5100 m)
- glavni gravitacijski granasti sustav iz vodospreme Straa (azbestcementni, profili
350, 300, 250 i 200 mm) iz kojeg se opskrbljuju na jednu stranu Nin i Privlaka, a na
drugu Zaton i Petrane)
- sjeverni gravitacijski podsustav od vodospreme Straa u pravcu Grbe-Zukve-Mulo-
Vrsi od azbestcementnih cijevi profila 250, 200 i 150 mm, s hidropostajom u Vrsima,
- jugoistoni gravitacijski sustav Ninski Stanovi-erava-Poljaci od lijevanoeljeznih i
polietilenskih cijevi profila 200, 125 i 100 mm duljine 7,4 km
- vodovodne mree naselja izgraene od cijevi raznih profila (40-150 mm) i svih vrsta
materijala meu kojima prevladavaju noviji, to ne znai i bolji materijali (PVC i PE)
Crpna postaja Golubinka kapaciteta 300 l/s i vie u funkciji je vodoopskrbe Grada
Nina samo izuzetno, kad zamjenjuje Jezerce.
U odnosu na funkcioniranje:
- crpna postaja Boljkovac ne zadovoljava u pogledu kakvoe vode
- crpne postaje Jezerce i Golubinka trebale bi se vie koristiti
- tlani cjevovod Jezerce - Straa nema dovoljnu propusnu mo
- vodosprema Straa je malog volumena to poveava pogonske trokove
Za gravitacijske sustave openito vrijedi da su na granici potpunog iskoritenja. Zbog
male visinske razlike u odnosu na vodospremu i poveanih gubitaka, u najgorem su
poloaju Vrsi koji povremeno ostaju bez vode, a trajno lo tlak i povremenu bezvodicu
imaju erava i Poljaci.
Vodoopskrba ovog podruja rijeena je kao dio cjeline zadarskog sustava
vodoopskrbe, a to se iskazuje Idejnim rjeenjem vodoopskrbe podruja zapadno od
Zadra, izraene od strane Hidroprojekt-ING (891/99), kojim se:
- nalae detaljno snimanje postojeeg stanja, kontrola gubitaka koji su na tom
podruju znatni
- predvia izgradnja cjevovoda 500 mm od Petrana preko Nina, c.s. Vir i 400
mm do VS Vir te ukljuivanje Vira u vodoopskrbni sustav to e oboriti
piezometarsko stanje te e biti potrebno rekonstruirati vodove oko VS Zadar 1 i 2.
- predvia izgradnja novog cjevovoda VS Straa-erava-Poljaci, do spoja na
cjevovod Golubinka-Jezerce, duljine 2300 m, te rekonstrukcija cjevovoda od VS
Straa prema Ninu duljine 3400 m te proirenje VS Petrane i Vir.
Smanjenjem gubitaka stvaraju se preduvjeti za postupno naputanje izvorita
Boljkovac, a to zahtjeva poboljanje veze VS Straa s ostalim crpilitima, tj. s
temeljnim vodoopskrbnim prstenom koji se prvo formira postojeim cjevovodom.
Daljnjom razradom potrebno je rijeiti probleme s vodovodnim mreama te rjeenjima
podizanja tlaka u naseljima gdje se evidentira potreba.

- 33 -
Planirana srednja dnevna potronja te maksimalna satna potronja je:
Tablica 15:Planirana srednja dnevna i maksimalna satna potronja

Naselje Srednaj dnevna maksimalna satna potronja
potornja
Nin 25,92 49,98
Ninski Stanovi 3,36 6,47
erava 1,37 2,63
Poljaci 0,94 1,81
Vrsi 21,08 40,65
Zaton 47,00 90,62
Ukoliko e potreba za vodoopskrbnim koliinama biti vea mora se analizirati druge

vodoopskrbne mogunosti.
Poljica e se spojiti na tlano-gravitacijski cjevovod od crpne postaje Oko do
vodospreme kripaa. Ovaj cjevovod je namijenjen i za vodoopskrbu Krneze,
Ljubakih Stanova i Ljupa koji su u sastavu raanake opine te Draevca Ninskog u
opini Polinik. Oko je zbog svog visokog poloaja najekonominiji izvor na ovim
prostorima. U vrijeme opadanja izdanosti Oka vodosprema kripaa punit e se i
mimo crpne postaje putem ve izgraenog cjevovoda od crpne postaje do regionalnog
vodovoda. Crpna postaja je ve izgraena te ju treba to prije pustiti u pogon da ne
stoji neiskoritena jer se u smjeru regionalnog vodovoda ne moe koristiti zbog visokog
protutlaka Zato treba odmah graditi spomenuti tlano-gravitacijski cjevovod.
Iako podsustav Oko - kripaa povezuje mjesta vie opina njemu se u ovom planu
ne daje znaenje koje imaju obalni pravac i pravac preko lokacije Straa. To je
uvjetovano veliinom budue potronje koja je na neki nain predodreena postojeim
stanjem odnosno veliinom naselja.
Koritenje voda
Postojee stanje vodoopskrbnog sustava onemoguuje razvitak podruja openito. Ako
izuzmemo Poljica koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, posebno se izdvaja
nemogunost ostvarenja turistike ponude na podruju Jasenova kao i razvitak
podruja Vrsi. Gradnjom planiranih objekata, ogranienja se ukidaju te rastu
mogunosti razvitka u svakom pogledu. Ipak treba imati u vidu da je ovaj dio sjeverne
Dalmacije relativno siromaan vodom to je naroito izraeno u sezoni te da je nuno
racionalno troenje vode. Upravo zato se ne smiju planirati vrste industrije ili
gospodarski objekti koji zahtijevaju vee koliine vode, a koritenje podzemne vode za
poljoprivredu se mora zadrati u sadanjim okvirima. U oblasti turizma mora se provesti
dublja analiza investiranja. Golf tereni trebali bi koristiti islkljuivo povrinsku vodu, a u
tu svrhu nuno bi bilo realizirati ranije planiranu akumulaciju na Miljai jaruzi.
Podruje Grada Nina je sabiralite oko polovine podzemnih voda ravnokotarskog
poluotoka. Tu se nalaze znaajni izvori: Golubinka s nekoliko malih okolnih izvora na
zapadnoj obali Ljubakog zaliva, bunar (nekad estavela) Jezerce u Bokanjakom blatu i
bunar Boljkovac u donjem toku Miljai jaruge koji su uvedeni u vodoopskrbni sustav
zadarskog podruja te nekoliko manjih bunara i izvora koji ljeti presuuju od kojih samo
neke koristi oblinje seosko stanovnitvo za svoje potrebe i za stoku. No za
vodoopskrbu su interesantni i izvori izvan granica, od kojih e se ve u blioj budunosti
koristiti oblinji bunari na jugozapadnom rubu Bokanjakog blata i Zrmanja.
Zatitu vodocrpilita treba provoditi temeljem Odluke o odreivanju zona sanitarne
zatite izvora vode za pie, koja obuhvaaju crpilita Bunari 4 i 5, Jezerce, Oko,
Golubinka i Boljkovac (Sl. glasnik 6/98, upanijske skuptine Zadar).

- 34 -
Ureenje vodotoka i voda
Podrujem Grada Nina prolazi lokalni vodotok Miljai jaruga koji se sastoji od veeg
broja pritoka. Kategorizacija nije izvrena, prijdlog je da bude uvrten u I. kategoriju, jer
je to vodotok u krkom podruju.
Za slivno podruje bokanjako-poliniko, kojem pripada vei dio ovog podruja
nainjen je vei broj vodo-istranih radova, kao i vei broj graevina s razliitom
funkcijom. Za zatitu od poplavljivanja Bokanjakog polja izgraen je odvodni tunel, koji
odvodi viak vode u lokalni vodotok Miljai jarugu. Na zapadnom rubu Bokanjakog
blata izvedena je injekcijska zavjesa koja ima funkciju usporavanja pranjenja
podzemlja i podizanja nivoa podzemnih voda te omoguuje koritenje veih koliina
vode iz svih kaptanih objekata u podruju Bokanjakog blata i sprijeava upliv mora i
povremeno zaslanjenje voda na Jezercu.
Uz vodotok Miljai jarugu takoer su izvedene graevine za zatitu od poplavljivanja.
Melioracijska odvodnja
Od melioracijske odvonje postoji izgraena osnovna i detaljna kanalska mrea u
predjelu Bokanjakog blata, te djelomino izgraena kanalska mrea za polje
Rainovac. Postojee kanale treba redovito odravati i istititi te po potrebi planirati i
nove.
Odvodnja otpadnih voda
Na podruju Grada Nina ne postoji organizirani zajedniki sustav odvodnje otpadnih

voda. Dapae, jo uvijek nije izraeno jedinstveno, tehniki i sanitarno ispravno
rjeenje u svezi sakupljanja, proiavanja i dispozicije otpadnih voda za cijelo podruje
ovog dijela Zadarske upanije.
Kako se more smatralo recipijentom koji ima relativno veliku mo samoproiavanja
odvodnja otpadnih voda rjeavana je neplanski i prema trenutnim potrebama itelja i
gospodarstva pojedinih naselja, odnosno pojedinih dijelova naselja.
Otpadne vode najveim dijelm sakupljaju se u individualnim septikim jamama, koje su
uglavnom vodopropusnog dna, pa se otpadne tvari bez ikakvog prethodnog
proiavanja direktno procjeuju u podzemlje i more.
Izgraenost kanalizacijske mree na ovom podruju Zadarske upanije je neznatna.
Postojea kanalizacijska mrea sastoji se od manjih zasebnih kolektora kojima se
otpadne vode isputaju direktno u obalno more, ime su ostvarena samo lokalna
privremena rjeenja.
U turistikim naseljima i objektima odvodnja otpadnih voda rjeavana je internim
sustavima odvodnje, uglavnom s centralnom septikom jamom ili talonicom, te
eventualno s podmorskim ispustom koji je poloen u podruju obalnog mora s malim
dubinama, ime nisu zadovoljeni ni naminimalniji uvjeti u svezi zahtjevane zatite mora.
Izuzetak je Turistiko naselje Zaton koje ima vlastiti interni sustav odvodnje s dugim
podmorskim ispustom. Meutim, zbog veliine ovog turistikog kompleksa i
neadekvatne duine podmorskog ispusta koji je poloen u plitkom moru ve due
vremena javlja se potreba za primjenom vieg stupnja ienja otpadnih voda ovog
turistikog naselja.
Oborinske krovne vode i vode s prometnih povrina direktno se procjeuju u tlo. U
naseljima du obalnog pojasa oborinske vode slijevaju se najkraim putem direktno u
more.

