VJETINE PRVE POMOI

ZA URNE SLUBE

Prim. mr. MAJA GRBA - BUJEVI, dr. med.

BRANKA TOMLJANOVI, dr. med.
Dr. sc. INGRID BOAN - KILIBARDA, dr.med.
DAMIR VAANI, mag. med. techn.

1. izdanje

ISBN 978-953-56800-2
Izdava:
Hrvatski zavod za hitnu medicinu
www.hzhm.hr

Autori:
Maja Grba - Bujevi
Branka Tomljanovi
Ingrid Boan - Kilibarda
Damir Vaani

Grafika obrada i tisak:

Alfacommerce d.o.o.

Naklada:
500 komada
I. DIO - OPREMA I OPI POSTUPCI
Poglavlje 1.
Ureaji i oprema....................................................................................................................... 7
Tlakomjer............................................................................................................................... 7
Pulsni oksimetar.................................................................................................................11
Glukometar..........................................................................................................................12
Automatski vanjski defibrilator (avd)........................................................................14
Boca za medicinski kisik..................................................................................................14
Oprema za primjenu kisika............................................................................................ 18
Poglavlje 2.
Primjena mjera osobne zatite.......................................................................................... 20
Poglavlje 3.
Primjena remenja za vezanje ozlijeene/oboljele osobe........................................ 24
Poglavlje 4.
Podizanje i premjetanje ozlijeene/oboljele osobe................................................ 27
Poglavlje 5.
Transportni poloaji.............................................................................................................. 33

II. DIO - PREGLED I VJETINE ZBRINJAVANJA OZLIJEENE OSOBE

Poglavlje 6.
Pregled ozlijeene osobe....................................................................................................37
Poglavlje 7.
Brzi trauma pregled.............................................................................................................. 44
Poglavlje 8.
Zaustavljanje krvarenja i zbrinjavanje oka................................................................. 47
Poglavlje 9.
Rane............................................................................................................................................ 51
Poglavlje 10.
Imobilizacija dugih kostiju................................................................................................. 55
Poglavlje 11.
Imobilizacija zglobova......................................................................................................... 59
Poglavlje 12.
Imobilizacija ramena trokutastom maramom/zavojem.......................................... 62
Poglavlje 13.
Primjena ovratnika za imobilizaciju vratne kraljenice............................................ 65
Poglavlje 14.
Imobilizacija kraljenice prslukom za imobilizaciju i izvlaenje........................... 69

3
Poglavlje 15.
Imobilizacija kraljenice kod ozlijeene osobe u leeem poloaju................... 74
Poglavlje 16.
Log roll postupak kod ozlijeene osobe koja lei na trbuhu............................. 79
Poglavlje 17.
Upotreba rasklopnih nosila................................................................................................ 82
Poglavlje 18.
Upotreba vakuum madraca............................................................................................... 85
Poglavlje 19.
Skidanje kacige....................................................................................................................... 88

iii. dio - ODRAVANJE DINIH PUTOVA

Poglavlje 20.
Zabacivanje glave i podizanje donje eljusti............................................................... 91
Poglavlje 21.
Potiskivanje donje eljusti prema naprijed i gore...................................................... 94
Poglavlje 22.
Umjetno disanje upotrebom depne maske............................................................... 96

IV. DIO - OSNOVNE MJERE ODRAVANJA IVOTA I OSLOBAANJE

DINIH PUTOVA KOD GUENJA STRANIM TIJELOM
Poglavlje 23.
Osnovne mjere odravanja ivota kod odraslih.......................................................... 99
Poglavlje 24.
Osnovne mjere odravanja ivota kod odraslih uz upotrebu automatskog
vanjskog defibrilatora (avd-a)...........................................................................................104
Poglavlje 25.
Oslobaanje dinih putova kod guenja odraslih osoba stranim tijelom......... 108
Poglavlje 26.
Osnovne mjere odravanja ivota kod djece................................................................111
Poglavlje 27.
Oslobaanje dinih putova kod guenja djece stranim tijelom............................116

Prilog: Trijaa kod velikih nesrea.....................................................................................120

Literatura....................................................................................................................................121

4
PREDGOVOR

Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) je krovna struna zdravstvena

ustanova koja oblikuje doktrinu u djelatnosti hitne medicine; obavlja strunu i
zdravstvenu djelatnost iz okvira prava i dunosti Republike Hrvatske u djelatnosti
hitne medicine. Kontinuiranom suradnjom sa upanijskim zavodima za hitnu
medicinu, bolnikom hitnom medicinskom slubom i ostalim sudionicima
u procesu zbrinjavanja hitnog pacijenta, HZHM osigurava provoenje mjera
hitnog zdravstvenog zbrinjavanja, hitnog prijevoza oboljelih i ozlijeenih osoba
u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu te zdravstvenog zbrinjavanja za vrijeme
prijevoza.

Potujui pravila struke i podravajui potrebu za specijaliziranim pristupom,

HZHM propisuje standarde, predlae uvjete, organizaciju i provodi edukaciju
iz podruja hitne medicine u RH s ciljem poboljanja kvalitete pruanja hitne
medicinske skrbi. Jednaka kvaliteta i standard hitne medicinske usluge u svim
dijelovima RH osigurani su kroz edukaciju i stalno struno usavravanje ne samo
djelatnika iz sustava hitne medicine, ve i drugih urnih slubi te graana.

Ovaj prirunik namijenjen je edukaciji djelatnika urnih slubi koji sudjeluju

u pruanju prve pomoi unesreenim i oboljelim osobama. urne slube kao
suradne slube hitnoj medicinskoj slubi imaju vanu ulogu u pruanju prve
i neodgodive pomoi ivotno ugroenim osobama. U priruniku su opisani
standardizirani postupci pruanja prve pomoi koje trebaju usvojiti pripadnici
urnih slubi RH kako bi doprinijeli boljem zdravstvenom ishodu unesreene ili
oboljele osobe te podigli kvalitetu skrbi i sigurnosti ivotno ugroenih osoba.
Standardizirani postupci za djelatnike urnih slubi odnose se na pristup, procjenu
i pruanje prve pomoi ozlijeenim i oboljelim osobama. Prirunik se temelji na
postupcima opisanim u priruniku Temeljni hitni medicinski postupci, autora
Miljenka Gvoaka i Branke Tomljanovi, a kojeg je HZHM objavio 2011. godine.
Prirunik za djelatnike urnih slubi predstavlja odlian edukativni materijal, ali
i standard koji e doprinijeti tome da svaka oboljela ili ozlijeena osoba bude
zbrinuta na standardiziran i kvalitetan nain bilo gdje u RH.

Autori

5
6
 I. DIO

OPREMA I OPI POSTUPCI

POGLAVLJE 1.

UREAJI I OPREMA
CILJ: Upoznati i pravilno upotrebljavati ureaje i opremu za pruanje
prve pomoi.

Uvod:
U ovom poglavlju opisani su ureaji i oprema koje pripadnici urnih slubi moraju
poznavati i pravilno upotrebljavati prilikom pruanja prve pomoi ozlijeenim
ili oboljelim osobama, a nisu opisani u ostalim poglavljima.

1. Tlakomjer
Tlakomjer (sfigmomanometar) je ureaj koji se koristi za mjerenje krvnog
tlaka i sastoji se od manete (iroke poveske koja se napuhuje zrakom) i
mjeraa. Mjere se dvije vrijednosti krvnog tlaka ( gornja i donja vrijednost).
Gornja vrijednost ili prva brojana vrijednost naziva se sistoliki krvni tlak i
nastaje kontrakcijom sranog miia i tjeranjem krvi u arterije. Donja ili druga
brojana vrijednost naziva se dijastoliki krvni tlak, a mjeri se tlak preostao u
arterijama kada se krv slije u srce. Vrijednost sistolikog i dijastolikog tlaka se
izraava u mm Hg (milimetri stupca ive). Manete na svim tipovima tlakomjera
na sebi imaju odreene oznake koje je potrebno potivati prilikom njenog
postavljanja na ruku. Optimalna irina manete iznosi 40 - 50% opsega ruke
na kojoj se mjeri tlak, a duina dvaput toliko (npr. ako je opseg ruke 24 cm,
irina manete trebala bi iznositi 10-12 cm, a duina 20-24 cm). Standardna
maneta iroka je 12,5 cm i upotrebljava se kod osoba srednje razvijenosti.
Kod izrazito gojaznih osoba maneta mora biti ira, dok se kod male djece
upotrebljava maneta od svega 7 cm irine. Maneta za dojenad ne smije
biti ira od 2,5 cm. Optimalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mm Hg.

Ovisno o tipu mjernog ureaja postoje mehaniki tlakomjeri (tlakomjeri na

ivu i na pero) i automatski/poluautomatski (digitalni) tlakomjeri.

7
Tlakomjer na ivu
Tlakomjer na ivu je najstarija vrsta ureaja za mjerenje krvnog tlaka. Njegov
jednostavan mehanizam radi na principu gravitacije i omoguuje precizno
mjerenje, bez potrebe za redovitim podeavanjem. ivin manometar je
uspravna cijev koja sadri ivu. Pritisak koji se postie pomou pumpice
pomie stupac ive prema gore suprotno gravitacijskoj sili. Milimetarska
kalibracija na cijevi oznaava visinu ivinog stupca. Kako bi oitanje tlaka
bilo tono, prilikom oslobaanja pritiska (isputanja zraka iz pumpice) iva
mora slobodno padati. Nakon to je zrak potpuno isputen, ivin stupac mora
uvijek biti na nuli. Prilikom mjerenja krvnog tlaka ivin stupac mora uvijek
biti u uspravnom poloaju (slika 1.).

Tlakomjer na pero
Tlakomjer na pero je laki i jednostavniji za prenoenje od ivinog tlakomjera,
a tijekom mjerenja se moe drati u bilo kojem poloaju. Ovaj tlakomjer ima
osjetljiv i kompliciran mehanizam te zahtjeva redovito kalibriranje jednom
godinje. Tlakomjer na pero je osjetljiv na udarce te ga je potrebno kalibrirati
nakon pada ili ako se njime udari o neto (slika 2.).

Automatski /poluautomatski(digitalni) tlakomjer

Digitalni tlakomjer ima sloen i osjetljiv mehanizam (slika 3.). Za razliku od
ivinih i tlakomjera na pero, ne zahtijeva koritenje slualica jer u maneti ima
ugraene slualice te automatski oitava vrijednost krvnog tlaka. Obavezno
se povremeno mora testirati. Pokreti tijela tijekom mjerenja utjeu na tonost
izmjerenih vrijednosti. Modeli koji se stavljaju oko runog zgloba nisu pouzdani
te se stoga ne preporuuju.

Slika 1. Slika 2. Slika 3.

8
Za mjerenje krvnog tlaka ivinim ili tlakomjerom na
pero potrebno je koristiti slualice (fonendoskop).
Uvrijeeni naziv za fonendoskop je stetoskop
(slika 4.). Slualice se sastoje od dvije cijevi koje su
preko nastavaka prilagoene za stavljanje u ui, a
zavravaju u rezonatoru (bubnjiu) s membranom.
Ruka na kojoj se mjeri tlak ne smije biti stegnuta
odjeom te mora biti ispruena u visini srca (slika
5.). Ako je ruka sputena, zbog djelovanja gravitacije
izmjeriti e se vie vrijednosti krvnoga tlaka.

Postupak mjerenja tlaka mehanikim tlakomjerom

(tlakomjeri na ivu i pero)
Omotati manetu oko nadlaktice, ne stiui prejako, ve toliko da se ispod
nje moe staviti vrak prsta. Donji rub manete mora biti 2,5 cm iznad lakatne
jame.
Staviti stetoskop u ui pazei da su gumeni dijelovi koji ulaze u ui usmjereni
prema naprijed.
Postaviti membranu stetoskopa na unutarnju stranu lakta u lakatnu jamu
(slika 6.).
Brzo napuhati manetu koja je ve postavljena na nadlaktici stiui gumenu
pumpicu i to za 30 do 40 jedinica iznad zadnje izmjerene vrijednosti sistolikog
tlaka. Polagano napuhivanje manete moe biti razlog lane vrijednosti
krvnog tlaka.
Polagano otputati ventil, po 2 do 3 milimetra u sekundi kako bi se mogla
odrediti prava vrijednost krvnog tlaka (odnosno uti prvi ton kucanja srca).
Dok se maneta polako ispuhuje otputanjem ventila na pumpici, nakon
tiine u jednom trenutku kroz slualice se uje kucanje srca. U trenutku kada
se uje prvi ton treba oitati vrijednost na mjerau tlakomjera. Ta vrijednost
je vrijednost sistolikog tlaka.
Nastaviti jednakom brzinom otputati ventil, sluajui tonove kucanja srca.
Koncentrirati se na trenutak kada se kucanje vie ne uje i u tom trenutku
proitati vrijednost na mjerau. Ta vrijednost je vrijednost dijastolikog tlaka.
Zapisati izmjerene vrijednosti, prvo sistoliki, a potom dijastoliki tlak
(npr. 120/80 mm Hg).
Za ponovno mjerenje potrebno je priekati 2-3 minute prije ponovnog
napuhavanja manete.

9
 Slika 5. Slika 6.

Postupak mjerenja tlaka automatskim tlakomjerom

1. Omotati manetu oko nadlaktice, ne stiui prejako, ve toliko da se ispod
nje moe staviti vrak prsta. Donji rub manete mora biti 2,5 cm iznad lakatne
jame.
2. Ukljuiti ureaj.
3. Maneta e se poeti napuhavati nakon pritiska na odgovarajuu tipku. Ako
se radi o poluautomatskom modelu, manetu treba napuhati gumenom
pumpicom. Nakon to je maneta napuhana, automatski mehanizam e
polako smanjivati pritisak.
4. Kako se maneta polagano prazni, na ekranu se pojavljuju vrijednosti tlaka. Na
ekranu se na kraju mjerenja ispisuju obje vrijednost, i sistoliki i dijastoliki tlak.
5. Zapisati izmjerene vrijednosti, prvo sistoliki, a potom dijastoliki tlak
(npr.120/80 mm Hg).
6. Pritisnuti tipku za potpuno isputanje zraka iz manete.
7. Za ponovno mjerenje potrebno je priekati 2-3 minute prije ponovnog
napuhavanja manete.

KLJUNE TOKE:
Prije upotrebe potrebno je prouiti i poznavati tvornike upute za rukovanje
s odabranim tlakomjerom.
Tlakomjer se mora redovito servisirati i odravati sukladno uputama proizvoaa.
Vrijednost krvnog tlaka se izraava u mm Hg (milimetri stupca ive).
Ruka na kojoj se mjeri tlak ne smije biti stegnuta odjeom te mora biti
ispruena u visini srca.
Donji rub manete tlakomjera mora biti 2,5 cm iznad lakatne jame.
Membrana stetoskopa postavlja se na unutarnju stranu lakta u lakatnu jamu.
Prva izmjerena vrijednost krvnog tlaka predstavlja sistoliki tlak, a druga
izmjerena vrijednost predstavlja dijastoliki krvni tlak.

10
2. Pulsni oksimetar
Pulsni oksimetar je fotoelektrini ureaj koji mjeri razinu kisika u kapilarnoj
krvi i brzinu bila ozlijeene/oboljele osobe. Ureaj se sastoji od monitora
na koji je icom prikljuen senzor (slike 7. i 8.), odnosno senzor moe biti
ugraen u isto kuite s monitorom te ine kompaktan ureaj (slika 9.). Senzor
oksimetra se privrsti na vrak prsta na ruci ili nozi. Nakon to se ukljui,
ureaj alje u tkivo svjetlost razliitih boja i mjeri koliinu vraene svjetlosti.
Rezultati se biljee kao postotak hemoglobina na koji se vezao kisik. Oznaka
za to mjerenje je SpO (Sp je oznaka za perifernu saturaciju, a O za kisik). Na
mjerenje mogu utjecati druge molekule vezane na hemoglobin (npr. ugljini
monoksid) te o tome treba voditi rauna pri oitavanju vrijednosti razine kisika
u krvi, posebno kada se radi sa pulsnim oksimetrima starije generacije. Prije
upotrebe ureaja potrebno je prouiti tvornike upute za svaki pojedinani
pulsni oksimetar. U veini sluajeva, pulsna oksimetrija je dobra mjera za
odreivanje razine kisika u perifernoj krvi.

Slika 7. Slika 8. Slika 9.

KLJUNE TOKE:
Prije upotrebe potrebno je prouiti i poznavati tvornike upute za rukovanje
s odabranim pulsnim oksimetrom.
Pulsni oksimetar se mora redovito servisirati i odravati sukladno uputama
proizvoaa.
Pulsni oksimetar je fotoelektrini ureaj koji mjeri razinu kisika u kapilarnoj
krvi (postotak kisika koji je vezan za hemoglobin) te brzinu bila.
Oznaka za mjerenje je postotka kisika koji je vezan za hemoglobin u perifernoj
krvi je SpO (Sp je oznaka za perifernu saturaciju, a O za kisik).

11
3. Glukometar (slike 10. i 11.)
Glukometar je ureaj za mjerenje razine glukoze (eera) u krvi. Bolesnici
koji boluju od eerne bolesti sami odreuju razinu glukoze u krvi te je u tu
svrhu proizvedeno niz ureaja koji iz male koliine krvi kvantitativno mjere
razinu glukoze u krvi. Koncentracija glukoze u krvi (GUK) izraava se u mmol/l
(standard u Republici Hrvatskoj) ili mg/dl (dio zemalja EU). Razina glukoze
u krvi se mijenja tijekom dana kod svake pojedine osobe ovisno o tjelesnoj
aktivnosti i vremenu proteklom od konzumiranja jela. Osim toga vrijednosti
glukoze u krvi mogu biti promijenjene zbog bolesti ili poremeaja u organizmu.
Openito govorei normalne vrijednosti izmjerene natate su izmeu 4 i 6
mmol/l. Vrijednosti nie od 3 mmol/l uzrokuju stanje hipoglikemije (niska
razina glukoze u krvi). Najei znakovi niske razine eera u krvi su drhtavica,
znojenje, lupanje srca, slabost, glad, smetenost i poremeaji svijesti. Osobama
pri svijesti potrebno je dati da popiju zaslaenu tekuinu ili da pojedu neto
slatko te manji obrok u kojemu ima ugljikohidrata (sendvi, dvopek i sl).

Za mjerenje eera u krvi potrebno je uz glukometar imati i:

lancetar- ureaj koji izbacuje elinu iglicu (slika 12.)
lancete - eline iglice (slika 12. i 13.)
trakice za mjerenje/uzimanje uzorka krvi.

Slika 10. Slika 11.

Slika 12. Slika 13. Slika 14.

12
Postupak mjerenja eera u krvi glukometrom
Oprati ruku sapunom i toplom vodom( kada je to mogue) te dobro posuiti.
Ruke trebaju biti tople. Ne koristiti kreme za ruke, losione i ne mazati alkoholom!
Umetnuti trakicu za mjerenje eera u glukometar. Ureaj e se ili sam ukljuiti
ili ga je prethodno potrebno ukljuiti.
Skinuti kapicu s lancete i umetnuti je u lancetar/u lancetar se moe umetnuti
i cijeli arer koji sadri vie elinih iglica (slika 13. i 14.).
Napeti lancetar (prema uputama proizvoaa).
Na lancetaru odabrati dubinu uboda (najee od 1-6, vei broj oznaava
dublji ubod).
Prstima obuhvatiti prst ozlijeene/oboljele osobe netom ispod jagodice
(slika 10.).
Prisloniti vrh lancetara na bonu stranu jagodice prsta (izbjegavati vrh prsta
koji ima najvie ivanih zavretaka te ubod tamo najjae boli).
Pritisnuti tipku - okida lancetara.
Na mjestu uboda (ako je odabrana dobra dubina uboda) e se pojaviti kapljica
krvi promjera od 2-3 mm.
Oznaenu povrinu trakice (prema uputama proizvoaa) prisloniti uz kapljicu
krvi i priekati da je trakica upije.
Ukoliko je koliina krvi dovoljna, glukometar daje zvuni signal i zapoinje
mjerenje.
Nakon nekoliko sekundi na ekranu glukometra se ispisuje izmjerena vrijednost
eera u krvi (slika 11.).
Na mjesto uboda stavite vatu natopljenu alkoholom.

KLJUNE TOKE:
Glukometar je ureaj za mjerenje razine glukoze (eera) u krvi.
Prije upotrebe potrebno je prouiti i poznavati tvornike upute za rukovanje
s odabranim glukometrom, lancetarom i trakicama za mjerenje glukoze.
Glukometar se mora redovito servisirati i odravati sukladno uputama
proizvoaa.
Koncentracija glukoze u krvi (GUK) na veini glukometara koji su na tritu
u Republici Hrvatskoj izraava se u mmol/l.
Mjesto uboda (bona strana jagodica prstiju ruke) prethodno oprati i posuiti.
Ne mazati alkoholom!

13
4. Automatski vanjski defibrilator (AVD)
AVD je elektrini ureaj koji proizvodi i isporuuje elektrini impuls istosmjerne
struje na prsni ko s ciljem da se ponovno potakne rad srca. Prema nainu
rada defibrilatori mogu biti runi ili automatski vanjski defibrilatori. Za rad s
runim defibrilatorom potrebno je znati oitati srane ritmove, dok automatske
vanjske defibrilatore mogu koristiti za to obueni nemedicinski djelatnici/
laici. AVD je jednostavan elektrini ureaj koji sam prepoznaje srani ritam
te daje jasne i kratke glasovne upute laiku. Prednost je ovog ureaja to ga
mogu koristiti laici koji kroz kratku i ciljanu edukaciju uspjeno savladaju
njegovo koritenje. Defibrilacija se izvodi preko velikih samoljepljivih elektroda
koje se postavljaju na prsni ko pacijenta. Elektrode se moraju postaviti na
tono odreena mjesta te se mora osigurati njihovo dobro prilijeganje na
kou prsnog koa. Na tritu postoje razliiti modeli automatskih vanjskih
defibrilatora. Kod proizvoaa je potrebno provjeriti specifine detalje vezane
za pojedini defibrilator. Pripadnici urnih slubi moraju poznavati svojstva,
nain koritenja i odravanja defibrilatora koji koriste.

KLJUNE TOKE:
Prije upotrebe potrebno je prouiti i poznavati tvornike upute za rukovanje
s odabranim, automatskim vanjskim defibrilatorom.
Automatski vanjski defibrilator se mora redovito servisirati i odravati sukladno
uputama proizvoaa.
Automatski vanjski defibrilator sam prepoznaje srani ritam te daje jasne i
kratke glasovne upute o postupanju.
Defibrilacija se izvodi preko velikih samoljepljivih elektroda.
Samoljepljive elektrode se moraju postaviti na tono odreena mjesta te se
mora osigurati njihovo dobro prilijeganje na kou prsnog koa.
Samoljepljive elektrode su jednokratne te ih je nakon upotrebe potrebno
nadomjestiti.

5. Boca za medicinski kisik

Boce za medicinski kisik mogu biti izraene od elika s nehrajuim unutranjim
dijelom, od aluminija te kevlara (vrsta umjetnog vlakna). Boce za medicinski
kisik dolaze u razliitim zapreminama i punjene su pod razliitim tlakovima,
to ovisi o materijalu izrade i namjeni.

14
Prema nainu upotrebe razlikujemo boce za kisik za:
a. fiksne sustave koji su namijenjeni za primjenu kisika u medicinskom
automobilu,hitnom bolnikom prijemu i sl. Te boce najee su zapremine
od 10 litara.
b. prijenosne sustave (boce do 3 litre).
Tlak u bocama moe biti izraen u barima ili kPa (1 bar =100 kPa). eline
boce se mogu puniti na vrijednosti do 200 bara, a kevlarske i do 400 bara.
Koliina kisika u boci (izraena u litrama) moe se izraunati na nain da se
pomnoi zapremina boce s tlakom u boci.
Kako bi se kisik iz boce mogao primijeniti, na nju se mora prikljuiti manometar
s redukcijskim ventilom te mjera protoka kisika. Na manometru se oitava
vrijednost tlaka kisika u boci, a redukcijski ventil ograniava izlazni tlak kisika na
5 +/- 0,5 bara kako bi isti bio siguran prilikom davanja oboljeloj ili ozlijeenoj
osobi. Mjera protoka kisika koristi se za odreivanje brzine protoka kisika u
litrama po minuti.
Postoje dva osnovna tipa mjeraa protoka kisika koja su najee u upotrebi
kod nas:
a. Bourdon tip je mjera protoka kisika koji stoji iza manometra i redukcijskog
ventila te je prikladan za prijenosne boce jer moe raditi neovisno o
poloaju (slika 15.).
Nedostaci su mu to:
nije dovoljno pouzdan jer najee pokazuje neto nie vrijednosti kod
niih protoka, dok kod oteenja filtera moe pokazivati vie vrijednosti
protoka kisika od realnih
ne prepoznaje povienje povratnog tlaka u sluaju kada doe do poveanja
otpora u cijevima za kisik kod npr. presavijanja cijevi. Tada takoer pokazuje
vie vrijednosti protoka od realnih.

regulator protoka
posuda za vodu

Slika 15. Slika 16.

glavni ventil manometar

15
b. Thorpe tip je model mjeraa protoka kisika s kuglicom u prozirnom
plastinom cilindru koji se primjenjuje u fiksnim sustavima jer mora
stajati u okomitom poloaju (slika 16.). Ovaj model mjeraa protoka kisika
uvijek pokazuje stvarni protok kisika. Kod poveanja otpora u sustavu
(npr. presavijanje cijevi za dotok kisika) loptica e se spustiti pokazujui
da je protok kisika nii od zadanog regulatorom. Na ovaj model se moe
uvrstiti i posuda za vodu koja slui za ovlaivanje kisika.
Postoje dva sigurnosna sustava koji osiguravaju prikljuenje redukcijskog
ventila na bocu s kisikom, a ne na bocu s nekim drugim plinom: Pin indeks
sigurnosni sustav koji ima razliit raspored trnova (pinova) zavisno o kojem
plinu se radi i sustav ventila s navojima razliitih dimenzija za pojedine plinove.

Postupak sa bocom za medicinski kisik

Sa bocom za kisik treba rukovati paljivo kako ne bi dolo do neeljenih
dogaaja. Sigurnost uvijek treba biti na prvom mjestu. Stoga je vano uoiti
oteenja na boci i redukcijskom ventilu prije sastavljanja. Potrebno je provjeriti
postoji li na mjerau protoka tzv. O- prsten. O- prsten se nalazi na mjestu
gdje regulator protoka prilijee na bocu za kisik. Boce s kisikom trebaju biti
pohranjene na sobnoj temperaturi. Kisik ne smije biti niti na previsokoj, niti
na preniskoj temperaturi.

Postupak:
1. Provjeriti je li boca prevrua ili prehladna.
2. Pregledati ima li oteenja na boci ili redukcijskom ventilu. NE koristiti
bocu ako se primijeti bilo kakvo oteenje. Oteena boca i/ili redukcijski
ventil mogu izazvati eksploziju.
3. Kada je to mogue bocu uspraviti i uvrstiti u uspravnom poloaju. Kada
se ozlijeena ili oboljela osoba prikljuena na kisik prenosi na nosilima,
bocu svakako treba polei i uvrstiti za nosila. Neuvrena boca za kisik
moe pasti i ozlijediti osobe koje se nalaze u blizini.
4. Ukloniti plastinu kapicu koja titi prikljuak / ventil na boci. Plastina
kapica uva ventil od oteenja i osigurava da je O- prsten na mjestu. Ako
O- prsten padne tijekom uklanjanja kapice, potrebno ga je zamijeniti.
5. Brzo otvoriti i zatvoriti ventil na boci. Propuhivanjem ventila kisikom iz
boce uklanja se eventualna praina ili druge neistoe.
6. Odabrati odgovarajui mjera protoka kisika s pripadajuim manometrom
i redukcijskim ventilom (slika 17.), zavisno od toga koji se sigurnosni
sustav koristi.

16
 Slika 17. Pin- indeks sigurnosni sustav

7. Mjera protoka uvrstiti za bocu okretanjem vijka pin-indeks sustav

(slika 18.). Na manometru provjeriti koliinu kisika u boci.

Slika 18.

8. Polagano otvoriti glavni ventil na boci te mjeraem protoka odabrati

eljeni protok kisika u litrama po minuti (slika 19.).

Slika 19.

