Aristotel Fizika @® SNLBIBLIOTEKA EPISTEME Urednii GORAN GRETIC BRANKO DESPOT. ZNONKO POSAVEC ‘VERA CICINSAIN Recenzenti ANTE PAZANIN ‘ZNONKO POSAVEC Aristotel Fizika Prijevod s izvornika i sedmojezigni umaé temeljnih pojmova (gre, latinsk. englesk,francusk, rjemacki,taliianski, rks} TOMISLAV LADAN GLOBUS $1 ZAGREB SVEUCILISNA NAKLADA LIBER / ZAGREBSTORET AKPOASIE A cv teat wih ntocction and commentary by WD. Ross ‘acionaatseens otek, Zagreb Ub 113128 teeth porate links, ele atch, meta [fra is) Tori Ladanspstaneor Dao Pej Zed ‘Gob, AR." ARKH, 288 2em, eka Epes) Prijeo el: Ail py ari Pits proms ‘mole’ pss, Oxf, (99. — Nov li a TON waa SR Bibe Thrcmge si W-AGURT = Biogas XANT- tmnt naan Saran ne Danilo Pejovig BITAK I KRETANIE Firika i metafiiks u mislenje Arstotela [Na pote sje inerpretacie Fike B 1 Heidegger istic di je narstotelota Piste skrvena 1 soe mika Gontato promishena tela knjigazapedne Sicetcs! Ps podem Epomavanj' neponintestom moze se racabrati da je ova} prickormanje upicerdoksografijchitorjsko ologi avis Ejlomevopskom svemenom Gloom mijenasamom {nastojagh da se ona razumije ao Geloit skip + 00 Fovjest fe praposavks t savn! Goat, ihn Toko pat stvremena rumjevanj,ielagonja tamate {je Arse uopce, Hleideggtov piop jan roku istuuje tw, ao he Voce pororoxt nego druga dans tumacenja, No to ipak ne zh fe suveemens Yuupet “Antoela time -apsleirana, aod mane fora ope, pa {akon Hedleggerova, nezavans ad ah pki priv ja svar Arsoclova dea w sklop etropake ogo Stehestie: Naprotn-O tome nett govoe lana randobla 4 ponies! zapadnoga ealfnja-nakon »Fosotac helen sulla fowl, scdjojhow) srpska i, radaje novoue iovne cao manos, navastio kiopa Klasine meh ke Galea | Newora, te njead mijenje devetnexogs oljoa of Hgela do Nictschea, Svatko tho se had olteo { Eleofskom mijerjumorao fe pros disphinn tox Figoram te shole, bez oberg ako se hase prea ‘opreiio, Nest ain to potrde sudbina ake w naj 2Eee ships Metakom, Je Jodha er dre ote nepot- jpn | neazumiva.* To je provi Taclog Sto 30 nae nists see Uap. Dur, Ney tery 98S. WD. is arden expt omit (1923), New ‘ont et wu Pape Coesstron aad Korsne nt ones ‘Wore, Bei 1083: W. Toe de Grandgung snr seh te Nance Eowikang Retr 1088 ‘Cni Aron ane eats Sivod oe pena pivots Tombiva Lf: Mea, Zaye 1985 Pik Zao 105. vsrednjovickovni Komentari Aristotela na kom jeziku jednako itu Meuafiike 1 1. FIZIKA KAO ONTOLOGIIA PRIRODE 1. Pred nama je djolosnaslovom Fick’ prve pitanje sto se i tom jaja las: je Ico samo Siazofsk ih zsnstveni ss, Bako se vee prihvatl da je zoansiveni, koja i kakw 0 Znanost on spas? ‘Odgovor fist: zacjelo Fizika jest filozofki i znanstvens spis, spade U znanost, all manost takva tips kojt Anstotelovs modelu i ricunijevanja Ditka, dakle 1 starogrékom smisiu, tubokom rayliéta od novoxjekowne isuvremene znanosti uopée, a poplavito fiike, Pa uéemye ta temeljna cazika anticke znanost na jednoj, te novoyjokOvne ‘dananjeznanost na drugoj strani? Raclika se prvom ¢oda Sastji u tome sto je Arstotelova Fizika po svoj) nakani posvereoretsi pothvat namijenjen stadivanjupodelduzrokd Drirode e nating njezna bitka, so se vsi kao kvaliativn opis pritodnih svari,pokretnina it osjetnina | ulemeljaje na Togieko-ontolotki natin obractaganjem | dokazivaniem. ‘Novovjekovna # suvremena zaanost, naprotiv, ne mote istrativati ber hvantifkacije nastoeci na temelu bridno prove ‘deni eksperimenata poste sto pospuni matematicku formu lacie prirodnihzakona, ato jena Teor | praksa pociva ia jednom bitnofeickon odoss spram prirode (Seta poe