- 35 -
Podruje Grada Nina vrlo je pogodno za razvoj turistike privrede, specifine

mediteranske poljoprivrede i gospodarstva vezanog uz morsku obalu to e biti osnovni
nosioci razvoja ovog dijela Zadarske upanije.
Planirani i eljeni razvoj ovog prostora moe se oekivati jedino uz istovremeni razvoj
pratee infrastrukture, izgradnja koje e morati pratiti ostalu gospodarsku izgradnju.
Kvalitetno rjeenje otpadnih voda nezaobilazni je dio sveukupne infrastrukture i od
vitalnog je znaenja za zdravlje ljudi i ouvanje okolia.
Obalno more koje je dio opeg krajolika prijemnik je svih otpadnih voda koje nastaju u
kuanstvu, turizmu, industriji i poljoprivredi.
Podruje Grada Nina najveim dijelom okrueno je morskim avatorijem koje spada u II
kategoriju to znai da se more moe koristiti za kupanje, rekreaciju i sportove na vodi.
Ouvanje prirodne kakvoe priobalja i zatita od zagaivanja osnovni su preduvjeti
razvoja turizma, jer se samo tako moe osigurati potpuni ugoaj istog i zdravog mora
za kupanje i rekreaciju ime se moe izravno konkurirati na sve zahtjevnijem turistikom
tritu.
Za cjelokupno podruje Grada Nina koje karakterizira uglavnom individualno stambena
izgradnja, predlae se razdijelni sustav odvodnje. Sve fekalne otpadne vode sakupljaju
se na tehniki ispravan nain i dovode do jednog zajednikog mjesta, gdje se
proiavaju do odgovarajueg stupnja i zatim disponiraju u more. Ovakvim rjeenjem
obalno more ovog podruja zadrat e se u kvalitetnoj skupini kojoj pripada i koju
utvruje namjena istog, a priobalno podruje sauvat e se od neplanske izgradnje.
Obzirom na programske smjernice razvoja podruja Grada Nina moe se raunati sa

sljedeim kategorijama korisnika karakteristinim za definiranje ukupnih koliina
otpadne vode i stupnja zagaenosti: stalni itelji, itelji nastanjeni u kuama za odmor,
turisti smjeteni u hotelima i apartmanskim naseljima, turisti smjeteni u kampovima,
turisti smjeteni u privatnom smjetaju.
Sezonsko-turistiki karakter cijelog podruja Grada Nina uvjetuje znatne varijacije
potronje vode, kako u tijeku godine, tako i u tijeku dana, to trai paljivo
dimenzioniranje sustava odvodnje i svih njegovih dijelova, a naroito ureaja za
prioiavanje na mjerodavne protoke.
U cilju maksimalne zatite obalnog mora ovog dijela Zadarske upanije, a uzimajui u
obzir intenzivnu izgradnju i planirni gospodarski razvoj za cjelokupno podruje Grada
Nina predlae se izgradnja jednog sustava odvodnje, jer je to ekonominije od vie
manjih pojedinanih sustava, lake se u eksploataciji kontrolira i odrava, a graevinski
i pogonski trokovi daleko su manji. Odabrani sustav odvodnje mora omoguiti i etapnu
izgradnju odvodnje svakog pojedinog podruja koji se uklapa u konano jedinstveno
rjeenje.
Fekalne otpadne vode sakupljaju se prema pripadajuim slivovima obalnim kolektorima,
koji se od viih kota sputaju prema moru sakupljajui otpadne vode usputnih
potroaa, do najblie crpne postaje.
Iz crpne postaje otpadne vode prepumpavaju se u prekidno okno najblieg vie
poloenog gravitacijskog kolektora.
Opisani segment sustava odvodnje ponavlja se onoliko puta koliko to zahtjevaju
konfiguracija terena i raspored potroaa, i tako sve do ureaja za proiavanje.
Postavljanje kanalske mree diktiraju: terenski uvjeti, odnosi prema recipijentu i crpnim
postajama za otpadne vode, namjena i vrsta urbaniziranih povrina, lokacije prometnica
i lokacija ureaja s pripadajuim podmorskim ispustom.

- 36 -
Kako je rije o sustavu odvodnje s dugim kolektorima i s velikim brojem popratnih

graevina mora se obvezatno omoguiti njegova etapna realizacija, shodno razvoju
naselja i financijskim mogunostima investitora, kao i mogunost nadogradnje pojedinih
faza proiavanja.
Industrijski pogoni ovog podruja moraju svoje otpadne tehnoloke vode obvezatno
proistiti prije isputanja u planirani sustav odvodnje, kako bi iste dobile karakteristike
kunih otpadnih voda.
Da se izbjegne pojava termokline u ljetnom periodu, kada su koliine otpadnih voda na
ovom podruju najvee, moraju se otpadne vode isputati u slojeve ispod termike
barijere na dubini veoj od 30 m. Kako su Ninski zaljev i Ljubaki zaljev zatvoreni
morski akvatoriji s malim dubinama nisu pogodni za prijam otpadnih voda.
Stoga lokacija podmorskog ispusta moe biti postojei podmorski ispust Turistikog
naselja Zaton, ali uz prethodno obvezatno produenje istog do maksimalne dubine
mora na tom podruju.
Lokacija podmorskog ispusta, te koncentracija postojeih i planiranih prostornih
sadraja uvjetovali su i donoenje prijedloga o izboru mogue lokacije za budui
zajedniki ureaj za proiavanje otpadnih voda na lokaciji Grgur na koti od cca 30,0
m.n.m.
Predloena lokacija ureaja dovoljno je udaljena od turistikih zona i planiranih zona
irenja naselja, a nalazi se u zoni poljoprivrednih povrina.
Time su zadovoljeni vaei standardi o potrebnim zonama sanitarne zatite oko
ureaja, prostorno-planerski zahtjev o izboru to izoliranijeg podruja, te zahtjev da
ureaj bude lociran to blie podmorskom ispustu kako bi kopneni ispust bio to krai, a
da se istovremeno omogui gravitacijsko otjecanje proienih otpadnih voda u morski
recipijent.
Obzirom na planirani broj stanovnika, turista i industrije rauna se da e budui ureaj
za proiavanje otpadnih voda imati vrno optereenje od 30.000 ES.
Stupanj proiavanja odredit e se obzirom na koliinu i sastav otpadnih voda,
karakteristike i prijemnu mo morskog recipijenta na lokaciji ispusta euflenta u more i
injenicom da e ureaj imati maksimalno optereenje kroz ljetnu turistiku sezonu.
Za konano tehnoloko rjeenje ureaja predlae se mehaniko-bioloki tretman s
efektom proiavanja do 95%, a iz razloga to je morski akvatorij potrebno to vie
zatititi, kako zbog odravanja zdrave i nezagaene okoline, tako i kao izvor
materijalnih prihoda koristei ga za turizam, rekreaciju i sportove na vodi.
U prvoj etapi izgradnje ureaja moe se primijeniti samo mehaniki stupanj
proiavanja i dugi podmorski ispust.
Istovremeno se mora osigurati dovoljan prostor za dogradnju i proirenje ureaja u
drugoj etapi, a po potrebi i za dogradnju ureaja treeg stupnja proiavanja.
Kako proiavanje otpadnih voda postaje sve rafiniranije i obavlja se tako da se vie
ne dobiva otpadni proizvod, ve vrijedna sirovina kojom se mogu rjeavati problemi
sua i prihranjivanja podzemne vode, za naselja: Vrsi, Ninski Stanovi, Poljica, Poljake i
eravu, koja su periferno poloena u odnosu na planirani centralni ureaj za
proiavanje, treba razmotriti i varijantne mogunosti odvodnje otpadnih voda
izgradnjom zasebnih sustava odvodnje koji e koristiti gotove tipske ureaje za bioloko
proiavanje otpadnih voda. Tako proiene otpadne vode mogu se koristiti u
poljoprivredi za navodnjavanje, odnosno isputati u tlo preko filtarskih polja, to
zahtjeva prethodnu paljivu analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava
glede investicijskih trokova i trokova odravanja. Poeljno je da gotovi tipski ureaji
za bioloko proiavanje otpadnih voda budu to jednostavniji za izvedbu i odravanje
sa to povoljnijim tehnikim, ekolokim i ekonomskim pokazateljima.

- 37 -
Oborinske krovne vode i vode s prometnih povrina mogu se isputati u zelene

povrine, ili najkraim putem odvesti direktno u more. Ove vode moraju prethodno proi
kroz odgovarajue pjeskolove i mastolove kako bi se izbjegle opasnosti glede
degradacije kvalitete priobalnog mora.
Ovakvom dispozicijom oborinskih voda izbjegava se potreba graenja dugih kolektora
oborinskih voda.
Da se ne bi stvarali stihijski vodni tokovi na prometnim povrinama sakupljanje
oborinskih voda mora se rjeavati rigolima, otvorenim ili zatvorenim kanalima.
Oborinski kanali moraju se ispravno projektirati i paljivo izvesti kako ne bi dolazilo do
stvaranja taloga na dnu kanala za vrijeme dugih sunih perioda.
Na parkiralinim i drugim povrinama, gdje moe doi do zagaenja naftom i njenim
derivatima, moraju se izgraditi odgovarajui separatori prije prikljuka oborinskih voda s
ovih povrina na oborinske kolektore.
Ovaj prijedlog rjeenja sakupljanja, proiavanja i dispozicije otpadnih voda s
cjelokupnog podruja Grada Nina daje samo okvirno rjeenje sustava odvodnje s
najopenitijim procjenama i ocjenama. Stoga se mora promatrati samo kao eventualna
polazna podloga za daljnje projektiranje sustava odvodnje ovog podruja.
Za potvrdu i odabir konanog rjeenja budueg jedinstvenog sustava odvodnje odmah
nakon prihvaanja ovog prostornog plana mora se izraditi adekvatan idejni projekt u
kojem e se definirati kriteriji i detaljno varijantno razraditi cjelokupna problematika
sakupljanja, proiavanja i dispozicija otpadnih voda, a u cilju dobivanja to
optimalnijeg rjeenja sustava odvodnje za cjelokupno podruje Grada Nina.
U idejnom projektu obradit e se karakteristike ireg podruja ovog dijela Zadarske
upanije, postavljene programske smjernice razvoja, koliine i karakteristike otpadnih
voda, te karakteristike recipijenta.
Prethodno se moraju provesti detaljna oceanografska istraivanja kako bi se dobili
podaci o brzini i koliini izmjene morske vode, rasporedu temperature i gustoi mora po
dubini, pojavi termokline, prozirnosti vodenog stupca, zagaenosti mora, sastavu
morskog dna i ostalim karakteristikama mora.
Na osnovu razultata istraivanja odredit e se zone s povoljnim, odnosno nepovoljnim
uvjetima za isputanje otpadnih voda, odrediti mikrolokacije podmorskih ispusta,
procijeniti potreban stupanj proiavanja prije podmorske dispozicije, te razraditi
najprimjerenija varijanta konanog rjeenja budueg sustava odvodnje.
Nakon odabira i prihvaanja najoptimalnije varijante budueg jedinstvenog sustava
odvodnje za podruje Grada Nina moraju se izraditi izvedbeni projekti pojedinih cjelina
ovog sustava na osnovu kojih e se zapoeti s realizacijom pojeidnih etapa kao
funkcionalno zaokruenih cjelina.
3.6. Postupanje s otpadom
Nain i kvaliteta dosadanjeg zbrinjavanja otpada ne zadovoljava i treba ga

unaprijediti. Ovaj problem, meutim, nije mogue optimalno rijeiti na lokalnom nivou
ve ga treba kompleksno i integralno rijeiti na nivou cijele upanije. Do tada postojei
sistem treba unapreivati u dogovoru s komunalnim poduzeem istoa, poveanjem
broja kontejnera i uestalijim odvozom na postojeu privremenu deponiju, ali isto tako i
edukacijom graana.
Kako trenutano Grad Nin svoj komunalni otpad zbrinjava izvan svog podruja na
deponiji sjeverno od Dikla, Planom je predviena i rezervna deponija na podruju
Grada Nina neposredno uz ve postojeu lokaciju uz Diklo.

- 38 -
3.7. Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli
Spoznaja da su ouvana priroda i zdrav okoli preduvjeti za odrivi razvoj i racionalno

koritenje svih ostalih razvojnih resursa i komparativnih prednosti ovog podruja
obvezuje na dobro organiziranu i kontinuiranu aktivnost sprjeavanja svih nepovoljnih
utjecaja koji bi mogli imati trajnije posljedice na stanje okolia.
Zatita prirodnog okolia treba stoga prerasti iz opih deklaracija i manjih sporadinih
akcija u kontinuiranu politiku zatite, kojom e se sustavno i dugorono sprjeavati svi
oblici degradacije prostora, a poticati aktivnosti i mjere njegovog sveukupnog
unapreivanja. U tu svrhu potrebno je uvesti racionalni sustav valorizacije svih oblika
uporabe i koritenja prostora u cjelini kao i njegovih sastavnih dijelova (voda, zrak, tlo i
ivi svijet) posebno, te osigurati izradu studija utjecaja na okolinu u skladu sa Zakonom
o zatiti prirode, kad god je to potrebno.
Dosljedno koritenje prostora u skladu s planom namjene i koritenja prostora ovog
Plana, uvjet je i osnova svake racionalne zatite i unapreenja okolia. To u prvom
redu znai spreavanje izgradnje izvan planiranih graevinskih podruja i njeno
usklaivanje s postojeim vrijednostima krajobraza, koji se nikakvim zahvatima u
prostoru ne bi smjeli naruavati.
Nadalje je to i sprjeavanje prekomjernog iskoritavanja prostora, posebno morske
obale, i nekontroliranog unoenja otpadnih tvari u more, ali isto tako i prekomjerne
upotrebe pesticida u poljoprivredi.
Sve postojee umske povrine treba odravati, a nove kontinuirano poumljavati i
tititi od moguih poara.
Radi to uspjenijeg provoenja svih potrebnih mjera, sprjeavanja nepovoljnog
utjecaja na okoli potrebno je organizirati i provoditi kontinuirani monitoring stanja
okolia na podruju Grada Nina.