17
KLJUNE TOKE:
NE koristiti oteenu bocu ili bocu s oteenim glavnim ventilom.
Paziti da tijekom koritenja boca ne padne i ne oteti se jer moe postati
projektil.
Oteeni mjera protoka kisika moe dovesti do netonih oitanja.
Ako se pri otvaranju glavnog ventila na boci uje itanje, ukloniti mjera
protoka kisika i provjeriti prilijee li O- prsten dobro.
Ne prazniti boce na manje od 15 bara (to je vrijednost sigurnosnog tlaka).
Time se osigurava tonost mjerenja protoka kisika i izbjegava ulazak vlage
u bocu te korodiranje elinih boca.
Temeljem vrijednosti tlaka kisika u boci moe se procijeniti koliina kisika,
izraena u litrama prema formuli:
zapremina boce u litrama x tlak u boci = ukupna koliina kisika u litrama
Prilikom duih transporta potrebno je osigurati dovoljnu koliinu kisika.
Potrebna koliina kisika se moe izraunati prema formuli:
(Tlak kisika u boci /oitan na manometru sigurnosni tlak) x
veliina boce u litrama
Protok kisika u litrama

6. Oprema za primjenu kisika

Nosni kateter (slika 20.) omoguava primjenu niske
koncentracije kisika u rasponu od 24 - 44%. Kisik se
ozlijeenoj ili oboljeloj osobi daje preko dva plastina
nastavka u obliku krakova koji su cjevicom povezani s
glavnim izvorom kisika. Plastini se nastavci postavljaju
na ulaz u nosnice.
Jednostavna maska za kisik (slika 21.) je napravljena
od plastike i prekriva nos i usta te slui za dostavu Slika 20.
kisika iz boce za kisik ozlijeenoj/oboljeloj osobi
koja spontano die. Maske su jednokratne, prozirne i
lagane te se najee privruju elastinim trakama
oko glave ili uiju ozlijeenoga/oboljeloga.
Maska s jednosmjernim ventilom i spremnikom
(slika 22.)
Preko maske s jednosmjernim ventilom i spremnikom
daje se najvia mogua koncentracije kisika ozlijeenim
ili oboljelim osobama koje spontano diu. Slika 21.

18
 Za razliku od jednostavne maske, ova maska ima
spremnik koji je s maskom povezan jednosmjernim
ventilom. Ventil sprjeava mijeanje izdahnutog zraka
ozlijeene ili oboljele osobe s kisikom iz spremnika.
Na bonim stranama maske postoje otvori prekriveni
tankom gumenom opnom s vanjske strane koja
predstavlja jednosmjerni ventil. Ona dozvoljava
izlaz izdahnutog zraka, a sprjeava udisanje zraka iz
okoline. Optimalni protok kisika za tu masku je 12 - 15
l/min., odnosno toliki da spremnik uvijek bude pun
kisika (napuhan).

KLJUNE TOKE:
Nosni kateteri, jednostavne maske za kisik i maske za kisik sa spremnikom
omoguavaju primjenu kisika razliite koncentracije ozlijeenoj/oboljeloj
osobi koja je pri svijesti.
Spremnik na maski za kisik mora uvijek biti napuhan kada je maska postavljena
ozlijeenoj/oboljeloj osobi.

19
POGLAVLJE 2.

PRIMJENA MJERA OSOBNE ZATITE

CILJ: Razumijevanje i primjena mjera osobne zatite.

UVOD
Svi pripadnici urnih slubi se prilikom pruanja prve pomoi moraju pridravati
mjera osobne zatite jer time tite sebe, svoje suradnike i ozlijeene/oboljele
od mogue zaraze. Mjere osobne zatite, njihova primjena te osobna zatitna
sredstva definirani su Zakonom o zatiti na radu (Narodne novine 71/14,
118/14, 154/14 ) i Pravilnikom o uporabi osobnih zatitnih sredstava (Narodne
novine 39/06).
U ovom poglavlju e se opisati osnovna oprema i mjere osobne zatite od
zaraznih bolesti. Mjere osobne zatite su:
pravilno i redovito pranje ruku
pravilna upotreba zatitne odjee i obue
pravilna upotreba maski i rukavica
pravilno rukovanje sterilnim materijalom
Uzronici zaraznih bolesti su bakterije, virusi, gljive i dr. Prisutni su u vodi, zraku i
okolini ozlijeene/oboljele osobe, koja i sama moe biti izvor zaraze. Do prijenosa
zaraze najee dolazi kontaktom s krvlju/tjelesnim tekuinama (otvorene rane,
ubodni incident iglom ili otrim predmetima), fekalno-oralnim putem i zrakom.
Primjena mjera osobne zatite smanjuje mogunost zaraze i neophodna je
posebno jer su uvjeti rada urnih slubi esto nepovoljni (skuen, nedovoljno
osvijetljen prostor, nedostatak informacija i sl.). Odabir odgovarajue opreme
ovisi o situaciji i riziku od zaraze u toj situaciji. Zatitna oprema ukljuuje: zatitne
rukavice za preglede od prirodnog ili sintetikog lateksa te vinila, zatitne naoale,
zatitne maske i pregae.
1. Zatitne rukavice koriste se uvijek kada postoji mogunost doticaja sa
tjelesnim tekuinama ozlijeene/oboljele osobe ili s njihovom odjeom,
posteljinom i sl. Za uvjete u kojima rade pripadnici urnih slubi prilikom
pruanja prve pomoi ozlijeenoj/oboljeloj osobi dostatnu zatitu pruaju
zatitne rukavice za preglede koje su prema tipu vrsta medicinskih rukavica.
Zatitne rukavice za takve uvjete rada moraju biti jednokratne. Prije upotrebe
zatitnih rukavica vano je provjeriti njihovu ispravnost i odabrati primjerenu
veliinu. Ne upotrebljavati oteene rukavice.

20
 Rukavice se ne smiju nepotrebno dugo nositi jer takav postupak poveava
rizik od infekcije. Kod rizika od dodira veih koliina tjelesnih tekuina,
potrebno je upotrijebiti dva para rukavica radi dodatne zatite. Dva para
rukavica koriste se i u postupcima pri kojima postoji opasnost od njihova
oteivanja. Rukavice ne zamjenjuju pranje ruku.
2. Zatitne naoale predstavljaju osobno zatitno sredstvo koje titi oi od
mogunosti doticaja s tjelesnim tekuinama ili pri izloenosti tetnim
utjecajima koji bi mogli nadraivati, zaraziti ili ozlijediti oi. Postoje razliite
vrste naoala za zatitu oiju ovisno o rizicima kojima su oi izloene prilikom
obavljanja odreenih poslova. U uobiajenim situacijama u kojima se mogu
nai pripadnici urnih slubi prilikom pruanja prve pomoi ozlijeenim /
oboljelim osobama, dovoljnu zatitu pruaju obine zatitne naoale. Obine
zatitne naoale zatvorenog tipa su dostatna zatita za oi prilikom rada
s kiselinama, lijekovima, infektivnim tvarima, luinama i slino. Ispravnu
zatitu oiju osiguravaju naoale koje prilijeu uz lice te tite oi i sa bone
strane. Zatitne naoale se mogu uvrivati elastinim trakama oko glave
ili prilagodljivim krajevima krila iza uiju. Dioptrijske naoale nisu dovoljna
zatita za oi.
3. Zatitna maska se koristi uvijek kada postoji mogunost zaraze mikro-
organizmima koji se prenose zrakom ili kapljicama sline. Odabir zatitne
maske ovisi o stupnju rizika za zarazu u odreenoj situaciji. U uobiajenim
situacijama u kojima se mogu nai pripadnici urnih slubi prilikom pruanja
prve pomoi ozlijeenim /oboljelim osobama, dovoljnu zatitu pruaju
jednokratne maske izraene od papirnog materijala koji djeluje kao filter
za mikroorganizme. Zatitna maska mora prekrivati nos i usta. Ponekad se
maska mora staviti i ozlijeenome/oboljelome. Tada je potrebno paljivo
nadzirati disanje ozlijeene/oboljele osobe. Masku obavezno treba promijeniti
u sluaju kihanja, kaljanja ili ako je mokra.
4. Zatitna pregaa koristi se uvijek kada treba zatititi odjeu i kou od tjelesnih
tekuina prilikom direktnog kontakta s oboljelom/ozlijeenom osobom ili
prilikom ienja opreme, predmeta i prostora koji su bili oneieni tjelesnim
tekuinama oboljelih/ozlijeenih. U uobiajenim situacijama dovoljnu zatitu
pruaju jednokratne zatitne pregae izraene od PVC materijala.

OPREMA
Zatitne rukavice
Zatitne naoale

21
 Zatitna maska
Zatitna pregaa
Sredstvo za pranje ruku

POETNA PROCJENA
Osobna zatitna oprema pripadnika urnih slubi ovisi o procjeni izloenosti
zarazi u odnosu na stanje ozlijeene/oboljele osobe. Zatitnu opremu treba nositi:
kada ima krvi ili tjelesnih izluevina (urin, pljuvaka, povraani sadraj,
stolica) te postoji rizik od izlaganja istima
kada ozlijeena/oboljela osoba kalje, kie, povraa
prilikom ienja dinih putova prstima
prilikom dodirivanja predmeta na kojima bi moglo biti krvi ili tjelesnih izluevina
prilikom ienja opreme i vozila nakon intervencije

Postupak primjene osobne zatitne opreme

1. Objasniti ozlijeenoj/oboljeloj osobi razlog noenja zatitne opreme.
2. Navui zatitne rukavice (slika 1.).
3. Staviti zatitne naoale (slika 2.).
4. Staviti zatitnu masku (slika 3.).
5. Po potrebi obui pregau (slika 4.).

Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4.

6. Nakon to je zavreno zbrinjavanje ozlijeene/oboljele

osobe ukloniti sve oneiene predmete u za to
predvienu jednokratnu vreicu ili spremnik.
7. Skinuti zatitnu opremu tek nakon to je prola opasnost
izlaganja zarazi.
8. Baciti oneiene, rukavice, maske i pregae u za to
predviene spremnike za otpad (slika 5.).
9. to je mogue prije oprati ruke sapunom i dezinfekcijskim
sredstvom. Pranje ruku je najvanija i najuinkovitija Slika 5.
metoda sprjeavanja prijenosa mikroorganizama.

22
KLJUNE TOKE:
Prije upotrebe provjeriti osobnu zatitnu opremu te ako je poderana, puknuta
ili vlana, zamijeniti je.
Ukoliko se posumnja na kontakt s krvlju ili tjelesnim tekuinama, obavijestiti
nadlene i ispuniti potrebnu dokumentaciju. U sluaju neposredne izloenosti
odmah potraiti lijeniku pomo.
Opremu na mjestu dogaaja kao i sve predmete u vozilu to je mogue
manje dirati oneienim rukavicama. Oprema moe biti zaraena indirektnim
oneienjem.
Na mjestu dogaaja obratiti panju na igle, staklo i ostale mogunosti za
nastanak ozljeda otrim oneienim predmetima.
Pri zbrinjavanju vie ozlijeenih/oboljelih osoba pokuati mijenjati rukavice
kako bi se izbjegla indirektno prenoenje oneienja na ostale ozlijeene/
oboljele osobe.
Ukoliko doe do oteenja osobne zatitne opreme potrebno ju je zamijeniti.
Posebno to treba imati na umu kada se ona oblai prije nego li se pristupi
ozlijeenoj/oboljeloj osobi.
Voza ne mora imati zatitne rukavice za vrijeme vonje.
Ponekada je potrebno nositi zatitno odijelo za vrijeme ienja opreme i
vozila u kojemu je voena oneiena oprema.
to je mogue prije presvui oneienu odoru ili osobnu odjeu. Neprihvatljivo
je slubenu odjeu nositi kui i prati s kunim rubljem.

23
POGLAVLJE 3.

PRIMJENA REMENJA ZA VEZANJE OZLIJEENE/

OBOLJELE OSOBE
CILJ: Uspjeno postaviti remenje za vezanje ozlijeene/oboljele osobe
koja surauje u postupku i ozlijeene/oboljele osobe koja se postupku
vezanja odupire.

UVOD
Sve ozlijeene/oboljele osobe koje se prevoze ili prenose (transportna kolica,
rasklopna stolica, duga daska za imobilizaciju, rasklopna nosila ) bez obzira
na stanje u kojemu se nalaze moraju biti zavezane na nain kako je to previeno
za opremu koja se koristi . Na taj nain se sprjeava mogue ozljeivanje ili pad
ozlijeene/oboljele osobe tijekom noenja i vonje. Veina opreme kojom se
ozlijeene/oboljele osobe mogu prenositi ili prevoziti ima ve predvien i sustav
za vezanje. Prilikom uvrivanja ozlijeene/oboljele osobe za sredstvo kojim ga
se prenosi/prevozi moraju se potivati upute za propisno vezivanje koje je izdao
proizvoa opreme koja se koristi. Vakuum madrac i prsluk za imobilizaciju na sebi
kao sastavni dio imaju i sustav remenja za vezanje. Za vezivanje ozlijeene/oboljele
osobe na dugu dasku za imobilizaciju sa bonim stabilizatorima neophodno
je koristiti najmanje etiri remena. Kada se imobilizirane i vezane ozlijeene/
oboljele osobe na dugoj dasci ili vakuum madracu postavljaju na transportna
kolica ili slino sredstvo potrebno ih je dodatno uvrstiti s najmanje tri remena.

U veini situacija ozlijeene/oboljele osobe se ne opiru postupku prenoenja.

Poseban problem mogu stvarati one osobe koje zbog bolesti ili ozljede, ali i
drugih razloga nisu spremne na suradnju (npr. stanja koja dovode do poremeaja
svijesti kao to je sniena razina eera u krvi, ozljeda glave, predoziranje nekim
lijekovima ili drogama i sl.). Takve osobe takoer moraju tijekom prijevoza ili
prenoenja biti zavezane. Ukoliko se procijeni da je osoba opasna po sebe i/
ili okolinu neophodno ju je prevesti u za to nadlenu zdravstvenu ustanovu.
Kod svih ovih osoba smije se primijeniti opravdana sila te ih se treba povezati
remenjem. Opravdana sila je minimalna koliina sile kojom se osoba stavlja
pod kontrolu i sigurno prenosi/prevozi. Svrha tog postupka je obuzdati osobu
bez da ju se ozlijedi. Fiziko obuzdavanje treba primijeniti tek onda kada se
razgovorom nije uspjelo privoljeti osobu na suradnju. Osobu pri tome NIKADA
ne pokuavati obuzdati sam. Prilikom vezanja takvih osoba one moraju biti ili u
poloaju na leima ili na boku.

24
OPREMA
Sredstva osobne zatite za sve koji e sudjelovati u postupku
Remenje za vezanje (ili iroka traka i plahte)
Dovoljno osoblja; jedna osoba po ekstremitetu je minimum
Kirurka maska

POETNA PROCJENA
Na temelju procjene mjesta dogaaja i stanja ozlijeene/oboljele osobe pokuati
utvrditi mogui uzrok odbijanja suradnje. Provjeriti je li mjesto dogaaja sigurno
te je li osoba naoruana. Ukoliko je osoba jako nasilna ili naoruana zatraiti
pomo policije. Cijelo vrijeme procjene/zbrinjavanja nastojati se drati na sigurnoj
udaljenosti od ozlijeene/oboljele osobe (dalje od dosega ruke ili noge) te si
ostaviti mogunost uzmaka.

Postupak postavljanja remenja za vezanje ozlijeene/oboljele osobe

koja ne surauje
1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Isplanirati i dogovoriti postupke svih koji e
sudjelovati u postupku prije nego li se pristupi
ozlijeenoj/oboljeloj osobi koja ne surauje.
3. Za vezanje i savladavanje ozlijeene/oboljele
osobe koja ne surauje potrebne su najma-
nje etiri osobe ( jedan lan tima po jednom
ekstremitetu). Postupak vezanja provoditi
Slika 1.
sinkronizirano (slika 1.)
Pridravanje velikih zglobova onemoguava
nagle pokrete te olakava savladavanje i ve-
zanje osobe koja ne surauje (slika 2.). Dranje
zglobova smanjit e mogunost pomicanja
osobe. Potrebno je biti paljiv pri odabiru
mjesta dranja. Izbjegavati pritisak na vrat ili
prsni ko. Izbjegavati blizinu usta jer postoji
opasnost od ugriza.
4. Za cijelo vrijeme provoenja postupka savlada-
vanja i vezanja neophodno je nadzirati stanje
ozlijeene/oboljele osobe. Sigurnost je prioritet
kako za pacijenta, tako i za osobe ukljuene u
postupak savladavanja i vezanja. Slika 2.

25
 Jedan lan tima razgovara s osobom i obavje-
tava ju o postupku. Saznanje da ju se ne eli
ozlijediti moe smanjiti njen nemir.
5. Uvrstiti sva etiri ekstremiteta remenjem.
6. Osoba zavezana na nosilima ili transportnim
kolicima mora biti polegnuta na lea ili na bok
(slika 3.). Ovi poloaju omoguavaju nadzor
nad stanjem ozlijeene/oboljele osobe te
osiguravaju dini put. Osoba se ne smije vezati
u poloaju potrbuke kako se ne bi ugrozilo
disanje.
7. Ukoliko osoba pljuje po lanovima tima moe joj Slika 3.
se postaviti kirurka maska. Tada treba paljivo
nadzirati dine putove i disanje.
8. Neprekidno pratiti i provjeravati znakove krvotoka ispod mjesta vezivanja
ekstremiteta kako ne bi dolo do nastanka otoka ili ozljede ekstremiteta
zbog prevrstog vezanja.
9. K ad je osoba vezana, ne smije ju se naputati i ostavljati samu bez nadzora.
10. Za vrijeme prijevoza, uz nju moraju biti prisutne najmanje dvije osobe.
11. Tijekom prijevoza obavezno paljivo nadzirati stanje osobe.
12. Remenje ne skidati ukoliko nema dovoljno osoblja za nadzor osobe koja ne
surauje (obino se to ini u bolnikim uvjetima).

KLJUNE TOKE:
Vano je poznavati postupak svladavanja i vezivanja ozlijeene/oboljele
osobe kao i remenje koje se koristi.
Meko remenje je komercijalno dostupno, no moe se improvizirati i s kravatama,
zavojima, plahtama ili irokim trakama.
Ukoliko se osoba nastavi silovito boriti, zatraiti pomo.
Kod izrazito nasilne osobe ili kod osobe koja ima oruje traiti pomo policije.
Ne pribliavati se ustima nasilne osobe zbog rizika od ugriza.

26
POGLAVLJE 4.

PODIZANJE I PREMJETANJE OZLIJEENE/

OBOLJELE OSOBE
CILJ: Sigurno premjestiti ozlijeenu/oboljelu osobu.

UVOD
Nain prenoenja ozlijeene/oboljele osobe ovisi o procijenjenoj opasnosti na
mjestu dogaaja, stanju ozlijeene/oboljele osobe i raspoloivom broju lanova
tima slube koja zbrinjava ozlijeene/oboljele osobe. Kada je mjesto dogaaja
nesigurno, odnosno kada je mjesto potencijalno opasno za ozlijeene/oboljele
osobe i/ili spaavatelje, osobu se mora hitno premjestiti na sigurno. U situacijama
kada je ozlijeene/oboljele osobe potrebno zatiti od nepovoljnog utjecaja
okoline na mjestu dogaaja (npr. od prevelike izloenosti visokim temperaturama),
osobu takoer treba premjestiti, no samo premjetanje nije hitno i za njega se
moe bolje pripremiti. Trea situacija se odnosi na premjetanje osobe s mjesta
dogaaju u medicinski automobil ili neko drugo prijevozno sredstvo, sukladno
mogunostima na mjestu dogaaja.
Sigurno podizanje i premjetanje ukljuuje sigurnost ozlijeene/oboljele osobe
i spaavatelja. Ispravno postavljanje tijela i ispravno koritenje pomagala za
podizanje kljuni su za sigurno premjetanje ozlijeene/oboljele osobe.

OPREMA
Deka
Nosila
Jedan, dva ili tri lana tima

POETNA PROCJENA
Prije svakog postupka ukloniti mogue opasnosti na mjestu intervencije. Ako
se opasnosti ne mogu ukloniti treba premjestiti ozlijeenu/oboljelu osobu. U
idealnim uvjetima, sva stanja koja ugroavaju dine putove, disanje i cirkulaciju
trebaju se rijeiti na mjestu dogaaja, prije premjetanja ozlijeene/oboljele
osobe. Ipak, ukoliko postoji neka opasnost, ozlijeenu/oboljelu osobu se prvo
premjeta na sigurno, a tek tada se vri procjena njenog stanja i primjereno
zbrinjavanje.

27
Postupak podizanja i premjetanja
1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Zauzeti poloaj (Slika1.).
Stati na vrstu podlogu, stopala razmaknutih u irini ramena.
Za podizanje upotrijebiti noge, a ne lea, savinuti koljena i drati glavu
uspravno.
Drati lea ravno.
Ozlijeenu/oboljelu osobu drati uz sebe.
Savijanje tijela tijekom dizanja nije dozvoljeno.
Izbjegavati prihvaanje objekta na udaljenosti od tijela veoj od 50 cm.
Treba gurati, a ne vui predmete kada god je to mogue.
Drati laktove savijene, a ruke uz tijelo.
Kada god je to mogue, prilikom podizanja podizati osobu tako da se
lanovi tima i ozlijeena/oboljela osoba ne izlau riziku od ozljeivanja.
Drei se gore navedenih principa kada god je to mogue, smanjuje se rizik
nastanka ozljeda miino-kotanog sustava lanova tima koji podiu i nose
ozlijeene /oboljele osobe.

Slika 1.

3. Razlikovati potrebu za hitnim i ne hitnim premjetanjem. Kada nema opasnosti

nije potrebno hitno premjetanje.
4. Izabrati najpogodniji nain premjetanja ovisno o zateenoj situaciji.
5. Premjestiti ozlijeenu/oboljelu osobu na nosila. Uvrstiti ju remenjem,
pojasevima ili trakama kako bi se sprijeilo njezino daljnje ozljeivanje.
6. Ponovno procijeniti stanje osobe te provjeriti je li udobno i sigurno smjetena.
Podizanje i premjetanje moe promijeniti njezino stanje. Primijeti li se
promjena stanja, primijeniti odgovarajui postupak.
7. Ozlijeenu/oboljelu osobu na nosilima premjestiti do sigurnog mjesta,
medicinskog vozila ili iznimno do nekog drugog prijevoznog sredstva.

28
NE HITNO PREMJETANJE
Jedan lan tima ukazuje pomo (slika 2.)
1. Postavlja ruku ozlijeene/oboljele osobe sebi
oko vrata.
2. Rukom uhvati aku te osobe.
3. Postaviti svoju drugu ruku oko struka osobe.
4. Pomae osobi sigurno doi do nosila.

Dva lana tima ukazuju pomo (slika 3.)

1. Po jedan lan tima stane sa svake strane
ozlijeene/oboljele osobe.
2. Svaki lan tima postavlja po jednu ruku osobe Slika 2.
oko svojeg ramena.
3. Svaki lan tima rukom uhvati jednu aku osobe.
4. Oba lana tima pomau ozlijeenoj/oboljeloj
osobi sigurno doi do nosila.

Podizanje za ruke i noge (slika 4.)

1. Ozlijeena/oboljela osoba lei na leima
savijenih koljena, jedan lan tima joj je uz
glavu, a drugi uz stopala.
2. lan tima koji je uz stopala uhvati rune zglobove Slika 3.
osobe kako bi joj trup podigao s poda, da bi
drugi lan tima mogao provui svoje ruke ispod
pazuha osobe.
3. lan tima koji je uz glavu hvata rune zglobove
osobe osiguravajui stabilnost i sprjeavajui
pad ruku.
4. lan tima uz stopala hvata osobu oko koljena,
okrenut je prema osobi ili od nje.
Slika 4.
5. Oba lana tima trebaju istovremeno ustati,
kreui se kao jedan dok odnose osobu na
sigurno ili na nosila.

Direktno noenje (slika 5.)

1. Dva se lana tima postave uzdu ozlijeene/
oboljele osobe, jedan uz glavu i trup, a drugi
uz kukove i noge.
2. lan tima uz glavu uvlai ruke ispod glave i
lea ozlijeene/oboljele osobe. Slika 5.

29
3. lan tima uz kukove zavlai jednu ruku ispod kukova, a drugu ispod bedara
ili potkoljenica.
4. Oba lana tima povuku osobu na rub kreveta.
5. Oba lana tima ju podiu okreui je prema svojim prsima dok ustaju.
6. Osobu se tada odnosi na sigurno ili postavlja na nosila.

POSEBNOSTI KOD DJECE

Malu djecu moe podii i nositi lan tima ili roditelj.

HITNO PREMJETANJE
Povlaenje jedan lan tima (slika 6.)
1. Ozlijeenu/oboljelu osobu polei na lea.
2. Prekriiti prste obje ruke osobe, tako da se ne
ozljedi koa.
3. Opkoraiti osobu gledajui prema njenoj glavi.
4. unuti i provui glavu kroz obru ruku
ozlijeene/oboljele osobe.
5. Podii se toliko da su glava, vrat i trup osobe
Slika 6.
jedva odignuti od podloge.
6. Puzati na akama i koljenima vukui osobu
na sigurno.

Povlaenje na deki (slika7.)

1. Rasprostrijeti deku uz tijelo ozlijeene/oboljele
osobe koja lei.
2. Prikupiti pola deke uz njenu bonu stranu.
3. Rolati osobu prema sebi i provui deku iza nje.
4. Rolati osobu natrag na deku.
5. Pomaknuti joj glavu, prikupljajui viak deke
uz glavu i ramena. Odvui ozlijeenu/oboljelu Slika 7.
osobu na sigurno.

Noenje na leima bez pridravanja nogu (slika 8.)

1. Pomoi ozlijeenoj/oboljeloj osobi da ustane.
2. Okrenuti joj se leima te njene ruke prebaciti preko svojih ramena i prekriiti
ih na svojim prsima.

30
3. to je mogue vie ispruiti joj ruke oslanjajui
pazuhe ozlijeene/oboljele osobe na svoja
ramena.
4. Drei je za zapea, povui osobu na svoja
ramena.
5. Odnijeti ozlijeenu/oboljelu osobu na sigurno.

Noenje na leima s pridravanjem nogu (slika 9.)

1. Pomoi ozlijeenoj/oboljeloj osobi da ustane.
2. Okrenuti joj se leima te njene ruke prebaciti
preko svojih ramena i prekriiti ih na svojim Slika 8.
prsima.
3. Dok se osoba dri rukama, unuti i obuhvatiti
joj noge ispod bedara.
4. Ustajui bez sagibanja u struku podii osobu
na svoja lea.

Noenje preko ramena (slika 10.)

1. Stati nonim prstima prema nonim prstima
Slika 9.
ozlijeene/oboljele osobe.
2. Sagnuti se u struku i saviti se u koljenima.
3. Drei osobu za zapee povui ju na svoja
ramena.
4. Slobodnom rukom dosegnuti izmeu njenih
nogu do bedra.
5. Podii osobu na svoje rame.
6. Ustati, prebacujui hvat s bedra na koljena
ozlijeene/oboljele osobe. Slika 10.

TRAJNI NADZOR
Ozlijeenu/oboljelu osobu na nosilima treba osigurati remenjem, pojasevima
ili trakama. Osobu na podignutim nosilima ne smije se ostavljati bez nadzora
jer se nosila na neravnom terenu, ili ako ozlijeeni/oboljeli promijeni teite
tijela, mogu prevrnuti.

Pri podizanju ozlijeene/oboljele osobe vano je dogovarati se i meusobno

koordinirati. Ako jedan lan tima osjeti nestabilnost ili mu je osoba preteka,
na to treba upozoriti ostale lanove tima. U protivnom moe doi do ozbiljnog
ozljeivanja osobe koja se nosi, ali i lanova tima koji ju nose.

31
KLJUNE TOKE:
Preteke osobe su najei problem pri podizanju i premjetanju. Kada je lan
tima nesiguran u svoju snagu treba pozvati pomo prije pokuaja podizanja,
kako bi se izbjegle ozljede ozlijeene/oboljele osobe i lana tima.
Kada se premjeta pretile ozlijeene/oboljele osobe treba razmisliti o
alternativnim metodama transporta, upotrebi posebnih nosila koja su
dvostruko ira od standardnih te podnose vea optereenja ili upotrebi
daske dvostruke irine.