dint istrazivae obieno nije svjestan). “Nevainteresirana« time Anstotelova fizika ostaje teoretska _znangsti ne upastajul se niu kakve pokuse, jer nema nikaket ich name emjens cna aposto ita Se ei oda trafeclnjevinu bir f navn btka kso jedno vida Dic ‘otra bt woes on fone prode maj se to uid bia janie da fe loge I svaka usporedba szaunstve nih rezultatas rcke | woderne fiike vise no problematicna, to zacjelo. ne smije biti azlog da se ipustt 2 vila neSto ‘drugo, Naime, eb temeljn: pojmoval modell Avistonelovs rmishenja jos su uvick u Jarikterasprave o temeljima si mene prirodne =hanos. Navlativo kad Je jee 0 znacenjy pojma Seva 2a kvantiativny formulae fizkalne realnost tr kvantno)tcorj, kako to opetovano iste Werner Hesen berg! sklepu nezaobilazna odnosafizike i flozotie vi 2, Medu Aristotclovim spisima © prirodt Fika zaweima ‘maiaino myjestos1 sama pored matmatike | »prve flocofies espa ed ree frie) cant Te {Okcptine po necemu srodne, name po tome So one svat Kolm ate promi ass promt otra), ‘tulhaju se yo tematskim podugjima raematajucraticne fodove {ust ice. er fia oaravenlosje) se bavi tao tama sil one isu nepokretmine (ono ea): eke Selfrane matematike have nepokretamama, alte mozda ist Fddvoine (xtra ot yogtand), nego 5 kao vars doen prvotna snanost base iadvoynima i nepokretrnama (209 Era ua dca). Tako te bit ottelse hlzotye: fhatematca, naravosbouje (Ganka) bogostvle (theologies) (her E 1, 1026.0: 13-10) To dakako ne enact da je fiika ‘Mane wijednas od pve ozo no sake od ih mass poeta sadacu stot cstineflozoje, pa se take iia Tonima drug sarin no pv ogo: fer waravesionje Jemudrosta ne ona prose (At 13, 1008 b 1). ako te fe Feith namijajeno myesto da bute drug foi. ‘Time je jsno ounaceno zajedakivo # eran raenest teoreshih znanost AKO pr frat zavadestanime PO ‘Stans kkrsavaptaneu emu se pie sastoi aia ugh {iu eoretskitnanost, nme fake smatemstike, i ma “allo nye jee 0 esedujost reke matematse (odnont geometrjesrimetike npr). nego macnn ka materi Finisar, ontop matemaiekoga, Na vise myjesta Fi 2 ostite i tftferc, Arstotel o tome spo fs Dr finn polite azradaje svoju gore navedert te” 0 Ditka tatemutickogs So se dakako znatno razikije od Platono Iwacania (Uap. Met Sti 8). Dok Plaom njegovi sehen edajul Se na Ptagorowce werut da Je materatiek tak “ebign carstvo nee po seein aed ka ideas Sinn seri, Ansfotel w sv} polemict prot matemati- oe platontara wie aptrakin anata} matematickoga, ve til ga odredue w oda na oxetine:»..matemaik je proses odmisane(ayateat, avira) (Met K TWelra29- 30), akon terpneenalze aude: Redero je dhakle dostano kako (matematghe stan) nis bivstva ve np le ts ios pray Foti nego 0 nom, mt Je pak mosuce da sede baja advojene (Mer Br yoaT b Lita) Prema tome, bak matematckin sear ‘ego sproizvod odmiljnjae it spstake}e przodnogs ‘men fetta enka sui a ‘Sifstanojal To je bitanralog rasporeda teoreskih zane, fue matematga figura ipod fiske, pa stoga me moze vuapriorno prethodit frst kao neki njezin mart, kako se to {inspira neopltonicmem)zbiva unovoy}ekovn}mranost Galle iNew # Kantovo tort 5. Resprav o Fick 2apotinjeexrom poemikom s Eeass- ima v kaj A. Ponaprije Arstote pba njhove dokazes prema Kojima je bice samo jedno, acdjhivo } nepoketno, Binjucajuer mobi, irae t neler pokazsuer nshovs neadrivont et Be See Raruje smo napresto nego mn Str (mnogovrsno) te soza ima dota raztoga i suprotna ivrdnj, Babe da fe bice jenako tako t mmosteeno, live I potteino sijutuuc | nebice(reltivno il prema page) eval te dehoaje.Arstotea sett kao poate