- 39 -
II. ODREDBE ZA PROVOENJE

lanak 1.
Prostorni plan ureenja Grada Nina (u daljnjem tekstu: Plan) donosi se za razdoblje do
2015. godine, temeljem Odluke Vijea Grada Nina.
lanak 2.
Grad Nin, prema prostornoj organizaciji Zadarske upanije pripada podruju zadarske
urbane regije.
lanak 3.
Prostor Grada Nina obuhvaa slijedea naselja: Nin, Zaton, Vrsi, Grbe, Ninski Stanovi,
erava, Poljica i Poljica Brig
lanak 4.
Ovaj Plan je osnova za izradu i donoenje svih razvojnih programa, urbanistikih i
detaljnih planova ureenja prostora na podruju Grada Nina.
Ovaj Plan sadri i razrauje koncepciju ureenja prostora u skladu s Odredbama PP-
a, razgranienje prostora prema namjeni i drugim obiljejima.
lanak 5.
Ovim Planom osim elemenata iz prethodnog lanka odreeni su ciljevi prostornog
razvoja lokalnog znaaja kroz ureenje:
- graevinskih podruja (GP) naselja razgranienih na izgraene i neizgraene
dijelove,
- GP-a turistiko-ugostiteljske djelatnosti,
- izgradnja izvan graevinskih podruja,
- razmjetaj gospodarskih i drutvenih funkcija lokalnog znaenja,
- namjena prostora, uvjeti koritenja i zatite prostora priobalja, mora i podmorja,
- mreu komunalne infrastrukture i nain zbrinjavanja otpada
- podruja i cjeline za koje e se izraivati UPU-i i DPU-i
U svrhu provedbe, Plan sadri :
- uvjete i pokazatelje za izradu urbanistikih planova
- lokacijske uvjete za zahvate u prostoru na izgraenim podrujima za koje se ne
donose urbanistiki planovi i za zahvate koje je mogue provoditi izvan GP-a.
- mjere koritenja i zatite prostora i okolia, te druge mjere od vanosti za ureenje
prostora
lanak 6.
Plan, izraen od upanijskog zavoda za prostorno ureenje, sastoji se od:
- tekstualnog dijela:
I. Obrazloenje
II. Odredbe za provoenje
- grafikog dijela:
1. Koritenje i namjena povrina (mjerilo 1:25 000)
2. Infrastrukturni sustavi (mjerilo 1:25 000)
3. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora (mjerilo 1:25 000)
4. Graevinska podruja naselja i drugih sadraja (mjerilo 1:5 000)

- 40 -
1. Uvjeti za odreivanje namjena povrina na podruju Grada Nina
lanak 7.
Ovim se Planom odreuje nain koritenja prostora, koji se temelji na tradicionalnim
oblicima i suvremenim trendovima razvitka, kako slijedi:
- graevinsko podruje naselja, gdje je glavna namjene stanovanje s prateim
funkcijama, a sastoji se od izgraenoga i neizgraenog dijela (u daljnjem tekstu
GP)
- graevinska podruja turistike namjene, gdje je boravak turista i smjetaj posebnih
sadraja turistike aktivnosti osnovna djelatnost (T)
- graevinska podruja za gospodarske, proizvodne djelatnosti (I).
- prostor za istraivanje i eksploataciju kamena (E1) s planiranom prenamjenom
(nakon eksploatacije) u turistike svrhe
- prostor eksploataciju soli (E2), koji je pod posebnom zatitom
- vrijedne poljoprivredne povrine (P),
- poljoprivredne povrine unutar naselja, djelomino napadnute bespravnom
izgradnjom, namijenjene za izgradnju objekata u funkciji poljprivrede i seoskog
turizma (M4)
- umske povrine () - zatitne i posebne namjene, postojee i planirane
- povrine priobalnoga pojasa mora s pripadajuim akvatorijem: luke raznih namjena
(L), kupalino-rekreacijskih sadraji (R) i lokaliteti za uzgoj ribe (H).
- povrine autohtonog pejzaa, znaajne topografije i prirodnih fenomene (ZK)
- povijesno-graditeljska cjelina, podruja graditeljske i spomenike batine i
arheoloka podruja na itavom podruju, osim u naselju Poljica
lanak 8.
Ovim se Planom utvruju kriteriji za koritenje/namjenu povrina, koji su odreeni
slijedeim karakteristikama:
- Prostor kao ogranieni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito to,
pretpostavlja potivanje principa organskog irenja postojeih naselja u okvirima
zadanih mjerila i unutar utvrenih granica GP-a.
- U cilju zatite vrijednosti okolia (more i obalni pojas, poljoprivredne povrine i
pejzane karakteristike prostora), potrebno je graevinske aktivnosti ograniiti na
ve koritene prostore.
- Koritenje, dosad neizgraenih prostora, za gradnju mora biti argumentirano
izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu.
- U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo
koritenja ve izgraenih, postojeih struktura i njihovo logino povezivanje u
urbane cjeline. Pri tome se razlikuju zone postojee/stare jezgre naselja, zone
naselja koje su rijetko izgraene s mogumpu njihova dogradnja, te zone nove
izgradnje u proirenim dijelovima GP-a.
- irenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodei rauna o potrebi
zaokruivanja urbane srukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. U tom smislu
valorizirani su svi relevantni elementi, kao to su stalni i povremeni stanovnici,
osiguranje prostora za javne potrebe i postojea infrastruktura, odnosno
mogunosti njene racionalne iskoristivosti.

- 41 -
- Definiranje GP-a turistiko-ugostiteljske aktivnosti zasnovano je na postojeem

stanju, postojeoj planerskoj dokumentaciji, kriterijima propisanim kroz projekciju
potencijalnih kapaciteta i odredbama za provoenje PP-e
- Definiranje GP-a za gospodarske aktivnosti podrazumijeva izgradnju manjih
proizvodnih pogona, koje nee negativno utjecati na okoli.
- Podruja za eksploataciju mineralnih sirovina (kamena i soli) moraju koristiti
najsuvremenije tehnologije u svrhu zatite okolia
- Koritenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupaline svrhe mogue je uz minimalnu
izgradnju i ouvanje prirodnih fenomena.
- Luke na podruju Grada Nina su luke posebne namjene nautike luke tipa
privezita za prihvat nautikih plovila i plovila lokalnog stanovnitva. Izuzetak ini
luka posebne namjene uz podruje za eksploataciju kamena koja e se nakon
zavretka eksploatacije prenamijeniti u nautiku luku.
- Definiranje zona seoskog turizma
2. Uvjeti za ureenje prostora
2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju
lanak 9.
Ovaj Plan odreuje uvjete ureenja prostora graevina od vanosti za Dravu i
upaniju, opisane u toki 5. ovih Odredbi, a prema lancima 4.-7. odredaba PP-a.
Graevine od vanosti za Dravu
Prometne graevine
Cestovni objekti s pripadajuim graevinama i ureajima:
- dravna cesta D306 Vir-Nin-Zadar (D8) postojea
- obilaznica Nina - potencijalno
Energetske graevine
Elektroenergetske graevine:
- elektroenergetski koridor 400 kV planirani
- dalekovodi 110 kV: TS Obrovac-TS Nin, TS Zadar Centar-Ts Nin postojei
- transformatorsko postrojenje: TS Nin 110/35/10
Vodne graevine
Graevine za koritenje voda
- vodoopskrbni sustav Bokanjac postojei i planirani
Zatitne, regulacijske i melioracijske graevine

- tunel za obranu od poplave Bokanjakog blata - postojei
- melioracijski sustavi - postojei i planirani
Graevine za zatitu voda

- ureaj za proiavanje otpadnih voda
Prizvodne graevine

- 42 -
- proizvodnja mineralnih sirovina (soli)

- uzgoj riblje mlai (Cenmar)
Turistiko-ugostiteljske graevine
- Turistiko naselje Zaton
lanak 10.
irine koridora, tj. minimalnog poprenog presjeka dravnih i ostalih cesta odreene su
grafikim prilogom Plana (karta 1.) i tokom 5. ovih odredaba. Mogua su manja
odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagoavanja trase ceste terenskim
uvjetima. Rjeenje po lokacijskoj dozvoli uvruje se na temelju strune podloge za
gradnju nove dionice ili rekonstrukcije postojeih dionica dravnih, upanijskih i lokalnih
cesta.
U koridoru ceste mogua je gradnja graevina koje nee ugroavati sigurnost odvijanja
prometa, kao to su benzinske postaje, odmaralita, vidikovci i sl.
Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i
nasipi), potrebno je sanirati, po mogunosti ozeleniti radi ouvanja krajobraza. Usjeke
je potrebno izvesti u odgovarajuoj irini i uz primjenu mjera zatite od odronjavanja
kamenja i zemlje po kolniku ceste.
Graevine od vanosti za upaniju
Prometne graevine
Cestovne graevine:
- upanijske ceste postojee:
6004 Nin (D306)-Vrsi-6007(Duevia Mlin)
6007 Raanac-Zadar (D407)
6010 - TN Zaton-D306
6011 Nin (6005)-Murvica-Zemunik D. (D502)
6013 Poljica-6007
- upanijska ceste planirane:

obilaznica Vrsi
- lokalne ceste postojee

L63022 Gospa od Zeeva-Vrsi (6004)
L63023 Mulo-6004
L63024 Vrsi (6004)-Poljica (6013)
L63048 Zaton-D306
L63049 Ninski Stanovi (6011)-Koino-L63051
L63056 Duevia mlin (6007)-Visoane (6014)
- lokalne ceste planirane

Zaton-Bokanjac
obilaznica Ninski Stanovi
Proizvodne graevine
- za eksploataciju mineralnih sirovina kamena

- 43 -
Turistiko-ugostiteljske graevine
- za koritenje ljekovitog blata
- Turistiko naselje Jasenovo - planirano
2.2. Graevinska podruja naselja
Opi uvjeti
lanak 11.
Planom su odreena GP naselja s osnovnom namjenom stanovanja, a sastoje se od
izgraenog i neizgraenog dijela.
lanak 12.
Granice GP-a se u pravilu odreuju granicama katastarskih estica, a iznimno gdje to
nije mogue (velike katastarske parcele, ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba
prilagoditi postojeem stanju, velike izduene nepravilne parcele ili sklopovi takvih
parcela), granice GP-a definirane su tako da je povuena - ucrtana linija razgranienja
po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat.
lanak 13.
U sluaju gdje razgranienje namjena nije jasno obiljeeno fizikim elementima kao to
su infrastrukturni koridori (ceste, vodovi i sl.), prirodni elementi (obala, potok i sl.),
izgraene povrine, ili nekim drugim elementima, granica razgranienja se smatra
podruje uz crtu razgranienja u dubini do 15 m sa svake strane crte.
lanak 14.
GP naselja odreene su na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora, povremenih i
stalnih.
GP-a naselja prikazana su u grafikim prilogom (karta 4).
lanak 15.
Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja, mogu se graditi i:
- javni objekti (kola, crkva, vrti, zdravstvena ustanova, trnica ...)
- gospodarski objekti, koji ne ugroavaju ekoloku stabilnost naselja (servisi,
zanatske radionice ...)
- turistiki objekti (hoteli, apartmani, pansioni, ...)
- obale i luke posebne namjene (kupalita, privezita ...)
- sportsko-rekreacijski sadraji (dvorane, bazen, igralita),
- groblja,
- infrastrukturni koridori.
lanak 16.
Planom je definirana mogunost irenja GP naselja temeljem kriterija iz Prostornog
plana Zadarske upanije, pri emu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na
specifinostima razvojnih potencijala naselja, kao to je ukupan broj izgraenih
stambenih jedinica unutar naselja, temeljem ega je izraunat broj povremenih i stalnih
korisnika prostora.