32
POGLAVLJE 5.

TRANSPORTNI POLOAJI
CILJ: Odabrati pravilan poloaj za transport ozlijeene/oboljele osobe
s obzirom na njezino procijenjeno stanje.

UVOD
Za vrijeme transporta ozlijeeni/oboljeli mora biti u onom poloaju koji je
prilagoen njegovom procijenjenom stanju. Poloaj u kojemu se ozlijeeni/
oboljeli transportira mora u svakom trenutku omoguavati nadzor nad ivotnim
znakovima te zbrinjavanje ozlijeene/oboljele osobe.

TRANSPORTNI POLOAJI
1. LEEI POLOAJ (slika 1.)
Za transport u leeem poloaju ozlijeenog se mora postaviti na ravnu podlogu.
Ovaj poloaj se primjenjuje kod sumnje na ozljedu kraljenice. Pri tome se
ozlijeenog imobilizira na dugu dasku/vakuum madrac/rasklopna nosila te
postavi na glavna nosila ija je gornja ploha potpuno ispruena. Bez obzira
koje se sredstvo za imobilizaciju koristi, ozlijeenoga je neophodno remenjem
zavezati za glavna nosila na kojima e dalje biti transportiran.

2. POLUSJEDEI POLOAJ (slika 2.)

Ovaj poloaj se postie tako da se ozlijeenog/oboljelog polegne na glavna
nosila ije je uzglavlje podignuto i uvreno u poloaju od 45. To je i najei
aktivni poloaj koji ozlijeeni/oboljeli zauzimaju za vrijeme transporta. U polu
sjedeem poloaju transportiraju se ozlijeene/oboljele osobe koje imaju
potekoa s disanjem (npr. ozljede prsnog koa, bolesti plua i sl.).

33
3. FOWLEROV POLOAJ (slika 3.)
To je poloaj s blago savijenim nogama u koljenima i uzdignutim gornjim dijelom
tijela za 90. Moe se postii tako da se uzglavlje glavnih nosila podigne na 90,
a pod koljena stavi sloena deka, plahta, vakuum madrac ili sl. U taj poloaj se
postavljaju bolesnici s tekim poremeajem disanja (npr. pluni edem).

Slika 3.

4. POLUFOWLEROV POLOAJ (slika 4.)

To je poloaj s blago savijenim nogama u koljenima i uzdignutim gornjim dijelom
tijela za 45. Moe se postii tako da se uzglavlje glavnih nosila podigne na 45, a
pod koljena stavi sloena deka, plahta, vakuum madrac ili sl. Neka glavna nosila
imaju mogunost rasklapanja u taj poloaj. U ovom poloaju se oputaju miii
trbune stjenke te se na taj nain smanjuje osjeaj boli u trbuhu. U tom poloaju
transportiraju se osobe s boli u trbuhu, ozljedama trbuha ili trudnice.

Slika 4.

5. MODIFICIRANI POLU-FOWLEROV POLOAJ

To je polu-Fowlerov poloaj s umetnutim plahtama ili dekama izmeu koljena
koji se primjenjuje kod ozljeda zdjelice.

6. TRANDELEBURGOV POLOAJ (slika 5.)

U tom poloaju ozlijeene/oboljele osobe lee na leima na ravnoj podlozi s
glavom i gornjim dijelom tijela poloenim nie od nogu i to u jednoj ravnini.
Poloaj se postie istovremenim sputanjem uzglavlja i podizanjem podnoja
glavnih nosila. Ukoliko glavna nosila nemaju tu mogunost poloaj se postie
postavljanjem ozlijeene/oboljele osobe na dugu dasku i postavljanjem umetka
ispod nonog dijela. U tom poloaju transportiraju se ozlijeene/oboljele u
hipovolemiji, u oku i nakon kolapsa.

34
 Slika 5.

7. AUTOTRANSFUZIJSKI POLOAJ (slika 6.)

U tom poloaju ozlijeene/oboljele osobe lee na leima s nogama podignutim
za 40 - 50 dok glava i gornji dio tijela ostaju u ravnini.

Slika 6.

8. BONI POLOAJ (slika 7.)

Postoji nekoliko naina kako se ozlijeenog/oboljelog okree i postavlja u ovaj
poloaj. Ono to je zajedniko svima je da taj poloaj osigurava prohodnost
dinih putova i umanjuje mogunost aspiracije (usisavanja sline, krvi i sl.) u plua
ozlijeenih/oboljelih osoba bez svijesti koje diu. Istovremeno boni poloaj
osigurava najveu moguu stabilnost tijela tijekom transporta. Boni poloaj
koji je preporuen smjernicama Europskog vijea za reanimaciju ima prednost
jer se jednostavno izvodi.

Postupak postavljanja ozlijeene/oboljele osobe u boni poloaj:

Polei osobu na lea s ispruenim nogama i rukama uz tijelo.
Ruka ozlijeene /oboljele osobe blia spaavatelju savija se u laktu i postavlja
pod pravim kutom prema gore paralelno s osi vrata i glave.
Druga ruka se prihvaa za dlan i prislanja na obraz ozlijeene/oboljele osobe
blii spaavatelju.
Pridravajui ruku na obrazu ozlijeene/oboljele osobe slobodnom rukom
uhvatiti koljeno udaljenije noge te ga podii dok stopalo te noge ne doe
do razine drugog koljena.
Istovremeno pridravajui dlan uz obraz i potiskujui rukom dlan ozlijeenog
prema naprijed i dolje povlai se koljeno prema
sebi okreui tijelo ozlijeenog.
Nakon toga savinutu nogu u koljenu postaviti
pod pravim kutom u kuku i koljenu, a glavu
blago zabaciti i postaviti na dlan ozlijeenog.
Provjeriti dine putove, disanje i krvotok. Slika 7.

35
KLJUNE TOKE:
Sve ozlijeene/oboljele osobe koje se transportira potrebno je dvostruko
uvrstiti; prvo za imobilizacijsko sredstvo, a potom za glavna nosila.
Ne zaboraviti da prije transporta sva oprema koja se nalazi u vozilu takoer
mora biti uvrena.

36
 II. DIO

PREGLED I VJETINE ZBRINJAVANJA

OZLIJEENE OSOBE

POGLAVLJE 6.

PREGLED OZLIJEENE OSOBE

CILJ: Sigurno pristupiti ozlijeenoj osobi, brzo procijeniti njeno stanje
i provesti postupke zbrinjavanja stanja koja neposredno ugroavaju
ivot.

UVOD
Ozljede su vodei uzrok smrtnosti kod osoba od 20 do 40 godina ivota i trei
vodei uzrok smrti u svim dobnim skupinama. Brza poetna procjena ozlijeene
osobe i pravilno provoenje postupaka prve pomoi za zbrinjavanje stanja koja
neposredno ugroavaju ivot, mogu uvelike smanjiti smrtnost i invalidnost
uzrokovanu ozljedom.

Ozljede znaju biti zastraujue te mogu odvratiti pozornost pripadnika urnih

slubi od onih stanja koja neposredno ivotno ugroavaju ozlijeenu osobu,
a nisu uoljive na prvi pogled. Zbog toga pristup ozlijeenoj osobi mora biti
brz i siguran, a pregled i procjena stanja te pruanje neophodne prve pomoi
ozlijeenoj osobi zahtijeva standardizirani pristup kako se ne bi previdjela stanja
koja neposredno ugroavaju ivot.

OPREMA
Sredstva osobne zatite
Oprema za zaustavljanje krvarenja
Oprema za imobilizaciju, izvlaenje i prenoenje
Oprema za primjenu kisika i umjetno disanje
Vie lanova tima

37
Kada se pripadnici urnih slubi nau u situaciji da dou na mjesto dogaaja
na kojemu ima potencijalno ozlijeenih osoba prije tima hitne medicinske
slube, neophodno je da procjene mjesto dogaaja, izvre poetnu procjenu
ozlijeene osobe ukljuujui i ABC pregled i pruanje neophodne prve pomoi
te brzi trauma pregled ili ciljani pregled i zbrinjavanje (pregled i zbrinjavanje
izolirane ozljede).

1. Procjena mjesta dogaaja

Prilikom pribliavanja mjestu dogaaja neophodno je da pripadnici urnih slubi:
Primijene mjere osobne zatite i pripreme potrebnu opremu. Mjere osobne
zatite neophodno je primijeniti prije nego li se pristupi ozlijeenoj osobi
jer postoji veliki rizik izloenosti krvi i tjelesnim tekuinama. Pravodobno
pripremljena potrebna oprema, osigurava da e pripadnici urnih slubi bez
odlaganja biti u mogunosti na mjestu dogaaja pruiti neophodnu prvu
pomo ozlijeenoj osobi.
Procijene sigurnost mjesta dogaaja. Procjenjuje se je li mjesto dogaaja
sigurno i je li ga potrebno dodatno osigurati ili otkloniti utvrene opasnosti,
ovisno o profesionalnoj osposobljenosti i opremljenosti pripadnika urnih
slubi. Ukoliko mjesto dogaaja nije mogue osigurati, ozlijeene osobe se
moraju brzo premjestiti na sigurno mjesto.
Procijene mehanizam nastanka ozljede. Prilikom pribliavanja mjestu dogaaja,
vano je utvrditi sve mehanizme koji su mogli dovesti do ozljeivanja
stradalih osoba. Poznavanje mehanizma nastanka ozljede esto moe pomoi
pripadnicima urnih slubi prilikom procjene stanja ozlijeene osobe, potrebe
za stabilizacijom vratne kraljenice, kao i prilikom procjene potrebne opreme
za pruanje neodgodive prve pomoi.
Procijene broj ozlijeenih osoba. Broj ozlijeenih osoba je vana informacija
koju treba proslijediti medicinskoj prijavno dojavnoj jedinici, kako bi medicinski
dispeer mogao procijeniti i uputiti dovoljan broj hitnih medicinskih timova.
Procijene potrebu za dodatnim timovima. Sukladno procjeni mjesta dogaaja,
pripadnici urnih slubi mogu zatraiti dodatne timove vlastitih postrojbi ili
potrebu za timovima drugih slubi.

2. Poetna procjena ozlijeene osobe

Poetnom procjenom utvruje se stupanj ugroenosti ozlijeene osobe te trae
i zbrinjavaju stanja koja neposredno ugroavaju ivot. Sam postupak se mora
izvriti unutar 2 minute. Poetna procjena ukljuuje: stjecanje opeg dojma o
osobama na mjestu dogaaja, procjenu razine svijesti i ABC pregled ozlijeene
osobe.

38
 Opi dojam
Prilazei osobi na mjestu dogaaja procjenjuje se je li ozlijeena ili ne,
utvruje spol, procjenjuje se dob, teina te njen opi izgled istovremeno
traei vidljiva velika krvarenja ili ozljede. Vano je obratiti panju i na poloaj
tijela ozlijeene osobe u odnosu na okolinu.

Procjena razine svijesti

lan tima koji e vriti poetnu procjenu prilazi
pacijentu sprijeda i istovremeno stabilizirajui
mu glavu, predstavlja se i pita: to se dogodilo?
(slika 1.) Prilazei na nain da osoba vidi lana
tima, manja je vjerojatnost da e osoba okrenuti
glavu i eventualno dodatno ozlijediti vratnu
kraljenicu.

Ukoliko osoba odgovori razumljivo i primjereno na upit, razina svijesti je

normalna, a dini put siguran. To je ujedno i trenutak da se sazna glavni problem
ili oigledne opasnosti po ivot. Ukoliko je osoba u stanju razgovarati, pitati
ju o glavnom problemu (to se dogodilo?, to vas mui?). Utvrivanje vodee
tegobe omoguava usmjeravanje procjene prema specifinom problemu,
onako kako ga ozlijeena osoba doivljava. Ako je osoba bez svijesti, traiti
vidljiva po ivot opasna stanja poput nesvijesti, obilnog krvarenja, plavih
usnica, vraka prstiju i slino.

Za to vrijeme drugi lan tima preuzima stabilizaciju glave i vrata. Ukoliko

odgovor nije primjeren, razinu svijesti treba odrediti sukladno AVPU skali.

* AVPU skala se koristi za odreivanje je li osoba budna (eng. Alert), odgovara

li na verbalni podraaj (eng. Verbal), odgovara li na bolni podraaj (eng.
Painfull) ili je bez odgovora (eng. Unresponsive). Budna osoba svjesna je
prisutnosti pripadnika urnih slubi, slijedi naputke i odgovara na pitanja
(stupanj svijesti se oznaava kao A). Ukoliko osoba reagira tek na glasan
poziv najvjerojatnije se radi o poremeaju stupnja svijesti koji se oznaava
kao V. Kod osobe koji odgovara tek na bolni podraaj kao to je tipanje ili
pritisak na prsnu kost (slika 2.) razina svijesti je znaajnije sniena (stupanj
svijesti se oznaava kao P). Osoba koja ne odgovara na bilo koji podraaj
bez obzira na njegov intenzitet, ima duboki poremeaj svijesti (stupanj
svijesti se oznaava kao U). Razine svijesti nie od A upuuju da dini
putovi mogu biti neosigurani te da disanje osobe moe biti ugroeno.

39
 ABC pregled
Nakon to je procijenjena razina svijesti, procjenjuju se dini putovi, disanje
i krvotok (prema eng. ABC : A airway/dini putovi, B breathing/disanje,
C-circulation/ krvotok).

A - procjena dinih putova

Osobama koje ne odgovaraju i ne reagiraju na bol potrebno je dodatno
procijeniti dine putove. Zato je potrebno otvoriti dine putove i to
postupkom podizanja brade prema naprijed i gore uz istovremenu
stabilizaciju vratne kraljenice jer se radi o osobi koja je ozlijeena te
postoji sumnja na ozljedu vratne kraljenice (vidi Poglavlje 20.). Otvaranje
dinih putova prvi je postupak neodgodive prve pomoi koji osigurava
prohodnost dinih putova kod osoba koje ih nisu u stanju same kontrolirati.

B procjena disanja
Kod osoba bez svijesti potrebno je utvrditi diu li ili ne diu. Zbog toga se
disanje kod osoba bez svijesti procjenjuje tako da se nakon to je dini put
otvoren, oslukuje disanje, pokuava osjetiti strujanje izdahnutog zraka
i trae pokreti podizanja prsnog koa ili trbuha (vidi Poglavlje 21). Kod
osoba za koje se utvrdi da ne diu, ABC pregled se prekida i zapoinje se
provoditi oivljavanje (vidi poglavlje 23. i 25.). Kod osoba koje diu pregled
se nastavlja procjenom brzine i kvalitete disanja.
Brzina disanja (frekvencija disanja) mjeri se brojem udaha u minuti. Brzina
disanja odrasle osobe normalno iznosi od 10 do 20 u minuti. Kvaliteta
disanja se procjenjuje odreujui je li dubina udaha dovoljna (promatrajui
podizanje i sputanje prsnog koa), die li osoba ritmino, postoje li
nenormalni zvukovi disanja poput zvidanja, hrkanja ili grgljanja i koristi
li osoba pomone miie tijekom disanja.
Promatrajui prsni ko obratiti panju je li podizanje obostrano i normalno
(pri udahu se prsni ko proiri, a pri izdahu spusti). To je najlake procijeniti
tako da se postavi dlan ruke na prsni ko i promatra i osjea pomicanje
prsnog koa tijekom disanja (slika 2.).
Prema dubini disanja, disanje moe biti plitko (prsni ko se odie neznatno)
i normalno duboko (prsni ko se vidljivo odie i normalno obostrano iri).
Ritam disanja moe biti pravilan ili nepravilan. Prilikom pravilnog disanja
izdah traje duplo due od udaha. Agonalno disanje se ne smije zamijeniti
za normalno disanje (vidi Poglavlje 23.).
Zvukove i umove pri disanju ponekada je mogue uti bez upotrebe
fonendoskopa. Njihovo postojanje znai da su dini putovi oteano

40
 prohodni (zbog suenja dinih putova, nakupljanja tekuine, stranog
tijela u dinim putovima i dr.)
Osobe kojima nedostaje zraka nastojati e poveati volumen udaha te
pri tome poinju koristiti pomonu dinu muskulaturu. Pomoni miii
disanja se normalno mogu aktivirati pri pokuajima dubokog udaha ili
izdaha. Tada dolazi do kontrakcije miia meurebrenih prostora (to se
vidi kao uvlaenje meurebrenih prostora) i miia ramenog obrua i
vrata (to se vidi kao podizanje prsnog koa prema gore).
Osobe koje imaju potekoe s disanjem nastojat e zauzeti sjedei poloaj.
Kod osoba koje ne diu, a imaju prisutne znakove krvotoka, odmah
zapoeti umjetno disanje uz primjenu kisika. Kisik u visokom protoku
potrebno je primijeniti i kod onih ozlijeenih osoba kod kojih se utvrdi
poremeaj disanja, bilo da osobe diu prebrzo ili presporo ili diu tako
da se prsni ko ne odie dovoljno i pravilno, kao i kod onih osoba koje pri
disanju koriste pomonu dinu muskulaturu ili diu s naporom (slika 3.).
Odreivanje saturacije krvi kisikom upotrebom pulsnog oksimetra pomoi
e odrediti u kojoj mjeri je disanje nedostatno (normalne vrijednosti su
od 95% 100 %). Osobama s ozljedama vie organskih sustava u pravilu
je potrebno dati kisik u visokom protoku.

Slika 2. Slika 3.

C
- procjena krvotoka (cirkulacije)
Procjena krvotoka vri se pipanjem bila, procjenom boje, temperature i
stanja koe te procjenom vremena kapilarnog punjenja.

Slika 4. Slika 5.

41
Bilo predstavlja tlani val koji nastaje te se prenosi u arterijama dok srce pumpa
krv. Na mjestima na kojima su arterije blizu povrine i lee na tvrdoj podlozi
(kost, miii) taj tlani val se moe napipati i naziva se bilo ili puls. Tijekom
procjene krvotoka kod ozlijeenih osoba bilo se trai na palanoj arteriji (lat.
arteria radialis) na unutranjoj strani zapea ruke na strani na kojoj se nalazi
palac (slika 4.) i zajednikoj arteriji vrata (lat. arteria carotis communis) na vratu
(slika 5.). Ukoliko se bilo ne pipa na zajednikoj vratnoj arteriji odmah prekinuti
ABC pregled i zapoeti oivljavanje (vidi Poglavlje 23 i 25). To je drugi razlog za
prekid ABC pregleda.
Prilikom pipanja bila procjenjuje se njegova brzina (broj otkucaja u minuti), ritam
(pravilan ili nepravilan) i jaina punjenja. Normalna brzina bila (frekvencija) ovisi
o dobi, spolu, izloenosti naporu i slino. Kod odrasle zdrave osobe normalna
brzina bila kree se od 60 -100 u minuti. Ritam bila predstavlja vremenski razmak
izmeu pojedinih otkucaja srca. Ritam nazivamo pravilnim kada su razmaci
izmeu pojedinih otkucaja jednaki, za razliku od nejednakih razmaka izmeu
pojedinih otkucaja kada ritam nazivamo nepravilnim. Procjenom punjenja bila
odreujemo snagu sranih kontrakcija te elastinost arterije na kojoj se bilo pipa.
Bilo tako moe biti slabo punjen, dobro ili jako punjen ovisno o visini tlaka u
tlanom valu, tvrd (neelastine arterije) jedva opipljiv (kada ga se osjea samo
kao podrhtavanje) itd.
Za vrijeme dok se pipa bilo moe se procijeniti temperatura, boja i izgled koe.
Blijeda, hladna, oznojena koa kao i jedva pipljivo bilo kod osobe koja ima snienu
razinu svijesti predstavlja rane znakove koji ukazuju da je krvotok ugroen te
da osoba razvija stanje oka.
Vrijeme kapilarnog punjenja je vrijeme koje je potrebno da koa poprimi normalnu
boju nakon to je na nju izvren pritisak. Najee se odreuje pritiskom na kou
iznad prsne kosti, na elu ili nokte na rukama. Normalno vrijeme potrebno da se
potkone kapilare ponovno napune krvlju je 2 sekunde. Odreivanje vremena
kapilarnog punjenja moe biti nemogue u uvjetima kada je osoba izloena
hladnoi, ali i u uvjetima smanjene vidljivosti.
Za vrijeme procjene krvotoka traiti znakove krvarenja. Sva vanjska krvarenja
potrebno je kontrolirati direktnim pritiskom na ranu ili pritiskom preko
kompresivnog zavoja. lan tima koji vri pregled daje uputu treem lanu tima
da provede postupke kontrole krvarenja (vidi Poglavlje 8.).
Nakon to je izvrena poetna procjena te utvren mehanizam nastanka ozljede,
utvruje se koliko je teko stanje ozlijeene osobe te trae razlozi za nastanak
nepravilnosti uoenih tijekom dosadanjeg pregleda. Na kritinost stanja
ozlijeene osobe utjee:

42
 znaajan mehanizam nastanka ozljede
podatak o gubitku svijesti, oteanom disanju, jakoj glavobolji, boli u vratu
ili prsima
pregledom utvren poremeaj svijesti, oteano disanje, znakovi nedovoljne
prokrvljenosti
pripadnost jednoj od rizinih skupina (kronini bolesnici, trudnice, mala
djeca, stare osobe).
Sada je potrebno donijeti odluku zahtjeva li stanje ozlijeene osobe brzi trauma
pregled ili samo ciljani pregled odreenog ozlijeenog podruja. Brzi trauma
pregled se mora provesti ako je mehanizam ozljede bio takav da je cijelo
tijelo bilo izloeno velikim silama (pad s velike visine, zdrobljeni automobil,
prevrtanje automobila i sl.) ili je pregledom utvreno da je osoba bez svijesti.
Kada je mehanizam ozljede manje znaajan (porezotina, nagnjeenje palca
i sl.), a dosadanjim pregledom nisu pronaene abnormalnosti (osoba je pri
svijesti, normalno die i brzina bila je manja od 120 u minuti, ne ali se na bolove
u trbuhu, prsima i zdjelici), moe se pristupiti provoenju ciljanog pregleda
ozlijeenog podruja.

KLJUNE TOKE:
U sluaju kada se pripadnici urnih slubi nau na mjestu dogaaja na
kojemu ima ozlijeenih osoba bez tima hitne medicinske slube, potrebno
je da primjene mjere osobne zatite i procjene mjesto dogaaja.
Procjena mjesta dogaaja ukljuuje: procjenu sigurnosti na mjestu dogaaja,
procjenu mehanizma nastanka ozljede, procjenu broja ozlijeenih i potrebu
za pozivanjem dodatnih vlastitih timova ili timova drugih slubi.
Poetna procjena ozlijeene osobe ukljuuje: stjecanje opeg dojma o osobama
na mjestu dogaaja, procjenu razine svijesti i ABC pregled ozlijeene osobe.
ABC pregledom se procjenjuje sigurnost dinih putova, disanje i cirkulacija
na standardizirani nain te osigurava prohodnost dinih putova, osigurava
disanje i uspostavlja kontrola nad vanjskim krvarenjem ako to stanje ozlijeene
osobe zahtjeva.
ABC pregled se prekida samo u situaciji kada osoba prestane disati ili nema
bila na velikim vratnim arterijama.
Za cijelo vrijeme dok se vri poetna procjena jedan lan tima mora stabilizirati
glavu i vrat ozlijeene osobe.
Na temelju utvrenog mehanizma nastanka ozljede i utvrenog stanja
ozlijeene osobe donosi se odluka hoe li ozlijeena osoba u nastavku biti
pregledana brzim trauma pregledom ili ciljanim pregledom odreenog
podruja.

43
POGLAVLJE 7.

BRZI TRAUMA PREGLED

CILJ: Pravilno provesti postupke brzog trauma pregleda i otkriti stanja
koja ugroavaju ivot.

UVOD
Brzi trauma pregled je skup postupaka koji se provode na standardizirani nain
sa ciljem da se ozlijeena osoba pregleda od glave do pete te otkriju i zbrinu
ona stanja koja neposredno ugroavaju ivot. Brzi trauma pregled zapoinje
nakon zavrene poetne procjene i samo kod pacijenata s velikom traumom,
kod ozlijeene osobe s potekoama disanja, znakovima loe prokrvljenosti
te kada postoji veliki generalizirani mehanizam nastanka ozljede (pad s velike
visine, sudar automobila). Istovremeno dok se provodi brzi trauma pregled od
ozlijeene osobe je potrebno dobiti podatke o tome kakve simptome ima ( na
to se ali), je li alergina na neto i na to, uzima li kakve lijekove i koje, boluje
li od ega, kada je zadnji puta jela i to je prethodilo nesrei.

OPREMA
Sredstva osobne zatite
Oprema za zaustavljanje krvarenja
Oprema za imobilizaciju, izvlaenje i prenoenje
Oprema za primjenu kisika i umjetno disanje
Vie lanova tima

Postupak izvoenja brzog trauma pregleda

1. Glava
Brzi trauma pregled zapoinje pregledom i opipa-
vanjem glave s ciljem da se utvrde vidljive ozljede i
krvarenja (slika 1.). Jedan lan tima za cijelo vrijeme
pregleda stabilizira glavu i vrat.

44
2. Vrat
Na vratu se trae vidljivi deformiteti, napunjenost
vratnih vena te ispituje osjetljivost na dodir. Po
zavretku pregleda vrata ozlijeenoj osobi se
postavlja ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice i
maska za primjenu kisika. lan tima koji vri pregled
uputu za to daje treem lanu tima.
3. Prsni ko
Na prsnom kou se trae vidljive ozljede, provjerava
osjetljivost na dodir, utvruje postoje li krepitacije
(zvuk poput otrog pucketanja koji upuuje da je
dolo do prijeloma rebara) ili nestabilnost prsnog
koa (slika 2.).
4. Trbuh
Na trbuhu se trae vidljive ozljede, provjerava
osjetljivost na dodir, utvruje je li trbuh mekan ili
tvrd i je li proiren (slika 3.)
5. Zdjelica
Na zdjelici se trae vidljive ozljede i provjerava
osjetljivost na pritisak (slika 4).
6. Noge
Na nogama se trae vidljive ozljede, deformiteti i
krvarenje te ispituje osjetljivost na dodir i pritisak,
utvruje postoje li krepitacije (zvuk poput otrog
pucketanja koji upuuje da je dolo do prijeloma
kosti) ili nestabilnost (slika 5.) Takoer na nogama
se mora provjeriti postoji li bilo na stopalu te moe
li osoba pomaknuti nogu (ispituje se motorika) i
osjea li dodiru na nozi (ispituje se senzibilitet).
7. Ruke
Na rukama se trae vidljive ozljede, deformiteti i
krvarenje te ispituje osjetljivost na dodir i pritisak,
utvruje postoje li krepitacije (zvuk poput otrog
pucketanja koji upuuje da je dolo do prijeloma
kosti) ili nestabilnost (slika 6.) Na rukama se mora
provjeriti postoji li bilo na palanoj arteriji te moe li
osoba pomaknuti ruku (ispituje se motorika) i osjea
li dodiru na njoj (ispituje se senzibilitet).

45
8. Lea
Za pregled lea ozlijeenu osobu je potrebno
postaviti na bok koristei se postupkom okretanja
po uzdunoj osi tijela ili se ozlijeena osoba mora
podignuti iznad tla (slike7. i 8.).
Prilikom pregleda lea trae se vidljive ozljede,
deformiteti i krvarenja te ispituje osjetljivost na dodir.
Nakon to su pregledana lea ozlijeenu osobu
se iz poloaja na boku treba odmah postaviti na
dugu dasku i nastaviti s postupkom imobilizacije na
dugoj dasci (vidi Poglavlje 15) . Osobe s nestabilnom
zdjelicom ili obostranim prijelomima natkoljenine
kosti se ne smije okretati po uzdunoj osi. Za osobe
s tim ozljedama se preporua upotreba rasklopnih
nosila (vidi Poglavlje 17.) za premjetanje na dugu
dasku ili vakuum madrac (vidi Poglavlje 18.)
Pregled lea e tada slijediti nakon to se osoba
postavi na rasklopna nosila.

POSEBNOSTI KOD PACIJENATA STARIJE DOBI

Zid prsnog koa starije osobe manje je podatan ili manje gibljiv pa lake dolazi
do tekih ozljeda poput loma rebara, nestabilnog prsnog koa, kontuzija srca
i pneumotoraksa.