pretpo Stovka lash racmatranja itm odeedaba rode wk ‘je svega, tu Je sam pojam przode (nara) kao tema rnatsine vasprve, priv kao robs bie Sto se azhikue od Srugin:sJedna od bta bivaju po nara, jedna rhog drugih Seroka. Po naraui bivaju bwotnje t ash djelow, ie Fednostavna iekesa hao mba | ogan} 1 ait rods (Phys: B 1, 19211) Pojam prize pra tome obubvaca Piva | nex Gels, a od vo sve on Sto seam bili Stvom't Zvolinsivom (Kamo spat Sovjek eo mapeosto divuce bie). Nihovapoblia anata posts Kad nest Urazranicenju prema drei ustojomim bisa Sve ss te Svar pokazuju"ragitim naprams ima koje ae opstoe maraij. (192 B 12-13). U dem je to anaajno razgrint Een? Prirodna se bica raaikuju od onih koja nis jednom cexchujnom znatajkom koja fe alse, to posta ost SMijedede'odtedbe: Jer svaka pojedina od hsm sbi potelo kreanja (xenon) 1 stan (enGang)« (102 D 14), TPrirodne stwarie if'one So. opsoje nara OTK 56 ontolskt ime sto imaju seb. uzrok Mt potelo Aretanja {Gibanj). Nasuprot nme foe one koje to nomaj, ene {Sa ne’ musta same po seb nego po Urogome: »Dotim postal last. te wtoko fe takvo 8 po mjc (en). ema ws usadena nik pores 24\promjenom (nee: okie (192 b 10-19). Unjeme bi i tehnicke stars ne thu dale sv itak pra nego umiecthteh, pase rem tome nt same! od sai Men Sm dao (po drugome): npr. hj ie sam st Prva je prema fome ontloskasnacapa prirade to se ona irece sama po sb (i od see), dk Se umgetna ica pokree Finjenaju po uzoks Koj tei kvan jh. U pile tome “Arstotl havo nekoliko primjera sata dae fo betodano Zalijucjue: "A ds haa Js sijesno eho) fe pokes vu Nadalje, nedu Geworstvom wzroka dea se smateaju oun tarnjime ~ causa materlis causa formalis, @ druga dva vanjskim: ~ causa eficien i causa finals. Sve se Konkretno pojedinatno ustrojava nat) agin to causa elficens prvi pat {uso spaja ujedno, a caus finals odredgjesvrhu u odaosu fi Sto se Oni spajaji: u prisodl to se zbiva samo od sebe, {umijecu il word to obsulja Wort, Th se weroe naavaja trazlorima, Aristote ih naprosto nara nema potrebs da th izvodie iz jednog potela, poput Kantove »ranscendentalne Adedukcijes npr. No #® analiza weroka dostatea je da objes Kenko jedno vs drugo, na Ko natn, od éega, kak dred: ime prima i gobi (ovéono1s, privato, Wenost) proayjenom x« epeta,jednom s zt, ipl mine, pote si peta ta at ene kin wots prindsinanausporia sun pase Boks sunjcnnama? eee wane oe BREA term’ earn Ne paas ese i emer tds nls to rahnfom peer Ba ee Sie ne oe seams ag uh ean eet fouioine dicend Se pete cl ujemog et Rome pono Kolh'sd Fae aote Meum. cs ramen porta ol ing met eins ool ential tune, 1 paneer tne tamatan? See ata Sar perbattens ome da cpu rr enone cage Bote ean bike bac, Rake ena sete isanas Gang penfene feeb) 120002) mort sae ‘crm ee kre po sc get aia Re lat palate Peeps Sn po etna oda hf blo taki po} mova bah bon in serra cba ane Iuprtline neoponcns keno}, mj pe ieee oto die ps ran ac opal bitno. Ponajpeje valja odcedi sae pojar kretanja, 20 (0 ele bes ne repo H'e'p tonne dreds Prve HltSof pupa sana pe mee Set iment tao Be wpe oe nae it inogcnn (Seng poten, mesnoe me) cj ey Teas Seles Ge), ake seule sede) BieO Ne et no moquenss, st smo ince fete pic nape slot nj vn fete se ose tn Osan rea nme Nruminolc tastes 1 ovta i} dove nae Se aj Osvaeno sane Stes moh ‘oscn, kad ostvarenotcu bv slje a we hav ono imo, fone pokelfers jet canes Got 39:1 8ler Rohs bag bs WHY eae nck tn, Swarts) punt pe tovotje on oe os Pincay Ula, laos) eles fake os, poy pkey ios Ae retoph dud far lo so dane samo ne nisopuast tafe soe fe