- 44 -
lanak 17.
Izgradnja i irenje naselja dozvoljena je iskljuivo unutar granica GP naselja na
graevinskim parcelama.
lanak 18.
Za bilo kakve intervencije u prostoru, osim za podruja Poljica, Poljica Briga i erava
potrebno je ishoditi miljenje Uprave za zatitu kulturne batine Konzervatorskog
odjela u Zadru.
lanak 19.
Odreena su GP (M3) za izgradnju kua za privremeno stanovanje - vikend naselja, uz
slijedee uvjete:
- min. veliina parcele 400 m2.
- max. veliina parcele 1000 m2.
- max. izgraenost parcele 20%.
- katnost objekta P+1+Po.
- koeficijent iskoristivosti parcele 0,5.
lanak 20.
Svaka pojedina graevinska parcela mora imati osiguran kolni i pjeaki pristup na
javnu prometnu povrinu minimalne irine 5,0 m.
Iznimno, u izgraenim dijelovima naselja, kada to nasljeena situacija na terenu ne
dozvoljava, minimalna irina pristupa na javnu prometnu povrinu moe biti i manja, ali
ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s
ugraenim ugibalitima na razmaku od 50 m.
lanak 21.
Regulacijska crta je mjesto prikljuenja parcele na javnu prometnu povrinu.
Graevinski pravac definira obveznu i najmanju moguu udaljenost fronte graevine od
regulacijske crte.
Ukoliko se na prednjem proelju graevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.)
graevinski pravac definiran je njome.
Udaljenost graevinskog pravca od regulacijske crte je min. 5 m, ako nije Zakonom o
cestama, DPU-om ili UPU-om drugaije odreeno.
lanak 22.
U preteno izgraenim dijelovima naselja, a osobito u starim jezgrama, u sluajevima
kada je graevni pravac uz ulicu definiran postojeom izgradnjom, graevine se mogu
graditi neposredno uz javnu prometnu povrinu, to znai da se graevina treba
uskladiti s postojeim stanjem.
lanak 23.
Kod dogradnje postojeih graevina dograeni dio zadrava postojeu graevinsku
liniju (pravac).
lanak 24.
Udaljenost samostojee graevine od susjedne mee ne moe biti manja od h/2 pri
emu je h visina graevine od najnie toke ureenog terena uz graevinu do krovnog
vijenca graevine..
Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bonoj ili stranjoj fasadi graevine.

- 45 -
lanak 25.
Ovim planom odreena je minimalna irina graevinske parcele:
- za samostojeu kuu 14 m,
- za dvojnu kuu 10 m,
- za kue u nizu 6 m.
Odstupanje od utvrenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojee
i dvojne kue i to iskljuivo u preteno izgraenim dijelovima naselja, a moe biti
maksimalno 1,0 m.
lanak 26.
Izuzetak od prethodnog lanka ine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava
vee odstupanje u skladu sa zateenim stanjem.
lanak 27.
Bespravno izgraeni objekti koji se nalaze unutar GP-a, a odstupaju od uvjeta
odreenih ovim Planom, mogu se legalizirati u roku od 2 godine od donoenja ovog
Plana, pod uvjetom da su izgraeni do oujka 2002. god., a to se dokazuje potvrdom
strunih slubi Grada Nina, na osnovu zranog snimka iz oujka 2002. god.
lanak 28.
Izuzetak od prethodnog lanka ine objekti koji su izgraeni na pomorskom javnom
dobru, zatienom obalnom pojasu, u prometnim i ostalim infrastrukturnim koridorima, i
zatienim podrujima.
lanak 29.
Na graevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju
prema uvjetima utvrenim ovim Planom (toka 5). Izgradnja garaa moe biti i izvan
objekta, ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgraenosti.
lanak 30.
Na graevnoj estici potrebno je maksimalno sauvati autohtoni pejza.
Prilikom definiranja tlocrta graevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno
respektirati postojee visoko zelenilo. Ukoliko nije mogue izbjei uklanjanje odreenog
broja stabala, odgovarajui broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele.
lanak 31.
Prostor izmeu graevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao
ukrasni vrt, koristei prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru se mogu
smjestiti i parkiraline povrine.
Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja
lanak 32.
Ovim Planom odreene su stare jezgre naselja: Nina, kao urbane cjeline (registrirani
spomenik), zatim ruralne cjeline: Zaton, Vrsi, Poljica, a u naseljima Grbe, Poljica Brig,
Ninski Stanovi i erava pojedinani graditeljski sklopovi (dvorovi).

- 46 -
lanak 33.
Za podruje povijesne jezgre Nina, koja je registrirani spomenik kulture uvjeti ureenja
prostora odreeni su Provedbenim urbanistikim planom Nin-otok (Sl. vjesnik 16/89),
koji vrijede do izrade Urbanistikog plana ureenja (UPU-a), a prema lanku 57.
Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (N.N. 69/99).
lanak 34.
Unutar graditeljskih cjelina iz lanka 30., osim grada Nina, dozvoljena je gradnja i
dogradnja prema konzervatorskim uvjetima nadlenog tijela, bez obzira na minimalne
povrine graevinskih estica, udaljenosti od susjeda i koeficijenta izgraenosti
odreenih ovim Planom.
lanak 35.
Utveni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja, u
iznimnim sluajevima, ukoliko postoje neizgraene povrine, kako je prikazano u
sljedeoj tablici:
tip graevine min. povrina max. koeficijent max. koeficijent

2
gra. parcele m izgraenosti iskoristivosti
samostojea graevina 300 0,40 1,0
dvojna graevina 250 0,45 1,0

graevina u nizu 200 0,50 1,0
lanak 36.
Planom je dozvoljena izgradnja, obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske
zgrade u jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih lanaka (30.-33.).
Namjena moe, osim stambene biti i poslovna (trgovine, ugostiteljske i uslune
djelatnosti, tihi obrt itd.), koja nee ometati osnovnu funkciju stanovanja.
Uvjeti za gradnju stambenih i pomonih graevina unutar graevinskog podruja

naselja (izuzev starih jezgri)
lanak 37.
Pod pojmom stambenih kua ovim se Planom podrazumjevaju graevine u kojima je
50% ili vie ukupne korisne (neto) povrine namjenjeno za stanovanje (sukladno
Klasifikaciji vrsta graevina N.N. br. 11/98).
lanak 38.
Na jednoj graevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene
kue.
lanak 39.
Planom se dozvoljava izgradnja sljedeih tipova stambenih kua:
- obiteljska kua
- vieobiteljska kua.
lanak 40.
Obiteljska kua prema Zakonu o gradnji (NN br. 52/99), moe imati najvie dva stana.
Dozvoljena katnost je P+1+Pk ili Po+VP+1+Krov.

- 47 -
Maksimalna visina krovnog vijenca je 7,5 m.

Krov moe biti ravan ili kosi, prekriven crijepom, nagiba ne veeg od 220.
Udaljenost od susjedne parcele mora biti h/2.
Planom su utveni osnovni prostorni pokazatelji:
tip graevine min. povrina koeficijent koeficijent

2
gra. parcele m izgraenosti iskoristivosti*
samostojea graevina 400 0,30 0,6
graevina u nizu 250 0,35 0,7
* u koeficijent iskoristivosti ne rauna se podrumski prostor
lanak 41.
Vieobiteljska kua sastoji se od najvie etiri stana.
Dozvoljena katnost vieobiteljske kue je Po+VP+1+ Pk
Maksimalna visina krovnog vijenca je 7,50 m.
Krov moe biti ravan ili kosi, prekriven crijepom, nagiba ne veeg od 220.
Udaljenost od susjedne parcele mora biti h/2.
Planom su utveni osnovni prostorni pokazatelji:
tip graevine min. povrina koeficijent koeficijent

2
gra. parcele m izgraenosti iskoristivosti
samostojea graevina
600 0,30 0,6
lanak 42.
Unutar GP naselja mogua je izgradnja pojedinanih turistikih objekata za smjetaj i
boravak, te prateih ugostiteljskih sadraja, kao i sadraja za sport, zabavu i rekreaciju,
uz slijedee uvjete:
- max. izgraenost graevinske parcele ne smije biti vea od 30%
- koeficijent iskoristivosti 1
- visina objekta VP+1+Pk
- visina vijenca 7,50 m.
- smjetajni kapacitet uvjetovan je veliinom parcele (1 postelja/min. 50 m2)
- max. parcela 1500 m2, a min. 600 m2
- udaljenost graevinskog pravca od regulacijskog min. 10 m.
Oblikovanje graevina
lanak 43.
Graevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadravati osobitosti
autohtone i tradicionalne arhitekture.
Horizontalni i vertikalni gabariti graevine, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni
graevinski materijal, moraju biti usklaeni s okolnim objektima, nainom i tradicijom
gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja.
Graevine koje se izgrauju kao dvojne graevine ili graevine u nizu moraju s
graevinom uz koju su prislonjeni initi arhitektonsku cjelinu.

- 48 -
Za stambene kue krov mora biti kosi, s nagibom max. 220, s pokrovom od crijepa.
Pokrov objekata drutvenog standarda, gospodarskih objekata, sakralnih objekata i dr.,
moe biti od razliitih materijala, izuzev salonita.
lanak 44.
Teren oko graevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne
naruavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na tetu
susjedne estice i graevina.
Visina ograde ne smije biti vea od 2,00 m.
lanak 45.
Prostor izmeu graevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni vrt,
koristei prvenstveno autohtoni biljni fond.
Na graevnoj estici potrebno je maksimalno sauvati postojee drvee. Prilikom
definiranja tlocrta graevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno
respektirati postojee visoko zelenilo. Ukoliko nije mogue izbjei uklanjanje odreenog
broja stabala, potrebno je posaditi odgovarajui broj na slobodnim dijelovima parcele.
lanak 46.
Male parcele, koje su do sada ostale neizgraene, ija veliina i oblik ne omoguavaju
izgradnju kua, ili koje nemaju direktan pristup s javne povrine, mogu se uklopiti u
sustav zelenih povrina ili pripojiti susjednim parcelama.
Uvjeti za izgradnju javnih, poslovnih i turistikih objekata unutar GP naselja
lanak 47.
Unutar GP-a naselja mogua je izgradnja javnih i poslovnih objekata po slijedeim
uvjetima:
- min. veliina parcele 500 m2
- max. visina objekta P+1
- max. koficijent izgraenosti 0,30
- max koficijent iskoristivosti 0,6
- max. visina vijenca 7,5.
Javne i poslovne sadraje mogue je ureivati i u sklopu stambenih objekata.
lanak 48.
Unutar GP naselja Zaton definirana je zona (M2) u kojoj se mogu graditi:
- objekti drutvenog standarda
- objekti ugostiteljsko-trgovakog sadraaja
- stambeno-poslovni objekti - u odnosu 50%:50%
Navedeni objekti smiju se graditi samo temeljem DPU-a, koji osim uvjeta iz prethodnog
lanka, mora uvaavati:
- ope uvjete GP-a naselja
- min. 20% povrine obuhvata, namijenjene slobodnim prostorima za zajednike
potrebe (prometnice, parkiralita, igralita, zelene povrine)
- integralnu strukturu postojee vegetacije (borova uma)
- zatitni obalni pojas 20 m

- 49 -
lanak 49.
Unutar GP naselja mogua je izgradnja i novih turistikih kapaciteta za smjetaj i
boravak, te prateih ugostiteljskih sadraja, kao i sadraja za sport, zabavu i rekreaciju.
- izgraenost graevinske parcele max. 30%,
- koeficijent iskoristivosti 1
- visina objekta P+1+Pk
- visina vijenca 7,5 m
- smjetajni kapacitet 1 postelja/min. 50 m2
- udaljenost graevinskog pravca od regulacionog min. 10 m.
Mogua je i izgradnja autokampova na parceli povrine min. 5000 m2, po kriteriju 1
jednica/80 m2.
lanak 50.
Za ishoenje lokacijske dozvole za navedene objekte u lanku 47. potrebno je izraditi
strunu podlogu koja mora sadravati:
- opis planiranog zahvata,
- smjetaj graevina na parceli,
- ureenje parcele (okoli),
- arhitektonsko rjeenje graevina i graevinskih zahvata,
- popis postojeih stabala (vrsta, veliina, kvaliteta i sl.) i stabla predloena za
otklanjanje, te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veliina, poloaj i sl),
- zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli,
- rjeenje otpadnih i oborinskih voda do prikljuenja na sustav odvodnje,
- nain zbrinjavanja otpada,
- dokaz o mogunosti prikljuenja na elektroenergetsku mreu i javni prometni sustav
- miljenje Poglavarstva Grada
Uvjeti izgradnje i ureenja obalnog podruja unutar GP naselja
lanak 51.
Unutar granice GP naselja, Planom su utvrene zone kupalita i luka.
lanak 52.
Ureenje i izgradnje obale s privezitima i obalnim objektima podrazumijeva obveznu
izradu DPU-a, uz prethodnu izradu studije utjecaja na okoli.
lanak 53.
U sklopu GP naselja Zaton planirana su privezita (L1) u laguni iju topografiju treba
sauvati u prirodnom obliku s moguim zatitnim lukobranima na rubu zaljeva.
Mogua izgraenost luke zone je max. 10%
lanak 54.
irina zatitnog obalnog pojasa iznosti 15 m, a predviena je za ureenje etnice,
zelenih i planih povrina (R3)
lanak 55.
Zabranjuje se svako nasipavanje akvatorija kao i bilo kakve intervencije unutar obalnog
pojasa, ukoliko nije predvieno DPU-om.