KLJUNE TOKE:
Brzi trauma pregled treba izvoditi tono zadanim redoslijedom, bez preskakanja
koraka pa e ozljede biti otkrivane i rjeavane sustavnim pristupom.
Tijekom brzog trauma pregleda potrebno je i dalje nadzirati dine putove,
disanje i krvotok te u sluaju pogoranja odmah prekinuti pregled i zapoeti
zbrinjavati problem.

CILJANI PREGLED
Kod osoba s izoliranom ili manjom traumom, umjesto brzog trauma pregleda
obavlja se ciljani pregled samo ozlijeenog dijela tijela. Za vrijeme dok se vri
ciljani pregled potrebno je od ozlijeene osobe dobiti podatke o tome kakve
simptome ima (na to se ali), je li alergina na neto i na to, uzima li kakve
lijekove i koje, boluje li od ega, kada je zadnji puta jela i to je prethodilo nesrei.
Nekada dobiveni podaci mogu uputiti da je potreban detaljniji pregled.

46
POGLAVLJE 8.

ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA
I ZBRINJAVANJE OKA
CILJ: Uspjeno kontrolirati i/ili zaustaviti krvarenje te zapoeti lijeenje
oka ukoliko je potrebno.

UVOD
Krvarenje nastaje prekidom krvotoka zbog djelovanja tupe ili penetrirajue
sile. Poremeaji krvotoka moraju se utvrditi tijekom poetne procjene kada se
u sluaju nekontroliranog krvarenja primjenjuje postupak direktnog pritiska.
Opseno krvarenje moe dovesti do oka te ukoliko se ne pone na vrijeme
zbrinjavati do iskrvarenja i smrti.

OPREMA
Sredstva osobne zatite
Upijajui materijali, npr. sterilne komprese, prvi zavoji
Materijal za uvrivanje, npr. zavoji razliite veliine, trokutaste marame,
Jedan ili vie lanova tima

POETNA PROCJENA
Uvjeriti se da je okolina sigurna prije nego to se zaponu postupci kontrole
krvarenja. Mogunost izloenosti velikim koliinama krvi i tjelesnih tekuina je
velika te je neophodno primijeniti mjere osobne zatite. Prije nego to se ponu
provoditi postupci kontrole krvarenja, dini putovi i disanje moraju biti zbrinuti.
Jednom kad je krvarenje pod kontrolom ili zaustavljeno, dovrava se pregled i
procjenjuju ivotni znakovi.

Postupak kontrole /zaustavljanja vanjskog krvarenja i

zbrinjavanja oka
Manje krvarenje se spontano zaustavi osim kod ozlijeenih osoba s bolestima
zgruavanja krvi. Kod njih treba biti oprezan jer ukoliko se eventualni ugruak
ukloni moe doi do ponovnog krvarenja. Oprez je potreban i kod ozlijeenih
osoba koje uzimaju lijekove protiv zgruavanja krvi.
Vee krvarenje je potrebno aktivno zaustaviti jer su mehanizmi zaustavljanja

47
krvarenja organizma ovdje nedjelotvorni. Mehanizmi zaustavljanja krvarenja u
ljudskom tijelu imaju ulogu odravati krv u tekuem stanju, te pri ozljedi krvnih
ila zaustaviti krvarenje na mjestu ozljede.
1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Ukoliko je mogue otkriti ranu koja krvari (slika
1.). Lake je obraivati ranu koja je vidljiva.
3. Pritisnuti ranu izravno rukom u rukavicama ili
preko sterilne komprese (slika 2.).
4. Kompresu izvaditi iz sterilnog pakiranja nepo-
sredno prije upotrebe. Drati je vrcima prstiju
(palac i kaiprst) za rubove. Moe se djelomino
razmotati da joj se povea povrina. Stranu koja
e se prisloniti na ranu se ne smije dodirivati.
Kompresa je pamuna tkanina preklopljena u
nekoliko slojeva. titi ranu od infekcije i isto-
dobno upija krv i druge tekuine koje izlaze iz
ozlijeenog tkiva. Krvarenje je potrebno staviti
pod kontrolu/zaustaviti to je prije mogue, kako
bi se sprijeio daljnji gubitak krvi.
5. Ukoliko se krvarenje nastavlja, postaviti dodatnu sterilnu kompresu i vriti
direktan pritisak na ranu preko nje. Jednom kada se kompresa postavi na
ranu, vie se ne smije skidati. Skidanje komprese moe prekinuti proces
zgruavanja krvi i vratiti ga na poetak. Proces zgruavanja krvi normalno
traje oko 10 min.
6. Na pojedinim dijelovima tijela kao to su krajnji dijelovi ekstremiteta, kada
krvarenje nije zaustavljeno prethodnim postupcima, moe se preko gaze
postaviti smotak zavoja paralelno s uzdunom osi ekstremiteta i uvrstiti
zavojem (kompresivni zavoj).
7. Uvrstiti sterilnu kompresu zavojem ili trokuta-
stom maramom (slika 3.).
8. Nakon postavljanja kompresivnog zavoja pro-
cijeniti bilo i osjet ispod mjesta ozljede kako
bi se uvjerili nije li zavoj prevrsto postavljen.

48
9. Ukoliko nema znakova kotano miinih ozljeda,
ekstremitet se podigne iznad razine srca (slika
4.) ime se smanjuje dotok krvi u ekstremitet.
10. Ukoliko ovim postupkom nije dolo do kontrole/
zaustavljanja krvarenja, pronai bilo na arteriji
proksimalno (blie trupu) od mjesta ozljede
te vrsto pritisnuti to mjesto prstima (slika 5.)
Pritisak na bilo proksimalno od ozljede prekinuti
e dotok krvi prema ozlijeenom podruju i na
taj nain smanjiti krvarenje iz rane. Pritisak na
velike arterije (nadlaktina, bedrena, sljepoo-
na) se primjenjuje ako prethodni postupci nisu
zaustavili krvarenje. Pri tome treba poznavati
toke na kojima velike arterije lee blizu kosti.
Pritisak se moe primijeniti i na gornje i na do-
nje ekstremitete kako bi se smanjio dotok krvi,
istovremeno vrei direktni pritisak na ranu.
11. Kod krvarenja nastalog zbog ozljede ekstremiteta, ozlijeeni ekstremitet je
potrebno imobilizirati. Imobilizacija ozlijeenih ekstremiteta je jedan od naj-
boljih naina zaustavljanja krvarenja kao i sprjeavanja daljnjeg ozljeivanja
krvnih ila slomljenim dijelovima kosti. Ona ujedno sprjeava da aktivnost
miia povea protok krvi kroz ozlijeeni ekstremitet. Nakon imobilizacije
mora se provjeriti prisutnost bila i osjeta distalno (dalje od trupa) od ozljede.
12. Kod jakog krvarenja koje se ne moe zaustaviti niti jednim drugim postup-
kom, kod amputacije ekstremiteta ili takve ozljede kod koje e neminovno
doi do amputacije, ekstremitet se podvezuje. Pri tome se koriste ili tvorniki
napravljene trake ili traka iroka oko 5 cm (moe posluiti trokutasta marama)
koja se postavlja neposredno iznad krvaree rane i stee do trenutka kada
krvarenje prestane. Obavezno se mora zabiljeiti vrijeme postavljanja po-
veske. Poveska potpuno prekida protok krvi kroz ekstremitet te se postavlja
samo u ekstremnim sluajevima (amputacija ili djelomina amputacija)
kada nijednim od prethodnih postupaka krvarenje koje ugroava ivot nije
zaustavljeno.
VANO : Poveska se postavlja samo kada krvarenje nije bilo mogue
zaustaviti prethodnim metodama, a neposredno je ugroavalo ivot
ozlijeenoga.
13. Postaviti ozlijeenog u primjeren poloaj.

49
POSEBNOSTI STARIJE DOBI
Starije ozlijeene osobe koje lee ispruene na leima mogu se poeti aliti na
oteano disanje (problemi sa srcem ili pluima nevezani za ozljedu). Unato
smanjenom protoku krvi zbog obilnog krvarenja, starije ozlijeene osobe bi se
trebalo postaviti u polu-Fowlerov poloaj (polu sjedei poloaj s uzdignutim
uzglavljem za 45 i s blago savijenim koljenima) .

KLJUNE TOKE:
Prije postavljanja zavoja provjeriti jesu li otklonjena sva stanja koja neposredno
ivotno ugroavaju ozlijeenu osobu. Neodgovorno je briljivo povijati malu
ranu ako ozlijeeni ne die ili ima ostale mnogo ozbiljnije ozljede.
Ukoliko krvarenje probija kroz zavoj, postaviti jo jednu gazu. Ne skidati
namoene gaze, jer se moe maknuti ugruak koji je poeo zatvarati ranu
koja krvari.
Izostanak bila, poremeaji osjeta (trnci, jaki bolovi), otekline koje rastu,
plava, blijeda i hladna koa, nemogunost micanja prstiju znak su prevrsto
stegnutog zavoja te ga se mora samo popustiti bez da ga se uklanja.
Prilikom zbrinjavanja ozlijeenih u izvanbolnikim uvjetima, rane se ne iste,
ali se mora izbjegavati dodatno oneienje rane. Iznimku predstavljaju manje
rane koje ne zahtijevaju lijeniku pomo.

50
POGLAVLJE 9.

RANE
CILJ: Uspjeno previjanje razliitih vrsta otvorenih rana.

UVOD
Otvorenim ranama smatraju se one kod kojih je prekinut kontinuitet koe. Osim
to e najee krvariti, otvorene rane imaju visoki rizik za nastanak infekcije.
Kod svih ozljeda mekih tkiva potrebno je kontrolirati/zaustaviti krvarenje te ih
previti zavojem kako bi se zaustavilo daljnje oteivanje unutarnjih struktura
poput krvnih ila ili ivaca.

OPREMA
Rukavice, zatitne naoale
Sterilne gaze/komprese
Okluzivni (nepropusni) pokrov/obloge
Materijali za uvrivanje - ljepljive vrpce, zavoji, trokutaste marame, elastine
mreice
Jedan ili vie lanova tima

POETNA PROCJENA
Procijeniti sigurnost okoline prije nego to se zapone s obradom rane i pre-
vijanjem. Mogunost izloenosti velikim koliinama krvi i tjelesnih tekuina je
velika te je neophodno primijeniti mjere osobne zatite. Prije nego to se ponu
provoditi postupci kontrole krvarenja, dini put i disanje moraju biti zbrinuti.
Jednom kad je krvarenje pod kontrolom ili zaustavljeno, dovrava se pregled i
procjenjuju ivotni znakovi. Nakon kontrole/zaustavljanja krvarenja postavlja
se zavoj. Zavoj mora biti dobro privren kako bi zadrao gazu na mjestu te se
sprijeilo daljnje krvarenje, oteenje ivaca ili miia.

Postupak previjanja rane

1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Ukoliko je mogue otkriti ranu koja krvari.

51
3. Sterilnom gazom i kompresivnim zavojem previti
ranu. Kontrolirati krvarenje direktnim pritiskom
ili preko sterilne gaze, podizanjem ekstremiteta
te pritiskom nad arterijom ukoliko je potrebno
(slika 1.). Zavoj se postavlja kada je krvarenje
pod kontrolom ili zaustavljeno. Ukoliko krv
probije kroz prvu sterilnu gazu postavlja se jo
jedna povrh prve.
4. Uvrstiti sterilnu gazu na mjestu zavojem, troku-
tastom maramom, ljepljivom vrpcom (flasterom)
ili elastinom mreicom. Povijanje bi trebalo biti
dovoljno vrsto (slika 2.), ali ne previe jer moe
ugroziti krvotok nie od ozljede. Ako je krvotok
ugroen, zavoj se mora popustiti.
5. Postaviti ozlijeenog u primjeren poloaj.

POSEBNOSTI
Strano tijelo: Strano tijelo se iz rane NE vadi osim
ako nije probilo obraz ili usta te ugroava dine
putove. Postupati njeno i ne potiskivati predmet
prema dolje dok se pokuava kontrolirati krvarenje.
Preko i/ili sa strane stranog tijela postavlja se sterilna
gaza. Oko stranog tijela postavlja se ili vie gaza ili
zavoja kako bi se izravnala razlika izmeu rane i
stranog predmeta. Jedan od lanova tima pridrava
strano tijelo dok drugi postavlja vie slojeva gaze
oko njega. Vie slojeva gaze trebali bi zadravati
strani predmet u mjestu. Mjesto u koje se strani
predmet zabio potrebno je osigurati flasterom ili
ga poviti (slike 3. i 4.).

Ozljede oka: Ukoliko je dolo do teeg ozljeivanja

oka ili kada je strano tijelo zabijeno u oko, potrebno
je osigurati da se oi ne pomiu.
1. Napraviti prsten od zavoja oko stranog tijela ili probuiti rupu u sredini vie
slojeva gaze i postaviti preko ozlijeenog oka tako da strano tijelo prolazi

52
 kroz rupu. Na taj nain izbjegava se direktan
pritisak zavoja ili gaze na onu jabuicu (slika 5.).
2. Kartonsku aicu postaviti na prsten, pokriti
ozlijeeno oko, uvrstiti ju zavojem i/ili flasterom.
3. Neozlijeeno oko prekriti sterilnom kompresom
kako bi se sprijeilo pomicanje ozlijeenog oka
i njegovo daljnje ozljeivanje.

Avulzije (otrgnua): Oistiti povrinu rane te vratiti otkinuti komadi koe natrag
u normalnu poziciju ako je mogue. Poviti uobiajeno.

Amputacije: Zamotati kompletno otrgnute ili amputirane komade u sterilnu

kompresu te ih staviti u plastinu vreicu i obiljeiti. Zatvorenu plastinu vreicu
s otrgnutim komadom staviti u hladnu vodu/led. Amputirani dijelovi ne smiju
se moiti ili zamrznuti.

Ozljede vrata: Odmah postaviti ruku zatienu rukavicom na otvorenu ranu

pokuavajui je potpuno prekriti. Tako se sprjeava ulazak zraka u vene vrata.
Zamijeniti ruku na rani okluzivnim pokrovom. Uvrstiti pokrov na mjestu bez
pritiska na vene i arterije vrata. Misliti na mogunost ozljede vratne kraljenice
s obzirom na mehanizam nastanka ozljede. Kod starijih ozlijeenih osoba treba
biti oprezan kod postavljanja okluzivnih pokrova na vrat kako se ne bi podraio
ivac (nervus vagus) koji moe izazvati pad krvnog tlaka (hipotenzija) i gubitak
svijesti. Ako se pritisak na vrat ne moe izbjei, ozlijeenog treba polei. Na taj
nain se smanjuje rizik od nastanka hipotenzije i gubitka svijesti.

Otvorene ozljede prsnog koa : Otvorene ozljede prsnog koa esto predstavljaju
po ivot opasne ozljede zbog visokog rizika nastanka otvorenog pneumotoraksa.
Kod otvorenog pnemotoraksa zrak svakim udahom ulazi u prostor plune
maramice uz istovremeno povlaenje medijastinuma ( prostor u prsnoj upljini
izmeu plunih krila u kojemu se nalazi srce, aorta, dunik, jednjak i prsna
lijezda) na zdravu stranu. Osnovni cilj zbrinjavanja otvorenih ozljeda prsnog
koa je sprijeiti ulazak zraka u prsnu upljinu, to se postie postavljanjem
nepropusnog (okluzivnog) pokrova. Kako se zbog postavljanja okluzivnog
pokrova ne bi razvio tenzijski pneumotoraks (stanje pri kojemu zrak moe ui u
prostor plune maramice, ali ne moe iz njega izai), pokrov se lijepi samo s tri
strane. Do postavljanja okluzivnog pokrova jedan lan tima na ranu postavi dlan
ruke u rukavici. Drugi lan tima za to vrijeme priprema sterilnu gazu i najlon ili
neki drugi nepropusni materijal. Na ranu se zatim prvo postavi sterilna kompresa
te se pokrije nepropusnim materijalom koji mora najmanje za jedan prst biti

53
vei od sterilne komprese te prianjati uz kou prsnog koa. Rubove okluzivnog
pokrova zalijepiti flasterom za kou prsnog koa s tri strane (donji vanjski vrh
ostaviti nezalijepljen). Na taj nain zrak pri udahu ne moe ui u prsni ko te
pasivno izlazi van iz prsnog koa. Postoje i komercijalni pokrovi s jednosmjernom
valvulom to je najbolji nain pokrivanja i zatvaranja otvorene rane prsnog koa.
Povremeno je potrebno podii rub pokrova kako bi zrak izaao iz prsne upljine.

Evisceracija (ispadanje iz utrobe) sadraja trbuha: Postaviti ozlijeenog na

lea s lagano savijenim nogama u koljenima da bi se opustio pritisak na trbune
miie. Sterilnim kompresama prekriti organe koji su izvan trbuha (slike 6. a. i
6.b). Prekriti trbuh ozlijeenoga plahtom ili runikom. Na taj nain se nastoji
zadrati toplina organa koji se nalaze van trbuha.

Slika 6a. Slika 6b.

KLJUNE TOKE:
Prije postavljanja zavoja provjeriti jesu li otklonjena sva stanja koja neposredno
ivotno ugroavaju ozlijeenog. Ukoliko krv probija kroz zavoj, postaviti jo
jednu gazu. Ne skidati gaze, jer se moe otrgnuti ugruak koji je poeo cijeliti
ranu ozlijeenoga.
ienje rane se ne radi prilikom zbrinjavanja ozlijeenih u izvanbolnikim
uvjetima, ali se mora izbjegavati dodatno oneienje rane.

54
POGLAVLJE 10.

IMOBILIZACIJA DUGIH KOSTIJU

CILJ: Uspjeno imobilizirati ozlijeeni ekstremitet.

UVOD
Znakovi mogueg pomaka ili prijeloma kosti su bol, promjena izgleda (deformacija),
krepitacije (fino kripanje) ili otekline. Ekstremitete na kojima su uoeni ti
znakovi mora se imobilizirati pravilnim postavljanjem udlaga za imobilizaciju.
Imobilizacijom ruke ili noge sprjeava se daljnje oteenje mekih tkiva, ivaca
i krvnih ila, ublaava se bol te smanjuje krvarenje. Postavljena udlaga mora
uvijek zahvaati dva susjedna zgloba. Postoje mnogi tipovi komercijalnih udlaga.

OPREMA
Splint udlage :Sam splint (slika 1.) , Blue splint( slika 2.)
Udlage po Krameru (slika 3.)
Vakuum udlage (slika 4.)
Zavoji, trokutasta marama, flasteri
Elastini zavoj
Dva ili vie lanova tima

55
POETNA PROCJENA
Prije nego to se zapone s imobilizacijom mora se procijeniti sigurnost. Tek
kada su osigurani dini putovi i disanje, otklonjeno sve to ugroava krvotok i
izvren brzi trauma pregled moe se zapoeti s imobilizacijom.

Postupak imobilizacije dugih kosti

1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Objasniti ozlijeenoj osobi postupak postavljanja udlage. Ozlijeenog treba
pripremiti da se za vrijeme imobilizacije moe javiti bol kao i da e se ta bol
nakon imobilizacije smanjiti.
3. Jedan lan tima rukama stabilizira kosti iznad
i ispod mjesta ozljede. Kada je ekstremitet
deformiran ili nema znakova krvotoka nie
od ozljede, potrebno je ispraviti krajeve kosti
sve dok se ekstremitet ne dovede u neutralan
poloaj ili dok se ne postigne povrat bila.
Ukoliko se prilikom poravnavanja kosti osjeti
otpor, postupak treba prekinuti i imobilizirati
ekstremitet u zateenom poloaju (slika 5.).
Runa stabilizacija onemoguava kretnje i daljnje
ozljeivanje nestabilnim krajevima kosti.
4. Prije imobilizacije ekstremiteta mora se procijeniti
bilo, osjet i motoriki odgovor na ozlijeenom
ekstremitetu (slika 6.). Odsutnost bila ispod
ozljede je indikacija za poravnavanje/povlaenje
ekstremiteta.
5. Udlagu izmjeriti po neozlijeenom ekstremitetu odreujui potrebnu duinu
prema duini koja osigurava imobilizaciju dva susjedna zgloba izmeu kojih
se nalazi ozljeda. Imobilizacija susjednih zglobova sprjeava pomicanje
prelomljenih krajeva i uvruje ozlijeene kosti.
6. Podignuti ekstremitet istovremeno pridravajui
ga na oba kraja u to je mogue vie ispruenom
poloaju. Drugi lan tima postavlja udlagu ispod
ekstremiteta (slika 7.). Potpora je potrebna uvijek
kada se ozlijeeni ekstremitet pomie kako bi
se sprijeilo dodatno oteenje i pomicanje
slomljene kosti.

56
7. Blue splint i vakuum udlage se uvruju trakama sa ikom koje su
sastavni dio tih udlaga. Sam splint udlage i udlage po Krameru se uvruju
krunim postavljanjem elastinih zavoja oko udlage i ekstremiteta. Udlage po
Krameru prije postavljanja moraju biti obloene vatom i povezane zavojima.
Za pravilnu imobilizaciju ekstremiteta, bez obzira na vrstu udlaga koje se
koriste moraju se imobilizirati dva susjedna zgloba. esto je potrebno koristiti
dvije udlage, to ovisi o mjestu i vrsti ozljede.
8. Udlaga mora biti vrsto privrena kako se prelomljene kosti ne bi pomicale,
ali istovremeno ne smiju ugroavati krvotok distalno (dalje od trupa) od
ozljede. Prevrsto postavljena udlaga, moe ugroziti krvotok i dodatno
ozlijediti ekstremitet.
9. Nakon uvrenja udlage mora se ponovno
procijeniti bilo, osjet i motoriki odgovor na
ozlijeenom ekstremitetu distalno od ozljede
(slika 8.). Promjene distalnog krvotoka, pro-
mjene osjeta ili motorike mogu ukazivati da je
udlaga postavljena nepravilno, to moe izazvati
dodatno oteenje ozlijeenog ekstremiteta.
10. Postaviti ozlijeenog u primjeren poloaj.

PONOVNE PROCJENE
Nakon svakog pomicanja ili premjetanja ozlijeene osobe mora se ponovno
procijeniti bilo, osjet i motoriki odgovor na ozlijeenom ekstremitetu.

POSEBNOSTI STARIJE DOBI

Koa i meko tkivo starijih osoba podloniji su nastanku oteenja, tako da
neprimjereno postavljena udlaga moe u kratkom roku (do dvadesetak minuta)
dovesti do oteenja na onim mjestima gdje je koa u izravnom dodiru s tvrdim
dijelom udlage. To treba imati na umu prilikom imobilizacije starijih osoba te na
takvim mjestima dodatno obloiti udlagu mekim materijalima.

KLJUNE TOKE
Tijekom poetne procjene ozlijeenog ekstremiteta esti nalaz je bol,
bljedilo, parestezije (trnci), pulsiranje te neuroloka oteenja (oduzetost
pokretljivosti) ekstremiteta. To su sve znakovi koje treba traiti kako bi se
ozlijeeni ekstremitet pravilno procijenio.

57
 Kod otvorenih prijeloma, prije nego se postavi udlaga potrebno je ranu pokriti
sterilnom kompresom kako bi se sprijeilo daljnje oneienje rane. Krajevi
slomljenih kostiju ne smiju se gurati natrag kroz kou. Prilikom pomicanja
ekstremiteta krajevi slomljenih kostiju mogu se smjestiti pod kou sami od
sebe. Svakako to zabiljeiti.
Hladan oblog na ozlijeenom mjestu moe pomoi u smanjivanju otoka.

58
POGLAVLJE 11.

IMOBILIZACIJA ZGLOBOVA
CILJ: Uspjeno imobilizirati zglob kod sumnje na prijelom ili iaenje.

UVOD
Mogui znakovi iaenja ili prijeloma zgloba ukljuuju bol, promjenu izgleda,
krepitacije i oteklinu. Udlaga imobilizira zglob i sprjeava dodatno oteenje
mekog tkiva, ivaca i krvnih ila. Ozlijeeni zglobovi bi se trebali postaviti u
udlagu u poziciji u kojoj je zglob naen. Susjedne (blie) kosti se uvruju
udlagom te ograniavaju pokrete u zglobu.

OPREMA
Trokutasta marama, zavoji, leukoplast
Splint udlage
Udlage po Krameru
Vakuum udlage
Elastini zavoj
Dva ili vie lanova tima

POETNA PROCJENA
Prije nego to se zapone sa zbrinjavanjem ozlijeene osobe mora se procijeniti
sigurnost mjesta dogaaja po ozlijeenog i sve lanove tima. Imobilizacija se
provodi nakon to su dini putovi, disanje i krvotok procijenjeni i zbrinuti.

Postupak imobilizacija zglobova

1. Primijeniti mjere osobne zatite
2. Objasniti ozlijeenoj osobi postupak postavljanja
udlage
3. Jedan lan tima rukama stabilizira kost s obje
strane ozljede. Ukoliko nema znakova krvotoka
distalno (dalje od trupa) od ozljede, potrebno je
istezati zglob do granice boli nastojei postii
ispravnu anatomsku poziciju zgloba ili dok se
ne pojave znakovi krvotoka (slika 1.).

59
 Runa stabilizacija kostiju prilikom pomicanja
neposredno titi od daljnjeg ozljeivanja.
4. Prije nego se zapone s imobilizacijom potrebno
je procijeniti bilo, osjetilnu i motoriku funkciju
ozlijeenog ekstremiteta distalno od mjesta
ozljede (slika 2.).Ukoliko se bilo ne pipa distalno
od ozljede, zglob treba pokuati izravnati isteui
ga tako da slijedi uzdunu os susjednih kostiju.
5. Odabrati odgovarajuu udlagu prema mogunosti savijanja i oblikovanja
za odreeni zglob. Savitljive udlage su bolji izbor za imobilizaciju zglobova,
zbog toga to zglobovi nakon ozljede znaju biti u ne anatomskom poloaju
i esto se anatomski poloaj ne moe postii.
6. Runa stabilizacija zgloba se provodi sve dok se udlaga ne pripremi i postavi.
Drugi lan tima postavlja udlagu ispod ekstremiteta.
7. Slobodni prostor izmeu udlage i ekstremiteta treba podstaviti s mekanim
materijalima poput kompresa, runika ili sl.
8. Uvrstiti udlagu na mjestu kruno postavljenim zavojem kada se koriste Kra-
merove udlage, odnosno trakama sa ikom ukoliko se koriste Blue splint
udlage (izraene od neoprena s aluminijskom vrstom podlogom ili vakuum
udlage . Sam splint udlage (izraene od vrlo savitljive aluminijske legure
koja je obloena spuvastom masom) je takoer potrebno dodatno osigurati
elastinim zavojem. Prilikom uvrivanja udlaga potrebno je paziti da se ne
ugrozi krvotok, a da udlaga istovremeno onemoguuje pokrete u zglobu.
9. Nakon to se udlaga postavi i uvrsti, ponovno
procijeniti bilo, osjet i motoriku ozlijeenog
ekstremiteta distalno od mjesta ozljede (slika
3.). Odsutnost distalnog bila, osjeta ili motorike
mogu ukazivati na nepravilno postavljenu udlagu
te dodatno ozlijediti ve ozlijeeni ekstremitet.
10. Postaviti ozlijeenog u primjeren poloaj.

60
PONOVNE PROCJENE
Nakon svakog pomicanja ili premjetanja ozlijeene osobe mora se ponovno
procijeniti bilo, osjet i motoriku ozlijeenog ekstremiteta distalno od mjesta
ozljede. U podruju ozlijeenog zgloba postoji velika mogunost nastanka
otekline, to znai da imobilizirani ekstremitet treba cijelo vrijeme nadzirati
i po potrebi poputati pritisak bilo kojeg dijela imobilizacije.

POSEBNOSTI KOD DJECE

Mala djeca nee biti u mogunosti primjereno odgovarati na upite lanova tima
te se u tom sluaju krvotok procjenjuje provjerom bila i utvrivanjem vremena
kapilarnog punjenja. Pokretljivost se procjenjuje promatrajui spontane pokrete
djeteta u ozlijeenom zglobu ili promatranjem povlai li dijete ozlijeeni zglob
kod blagih stimulativnih podraaja.