separ bolas Theme ako eect ane thot stake acne ‘nj Utena soon ss ena los pa tetas Jaa'fwe avi vedestnlnos mie ta oo ogi Snot x ie Da bi olaksao razumijevane i sladao teskacu toga pojma, Aristotel uzima peimjer kucegradhyje grada (kamen dv te) jeono gravest, ono od gepa se esto moze saad. Pie fo Slo se gradi ono ja, {nakon So se sagrad ot gradjivo vie nije aise kao gradlivo, nego je njegora zis! (Ost ‘ost uprave samo graenje: dotledok omo taj, gradenie se ostvaruje, 2 fad je huea sagradens, zines! (delattost) arsdenjaprestje— ka je sagradena,gotes, potpusa. Sama je kucegradnja dakle neko Kretanje, 4 kretanje se pokazuje ‘Kao stanle koje jos nie pspuno izeubilo macs) mosuchoxt {potato zbilskim i ostvarchim. Kad je oivatenost potpun, Kretane je avrSeno | opet mistupastanje mirovanja. Druin riesima, promjena mogucega u zbiisko, kao tek ko} nile Zzavrsen ni potpun dok taje, 20ve se dretanjem, a puna Zbl host, kao ithod promjene ii potpuna ostarenost —syrhomt Krotanje se os gxarenosti dakle razikuje svjom mesic nose (nesavrsenstvom),on0 je kao neka ostednost«Lzmed diva nacinabitka(ontoloska modaliteta), simo nije mjd ni drugo, nego je =na putus. Ona je neSgursena (nepotpuns) foxtvarenost Koja aij iggubila it jo8 nos znaca} moguenost Stoga Arstotel zakjjue: «A kretange se tini da Je ack djlatnost(Evéoyeva), ali nepospana (tes), Gem je wzrok Ho je nepotpuno ono "modne’ Kojega je djeatnoste (C2. 201 bb 32s takoder: Met K 9, 10664 20-2). Sadetavat pak usebi makar i najmanju moguénest koja jo8 je ozbijena zmact Zapravo aistaynost Bit jos nebice (fs) Jv) na putw bivana puna biee! Pokremosr prem tome kao ontoloska zaaca}ka nae isto Sto i nepotpnestprzode bas 28% Sto jest | ukoliko jest na dela spritodhoste pra Kao ie uso neti i Artanis kraj mg struKo, ima ga vse vesta i taj pojam w Arisotela osnac F promjent, to takoder odstupa od danas apotrebe 12 anigenja kretanja Kao ‘micanje (pomaka) ill premestana, Krotanje se diferensira roma kategoriama (petocima) Div siva, kabvoce, Kolikoce't miesta, pa prema tome ohuhvaca Genri vrste | moze Bit: 1) nastanak (Postanah) it radanje innetanak il propast (yes at p04): 2) preinaka (WO {qos 3) wmnadanje | umanjvanje (20 Spots vet 402) Hrajead 4) premesianje, micanje il peseja (goa) (201 a T014), U porate analizama svakopa od th obika Kiet Arisiotel ve puta upozoruje na osebuja: ure} svakoga od ah, kadikad Fazlikuje Kretae o promjene, ait nekim Ijestima cak smatra'da ne mode bin, keetanja upopled bivswazatostenema protimahe (E 1-2,2256-11), te bitako ‘peontaie samo ti viste prema ostalin piroclma (ssp. 4 Met xtK 12, 1068 15-20). Not niposto ne zadicew ontolosi status pojma keetanja, utoliko vse sto Cak postoji»preodosiovn= Spi pod naslovom De gencraione et cormupiione Koj |e ispravja'o drugome nego o kretanjy prema bivstvu! ‘Najead, u Fiset Metaficii medu Sim ststama kretaja na ps0 se mjesto stavlja premjestane (micanje) Kao temeljno so [Ukjucuje sva ost, aod premyjestanja kao nasize | najsavee nije ite se kricna Rretanje ~ powetak | sSetak te uzor Afistotelove kozmologie. 