- 50 -
2.3. Izgraene strukture van naselja
Uvjeti za izgradnju i ureenje zona turistike namjene
lanak 56.
Zone iskljuivo turistike namjene (T1, T2, T3):
- Turistiko naselje Zaton (postojee)
- Turisitka zona Bilotinjak (planirano)
- Turistika zona zdravstvenog turizma Ninsko blato (planirano)
- Turistika zona Punta Velebita Jasenovo (planirano)
- Turistika zona bive Ciglane (planirano)
- Turistika zona uz granicu podruja posebne namjene epurine (planirano)
- Turistika zona uz prometnicu prema TN Zaton (planirano)
- Turistika zona epurine (planirano nakon izmjetanja vojnih objekata)
Mjeovite turistike zone (M4) - seoski turizam u preteito poljoprivrednoj zoni, na

slijedeim podrujima:
- juno od Ninskog blata
- unutar GP naselja Zaton
- Vrko polje unutar GP naselja Vrsi
Zone sporta i rekreacije (R):

- uz turistika naselja: Zaton i Bilotnjak
- izmeu vikend-naselja: Zukve i Vrsi-Mulo
lanak 57.
Za sve zone iz prethodnog lanka, izuzev mjeovitih turistikih zona, obvezna je izrada
DPU-a, odnosno UPU-a., koji moraju obuhvaati cjelovite zone s pripadajuom obalom
i morem.
lanak 58.
Prije izrade UPU-a ili DPU-a potrebno je izraditi prostorno-programsku studiju ije
odrednice moraju sadravati:
- valaorizaciju prostora s ciljem njegove optimalne zatite
- najpovoljnije oblike turistike izgradnje s gospodarskog stajalita,
- nosivi kapacitet prostora prema njegovim morfolokim i ekolokim karakteristikama,
- racionalno povezivanje na prometnu mreu,
- vodoopskrbna rjeenja
- cjelovita rjeenja otpadnih voda s bioproiivaima
lanak 59.
Zbog prirodnih posebnosti obvezna je urbana komasacija i izrada Studije utjecaja na
okoli za:
- Turisitku zonu Bilotinjak
- Turistiku zonu zdravstvenog turizma Ninsko blato
- Turistiku zonu Punta Velebita Jasenovo
- Turistiku zonu bive Ciglane
- Turistiku zonu uz granicu podruja posebne namjene epurine

- 51 -
- Turistiku zonu uz prometnicu prema TN Zaton

- Turistiku zonu epurine (nakon izmjetanja vojnih objekata)
lanak 60.
Pri izradi UPU-a i DPU-a moraju se potivati slijedei kriteriji:
- smjetajni kapacitet - max. 1 leaj/50 m2
- max. katnost objekata - VP+1
- izgraenost javnog prostora obalnog pojasa max. 10%
- osigurati min. 30% od ukupna povrine za zajednike javne potrebe (prometnice,
parkiralita, igralita, zelene povrine ...)
- respektirati postojee zelenilo
lanak 61.
Za planirano proirenje unutar Turistikog naselja Zaton odreuju se dodatni kriteriji:
- graevine strukturalno i volumenski prilagoditi autohtonim cjelinama najbliih
naselja (Nina i Zatona)
- max. katnost hotela - VP+2+Pk
- max. katnost ostalih objekata VP+1
- kapacitet autokampa - min. 60 m2/smjetajna jedinica
- min. dubina obalnog pojasa namijenjenog za kupalite i rekreaciju 50 m
lanak 62.
Za turistiku zonu Bilotinjak dodatni kriteriji su:
- veliina parcele min. 1000 m2 , a max. 1500 m2
- izgraenost parcele max. 25%
- iskoristivost parcele - max. 0,4
- max. katnost objekata - P+1
- graevine strukturalno i volumenski prilagoditi autohtonim cjelinama najbliih
naselja (Nina i Zatona)
- min. dubina zatitnog obalnog pojasa namijenjenog za kupalite i rekreaciju 30 m
od klifa
- potupna zatita obalnog pojasa obiljeenog prirodnim fenomenom (klif) u kojem se
smije intervenirati iskljuivo u funkciji ureenja sportsko-rekreativnih povrina
- studijom utjecaja na okoli odredit e se pojas mogue izgradnje turistiko-
ugostiteljskih sadraja paviljonskog tipa max. visine 3,5 m, u kontaktnoj zoni sa
zatitnim obalnim pojasom, u kojoj nije dozvoljena izgradnja smjetajnih kapaciteta,
a u treem pojasu odredit e se kapacitet mogue smjetajne izgradnje
- postojee objekte potrebno je prilagoditi turistikoj namjeni
- izgraenost kopnenog prostora luice, ukljuujui zahvate na moru, moe biti max.
10%, a visina planiranih struktura paviljonskog tipa ograniava se na max. 3 m
lanak 63.
Za turistiku zonu zdravstvenog turizma dodatni kriterij su:
- izgraenost parcele - max 40%
- max. katnost hotela VP+2
- potpuna zatita obalnog peloidnog pojasa

- 52 -
lanak 64.
Za turistiku zonu Punte Velebita Jasenovo dodatni kriteriji su:
- max. katnost hotela VP+2
- kapacitet autokampa - min. 60 m2/1 smjetajna jedinica
lanak 65.
Za turistiku zonu bive Ciglane dodatni kriteriji su:
- uz izgradnju novih mogua je rekonstrukcija postojeih objekata u turistike svrhe
- za ue podruje bive Ciglane potrebna je izrada DPU-a
- za preostalo podruje potrebna je izrada UPU-a, koji mora uvaavati:
lanak 66.
Za turistiku zonu uz granicu podruja posebne namjene epurine dodatni kriteriji su:
- max. veliina parcele 1500 m2
- min. dubina zatitnog zelenog pojasa uz postojeu prometnicu i ogradu podruja
posebne namjene epurine 30 m,
- tititi postojei eko-sustav, zbog utjecaja na osjetljivo podruje lagune
lanak 67.
Za turistiku zonu uz prometnicu prema TN Zaton posebni kriteriji su:
- iskoristivost parcele max. 0,5
- max. katnost objekata VP+1
- max. veliina parcele 1500 m2
- u pojasu irine 20 m uz ogradu TN Zaton nije dozvoljena gradnja radi ouvanja eko-
sustava uvale Dranik.
lanak 68.
Unutar mjeovitih turistikih zona (M4) u preteito poljoprivrednoj zoni dozvoljena je
izgradnja stambenih objekata u kojima se mogu obavljati ugostiteljske, uslune i druge
djelatnosti (obiteljsko gospodarstvo seoski turizam), te prateih objekata u funkciji
poljoprivrede.
Min. veliina parcela iznosi 1200 m2 s maksimalnom izgraenosti 8%, max. katnosti
P+1.

- 53 -
lanak 69.
U zonama sporta i rekreacije (R) dozvoljava se izgradnja prizemnih objekata u funkciji
rekreacije.
lanak 70.
Za ishoenje lokacijske dozvole za objekte iz prethodnog lanka potrebno je izraditi
strunu podlogu koja mora sadravati:
- opis planiranog zahvata,
- smjetaj graevina na parceli,
- ureenje parcele,
- arhitektonsko rjeenje graevinskog zahvata,
- zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli,
- rjeenje otpadnih i oborinskih voda,
- nain zbrinjavanja otpada,
- dokaz o mogunosti prikljuka na elektroenergetsku mreu i javni prometni sustav
- miljenje Poglavarstva Grada
Uvjeti za izgradnju na poljoprivrednom i umskom zemljitu
lanak 71.
Na poljoprivrednom zemljitu nieg boniteta omoguava se izgradnja prizemnih
graevina s max. brutto povrinom 25 m2 - za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata,
za uvanje vonjaka i vinograda, za sklanjanje stoke i divljei, te objekata primarne
poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma na povrinama min. 10 ha, max. povrine
500 m2.
Farme za uzgoj stoke i peradi mogue je graditi uz prethodnu izradu studije utjecaja
na okoli, kojom e se odrediti max. mogui kapaciteti.
lanak 72.
Na umskom zemljitu mogue je graditi sportsko rekreacijske sadraje: trim-staze,
etalita, golf-igralita, te objekte za zatitu divljai uz neophodne pratee sadraje u
skladu sa Zakonom o umama.
3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti
lanak 73.
Zone gospodarske namjene su podruja za izgradnju i razvoj proizvodnih i
preraivakih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladinih prostora, te ostalih
slinih djelatnosti.
lanak 74.
Za sve gospodarske zone potrebna je izrada UPU-a.
lanak 75.
Pri izradi UPU-a potrebno je uvaavati slijedee kriterije:
- min. veliina gra. parcele 1000 m2
- max. izgraenost parcele 40%
- max. iskoristoivost parcele 1,0

- 54 -
- min. irina uline fronte graevinske parcele treba biti 14,0 m.

- visina je uvjetovana tipom gospodarske djelatnosti, a ne smije biti via od 7,5 m.
- min. udaljenost od susjedne parcele, kao i od pristupnog puta je h/2, ali ne manja
od 3 m.
- osigurati min. 15% od ukupne povrine za zajednike javne potrebe (prometnice,
parkiralita, zelene povrine ...)
lanak 76.
Iznimku od 74. i 75. lanka ine postojei gospodarski kompleksi: u Ninu biva
tvornica plinskih armatura, te u Vrsima tvornica za proizvodnju betonskih elemenata i
skladitenja, koji se prihvaaju u postojeim visinskim i tlocrtnim gabaritima u okviru
kojih se postojei objekti mogu rekonstruirati i dograivati.
Izgraenost parcele moe biti max. 80%, a visina novosagraenih objekata ne smije
prelaziti 9,00 m.
lanak 77.
Dozvoljava se izgradnja zgrada gospodarskih djelatnosti unutar GP naselja uz uvjet da
njihovo funkcioniranje ili sadraj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom
prostora ili na bilo koji nain smanjuje kvalitetu stanovanja.
lanak 78.
Zabranjuje se unutar GP naselja izgradnja sadraja koji zagauju zrak, tlo ili vodu,
izazivaju buku veu od normi utvrenih za stambene zone, privlae promet teretnih
vozila veih od malih kamiona, ili na bilo koji drugi nain negativno utjeu na kvalitetu
stanovanja.
lanak 79.
Graevine iz lanka 73. mogu se graditi iskljuivo na graevinskim parcelama koje
imaju osiguran kolni pristup do parcele min. irine 5,0 m.
Iznimno u izgraenim dijelovima naselja, kada to nasljeena situacija na terenu ne
lanak 80.
Odreuju se uvjeti koritenja podruja iskoritavanja mineralnih sirovina, soli, kamena i
pijeska, kako slijedi:
- Podruje solane je zatieno i trajno se zadrava u postojeim granicama. U cilju
poboljanja tehnologije, mogua je rekonstrukcija i dogradnja postojeih poslovnih
sadraja uz poveanje povrine od max. 30%.
- Za podruje kamenoloma u Vrsima potrebno je izraditi DPU u svrhu prenamjene
radno-manipulativne luke i eksploatacijskog polja u turisitko-nautiki centar s
prateim sadrajima i smjetajnim kapacitetima, ili neku drugu ekoloki i
gospodarski prihvatljivu namjenu nakon zavretka eksploatacije kamena.
Za vrijeme eksploatacije potrebno se pridravati DPU-a radi kvalitetnije sanacije i
pripreme za prenamjenu.
- Eksploatacija pijeska u Ninskom zaljevu se ne dozvoljava.