POSEBNOSTI STARIJE DOBI

Koa i meko tkivo starijih osoba su podloniji nastanku oteenja te neprimjereno
postavljene udlage ili udlage koje nisu obloene mekim materijalom mogu u
kratkom roku (do 20 minuta) izazvati oteenja na onim mjestima gdje je koa
u izravnom dodiru s tvrdim dijelom udlage. To treba imati na umu prilikom
imobilizacije starijih osoba i dodatno obloiti udlagu mekim materijalima na
takvim mjestima.

KLJUNE TOKE:
Tijekom poetne procjene ozlijeenog ekstremiteta esti nalaz je bol, bljedilo,
parestezije (trnci), pulsiranje te neuroloka oteenja (oduzetost pokretljivosti).
Kod otvorenih (sloenih) prijeloma prije nego se postavi udlaga potrebno je
ranu pokriti sterilnom gazom kako bi se sprijeilo njeno daljnje oneienje.
Krajevi slomljenih kostiju ne smiju se gurati natrag pod kou. Prilikom
pomicanja ekstremiteta krajevi slomljenih kostiju mogu se sami smjestiti
natrag pod kou. Svakako to zabiljeiti.
Hladan oblog na ozlijeenom mjestu moe pomoi u smanjivanju otekline.

61
POGLAVLJE 12.

IMOBILIZACIJA RAMENA TROKUTASTOM

MARAMOM/ZAVOJEM
CILJ: Uspjeno imobilizirati rame trokutastom maramom/zavojem.

UVOD
Znakovi mogueg iaenja ili prijeloma kostiju ramena jesu bol, promjena
izgleda, krepitacije, otok i osjeaj padanja ozlijeenog ramena. Ozlijeeno
rame se mora uvrstiti. Uvrivanjem kostiju ramenog obrua, imobiliziraju
se kosti i zglobovi, ograniava pomicanje te sprjeava daljnje oteenje mekih
tkiva, ivaca i krvnih ila.

OPREMA
Dvije trokutaste marame
Materijal za podlaganje

POETNA PROCJENA
Prije nego to se zapone sa zbrinjavanjem ozlijeene osobe mora se procijeniti
sigurnost mjesta dogaaja po ozlijeenog i sve lanove tima. Nadalje, treba
osigurati prohodnost dinih putova, disanje i krvotok te napraviti brzi trauma
pregled. Imobilizaciji pojedinog ekstremiteta moe se pristupiti samo kod
stabilnih ozlijeenih osoba s manjim ili izoliranim ozljedama.

Postupak imobilizacije ramena trokutastom maramom

1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Objasniti ozlijeenoj osobi postupak imobilizacije i nastojati osigurati
njezin pristanak. Ozlijeenog treba pripremiti na bol koja se moe javiti
prilikom imobilizacije ali i da e se nakon imobilizacije bol smanjiti, a daljnje
ozljeivanje sprijeiti.
3. Jedan lan tima runo stabilizira kosti iznad i ispod ozlijeenog mjesta kako
bi se sprijeilo daljnje ozljeivanje zgloba za vrijeme provoenja postupka
imobilizacije. Ukoliko je dolo do prekida distalnog krvotoka (dalje od trupa),
pokuati postaviti ruku u neutralan poloaj ili u poloaj u kojemu se javljaju

62
 znakovi krvotoka. Prestati s postupkom ukoliko se osjeti otpor te imobilizirati
ruku u poloaju u kojemu je zateena.
4. Prije nego li se zapone s imobilizacijom procijeniti bilo, osjet i motoriku
ozlijeene ruke distalno od mjesta ozljede. Ukoliko nema bila, osjeta i
motorike distalno od ozljede, ruku treba pokuati staviti u neutralni poloaj.
5. Jedan vrh marame postaviti na neozlijeeno
rame, a drugi vrh nategnuti preko prsnog koa
do ozlijeene strane tako da preostali dio ma-
rame visi preko prsnog koa ozlijeene osobe.
Postaviti ozlijeenu ruku preko marame i prsnog
koa (slika 1.).
6. Kraj marame koji visi podii i postaviti oko vrata
ozlijeene osobe, istovremeno pridravajui
drugi kraj marame na zdravom ramenu. Po-
vlaiti krajeve marame prema gore sve dok se
ruka ozlijeenog u marami ne nae nekoliko
centimetara iznad ravnine lakta. Svezati dva
kraja marame u vor (slika 2.). Postavljanje
ruke nekoliko centimetara iznad ravnine lakta
smanjuje istezanje zgloba i tako umanjuje bol.
7. Ponovno procijeniti distalni krvotok, osjet i
mogunost pokreta kako bi se osiguralo da
imobilizacija nije izazvala dodatno ozljeivanje.
8. Povui viak tkanine oko lakta i privrstiti ga
sigurnosnom iglom pravei dep za lakat. Ako
je potrebno, pod ruku se moe postaviti meka
podloga da se smanji neugoda zbog kontakta
ruke i prsnog koa.
9. Drugu maramu postaviti preko sredine nadla-
ktice ozlijeene strane i prsnog koa (slika 3.)
te na taj nain smanjiti mogunost pomicanja
u ramenom obruu i pomicanja gornjeg ekstre-
miteta (slika 4.).
10. Postavljajui maramu, ostaviti vrhove prstiju nepokrivenim kako bi se
ponovno mogao procijeniti distalni krvotok, osjeti i mogunost pokreta.
11. Ponovno procijeniti distalni krvotok, osjet i mogunost pokreta biljeei
svaku promjenu u odnosu na poetnu procjenu.

63
PONOVNE PROCJENE
Nakon svakog pomicanja ili premjetanja ozlijeene osobe mora se ponovno
procijeniti bilo, motorne i senzorne funkcije ozlijeenog ekstremiteta.

POSEBNOSTI KOD DJECE

Trokutaste marame najee dolaze u jednoj univerzalnoj veliini koja moe biti
prevelika za malo djeje rame. U tome sluaju maramu se moe jednostavno
presaviti na pola kako bi se dobio manji trokut ili se marama moe prerezati
uzdu najdueg kraja trokuta kako bi se dobila polovica veliine.

KLJUNE TOKE:
Tijekom poetne procjene ozlijeenog ekstremiteta esti nalaz je bol, bljedilo,
trnci, pulsiranje te neuroloka oteenja (oduzetost pokretljivosti).
Primjena hladnog obloga na ozlijeeno mjesto moe pomoi u smanjivanju
otoka.
Ako nema druge marame, za uvrivanje ozlijeene ruke za prsni ko moe
se upotrijebiti iroka traka ili zavoj.
Ozlijeenim osobama koje uz ovu ozljedu imaju i ozljedu kraljenice, marama
se ne smije vezati oko vrata.
Prijelome nadlaktine kosti u blizini ramena treba zbrinjavati tono kako je
opisano u ovom poglavlju.
Kod prijeloma lakatnog dijela nadlaktine kosti, ruku koja je u marami ostavlja
se u lakatnoj liniji bez povlaenja nekoliko centimetara iznad.
Otvorene prijelome treba prije povezivanja u maramu zatititi sterilnom
kompresom kako bi se sprijeila kontaminacija rane.
Krajeve kosti koji stre prema van ne smije se vraati natrag. Meutim,
prilikom pomicanja ekstremiteta moe se dogoditi da se krajevi kosti sami
ponovno reponiraju pod kou. O tome treba svakako izvijestiti tim koji dalje
zbrinjava ozlijeenog.

64
POGLAVLJE 13.

PRIMJENA OVRATNIKA ZA IMOBILIZACIJU

VRATNE KRALJENICE
CILJ: Uspjeno postaviti odgovarajuu veliinu ovratnika za
imobilizaciju vratne kraljenice.

UVOD
Svaki put kada ozlijeena osoba pretrpi ozbiljniju ozljedu, ali se na bol u glavi,
vratu ili leima, ima penetracijsku ozljedu, razderotinu ili kontuziju glave i vlasita,
ima promijenjeno stanje svijesti, ili je bez svijesti iz nepoznatog razloga, treba
razmiljati o imobilizaciji kraljenice.
Imobilizacija kraljenice zapoinje runom stabilizacijom vratne kraljenice, a
nastavlja se postavljanjem ovratnika za imobilizaciju vratne kraljenice i drugih
sredstava za imobilizaciju. Ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice podupire
glavu i vrat te odrava neutralan poloaj vratne kraljenice i podsjea ozlijeenog
da ne mie glavu i vrat. Imobilizacija kraljenice nije potpuna dok ozlijeeni nije
uvren na dugoj dasci s bonim stabilizatorima ili vakuum madracu.

OPREMA
Ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice

POETNA PROCJENA
Prije nego to se zapone s imobilizacijom vratne kraljenice mora se procijeniti
sigurnost na mjestu dogaaja. Nadalje, treba osigurati prohodnost dinih putova,
disanje i krvotok te napraviti brzi trauma pregled. Prije postavljanja ovratnika
pregledati cijeli vrat, jer je nakon njegova postavljanja oteana inspekcija i
palpacija tog podruja.
Kada god je to mogue, treba postaviti ovratnik prije premjetanja ozlijeene
osobe na dugu dasku jer ovratnik prua potporu vratnim kraljecima tijekom
podizanja i pomicanja ozlijeenog.

65
Postupak postavljanja ovratnika za imobilizaciju vratne kraljenice
1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Pristupiti ozlijeenoj osobi sprijeda, predstaviti se
i upozoriti ju da se ne mie (slika 1.). Na taj nain
smanjuje se mogunost okretanja ozlijeenog
prema lanu tima koji mu se obraa.
3. Drugi lan tima obuhvaa vrat i glavu
ozlijeenoga i stabilizira ih rukama (slika 2.) te
osigurava neutralan poloaj kraljenice.
4. Objasniti ozlijeenome potrebu i korake po-
stavljanja ovratnika za imobilizaciju vratne
kraljenice jer postupak moe biti neugodan.
5. Procijeniti krvotok, osjete i mogunost pomica-
nja svih ekstremiteta. Poetna procjena se vri
palpacijom distalnih bila na svim ekstremitetima,
procjenom snage stiska i mogunosti savijanja
ruku, ispruanja stopala te utvrivanjem postoji
li osjet dodira na svim ekstremitetima. Promje-
na navedenih parametara moe ukazivati na
ozbiljnu ozljedu lene modine i mogui trajni
invaliditet.
6. Odrediti pravilnu veliinu ovratnika za imobilizaciju vratne kraljenice mje-
renjem razdaljine izmeu trapezoidnog miia na ramenu i donje eljusti
(mjerenje se iskazuje brojem prstiju) odnosno prema uputi proizvoaa
odreenog ovratnika. Izmjerenu razdaljinu prenijeti na ovratnik i prilagoditi
irinu ovratnika vratu ozlijeenoga (slike 3.a, 3.b, 3.c, 3.d).

66
7. Postaviti ovratnik oko vrata i zakopati ga.
Ovratnik bi se trebao oslanjati na prsnu kost i
miie ramena obrua.
a. Kod ozlijeenog koji sjedi ovratnik se postavlja
na nain da se prvo postavi s prednje strane
(ispod donje eljusti), a nakon toga sa stranje
strane vrata te se zakopa (slika 4.).
b. Kod ozlijeenog koji lei, prvo se stranji
dio ovratnika postavlja ispod glave i vrata, a
nakon toga se ovratnik postavlja na prednji
dio vrata ispod brade te zakopava (slika 5.).
3. Nakon to je ovratnik postavljen provjeriti
odgovara li odabrana veliina i je li pravilno
postavljen.
4. Runa stabilizacija vrata se nastavlja sve dok se
ozlijeeni ne uvrsti remenjem za dugu dasku uz
postavljene bone stabilizatore glave i vrata ili
dok se ne zavri imobilizacija vakuum madracem
jer ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice samo smanjuje mogunost
okretanja glave i vrata, ali je ne sprjeava. Runa stabilizacija je potrebna
kako bi se potpuno sprijeilo okretanje glave i vrata.
5. Ponoviti procjenu krvotoka, osjeta i pokreta na sva etiri ekstremiteta zbog
moguih odstupanja od poetne procjene.
6. Premjestiti ozlijeenog na dugu dasku, postaviti bone stabilizatore glave i
vrata i uvrstiti ozlijeenog za dasku ili ga imobilizirati vakuum madracem. Tek
tada je ozlijeeni spreman za transport. Postavljanjem bonih stabilizatora i
vezanjem ozlijeenog za dugu dasku ili imobilizacijom u vakuum madracu
maksimalno se smanjuje mogunost kretnji kraljenice.

PONOVNE PROCJENE
Nakon imobilizacije i nakon svakog pomicanja ozlijeenog, mora se ponovno
procijeniti krvotok, senzorna i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
Biljeiti svaku promjenu mentalnog statusa.
Promjene krvotoka, osjetilne ili motorike funkcije znaajan su nalaz kod
ozlijeene osobe s ozljedom kraljenice i mogu upuivati na trajni invaliditet.
Obvezno nadzirati stanje prohodnosti dinih putova i disanje.

67
 Ozlijeeni koji je imobiliziran na dasci ili u vakuum madracu ne moe sjesti
radi kaljanja ili povraanja, to je potrebno imati na umu. Ukoliko se javi
nagon na povraanje, ozlijeenog se zajedno s daskom/vakuum madracem
okree na stranu te po potrebi isti usna upljina kako bi se sprijeio ulazak
ispovraanog sadraja u dine putove.

KLJUNE TOKE:
Vratna kraljenica mora se imobilizirati rukama istog trena kada se postavi
sumnja na ozljedu kraljenice, kako bi se onemoguili bilo kakvi pokreti.
Sumnjati na ozljedu kraljenice treba kod svih ozlijeenih osoba s ozljedom
glave i/ili vrata, bolovima u vratu, kod ozlijeenih koji nisu pri svijesti ili su
promijenjenog stanja svijesti, kao i kod onih kod kojih se zbog mehanizma
nastanka ozljede sumnja na tee ozljeivanje.
Prije postavljanja ovratnika za imobilizaciju vratne kraljenice potrebno je
skinuti naunice, ogrlice, kape, kao i sve ono to moe smetati i/ili dovesti do
daljnjeg ozljeivanja, odnosno promijeniti poloaj ovratnika.
Prije postavljanja ovratnika mora se prethodno izvriti pregled glave i vrata.
Kod mjerenja veliine ovratnika ne uzima se u obzir mekani spuvasti dio
ovratnika.
Spuva ne prua potporu i stisne se kad se ovratnik postavi oko vrata.
Kosu podignuti prije postavljanja ovratnika te pokuati izbjei zapetljavanje
kose za trake sa ikom koje slue za zakopavanje ovratnika.

POSEBNOSTI STARIJE DOBI

Runa i mehanika stabilizacija vrata odrava glavu i vrat ozlijeenih osoba
u neutralnom poloaju. Osobe starije dobi esto imaju kifozu i izraene
degenerativne promjene kraljenice, pa su pogrbljeni. Zato se glava ozlijeenoga
mora pridravati, bez da se pokuava vrat postaviti u neutralan poloaj, odnosno
poloaj neugodan za ozlijeenu osobu.

POSEBNOSTI KOD DJECE

Prilikom imobilizacije vratne kraljenice kod djece primjenjuju se ovratnici u
djejim veliinama. Ovratnik za odrasle ne moe biti primijenjen na djeci. Ovratnik
koji je prevelik uzrokuje pretjerano istezanje vrata ili zabacivanje glave. Ukoliko
ovratnik odgovarajue veliine nije dostupan moe se koristiti smotuljak deke,
runika ili Sam splint udlaga.

68
POGLAVLJE 14.

IMOBILIZACIJA KRALJENICE PRSLUKOM ZA

IMOBILIZACIJU I IZVLAENJE
CILJ: Uspjeno imobilizirati kraljenicu kod ozlijeene osobe u
sjedeem poloaju postavljanjem prsluka za imobilizaciju i izvlaenje.

UVOD
Imobilizacija kraljenice prslukom za imobilizaciju i izvlaenje provodi se kod
ozlijeenih osoba koje su zateene na mjestu dogaaja u sjedeem poloaju.
Imobilizacija kraljenice ozlijeenih osoba u sjedeem poloaju moe se pro-
vesti kratkom daskom za imobilizaciju ili prslukom za imobilizaciju i izvlaenje.

OPREMA
Prsluk za imobilizaciju i izvlaenje
Ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice
Duga daska za imobilizaciju
Boni stabilizatori glave i vrata
iroka traka
Pojasevi za osiguravanje
Tri lana tima

POETNA PROCJENA
Procijeniti sigurnost mjesta dogaaja prije nego se zapone s ovim postupkom.
Osigurati prohodnost dinih putova, disanje i krvotok te napraviti brzi trauma
pregled. Prsluk za imobilizaciju i izvlaenje se postavlja ozlijeenim osobama
koje nisu ivotno ugroene, a za koje je utvreno da imaju bolove u vratu ili
leima. ivotno ugroene ozlijeene osobe (s poremeajima ivotnih znakova)
moraju biti brzo izvuene npr. iz vozila, jame, skuenih prostora i sl., bez do-
datnih postupaka koji bi odgodili izvlaenje. NE postavljati prsluk ozlijeenim
osobama bez svijesti.

69
Postupak imobilizacija kraljenice prslukom za imobilizaciju i
izvlaenje
1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Pristupiti ozlijeenoj osobi sprijeda, predstaviti
se i upozoriti ju da se ne mie (slika 1.). Na taj
nain smanjuje se mogunost da se ozlijeeni
okrene prema lanu tima koji joj se obraa.
3. Rukama obuhvatiti glavu i vrat ozlijeenoga
oslanjajui dlanove na kotani dio lica te na
taj nain stabilizirati glavu i vrat u neutralnom
poloaju (slika 2.). Runa stabilizacija najbri
je nain zatite kraljenice dok se ne odabere
odgovarajue sredstvo za imobilizaciju.
4. Objasniti ozlijeenome postupak imobilizacije
kraljenice i zatraiti njegovu suradnju jer po-
stupak moe biti neugodan.
5. Drugi lan tima treba postaviti odgovarajui
ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice nakon
inspekcije i palpacije vrata (slika 3.).
6. Prije nego li se zapone s imobilizacijom mora
se procijeniti krvotok, osjeti i mogunost pomi-
canja svih ekstremiteta. Poetna procjena se vri
palpacijom distalnih bila na svim ekstremitetima,
procjenom snage stiska i mogunosti savijanja
ruku, ispruanja stopala te utvrivanjem postoji
li osjet dodira na svim ekstremitetima. Izostanak bila, osjeta ili motorike
funkcije moe ukazivati na neuroloki ispad i utjee na odluku o primjeni
prsluka za imobilizaciju i izvlaenje.
7. Polagano nagnuti ozlijeenog
prema naprijed (slika 4.), dok
drugi lan tima postavlja prsluk
iza lea ozlijeenoga (slika 5.).
Namjestiti prsluk na lea ozli-
jeenoga. Otkopati i povui
remenje za noge prema dolje,
kako bi se poslije moglo doi
do njih (slika 6.) bez dodatnog
pomicanja ozlijeenog.

70
8. Uvrstiti prsluk za prsni ko ozlijeenoga zakap-
anjem obojenog remenja (slika 7.). Zakopati
remenje za noge, to osigurava imobilizaciju
zdjelice. Remenje za noge provui ukoso oko
noge s iste strane i zakopati za stranju stranu
prsluka (slika 8.).
9. Gornji dio prsluka uvrstiti oko glave i vrata ozli-
jeenoga i zakopati ga pripadajuim trakama
(slika 9.). U nekim sluajevima je potrebno izmeu glave i prsluka umetnuti
mekani umetak kako bi se osigurala neutralna pozicija glave i vrata (sastavni
dio kompleta).

10. Ponovno procijeniti krvotok, osjete i pokrete sva etiri ekstremiteta, biljeei
sve promjene u odnosu na poetnu procjenu jer se na taj nain utvruje je
li dolo do ozljeivanja lene modine.
11. Ozlijeenog podignuti i polegnuti na dugu
dasku drei za ruke koje su sastavni dio pr-
sluka i nalaze se na njegovim bonim stranama
(slika 10.) te omoguavaju noenje i polaganje
ozlijeenog na dugu dasku ili vakuum madrac
bez da ga se prima za dijelove tijela i eventualno
uzrokuje ozljede.
12. Otkopati pojaseve koji osiguravaju noge kako
bi ozlijeeni mogao zauzeti ravni leei poloaj.
13. Remenjem povezati ozlijeenog u prsluku za
dugu dasku na nain da se remenje / sigurnosni
pojasevi postavljaju preko kotanih izboina u
podruju gornjeg dijela prsnog koa, zdjelice
i potkoljenica te glenjeva ukoliko postoje 4
remena (slika 11.). Pojasevima treba prvo osigurati tijelo, a tek onda glavu
jer bi ono moglo zbog svoje teine povui kraljenicu iz neutralnog poloaja,
ako se postupak uini obrnutim redoslijedom.

71
14. S obje strane glave staviti na dasku bone stabilizatore i trakama uvrstiti
glavu u podruju ela i brade.
15. Ruke ozlijeenoga zatititi od ozljeivanja provlaenjem pod remenje s
duge daske.
16. Podignuti ozlijeenog na glavna nosila i osigurati ga na njima remenjem.
17. Ponovno procijeniti krvotok, osjete i pokrete sva etiri ekstremiteta, biljeei
sve promjene u odnosu na poetnu procjenu.
Kod sumnje na ozljedu kraljenice protokol nalae da se navedeni parametri
procjenjuju prije i poslije imobilizacije, kao i svaki puta kada se ozlijeenog po-
makne. Svaka promjena tih parametara moe ukazivati na pogoranje ozljede
kraljenice.

PONOVNE PROCJENE
Nakon imobilizacije i nakon svakog pomicanja ozlijeenog, mora se ponov-
no procijeniti krvotok, osjetilna i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
Biljeiti svaku promjenu stanja svijesti.
Promjene stanja krvotoka, osjetilne ili motorike funkcije su znaajan nalaz
kod osobe s ozljedom kraljenice i mogu upuivati na trajni invaliditet.
Obavezno nadzirati stanje prohodnosti dinih putova i disanje.
Ukoliko se javi nagon na povraanje, ozlijeenog treba zajedno s daskom
okrenuti i po potrebi aspirirati kako bi se sprijeila aspiracija eluanog sa-
draja u dine putove.
Gornji dio daske moe se podii kod osobe s ozljedom glave kako bi se po-
kuao smanjiti intrakranijalni tlak (tlak unutar lubanje) .
Donji dio daske moe se podignuti kod ozlijeene osobe s niskim tlakom ili
loom prokrvljenou.
Ozlijeene trudnice moe se okrenuti na lijevu stranu zajedno s daskom kako
bi se smanjio pritisak na donju uplju venu kojeg uzrokuje teina djeteta.

KLJUNE TOKE:
Ukoliko se utvrdi da ozlijeena osoba ima glavobolju, bolove u vratu ili
leima, odnosno ozljede istih, te je pri svijesti i u sjedeem poloaju, a nije
ivotno ugroena, prsluk za imobilizaciju i izvlaenje prikladno je sredstvo
za imobilizaciju kraljenice.
Prsluk za imobilizaciju i izvlaenje koristi se najee kod osoba koje su ozli-
jeene u prometnim nezgodama, no moe se upotrijebiti i kod svih drugih
ozlijeenih osoba koje su zateene sjedei i pri svijesti.

72
 Trudnice u visokom stupnju trudnoe kao i pretile ozlijeene osobe mogu
biti prevelike za prsluk za imobilizaciju i izvlaenje, pa se on tada ne smije
niti koristiti.

POSEBNOSTI VEZANE ZA DJECU

Prsluk za imobilizaciju i izvlaenje je u veliini koja omoguava imobilizaciju
prosjenih odraslih osoba. Ukoliko je prevelik za dijete upotrebljava se drugo
imobilizacijsko sredstvo.

73
POGLAVLJE 15.

IMOBILIZACIJA KRALJENICE KOD OZLIJEENE

OSOBE U LEEEM POLOAJU
CILJ: Uspjeno imobilizirati kraljenicu kod ozlijeene osobe u leeem
poloaju.

UVOD
Svaki puta kada ozlijeena osoba pretrpi ozbiljniju ozljedu, ali se na bol u
glavi, vratu ili leima, ima penetracijsku ozljedu, razderotinu ili kontuziju glave i
vlasita, ima promijenjeno stanje svijesti, ili je bez svijesti iz nepoznatog razloga
treba razmiljati o imobilizaciji kraljenice.
Mehanizam nastanka ozljeda kraljenice je prilino irok: prometne nezgode,
nesree na moru, sportske ozljede, padovi ili napadi i jo mnogo toga.

OPREMA
Ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice
Duga daska
Boni stabilizatori glave i vrata
iroka traka
Pojasevi za osiguravanje, remenje
etiri osobe (od toga najmanje 3 lana tima koji poznaju postupak)

POETNA PROCJENA
Procijeniti sigurnost mjesta dogaaja prije nego se zapone s ovim postupkom.
Osigurati prohodnost dinih putova, osigurati disanje i krvotok te napraviti brzi
trauma pregled . U sluaju pogoranja stanja ozlijeenog, imobilizaciju kraljenice
treba uiniti prije nego li se zavri kompletan pregled.

Postupak imobilizacije kraljenice kod ozlijeene osobe u leeem

poloaju
1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Pristupiti ozlijeenoj osobi sprijeda, predstaviti se i upozoriti ju da se ne
mie. Na taj nain smanjuje se mogunost da se ozlijeeni okrene prema
lanu tima koji joj se obraa.

74
3. Rukama obuhvatiti glavu i vrat ozlijeenoga oslanjajui dlanove na kotani
dio lica te na taj nain stabilizirati glavu i vrat u neutralnom poloaju.
4. Objasniti ozlijeenome postupak imobilizacije kraljenice i zatraiti njegovu
suradnju jer postupak moe biti neugodan.
5. Prije nego li se zapone s imobilizacijom mora se procijeniti krvotok, osjet i
mogunost pomicanja svih ekstremiteta. Poetna procjena vri se palpacijom
distalnih bila na svim ekstremitetima, procjenom snage stiska i mogunosti
savijanja ruku, ispruanja stopala te utvrivanjem postoji li osjet dodira
na svim ekstremitetima. Izostanak bila, osjeta ili motorike funkcije moe
ukazivati na neuroloki ispad. Procjenu treba ponoviti tijekom izvoenja
postupka kako bi se utvrdilo da nije dolo do pogoranja ozljede kraljenice.
6. Drugi lan tima postavlja odgovarajui ovratnik za imobilizaciju vratne
kraljenice ozlijeenoga nakon to je pregledan vrat, posebno podruje
vratnih kraljeaka. Ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice pomae
odravati glavu i vrat ozlijeenoga u neutralnom poloaju za vrijeme dok
se imobilizira kraljenica.
7. Dugu dasku postaviti paralelno uz ozlijeenog.
Dok jedan lan tima pridrava glavu ozlijeeno-
ga, drugi ramena i kukove, a trei kukove i donje
ekstremitete, okrenuti ozlijeenog na bok licem
prema sebi. Na taj nain se osigurava da tijekom
okreta ne doe do pomicanja kraljenice. lan
tima koji dri glavu ozlijeenoga daje upute
za okretanje ozlijeenog na bok i vodi cijeli
postupak (slika 1.). Za vrijeme okreta lan tima
koji dri ruku na ramenu ozlijeenoga mora
paziti da ne ispusti rame.
Napomena: Ovaj postupak kojim se ozlijeeni
okree oko uzdune osi uz podupiranje cijelog
tijela i postavlja na dugu dasku u literaturi se
esto naziva log roll.
8. Prilikom izvoenja log roll postupka ozlijeenog okretati na neozlijeenu
stranu. Ne provoditi log roll postupak kod prijeloma kostiju zdjelice (nesta-
bilna zdjelica) i prijeloma obje natkoljenice. U tom sluaju za prebacivanje
ozlijeenog na dugu dasku ili vakuum madrac mogu se koristiti rasklopna
nosila.

75
9. Dok je ozlijeeni na boku i licem okrenut prema lanovima tima, pregledava
se stranji dio lea i stranjice kako bi se uoile mogue ozljede (slike 2a., 2b.).