6. Vet Je reseno Kako Je kretanje povezano s vremenom, Movie da na neki nacin 1 pretpestaia vijemte. Stops rasprava o vremenu(A'10=13) Wor! nezaobilazan sastavas aumattanja prrode kao kretanja | sted dio sie Fi Kao ontologje prirade- Ponajprje pita se > jem hajopsent tie, spa Ir ono bie it nebice Kakav je njegov znata), jer tk pss de ano ape ete en Ake pa fostale nejasno na kot naéin jest, je jedan je njego dio bio {ike nije cri Ge tek bit jo8 nije, a i th se mdelovas “tale se barem tink sastot eijelo { Beskonacno vijeme ovr toga izaleda da ono sto e slozeno od nebica ne bi moslo sudjelovati w bivstvu te bj na ta) nacin bitak 1 vijeme bi ‘nepodnoshvi i uzajamno bi se potiral? Nadalj, mje jasno sasioj i se sijelo vijeme od dielova, jer kada biva celina bivaj i njeni jou, barem nek U vremenm pak, wkolike ‘ono Jest, eal su jlo bil pros, drugi ok nisu ni nadosh terse ini kao da nijedan dio je sada, lako je vejeme inde ‘Seljvo “Teskoce poimanja viemena time ni izdseks jot nist ier pene, jos manjeotklonjene, no glavna tek predstyésastoi se U'problemo sadasnioga veemena, Hi sadatajost w odnons na oslostbuducnost ao ina cielo yxjeme, Pita seje i =sadas {io vremena, te je Ii ono syagda isto i razicita? Poveraje fi ‘sada prosto | Budsse vijeme ili Ib razdvaja? Je I smo sada elito, nalazi set njemu kretanfe si pak ono mire? Osta i wsadae stalno il éezava, t najzad 80 Je jepoy mata)? ‘aluéna Aristotelova tera 0 wsadaw, Sto usmijerava i vodi njepov pristup, 1 kao so ce se Kestlje spostavith, tvort neza biiaznt pretpostavku 2a njegovo razumijevanje. same. bi ‘remena, glas, -Sadax nije dio vremena Kojin bi se meri jezova sjolina, jer» --ne Gini se da se vnjeme sastop od Imnogin Sada’ Jo$ je manje dopestivo shvacanje vremena kao nicanja TF pos ob dat aac be won vy. 21837 togaka »sadaw poput rastaljant cre na nz rogaka (kako to neki pokusavaju U geomet), jer ».--nemoguee fel da se Iinoga sad" atzajedna Jo drigih, kao ni focka do Tooke. Prema tome, kao to ss« ne mogu bt djelovi vremer, oS fu manje iz togaks w sjeda (susjednons, weastopnost). Stoga vsada« ne mode biti ni mjers vremena, nit se Vijeme Sstoj od mnogif rsadae, No ako nije nsta od tobe saan 5e pokaraje kao granica kojim se omeduje odredeno vijeme ‘vat sadaw tint mah spaja i razdvaja proslost} uducnos: ‘ukoito je ito-ono th spaja, ukolko Je azligita ono th raz ‘vais TNo nl ta dred da je »sadae granicanipotte ne nati da je sada bitak it bit vremena: »Dakle, a Kolko jo "Sa fzanica, ono mje vrjeme, nego mu je prigodaks.> To maine Slijed iz poznate opce teze 0 vremenu i ketanju: kao wr Jamni shonsenti« on moraju biti povezan, all nist sto, "buduci da su neprekidnt (ovveytc) oni si djeji. Isteudd rebrojeno puts neprekidnost (Kontinutet) vemeag. (kao Tonoga nevsranigenog) Aristotl zavjlo »prinajex tyegovs Aebivost, al samo prema mogucnoss tk poteneiaino: ijeme Jest beskonano dshvo, ai skako inka zbisk (aktuaino) Podijeljeno ~argunsene koje gradi odlugnu ulogu u polemic Drotiy Zenona, koji e to avoje (nacine bitka) pobrkto, Tine su najiad Steger sv clement za celovito poimanyje vromens: zamjecujus! ssadae nije proteklo nikakvo vrijeme, jer ussadae nema nikakya keetanjan mirovaaja. Zamjec 2prijen | »poslijexzamjetujemo da je sanowte ‘lo dok je aja kretanje, su se nazie nan btka vremena! ‘ler vijeme 1 jest upraso ovo: bio} kretanja mapram F'poaije's To je ta Cuveny Arisotelova odreaba vremena © Kojo) se too raspravlia od novoplatonovaca do Heides- sera! No usprkos tliki respeavama | ravlozima za ¢ prot, je posve sigumo da su kastje interpretacje tora mista Svagda bile odgovarguce, Korekine 1 potpune. 2 od toxe fuvjeta zacijlo zavish | istinsko Tazumijevage njegova prava sista i domasaja, "Viieme jest brojei smart k ‘eojimo, nego ono Hrojeno, naime tnjera nekog kretanja i twajanja pokreta, pri Cemu je jasno da jo upacenost verena hha Kretanje u prvom red verano za mjeso {t6t02). Jer W'sto Tiara age te see ws 8 ene ‘aoe ace vy. yas 4 oon, 220 21-22 son 8 ion So a a ka xl