- 55 -
4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti
lanak 81.
Unutar GP naselja dozvoljava izgradnja zgrada drutvenih djelatnosti uz uvjet, da
njihovo funkcioniranje ili sadraj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom
prostora ili da na bilo koji nain smanjuje kvalitetu stanovanja.
lanak 82.
Sukladno prethodnom lanku, zabranjuje se izgradnja sadraja koji izazivaju buku veu
od normi utvrenih za stambene zone, privlae pretjerani promet vozila ili na bilo koji
drugi nain negativno utjeu na kvalitetu stanovanja.
lanak 83.
Utvruju se sljedei sadraji drutvenih djelatnosti:
- uprava i administracija: organi gradske uprave, mjesni odbori, te turistike zajednice
s ispostavama
- obrazovanje: predkolske ustanove, osnovne i srednja kola,
- kultura: knjinica, itaonica, drutveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni
sadraji za koje postoji interes,
- sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje sportskim
aktivnostima, sportske dvorane polivalentne namjene i povrine za pasivnu
rekreaciju
- zdravstvo: ljeilite, zdravstvene stanice sa specijalistikim ambulantama
- socijalna skrb: prihvatilita za stare i nemone, stacionari za cjelogodinji boravak
kao dopuna turistike ponude, te drugi sadraji socijalne skrbi
- vjerske ustanove,
- groblje
lanak 84.
Graevine drutvenih djelatnosti mogu se graditi iskljuivo na graevinskim pacelama
koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. irine 5,0 m.
Iznimno u izgraenim dijelovima naselja, kada to nasljeena situacija na terenu ne
lanak 85.
Minimalna irina uline fronte graevinske parcele treba biti 14,0 m.
Max. koeficijent izgraenosti - 40%.
Max. koeficijent iskoristivosti - 0,8.
Max. visina graevine moe biti Po+P+1+Pk
Volumeni objekata moraju se prilagoditi postojeem graditeljskom okruenju.
lanak 86.
Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog lanka samo za vjerske
objekte, sportske hale i bazene.

- 56 -
lanak 87.
Graevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne
graevinske parcele, kao i od pristupnog puta h/2 ali ne manje od 3 m.
Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka, dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja
uline fronte, ukoliko to diktira zateeno stanje i ako zadovoljava uvjete Zakona o zatiti
od poara ili ako je to UPU-om ili DPU-om odreeno.
lanak 88.
Prostor izmeu graevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao
ukrasni vrt, koristei prvenstveno autohtoni biljni fond.
Minimalna udaljenost izmeu graevinskog pravca je 5 m.
lanak 89.
Prilikom definiranja tlocrta graevine u okviru zadanih normi, na graevnoj estici je
potrebno maksimalno sauvati postojee drvee.
Ukoliko nije mogue izbjei uklanjanje odreenog broja stabala, odgovarajui broj je
potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele.
Ureenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkiraline povrine i prostor u
kontaktu s javnim povrinama.
lanak 90.
U sluajevima interpolacije ili izgradnje graevina drutvenih djelatnosti u uem
urbanom podruju, dozvoljava se odstupanje od naprijed utvrenih vrijednosti u
pogledu dozvoljene visine, koeficjenta izgraenosti i iskoristivosti parcele, s ciljem da se
graevine prilagode stvarnim mogunostima terena, okolnoj izgraenosti i
ambijentalnim vrijednostima.
lanak 91.
U sluajevima iz prethodnog lanka, oblik i veliina graevinske estice, koeficijent
izgraenosti, i visina graevine utvrdit e se na temelju zahtjeva za ishoenje lokacijske
dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od opih Planom utvrenih
uvjeta.
5. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih

infrastrukturnih sustava
Cestovni promet
lanak 92.
Planom je obuhvaena mrea javnih razvrstanih i nerazvrstanih cesta i ulica u
naseljima, te rekonstrukcija postojee cestovne mree u skladu s planskim znaajem
pojedinih cestovnih pravaca. Mrea javnih razvrstanih cesta odreena je temeljem
Zakona o javnim cestama (NN br. 100/96 i 76/98), te Odluke o razvrstavanju javnih
cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (NN br. 79/99). Popis
razvrstanih i planiranih cesta je sadran u lanku 10. toki 2.1. ovih odredbi, a
oznaene su u grafikom prilogu ovoga Plana (karta 1).

- 57 -
lanak 93.
Ovim planom utvruju se zatitni koridori koje je potrebno rezervirati i ouvati za
izgradnju planirane, te proirenje i modernizaciju postojee cestovne mree:
- upanijske ceste planirani koridor 70 m
- lokalne ceste planirani koridor 30 m
Mogua su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagoavanja
trase ceste terenskim uvjetima.
lanak 94.
Unutar utvrenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishoenja lokacijske
dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana graevina). Nakon ishoenja
lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja graevinske estice ceste odredit e se zatitni
pojasevi ceste u skladu s lankom 99. ovih odredbi, dok e se prostor koridora izvan
zatitnog pojasa prikljuiti susjednoj planiranoj namjeni.
lanak 95.
Na cestovnoj mrei predviaju se slijedei zahvati:
- korekcije nepovoljnih elemenata trase, dogradnja i rekonstrukcija, tj. prilagodba
tehnikih elemenata datom rangu ceste
Nerazvrstana cestovna mrea e se odrediti UPU-ovima ili DPU-ima.
Ovim planom odreuje se nerazvrstana cestovna mrea naznaena u grafikom prilogu
br. 1.
lanak 96.
Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvruju irine zatitnih
pojaseva, sukladno zakonu, i to od vanjskog ruba zemljinog pojasa sa svake strane:
- za dravne ceste - 25 m
- za upanijske ceste - 15 m
- za lokalne ceste - 10 m
lanak 97.
Unutar zatitnog pojasa izgradnja se odreuje temeljem suglasnosti Hrvatskih cesta ili
upanijske uprave za ceste, uz uvjet da se ovim Planom ne dozvoljava izgradnja blie
od 10 m za dravne ceste, odnosno 5 m za upanijske i lokalne ceste od postojeeg
ruba ceste.
U sluaju rekonstrukcije ve postojeih prometnica unutar izgraenog dijela GP-a,
udaljenost moe biti i manja.
U zatitnom pojasu javne ceste mogu se graditi graevine za potrebe odravanja ceste
i pruanja usluga vozaima i putnicima, a predvieno projektom ceste (cestovne kuice,
odmaralita, sezonske postaje, parkiralita, odmorita i sl.). Prije izdavanja lokacijske
dozvole za te graevine potrebno je zatraiti uvjete nadlene Uprave za ceste.
lanak 98.
Prikljuak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadlene
uprave za ceste u postupku ishoenja lokacijske dozvole ili izrade DPU-a, prema
Pravilniku o uvjetima za projektianje i izgradnju prikljuka i prilaza na javnu cestu (NN
br. 73/98).

- 58 -
lanak 99.
Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojeih, potrebno je u cijelosti
ouvati krajobrazne i spomenike vrijednosti podruja, prilagoavanjem trase prirodnim
oblicima terena uz minimalno koritenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije mogue
izbjei izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje
nasipa, usjeka i podzida i to ozeljenjavanjem, formiranjem terase i drugim radovima
kojima se osigurava najvee mogue uklapanje ceste u krajobraz.
lanak 100.
Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja unutar Grada
koritenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta.
Uvjeti za utvrivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajalita na javnim
cestama odreuju se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalitima (NN br. 36/91).
lanak 101.
Promet u mirovanju rjeava se javnim ili privatnim parkiralitima /garanim prostorom.
Postojei deficiti parkiralinog prostora nadoknauju se postupnom gradnjom javnih
parkiralita Za staru jezgru izgradnja javnih parkiralita garaa rjeava se na rubnim
podrujima.
Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojeih graevina, ovisno o vrsti i namjeni,
potrebno je urediti parkiralita/garae na graevnoj estici.
Utvruje se sljedei broj potrebnih parkiralinih/garanih mjesta (PM), ovisno o vrsti i
namjeni:
Namjena Broj parkiralinih mjesta

GRAEVINE ZA STANOVANJE:
Obiteljske graevine (kue za stanovanje, obiteljska kua i 1 PM /stan
vieobiteljska kua)
GRAEVINE ZA SMJETAJ I BORAVAK GOSTIJU:
Hotel, apartmani, pansioni 1 PM/soba
UGOSTITELJSKI OBJEKTI: 1 PM/4-10 sjedala.
2
TRGOVINE: 4 PM/100m brutto izgraene povrine.
USLUNO-PROIZVODNE DJELATNOSTI:
Proizvodne, zanatske, obrtnike, uslune i sline djelatnosti (u Najmanje 2 PM po graevini i dodatno 1 PM na 3-8
sklopu samostojeih graevina) zaposlenih u veoj radnoj smjeni.
Proizvodne, zanatske, obrtnike, uslune i sline djelatnosti (u Najmanje 2 PM po djelatnosti.

sklopu graevine za stanovanje)
DRUTVENA I KULTURNA NAMJENA:
Kino i sl. 1 PM/10 sjedala
Sportske dvorane i igralita.
Vjerske graevine.
kole i djeje ustanove 1 PM /2 zaposlena i po 1 PM/1 uionica
ZDRAVSTVENA NAMJENA: 1 PM/4 zaposlena u smjeni, 1 PM/1 stalni lijenik i 1 PM/1

ambulanta, ljeilite i sl. vozilo hitne pomoi.
1 PM/8 kreveta
OSTALI PRATEI SADRAJI STANOVANJA: 1 PM/3 zaposlenika
Mogue je urediti zasebnu graevinsku esticu za potrebe prometa u mirovanju za vie

graevinskih estica pod uvjetom da graevine u sklopu tvore jednu cjelinu (kue u nizu,
kue orijentirane na zajednike javne prostore i povrine, turistika naselja, sklop
usluno-proizvodnih graevina odnosno djelatnosti i sl).

- 59 -
Pomorski promet
lanak 102.
Ovim se Planom utvruje potreba ureenja i odravanja svih postojeih i planiranih luka
prethodnom izradom DPU-a. Sve naznaene luke utvrene namjene treba definirati na
nain da im se tono kvantificiraju kapaciteti, vodei pri tome rauna o ope utvrenim
kriterijima zatite propisanim za ovaj prostor i to :
- sve luke na prostoru Grada imaju vieznane namjene, pa se taj karakter mora i
nadalje odravati,
- potrebno je svakoj luci osigurati prikljuke na mjesne prometnice (gdje postoje ili
gdje su planirane), te osigurati opskrbu strujom, vodom i telekomunikacijskim
vezama,
- potrebno je sve luke opremiti servisno-uslunim, sanitarnim i informatikim
funkcijama,
- vrni kapaciteti vezova trebaju se odrediti na temelju stvarnih prostornih mogunosti
uz primjenu vaeih propisa.
Telekomunikacijski promet
lanak 103.
Planom se odreuje rekonstrukcija lokalne komutacije te TK mree naselja Poljica.
lanak 104.
Svaka postojea i novooplanirana graevina treba imati osiguran prikljuak na
telefonsku mreu. TK mrea se u pravilu izvodi podzemno, i to kroz postojee
prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i
izvodi izvan prometnica, treba se provoditi na nain da ne onemoguava gradnju na
graevinskim parcelama, odnosno izvoenje drugih instalacija.
Projektiranje i izvoenje TK mree rjeava se sukladno posebnim propisima, a prema
rjeenjima ovog Plana.
Graevine telefonske infrastrukture mogu se rjeavati kao samostalne graevine na
vlastitim graevinskim parcelama ili unutar drugih graevina kao samostalne
funkcionalne cjeline.
Energetski sustav
Elektroenergetika
lanak 105.
Planom se predvia, uz postojei 110 kV, koridor za 400 kV dalekovod prema
planiranoj termoelektrani.
lanak 106.
Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je mogu kolni pristup
barem jednom proelju i da su uklopljena u okoli. Ako se grade kao samostalne
graevine, obvezno je hortikulturno ureenje okolia. Udaljenost transformatorske
stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3,0 m, a od susjedne mee najmanje 1,0 m.
Potrebno je izvriti kabliranje elektroenergetske mree.