10. etvrta osoba postavlja dugu dasku za imo-

bilizaciju paralelno s tijelom ozlijeenoga. Po
uputama lana tima koji dri glavu, ozlijeenog
se okrene nazad i postavi na dugu dasku (slika 3.).
11. Ukoliko je ozlijeenog nakon postavljanja na
dugu dasku potrebno pomicati, to se radi na
nain da sva tri lana tima koji ga pridravaju (za
glavu, zdjelicu i noge) to ine povlaei ga uz-
duno po dasci. Uzduno pomicanje ozlijeenog
smanjuje rizik od nastanka kretnji u podruju
kraljenice i njenog dodatnog ozljeivanja.
12. Kada je ozlijeeni postavljen na dasku, svi prostori izmeu ozlijeenog i
daske se ispunjavaju runicima, dekama ili zavojem. Praznine mogu postojati
pod vratom, lumbalnim dijelom kraljenice, pod koljenima ili stopalima.
13. Ozlijeenog je potrebno uvrstiti na dasci za imobilizaciju pomou traka,
pojaseva ili zavoja postavljajui iste preko kotanih izboenja ramena, zdjelice
i glenjeva (slike 4.a., 4.b. i 4.c.). Tijelo ozlijeenoga treba uvrstiti za dasku
prije fiksacije glave zbog toga to teina tijela moe pomaknuti kraljenicu
iz neutralnog poloaja, ukoliko se postupak uini obrnutim redoslijedom.

76
14. Ukoliko je potrebno, u prostor ispod glave se
isto tako moe staviti runik ili sl. kako bi se
odrao neutralan poloaj. Sa svake strane glave
postavljaju se boni stabilizatori glave koji se
preko ela i brade uvruju trakama za dugu
dasku (slika 5.).
15. Ruke ozlijeenoga se takoer moraju uvrstiti
kako bi se sprijeilo mogue ozljeivanje. Ruke
se mogu uvrstiti pojasevima s duge daske za
imobilizaciju ili trakama (slika 6.).
16. Ponovno procijeniti krvotok, osjete i pokrete
sva etiri ekstremiteta, biljeei sve promjene u
odnosu na prvu procjenu. Protokol kod sumnje
na ozljedu kraljenice nalae da se navedeni
parametri procjenjuju prije i poslije imobilizacije,
kao i svaki puta kada se pacijenta pomakne.
Svaka promjena tih parametara moe ukazivati
na pogoranje ozljede kraljenice.

PONOVNE PROCJENE
Nakon imobilizacije i nakon svakog pomicanja ozlijeenog mora se ponovno
procijeniti krvotok, osjetilna i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
Biljeiti svaku promjenu stanja svijesti.
Promjene stanja krvotoka, osjetilne ili motorike funkcije su znaajan nalaz
kod osobe s ozljedom kraljenice i mogu upuivati na trajni invaliditet.
Obavezno nadzirati stanje prohodnosti dinih putova i disanje.
Ozlijeeni koji je imobiliziran na dasci nee moi sjesti da bi kaljao ili po-
vraao. Ukoliko ozlijeeni ima potrebu povratiti, mora ga se okrenuti na bok
zajedno s daskom.
Kod ozlijeenih koji su izrazito niskog tlaka ili imaju slabu prokrvljenost
podie se dio daske na kojemu mu se nalaze noge.
Kod trudnica e moda biti potrebno okrenuti ozlijeenu zajedno s daskom na
lijevi bok ime se smanjuje pritisak na donju uplju venu zbog teine djeteta.

77
KLJUNE TOKE:
Ukoliko se utvrdi da ozlijeena osoba ima glavobolju, bolove u vratu ili lei-
ma, odnosno ozljede istih, te ukoliko je poremeene svijesti, intoksicirana ili
ako je dolo do ozljeivanja uslijed veeg mehanizma ozljede, neophodno
je imobilizirati kraljenicu.
Problem koji se javlja kod imobilizacije kraljenice je povlaenje dijelova
tijela u nastojanju da se ozlijeenog to bolje namjesti na dasci. Ozlijeeni
se uvijek mora pomicati kao cjelina i to uzduno po dasci, u emu bi trebala
sudjelovati najmanje tri lana tima pazei da ne doe do pomicanja kraljenice.
Prilikom izvoenja log roll postupka ozlijeenog okretati na neozlijeenoj
strani.
Ne provoditi log roll postupak kod prijeloma kostiju zdjelice (nestabilna
zdjelica) i prijeloma obje natkoljenice. U tom sluaju za prebacivanje ozlije-
enog na dugu dasku ili vakuum madrac mogu se koristiti rasklopna nosila.
Ukoliko ne postoji etvrta osoba koja bi trebala podmetnuti dasku pod lea
ozlijeenoga, isto moe uiniti i lan tima koji dri ozlijeenog za bokove i
ramena koristei pri tome ruku kojom je prethodno drao bokove.
Prilikom postavljanja traka za uvrivanje brade i ela voditi rauna da po-
druje preko kojeg traka prelazi (elo i brada) ne sprjeava otvaranje usta,
govor ili povraanje.

POSEBNOSTI VEZANE ZA STARIJE OSOBE:

Kraljenica starijih osoba moe biti promijenjenog izgleda i poloaja, to e
zahtijevati jo bolje podstavljanje kako bi se odrao neutralan poloaj. Ukoliko
nema dovoljno materijala za podstaviti pod ozlijeenog, uvijek se moe posuditi
runike ili pokrivae iz kue ili vozila ozlijeenoga, kao i iz vozila eventualnih
promatraa.

78
POGLAVLJE 16.

LOG ROLL POSTUPAK KOD OZLIJEENE OSOBE

KOJA LEI NA TRBUHU
CILJ: Uspjeno premjestiti na dugu dasku ozlijeenu osobu koja lei na
trbuhu.

UVOD
U prethodnom poglavlju opisan je postupak imobilizacije kraljenice ozlijeene
osobe u leeem poloaju. Pri tome je opisano premjetanje na dugu dasku log
roll postupkom ozlijeenog koji lei na leima. Prilikom premjetanja ozlijeenog
na dugu dasku, log roll postupak se moe primijeniti i kod ozlijeenih osoba
koje lee potrbuke.

OPREMA
Ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice
Duga daska
Boni stabilizatori glave i vrata
iroka traka
Pojasevi za osiguravanje, remenje

POETNA PROCJENA
Procijeniti sigurnost mjesta dogaaja prije nego se zapone s ovim postupkom.
Osigurati prohodnost dinih putova, osigurati disanje i krvotok te napraviti brzi
trauma pregled. Tu treba napomenuti da je zbog poloaja ozlijeene osobe
procjenu disanja i krvotoka i kompletni pregled nemogue provesti sve dok se
ozlijeenog ne okrene i poloi na lea (zapravo na dugu dasku za imobilizaciju).

Postupak imobilizacija kraljenice kod osobe koja lei na trbuhu

1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Jedan lan tima stabilizira vrat u neutralnom poloaju postavljajui ruke na
glavu i to tako da su palevi okrenuti prema licu ozlijeenoga. Na taj nain
nee doi do krianja ruku prilikom okretanja ozlijeenog.

79
3. Ozlijeenog namjestiti u prirodan poloaj. Ispruiti mu noge, a ruke ispruiti
uzdu tijela s dlanovima okrenutim prema tijelu. To je i ujedno trenutak kada
se vri pregled lea i stranje strane tijela.
4. Poloiti dugu dasku uz tijelo ozlijeenoga i to na suprotnu stranu od one
na koju je okrenuto njegovo lice jer se na taj nain nee dogoditi da se
ozlijeeni okree preko lica.
5. Ukoliko je ruka ozlijeenoga blie dasci ozlijeena, paljivo ju podignuti
iznad njegove glave kako se ne bi dogodilo da se okret vri preko nje.
6. Druga dva lana tima se postave na suprotnu stranu od daske i to tako da
prvi klei uz prsni ko, a drugi uz natkoljenice ozlijeenoga.
7. Prvi lan tima uhvati rame i bok ozlijeenoga, a drugi uhvati ozlijeenog za
bok i za potkoljenice. Pri tome dri potkoljenice priljubljene jednu uz drugu.
8. lan tima koji dri glavu i stabilizira vrat u neutralnom poloaju vodi postupak
okretanja ozlijeenog. Kada su svi lanovi tima spremni, lan tima koji dri
glavu daje jasnu naredbu o poetku okretanja ozlijeenog. Na njegovu
naredbu lanovi tima okreu ozlijeenog od sebe i postavljaju ga na dasku.
Pri tome se mora paziti da glava, ramena i zdjelica ozlijeenoga budu u istoj
liniji tijekom okretanja, a ruke poloene uz tijelo, tj. da se tijelo okree oko
uzdune osi.
9. Nakon to je ozlijeeni poloen na dugu dasku, nastavlja se procjena disanja
i krvotoka.
10. Ozlijeenome se postavlja ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice te ga
se imobilizira postavljanjem bonih stabilizatora i uvrivanjem za dasku.

PONOVNE PROCJENE
Nakon imobilizacije i nakon svakog pomicanja ozlijeenog mora se ponovno
procijeniti krvotok, senzorna i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
Biljeiti svaku promjenu mentalnog statusa.
Promijene stanja krvotoka, osjetilne ili motorike funkcije su znaajan nalaz
kod osobe s ozljedom kraljenice i mogu upuivati na trajni invaliditet.
Obvezno nadzirati stanje prohodnosti dinih putova i disanje.
Ozlijeeni koji je imobiliziran na dasci nee moi sjesti da bi kaljao ili povraao.
Ukoliko ozlijeeni povraa, mora ga se okrenuti na bok zajedno s daskom.
Kod ozlijeenih osoba koje su izrazito niskog tlaka ili imaju slabu prokrvljenost
podie se dio daske na kojem se nalaze noge ozlijeenoga.

80
 Ozlijeene trudnice e moda biti potrebno okrenuti zajedno s daskom na
lijevi bok da bi se smanjio pritisak na donju uplju venu zbog teine djeteta.
Sve ove radnje upotpuniti podmetanjem runika, deka ili drugih podmetaa.

KLJUNE TOKE:
Ukoliko se utvrdi da ozlijeena osoba ima glavobolju, bolove u vratu ili lei-
ma, odnosno ozljede istih te ukoliko je poremeene svijesti, intoksicirana ili
ako je dolo do ozljeivanja uslijed veeg mehanizma ozljede neophodno
je potrebno imobilizirati kraljenicu.
Problem koji se javlja kod imobilizacije kraljenice je guranje ili navlaenje
dijelova tijela u nastojanju da se ozlijeenog to bolje namjesti na dasci.
Ozlijeeni se uvijek mora pomicati kao cjelina i to uzduno po dasci u emu
bi trebala sudjelovati najmanje tri lana tima, a sve sa svrhom sprjeavanja
pomicanja kraljenice.
Prilikom izvoenja log roll postupka ozlijeenog okretati na neozlijeenoj
strani.
Ne provoditi log roll postupak kod prijeloma kostiju zdjelice (nestabilna
zdjelica) i prijeloma obje natkoljenice. U tom sluaju za prebacivanje ozlije-
enog na dugu dasku ili vakuum madrac mogu se koristiti rasklopna nosila.
Ukoliko se poetnom procjenom utvrdi da su dini putovi ugroeni, a duga
daska nije spremna, ozlijeenog brzo okrenuti log roll postupkom i zapoeti
zbrinjavanje dinih putova.

81
POGLAVLJE 17.

UPOTREBA RASKLOPNIH NOSILA

CILJ: Uspjeno koristiti rasklopna nosila za premjetanje ozlijeene
osobe/imobilizaciju kraljenice.

UVOD
Rasklopna nosila su izraena tako da se mogu
razdvojiti po uzdunoj osi (slika 1). Mogu biti izraena
od plastinih materijala ili eloksiranog aluminija.
Upotrebljavaju se za premjetanje leee ozlijeene
osobe sa sumnjom na ozljedu kraljenice na dugu dasku/vakuum madrac te
iznimno (ukoliko nisu dostupna druga sredstva) za imobilizaciju kraljenice. Za
koritenje rasklopnih nosila, obje strane tijela ozlijeenoga moraju biti dostupne.
Uporaba rasklopnih nosila posebno se preporua prilikom premjetanja ozlijeene
osobe s nestabilnom zdjelicom (prijelomima kostiju zdjelice) ili s prijelomima
obje natkoljenice.

POETNA PROCJENA
Procijeniti sigurnost mjesta dogaaja prije nego se zapone s ovim postupkom.
Osigurati prohodnost dinih putova, disanje i krvotok te napraviti brzi trauma
pregled. U sluaju da dolazi do pogoranja stanja ozlijeenog, imobilizaciju
kraljenice treba uiniti prije nego li se zavri pregled.

Postupak upotrebe rasklopnih nosila za premjetanje ozlijeene osobe/

imobilizaciju kraljenice
1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Pristupiti ozlijeenoj osobi sprijeda, predstaviti se i upozoriti ju da se ne
mie. Na taj nain smanjuje se mogunost da se ozlijeeni okrene prema
lanu tima koji joj se obraa.
3. Rukama obuhvatiti glavu i vrat ozlijeenoga oslanjajui dlanove na kotani
dio lica te na taj nain stabilizirati glavu i vrat u neutralnom poloaju.
4. Objasniti ozlijeenome postupak imobilizacije kraljenice i zatraiti njegovu
suradnju.

82
5. Prije nego li se zapone s imobilizacijom mora se procijeniti krvotok, osjet i
mogunost pomicanja svih ekstremiteta. Poetna procjena se vri palpacijom
distalnih bila na svim ekstremitetima, procjenom snage stiska i mogunosti
savijanja ruku, ispruanja stopala te utvrivanjem postoji li osjet dodira
na svim ekstremitetima. Izostanak bila, osjeta ili motorike funkcije moe
ukazivati na neuroloki ispad. Procjenu treba ponoviti tijekom izvoenja
postupka kako bi se utvrdilo da nije dolo do pogoranja ozljede kraljenice.
6. Drugi lan tima postavlja odgovarajui ovratnik za imobilizaciju vratne
kraljenice ozlijeenoga nakon to je pregledao i opipao vrat, posebno
podruje vratnih kraljeaka. Ovratnik za imobilizaciju vratne kraljenice
osigurava odravanje glave i vrata ozlijeenoga u neutralnom poloaju za
vrijeme dok se imobilizira kraljenica.
7. Dok jedan lan tima nastavlja odravati glavu i vrat u neutralnom poloaju,
druga dva lana rasklapaju nosila te postavljaju po jednu stranu rasklopljenih
nosila uzdu bonih strana ozlijeenoga obuhvaajui ga sve dok se rasklopljeni
dijelovi ponovno ne priblie toliko da se mogu ponovno sklopiti. Nosila su
blago zaobljena tako da se ovaj postupak moe provesti bez pomicanja
kraljenice.
8. Ukoliko se ozlijeenog eli imobilizirati na rasklopnim nosilima, na njih se
postavljaju i uvruju boni stabilizatori te se ozlijeeni vee remenjem
preko kotanih izboenja ramena, zdjelice i glenjeva. Tijelo ozlijeenoga
treba vezati za rasklopna nosila prije glave zbog toga to teina tijela moe
pomaknuti kraljenicu iz neutralnog poloaja, ukoliko se postupak uini
obrnutim redoslijedom.
9. Nakon to je tijelo uvreno za rasklopna nosila uvruju se glava i vrat
postavljanjem traka koje obuhvaaju bone stabilizatore preko ela i brade
ozlijeenoga.
10. Ruke ozlijeenoga se takoer moraju uvrstiti kako bi se sprijeilo mogue
ozljeivanje. Ruke se mogu uvrstiti pojasevima ili trakama.
11. Ponovno procijeniti krvotok, osjete i pokrete sva etiri ekstremiteta, biljeei
sve promjene u odnosu na prvu procjenu. Protokol kod sumnje na ozljedu
kraljenice nalae da se navedeni parametri procjenjuju prije i poslije
imobilizacije te svaki put kada se ozlijeeni pomakne. Svaka promjena tih
parametara moe ukazivati na pogoranje ozljede kraljenice.
12. Ukoliko se rasklopna nosila upotrebljavaju samo za premjetanje ozlijeenog
na dugu dasku ili vakuum madrac, dok dva lana tima nose ozlijeenog na
rasklopnim nosilima trei dri glavu i vrat u neutralnom poloaju (slika 2.).

83
13. Nosila se postave na dugu dasku/vakuum madrac i istovremeno se rasklope
na oba kraja. Na taj se nain uz gotovo nikakvo pomicanje kraljenice nosila
izvuku ispod tijela ozlijeenoga.
14. Kada je ozlijeeni postavljen na dugu dasku postupak se nastavlja kako je
to opisano u 13. poglavlju.

84
POGLAVLJE 18.

UPOTREBA VAKUUM MADRACA

CILJ: Uspjeno koristiti vakuum madrac za imobilizaciju kraljenice,
zdjelice i dugih kostiju.

UVOD
Vakuum madrac je imobilizacijsko sredstvo u obliku vree ispunjene polistirenskim
kuglicama to omoguava da se krajevi vakuum madraca mogu oblikovati oko
tijela ozlijeene osobe (slika1.). Na vakuum madracu se nalazi jo ventil, remenje
za vezanje te ruke za noenje. Uz vakuum madrac dolazi i pripadajua nona
pumpa. Kroz ventil se isisava zrak to dovodi do pribliavanja polistirenskih
kuglica i stvrdnjavanja madraca.
Vakuum madrac se koristi za imobilizaciju kraljenice, nestabilne zdjelice,
prijeloma dugih kostiju posebno kada se radi o prijelomima vie dugih kostiju
(npr. prijelomi obje natkoljenine kosti) te se moe upotrijebiti za prenoenje
oboljelih ili ozlijeenih osoba. Preporuka je da se ozlijeena osoba na vakuum
madrac postavlja upotrebom rasklopnih nosila kada god je to mogue.

POETNA PROCJENA
Procijeniti sigurnost mjesta dogaaja prije nego se zapone s ovim postupkom.
Osigurati prohodnost dinih putova, disanje i krvotok te napraviti brzi trauma
pregled.

85
Postupak imobilizacije vakuum madracem
uz upotrebu rasklopnih nosila
1. Poloiti vakuum madrac na tvrdu podlogu i izravnati ga tako da mu je debljina
otprilike cijelom duinom jednaka.
2. Ozlijeeni koji je prethodno postavljen
na rasklopna nosila (vidi Poglavlje 17.)
se poloi na sredinu vakuum madraca
vodei rauna da glava bude postav-
ljena unutar rubova vakuum madraca
(slika 2.).
3. Dva lana tima rasklapaju nosila i izvlae
ih ispod tijela ozlijeene osobe dok
trei lan tima i dalje stabilizira glavu
i vrat (slika 3.).
4. Nakon to se rasklopna nosila izvuku
ispod tijela ozlijeene osobe, jedan
lan tima priljubljuje krajeve vakuum
madraca uz tijelo pacijenta stvarajui
korito, dok drugi lan tima pripadaju-
om pumpom isisava zrak iz vakuum
madraca. Za cijelo to vrijeme trei lan
tima stabilizira glavu i vrat.
5. Kada je vakuum madrac postigao do-
voljnu tvrdou, zakapa se remenje
(slika 4.). Na nekim vakuum madra-
cima je potrebno postaviti i trake za
uvrivanje glave (slika 5.). Prilikom
postavljanja traka za uvrivanje glave
voditi rauna da podruje preko kojeg
trake prelaze (elo i brada) ne sprjeava
otvaranje usta, govor ili povraanje.

86
PONOVNE PROCJENE
Nakon imobilizacije i nakon svakog pomicanja ozlijeenog, ponovno se mora
procijeniti krvotok, senzorna i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
Promijene stanja krvotoka, osjetilne ili motorike funkcije su znaajan nalaz
kod osobe s ozljedom kraljenice i mogu upuivati na trajni invaliditet.
Obavezno nadzirati stanje prohodnosti dinih putova i disanje.
Biljeiti svaku promjenu svijesti.
Ozlijeeni koji je imobiliziran u vakuum madracu nee moi sjesti da bi
kaljao ili povraao.
Ukoliko ozlijeeni povraa, mora ga se okrenuti na bok zajedno s vakuum
madracem.

KLJUNE TOKE:
Ukoliko se utvrdi da ozlijeena osoba ima glavobolju, bolove u vratu ili le-
ima, odnosno ozljede istih, te ukoliko je poremeene svijesti, intoksicirana
ili ako je dolo do ozljeivanja uslijed veeg mehanizma ozljede neophodno
je potrebno imobilizirati kraljenicu.
Vakuum madrac se koristi za imobilizaciju kraljenice, nestabilne zdjelice
(prijeloma kostiju zdjelice), prijeloma dugih kostiju posebno kada se radi o
prijelomima vie dugih kostiju (npr. prijelomi obje natkoljenine kosti) te se
moe upotrijebiti za prenoenje oboljelih ili ozlijeenih osoba. Preporuka je
da se za premjetanje na vakuum madrac upotrebljavaju rasklopna , posebno
kada se radi o osobama sa sumnjom na nestabilnu zdjelicu ili s obostranim
prijelomima natkoljenica.
Runa stabilizacija glave i vrata mora se provoditi sve dok ozlijeeni nije
potpuno imobiliziran u vakuum madracu.
Osobu koja je imobilizirana vakuum madracem potrebno je dodatno povezati
remenjem za transportna nosila.

87
POGLAVLJE 19.

SKIDANJE KACIGE
CILJ: Uspjeno skinuti kacigu s ozlijeene osobe ne ugroavajui pri
tome vrat i kraljenicu.

UVOD
Kacigu u dananje vrijeme ne nose samo vozai motora. Kaciga se nosi i tijekom
brojnih sportskih aktivnosti poput skijanja, rolanja, vonje biciklom, hokeja,
jahanja.

OPREMA
Ovratnik za imobilizaciju
Duga daska za imobilizaciju
Boni stabilizatori glave i vrata
Ljepljiva traka irine 5 do 10 cm

POETNA PROCJENA
Prije nego se zapone ovaj postupak potrebno je utvrditi da je mjesto dogaaja
sigurno za tim i za ozlijeenu osobu, osigurati prohodnost dinih putova, disanje
i krvotok.
Ukoliko kaciga ometa zbrinjavanje dinih putova, to je mogue bre skinuti
kacigu prije obavljanja bilo kakvih drugih postupaka.

Postupak skidanja kacige

1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Pristupiti ozlijeenoj osobi sprijeda, predstaviti
se i upozoriti ju da se ne mie te runo stabi-
lizirati kacigu (slika 1.). Na taj nain smanjuje
se mogunost da se ozlijeeni okrene prema
lanu tima.

88
3. Drugi lan tima obuhvaa podlakticama kacigu
i dri rukama donji rub kacige s obje strane
(slika 2.)
4. Objasniti postupak ozlijeenome. Potrebno je
pripremiti ozlijeenog za bilo kakvu neugodu
koju moe osjetiti tijekom skidanja kacige.
5. Otkopati remen kacige koji se nalazi ispod
brade (slika 3.).
6. Prvi lan tima postavljanjem jedne ruke na donju
eljust, a druge na potiljak stabilizira glavu i vrat
u neutralnom poloaju (slika 4.). Pridravanje
potiljka e sprijeiti padanje glave na tlo kada
se kaciga ukloni.
7. Drugi lan tima iri kacigu koliko moe vie (da
ne doe do ozljeivanja uki) i podie prednji
dio kacige prema gore izbjegavajui kontakt sa
nosom. U trenutku kada se nos oslobodi kaciga
se lagano podie prema naprijed to oslobaa
potiljak iz kacige. U ovom trenutku sva teina
glave e pasti na ruku drugog lana tima koji
pridrava potiljak ozlijeenoga (slika 5.).
8. Kaciga se odlae sa strane, a pod glavu se
(prostor od glave do poda koji je nastao skida-
njem kacige) podmee unaprijed pripremljeni
presavijeni umetak (plahta, runik). Kacigu ne
bacati jer oteenja na njoj mogu ukazivati na
mehanizam nastanka ozljede. Lijenik u odjeli
hitne medicine je moe zatraiti radi pregleda.
9. Odravanje glave i vrata u neutralnom poloaju
sada preuzima lan tima koji je skinuo kacigu, dok
drugi lan tima postavlja ovratnik za imobilizaciju
vratne kraljenice (slika 6.). Svaka ozljeda koja je
dovoljno ozbiljna i zbog koje treba skinuti kacigu
vrlo esto ukazuje na ozljedu vrata i kraljenice,
te je potrebna potpuna imobilizacija kraljenice.
10. Rukama stabilizirati glavu i vrat sve dok se
ozlijeeni ne zavee i uvrsti na dugu dasku ili
vakuum madrac.

89
11. Ponoviti procjenu krvotoka, osjeta i pokreta na svim ekstremitetima i
zabiljeiti svaku promjenu u odnosu na poetnu procjenu. Sve promjene
stanja krvotoka, osjeta i pokreta na ekstremitetima upuuju na mogunost
pogoranja ozljede kraljenice.

PONOVNE PROCJENE
Nakon imobilizacije i nakon svakog pomicanja ozlijeenog mora se ponovno
procijeniti krvotok, osjetilna i motorika funkcija sva etiri ekstremiteta.
Biljeiti svaku promjenu stanja svijesti.
Promjene krvotoka, osjetilne ili motorike funkcije kod osoba s ozljedom
kraljenice mogu upuivati na trajni invaliditet.
Obavezno nadzirati stanje prohodnosti dinih putova i disanje ozlijeenog.
Ukoliko ozlijeeni povraa, mora ga se okrenuti na bok zajedno s dugom
daskom ili vakuum madracem.

KLJUNE TOKE:
Vratna kraljenica se mora imobilizirati rukama bez ikakve daljnje manipula-
cije, ukoliko se utvrdi da ozlijeeni ima ozljedu glave, vrata, bolove u vratu ili
druge ozljede; ima promijenjeno stanje svijesti, nije pri svijesti, pod utjecajem
je alkohola ili opojnih sredstava; ili je tee ozlijeen.
Ukoliko ozlijeeni nosi titnike za ramena, i njih e biti potrebno skinuti ili
podmetnuti neto pod glavu kako bi se zadrao neutralan poloaj. Za sigurno
skidanje kacige potrebna su dva lana tima.

POSEBNOSTI DJEJE DOBI

Glava malog djeteta vea je u odnosu na tijelo, te se pod ramena mora neto
staviti nakon skidanja kacige radi osiguranja neutralnog poloaja kraljenice.

90
 III. DIO

ODRAVANJE DINIH PUTOVA

POGLAVLJE 20.

ZABACIVANJE GLAVE I PODIZANJE DONJE

ELJUSTI
CILJ: Svladati vjetinu zabacivanja glave i podizanja donje eljusti.

UVOD
Postupak zabacivanja glave i podizanja donje eljusti osnovni je postupak za
otvaranje dinih putova. Provodi se u svim stanjima koja ugroavaju prohodnost
dinih putova (poremeaji svijesti, stanja bez svijesti, zastoj disanja, srani
zastoj). Najei razlog za potpuno ili djelomino zaepljenje (opstrukciju)
dinih putova je gubitak miinog tonusa i posljedino tome zapadanje jezika,
mekih esti drijela i oputanje donje eljusti. Zabacivanjem glave i podizanjem
brade prema gore, jezik i donja eljust se pogurnu prema naprijed to u veini
sluajeva otvori dine putove. Postupak zabacivanja glave i podizanja donje
eljusti treba izbjegavati kod ozljede ili sumnje na ozljedu glave, vrata ili kraljenice.

OPREMA
Rukavice
Maska za lice
Zatitne naoale

POETNA PROCJENA
Ozlijeena/oboljela osoba:
Ne odgovara na podraaj
Bez svijesti je/razliitog stupnja poremeaja svijesti
Ne die (zastoj disanja)
Nema znakova ivota (srani zastoj)

91
Ukoliko se u poetnoj procjeni utvrdi ili posumnja na ozljedu glave, vrata ili
kraljenice, postupak zabacivanja glave i podizanja brade NE PROVODITI. U tom
se sluaju dini putovi otvaraju postupkom potiskivanja brade prema naprijed
(eng. jaw trust) to je opisano u 21. poglavlju.

Postupak zabacivanja glave i podizanja donje eljusti:

1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Ozlijeenu/oboljelu osobu polei na lea.
3. Kleknuti sa strane ozlijeene/oboljele osobe
(slika 1.)
4. Postaviti dlan jedne ruke na elo ozlijeene/
oboljele osobe, a prste druge ruke na kotani
dio donje eljusti kod brade (slika 2.).
5. Istovremeno potiskujui dlanom elo i zabacujui
glavu prema natrag, prstima druge ruke podizati
donju eljust sve dok zubi donje eljusti gotovo
ne dodirnu zube gornje eljusti. Podizanje donje
eljusti odvaja jezik od stranje strane drijela te
otvara dine putove.
6. Odravajui glavu zabaenom, a donju eljust
odignutom procijeniti disanje (oslukivati um
disanja, osjetiti strujanje izdahnutog zraka, traiti
pokrete podizanja prsnog koa ili trbuha) i ako
ako se utvrdi da osoba ne die. (slika 3.)

POSEBNOSTI KOD DJECE

Prilikom izvoenja ovog zahvata kod djece i dojenadi
treba imati na umu anatomske karakteristike djeteta.
Kod djece do godine dana ivota (dojenad) glava
se ne zabacuje ve se postavlja u neutralan poloaj
(os uha u razini je s osi prsnog koa), a kod djece
starije od godinu dana glava se blago zabacuje
natrag (poloaj njuenja). Prejako zabacivanje
glave moe zatvoriti dine putove ili ih ozlijediti.

92
KLJUNE TOKE:
Prste treba postaviti na kotani dio donjeg dijela brade. Ukoliko su postavljeni
na mekana tkiva pod bradom, moe doi do opstrukcije dinih putova.
Niti u jednom trenutku izvoenja ovog zahvata prsti ne bi trebali biti u ustima
ozlijeenoga zbog mogunosti ugriza.
Treba izbjegavati potpuno zatvaranje usta.

93
POGLAVLJE 21.

POTISKIVANJE DONJE ELJUSTI PREMA NAPRIJED

I GORE
CILJ: Svladati vjetinu otvaranja dinih putova potiskivanjem donje
eljusti prema naprijed i gore.

UVOD
Otvaranje i osiguravanje dinih putova od iznimne je vanosti kod ozlijeenih/
oboljelih osoba koje ne mogu same odravati prohodnost istih. To su uglavnom
ozlijeeni/oboljeli bez odgovora na podraaje, razliitog stupnja poremeaja
svijesti, ozlijeeni/oboljeli koji ne diu ili nemaju prisutne znakove ivota.
Dini putovi u tih ozlijeenih su obino opstruirani kao rezultat poputanja
tonusa miia, tako da jezik i meke esti drijela sprjeavaju ulazak zraka u plua.
Postupak potiskivanja donje eljusti prema naprijed i gore se preporua za
otvaranje dinih putova ozlijeenih kojima se dini put mora otvoriti i osigurati,
a postoji sumnja na ozljedu glave, vrata ili kraljenice. Postie se potiskivanjem
donje eljusti prema naprijed, to povlai jezik prema naprijed te se dini putovi
otvaraju uz ogranieno pokretanje glave ili vrata.

OPREMA
Rukavice
Maska
Zatitne naoale

POETNA PROCJENA
Ozlijeena osoba:
Ne odgovara na podraaje.
Ne die.
Nema znakova ivota.
Sumnja se na ozljedu glave, vrata ili kraljenice.

94
Postupak potiskivanja donje eljusti prema naprijed i gore
1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Ozlijeeni bi trebao leati na leima. Ukoliko ozlijeeni ne lei ispruen
na leima potrebno mu je paljivo okrenuti cijelo tijelo odravajui ga u
ispruenom poloaju te ga poloiti na lea.
3. Kleknuti iznad glave ozlijeenoga, ako je mogue.
4. Bez pomicanja glave ili vrata, paljivo postaviti
dlanove ruku na obje strane glave ozlijeenoga
u podruju sljepoonica pazei pri tom da se ne
dodiruju one jabuice. Na taj nain glava se
odrava u neutralnom poloaju. Paleve poloiti
nie od oiju i sa strane od nosa na jagodice, a
ostale prste postaviti na ugao donje eljusti s
obje strane. (slika 1.).
5. Bez pomicanja glave i vrata, koristei kaiprst i
srednji prst, potisnuti ugao donje eljusti s obje
strane prema naprijed i gore (slika 2.).
Potiskivanjem eljusti prema naprijed i gore jezik
se odvoji od stranje strane drijela te se dini
putovi otvore
Odravajui donju eljust potisnutom prema
gore, procijeniti disanje (oslukivati um disanja,
osjetiti strujanje izdahnutog zraka, traiti pokrete
podizanja prsnog koa ili trbuha) i zapoeti
umjetno disanje ako se utvrdi da osoba ne
die (slika 3.). Primijeniti kisik ako je potrebno.
Prilikom izvoenja postupka umjetnog disanja
ne vriti pritisak na donju eljust kako se ona
ne bi pomaknula prema natrag i uzrokovala
zapadanje jezika, a time i zatvorila dine putove.

KLJUNE TOKE:
Postupak potiskivanja donje eljusti prema naprijed i gore provodi se kod
ozlijeene osobe kojoj je potrebno uspostaviti prohodnost dinih putova, a
sumnja se na ozljedu glave, vrata i/ili kraljenice.
Ne gurati prste u usta tijekom izvoenja ovog postupka jer postoji mogunost
ugriza.
Ne zatvarati usta tijekom izvoenja ovog postupka.

95
POGLAVLJE 22.

UMJETNO DISANJE UPOTREBOM DEPNE MASKE

CILJ: Uspjeno provoditi umjetno disanje depnom maskom.

UVOD
Za provoenje postupka umjetnog disanja koriste se razliite tehnike. Umjetno
disanje usta-na-masku jedna je od mogunosti. Depne maske imaju jednosmjerni
ventil koji dozvoljava ventilaciju kroz masku, a sprjeava povratak izdahnutog
zraka iz ozlijeene/oboljele osobe u usta osobe koja joj daje umjetno disanje.
Neke depne maske imaju uz jednosmjerni ventil i filter, to poveava zatitnu
barijeru. Veina maski dolazi s nastavkom za spajanje cijevi za kisik to znaajno
poveava koncentraciju kisika u zraku koji se upuhuje u ozlijeenu/oboljelu osobu.

OPREMA
Zatitna oprema
Depna maska s jednosmjernim ventilom
Cijev za dovod kisika
Spremnik kisika s regulatorom tlaka i protoka (boca za kisik s manometrom)

POETNA PROCJENA
Poetna procjena ukljuuje procjenu sigurnosti dinih putova te procjenu disanja.
Procjena sigurnosti dinih putova podrazumijeva poznavanje onih stanja koja
mogu ugroziti prohodnost dinih putova. Ukoliko su dini putovi ugroeni,
primjenjuje se jedna od metoda za otvaranje i osiguranje prohodnosti dinih
putova. Nakon to su dini putovi otvoreni, procjenjuje se die li ozlijeena/
oboljela osoba (podie li joj se prsni ko obostrano, osjea li se njen dah na
vlastitom obrazu i uje li se um disanja).

Postupak upotrebe depne maske

1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Kleknuti iznad glave ozlijeene/oboljele osoba,
ako je mogue.
3. Otvoriti dine putove potiskivanjem donje
eljusti prema naprijed i gore (slika 1.). Dini
putovi se mogu otvoriti i zabacivanjem glave i

96
 podizanjem donje eljusti, no preporuka je da
se to uini potiskivanjem donje eljusti prema
naprijed i gore.
4. Oistiti usnu upljinu ako je potrebno. Provoenje
postupka umjetnog disanja kod ozlijeene/
oboljele osobe kojoj usna upljina nije oiena
moe dovesti do zaepljenja dinih putova i/ili
ulaska sadraja dublje u dine putove.
5. Spojiti cijev za dovod kisika s depnom maskom
(ako je kisik dostupan) (slika 2.). Bez dodanog
kisika, koncentracija kisika u upuhanom zraku
iznosila bi oko 17%. Dodani kisik moe znaajno
poveati koncentraciju kisika u upuhanom zraku.
6. Postaviti regulator protoka kisika na 15 litara/min.
ili vie ako je mogue (slika 3.). Vei dotok kisika
znai i veu koncentraciju kisika u upuhanom
zraku.
7. Postaviti masku na lice tako da je ui kraj poloen
na korijen nosa ozlijeene/oboljele osobe, a
iri dio maske izmeu donje usne i brade (slika
4.). Ovaj poloaj osigurava najbolje prianjanje
maske na lice.
8. Postavljenu masku uvrstiti obuhvativi je s
obje ruke i poloivi paleve na nosni dio maske
(slika 5.), kaiprste na dio maske koji prilijee na
bradu, a ostale prste na donji dio donje eljusti
tako da mali prst doe do ugla donje eljusti.
Istovremeno, pomou srednjeg prsta, prstenjaka
i malog prsta obiju ruku, povui eljust gore
prema masci (slika 6.).

97
9. Drei masku u gore navedenom poloaju (slika 7.), duboko udahnuti i polako
izdahnuti u jednosmjerni ventil na vrhu maske (slika 8.). Tijekom upuhivanja
ne bi se smio osjeati otpor. Ako postoji otpor, ponovno otvoriti dine putove.
10. Isporuka udaha odraslim osobama treba trajati 1 sekundu, s omjerom od
barem jednog upuha svakih 5-6 sekundi. NE upuhivati bre.
11. Nakon upuha odmaknuti svoja usta od jednosmjernog ventila kako bi
upuhnuti zrak mogao izai van.
12. Veina maski ima remen koji omoguuje da se maska uvrsti oko glave.
Remen za privrivanje maske na glavu, ako je dostupan, odrava masku u
pravilnom poloaju. Premda je i dalje potrebno osigurati dobro prilijeganje
maske skrauje se vrijeme do ponovnog upuha, jer masku ne treba svaki
puta namjetati u odgovarajui poloaj.

PONOVNE PROCJENE
Tijekom provoenja postupka umjetnog disanja potrebno je paljivo pratiti
odie li se prsni ko te postoji li otpor pri upuhivanju zraka.

KLJUNE TOKE:
Iako depna maska ima jednosmjerni ventil koja smanjuje rizik kontakta s
tjelesnim tekuinama ozlijeene/oboljele osobe, rizik od takvog kontakta
ipak postoji.
Pri koritenju depne maske vano je provoditi dobre mjere osobne zatite.
Brkovi i brada ozlijeene/oboljele osobe ne bi smjeli ometati upotrebu
depne maske.
Ako se primijeti povraani sadraj ili bilo koja tekuina unutar maske, odmah
prestati s umjetnim disanjem i oistiti dine putove .

POSEBNOSTI KOD DJECE

Depne maske obino su veliinom prilagoene odraslim osobama te ne prilijeu
odgovarajue na lice djeteta ili novoroeneta.

98
 IV. DIO

ODRAVANJE DINIH PUTOVA

POGLAVLJE 23.

OSNOVNE MJERE ODRAVANJA IVOTA I

OSLOBAANJE DINIH PUTOVA KOD GUENJA
STRANIM TIJELOM
CILJ: Uspjeno prepoznati znakove iznenadnog sranog zastoja i
zapoeti provoditi osnovne mjere odravanja ivota kod odraslih.

UVOD
U ovom poglavlju e se raspraviti oni postupci i vjetine koje pripadnici urnih
slubi moraju poznavati kako bi uspjeno prepoznali iznenadni srani zastoj
i zapoeli provoditi osnovne mjere odravanja ivota do dolaska tima hitne
medicinske slube.
Postoji nekoliko vanih postupaka koji znaajno poveavaju ansu preivljavanja
osoba koje su doivjele iznenadni zastoj rada srca. Ti postupci se esto opisuju
kao karike u Lancu preivljavanja (slika 1.).

Lanac preivljavanja naglaava vanost ranog prepoznavanja osobe koja je

doivjela iznenadni srani zastoj, vanost ranog pozivanja hitne medicinske slube
(na broj 194), vanost ranog zapoinjanja osnovnih mjera odravanja ivota, rane

99
defibrilacije i brzog dolaska tima hitne medicinske slube koji je osposobljen za
provoenje naprednih postupaka odravanja ivota. Redoslijed postupaka koji
se provode prilikom osnovnog odravanja ivota naziva se oivljavanje. Osnovne
mjere odravanja ivota mogu se provoditi bez ikakvih pomagala. Ukoliko je
spaavatelj osposobljen, prilikom provoenja osnovnih mjera odravanja ivota
moe koristiti depnu masku i primjenjivati kisik u velikom protoku.

OPREMA
Mjere osobne zatite
Zatitna folija
Depna maska
Kisik

POETNA PROCJENA
Provjeriti sigurnost okoline te razmotriti potrebu premjetanja rtve ako:
je okolina nesigurna
je prisutna znaajna koliina vode u okolini
rtva lei na metalnoj povrini
postoji mogunost eksplozije

Nakon to je provjerena sigurnost mjesta na kojemu se rtva nalazi, potrebno je

procijeniti odgovora li na poziv i laganu trenju te die li. Ako osoba ne reagira
i ne die normalno POZVATI HITNU MEDICINSKU SLUBU NA BROJ 194 i
zapoeti vanjsku masau srca i umjetno disanje.

Postupak provoenja osnovnih mjera odravanja ivota kod odraslih:

1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Provjeriti sigurnost mjesta za sebe i rtvu.
3. Polei osobu na lea, na suhu i nemetalnu povrinu.
4. Procijeniti odgovor rtve na podraaj; njeno
joj protresti ramena i glasno upitati: Jeste li
dobro? (slika 1.)
5. Ako osoba ODGOVARA / REAGIRA NA PODRAAJ,
potrebna je daljnja procjena njena stanja.
6. Ako osoba NE ODGOVARA / NE REAGIRA NA
PODRAAJ pozvati druge lanove tima u pomo.
7. Procijeniti disanje.

100
Postupak procjene disanja:
8. Otvoriti dine putove zabacivanjem glave i
podizanjem brade:
Staviti ruku na elo i njeno zabaciti glavu.
Vrhove svojih prstiju postaviti na vrh brade
i podizanjem brade otvoriti dine putove
(slika 2.).
9. Procijeniti disanje odravajui dine putove
otvorenima; GLEDATI, SLUATI i OSJEATI
(slika 3.) die li osoba normalno:
Gledati pomicanje prsnog koa (disanje/
kaljanje).
Sluati zvuk disanja nad ustima ozlijeenoga.
Osjeati struju zraka na svom obrazu.
Procjenjivati die li osoba normalno do 10 sekundi.
Unutar prvih nekoliko minuta nakon sranog zastoja, osoba moe jedva
disati ili rijetko i glasno hvatati zrak. To se ne smije zamijeniti s normalnim
disanjem. Ako postoji sumnja je li disanje normalno, ponaati se kao da
disanje nije normalno. Agonalno disanje (usporeno disanje, disanje s naporom
i hroptanjem) se esto javlja u ranoj fazi sranog zastoja kao i za vrijeme
vanjske masae srca, no to nije znak spontane cirkulacija krvi.
10. Ako osoba NE reagira na poziv i protresanje te NE die normalno zamoliti
drugog lana tima da pozove HITNU MEDICINSKU SLUBU NA BROJ 194 i
donese automatski vanjski defibrilator ako je dostupan u blizini ili postoji
u opremi tima urne slube.
11. Istovremeno odmah zapoeti vanjsku masau srca i umjetno disanje u
omjeru 30:2:
Kleknuti sa strane ozlijeenoga u razini prsnog koa.
Postaviti korijen dlana jedne ruke na sredinu prsnog koa (to odgovara
sredini donje polovice prsne kosti).
Staviti dlan druge ruke povrh prve.
Ispreplesti prste ruku pazei da se korijen
dlana prve ruke nije pomaknuo sa sredine
prsnog koa ili sa prsne kosti na rebra, na
donji dio prsne kosti ili na trbuh.
Postaviti se okomito iznad prsnog koa i s
rukama ispruenim u laktu utisnuti prsnu
kost 5 6 cm (slika 4.).

101
 Nakon svakog pritiska, otpustiti pritisak bez odvajanja ruku od prsne kosti .
Pritiske ponavljati brzinom od oko 100 do 120 puta u minuti (neto manje
od dva pritiska u sekundi) (slika 4.).
Vrijeme trajanja pritiska i otputanja mora biti jednako.
Nakon 30 pritisaka na prsnu kost otvoriti dine putove gore opisanim
postupkom i zapoeti postupak umjetnog disanja usta na usta, preko
zatitne folije ili usta na depnu masku (vidi poglavlje 19) zavisno od
toga to je od opreme dostupno.

Postupak izvoenja umjetnog disanja usta na usta:

Normalno udahnuti i usnama obuhvatiti usta
rtve osiguravajui dobro prianjanje usana
oko usana rtve (slika 5.).
Palcem i kaiprstom ruke koja je smjetena
na elu rtve stisnuti mekani dio nosa.
Polagano joj upuhati zrak u usta istovre-
meno promatrajui podizanje prsnog koa.
Uinkoviti udah traje otprilike 1 sekundu i
potrebno je upuhati toliko volumena zraka
da se proizvede vidljivo podizanje prsnog
koa kao pri normalnom disanju.
Izbjegavati brze i snane upuhe. Snani upusi mogu prodrijeti do eluca
i izazvati povrat eluanog sadraja u dine putove rtve.
Odravajui glavu zabaenom i bradu podignutom, odmaknuti usta
od usta rtve, otpustiti vrak nosa i promatrati sputanje prsnog koa
za vrijeme dok zrak izlazi. Ponovno normalno udahnuti i upuhati zrak u
usta. Cilj je dva puta uinkovito upuhati zrak u plua.
Nakon 2 upuha odmah, bez odgaanja, postaviti ruke na sredinu prsnog
koa i zapoeti vanjsku masau srca provodei slijedeih 30 pritisaka na
prsnu kost.
Nastaviti s vanjskom masaom srca i umjetnim disanjem u omjeru 30:2.
do dolaska tima hitne medicinske slube ili donoenja automatskog
vanjskog defibrilatora.
Postupak NE prekidati osim ako osoba ne pone spontano disati, kaljati
ili se osvijesti.

102
 Ako poetni upuh ne odigne prsni ko kao kod normalnog disanja, tada
se prije slijedeeg pokuaja upuhivanja mora:
provjeriti usnu upljinu i ukloniti vidljivi sadraj iz usne upljine
provjeriti je li glava pravilno zabaena i brada podignuta.
Ne pokuavati upuhati vie od dva upuha prije nastavljanja vanjske
masae srca.
lana tima koji vri vanjsku masau srca potrebno je zamijeniti svake
dvije minute. U protivnom, umor moe prouzroiti neuinkovitu vanjsku
masau srca. Zamjena se moe izvriti i ranije ukoliko masaa nije
uinkovita. Zamjenu treba najaviti, tako da se drugi lan tima stigne
pripremiti i zauzeti poloaj u kojemu e odmah nakon drugog upuha
bez nepotrebnog prekida nastaviti vanjsku masau srca.
12. Ako rtva NE odgovara/ NE reagira na podraaj, ali DIE normalno postaviti
je u boni poloaj i nastaviti procjenu njena stanja (vidi Poglavlje 5).

KLJUNE TOKE:
Postupak vanjske masae srca i umjetnog disanja izvodi jedna osoba. Ukoliko
su uz rtvu prisutne dvije osobe koje poznaju postupak, vanjsku masau srca
i umjetno disanje provode naizmjence u razmacima od 2 minute.
Postupak vanjske masae srca i umjetnog disanja se ne prekida sve dok ne
stigne tim hitne medicinske slube ili dok se ne donese automatski vanjski
defibrilator ako je u opremi prisutnog tima, rtva ne pone normalno disati
ili dok se osobe koje provode postupak ne umore.
Agonalno disanje se ne smatra normalnim disanjem.
Umjetno disanje usta na usta primjenjuje se samo onda kada nema drugih
pomagala poput zatitne folije ili depne maske.
Umjetno disanje usta na nos je uinkovita zamjena umjetnom disanju usta na
usta u situaciji kada se usta ne mogu otvoriti ili su ozlijeena te u posebnim
situacijama kao to je spaavanje iz vode. Prilikom provoenja umjetnog
disanja usta na nos, potrebno je zatvoriti usta rtve.
Osoba koja poziva hitnu medicinsku slubu (194) treba jasno rei svoje ime,
mjesto dogaaja i da je rtva doivjela srani zastoj. Ne prekidati razgovor
dok joj to medicinski dispeer ne kae. Medicinski dispeeri su obueni za
davanje telefonskih uputa za provoenje osnovnih mjera odravanja ivota
sa i bez upotrebe AVD-a.

103
POGLAVLJE 24.

OSNOVNE MJERE ODRAVANJA IVOTA KOD

ODRASLIH UZ UPOTREBU AUTOMATSKOG
VANJSKOG DEFIBRILATORA (AVD-a)
CILJ: Uspjeno prepoznati znakove iznenadnog sranog zastoja i
zapoeti provoditi osnovne mjere odravanja ivota kod odraslih uz
upotrebu AVD-a.

UVOD
U ovom poglavlju e se raspraviti oni postupci koje pripadnici urnih slubi moraju
poznavati kako bi uspjeno prepoznali znakove iznenadnog sranog zastoja i
zapoeli provoditi osnovne mjere odravanja ivota uz upotrebu automatskog
vanjskog defibrilatora do dolaska tima hitne medicinske slube. Rana defibrilacija
je postupak koji dokazano poboljava ishod kod iznenadnog sranog zastoja
nastalog zbog treperenja klijetki srca. Taj kaotini ritam onemoguava srce da
pumpa krv kroz tijelo te srce prestane uinkovito kucati. Jedina uinkovita terapija
je isporuka elektrinog oka (defibrilacija). Uspjenost defibrilacije se smanjuje
svakom minutom od nastalog kolapsa za 10% ukoliko se ne provode uinkovite
osnovne mjere odravanja ivota (vanjska masaa srca i umjetno disanje).

OPREMA
Mjere osobne zatite
Zatitna folija
Depna maska
Kisik
Automatski vanjski defibrilator
Samoljepljive elektrode

POETNA PROCJENA
Provjeriti sigurnost okoline te razmotriti potrebu premjetanja rtve ako:
je okolina nesigurna
je prisutna znaajna koliina vode u okolini
rtva lei na metalnoj povrini
postoji mogunost eksplozije
Nakon to je provjerena sigurnost mjesta na kojemu se rtva nalazi, potrebno je
procijeniti odgovora li na poziv i laganu trenju te die li. Ako osoba ne reagira i

104
ne die normalno POZVATI HITNU MEDICINSKU SLUBU NA BROJ 194, donijeti
AVD ako je dostupan i zapoeti vanjsku masau srca i umjetno disanje.

Postupak provoenja osnovnih mjera odravanja ivota kod odraslih uz

upotrebu AVD-a
1. Primijeniti mjere osobne zatite
2. Provjeriti sigurnost mjesta za sebe i rtvu.
3. Polei osobu na lea na suhu i nemetalnu povrinu.
4. Procijeniti odgovor rtve na podraaj; njeno joj protresti ramena i glasno
upitati: Jeste li dobro?
5. Ako osoba ODGOVARA / REAGIRA NA PODRAAJ, potrebna je daljnja
procjena njena stanja.
6. Ako osoba NE ODGOVARA /NE REAGIRA NA PODRAAJ, pozvati druge
lanove tima u pomo.
7. Procijeniti disanje.
8. Ako osoba NE reagira na poziv i protresanje te NE die normalno, zamoliti
drugog lana tima da pozove HITNU MEDICINSKU SLUBU NA BROJ 194 i
donese automatski vanjski defibrilator ako je dostupan u blizini ili postoji
u opremi timova urne slube.
9. Istovremeno odmah zapoeti vanjsku masau
srca i umjetno disanje u omjeru 30:2.
10. im je AVD dostupan, postavlja se uz prsni ko
rtve i dok prvi lan tima nastavlja provoditi po-
stupak vanjske masae srca i umjetnog disanja
u omjeru 30: 2, drugi lan tima priprema AVD
za upotrebu (slika 1.).
11. Ukloniti svu odjeu s prsa rtve, ukljuujui i grudnjak ako je prisutan, te se
uvjeriti da su prsa suha.
12. Ako dlake na prsima rtve ometaju lijepljenje elektroda obrijati ih britvicom.
13. Ukljuiti automatski vanjski defibrilator i slijedite glasovne upute.
14. Postaviti samoljepljive elektrode na prsa rtve. Na veini pakiranja AVD
elektroda sa vanjske strane je slikovni prikaz pravilnog poloaja elektroda. U
veini sluajeva je poloaj prikazan i na samim elektrodama. Jedna elektroda
se stavlja lijevo i ispod lijeve bradavice, u zamiljenu liniju povuenu iz sredine
pazuha. Druga elektroda se postavlja ispod desne kljune kosti, paralelno
s prsnom kosti.

105
 Za vrijeme dok se defibrilator priprema te lijepe elektrode na prsni ko
nastojati NE PREKIDATI VANJSKU MASAU SRCA.
15. Kada se elektrode zalijepe na prsni ko, AVD e zapoeti analizu sranog ritma.
16. Prekinuti vanjsku masau i umjetno disanje, odmaknuti se od rtve i glasno
izrei ODMAKNITE SE !
Osigurati da nitko ne dotie rtvu za vrijeme
dok AVD analizira ritam (slika 2.) Sve dok AVD
analizira ritam, rtvu se ne smije pomicati niti
provoditi osnovne mjere odravanja ivota jer
AVD nee moi pravilno procijeniti ritam i stalno
e zapoinjati analizu ispoetka.
17. Nakon to zavri analizu, ovisno o procijenjenom
ritmu, AVD e dati glasovnu uputu ISPORUITE
OK! ili NASTAVITE MASAU SRCA!
18. Ako je uputa ISPORUITE OK!, pogledom
provjeriti okolinu, glasno izrei ODMAKNITE
SE !, provjeriti da nitko ne dodiruje pacijenta
i tek onda pritisnuti tipku za defibrilaciju (ok).
19. Nakon isporuenog elektrinog oka odmah nastaviti s vanjskom masaom
srca i umjetnim disanjem kroz 2 minute (omjer kompresija i ventilacije 30:2).
20. Nakon isteka od 2 minute defibrilator e vizualnim i glasovnim uputama
najaviti ponovnu analizu ritma.
21. Prekinuti vanjsku masau srca i umjetno disanje te osigurati da nitko ne
dodiruje pacijenta za vrijeme analize ritma.
22. Nastaviti postupak prema glasovnim/vizualnim uputama defibrilatora.
23. Ako je uputa NASTAVITE OIVLJAVANJE/NASTAVITE REANIMACIJU!,
nastaviti s vanjskom masaom srca i umjetnim disanjem kroz 2 minute (omjer
kompresija i ventilacije 30:2) i dalje slijediti upute defibrilatora.
24. Slijediti upute AVD-a sve dok ne doe tim hitne medicinske slube koji je
osposobljen za napredne postupke odravanja ivota ili dok rtva ne pone
disati normalno.
25. Ako rtva u bilo kojem trenutku pone normalno disati, prekinuti provoenje
osnovnih mjera odravanja ivota i okrenuti rtvu u boni poloaj.

KLJUNE TOKE:
Vrijeme do prve defibrilacije znaajno utjee na ishod rtve koja je doivjela
iznenadni srani zastoj.

106
 Automatski vanjski defibrilatori zbog mogunosti analize sranog ritma ne
zahtijevaju poznavanje oitanja sranih ritmova.
Neophodno je potrebno prethodno se dobro upoznati s automatskim vanjskim
defibrilatorom i pripadajuom opremom kao i sa postupkom pravilnog
provoenja osnovnih mjera odravanja ivota uz upotrebu automatskog
vanjskog defibrilatora.
Sigurnost za rtvu i lanove tima je kljuna tijekom defibrilacije.
Kako bi se smanjio rizik od ozljede/strujnog udara treba:
rtvu postaviti u okolinu koja omoguuje dovoljno mjesta za rad,
osigurati suhu podlogu na kojoj rtva lei,
utvrditi da nitko nije u direktnom kontaktu sa rtvom tijekom defibrilacije,
ukljuujui i osobu koja izvodi defibrilaciju odgovornost je na osobi koja
provodi defibrilaciju.
ako su rtvina prsa mokra, posuiti ih prije izvoenja defibrilacije,
ukloniti sav nakit s prsa rtve kako bi se sprijeio rizik od nastanka opeklina,
ukloniti odjeu s prsa rtve.
Automatski vanjski defibrilatori nee raditi propisno za vrijeme analize sranog
ritma ako se provodi vanjska masaa srca i umjetno disanje ili dodiruje i
pomie rtva.
Ukoliko samoljepljive elektrode nisu dobro zalijepljene za kou prsnog koa,
defibrilator nee moi analizirati ritam i/ili e isporuena energija defibrilacije
biti manja. U nekim sluajevima automatski vanjski defibrilatori glasovno
obavjetavaju da postoji problem s elektrodama.
Velike grudi (kod pretilih pacijenata) mogu smetati prilikom postavljanja
elektroda na lijevu stranu prsnog koa. Provjeriti da su elektrode na prsnom
kou, a ne na grudima. U protivnom e koliine energije isporuena do srca
biti manja to moe umanjiti mogunost uspostavljanja sranog ritma koji
je spojiv sa ivotom.

POSEBNOSTI ZA DJECU
Smjernice Europskog vijea za reanimatologiju iz 2010. godine za djecu preporuaju
upotrebu automatskih vanjskih defibrilatora koji imaju mogunost prepoznavanja
ritmova za defibrilaciju kod djece. Prema istim Smjernicama kod djece u dobi
od 1 do 8 godine (kada nema AVD-a namijenjenih samo za djecu) preporua se
upotreba automatskih vanjskih defibrilatora namijenjenih odraslima uz dodani
ispravlja koji omoguava isporuku niih energija primjerenih djejoj dobi (50
-75 J). Ukoliko AVD nema ispravlja moe se upotrijebiti AVD za odrasle ako je
neophodno. Kod djece starije od 8 godina moe se koristiti AVD za odrasle s
elektrodama u veliini za odrasle.

107
POGLAVLJE 25.

OSLOBAANJE DINIH PUTOVA KOD GUENJA

ODRASLIH OSOBA STRANIM TIJELOM
CILJ: Uspjeno prepoznati guenje i otvoriti dine putove u sluaju
teke opstrukcije uzrokovane stranim tijelom kod odraslih.

UVOD
U ovom poglavlju opisani su postupci koje pripadnici urnih slubi moraju
poznavati kako bi do dolaska tima hitne medicinske slube uspjeno zapoeli
postupke izbacivanja stranog tijela iz dinih putova.

OPREMA
Osobna zatitna oprema

POETNA PROCJENA
Prepoznavanje opstrukcije (zaepljenja) dinih
putova stranim tijelom klju je uspjenog ishoda po
rtvu i zato je vano ne zamijeniti ovo hitno stanje s
nesvjesticom, sranim udarom, grevima ili drugim
stanjima koja mogu iznenada uzrokovati oteano
disanje, plavilo koe ili gubitak svijesti. Strano tijelo
moe uzrokovati lake ili tee zaepljenje dinih
putova. Najee se napad guenja dogaa tijekom
jela, a osoba se pritom dri za vrat (slika 1.).
Osobu koja je pri svijesti upitati Guite li se?.
Znakovi i simptomi lake opstrukcije (zaepljenja) dinih putova su:
na pitanje Guite li se? osoba odgovara Da
osoba moe govoriti, kaljati i disati.
Znakovi i simptomi teke opstrukcije (zaepljenja) dinih putova su:
na pitanje Guite li se? osoba ne moe govoriti, moe reagirati klimanjem
glave
osoba ne moe disati ili die uz zviduke
kaalj je neujan
osoba je bez svijesti.

108
Postupak kod opstrukcije dinih putova stranim tijelom kod odrasle osobe:
1. Primijeniti mjere osobne zatite
2. Provjeriti sigurnost mjesta za sebe i rtvu.
3. Procijeniti radi li se o lakoj ili tekoj opstrukciji dinih putova.
4. Ukoliko osoba pokazuje znakove lake opstrukcije dinih putova potrebno
ju je poticati da nastavi kaljati i ne initi nita vie.
5. Ukoliko je osoba pri svijesti i pokazuje znakove teke opstrukcije dinih
putova potrebno je:
Primijeniti do pet udaraca po leima
postaviti se sa strane i malo iza osobe
podrati jednom rukom prsni ko osobe
i nagnuti ju prema naprijed (slika 2.) Ovaj
poloaj omoguava ispadanje stranog
tijela iz usta, umjesto da se pomakne
prema dolje u dine putove.
korijenom dlana jae udariti izmeu
lopatica do pet puta.
Nakon svakog udarca provjeriti jesu li se dini
putovi oslobodili jer je cilj otkloniti opstrukciju
svakim pojedinim udarcem, a ne udariti svih
pet puta.
Ukoliko se s pet udaraca nije uspjela otkloniti
opstrukcija dinih putova, primijeniti do pet
pritisaka na trbuh:
postaviti se iza osobe i obuhvatiti joj s
obje ruke gornji dio trbuha
nagnuti osobu prema naprijed
stisnuti aku i staviti ju izmeu pupka i
donjeg kraja prsne kosti (slika 3.)
uhvatiti stisnutu aku drugom rukom i naglo povui prema sebi i gore
ponoviti postupak do pet puta.
Ukoliko je opstrukcija jo prisutna, a osoba pri svijesti, nastaviti izmjenino
s pet udaraca po leima i s pet pritisaka na trbuh.
Napomena: kod tee opstrukcije uzrokovane stranim tijelom neophodno
je odmah pozvati hitnu medicinsku slubu. Za vrijeme dok jedan lan tima
poziva hitnu medicinsku slubu, drugi lan tima nastavlja s postupkom.

109
6. Ukoliko osoba izgubi svijest potrebno je:
Paljivo ju poloiti na vrstu i ravnu povrinu.
Zapoeti s osnovnim mjerama odravanja ivota. Neophodno je zapoeti
vanjsku masau srca kod osobe koja je bez svijesti, ak i ako je bilo prisutno
jer se pritiskom na sredinu prsnog koa eli osloboditi strano tijelo iz dinih
putova.
Prilikom otvaranja dinih putova za pokuaj umjetnog disanja, pogledati vidi
li se strano tijelo u usnoj upljini. Ako se u usnoj upljini vidi strano tijelo,
moe se pokuati ukloniti ga prstom pazei da ga se ne gurne dublje prema
dinim putovima.

KLJUNE TOKE:
Nakon uspjenog otklanjanja opstrukcije, strano tijelo moe zaostati u
gornjem ili donjem dijelu dinih putova i kasnije uzrokovati komplikacije te
takve osobe obavezno mora pregledati lijenik.
Lijenik mora pregledati i osobe koje kalju, oteano gutaju ili one koje jo
uvijek imaju osjeaj stranog tijela u grlu.
Pritisci na trbuh mogu uzrokovati teke unutarnje ozljede i stoga sve osobe
kod kojih je bio primijenjen ovaj postupak mora pregledati lijenik.

110
POGLAVLJE 26.

OSNOVNE MJERE ODRAVANJA IVOTA KOD

DJECE
CILJ: Uspjeno provoditi osnovne mjere odravanja ivota kod djece.

UVOD
U ovom poglavlju opisani su postupci i vjetine koje pripadnici urnih slubi
moraju poznavati kako bi uspjeno zapoeli osnovne mjere odravanja ivota
kod djece. Redoslijed postupaka koji se provode prilikom osnovnog odravanja
ivota naziva se oivljavanje. Odreeni postupci i vjetine koje se provode
tijekom oivljavanja razlikuju se ovisno o dobi djeteta. U ovom poglavlju opisani
su postupci i vjetine oivljavanja za djecu do jedne godine ivota (dojene) i
za djecu od jedne godine ivota do puberteta (dijete).

OPREMA
Mjere osobne zatite

POETNA PROCJENA
Nakon to je provjerena sigurnost mjesta na kojemu se rtva nalazi, potrebno je
procijeniti dob djeteta te odgovor djeteta na poziv i osjetilnu stimulaciju, disanje
i prisutnost znakova ivota djeteta. Ako dijete ne reagira, ne die normalno
i nema znakova ivota, a prisutno je vie od jednog spaavatelja, jedan od
njih treba odmah obavijestiti HITNU MEDICINSKU SLUBU na broj 194, dok
drugi zapoinje oivljavanje. Ako dijete ne reagira, ne die normalno i nema
znakova ivota, a prisutan je samo jedan spaavatelj potrebno je pozvati
pomo i zapoeti umjetno disanje s pet inicijalnih upuha te ako nakon njih
dijete i dalje ne die poslati nekoga da nazove HITNU MEDICINSKU SLUBU na
broj 194 i istovremeno zapoeti vanjsku masau srca. Ukoliko je spaavatelj i
nakon prvobitnog pozivanja pomoi iz okoline i dalje sam, potrebno je zapoeti
vanjsku masau srca te kroz jednu minutu provoditi oivljavanje i tek nakon
toga napustiti dijete i pozvati hitnu medicinsku slubu. Iznimka je posvjedoeni
gubitak svijesti djeteta s poznatom bolesti srca. U tom sluaju, iako je spaavatelj
sam, neophodno je pozvati hitnu medicinsku slubu prije nego li se zapone
oivljavanje.

111
Postupak provoenja osnovnih mjera odravanja ivota kod djece:
1. Primijeniti mjere osobne zatite.
2. Provjeriti sigurnost mjesta dogaaja za sebe i dijete.
3. Utvrditi reagira li dijete, procjenjujui odgovor
djeteta na poziv i osjetilnu stimulaciju (slika 1.).
Nikad ne tresti dijete. Glavu djeteta stabilizirati
stavljanjem jedne ruke na elo dok se drugom
rukom njeno protrese djetetova ruka. Istodobno,
glasno zazvati dijete i izrei Probudi se! ili
upitati Jesi li dobro?
4. Ukoliko dijete reagira pokretom, plakanjem ili govorom:
Ostaviti ga u poloaju u kojemu je naeno.
Procijeniti stanje djeteta i potraiti pomo ako je potrebno.
5. Ukoliko dijete ne reagira pozvati ostale lanove tima u pomo .
6. Otvoriti dine putove zabacivanjem glave i podizanjem brade:
Pristupiti djetetu sa strane.
Staviti ruku na njegovo elo i njeno mu zabaciti glavu.
Vrhove svojih prstiju postaviti na vrh brade i podizanjem brade otvorite
dine putove. Kod dojeneta (<1 godine) glava se postavlja u neutralni
poloaj (os uha je poravnata s osi prsnog koa). Kod starije djece, potrebno
je jae zabaciti glavu (tzv. poloaj njuenja).
Ukoliko su dini putovi i dalje zatvoreni pokuati ih otvoriti metodom
potiskivanja donje eljusti prema naprijed i gore. Ovo je ujedno i postupak
kojim se dini putovi otvaraju kod sumnje na ozljedu vratne kraljenice.
7. Odravajui dine putove otvorenima, GLEDATI, SLUATI i OSJEATI die
li dijete spontano i djelotvorno i to najvie 10 sekundi:
Gledati pomicanje prsnog koa i trbuha.
Sluati umove disanja nad ustima djeteta.
Osjeati strujanje zraka na svom obrazu.
8. Ukoliko dijete die normalno:
Odravati dine putove prohodnima.
Stalno nadzirati disanje.
9. Ukoliko dijete ne die normalno ili uope ne die:
Pogledati u usnu upljinu i uvjeriti se ima li u njoj kakvo vidljivo strano
tijelo te ga paljivo ukloniti. Uklanjanje na slijepo se ne smije provoditi
zbog opasnosti od nastanka oteenja mekog tkiva ili dubljeg guranja
stranog tijela u dine putove.

112
 Poetno 5 puta upuhati zrak.
Provodei umjetno disanje procjenjivati javlja li se nagon na povraanje
ili kaalj to ini procjenu znakova ivota.

Postupak provoenja umjetnog disanja kod dojeneta:

Osigurati neutralni poloaj glave i podignutu bradu.
Udahnuti i ustima dobro obuhvatiti usta i nosne otvore dojeneta.
Ukoliko se kod starijeg dojeneta nos i usta ne mogu obuhvatiti, moe se
svojim ustima obuhvatiti samo nos ili usta dojeneta (ako se koristi nos
treba zatvoriti usta da se sprijei izlaz zraka).
Upuhnuti odmjereno u usta i nos dojeneta kroz 1 1,5 sekundu, dostatno
da se postigne vidljivo podizanje prsnoga koa.
Odravajui neutralni poloaj glave i podignutu bradu, odmaknuti svoja
usta od usta dojeneta i promatrati sputa li se prsni ko dok zrak izlazi van.
Udahnuti i ponoviti taj slijed do ukupno 5 puta.

Postupak provoenja umjetnog disanja kod djeteta starijeg od 1 godine:

Osigurati zabaenu glavu i podignutu bradu.
Stisnuti kaiprstom i palcem ruke koja je na elu mekani dio nosa drei
ga zatvorenim.
Malo otvoriti usta djeteta odravajui podignutu bradu.
Udahnuti i dobro obuhvatiti usnama usta djeteta.
Upuhnuti odmjereno u usta kroz 1 1,5 sekundu promatrajui podizanje
prsnoga koa.
Odravajui zabaenu glavu i podignutu bradu, odmaknuti svoja usta od
djetetovih i promatrati sputa li se prsni ko dok zrak izlazi van.
Udahnuti i ponoviti taj slijed do ukupno 5 puta.
Djelotvornost umjetnog disanja se prepoznaje promatranjem podizanja
i sputanja prsnoga koa djeteta slino kao kod pokreta uzrokovanih
normalnim disanjem. Ako pokreti prsnoga koa prilikom umjetnog
disanja nisu vidljivi, mogue je da se radi o opstrukciji dinih putova pa je
potrebno pokuati otvoriti dine putove ponovnim namjetanjem glave,
a ako i to nije bilo uspjeno treba pokuati metodom potiskivanja donje
eljusti prema naprijed i gore.
10. Ukoliko se nakon 5 pokuaja nije postiglo djelotvorno upuhivanje zraka,
treba zapoeti s vanjskom masaom srca.

113
Ukoliko je upuhivanje zraka bilo djelotvorno nastaviti kako slijedi.
11. Procijeniti znakove ivota:
Traiti znakove ivota koji ukljuuju pokrete tijela, kaljanje ili normalno
disanje.
Postupak ne smije trajati due od 10 sekundi.
12. Ukoliko ima znakova ivota:
Nastaviti s umjetnim disanjem sve dok dijete ne zapone samostalno
djelotvorno disati.
Odravati dine putove prohodnima ako je dijete bez svijesti.
Paljivo nadzirati dijete.
13. Ukoliko nema znakova ivota:
poslati nekoga da nazove hitnu medicinsku slubu, ako prethodno to
ve netko nije uinio
zapoeti vanjsku masau srca
naizmjenino provoditi vanjsku masau srca i umjetno disanje

Postupak vanjske masae srca kod djece:

Kod sve djece kompresija se radi na donjoj polovici prsne kosti.
Kako bi se izbjegla kompresija gornjeg dijela trbuha locirati vrak prsne
kosti tako da se pronae ugao gdje se donja rebra spajaju s prsnom kosti.
Prsna kost se pritie jedan popreni prst iznad toga mjesta.
Pritisak treba biti dostatan da utisne prsnu kost najmanje za 1/3 promjera
prsnoga koa.
Otpustiti pritisak i ponavljati ga brzinom od najmanje 100/min.
Nakon 15 kompresija, zabaciti glavu i podignuti bradu te dvaput djelotvorno
upuhati zrak.
Nastaviti vanjsku masau srca i umjetno disanje u omjeru 15:2.
Iako se vanjska masaa provodi brzinom 100 puta po minuti, stvarni broj
u minuti biti e manji od 100 zbog stanki za umjetno disanje.

Postupak vanjske masae srca kod dojenadi:

Metoda s dva prsta
Postaviti dva prsta jedne ruke na donju po-
lovicu prsne kosti (slika 2.).
Prsnu kost utisnuti najmanje za 1/3 promjera
prsnog koa.

114
 Nakon svake kompresije popustiti pritisak ne odiui prste sa prsnog koa.
Prsti se odiu tek nakon serije od 15 kompresija radi podizanja brade i
uinkovitog otvaranja dinog puta te provoenja umjetnog disanja s
dva upuhivanja zraka.

Postupak vanjske masae srca kod djece iznad 1 godine ivota:

Postaviti korijen dlana jedne ruke iznad donje polovice prsne kosti.
Podignuti prste kako ne bi pritiskali na djetetova rebra.
Postaviti se okomito iznad prsnog koa djeteta i s ispruenom rukom pritisnuti
prsnu kost tako da se utisne najmanje za 1/3 promjera prsnoga koa.
Kod vee djece ili lanova tima slabije fizike grae, prsnu kost je lake utisnuti
koristei se objema rukama s isprepletenim prstima kao kod vanjske masae
odraslih osoba

KLJUNE TOKE:
Kada su prisutne dvije osobe koje pruaju pomo, jedna obavjetava hitnu
medicinsku slubu, a druga provodi postupke vanjske masae srca i umjetnog
disanja.
Kada je prisutna samo jedna osoba, postupke vanjske masae srca i umjetnog
disanja treba provoditi kroz 1 minutu prije nego li se dijete napusti zbog
pozivanja hitne medicinske slube.
Izuzetak je situacija kada se neposredno svjedoi iznenadnom kolapsu
djeteta. U tom sluaju zbog pretpostavke da se radi o sranom uzroku
pozvati hitnu medicinsku slubu odmah prije nego li se zaponu osnovne
mjere odravanja ivota (prisutna samo jedna osoba).
Postupak vanjske masae srca i umjetnog disanja se ne prekida:
dok ne stigne tim hitne medicinske slube i preuzme postupak
dijete ne pokae znakove ivota (poinje se buditi, pokretati dijelove tijela,
otvarati oi i normalno disati.).

115
POGLAVLJE 27.

OSLOBAANJE DINIH PUTOVA KOD GUENJA

DJECE STRANIM TIJELOM
CILJ: Uspjeno prepoznati guenje i otvoriti dine putove u sluaju
opstrukcije uzrokovane stranim tijelom kod djece.

UVOD
U ovom poglavlju opisani su postupci koje pripadnici urnih slubi moraju
poznavati kako bi uspjeno zapoeli postupke za izbacivanje stranog tijela iz
dinih putova kod djece. Postupci i vjetine za oslobaanje stranog tijela iz
dinih putova razlikuju se ovisno o dobi djeteta. U ovom poglavlju opisani su
postupci i vjetine oslobaanja stranog tijela iz dinih putova djeteta do jedne
godine ivota (dojene) i djeteta od jedne godine ivota do puberteta (dijete).

OPREMA
Sredstva osobne zatite

POETNA PROCJENA
Prepoznavanje opstrukcije (zaepljenja) dinih putova stranim tijelom klju je
uspjenog ishoda.
Kad strano tijelo ue u dine putove, dijete odmah reagira kaljem u pokuaju
da ga izbaci. Ako je kaalj odsutan ili nedjelotvoran, radi se o tekoj opstrukciji
(zaepljenosti) dinih putova.
U veine dojenadi i djece guenje se dogaa tijekom igre ili jela, najee u
nazonosti svjedoka. Opstrukciju dinih putova stranim tijelom karakterizira nagli
poetak potekoa s disanjem, kaljanje, nagon na povraanje ili stridor (zvuk
disanja koji nalii struganju, zvidanju). Sumnja na opstrukciju dinih putova
stranim tijelom postavlja se:
kod iznenadnog poetka kalja ili guenja
kad nema drugih znakova bolesti
kad postoje podaci o jelu ili igri s malim predmetima neposredno nakon
poetka simptoma.

116
Postupak kod opstrukcije dinih putova stranim tijelom kod djece:
1. Primijeniti mjere osobne zatite
2. Provjeriti sigurnost mjesta dogaaja za sebe i dijete.
3. Procijeniti dijete koje se gui.
4. Ukoliko dijete uinkovito kalje treba ga poticati da nastavi kaljati i ne
inite nita vie. Pri uinkovitom kalju, dijete kalje glasno, moe plakati ili
govoriti, moe udahnuti zrak prije kalja i reagira u potpunosti.
5. Ukoliko je kaalj djeteta neuinkovit ili postane neuinkovit, odmah utvrditi
razinu svijesti. Pri neuinkovitom kalju dijete tiho ili neujno kalje, ne
moe govoriti, ne moe disati, postaje cijanotino (koa i sluznice postanu
sivo plavo obojene; posebno je to vidljivo na usnicama, noktima) i sniene
je razine svijesti.
Napomena: kod tee opstrukcije uzrokovane stranim tijelom neophodno je
odmah pozvati hitnu medicinsku slubu. Za vrijeme dok jedan lan tima poziva
hitnu medicinsku slubu, drugi lan tima nastavlja s postupkom.
6. Ukoliko je dijete pri svijesti, ali ne kalje ili neuinkovito kalje primijeniti
udarce u lea.

Postupak kod opstrukcije dinih putova stranim tijelom kod dojeneta

(slika 1.):
Okrenuti dojene u poloaj na trbuh s glavom
prema dolje i poduprijeti ga.
Sjesti na stolicu ili kleknuti i poduprijeti
dojene u s krilu.
Poduprijeti glavu dojeneta postavljajui
palac jedne ruke na kut donje eljusti i jedan
do dva prsta iste ruke na isto mjesto s druge
strane donje eljusti.
Ne pritiskati meko tkivo ispod donje eljusti
dojeneta jer e to pogorati opstrukciju
dinog puta.
Korijenom dlana jedne ruke primijeniti do pet udaraca u sredinu lea
izmeu lopatica jer je cilj osloboditi opstrukciju svakim udarcem, a ne ih
primijeniti svih pet udaraca.
Postupak kod opstrukcije dinih putova stranim tijelom kod djeteta
starijeg od godine dana:

117
 Udarci u lea su djelotvorniji ako je dijete u poloaju s glavom prema dolje.
Malo dijete moe biti postavljeno preko krila kao i dojene.
Ako to nije mogue, poduprijeti dijete koje stoji rukom i nagnuti ga koso
prema naprijed i primijeniti do pet udaraca u lea.
7. Ako udarci u lea ne uklone opstrukciju dinih putova stranim tijelom,
primijeniti pritiske na prsnu kost kod dojenadi ili pritiske na trbuh kod
djece. Ovi postupci stvaraju umjetni kaalj to poveava tlak u prsnom
kou i uklanja strano tijelo. Dojenadi Ne pritiskati trbuh.

Nain pritiska na prsnu kost kod dojeneta

(slika 2.)
Okrenuti dojene na lea s glavom prema
dolje.
Rukom koja je poloena prema dolje ili preko
natkoljenice poduprijeti dijete.
Odrediti mjesto pritiska na prsnu kost.
Primijeniti do 5 pritisaka na prsnu kost.
Okretanje dojeneta na lea s glavom prema
dolje postie se postavljanjem slobodne ruke
du lea dojeneta i obuhvaanja zatiljka akom.
Na prsnu kost se pritie slino kao kod vanjske
masae srca, ali snanije i sporije.

Nain pritiska na trbuh kod djece starije od godine dana

Stati ili kleknuti iza djeteta. Postaviti svoje ruke ispod ruku djeteta i
obuhvatiti njegov trup.
Stisnuti svoju aku i poloiti je izmeu pupka i vrka prsne kosti.
Stisnutu aku vrsto obuhvatiti drugom rukom i snano povui prema
unutra i gore pazei pri tom da se ne pritie na vrak prsne kosti ili donja
rebra jer to moe uzrokovati ozljede trbunih organa.
Postupak ponoviti do 5 puta.
Ako strano tijelo nije uklonjeno, a dijete je i dalje pri svijesti, nastaviti sa
slijedom udaraca u lea i pritisaka na prsnu kost (za dojenad) ili pritisaka
na trbuh (za djecu iznad 1 godine ivota).
8. Ako je dijete s opstrukcijom dinih putova bez svijesti ili izgubi svijest
Paljivo ga postaviti na vrstu i ravnu povrinu.
Otvoriti dine putove i pogledati u usnu upljinu traei vidljivo strano
tijelo. Prilikom otvaranja dinih putova za pokuaj umjetnog disanja,

118
 pogledati vidi li se strano tijelo u usnoj upljini. Ako se strano tijelo vidi u
usnoj upljini pokuati ga ukloniti prstom. Ne pokuavati uklanjati strano
tijelo na slijepo ili ponavljati pokuaj prstom jer to moe uzrokovati njegovo
pomicanje dublje u drijelo i uzrokovati ozljedu.
5 puta upuhati zrak procjenjujui pritom uinkovitost svakog udaha.
Ukoliko udah ne uzrokuje podizanje prsnoga koa, ponovo namjestiti
glavu djeteta prije slijedeeg pokuaja upuhivanja zraka.
Ukoliko nakon 5 upuhivanja nema odgovora (pokreta dijelova tijela,
kaljanja, spontanog disanja) zapoeti vanjsku masau srca bez procjene
znakova ivota.

KLJUNE TOKE:
Postupci i vjetine koje se primjenjuju za otklanjanje stranog tijela iz dinih
putova ovise o dobi djeteta.
Nakon uspjenog otklanjanja stranog tijela iz dinih putova djeteta, dijete
treba pregledati lijenik kako bi ponovno procijenio njegovo stanje
Osim toga dio stranog tijela moe zaostati u gornjem ili donjem dijelu dinih
putova i kasnije uzrokovati komplikacije.
Pritisci na trbuh mogu uzrokovati teke unutarnje ozljede i stoga bi svu djecu
kod koje je bio primijenjen ovaj postupak morao pregledati lijenik.

119
PRILOG:
TRIJAA KOD VELIKIH NESREA

DA DA
HODA OZLIJEEN III.

PROSTOR ZA MRTAV
NE PRIHVAT

NE
NE
OTVORITI
DISANJE DINI PUT DISANJE

DA DA

BRZINA Manje od 10/min. ili vie od 30/min.

I.
DISANJA
je
jen
un
nop
lar
10-29/min. pi
l i ka de
i n
m in. eku
0 / s
12 >2
od
e
Vi
Manje od 120/min. ili kapilarno
PULS punjenje 2 sekunde
II.

120
LITERATURA:
1. Biarent D, Bingham R, Eich C, Lopez-Herce J, Maconochie I, Rodrigez-
Nunez A, Rajka T, Zideman D. European Resuscitation Council Guidelines
for Resuscitation 2010. Section 6. Paediatric Life Support. Resuscitation
2010; 81:1364-88.
2. Boan-Kilibarda I, Bujevi-Grba M, urednice. Trauma hitna stanja i
algoritmi zbrinjavanja. Zagreb: Hrvatski lijeniki zbor, Hrvatsko drutvo
za hitnu medicinu; 2008.
3. Campbell JE, editor. International Trauma Life Support for Prehospital
Care Providers. 6th ed. Upper Saddle River: Pearson Prentice Hall; 2008.
4. Devine MD. The Complete Preparation Guide EMT Basic Exam. New
York: LearningExpress; 2008.
5. Dixon D, Brundson-Clark B, Birkland P, editors. Standards of Emergency
Nursing Practice. 2nd ed. St. Louis: Mosby-Year Book, Inc.; 1993.
6. doCarmo PB. Basic EMT Skills and Equipment: Techniques and Pitfalls. St.
Louis: The C. V. Mosby Company; 1988.
7. Grmec , retnik A, Kupnik D, urednici Opskrba pokodovancev
v predbolnininem okolju. Maribor: Univerza v Mariboru, Visoka
zdravstvena ola; 2006.
8. Gvoak M, Tomljanovi B. Temeljni hitni medicinski postupci. 1.izd.
Zagreb:Hrvatska komora medicinskih sestara,Hrvatski zavod za hitnu
medicinu;2011.
9. Karren KJ, Hafen BQ. First Responder. A Skills Approach. 3rd ed.
Englewood: Morton Publishing Company; 1990.
10. Lindsey J. EMT Basic. Emergency Medical Technician - Basic
Examination. Piscataway: Research&Education Association; 2009.
11. McSwain NE, Frame S, editors. PHTLS Basic and Advanced Pre-Hospital
Trauma Life Support. Instructor Manual. 5rd ed. St. Louis: Mosby; Inc.;
2003.
12. Nolan JP, Soar J, Zideman DA, Biarent D, Bossaert LL, Deakin C, et al.
European Resuscitation Council Guidelines for Resuscitation 2010.
Resuscitation 2010; 81: 121976.
13. Tomljanovi B, Gvoak M. Prirunik za vozae hitne medicinske
slube.1.izd. Zagreb: Hrvatski zavod za hitnu medicinu;2012.
14. www.sammedical.com/wp-content/uploads/2014/04/SAM-1004-int-
nc-8_web.pdf (30.07.2015.)
15. www.spservices.co.uk/item/Spencer_SpencerBlueSplint-
FULLSET_0_10_358_1.html (30.07.2015.)
16. www.google.com/#q=glukometar+slike (30.07.2015.)

121
BILJEKE:

122
BILJEKE:

123
BILJEKE:

124