- 60 -
lanak 107.
Uz nadzemne postojee i planirane dalekovode odreuju se irine zatitnih pojasa:
DV VN 400 kV 80 m
DV VN 110 kV - 40 m
DV SN 35 kV - 30 m
DV 10 kV 16 m
U zatitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda mogua je rekonstrukcija i gradnja
graevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadlenog tijela elektroprivrede.
lanak 108.
Planom je predviena minimalna povrina graevinske parcele za trfostanicu:
- 40 m2 za 10/04 kV
- 1000 m2 35/10 kV
lanak 109.
Za svaku postojeu i novoplaniranu graevinu mora biti osiguran prikljuak na
elektromreu. Elektromrea se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema
planskim rjeenjima.
Sve trafostanice, osim stupnih, trebaju biti izvedene na zasebnim graevinskim
parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih graevina. Dimenzije su definirane
veliinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrauju, a sukladno posebnim propisima.
Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup.
Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno prikljuci za pojedine
graevine kroz prikljune kolne puteve.
Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama, odnosno pristupnim putevima
neposredno uz granice graevinskih parcela.
Nije doputeno projektiranje niti izvoenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih)
kojima bi se ometalo izvoenje graevina na graevinskim parcelama, odnosno
realizacija planiranih graevina, iz razloga izmjetanja uvjetovanog naknadnom
gradnjom planiranih graevina.
lanak 110.
Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojeim, odnosno planiranim
nogostupom uz prometnice. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete, rasvjetna
tijela treba definirati, sukladno graevinama na podruju kojih se javna rasvjeta izvodi.
Potencijalni i lokalni izvori energije
lanak 111.
Obnovljivi energetski izvori koje prema nacionalnim energetskim programima treba
primijeniti u budunosti su voda, sunce i vjetar. Ovi prirodni izvori energije mogu u
velikoj mjeri doprinijeti smanjenju koritenja tradicionalnih izvora, a rijeit e se
studijama i strunim podlogama, kojima e se pokazati racionalno i svrhovito koritenje
prostora te zatita istog.

- 61 -
Vodnogospodarski sustav
Koritenje voda
lanak 112.
Planom se odreuje poveanje kapaciteta postojeih sustava nakon saniranja
postojeih gubitaka.
U vezi s navedenim treba nastaviti s praenjem stvarnih karakteristika izgraenih
elemenata vodoopskrbnog sustava, posebno snimanja i saniranja gubitaka u
distribucijskoj mrei, radi stvaranja mogunosti za racionalno iskoritavanje i racionalnu
buduu dogradnju uz osiguranje redovitih isporuka potrebnih koliina vode svim
zonama u svim predvienim i izvanrednim uvjetima pogona.
Daljnji razvoj temelji se na ve izgraenim sustavima dovoda vode iz lokalnih izvorita i
sa Zrmanje, i eventualno novim zahvatima podzemnih voda sliva Bokanjakog blata i
ire, uz primjenu novih metoda i detaljnih hidrogeolokih istraivanja s obzirom da se na
temelju dosadanjih analiza u tom pogledu ne mogu poduzimati novi zahvati, odnosno
omoguavanjem jae eksploatacije sadanjih, primjenom zaprijeavanja putova
otjecanja podzemne vode prema moru, tj. dizanja njezine razine i odslanjivanja.
lanak 113.
Planom se odreuje izgradnja slijedeih graevina:
- rekonstrukcija i izgradnja cjevovoda prema faznosti odreenoj Idejnim rjeenjem
vodoopskrbnih podsustava podruja zapadno od Zadra s otokom Virom
(Hidroprojekt-ing, T.D. 891/99)
- izgradnja ureaja za kondicioniranje voda za sva izvorita
- izgradnja novih vodosprema kako bi zapremina raspoloivih rezervoarskog prostora
pokrivala cca 30% ukupne maksimalne dnevne potrebe
- izgradnja vodoopskrbne mree naselja Poljica, te spoja na tlano-gravitacijski
cjevovod od crpne postaje Oko do vodospreme kripaa.
lanak 114.
Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojeih voopskrbnih graevina potrebno je
osigurati kolni pristup do parcele graevine, te zatitnu, transparentnu ogradu visine do
najvie 2,0 m. Najmanja udaljenost graevine od ruba parcele iznosi 2,0 m. Potrebno je
osigurati sve znaajnije graevine u sustavu vodoopskrbe.
Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne povrine
usklaeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Prilikom rekonstrukcije
vodovodne mree, ili rekonstrukcije ceste, potrebno je istovremeno izvriti
rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste.
Mogua su odstupanja od predvienih trasa vodovoda, ukoliko se tehnikom razradom
dokae racionalnije i pogodnije rjeenje mree.
lanak 115.
Svakoj postojeoj i novoplaniranoj graevini mora se osigurati prikljuenje na
vodoopskrbni sustav.
Vodoopskrbna mrea, osim magistralne za koju je Plan definirao koridore, sa svim
prateim elementima u pravilu se izvodi kroz nogostupe prometnica, tj. pristupne
putove.

- 62 -
Unutar naselja treba planirati hidrantsku mreu, a prema Pravilniku o tehnikim

normativima za hidrantsku mreu za gaenje poara.
Sve graevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj
regulativi te hrvatskim normama. Nije dozvoljeno projektiranje i graenje vodoopskrbne
mree na nain kojim bi se tetilo graenju graevina na graevnim parcelama
(dijagonalno i sl.) kako bi se sprijeilo eventualno naknadno izmjetanje uvjetovano
gradnjom planirane graevine.
lanak 116.
Vodoopskrbne sustave treba izgraditi sa svim prateim vodnim graevinama te
primjenom kriterija racionalnog koritenja postojeih sustava vodoopskrbe, to
podrazumijeva rjeenje distribucije u okviru minimuma doputenih gubitaka vode,
svoenje potronje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr.
lanak 117.
Zatitu postojeih i buduih javnih vodocrpilita treba provoditi temeljem Odluke o
odreivanju zona sanitarne zatite izvora vode za pie, koja obuhvaaju crpilita Bunari
4 i 5, Jezerce, Oko, Golubinka i Boljkovac (Sl. glasnik 6/98, upanijske skuptine
Zadar).
lanak 118.
Planom se predvia izgradnja akumulacije na Miljai jaruzi, a u svrhu navodnjavanja
zemljita ili koritenja u turistike svrhe (polijevanje golf terena, ...)
Graevine za zatitu voda
lanak 119.
Nain odvodnje otpadnih voda mora se provoditi na osnovu idejnih rjeenja izraenih
temeljem studije odvodnje otpadnih voda zapadnog dijela Zadarske upanije.
Ne dozvoljava se nikakvo isputanje otpadnih voda u Ninski i Ljubaki zaljev.
lanak 120.
Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice, odnosno prikljuni spojevi graevina
kroz pristupne putove.
Sve graevine na kanalizacijskoj mrei izvode se sukladno propisima kojima je
regulirano projektiranje i izgradnja ovih graevina (Zakon o vodama, NN br. 107/95).
Nije dozvoljeno projektiranje i graenje kolektora i ostalih graevina u sustavu ukupne
kanalizacijske mree kojim bi se nepotrebno ulazilo na prostore drugih graevinskih
parcela, odnosno prostore namijenjene drugim graevinama, radi spreavanja
eventualnih naknadnih izmjetanja uvjetovanih gradnjom tih graevina.
lanak 121.
Na podrujima gdje nema izgraenih ili nisu projektirani kanalizacijski sustavi, odvodnja
otpadnih voda rjeavat e se izgradnjom vlastitih nepropusnih septikih jama, tj.
primjenom suvremenih ureaja za proiavanje otpadnih voda, na nain:
- da jama bude izvedena kao nepropusna za okolni teren,
- da se locira izvan zatitnog pojasa prometnice,
- da od susjedne graevinske estice bude udaljena minimalno 3,0 m,
- da joj se omogui kolni pristup radi ienja.

- 63 -
Otpadne vode iz septikih i sabirnih jama, pod uvjetom da zadovoljavaju svojim

sastavom, prazne se putem nadlenog komunalnog poduzea na deponij odreen od
strane nadlenih slubi Grada.
Sukladno prethodnom lanku, Planom se obvezuje primjena suvremenih ureaja za
sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s vie od dva stana ili apartmana, tj.
za vie od 10 ES.
lanak 122.
Turistika naselja, proizvodni pogoni, obrtnike i uslune radionice obvezni su za svoje
otpadne vode izgraditi vlastite sustave i ureaje ili ih putem predtretmana dovesti u
stanje mogueg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o isputanju
otpadnih voda u javnu kanalizaciju.
lanak 123.
Zatitu voda na prostoru upanije provoditi prema odredbama iz Dravnog plana za
zatitu voda (N.N. 8/99). Potrebna je izrada upanijskog plana za zatitu voda koji bi
utvrdio potrebu istraivanja i ispitivanja kakvoe voda, mjere zatite voda, planove za
izgradnju objekata za odvodnju i proiavanje otpadnih voda i dr.
lanak 124.
Komunalni mulj, kao ostatak nakon primarnog proiavanja voda treba prikupljati i
organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.
Ureenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja
lanak 125.
Planom se odreuje potreba izrade operativnih planova zatite od poplave vodotoka
Miljai jaruge s pritocima na dravnoj i lokalnoj razini koji e definirati gradnju i
odravanje zatitnih vodnih graevina definiranje prostora za izljevanje velikih voda,
izgradnja i odravanje odvodnih tunela i kanala, melioracijskih graevina i drugo.
Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvaavanje prirodnih i krajobraznih obiljeja.
lanak 126.
Potrebno je izraditi studiju koja bi utvrdila mogunost intenzivnijeg koritenja postojeih
vodenih potencijala za razvoj intenzivne poljoprivrede, uz izgradnju sistema kanala za
navodnjavanje. Uz dobru organizaciju ugledavajui se na najbolje primjere u svijetu
trebalo bi ukljuiti i privatne poljoprivredne parcele u sisteme za navodnjavanje.
6. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih

cjelina
lanak 127.
Utvruju se kao osobito vrijedna podruja:
- krajobraznih i prirodnih vrijednosti
- kulturno-povijesnih cjelina

- 64 -
Podruja krajobraznih i prirodnih vrijednosti
lanak 128.
Podruja krajobraznih i prirodnih vrijednosti su:
- sjeverna obala Ninskog zaljeva od Sabunika do ua Miljai jaruge
- obala uvale Jasenovo i otoi Zeevo
- obala Ljubakog zaljeva
- cijela Ninska laguna (Ninsko blato, Porat, otok, solana)
- obala od Privlake do epurina s lagunama i klifovima
- Bokanjako blato
- kompleks poljoprivrednog zemljita s obje strane ceste od Zatona do Nina
- poljoprivredno zemljite Rainovac (prostor intenzivne poljprivrede od Grba do
ceste Zadar-Raanac)
lanak 129.
U procesu izrade DPU-a i UPU-a za vee zahvate koji obuhvaaju posebno vrijedne
prostorne cjeline potrebno je izraditi studije utjecaja na okoli.
lanak 130.
Posebnu brigu treba posvetiti zatiti obalnog pojasa, njegovog sustavnog uvanja i
ureenja, zatiti biljnog pokrova, te sprjeavanju svih oblika nekontrolirane izgradnje.
lanak 131.
Nain gospodarenja morem, podmorjem i priobalnim pojasom, kao i umskim i
poljoprivrednim povrinama titi se posebnim zakonskim odredbama.
Podruja kulturno-povijesnih cjelina
lanak 132.
Podruja kulturno-povijesnih cjelina su spomeniko-arheolki lokaliteti na podruju
Grada Nina (povijesna jezgra grada Nina Nin-otok, s Gornjim i Donjim mostom,
poluotoi drijac s nekropolama, crkva Sv. Nikole u Prahuljama).
Nain zatite tih podruja propisan je Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara
(N.N. 69/99) i u nadlenosti je Uprave za zatitu kulturne batine Konzervatorskog
odjela u Zadru.
lanak 133.
Smjernice za ureenje, mjere zatite i nain prezentacije, odreuje nadlena ustanova
Konzervatorski odjel u Zadru.
lanak 134.
Prema Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (l. 17.) Poglavarstvo Grada treba
donijeti odluku o zatiti dobara od lokalnog znaenja - graditeljskim sklopovima
ambijentalne vrijednosti - zaputenoj i zanemarenoj tradicijskoj arhitekturi, koja je
devastirana novijom gradnjom - kao dijelu kulturne batine, koju treba konzervirati,
obnoviti i rekonstruirati, te revitalizirati.

- 65 -
7. Postupanje s otpadom
lanak 135.
Ovim planom se utvruje izgradnja cjelovitog sustava za postupanje s otpadom (na
osnovi izraene Studije o postupanju s otpadom za podruje Zadarske upanije), sa to
manje tetnih utjecaja na zdravlje, okoli i klimu, uz to bolje gospodarsko koritenje
otpada i to manje trajno odlaganje neobraenog otpada dosljednom provedbom
koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom.
lanak 136.
Prema Pravilniku o postupanju s otpadom moraju se sanirati sva odlagalita otpada,
odnosno odrediti prenamjena onih koja se nee koristiti.
lanak 137.
Odreuje se, do usvajanja konanog rjeenja na osnovi izraene Studije o postupanju
s otpadom, privremeno odlaganje otpada na postojeem odlagalitu Grada Zadra.
Predviena lokacija transfer-stanice za prikupljanje otpada je u sklopu industrijske zone
izmeu Poljica i Vrsi, oznaeno na grafikom prilogu.
lanak 138.
Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnolokog otpada
za cijelo podruje (metali, papir, staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne
sirovine za ponovno koritenje.
Potrebno je koristiti graevinski otpad i otpad od ruenja objekata (osim proizvoda koji u
sebi sadre katran) kao inertni materijal za sanaciju postojeih odlagalita otpada kao i za
nasipavanje obale, ukoliko je to utvreno DPU-om.
lanak 139.
Opasni tehnoloki otpad proizvoa je duan skladititi na propisan nain do trenutka
predaje ovlatenom sakupljau opasnog otpada.
Tehniko-tehnoloke uvjete kojima mora udovoljavati prostor, oprema ili graevina za
skladitenje opasnog otpada, propisuje ministar zatite okolia i prostornog ureenja.
8. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli
lanak 140.
Postupak procjene utjecaja na okoli provodi se prema Zakonu o zatiti okolia i prema
Pravilniku o procjeni utjecaja na okoli.
U sluaju da se na relativno malom prostoru planira niz istovrsnih zahvata ije su
pojedinane veliine ili kapaciteti ispod propisanih granica, ali ukupni kapaciteti iznad
granica propisanih, obvezatna je provedba postupka procjene utjecaja na okoli prema
Zakonu i Pravilniku.
Zatita tla
lanak 141.
U cilju zatite tla potrebno je poduzeti sljedee aktivnosti:

- 66 -
- osigurati i odravati funkcije tla, primjereno stanitu, smanjenjem uporabe povrina,

izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem
unoenja tetnih tvari,
- usmjeriti razvoj naselja na postojee dijelove naselja
- provoditi mjere zatitom tla u skladu s njegovim ekolokim koritenjem
- rekultivirati povrine(odlagalita otpada, klizita i sl.)
- obnoviti povrine oteene erozijom i klizanjem
- poticati ekoloko, odnosno bioloko poljodjelstvo,
- poticati procese prirodnog pomlaivanja uma i autohtone umske zajednice,
Zatita zraka
lanak 142.
U cilju poboljanja kakvoe zraka potrebne su sljedee mjere:
- upotreba niskosumpornog loivog ulja sa sadrajem sumpora do 1%, odnosno
nekog drugog energenta u svim kotlovnicama koja koriste loivo ulje
- zabrana koritenja ugljena u kunim kotlovnicama i zabrana prodaje ugljena na
malo sa sadrajem sumpora veim od 0.55 g/MJ.
lanak 143.
Prilikom novih zahvata ne smije se dozvoliti znatnije poveanje optereenja zraka, a
prema Uredbi o preporuenim vrijednostima kakvoe zraka
Zatita voda
lanak 144.
Zatitu podzemnih te izvorinih voda za crpilita Boljkovac, Golubinka i Jezerce treba
provoditi temeljem zatitnih mjera odreenih za svaku pojedinu zonu sanitarne zatite
(Odluka o odreivanju zona sanitarne zatite izvora voda za pie, Sl. Zadarske upanije
6/98.).
lanak 145.
Sve komunalne otpadne vode treba tretirati preko proiivaa otpadnih voda. Za
naselja odnosno graevine koje nee moi biti ukljuene u sustav odvodnje, ili do
njihovog ukljuivanja u sustav, obvezna je izgradnja nepropusnih septikih jama, tj.
suvremenih ureaja za proiavanje.
Potrebno je intenzivirati gradnju sredinjeg ureaja (bioloko proiavanje) za
proiavanje otpadnih voda.
lanak 146.
Treba uvesti kontrolu nad upotrebom koliine i vrste zatitnih sredstava u poljoprivredi
na podruju vodonosnika, kako bi se prilo smanjivanju koliine tetnih tvari (prije svega
nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi.
Provoditi zatitu svih vodocrpilita prema postojeoj odluci.

- 67 -
Zatita mora
lanak 147.
Ninski i Ljubaki zaljev su osjetljivi akvatoriji u koje nije dozvoljeno isputanje
neproienih voda.
Potrebno je utvrditi uzrok zamovarivanja ninske i zatonske lagune i otkloniti ga, a
preventivno redovito vriti iskopavanje akumuliranih naslaga u cilju usporavanja i
spreavanja tog procesa.
Obalu tititi od bespravne izgradnje, redovitim praenjem stanja u prostoru od strane
strunih slubi Grada i upanije.
lanak 148.
Potrebno je izgraditi sredinji ureaj (bioloki) za proiavanje otpadnih voda .
Zatita od buke
lanak 149.
Potrebno je izraditi kartu buke za podruje Grada, s doputenom razinom buke za
pojedine zone: stambene, poslovne, turistike i prometne.
Mjere posebne zatite
Zatita od poara
lanak 150.
Potrebno je provesti sljedee mjere:
- donijeti plan gaenja
- donijeti plan za postupanje u sluaju nezgoda s opasnim tvarima,
- predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mree,
- provesti nadzor dimnjaarske slube,
- zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti,
- provoditi osmatranje cjelokupnog teritorija
9. Mjere provedbe plana
lanak 151.
Ovim Planom utvruju se mjere provedbe prostornog plana ureenja te donoenja
drugih dokumenata prostornog ureenja. Mjere su utvrene Zakonom o prostornom
ureenju (NN br. 30/94), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom
ureenju (NN br. 68/98 i 61/00) i Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih
prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
(NN br. 106/98).
9.1. Obveza izrade prostornih planova
lanak 152.
Utvruje se potreba donoenja planova niega reda (UPU-i i DPU-i), kao to je ucrtano
u grafikom prilogu 3.

- 68 -
Programom mjera mogue je donijeti Odluku o izradi UPU-a i DPU-a za prostore unutar
GP-a, za koje se ustanovi da nisu opremljeni komunalnom infrastrukturom, a nisu
oznaeni na karti 3.
lanak 153.
Donoenjem ovog Plana prestaje vaiti PPU bive opine Zadar i GUP Nina.
Na snazi ostaju planovi: PUP Punta Jasenovo iz 1990. god. i PUP turistike zone
Ninske vodice iz 1995. god.
PUP Nin-otok ostaje na snazi do donoenja UPU-a Nin-otok, u skladu sa Zakonom o
zatiti i ouvanju kulturnih dobara (N.N. 69/99, lanak 57.).
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
lanak 154.
Za poticanje demografskog rasta i zadravanje sposobno radnog stnovnitva, kao i
poboljanje opih ivotnih uvjeta, potrebno je:
- ostvarivati razvojne programe turistike djelatnosti - primjerene vrijednostima
prostora, te maloga poduzetnitva i uslunih djelatnosti,
- poticati poboljavanje zdravstvene i socijalne zatite stanovnitva i kolstva,
- poboljavati infrastrukturnu opremljenost
9.3. Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni
lanak 155.
Ovim se Planom omoguava rekonstrukcija graevina koje su bile izgraene po
propisima vaeim do stupanja na snagu Zakona o prostornom ureenju (NN br.
30/94), a ija je namjena protivna namjeni utvrenoj ovim Planom ili drugim planom
raenim temeljem ovoga plana. Rekonstrukcija se moe odobriti samo za one
graevine za koje je bila izdana graevinska dozvola ili su bile izgraene prije 15.
veljae 1968. godine.
lanak 156.
Pod rekonstrukcijom se podrazumijeva obnova krova i svih dotrajalih konstruktivnih
dijelova, te promjena namjene.
Promjena namjene se moe prihvatiti samo ako e promjena pribliiti namjenu
planiranoj svrsi prema ovome Planu, ili smanjiti negativan utjecaj na okoli postojee
namjene.
lanak 157.
U postupku ishoenja lokacijske dozvole potrebna je suglasnost gradskog
Poglavarstva.

- 69 -

Nin Tekst

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nin Tekst

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA NINA

Zadar, rujan 2002.

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

2.3. Izgraene strukture van naselja ......................................................................................... 51

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

Podruje Grada Nina smjeteno je na krajnjem SZ dijelu Zadarske upanije i na

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Geomorfoloke osnove reljefa i graa terena

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

U grai terena dominiraju sljedee naslage:

Tlak zraka i vjetrovitost

Vlaga zraka i padaline

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

temperature, ali i sa znatno umanjenim prodorom vlanog oceanskog zraka. Tako je i

Koliinu padalina mogue je pouzdano odrediti na osnovu mjerenja koja su vrena i za

Tabl. prikaz: Koliina i godinje kretanje padalina po mjesecima u ninskom kraju:

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne znaajke

Prirodni i proizvedeni resursi na kojima se je dosad razvijalo gospodarstvo Grada Nina,

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i

Najvanije gospodarske djelatnosti na podruju Grada Nina trenutno su: poljoprivreda,

Obradive povrine (polja) na podruju Grada Nina

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

Navedenim obiljejima ovo podruje svrstava se u red najznaajnih turistikih zona u

Tabl. prikaz: Smjetajni kapaciteti na podruju Grada Nina

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

Tabl. prikaz: Kretanje broja stanovnika od 1953. do 2001. god.

Tabl. prikaz: Stanovnitvo u zemlji i inozemstvu

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

Tabl. prikaz: Stanovnitvo prema osnovnim starosnim grupama

Broj stanovnika Struktura u %

Evidentno je da udio mlaeg stanovnitva (0-19) u ukupnom ima tendenciju opadanja.

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

Tabl. prikaz:Obrazovna struktura stanovnika

Prema popisu stanovnitva 1981. i 1991. godine u ovim naseljima evidentiran je

Tabl. prikaz:Broj domainstava 1981. i 1991.god.

Prosjena veliina domainstava tijekom zadnjeg razmatranog desetljea u svim

Budue kretanje stanovnitva grada Nina u mnogome e ovisiti o ukupnom drutveno-

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

koritenja i zatite prostora opine Zadar". Ova procjena pretpostavlja da e u

Tabl. prikaz:Procjena broja stanovnika po naseljima 2000. i 2020. godine

"stanovnitvo u zemlji" i "stanovnitvo u inozemstvu"

Podruje Grada Nina po svojim demografskim, prirodnim, gospodarskim, kulturolokim i

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA

Globalnim ciljevima prostornog razvoja upanijskog znaaja smatraju se:

Ostvarivanje navedenih ciljeva, putem koncepta odrivog razvitka, uvjetovano je:

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Koncept gospodarskoga razvoja Zadarske upanije zasniva se na uvoenju Zadra u

Pored toga potrebno je ostvariti razvoj:

ZADARSKA UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

Razvijanje podruja od strateke vanosti za Dravu temelji se na:

Razvijanje velike infrastrukture obuhvaa:

2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora

Ciljevi zatite osobito vrijednih resursa su:

2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia

Ciljevi zatite i ouvanja ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia ukljuuju: