DZ Pikering Izazov 1971 PDF

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 79

narodni univerzitet braa stamenkovi

BIBLIOTEKA Dord Pikering


X X VE K

' IZAZOV
Urednik
IVAN OLOVIC
OBRAZOVANJU

NARODNI UNIVERZITET BRAA STAMENKOVI


Beogra, 1971.

1 i
Naslov origlnala
GEORGE PICKERING
THE CHALLENGE TO EDUCATION
Preveo s engleskog
JOVAN DIMITRIJEVIC

Prevo reigovao i prireio


ALEKSANDAR I. SPASIC

Korice
IVAN MESNER, aka. slikar

PREDGOVOR

SIR GEORGE PICKERING 1971


Pickeringova knjiga Izazov obrazovanju" zapravo
je izazo*v ljudima, prije svega Britancima. No kako se
u posebnom ogleda i ope, nai emo u njoj i mi poti-
caja za razmiljanje koje, nadajrno se, prethodi akciji.
Izazov je pomodna rije (izazov nauno-tehnike re-
volucije, ameriki izazov, svemirski izazov itd.), ali nije
sluajno pomodna; u njoj kao da se usredotoila tje-
skoba dananje situacije u se nalo ovjeanstvo
vozei se apokaliptiki na kolima nauno-tehnikog pro-
gresa u nepoznato. Ona ukazuje na jTapantne proti-
vurjenosti suvremenog svijeta i na problerne pred -
jima smo zbunjeni, pa i zastraeni. 17 engleskom jeziku
rije izazov" (challenge) prvobitno znai lozinku koju
treba znati da bi nas straza propustila. li nas pro-
pustiti straza historije to se isprijeila pred ovjean-
stvom trazei lozinku za bolju budunost? Preme
miljenju G. Pickeringe, lozinka je obrazovanje.
Moda je obrazovanje danas najvazniji svetski prob-
lem; valjano upotrebljeno, ono e dati bolje drutvo;
u suprotnome sluaju, moze da na uniti."
U tome je izazov na koji treba odgovoriti.
Mi bismo radije rekli da su zastarjeli, nehumani
drutveni odnosi glavni problem, ali se slaemo s Picke-
8 Dr Dragutin Frankovi Predgovor 9

ringom da je i obrazovanje veome vazen drutveni pro- i tehnoloke revolucije i socijalnim promjenema koje na-
blem, tim vie to mijenjanje drutvenih odnose u ve- viru sa svih strana.
likoj mjeri zevisi i od obrezovanja. Pickering se u ovoj knjizi najvie bavi funkcijom
Od kakvog obrazovanja? I ijeg? Da li je obrezo- i svrhom obrazovanja i odgoja u suvremenim uslovima
vanje samo instrument drutvenog napretka, ili i svrha i s pogledom u budunost. iVe ini to hladnokrvno i ne-
po sebi, to jest put do line kulture? Tko treba da refor- pristrano, ve angairano i strasno, ponekad i ogoren
mira sistem obrazovanja i u kom smjeru? To su pi- sporou kojom drutvo u njegovoj zemlji uoava suvre-
tanja kojima se autor najvie bavi u ovom svorn djelu menu funkciju i svrhu te djelatnosti. Funkcija (bioloki
punom pitenje i dilema. termin) i svrha (moralni termin) za njega su veoma sro-
Sistem obrazovanja u Velikoj Britaniji je u krizi, dni pojmovi i sastaju se u pojmu prilagoenosti rai odr-
i to autora veoma uznemiruje. On trai izlaz na dvije zanja. Fnnkcija obrazovanja rnoze se jednostavno is-
strane: jedna je analiza prolosti i sadanjosti, da se kazati: to je organizovanje, ubrzavanje i usmeravanje
nadu uzroci krize, a druga je ugledanje ne strane uzore, procesa uenja, kako bi se dobile jedinke koje e do
na zemlje koje su prebrodile krizu onog oblika koji krajnjih granica svojih moi doprinositi zivotnoj po-
je danas aktuelan u Velikoj Britaniji, premda ni sarne desnosti svoga drutva. Otuda podesno drutvo jeste
nisu bez problema. ono koje poseduje . . . sposobnosti kakve mu omoguuju
Po Pickeringu, obrazovanje je odluujua drutvena da izdri i preivi konkurenciju drugih drutava. Svrha
snaga u borbi za opstanak suvremenih drutava, i tko obrazovanja u skladu je sa /unkcijom; ona se sastoji u
u tome zaostaje taj se ne moe nadati dobru. Ne samo obuci pojedinaca koji e zajedno initi jedno iealno
to obrazovanje stvara ekonomsku mo, nego je ono i so- drutvo."
cijalna snaga, danas toliko potrebna, koja stvara jedin- Ovaj kombinirani /unkcionalno-finalistiki Picke-
stvo nacije, izdvaja iz nje najbolje intelektualne i mo- ringov pristup obrazovanju jako je bioloki obojen. Je
ralne potencije, otvara izvore stvaralatva. Nasuprot li to socijalni neodarvinizam, ili je taktika da se zastrae
tome, obrazovanje se smatra i u praksi ostvaruje kao ravnodulni, nije jasno. U svakom sluaju, autoru je
lina stvar pojedinca u njegovoj borbi za vii drutveni veoma stalo do toga da impresionira svog itaoca, da
poloaj i veu zaradu, zahvaenog groznicom potroa- ga pokrene, kako bi odgovorio na izazov.
kog drutva. Zato je Pickeringova knjiga uzbudljiv apel, Tano je da nema drutva koje bi bilo prilagoeno
dramatino upozorenje da se treba okrenuti viim soci- dananjim opim prilikama i potrebama, ne iskljuu-
jalnim ciljevima obrazovanja u slubi jaanja nacije. jui ni nee. Pitanje je, ipak, treba li se prilagoditi ili
Obrazovanjem se valja sluiti razumno i precizno", da se treba protiviti esto razornim tendencijama stihije
se postignu ciljevi koje vie ne moemo birati jer su tehnokretskog, postindiistrijskog" drutve. Mi bismo
zadani u pitanju je bioloka egzistencija. Obrazovanje vie neglasili ovo drugo, ali u tom smislu da obrazo-
je instrument prilagoavanja uslovima ve brze naune vanje mora izvriti svoju odluujuu ulogu u rutvu,
10 -Dr Dragutin Frankovi Predgovor 11

osposobljavajui ovjeka da umije ivjeti u njemu i bo- ima samo ideje. Javno mnijenje i Parlamenat, na koji
riti se za njegovo mijenjanje, za humanu primjenu na- se mora utjecati da donese potrebne pravne dokumente,
uke i tehnike i prevladavanje tetnih tendencija u - jedine su poluge koje bi trebalo pokrenuti de se ove
nomskom i ostalom drutvenom ivotu. ideje ponu pretvarati u stvarnost. Nacrt budueg si-
Veoma je pozitivno to autor istie kao bitne ka- stema mogao bi ih mobilizirati, premda treba raunati
rakteristike budueg obrazovanja i odgoja razvijanje na otpor starih shvatanja i interesa. Sile koje se suprot-
individualnosti i kreativnosti. U tome se on priblizava stavljaju promeni vrlo su jake. Obrazovanje snano
nasem gleditu. Jer zaista kako e se prevladati utie na duh onih koji ga primaju, a veina ljudi od
staro, to sputava, i novo, to dehumanizira, ako se ne autoriteta proizvod su sistema koji treba menjati. Oni
razviju individualne kreativne snage svakog ovjeka? su, uz to, i stari Ijudi, koji su po sebi protiv svake
Jedno poglavlje svoje knjige autor posveuje kritici pe- promene." Pa ipak, jedina protusila, javno mnijenje, i
dantizma i konzervativizma. On se zalaze za akademske vrsta %)olja da se preivi u suvremenom svijetu moi
slobode u obrazovanju, za stvaralaki spoj naunog is- e vjeruje autor pokrenuti Parlament da shvati
traivanja i nastave, za veu ulogu intelektualne i mo- neodlonost promjena u obrazovnom sistemu.
ralne elite u rasplitanju drutvenih protivurjenosti. Prema autoru, u idealnom sistemu obrazovanja nu-
U isti as, on je protiv elite po porijeklu ili novcu, pro- no je prije svega uzeti u obzir iskustvo da formalna
tiv privilegija u drutvu i u obrazovanju. Njegova kri- jednakost i pristupanost u realizaciji prava na obra-
tika britanskih univerziteta je esta i estoka. zovanje nije sama po sebi dovoljna da se postigne stvar-
Pickering na vie mjesta izrazava svoju zelju i ob- na jednakost. Socijalne i kulturne prilike u domu poka-
jektivnu drutvenu potrebu da se srednje i visoke kole zale su se odluujue za uspjeh uenika u koli i zato
u Velikoj Britaniji okrenu potrebama ivota i zaborave je potrebno socijalnim mjereme pomoi porodicama da
doba kad su sluile obrazovanju administratora, oficira postanu obrazovno stimulativne sredine". Vanost ra-
i trgovaca neko silne imperije i de se okrenu novim nog djetinjstve i porodine sredine potvrdila su mnoga
potrebama obrazovenju tehnologa, poslovnih Ijudi, istraivanja, pa je, zakljuuje autor, vrijeme da se o tom
inenjera i kvalificiranih radnika nove elite suvre- povede rauna i u politici i da se ostvari jedinstvo od-
menog drutva. U svojoj kritici britanskog kolstva au- gojnih faktora: doma, kole, zanimanja, masovnih me-
tor se vie puta osvre na iskustvo SAD i SSSR. Nije dija i dr. S time se moemo sloiti, jer su i naa isku-
li to opet elja da se zauzme raniji dominantan poloaj stva, a i neka naa istraivanja, potvrdila tanost ovog
medu velikima? stava.
Kako izvriti reformu obrazovanja i biti na visini
zadatka? Koje mjere poduzeti? Dalja mjera bila bi potpuna demokratizacija pri-
Autor je svjestan da mu ne preostaje drugo do tupa kolovanju putem stipendija i davanja besplatnih
skiciranje idealnog sistema obrazovanja. On nema mo, mjesta siromanima u srednjim i visokim kolama, koje
12 Dr Dragutin Frarikovi
Predgovor 13

u Velikoj Britaniji napleuju kolarinu. Svoj djeci treba


tralizam, a svjestan je opasnosti koja od njege prijeti,
omoguiti de do esnaeste godine uzivaju jednako ope
jer je drzeve orgenizacije politiere i jevnih rednike
obrazovanje koje razvija individualne sposobnosti i da-
koji imeju ned zivotima graana i koji tu mo
rovitosti uenika. Potrebno je odgoditi ranu specijali-
koriste". Iskustvo pokazttje de dravno upravljanje
zaciju i to vie uenika upisivati u takozvani esti
kolstvom gui kreativnost, sporo se prilagoava pro-
razred (Sixth Form) srednje kole, prije kojega se sad
mjenama u svijetu i ograniava akademske slobode, ali
osipa velik broj darovitih uenika. U nastavi je potrebno
ima i nekih prednosti, jer moe provesti odluke bre
izvriti velike promjene, rijeiti se inertnih ideje", -
i efikasnije no decentralizirani organi. Autor vidi izlaz
moriranja i neaktivnosti uenika, nestevne progreme
iz ove dileme u centraliziranoj ali i ogranicenoj funkciji
uiniti suvremenima i sticeti znenje vezbajui um."
drzave uz kontrolu Parlamenta.
Autor se zalae i za obrazovanje odraslih na prin-
Pirkering nije ni revolucionar ni doktrinar, on se
cipu permanentnog obrazovanja, ze koje kae de u Ve-
likoj Briteniji jo nije dovoljno razvijeno. ne miri s dananjim stanjem nego trazi izlaz iz jedne
situacije koja ne obeava dobro. On trai uzore na Za-
Koledi i univerziteti ve primaju sve vei broj padu kao i na Istoku, spaja suprotnosti, oscilira izmeu
uenika iz redova radnike klase i ovu politiku treba etatistikih i individualistikih rjeenja. Njemu je naj-
nestaviti da bi se dobila stvarno kvalitetna elita za vie vie i stalo do rjeenja, do kretanja. Ravnodunost, spo-
drutvene funkcije, ali se i visokokolka nastava mora
rost, izoliranost i nerazumijevanje izazova najvea je
prilagoditi potrebama dananjice i sutranjice, osloboditi
opasnost i nju treba na vrijeme izbjei. Zato on apelira
pedantizma i znanja radi znanja", povezati s naunim
na volju nacije i njenih vrhova, utjee na javno mni-
istrazivanjem i proiriti dopisnim studijern, upotrebom
jenje, ne bi li ubrzao odluku. Slino kao u drugom
radija i televizije (otvoreni univerziteti").
svjetskom ratu, kad je Velika Britanija, nepriprernljena
itav sistem obrazovanja zreo je za demokratizaciju za taj zadatak, s velikom nestaicom u ljudstvu i mate-
i modernizaciju. Autor naglaava vie puta da to mora rijalu, bioloSki ugroena, u posljednjern asu poduzela
biti izvreno brzo i uspjeno, premda su zapreke velike: odlune korake da sve to nadoknadi, tako e nada se
sve vea koliina znanja, nedostatak nastavnika, otpori autor i ovog puta inerciju pobijediti zdrav osjeaj
starih skola i univerziteta i nedostatak novca. U Velikoj za bitne nacionalne interese, te e se volja javnosti na
Britaniji jo je jedna zapreka, e to je nepostojanje je- vrijeme izraziti u donoenju neophodnih odiuka da se
dinstvenog mehanizma koji bi sve ovo provodio u ivot. na izazov pravovrerneno odgovori. Znakova za to ima.
Takav mehanizam, pie eutor, treba izgraditi, kao to
su to uinili drugi nerodi. Pisana ivo i zanimljivo, ova knjiga veze nau pa-
nju i na mnogo mjesta podsjea nas i na nae probleme.
Ovdje G. Pickering ulezi u diskusiju o ulozi drave
Stimulativna na neuobiajen nain, ona nas izaziva da
u modernizaciji sistema obrazovenje. On prizeljkuje cen- i mi dublje zagledamo u znaenje koje obrazovanje i od-
14 Dr JDragutin Franfcovi

goj imaju ze ne opstanak u suvremenom svijetu te da


mu posvetimo veu peznju, vie sredstave i vie poli-
tike mudrosti.
Dr Dragutin FRANKOVIC

IZAZOV OBRAZOVANJU
I
UVOD

Moda je obrazovanje danas najvaniji svetski prob-


lem; valjano upotrebljeno, ono e dati bolje drutvo;
u suprotnome sluaju, moe da nas uniti. Ta njegova
mo ishod je injenice da obrazovanje predstavlja orue
koje je drutvo stvorilo za oblikovanje potonjeg nara-
taja; za tu svrhu ono je delotvorno, i skoro jedino
orue. U naem stoleu, obrazovanje je postalo sloeno,
skupo i poeljno. Bogate i napredne zemlje obezbeuju
za nj itav niz ustanova; na obrazovanje one troe ko-
liko na zdravstvo ili odbranu, ili neto manje od toga.
Najsiromaniji i ponajvie zaostali troe u tu svrhu
malo, i pruaju malo ili nimalo zvaninih ustanova.
Zemlje u razvoju vide u obrazovanju glavno sredstvo
pomou kojeg mogu poboljati svoje sposobnosti privre-
ivanja, ivotni standard d meunafodni ugled, to vai
i za amhioioznu mlade celog sveta. ovekovo sve vee
gospodstvo nad prirodom ini da se za obrazovanjem
udi kao nikad ranije.

2 Izazov obrazovanju
18 Dord Pikering Izazov obrazovanju 19

Obrazovanje je vezano s uenjem. Danas ta dva je povezan sa ostalim ivotinjama; ono to se o njima
procesa briljivo prouavaju eksperimentalni psiholozi otkrije moglo je imati znaaja i a njega. Pasterova te-
i poslenici u drutvenim naukama. Rezultati njihovih orija o mikrobima bila je druga velika prekretnica, omo-
istraivanja treba da unaprede metode obrazovanja i guujui itavu modernu hirurgiju i nalazei vrhunac
razumevanje onoga to se od njega moe oekivati kod u otkriu antibiotika, koji su tako korenito izmenili
ljudi razliitih umova i nejednakog drutvenog porekla. strukturu drutva. Moderna medicinia opremljena je
Obrazovanje e tako postati efikasnije, raznovrsnije i danas monim sredstvima koja se mogu upotrebljavati
stoga monije orue. U ovoj knjizi glavna briga nije sa razumevanjem, to uglavnom d jeste sluaj, na do-
metod obrazovanja; ona se prevashodno bavi ciljem bro drutva; ili bez razumevanja, na veliku tetu dru-
i svrhom obrazovanja. Jamano je po sebi razumljivo da tva (na primer, talidomid).
to je monije orue, to je njegova primena imperativ-
nija, i to ne nasumice, ve sa jasnim shvatanjem svrhe Obrazovanje ima isto tako potovanja dostojnu pro-
kojoj je orue namenjeno. lost kao medicina, a odlikuje se bar istom takvom ot-
pornou prema promeni. U Kini se ispiti za stupanje
Pojam obrazovanja moe izgledati kao udan izbor na vii inovniki poloaj nisu, praktino uzev, menjali
zanimanja za jednog lekara ili istraivaa u oblasti me- itavih hiljadu godina. U Britaniji, sistem obrazovanja
dicine*. Meutim, sredstva medicine slue istom optem predstavlja nesreni ostatak preanjeg sukoba interesa.
cilju kao i sredstva obrazovanja to jest, unaprei- No, svet vie nije omako postojan kao nekada; on
vanju drutva. Iskustvo medicine to dobro pokazuje. se menja iznenaujue brzo, i sve bre, i tako e ii
Pre jednog stolea, medicina je tek poela da se pomalja ukoliko nas neka katastrofa ne proguta. Neke od tih
iz mraka srednjega veka. Dodue, tokom tri stolea, na- promena su predvidljive, kao ekstrapolacija nedavne
uni metod bio je ivo zaokupljen sticanjem znanja prolosti. Neke su nepredvidljive kada koji novi
i poboljavanjem razumevanja, ali je ovekovo mesto izum, otkrie ili ideja uzmu maha. Tako se postavlja
u prirodi ostalo nejasno i velik deo medicine zasnivao pitanje da li i obrazovanje treba da se menja shodno
se na mitu, sluajnosti i fantaziji. Medicina se sluila tim novim zahtevima i izazovima s kojima se drutvo
nezgrapnim metodima, bez poznavanja njihovih dejstava suoava, i ako je tako, na koji nain a se menja? Koji
i ogranienja. Bila je sva utonula u prolost. Prvi ve- od starih postupaka mora da se ouva, kako bi se ou-
liki putokaz bila je Darvinova i Volasova (Wallace) vali stabilnost i etos drutva? Koje postupke treba od-
ideja o evoluciji vrsta posredstvom prirodnog odabira- baciti, kao zapreke mladima u stvaranju novog i boljeg
nja, uz obrazloenje te ideje koje je izloio T- H. Haksli sveta? Koje novine valja uteloviti u obrazovanje da bi
(Huxley). Postalo je jasno da ovek nije odelito bie; on se odgovorilo na nova sporna pitanja i nove situacije?
Kojim se naelima moramo rukovoditi prilikom takvog
* Po profesiji, Dord Pikering je lekar-istraiva. izbora? Ova su pitanja kljuna za mastupajuu genera-
Prim. re. ciju. Ona, u isti mah, predstavljaju izazov samom obra-

2*
20 Dord Pikering Izazov obrazovanju 21

zovanju. Formulisati makar i privremeni odgovor na ivanje, zdruujui ih s novom misijom 'slubom
njih obaveza je koju sadanjost duguje budunosti, i ima u korist nacije'. Prvi put u istoriji, ta tri vdda znanja
sredinju vanost za sami pojam obrazovanja. Jedan odrazila su se u tri savremena zadatka univerziteta. Re-
prosvetljeni odgovor mora da uzme u obzir poloaj o- zultati su bili i revolucionarni i eksplozivni. Oni su iz-
veka u svemiru, da proceni prirodu drutva koje je on menili itav odnos drutva i univerziteta. A u tom pro-
stvorio, i ulogu obrazovanja u njihovom oblikovanju. cesu stvorili su novu koncepciju univerziteta".
Jedino se s tim u vidu moemo pitati kakva je funkcija
ili svrha obrazovanja, i kako se ta svrha moe najbolje
izraziti u naem vremenu? JEDINSTVENOST COVEKA
Obrazovanje se pokazalo najmonijim oruem koje ovek je, kao vrsta, postigao gospodstvo nad ivo-
drutvo poseduje da bi sebi obezbedilo usklaenost s tinjama i biljkama pomou jedinstvenog spoja pre-
vremenom; ili, bioloki reeno, da drutvo postane ili imustvenih osobina. Pre svega, on ima vrlo velik mo-
ostane prilagoeno sredini koja se, u dananje vreme, zak, u apsolutnom pogledu, i u odnosu na veliinu tela.
upadljivo brzo menja. udna je ironija da se takav na- On vidi pomou oba oka u isti mah, to mu omoguava
in obrazovanja zanemaruje u zemlji koja je dala Mal- da usredsredd pogled na ogranieni deo svog vidnog
tusa (Malthus) i ideju o borbi za egzistenciju, kao i Dar- polja, i da tako prati kretanje predmeta. Njegovi pred-
vina i Volasa, koji su jasno pokazali kako organizmi nji udovi sauvali su mnoge primitivne odlike, te su
prilagoeni svojoj sredini imaju izgleda za opstanak, podesnijd od onih boji su se specijalizovali, kao to je
dok oni neprilagoeni odumiru. U stvari, Britanija je to sluoaj kod etvoronoaoa, ptica i tuljana. ovekova
opsednuta funkoijom obrazovanja kao orua za niveli- sposobnost da predmete lokalizuje u tri prostorne di-
sanje drutva i iskorenjivanje privilegija koje pruaju menzije, pomou binokularnog vida, i da obavlja pre-
novac i poreklo. A otud nalazimo da sistem obnazovanja cizne i sloene pokrete prstima i njima protivstavljenim
u Britaniji jo zadrava osobenosti davno minulog vre- palevima, podarila mu je veliku mo da menja ili pre-
mena, sad kada su svetski problemi, i problemi same inaava ivi i neivi svet oko sebe. ovek je razvio spo-
Britanije, korenito drukiji. Stvari ne stoje tako sa dva sobnost da gradd alate i upotrebljava ih sa sve veom
levijatana, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Ameri- istananou i umenou. Njegov velik mozak osposobio
kim Dravama. U njih je sistem obrazovanja nesum- ga je da svoje ponaanje podeava prema steenom isku-
njivo postavljen tako da zadovoljava potrebe drave, stvu, i podario mu ono neobino uoptenje um. Sva
drutva i graana. Da navedemo Perkinsa: A tada (po ta preimustva zamano su pojaana time tO je ovek
donoenju zakona o dodeli zemlje, 1862) sve je odjednom pre drutvena negoli usamljena ivotinja. U veine vi-
procvetalo. Ameriki univerziteti postali su naslednici ih ivotinja postoji uzajamno optenje zvukom, po-
britanske tradicije univerzitetskog obraovanja i nema- put pesme ptica ili zova sisara, ili pokretom, kao to su
ke brige za postdiplomsko obrazovanje i nauno istra- nazni poloajd tela i epurenje ptica ili sisara, ili igre
22 Dord Pikering Izazov obrazovanju 23

insekata. ovek ie, meutim, stvorio jezdk, sredstvo tih civilizacija, dananja je dostigla sloenost i takav
optenja toliko raznovrsno i precizno da se njime mogu stepen kontrole nad prrradom kojima nema ravnih u
prenositi krajnje sloene informacije, pa i uoptenja tih prolosti. To dostignue naeg sopstvenog drutva pro-
informacija, izmeu jedne osobe i vie drugih. Ljud- izilo je iz nove intelektualne discipline, naunog me-
ski mozak poseduje veliku sposobnost sakupljanja i u- toda, pomou kojeg se dogaaii u svetu oko nas mogu
vanja informacija, tako da se one mogu prenositi, i zapisivati, razumevati i nadzirati. Tako su, na kraju
prenose se s kolena na koleno, i kod najprimitivni- krajeva, prilagodljivo ponaanje, a posebno intelektaulni
jdh plemena. ovek je zatim razvio jedan drugi meha- procesi u vezi sa umom, uinili oveka vrhunskim
nizam skladitenja, pismo, pomou kojeg informacija biem.
moe da se prenese ak i kad izmeu primaoca i davaoca Naravno, ovek o kome je re jeste odrastao ovek.
postoji jaz od vie narataja. Konano, ovek je proiz- Dete je jedno bespomono biace, ije se ponaanje
veo kompjuter, koji informacije i skaditi i analizuje. ograniava na ishranu, disanje, mokrenje i pokrete
Zbog tih uroenih preimustava, ovek je bio u zdruene s tim nadnjama. Velik deo razlike izmeu de-
stanju da iznae nove alatke i nove tehnike; bio je ka- teta i odraslog oveka potie dz razvoja i sazrevanja te-
dar da stie sve vie i vie znanja o sastavnicama i po- lesnih organa. Takav rast i razvdtak su uglavnom uro-
naanju sveta u kojem ivi, i da na taj nain prirodne eni; do njih bi dolo i kad bi se ta ivotinja izdvojila
sile iskoristi za svoje svrhe; izmislio je nove naine da u jednu nepromenljivu sredinu, u kojoj bi imala hrane,
ushiti oko, uho i um. A ta dostignua nisu svojstvena vode i vazduha, neophodne za ishranu i disanje, i gde
samo jednom pojedincu. I ona se mogu prenositi dru- bi se mogla slobodno kretati. Meutim, jedan drugi i
gima; mogu se predavati sledeem pokolenju, ili ak mnogo vanijd deo razvitka uslovljen je reakcijom iz-
naratajima koji e doi tek posle vie stolea. Tako se meu bia u razvoju i njegove promenljive sredine.
ispostavilo da ovekovo jedinstveno dostignue jeste Uopte uzev, menjanje ponaanja pod dejstvom promen-
stvaranje veoma diferenciranih, visoko organizovanih ljive sredine u stvari je uenje, a u irokom smislu
i vrlo kompetentniih drutvenih organizacija, koje su rei upravo je to predmet ove knjige. Od bioloke re-
nazvane kulturama ili civilizacijama. Iz pisanih izvora volucije koju su pre jednog stolea izveli Darvin i Volas
saznajemo kako je sled tih kultura dominirao onim postalo je uobiajeno povlaiti razlike izmeu dva os-
delom sveta u kojem su one cvetale. U biolokom smi- novna elementa koji odreuju konano oblije odrasloga
slu, ta drutva su dostigla vrhunsku podesnost. Stari izmeu nasleenog i steenog, prdrode i odgoja. Mada
Egdpat, Kina, Helada, Rim i dananja zapadna civili- je sama ta ideja dosta jasna, i zasnovana na injeni-
zacija, dobri su primeri za to. Istorijski uzev, ove oama, ta dva elementa povezana su na mnogo sloeniji
su organizacije izuzetne zbog razmera u kojima se pri- nain no to bi nas to prosto objanjenje moglo navesti
lagodljivo ponaanje razvija kontinuirano i u zajedniei, da pretpostavimo. Na primer, da li je tendencija da in-
i njeni se plodovi prenose s kolena na koleno. Od svih teligentni, dobro obrazovani roditelji imaju decu koja
24 Dor Pikering

dobro prolaze u koli uslovljena nasleem ili sredinom? II


Verovatno je da oba iniooa deluju, > se oni u praksi
teko razdvajiaju, jer dnteligentni roditelji pruaju deci OBRAZOVANJE I UENJE
stimulativnije domove negoli glupi roditelji.
Pokuaji da se ljudska rasa pobolja obino ostaju
iluzorni, poput onih Platona i Galtona, ili se kriminalno
zlousmeravaju, kao u sluaju nacizma. Zbog toga, ako
elimo da poboljamo drutvo, moramo to initi po-
boljavajui uticaje sredine na oveanstvo. Omaj deo
toga procesa koji je pod naom kontrolom nazivamo
obrazovanjem. Da obrazovanje odista moe preuoblia-
vati drutva jasno je pokazala revolucija Meidi u Ja- *
panu, zapoeta 1867, koja je, za nepuno stolee, jedno
izolovano feudalno drutvo transformisala u jednu od
najkonkurentnijih industrijskih i vojnih jedinica sveta; UCENJE
prdmer prua i preobraaj Rusije pod vlau boljevika,
zaet Lenjinovim genijem. Upravo u toj moi lei vr- Uenje sainjavaju svi oni procesi, od roenja do
hunska vanost obrazovanja. Nae se drutvo suoava smrti, kojima jedinka uobliava svoje ponaanje i svoje
sa izazovom da tu mo primeni mudro i preoizno. duhovne sklonosti pod dejstvom iskustva. Kako se dete
razvija, opseg i preciznost telesnih i umnih radnji po-
stojano napreduju; pokreti postaju sloeniji i taniji;
dete prepoznaje predmete, odreuje im poloaj u pro-
storu i saznaje njihova svojstva, ukljuujui odnose u
prostoru i vremenu; ono poinje da podraava ljudima
bo'ji ga okruuju i zvuoima koje oni stvaraju, te tako
poinje da govori; ui nazive predmeta i zbivanja, po-
inje da se izraava, da daje i prima obavetenja; zatim
ui upotrebu govora i brojeva. Na jednom docnijem
stupnju, simbolike funkcije koje nazdvamo idejama,
takoe se upoznaju, kao i upotreba ideja pri reavanju
problema, koji proces nazivamo rasuivanjem. U naj-
sloenijim i najcivilizovanijim drutvima, velika se
pania posveuje tim apstrakcijama koje nazivamo ide-
26 Dord Pikering Izazov obrazovanju 27

jama, ukljuujui i one koje se odnose na veliinu, oblik smatraem; takvo ponaanje nikad ranije nije re-
i vreme podruje u kojem je savremena civilizacija gistrovano. Preveden u prostoriju za eksperimen-
odmakla dalje no bilo koja druga, razvivi jedinstveno te, pas bi besno lajao, to je takoe odudaralo od
shvatanje kosmiosa i poevi da istrauje njegove blie njegovog uobiajenog ponaanja. Reju, pas je po-
delove, naroito Mesec. kazivao sve simptome akutne neuroze".
Jedan od najveih doprinosa naem rafeumevanju
procesa uenja dao je ruski fiziolog Ivan Petrovi Pav- Jedno od najzanimljivijih otkria Pavlovljeve kole
lov, koji je otkrio i razradio ideju o uslovljenom ili bilo je ispitivanje refleksa istraivanja; pas uoava neki
uslovnom refleksu. Pavlov je prouavao luenje sline nov predmet, vidom ili sluhom; pribliava mu se, nju-
kod psa pri ishrani. Jo mnogo ranije znalo se da i samo ka ga i, ukoliko je u pitanju mladune, moda ga dodi-
prikazivanje hrane izaziva kod psa luenje sluzi, tako- ruje apom ili uzima u zube. Svaki roditelj poznaje isto
zvanu psihiku sekreciju. Pavlov je otkrio da e, ako ponaanje u male dece. Prema tome da li je prijatan, ne-
poiavu hrane prati neki drugi dogaaj na primer, prijatan ili neutralan, predmet privlai, odbija ili ne-
zvonjenje zvona i ako se to dovoljno esto ponavlja utralno deluje. Pavlov je pokuao dia svoja posmatranja
kasnije i sami zvuk zvona prouzrokovati luenje bale proiri i na majmune, ali se ispostavilo da je majmuna
u psa. Luem*e kao reakcija na hranu jeste uroen ili mnogo tee prouavati, jer mu je hrana daleko manje
neuslovan refleks; luenje izazvano zvukom zvona je- vana a drutveni ivot mnogo zna6ajniji negoli za psa.
ste steen to jest, uslovljen ili uslovni refleks. Pavlov Ni oveka nije tako lako prouoavatd kao psa. No, nema
i njegovi uenici proirili su i analizirali eksperimente sumnje da se ljudsko ponaanje modifikuje iskustvom,
zasnovane na tom najprostijem. Pokazali su, na primer, i po svoj prilici taj mehanizam je iste prirode kao
da ima dve vrste uslovlienih refleksa nadraainih, i onaj to ga je Pavlov prouavao kod psa. Ja sam lino
gde podsticaj izaziva neki proces, slian luenju bale, video kako se uslovni refleks uspostavrja kod deteta
i inhibitivnih, gde nadraaj spreava dati proces. Vrlo starog godinu dana, usled samo jednog izlaganja dejstvu
zanimljivim nizom eksperimenata uslovljeno je da krug nadraaja:
deluje nadraujue, a elipsa inhibitivno na ivotinju.
Postepeno je krug izduivan u elipsu, a elipsa zaoblja- Moj sin, star godinu dana, sedeo je na kuhinj-
vana u krug. Kad su te dve forme postale skoro iden- skom podu, pokrivenom linoleumom na crne i bele
tine, izmenilo se celokupno ponaanje eksperimentalne kvadrate, sa stranama pd po 5 santimetara. Pored
ivotinje. njega se nalazio na pas panski koker. U jedan
Do tada mirni pas poeo je da skii u svom mah zazvonio je mesarski momak; zvono je bilo
kavezu, stalno se koprcao naokolo, zubima kidao starinsko, na trzaj, otprilike 2,5 metra udaljeno
aparat za mehaniko nadraivanje koe i grizao od deteta; pas je zalajao, i dete se rasplakalo. Vie
cevi koje su povezivale sobu za ivotinje sa po- nedelja posle toga, kad god bismo ga stavili na
28 Dord Pikering
Izazov obrazovanju 29
kuhdnjski pod, dete bi se rasplakalo. Ta reakcija
nje; zvanino obrazovanje treba da bude priprema za
je postepeno slabila i na kraju se izgubila."
samoobrazovanje kroz itav ivot Stvaranje moguno-
Te procese u vezi s uenjem uveliko su proua- sti za obrazovanje odraslih ndpoto nije nevana usluga
vali eksperimentalni psiholozi poput Lelija (Lashley), koiu drava treba da prui drutvu. Kako je. Vinston
Votsona (Watson), Skinera (Skdnner), Heba (Hebb) i eril (Winston Churchill) lepo primetio: Najvanija
drugih. stvar u vezi s obraEovanjem jeste apetit za nj. Obrazo-
vanje ne poinje univerzitetom, i jamano ne treba da
se zavrava njime".
OBRAZOVANJE

Obrazovanje obuhvata skup metoda kojima dru- FUNKCIJA IGRE


tvo pokuava da usmerava ild ubrzava proces uenja.
Donson (Johnson) ovako definie obrazovanje u svom Dobar deo ranog detinjstva provodi se u igri. Druge
reniku: Formiranje naravi u mladosti; nain podiza- mlade ivotinje na primer, maii d kuii takoe
nja omladine; odgoj". Prema tome, obrazovanje obuh- se igraju. Majke, i ljudske i one druge, esto se pridru-
vata procese koji vode formiranju navika i stavova: uju toj igri. Maii i maka mahom se igraju hvatajui
usvajanje jezika od roditelja, roaka i ostalih u kui, apama i zubima predmete koji se kreu. Dete se igra
ozvaniene metode prdmenjene u religijskim i svetov- tako to pravi i unitava razne predmete; mali deaci
nim centrima kao to su crkve, damije, kole i univer- vole vojnike i tehnike igrake, male devojoice privlae
ziteti, neformalna i manje formalna dejstva drutvenih, lutke, kuice i ivotinje. Ove su delatnosti nesumnjivo
kulturnih i politikih grupa, kao i posledice bavljenja povezane sa buduim zanimanjima u ivotu. Reklo bi
odreenom profesijom. se da je funkcija igre da se na prijatan nain ovlada
Insistiranje na mladalakom dobu u Donsonovoj odreenom vetinom. Na nedavnom sastanku Kraljev-
definiciji uglavnom je opravdano, jer se naroito u mla- skog drutva, na kojem se raspravljalo o ritualizovanom
dosti stiu stavovi i savlauju vetine. U Donsonovo ponaanju ivotdnja i ljudi, Konrad Lorenc (Lorenz) je
doba relativno stabilnog sveta, ograniavanje zvaninog izloio tezu po kojoj nauno istraivanje predstavlja
obrazovanja na mladost bilo je dosta realno. Danas, produavanje igre u zrelom dobu; meni se ta teza ini
u svetu koji se menja i gde se znanje brzo proiruje, privlanom.
takav stav nije prihvatljiv. Obrazovanje treba da bude
proces koji poinje roeniem i traje sve do groba; ono Obrazovni radnici napokon poinju uviati da u
se ne sme prekinuti naputanjem kole ili univerziteta. obnazovanju nije dobra praksa naturati znanje i ideje
Moda je najvanija funkcija obrazovanja, koju su strahom od autoriteta i ibe. Uspeh zavisi od buenja
pedanti zaboravili, razvijanje elje i sposobnosti za ue- interesa i entuzijazma mladih. Ukoliko se u tome uspe,
obrazovanje postaje prdjatno i za aka i za uitelja, ue-
30 Dord Pikering Izazov obrazovanju 31

nje se unapreuje. Upotrebljeni metodi koriste se sklo- dan da ljudsko znanje unapredi o najvieg stupnja,
nou mladih ka igri. Vanost korienja uroenog de- drugi moe otkriti da je vetina itanja opasna mo".
tinjeg poriva za igrom naglasili su jo Lok (Locke), Neke od tih inividualnih osobenosti jesu nasledne, kao
Ruso (Rousseau) u Emilu, i Bazedov (Basedow) u De to je sluaj sa izuzetnim intelektima. Mnoge druge raz-
methodo inusitato. Bazedov je sledio Komeniusa, sastav- like nastaju iz iskustava u detinjstvu,- obino u kui.
ljajui udbenike u kojima je duhovito zadovoljavana Funkcija je obrazovanja da se te razlike uoe, da se
uroena deja radoznalost i elja za igrom. Kao upravi- pokuaju razbiti psiholoke prepreke koje ometaju puni
telj kole, Bazedov nije imao naroitih uspeha, za raz- razvitak linosti i puno korienje intelekta. Ali to ni-
liku od Frebela (Froebel), koji je uveo zabavita. Prak- poto nije laka stvar. Psihoanalitiari frojdovske kole
tini uspeh njegovih metoda naroito je bio uslovljen mogu da prime tek po dvanaestak pacijenata u toku
vanou koju je on pridavao igrd, kao instrumentu ob- jedne godine. Kako da uitelj dijagnozira i lei boljke
razovanja. svojih ^taka kad on nije posebno obuen za dijagnozi-
Raspravljanje o obrazovnim metodama izlazi iz ok- ranje ni psihoterapiju, i kad mu je prvenstvena dunost
vira ove knjige. No, po sebi je jasno da e majuspeniji da prenosi znanje? Najvei deo odgovornosti za psiholo-
i najplodniji biti ond metodi kojd deluju u skladu sa ke potekoe snose roditelji i boravak u domu. Roditelii
potrebama i nagonima deteta, mladia ili odrasle osobe, koji imaiu razumevanja za decu i prihvataju punu od-
na datom stupnju intelektualnog, moralnog i emocional- govornost za njih obino su sposobni da im prue
nog razvoja. Uspeh najnovijih metoda nastave matema- le famille educogene (kulturotvornu porodicu), o koioj
tike, engleskog jezika d prirodnih nauka u celini se e biti rei u etvrtom poglavlju. Roditelji sa proble-
temelji na tim naelima. mima stvaraju decu sa problemima. Do sada, zapadno
demokratsko drutvo nije bilo dovoljno bezobzirno da
deci prua neko alternativno rano vaspitanje. kole
INDIVIDUALNOST i univerziteti, po prirodi stvari, ne mogu da zatite dru-
tvo od antisocijalnih osoba, huligana i vandala. Jednom
kada se takva linost ve stvori, vrlo je teko prome-
Administratori koji se staraju o obrazovanju veeg niti je.
broja ljudi nalaze da je zgodno pretpostavljati da su
svi pojedinci obuhvaeni njihovim shemama manje-vde
ddentini. Oni koji stvarno poduavaju mlade znaju da
je to daleko od istine i da se pojedinci silno razlikuju UZRAST I POSTUPNOST OBRAZOVANJA
izmeu sebe u pogledu inteligencije, interesovanja i li-
nih svojstava. Ruso je u Novoj Eloizi pisao: Jednoj pri- Valja uoiti, kako su to uinili Lok i Ruso,
rodi potrebna su krila, drugoj okovi; jednoj se mora da se uenje razvija kroz odreenu postupnost, pri emu
laskati, druga se mora obuzdavati. Jedan ovek je saz- jednostavnije prethodi sloenijem, te da, kako je to
32 Dord Pikering Izazov obrazovanju 33

gospoa Montesori (Madame Montessori) ubedljivo pri- Jo kasnije u procesu obrazovanja dolaze ideje i
kazala, razliiti procesi odgovaraju razliitim uzrastima. rukovanje idejama, koje se naziva rasuivanjem i lo-
Segin (Seguin), Apostol idiota", pokazao je, u svojoj gikom. Konano, ima vanih vidova obrazovanja koji
dubokoj i sauvstvenoj studiji o mentalno zaostalima, se ne mogu realizovati jedino u uionici, predavaonici
koliko mnogo ta nesrena bia mogu zaostajati u raz- ili laboratoriji. Za njih je nuno ivotno iskustvo, jer
voju. Nasuprot tome, ima sluajeva viegodinjeg inte- ideje ne ive ukoliko se ne mogu primeniti. Ukoliko se
lektualnog prednjaenja. Tomas Jang (Thomas Young), ideje koriste, um lako ovladava njima, i one u njemu
autor talasne teorije svetlosti i poznati londonski lekar, nalaze trajno i poznato mesto. Zanemarivanje tog na-
koji je delimice preveo natpis na uvenoj kamenoj Ro- ela jedan je od najstranijih i najteih grehova obra-
seti" (Rosetta), dva puta je proitao Bibliju do svoje zovnih institucija greh inertnih ideja", kako ga je
etvrte godine. U to doba privatnih uitelja, takvi geniji nazvao Vajthed (Whitehead).
nisu predstavljali velik problem; danas, u doba masov- Istrlivaki refleks ili radoznalost, kako se na-
nog obrazovanja, stvari stoje drukije- ziva njegovo punije ispoljavanje veoma je izrazita
Deca ue pomou istraivakog refleksa, i podraa- pobuda u deteta, ali vremenom slabi i krajnje je oset-
vanjem. U svojoj kui, ona ue jezik kojim se govori; ljiv na sve vaspitne i druge sile usmerene ifrovanju
ue nazive stvari i savlauju reenice. Moja unuka, i ritualizaciji ponaanja u drutvima; ia te sile su na-
stara dve i po godine, jeste pravi ivi magnetofon: ne- roito jake u obrazovnim ustanovama. Gublienje rado-
prestano ponavlja rei koje su joj upuene izraze od- zmalosti pretvara naunika u pedanta. Radoznalost je
reenih namera. Od kolskih predmeta, jezik je jedan verovatno najvaniji element kreativnosti, jer njenu
od prvih; ubrzo sledi aritmetika, jer je broj elementarno sutinu ini poriv da se vidi nee li se uvek novi me-
svojstvo stvari. todi izraavanja u prozi, poeziji, slikarstvu, vajarstvu
i muzici pokazati vie zadovoljavaijuim u estetikom
Moj sin prua zanimljiv primer za vanost pogledu; s druge strane, najvei naunici bave se stal-
postupnosti u sticanju znanja. Kad je imao devet nim proveravanjem novih ideja i metoda, i istraiva-
godima, bio je najbolji u razredu u svemu sem u njem nepoznatoga u fizikom i biolokom svetu.
matematici, gde je bio najgori. Kod njega se raz-
vio pravi sindrom otpora prema koli" u dane
kada je imao oasove matematike. Konano sam ot- KONTINUITET OBRAZOVANJA
krio da ne ume da oduzima, jer je bio bolestan TOKOM ZIVOTA
kada su to uili u koli. Zbog toga nije bio u sta-
nju ni da deli. Nesposobmost da shvati i razabere Pitanja ve dodirnuta u ovom pogiavlju sadre iz-
postupke bitne za skoro svaki matematiki zadatak vestan broj iznaajnih implikacija. Prvo, obrazovni pro-
dovela je ne samo do loeg rada ve i do oseanja cesi moraju odgovarati uzrastu i stupnju mentalne
nespokojstva u odnosu na itav predmet."
S Izazov obrazovanju
34 Dord Pikering Izazov obrazovanju 35

razvijenosti. Drugo, kole grade na onome to se na- za mukarce. Uenici su preteno bili zemljoradnici i
uilo u kui, univerziteti na onome to se nauilo u maloposednicd, a u manjoj meri i radndci svi stariji
kolama; nijedan odeljak u sistemu obrazovanja ne od osamnaest godina. Dvadeset i pet posto polaznika
moe se kako treba oceniti dzdvojen on se mora sa- tih kola imali su neto vie od osnovnog obrazovanja;
gledati kao deo' celine. Tree, obrazovanje se ne pre- ostali su razdoblje izmeu 14. i 18. godine proveli u po-
kida, ili ne treba da se prekdne, zavravanjem kole ili ljoprivredi ili na nekom drugom radu. Trokove ivota
univerziteta. i obrazovanja snosio je polaznik kole, ali je drava
Jedna od najopasnijih zabluda kojih se dri sistem davala stipendiju, do 50/o trokova, onima koji inae
obrazovanja u Engleskoj jeste uverenje da obrazovanje ne bi bili u stanju da sami plate. Glavni predmeti na-
prestaje naputanjem kole i univerziteta. Upravo je stavnog programa bili su knjievnost i istorija, pismeni
to shvatanje ponajvie odgovorno za tetnii proces pre- sastavd na danskom, matematika, osnovi prirodnih nauka
uranjene i suvine specijalizacije. Ideja je, ini se, u i fiskuftura.
tome da se proizvod (uenik) podvrgne konanoj obradi Propagirajui obrateovanje odraslih, Livingston je
u petnaestoj, osamnaestoj ili dvadeset prvoj godini, za- samo sledio Aristotela, koji je ovako pisao: Moemo se
visno od sluaja, jer posle toga vie ndega nema. Vrlo pitati zato neki deak, iako moe da bude matematiar,
je udno da je takva jedna ideja dobdla i praktinu ne moe biti fdlozof. Moda je odgovor u tome to ma-
prdmenu, kad se u vidu ima ugled koji uivaju slobodno tematika barata s apstrakcijama, dok se osnovna naela
obrazovanje i Aristotelova shvatanja o tom problemu. filozofije izvode iz iskustva; mladi ih mogu samo po-
Pitanje obrazovanja odraslih odluno je izastupao i po- navljati, bez ubeenja u njihovu istinitost, dok su defi-
kojni ser Riard Ldvingston (Sir Richard Livingston), nicije matematike lako razumljive".
svojevremeno potpredsednik Kraljiinog univerziteta u Livingston je takoe ukazivao na to da skoro svaki
Belfastu, a docnije profesor u Oksfordu. predmet sa mnogo vie intelektualnog zanimanjia ue
Livingston je obrazovanje odraslih zastupao kako oni koji ve neto znaju o njegovoj sadrini, nego oni
u strunom tako i kulturnom pogledu. Pri tome se on koji ne znaju nita i da, obrnuto, nije poeljno pro-
ponajvie pozivao na danska iskustva sa narodnim uavatd teoriju bez ikakvog znanja o injenicama na
srednjim kolama", koje je jedan profesor knjievnosti koje se ona odnosi- Tako problemi poslovne administra-
osnovao 1844. godine, radi suprotstavljanja nemakoj cije dobijaju jednu sasvim novu realnost za one koji
propagandi u pokrajini Slezvig-Holtajn. Preobraaj imaju nekakvog praktinog iskustva u toj oblasti. Nova
Danske iz siromane u naprednu zemlju u velikoj meri
dostignua u medicini i hdrurgiji daleko su zanimljivija
je ostvaren obrazovnim radom tih kola, kojih je 1872.
lekarima koji su iskusili neuspehe i razoaranja sa loim
godine bilo pedeset i dve. One su skoro sve bile inter-
natske, i odravale su tromesene letnje kurseve, uglav- metodama i idejama. Teorija muzike, umetnosti ili
nom za ene, te petomesene zimske teajeve, uglavnom knjievnosti dma vie smisla za one koji su neto slu-

*
36 Dord Pikering Izazov ohrazovanju 37

ali, gledali ili itali negoli za neko dete ili mladu osobu liko se nae na odgovornom poloaju, jer svoj posao
ije je iskustvo nznatno. nee moi da obavi sa kompetencijom koju od njega
Obrazovanje odraslih se, dakle, ne moe zaobii, po- valja oekivati.
gotovo u dananjem promenljivom svetu. Nove maine
i novi procesi zahtevaju stalno sticanje novog znanja,
novih stavova i movih vetina. Mada se u mladosti lake GRANICE OBRAZOVANJA
ui, taj se proces moe nastaviti celog ivota. U pre-
naseljenim i mehanizovanim gradovima, intelektualna Frensis Galton je tvrdio da je genije nasledan, i za-
zadovoljstva su najdostupnija. Dokolica se svima na- lagao se da oveanstvo postupa shodno toj injenici.
mee. Negovanje interesovanja u veernjim kolama ili U svojoj knjizi JVasledni genije on pie:
na proirenim univerzitetskim predavanjdma jeste jedan
od naina uestvovanja u pustolovinama novih ideja, i % Pokuau da u ovoj knjizi pokaem da o-
u zadovoljstvima savlaivanja novih vetina ili usavr- vekove prirodne sposobnosti potiu iz naslea, uz
avanja starih. To je, delimice, i reenje problema do- ista ona ogranienja koja vae za formu i fizike
saivanja, huliganstva i kriminala. odlike celokupnog organskog sveta. Sledstveno
tome, poto je, uprkos pomenutim ogranienjima,
O znaaju obrazovanja odraslih za profesije, i stare sasvim lako dobiti, pomou paljivog odabiranja,
i nove, reito svedoi medicina. Napredak naunog zna- trajnu sortu pasa ili konja obdarenih osobenim
nja revolucionisao je, i jo revolucionie, prevenciju i trkakim sposobnostima, ili neim drugim, isto bi
leenje bolesti. Lekari koji su zvanino obrazovanje za- tako bilo sasvim izvodljivo stvoriti rasu visoko
vrili pre etvrt veka, a potom nisu sudelovali ni u obdarenih ljudi, posredstvom smiljenih brakova
kakvim obrazovnim delatnostima, predstavljaju danas u toku nekoliko uzastopnih narataja."
teret za profesiju i potencijalnu opasnost bolesne;
njihovo medicinsko znanje je beznadeno pregaeno vre- Galtonov ideal praktine eugenike nikad nije is-
menom. Da se tako to sprei u budunosti, mogunosti proban. Njegovo gledite u poslednje vreme estoko
za stalno obrazovno usavravanje stvorene su u svim osporavaju ameriki psiholozi i vaspitai. Profesor
naprednim zemljama sveta, kako bi lekar mogao da Votson (Watson), apostol biheviorizma, kae: Dajte mi
tuce zdrave odojadi i jedan poseban svet da ih u njemu
prati napredak u znanju i miljenju tokom sveg svog
odgajam, i garantujem vam da u svakoga od njih
profesionalnog ivota. to vai za medicinu, vai i za
pretvoriti u oveka kakvog elite umetnika, nau-
novije profesije, ukljuujui one koje se tiu uprav- nika, poslovnog strunjaka, vojnika, mornara, prosjaka
industrijom i trgovinom. ovek koji je izgubio ili lopova". Moda je profesor Votson zaista u stanju
elju za uenjem, ili je nikada nije negovao, sam sebi je da to uini, ali veina roditelja i obrazovnih ustanova
mrtav kapital, a moe da bude i opasan po drutvo uko- postie daleko manje uspehe. Mora se priznati da ve-
38 Dord Pikering

ina obrazovnih radnika ima malo oseanja ili razu- III


mevanja za procese koji se odvijaju u umu deteta ili
odrasle osobe. Zahvaljujui naroito Frebelu i Monte-
sorijevoj, tokom zadnjdh sto pedeset godina zaeta su i FUNKCIJA I SVRHA OBRAZOVANJA
rasprostranjena poboljanja nastavnih metoda. Nova
matematika" je upadljivo poboljala meru u kojoj se tim
predmetom ovladava u koli. Ne treba zaboraviti da
smo tek na poetku naunog i eksperimentalnog pro-
uavanja obrazovanja. Ba kao to uimo kako da usa-
vravamo i upotrebljavamo elektronski raunar, na
slian nain moemo poboljavati d rukovanje njego-
vom ljudskom slikom i prilikom. i

Furikcija i svrha jesu termini koje upotrebljavaju


biolozi, za ono to se ini, odnosno moralisti, za ono ta
bi trebalo initi. Biolog oekuje da se one ne razlikuju,
jer se on dri gledita da je podesnima opstanak vero-
vatniji negoli nepodesnima. Sto je funkcija blia svrsi
tim je vea sposobnost odranja.
Funkcija obrazovanja moe se jednostavno iskatza-
ti: to je organizovanje, ubrzavanje i usmeravanje pro-
cesa uenja, kako bi se dobile jedinke koje e do
krajnjih granica svojih moi doprinositi ivotnoj po-
desnosti svoga drutva. Otuda podesno drutvo jeste
ono koje poseduje takve kratkorone i dugorone spo-
sobnosti kakve mu omoguuju da izdri i preivd kon-
kurenciju drugih drutava. Svrha obrazovanja u skladu
je sa funkcijom; ona se sastoji u obuci pojedinaca koji
e ajedno initi jedno idealno drutvo.
Istorija evolucije zapadnoevropskog obrazovanja,
koju je tako lepo ispriao Bojd (Boyd), postaje lako
razumljiva kroz date definicije. Primitivrna ljudska
40 Dord Pikering Izazov obrazovanju 41

drutva bila su zaokupljena svojom prehranom i bor- posebnim pogledima. No, broj tih strunjaka nipoto
bom protiv neprijatelja. Ratarstvo, graenje kua, lov, nije utvren. Brzina tehnolpke promene je takva da
rat i borba za seksualnog partnera bili su glavni ciljevi vei deo posla koji su ranije obavljali ljudske miice
odraslih, uzev d pojedinano i kolektivno. Sva poznata i mozak, danas, sa veom pouzdanou, brzinom i pre-
primitivna drutva, iva ili iezla, imaju svoja reli- ciznou, obavljaju kompjuteri i maine pod njihovom
gijska verovanja. U veini njih razvijena je i neka kontrolom. Stare vetine zastarevaju, i zamenjuju se
forroa umetnosti, vrlo esto na religijskoj osnovi. Obuku novima. Sistemi obrazovanja moraju, dakle, da budu
za takvo ponaanje deci daju roditelji, a mladima od- dovoljno slojeni da bi pruili obuku za najraznovrsnije
rasli istoga pola. Zvanine institucije nisu neophodne, zahteve dananjeg drutva, a u isti mah dovoljno ela-
pa se otud nisu ni razvile. Obrazovanje kroz usta- stini da bi se prilagoavali potrebama sutranjice. Pro-
nove javlja se sa razvitkom pisma i aritmetike. Uslo- izvod takvog sistema obrazovanja treba da ima takav
njavanje religije zahtevalo je autentian tekst. Dravna opseg tiazumevanja i znanja da moe menjati profe-
dokumenta i rauni morali su da se uvaju. Poruke su siju, i sticati znanje i vetine koje zahteva novo zanima-
pisane, odailjane, prevoene i razumevane. Obrazovne nje, u skladu sa strunim i zanatskim promenama koje
institucije bile su tako od samog poetka namenjene se vre u drutvu. Jer jedna od najupeoatljivijih oso-
uenim profesijama drutva svetenicdma, lekarima, benosti dananjeg drutva jeste brzina kojom se ono
pravnicima, inovnioima, pisarima i samim uiteljima. menja.
To su jo uvek glavne funkcije vieg obrazovanja, mada
Definisati funkciju ili svrhu obrazovanja jednosta-
su se uene profesije znatno namnoile; stare su se
odravale, a nove stvorile u toku naune i tehnoloke van je zadatak. No, prevesti tu svrhu u efikasan i gi-
revolucije. Od renesansa, i zahvaljujui najpre itali- bak dnstrument daleko je tee. Drutvo nije samo slo-
janskim, a docnije poglavito nemakim univerzitetima, eno, ono se i ne shvata kako treba. Zato nacije u neko
jedna nova funkcija pridodata je institucijama za vi- odreeno vreme ispoljavaju izuzetnu krepkost i ostav-
soko obrazovanje funkcija osvajanja novog znanja. Ijaju ogromno naslee potomstvu, kao to je to bio slu-
Nauno istraivanje je postalo veliki posao" u najbo- aj sa Atinom u doba Perikla, panijom i Portugalom
gatijim i raajslavoljubivijim zemljama. u petnaestom i na poetku esnaestog veka, ili italijan-
skim gradskim dravama tokom Renesanse? I zato ta
ovekovo poznavanje prirode i kontrola nad njom
ivotnost slabi, tako da njihovi potomci tonu u mrak
dostigli su razvitkom nauke i tehnologije dosad neviene
i jalovost? Zato je drutvu potrebna neka religija,
razmere. Drutvo je postalo vrlo istanano, vrlo ddfe-
i kako se vizija novog Jerusalima" povezuje sa ispo-
rencirano i visoko organizovano. Ono od svih zahteva
sve veu strunost, i ne .zahteva jednu posebnu vetinu, ljavanjem stvaralakog genija? Koje je drutvo ide-
ve skoro neogranien niz njenih varijanti; zahteva ta- alno? I moe se ono stvoriti usmeravanjem obrazo-
koe i odgovarajui broj onih koji su obueni u tim vanja ili mu je, kako je to Galton verovao, neophodno
42 Dord Pikering Izazov obrazovanju 43

kolektivno odabiranje i uzgajanje? Da li bi ono bilo ramo izabrati rat radi mira, rad u korist dokolice, i ono
sposobno za ivot ako bi se dkad ostvarilo? to je korisno zarad onoga to je l e p o . . . To su ciljevi
Uza sve te neizvesnosti, nije nikakvo udo to su koje moramo imati u vidu pri obrazovanju dece i ljudi
niajrazliitija gledita izraavali vodei misldoci, u za- svakoga doba kojdma je obrazovanje potrebno".
visnosti od epohe i pogleda na svet. Zadraemo se na Kalvin: Obrazovanje je nuno, da se obezbedi
nekima od njih. javna uprava, da se ouva celovitost crkve i odri -
venost meu ljudima".
Milton: Potpunim i ispravnim obrazovanjem sma-
NEKA ZNACAJNIJA GLEDITA O CILJEVIMA tram, dakle, ono koje oveka osposobljava da poteno,
OBRAZOVANJA veto i plemenito obavlja sve dunosti, javne i privatne,
mirovne i ratne-" Predsednik Konant (Conant), sa Har-
Platon. U Republici, svaka osoba, bez oblzira na pol vardskog univeriteta, izrazio je slina miljenja, da bi
ili drutvenii poloaj, treba da proe kroz obuku koja se suoio s ovakvim odgovorom glavnog upravnika
e je osposobiti da u dravi igra ulogu za koju e biti kola u Manesteru: Kada profesor Konant zahteva 'za-
najpodesnija. Platon je smatrao da svaka klasa u Dr- jedniko jezgro opteg obrazovanja, koje bi u jedan
avi ima svoje karakteristine vrline prost svet kulturni obrazac ujedinilo budueg stolara, fabrikog
strpljenje, vojnici hrabrost, a dravnici mudrost; svaka radnika, biskupa, pravnika, lekara, prodavca, profesora
od tih vrlina predstavlja specifian razvoj nekog od os- i mehaniara', on naprosto trai nemoguno. Zahtev za
novnih svojstava due. Kvalitet Drave zavisio bi, dakle, takvim jedinstvom kulture poiva ili na jednom u ce-
od vrste obnazovanja koju bi dobijale njegove sastavne lini preterano optimistikom verovanju u obrazovlji-
grupe. vost vedne, to iskustvo jamano ne opravdava, ili na
Aristotel: Obrazovanje je proces obuke tela, karak- spremnosti da se najvia merila ukusa i suenja srozaju
tera i intelekta, pre svega radi obezbeivanja dobrobiti shodno stalnim zahtevima prosenosti."
Drave, stvaraniem dobrdh graana. Drugi, i najvii cilj Lok: Ono to svaki plemeniti oovek eli za svoga
tobrazovanja jeste priprema za pravilno uivanje doko- sina, pored imanja koje mu ostavlja, svodi se na sledee
lice;. glavno je obezbediti da dua, kada praktine stvari etiri stvari: vrlinu, mudrost, odgoj i uenost." Lokov
ivota dobiju zasluenu panju, nae svoju konanu poredak je sasvim hotimian.
sreu u boanskoj mudrosti. Aristotel veli: itav i- Vajthed: Postojanje univerziteta opravdava se time
vot deli se na dva dela, rad i dokolicu, rat d mir, pa se to on odrava vezu izmeu znanja i elje za ivotom,
svi nai postupci dele na one koji su korisni d one koji ujedinjujui mlade i stare u uobraziljnom razmatranju
su lepi. Na izbor meu tim vrstama delanja nuno je uenosti."
preodreen naom sklonou ka viem, odnosno niem Robinsov izvetaj (The Robins Report) o viem ob-
delu due, i njihovdm odgovarajuim delatnostima. Mo- razovanju, objavljen 1963, znaajan je prdlog drutve-
44 Dord Pikering Izazov obrazovanju 45

nih nauba obrazovanju. U etiri dodatka izvetaju dat trebno je razmotriti te sukobe, uz nadu da se oni mogu
je velik broj injenica. Sam izvetaj je, dodue, mnoge razreiti. Dva od tih sukoba su toliko vana da emo ih
razoarao, ali su u njemu navedena etiri zanimljivo razmotriti posebno, u petom i estom poglavlju. Prvi se
formulisana cilja vieg obrazovanja: javlja zato to obrazovanje tei da podie drutveni po-
1. obuka u vetinama podesnim za uee u optoj loaj i unapreuje mogunosti zarade.' Otud su dostup-
podeli rada; nost i rasprostranjenost obrazovanja od sredinje vano-
2. unapreivanje optih umnih sposobnosti; sti za pojam drave blagostanja. Drugi sukob nastaje
zato to su obrazovne ustanove i oni koji u njima rade
3. unapreivanje znanja;
skloni da se intelektUalno izdvajaju u svoj posebni svet.
4. prenoenje jedne opte kulture i opteg standarda
graanstva.
To su neki od opte prihvaenih ciljeva obrazova- CIJEVI I SREDSTVA
nja. Ali, ako elimo da jasno mislimo, ne smemo misliti
s obzirom ni na kakvu listu, ve pomou ideja kojima Sledei Aristotela, Livingston je skrenuo panju na
se um lako slui. Definicija koju bih ja predloio jeste dvostruki cilj obrazovanja na sticanje sredstava i ci-
sledea: pripremanje i obuavanje mladih ljudi za pro- ljeva. U svojoj Nikomahovoj etici, Aristotel je naglasio
bleme, zadatke i dokolicu kakvi danas postoje i kakvi da nae akcije streme jednom cilju i jesu sredstvo za
se mogu predvideti za sutra. njegovo postizanje: mi kuvamo hranu da bismo jeli,
Visoko obrazovanje poglavito se bavi obuavanjem gradimo brodove da bismo njima plovili, izuavamo
intelektualne elite, za budue voe drutva. Ustanove medicinu imajui u vidu zdravlje. Ciljevi se razlikuju
visokog obrazovanja sve vie su zaokupljene stalnim po vanosti, i, prema Aristotelu, svi manji ciljevi stiu
potiskivanjem granica znanja; iz toga proizlazi da je da- se, ili treba da se stiu, ka jednom konanom cilju, ili
nas funkcija univerziteta pre svega sticanje, predavanje najviem dobru vladajuoj svrsi ivota. Helenska
i korienje znanja. ideja vrline ili savrenstva bila je trojstvo tela, uma
i karaktera. Savrenstvo tela ine zdravlje, krepkost i
snaga, vrsta i osetljiva ruka, bistro oko; savrenstvo
SUKOBI CILJEVA uma ine znanje, razumevanje i miljenje, te posedo-
vanje neke ideje o tome ta je svet, i ta je ovek ui-
Obrazovanje, kroz ustanove koje nadzire, jeste us- nio, ta jeste i ta moe biti; savrenstvo karaktera lei
luga koju drutvo prua svojim lanovima. Ciljevi te u velikim vrlinama.
slube, kao i ciljevi samog drutva, esto su u konfliktu. Razne civilizacije imale su razliita shvatanja o
Ukoliko odreeni instrument obrazovanja treba koristiti tome ta sainjava savrenstvo karaktera. Navedimo
inteligentno, i s odgovarajuom merom preciznosti, po- samo dva shvatanja jevrejsko i hriansko. Izuzetna
46 Dord Pikering Izazov obrazovanju 47

istrajnost jevrejske vere ogleda se danas u novoj izrael- glikanskoj religiji bila je preduslov za ulaenje u Ok-
skoj dravi, i njenim iteljima, sabraniim sa svih strana sford ili Kembrid od vremena reformaoije do devetna-
sveta. Oni su, tokom ivljenja sa raznim narodima, pri- estog veka; velike javne kole bile su prevashodno an-
mili njihove osobine, ali su iz starine zadrali religiju. glikanske. Vrline koje je Tomas Arnold (Thomas Arnold)
U Starom zavetu, cilj obrazovanja definie se kao na- traio u koli bile su vrline dentlmena-hrianina, to
stojanje da se ljudima da mudrost, tako to e od de- je lako prerastalo u obrazovni romantizam. To je ostav-
tinjstva biti ueni da poznaju i potuju Mojsijeve za- ljalo utisiak na novopeene trgovce i industnijalce, koji
kone, d da svoje potovanje zakona zasnivaju na poz- su eleli da im sinovi dobiju aristokratsko obrazovanje
navanju nacionalne istorije. Obnazovanje se pominje i u i da se tako uzdignu u drutvenom pogledu. Bogatstvo
Priama Solomonovim. I tu se istiu mudrost i Zakon. i razvoj eleznikih mrea omoguili su magnatima de-
Podrazumeva se da je obrazovanje prvenstveno posao vetnaestog veka da sinove alju u one kole koje su
roditelja: Sine moj, sluaj nauk oca svojega i ne za- sledile1 Arnoldove metode u oblikovanju novog tipa
boravi pouke matere svoje." Istina, neki od preporue- kosmopolitske aristokratije, ije su odlike poslovna lo-
nih metoda obrazovanja nisu u skladu sa moderndm jalnost, lini integritet i sluenje domovini. Stariji uni-
shvatanjima Ko tedi batinu ne voli sina svojega; verziteti su razvijali sline kvalitete. Tako su nastali
onaj ko ga voli kanjava ga revnosno" ali Jevreji narataji graditelja imperije, koja se zatim transformi-
za svoj nacionalni opstanak imaju da zahvale integri- sala u Komonvelt (Britansku zajednicu nargda).
tetu ponodice, obavezi majke i oca da vaspitavaju Za marksiste, vrlina se relativno lako definie na
mlade, i strahu od strane kazne koja se moe oekivati osnovu filozofije Marksa, Engelsa i Lenjina, i pojmo-
ako se prekri Zakon. vima dijalektikog materijalizma. U mnogim, meni lino
U hrianskoj eri, zvanino je obrazovanje zapoelo pznatim sluajevima, postati komunist znailo je pre-
u crkvenim kolama; univerziteti su bili pod velikim trpeti proces religijskog preobraenja.
nadzorom crkve. Oilj obrazovanja bio je da se stvori U starim hrianskim zemljama, prdlike su danas
predan ovek, reen da, u bilo kojoj oblasti, nastavi sasvim drukije. Napredak znanja probio je zapreke
Boje delo, kakd je ono postavljeno u Starom i Novom naturane zvaninom religijom. U Engleskoj, Francuskoj,
zavetu, i kako su ga tumaile Sveta katolika crkva ili Skandinavijii, Holandiji, Nemakoj, SAD 1 donekle Ita-
njene suparnice na istoku. Prelom je nastupio s refor- liji, stroge odredbe Starog i Novog zaveta ne primenjuju
macijom. Tada je, na primer, Tomas Linekr (Thomas se vie tako kruto. A uprkos naporima obozavalaca kla-
Linacre) nagovorio 1518. engleskog kralja Henrija VIII sine epohe, kao to je bio Livingston, dosad se nije
da pravo opunomoavanja lekara prenese sa Pape na pokazalo mogunim nametnuti opte potovanje onog
novoosnovane kolede. Ipak, u Engleskoj crkva i dalje niza vrlina koje su se smatrale poeljnima za vladajuu
dominira obrazovanjem. Kenterberiski arhibiskup pre-
klasu antike robovlasnike Grke.
uzima od Pape pravo davanja diploma. Pripadnost an-
48 Dord Pikering Izazov obrazovanju 49

Oito, je, dakle, da je jedan od prvenstvenih ci- Svakom ko je proet svetu o uzronosti svega
ljeva obrazovanja, ako ne i najvaniji, da razvije i uvr- to se deava, ideja o nekom biu koje se mea
uje vrline, moral i stav prema ivotu, koji jednom u sled zbivanja na svetu potpuno je neprihvat-
drutvu daju njegov etos i svest o zajednikoj svrsi. ljiva. Tvrdim da je upravo to kosmiko religijsko
Jedino se tako moe stvoriti ddealno drutvo. Takoe je iskustvo najjaa i naiplemenitija pokretaka sna-
jasno da se ti kvaliteti mogu ponajbolje obezbediti, a ga u osnovi naunog istraivanja."
moda i jedino, pomou neega to se svodi, u krajnjoj
lindjd, na religiju. Mnoga naela uobiajena u praksi
Ta kosmika religijska svest, kako je Ajntajn uka-
dananjeg zapadnog drutva nesumnjivo su duboko
asociialna i neusaglaljiva sa visoko moralnom sadri- zao, moe se probuditi samo u onih koji imaju nekakav
nom velikih svetskih religija. Devize kao to su: ovek oseaj za kosmos, za blizanake svetove umetnosti i na-
ne ivi samo od hleba", i Sta vredi eitav svet ako se uke. Jedna od najveih mana savremenog obrazovanja
izgubi dua", odraavaju tu udnu i neprestanu potrebu jeste to da vladavina pedanterije ini sve to moe da
oveanstva za bogovima, Bogom, ili neim slinim. mladima uskrati po jednu polovinu tih velikih tvore-
Za obrazovanje nije nimalo lako da stvori takvu vina i oblasti delanja ljudskog duha.
religijsku svest, niti da takvu svest usmeri taj za- Na poetku svog ogleda Ciljevi obrazovanja, A. N.
datak prdpada voima drutva koji nipoto nisu ni is- Vajthed primeuje:
kljuivo ni preteno zaokupljeni obrazovanjem. Ideal
primenljiv u savremenoj Britaniji, a i drugde, valja Kultura je misaona delatnost, prijemivost za
traitd u viim delatnostima uma. Albert Ajntajn lepotu i ljudsko oseanje. Napabirene informacije
(Einstein) je razlikovao tri stupnja u razvoju religije. nemaju sa njom nieg zajednikog. ovek koji je
Prvi je religija straha, to je sluaj sa religijom plemen- samo dobro informisan jeste najbeskorisniji gnja-
skog boga. Drugi stupanj je religija nadahnuta socijal- vator na kugli zemaljskoj. Zato upravo treba da
nom ili moralnom idejom boga kao to je sluaj sa teimo stvaranju ljudi koji e imati i kulture i
jevrejskom religijom u njenom poznijem razvitku, sa strunog znanja u nekoj posebnoj oblasti. Njihovo
hrianstvom i islamom. Sve te religije tee da budu struno znanje dae im polaznu osnovu, a kultura
antropomorfne i ifrovane: Bog se sagleda kao nadovek. e ih odvesti u dubine filozofije i na visine umet-
Trei i najistananiji stupanj jeste kosmika religijska nosti. Moramo imati na umu da je zaista dragoceni
svest. Ajntajn je o njoj pisao ovako: intelektualnd razvoj u stvari samorazvoj, koji se
Najvanija uloga umetnosti i nauke jeste da mahom odvija izmeu esnaeste i tridesete go-
budi i u ivotu odrava to oseanje, kod onih koji dine. Sto se obuke tie, najvanija je oha koja
su za nj prijemivi. se dobija od majke, do dvanaeste godine."

i Izazov obrazovanju
50 Dord Pikering Izazov obrazovanju 51

Vajthed definie jo jedan cilj obrazovanja Sadanjost se moe opisati kao civilizacija
sredstava bez oiljeva: sredstvima bogata vie od
Konano, mora da se pojavi najstroe od ma koje druge epohe, skoro i preko ljudskih po-
svih duhovnih svojstava mislim na oseaj stila. treba, ona rasipa i zloupotrebljava ta sredstva, jer
To je estetski osecaj, zasnovan na sklonosti da se nema nikakav sveopti ideal; ona je bujno telo,
neposredno, jednostavno i bez okolienja stremi s mravom duom."
predvienom cilju. Stil u umetnosti, stil u knjiev-
nosti, stil u nauci, u logici, u praktinom radu
svi oni imaju u osnovi iste estetske kvalitete: do- KORISNO ILI NEKORISNO ZNANJE
stizanje cilja i uzdranosti. Ljubav prema pred-
metu kao takvom, i njega radi, kad nije sanjivo udnu i neverovatnu raspravu o tome da li je za
zadovoljstvo etnje po mentalnoj zadnjoj palubi, intelektaalnu drutvenu elitu poeljno da usvaja ko-
jeste ljubav prema stilu kakav se ispoljava u tom risno ili nekorisno znanje razmotriemo kasnije.
konkretnom prouoavanju. Sama rasprava je ostatak srednjovekovne skola-
To nas vraa tamo odakle smo i poli ko- stike. Lajel (Lyell) je pisao:
risnosti obrazovanja. Stil, u njegovom najfinijem
smislu, jeste poslednje dostignue obrazovanog uma; Sistem skolastikih diskusija, razvijan na
takoe i najkorisnije. On proima celo bie. Cinov- srednjovekovnim univerzitetima, na alost je navi-
nik s oseajem za stil ne trpi suvinosti; inenjer kavao ljude da beskrajno i neodreeno rasprav-
s oseajem za stil ekonomie s materijalom; za- ljaju; i oni su esto vie voleli apsurdne i nastrane
natlija s oseajem za stil sklon je dobrom radu. propozicije, jer je za njihovo razvijanje bila potre-
Stil je konana moralnost uma." bna vea vetina; naime, sutina i cilj tih intelek-
tualnih dvoboja bila je pobeda, a ne istina. Nita
Savremeno obrazovanje je mnogo sigurnije na od- nije moglo biti toliko izmiljeno i fantastino, da
reenim poslovima poduavanju stranog jezika radi ne nae neke sledbenike, samo ako se uklapalo u
optenja sa svetom, uenju pravilnog pisanog i govor- poznate pojmove."
nog maternjeg jezika radi jasnog, tanog i brzog pre-
noenja podataka i ideja, pouavanju rukovanju bro- Trka za beskorisnim znanjem saobraavala se s ide-
jevima i svojstvima ive i neive prirode. Odista, oni jom XVIII i XIX veka o dentlmenu kao oveku koji
koji dou do krajnjih granica u tom uenju, obino is- nita korisno ne radi ve predstavlja samo neki dru-
polje ono kosmiko religijsko oseanje koje je opisao tveni ukras. Neki od tih ljudi vrili su znaajnu slu-
Ajntajn, i razvijaju stil" u Vajthedovom smislu rei. bu u armiji, vladi, administraciji, knjievnosti, pa ak
To, meutim, nije dostupno onima manje obdarenim. i nauci. No, sline usluge dali su, naravno, i drugi la-
U vezd s tim, Livingston je pisao: novi drutva, i krajnje je neizvesno da je zvanino ob-


52 Dord Pikering Izazov obrazovanju 53

razovanje kroz koje su proli presudno uticalo na to- osloboenje od mukotrpnog rada. To je nesumnjivo
Postojanje takvih drutvenih parazita bilo je glavni iz- duboka udnja ooveanstva od same zore istorije. Novo
vor dela Marksa i Engelsa. U vezi s tim, Perkins je je da su spoljni znaci raja ve gotovo meu nama. Cilj
pisao: tehnokrata da se ljudske miice i mozak zamene ma-
S obzirom na treu barakteristiku znanja inama : na putu je da se ostvari. Prvi elektronski
njegovu primenu ili korisnost po oveka mnogo raunar izbaen je na trite pre dvadesetak godina. Te
je kojetarija napisano o razlici izmeu potvriva- se maine sada sve bre konstruiu, grade, upotreblja-
nja i korienja znanja. Svakako, potvrivanje i vaju i razvijaju.
korienje jesu razline ideje, d podrazumevaju Nijedan biolog ne bi branio tezu da je ikada posto-
razline vrednosti. Ali ba kao to potvrda, bez jalo neto slino ivotu Adama i Eve u Edemskom vrtu.
obzira na njenu primenu, vodi pravo u jalove ras- Niti bih ja, na primer, bio spreman da branim gledite
prave srednjovekovne skolastike, isto tako potvrda po kojefn je ljudska rasa ispatala zbog^kazne izreene
zasnovana na pukoj korisnosti onemoguuje Adamu: U znoju lica svojega jee hleb svoj, dok se
uoptavanja i tako dovodi do unitenja samoga u zemlju ne vrati." Kao englesku bolest" stranci opi-
'znanja. Te dve ideje o potvrivanju i korisnosti suju odvratnost prema radu. U prolosti, moral radnog
razliite su, ali meusobno zavisne, i njihovo me- oveka podravan je idejom o dostojanstvu rada. Danas
udejstvo nalazi se u samom sreditu prosveeno- to vie nije u modi; ak je i Dejli verker" (Daily Wor-
sti i progresa ooveanstva. ker), sada Morning Star", odustao od te prigovorljive
To prisno jedinstvo teorije i prakse koristi imenice.
obema. Tntelekt ne radi dobro u vakuumu', kae Jasno je da dokolica, doskoro privilegija malobroj-
Vajthed." nih, postaje opta svojina- Ravnotea meu Aristotelo-
vim suprotnostima poremeena je. Obrazovati nekoga za
rad nije dovoljno. Obrazovanje za dokolicu bivae sve
RAD ILI DOKOLICA vanije. Uivanje u velikim stvaralakim delima o-
veka u umetnosti i nauci predstavlja alternativu za
ivot osloboen dirindenja i rada bio je osoben dosadni krug televizijskih programa, fudbalskih utak-
za raj iz kojeg je Adam prognan zato to je kuao plod mica, ukrtenih rei i tombole.
sa drveta saznanja. Takav je i Budui Zivot, u kojem
e verni i vrli, kako se mogu nadati, iveti ad infi-
STVARANJE ILI POTROSNJA BOGATSTVA?
nitum. Zlatno Doba u prolosti i raj u budunosti poz-
nati su mnogim svetskim mitologijama i religijama, a inilo bi se da po elementarnom zdravom razumu
moda i veini njih. Tenja za linim bogatstvom i teh- bogatstvo valja najpre stvoriti, pa ga tek onda deliti ili
nolokim izumima ima za cilj potpuno ili delimino troiti. Niti je uopte verovatno da ljudi mogu unedo-
54 Dordz Pikering Izazov obrezovanju 55

gled troitd vie no to stvaraju, mada toga moe biti, setine onih koji postdu malo ili nita, dok drutvo i njih
i ima ga, tokom sasvim zamanih razdoblja. izdrava. To je prihvatljivo za bogato, ali ne i za siro-
Nesklad izmeu stvaranja i potronje bogatstva oz- mano drutvo. No, postoji verovatno i drugi razlog-
biljno ugroava Britaniju. Ona je postala bogata i mo- Drutvo koje ivi od plodova tekog rada drugih ljudi
na stvarajui vie dobara no to ih je troila, u vreme ne bi se moglo smatrati krepkim, d tako nije u stanju
kad su trgovina i proizvodnja bile delatnosti nedostojne da stekne samopotovanje. To moe biti jedan od raz-
dentlmena, kada su uspeni industrijalci znatno odu- loga opadanja nacionalnog morala, koje stranci prime-
darali od pojma idealnog oveka, i kada su uslovi zapo- uju u Britaniji. To je i jedna od dilema nove Afrike.
ljavanja radne snage, njene nadnice i uslovi ivota bili Tamonje mlade drave opremile su se sloenim mai-
za aljenje. Sumorni, muni gradovi nasleeni iz tog nama iz bivih imperijalistikih sila, ijem izumevanju
vremena nisu niroalo privlaan spomenik idolu stva- i proizvodnji nisu niim doprinele.
ranja bogatstva.
Ideal dentlmena iz XVIII veka i bunt XX veka PROSLOST ILI BUDUCNOST
protiv industrijskih uslova devetnaestog veka potakli
u mnoge od naih najsposobnijih umova da pitanja U zapadnom svetu, ideje i obrazovni sistem koji ih
stvaranja bogatstva zanemare u korist problema nje- odrava ostali su relativno nepromenjeni od vremena
gove raspodele i potronje. Istina, mnogo se govori o renesansa tog upadljivog ubrzanja intelektualnog i-
stimulisanju proizvodnje i modernizaciji industrije, ali vota, koje je nagovestilo svitanje modernog doba. Od
rezultati svih poratnih vlada pokazuju koliko su malo samog poetka, taj pokret se razvijao u dva protivna
u tome postigle. Obrazovanje tei da odraava nastro- smera ka obnovi prolosti i ka raanju budunosti.
jenja vlade i javnosti, te ono, kao to se moe pretpo- Oilj onih koji su nastojali na reprodukciji ivota anti-
staviti, nije podeeno za stvaranje bogatstva u kontekstu kog sveta bilo je rekonstruisanje njihovog vlastitog
Britanije dvadesetog veka. Na nesreu, vreme ne stoji. sveta, e da bi se ponovo zadobilo ono to je bilo najlepe
Zanemarivanje naela da se bogatstvo najpre mora stvo- u dostignuima prolosti. Drugi su izuzetno snano ose-
riti', da bi se moglo troiti, ostavilo je britanskom na- ali stvaralacki poriv, koja se mogao zadovoljiti jedino
rodu dug od vie stotina miliona funti sterlinga u 1970. identifikovanjem u novim umetnikim i institucionalnim
godini. formama, ak i ako su one bile izvedene iz antikih
Jo dva vida bogatstva zahtevaju panju. Prvo, ve- uzora. Uroeni antagonizam izmeu te dve struje bivao
lika umetnika i nauna ostvarenja Soveanstva bila su je sve dublji, kako je renesans postepeno gubio snagu
proizvodi bogatih drutava. Deldmice je to zato to su i pretvarao se u ustanovljeni poredak stvari. Dananje
umetnici neka vrsta drutvenih parazita, po tome Sto dve kulture moemo da vidimo kao zavetanja te rane
ne stvaraju nikakvu vrednost u uobiajenom smislu dihotomije, pri emu umetnost tei da se osvre na pro-
rei; a na jednoga koji stvori veliku umetnost idu de- lost a nauka da gleda ka budunosti.
Dord Pikering Izazov obrazovanju 57
56

Stare i autoritarne institucije, poput crkve i sred- bara. A svaki detalj u ivotu deteta, kao god i
njovekovnih univerziteta, uglavnom su eznule za pro- svaki detalj u ivotu odraslih, bio je, posredno ili
lou, i pokuavale da zaustave ili naroito usmere bu- neposredno, pod nadzorom drave. Novoroene su
jicu novog znanja i novih ideja, otkrivenih novim me- pregledali mesni starci, i ukoliko bi nali da je
todom, koji su razvile prirodne nauke. Tako se desilo slabano, dete je izlagano da umre ili davano ro-
da je Galilej uklonjen autoritetom Crkve, a da se, sa bovima, helotima. Deake koji bi proli pregled
sjajnim izuzetkom Isaka Njutna, nauka u Engleskoj sve majke su vaspitavale do sedme godine, a onda su
do devetnaestog veka razvijala skoro potpuno izvan oni prelazili pod nadzor zajednice. Od sedme do
osamnaeste, prolazili su kroz stupnjevitu obuku
univerziteta.
koja se sve vie zaotravala. U osamnaestoj godini
Sukob izmeu starog i novog, izmeu prolosti i bu-
postajali su ephebi (kadeti), i time se zavravao
dunosti, jo nije reen. Kao u Solomonovoj presudi,
slainski deo iobuka. Mladii su slati u unutra-
umovi mladih su podvojeni. Za mene je to najtraginija njost zemlje, u tajne misije uhoenja helota (ro-
i najnepotrebnija povreda koju pedanterija nanosi mla- bova), i po vojnim garnizonima sticali su prva
dima u obrazovanju. vojnika iskustva. Taj muni probni period zavr-
Vinston eril je primetio da je za inteligentno gle- avao se u dvadesetoj godini, kada su mladii sti-
danje u budunost nuno da se s razumevanjem osvr- cali pravo da budu birani u druine odraslih; no,
emo na prolost. Sukob i podvajanje starog i novog, tek deset godina kasnije mogli su uivati puna
prolosti i budunosti, niim ne doprinose uzbudljivosti graanska prava. ak ni tada njibova obuka nije
ivota, ndti intelektualnoj krepkosti drutva, niti cilje- se zavravala. Bili su obavezni da stalno uveba-
vima i sredstvima obrazovanja. ini se da su oni sasvim vaju ratne vetine d uvek budu spremni za aktivnu
nepotrebni, mada, naalost, imaju duboke korene u pro- slubu, sve dok ne zanemoaju od starosti."
losti.
Opta posledica takve spartanske obuke bila je lom-
POJEDINAC ILI DRAVA? ljenje individualnosti, mada se vodilo rauna da mla-
dii budu dosetljivi i spretni u praktinim svakodnevnim
Sukob izmeu potreba drave i pojedinca see u posiovima.
istoriju do najstarijih vremena. Sparta je svoje deake Atina se razvijala drukije. Tokom petog stolea
vaspitavala da budu vojnici- stare ere, Atina je postala najvea pomorska sila sveta,
U drugim helenskim dravama, roditelji su a sukob izmeu nove klase bogatih trgovaca i stare
smeli da svoju decu uglavnom vaspitavaju kako aristokratije doveo je do ustanovljenja demokratije u
su eleli. U Sparti, meutim, bez zakonom odre- kojoj je svaki po roenju slobodan graanin, bogat ili
ene obuke niko nije mogao da bude lan druina siromaan, imao jednaka prava. Ambiciozni mladd ljudi
graana niti da uestvuje u deobi dravnih do- stremili su javnom ivotu, gde su mo imali besednicd.
58 Dord Pikerlng Izazov obrazovanju 59

Naroitu obuku za taj poziv davali su sofisti, po ko- U devetnaestom veku, isti sukob vidimo u Nema-
jima je ovek pojeddnac bio mera svih stvari; na toj koj. Fihte (Fichte), piui u vreme kad su Francuzi
osnovi oni su ustanovili prava pojedinanog graanina drali Prusku, istioao je obrazovanje kao oblast u kojoj
da se opire zahtevima zakona i obiaja. No, iako je vas- su Francuzi ostavili Prusima samostalnost. Cilj obrazo-
pitanje u Atini isticalo usavravanje linosti, uspeh se vanja bio bi da dovede do tako potpune fiksacije ka-
cenio po usvojenim vrlinama i doprinosu javnom i- raktera, da svak sasvim rutinski inii samo ono to je
votu drave. Kako je Platon isticao, drava je dua o- ispravno, <a da bi se to postiglo, pobude ponaanja mo-
veka, u velikom, i dete moe da dosegne potpunost pra- raju se nalaziti u Ijubavi prema ispravnome, a ne u
vog ljudskog ivota jedino ako ulazi u duh drave, ue- prinudi ili linom interesu. Novo obrazovanje mora od
stvovanjem u drutvenom ivotu, i prouavanjem knji- samog poetka da bude obuka u graanskim vrldnama.
evnosti, nauke i filozofije, koji su najvii izrazi tog To se najbolje moe postii ako se deca potpuno odvoje
duba. od iskvarenog drutva, koje e jednoga dana biti duna
da reformiu, i poddu se kao naroiti graani jedne
Taj sukob se ponavlja u Francuskoj i Nemakoj posebne, njihove vlastite zajednice. Fihteove ideje nisu
osamnaestog ii devetnaestog veka. La alote (La Chalo- ndkada sprovedene u praksi, mada imaju prizvuk neo-
tais), glavni pravobranilac Bretanjskog parlamenta, na- bino poznat onima koji su preiveli vreme nacistike
pisao je svoj ogled o Nacionalnom obrazovanju 1763. tiranije. Iste opte ideje, ali mnogo praktinije, zastu-
godine- On je ukazao na vanu opasnost od suvika pali su filozof Hegel i vaspita Frebel, koji su takoe
neproizvoaa u drutvu, i izradio je skicu nacionalnog podvlaili vanost graanstva. Individualistiko vaspi-
obrazovanja, mada ogranienog na vie klase. Predlo- tanje, sa njegovih pet moralnih ideja unutranjom
eno je da kralj odredi komisiju od pet do est ljudi, slobodom, usavravanjem, dobrom voljom, ispravnou
dravndka i Ijudi od pera", koji bi prouili itavo pi- i nepristrasnou nalo je, opet, svog zastupnika u
tanje obrazovanja; kada se utvrdi ta ima da bude cilj Herbartu.
uenja, njima bi lako bilo da ogranizuju pisanje osnov-
nih knjiga. Suprotno gledite izrazio je savremenik Danas se u Britaniji, u potrazi za drutvenom prav-
La alotea, Zan ak Ruso, u svom delu Emil. Vaspita- dom, potrebe linosti sve vie istiu, dok se obrazovne
vanje Emila imalo je za cilj ne da mu prui samo znanje potrebe drutva sve vie previaju. U krajnjoj liniji, te
ve elju i sposobnost da ga sam stie metodom sa- dve grupe potreba treba da su identine, poto snaga
mostalnog linog otkrivanja. On, dakle, nije imao da slobodnog drutva zavisi od snage njegovih pojedina-
ui nauku, ve da je sam pronalazi. Ideje La Salotea nih lanova, to su znali jo velikd stari vaspitai Ati-
o nacionalnom obrazovanju naile su na dobar prijem njana. Da li je zaista moguno da u savremenom svetu,
najpre u Nemakoj, naroito u Pruskoj, a kasnije i u ukljuujud i dravu blagostanja, postoji tendencija da
pojedinac vie ceni ivotni standard i drutveni ugled
Francuskoj, i bile su utelovljene u sisteme nacionalnog
negoli savrenstvo, moralnost ili kreativnost kvalitete
obrazovanja usvojene u tim zemljama.
najkorisnije drutvu?
60 Dord Pikering Izazov obrazovanju 61

SUKOB NA UNIVERZITETIMA ceno zia evropsko drutvo: jedan dokono gradski


Piui o britanskdm undverzitetima, Ebi (Ashby) stav prema nauci, izuzee od obaveze da se zna-
je sauvstvemo i otroumno razmotrio neke od ovde po- nje upotrebljava u praktine svrhe, oseanje per-
menutih sukoba. Evo dva navoda iz njegovog rada spektive koje prati iroke vidike i pogled u da-
Tehnologija i akademiari. ljinu, prdlika da se izrazi celovita odanost
kraljevstvu uma. Za tim istim senatskim stolom
Ako seciramo britanske univerzitete, da bi- sede i ljudi za koje je univerzitet institucija sa
smo otkrili njiihovu svrhu, dobiemo viestruki neodlonim i bitnim obavezama prema modernom
odgovor. Njihove funkcije su se tokom stolea uve- drutvu; mesto kojem drutvo poverava svoje po-
avale. Iz Bolonje i Salerna potie funkcija uni- najvie inteligentne mlade ljude i od koga oekuje
verziteta da obuava studente za odreene pro- da dobije izuzetno dobro obuene graane; mesto
fesije, kao to su crkvena sluba, medicina i pravo- drutvo smatra regulatorom ritma naunog
Iz Oksforda i Kembrida potie funkcija univer-
istraivanja i tehnolokog progresa. I tako su se
zdteta kao uzgajalita dentlmena, dravnika i i-
univerziteti nali u potrazi za kompromisom. S
novnika. Iz Getingena i Berlina preuzeta je funk-
cija univerziteta kao centra uenosti i istraivanja. jedne strane, oni ne mogu odbiti obaveze koje im
Iz Sarlotenburga, Ciriha i Masausetsa prihvaena postavljia moderno drutvo, niti se mogu liiti
je funkcija univerziteta kao strunog uoilita teh- znatnih finansijskih dobiti koje idu s tim obave-
nolokih i drugih specijalista. Neke od tih funkcija zama. S druge strane, oni se grevito dre tradi-
stvorila je nauna revolucija, dok je na druge oionalne organizacije i nastavnog programa, u nadi
ona duboko uticala. Univerziteti su na sve njih da se vrednosti koje su univerziteti odravali jo
reagovali, d nijednu nisu odbacili; >ali to prilago- od srednjega veka mogu ouvati izmeu automat-
avanje nipoto nije dovreno. Forma nije svugde skih fabrika, drutvenog planiranja i satelitima
podeena prema funkciji. U stvari, glavni prob- ispunjene stratosfere treeg hiljadugodita."
lem s kojim se univerziteti danas suoavaju jeste
pitanje kako da se te etiri razne funkcije izmire
u jednoj istoj ustanovi. Nai univerziteti taj prob- NASTAVA I ISTRAIVANJE
lem nisu reili. Svaki je za sebe usvojio privre-
meno kompromisno reenje, nametnuto probita- Institucije su sklone da raaju sukobe, a ustanove
nou. Kakvo treba da bude krajnje reenje na- vdeg obrazovanja su u tom pogledu naroito plodne.
prosto se ne z n a . . . On mnogih sukoba, najglasndji je onaj izmeu nastave
Oko svakog senatskog stola sede ljudi za koje i istraivanja- Uzbudljiva nova otkria donose Nobelove
re 'univerzitet' znai neto jedinstveno i drago- nagrade i akademsko napreovanje pojedincu, nove
02 Dord Pikering Izazov obrazovanju 63

izume i proizvode industrrji, te tako i bogatstvo na- tucija vieg obrazovanja, istraivanje treba zastupati
ciji; ona predstavljaju temelj moderne industrije oruja ne zato to su njegovi rezultati korisni, onako kako su
(na primer, atomska bomba), a time i vojne moi. In- korisni drutvu, ve zato to ono odrava osoblje fa-
stitucije vole da okupljaju naunike-stvaraoce, jer oni kulteta u intelektualnom ivotu. Istraivanje je najde-
donose slavu, a njihov entuzijazam, radoznalost i o- lotvornija mera protiv intelektualnog odumiranja.
trina uma podstiu druge naunike, ve formirane dli
one u nastajanju; institucije sa vrsnim nastavnicima
takoe privlae i najbolje studente. Nasuprot tome, na-
stava per se ne nailazi na takve poasti i priznanja.
Nastavnik koji sav ivot posveti svojim uenicima, sklon
je oseanju da bez slave iezava sa ivotne pozornice;
mada njegovi uenici, bar ponegde, cene njegovu vred-
nost.
Tako u nekim instdtucijama i fakultetima postoji
oseanje da se istraivanje precenjuje na tetu nastave,
to dovodi do uznemirenosti meu studentima, koji se
oseaju zanemarenim; sami nastavnici su, opet, bolno
svesni svoje podvojene lojalnosti. Isto je tako nezgodno
i u suprotnim sluajevima. Na primer, na nekim britan-
skim univerzitetima pre drugog svetskog rata, i na no-
vozelandskim univerzitetima od toga vremena, upravo
je istraivanje zanemarivano. Zastupalo se i jo se za-
stupa gledite da su profesor univerziteta i predava
postavljeni da predaju; ukoliko eli da unapreuje zna-
nje, on to moe da ini samo u ono malo slobodnog vre-
mena i bez ikakve pomoi, finansijske ili u osoblju. Tako
je unazaena nauka.
Reenje je, kao u svim takvim sukobima, da se uvidi
meusobna povezanost istraivanja i nastave. Nauno
istraivanje je disciplinovana radoznalost; ono je najsi-
gurnija zatita protiv pedanterije. Sa stanovita insti-
IV

SREDSTVA ZA OBRAZOVANJE

ULOGA INSTITUCIJA

Postoji sklonost ka miljenju da je obrazovanje si-


nonim sa njegovim zvaninim ustanovama kolama,
koledima i univerzitetima. Ono, meutim, poinje sa-
mim roenjem, u roditeljskoj kui, i nastavlja se, preko
delovanja prijatelja i poznanika, drutvenim iskustvima
uopte, profesionalnim radom, i narodto interesova-
njima i pregnuima samog pojedinca. U tom nezvani-
nom nizu, zaetni i daleko najvaniji inilac jeste ro-
diteljski dom. U primitivnim zajednicima, ta nezvanina
sredstva obrazovanja su jedini, ili glavni uticaji koji
oblikuju i fiksiraju ponaanje odrasle osobe. Civilizo-
vanija drutva, meutim, stvorila su ustanove za ma-
sovnu proizvodnju ponaanja, istananije i sloenije
vrste. Ima tri vrste takvih ustanova: prvu ine kole,
koledi i univerziteti mesta gde se stie svetovno
obrazovanje; drugu religijske ustanove, i treu tako-

S Izazov obrazovanju
66 Dord Pikering Izazov obrazovanju 67

zvana masovna optila tampa, pozorite, film, radio tih ustanova jeste da priprema ljude, naroito mlade,
i televizija. za dananje i sutranje probleme i zadatke.
Te ustanove nalaze se pod stvarnom ili poteneijal- kole treba da svim graandma prue minimalni
nom kontrolom drutva; ja bih malo panje posvetio standard znanja, razumevanja i vetine; ak i za men-
ovde dvema vrstama religioznim institucijama i ma- talno defektne postoje naroite kole. kole takoe treba
sovnim optilima. Reldgijske ustanove jo uvek su od da prue uvod u sredstva i ciljeve; itanje, pisanje, ma-
velikog uticaja d vanosti u nekim zemljama naroito tematika, prirodne nauke i strani jezici jesu osnovne
islamskim. Iako esto zapoinju kao revolucionarni po- discipline potrebne za obavljanje poslova u zrelom dobu;
kreti, one vremenom postaju konzervativne i predstav- muzika, likovna umetnost, knjievnost i razni vidovi
ljaju neke od monih svetskih sila koja se opiru pro- graanske delatnosti predstavljaju osnovu za potonje
meni. Takozvana masovna optila brzo se razvijaju do korienje i uivanje dokolice. Opti standard kolskog
razmera u kojima monopoliu sve slobodno vreme, pa obrazovanja i doba u kojima deaci i devojice tee da
tako utiu na ponaanje ljudi, pogotovu mladih. Ta ga naputaju, dobri su pokazatelji vanosti koju dato
masovna optila bezobzirno eksploatiu, kao instrumente drutvo pridaje obrazovanju. Na Tabeli I prikazan je
propagande, diktatori i trgovina. Nedovoljno se panje procenat mladih u starosnim grupama 1519 i 2024
posveuje mogunostima njihove upotrebe u svrhe ob- godine, koji su obuhvaeni punim obrazovanjem.
razovanja, mada se televizija u mnogim zemljama upo- Posle kole, dolaze institucije za vie obrazovanje
trebljava u kolskoj nastavi. koledi i univerziteti predvieni za pametnije ili
Skole, koledi i univerziteti jesu agencije za obra- ambicioznije. Oni se meu sobom daleko vie razlikuju.
zovanje koje drutvo ustanovljuje radi unapreenja U celini uzev, koledi su uglavnom strukovni, stvoreni
procesa uenja, i njihovog usmeravanja izvan doma radi unapreivanja odreenih vetina. Tako postoje ui-
i radnog mesta. Oni idu meu najstarije, najskuplje su teljski koledi, tehniki koledi, itd. Na vrhu piramide
i verovatno jo uvek najvanije obrazovne ustanove obrazovanja nalaze se univerziteti. U modernom svetu,
oni tee da postanu glavni uvari kulture. Oni su skla-
koje drutvo prua i kadro je da nadzire. Te institucije
dita ve steenih znanja, i sve se vie bave stvaranjem
su bile osnovane da bi davale svetovno obrazovanje novoga znanja. Meutim, njihova je najvanija funk-
od kojeg je zavisilo voenje poslova na odreenom stup- cija da preuzimaju najsposobnije meu mladima, obra-
nju evolucije drutva; one su bile komplementarne sa uju ih, te vraaju drutvu, kao intelektualne voe
religijskim institucijama, koje su se vie bavile vero- nastupajue generacije. Univerziteti takoe treba da
vanjima i naravima Ijudi. Kako je drutvo napredovalo, ljudstvom opskrbe i glavna mesta dravne mainerije,
obrazovanje u svetovnim institucijama bivalo je sve te se pobrinu za stare i nove strune profesije.
sloenije i raznovrsnije, sve due je trajalo i zahtevalo Kako se uveava sloenost civilizacija i poveava
sve sloeniju organiizacrju. Kako je ve reeno, funkcija broj vetina koje one koriste, tako rastu i zahtevi sta-

s*
68 Dor Pikering Izazov obrazovanju 69

TABELA I: Procenat upisanih prema godinama starosti novnitva u celini. Zvanino obrazovanje, koje se u po-
etku prua samo malom broju izabranih, konano po-
1519 godina 2024 godine staje svima dostupno. Uveava se minimalni broj go-
Stanje Cilj u Stanje Cilj u dina provedenih u koli, a sve vie ljudi dobija vie
1970. 1970. obrazovanje. Postdiplomska nastava dopunjuje dodi-
plomske programe. Konano, obrazovanje odraslih pru-
Sjedinjene Drave 66.2 75 12.0 16 a mogunosti da se odrava ivost intelekta, i neguju
Island 67.9 65 6.8 8 interesovanja, a shvatanja i umenja prilagoavaju pro-
Sovjetski Savez 48.6 60 8.2 12 menama u znanju, obiajima i praksi.
Kanada 45.9 55 9.3 12
Norveka 35.7 60 9.5 13.1
Holandija 32.8 45 4.7 7
UTICAJ DOMA
veska 32.3 48 11.0 12
Belgija 31.5 45 5.5 8
U devetnaestom veku, i ranije, bogatstvo je bilo
Francuska 30.8 47 3.8 7
35 5.4 7
daleko najvaniji inilac koji je odreivao kvalitet ob-
Luksernburg 25.2
razovanja. Bogati su sebi mogli dozvoliti da sinove alju
vajcarska 22.9 33 3.4 7
na najbolje kole i univerzitete. Siromani su mogli da
Australija 20.3 1.9
dobiju samo ogranieno obrazovanje koje su im pruali
Irska 19.6 25 4.2 5
18.5 35 5.6 7.6 kolski odbori i parohijske kole. Posle toga su morali
Danska
17.6 30 4.6 7.5 da rade i zarauju.
SR Nemaka
Grka 16.9 24 3.3 3.5 Dvadeseti vek trai jednakost. Njegov je ideal da
Jugoslavija 16.9 30 4.1 7 oni roeni u bogatim i povlaenim kuama nemaju
Velika Britanija 16.8 28 2.4 5 bolje uslove od onih koji su roeni u siromanim i osu-
Italija 15.7 40 3.9 6 jeenim porodicama. To je nesumnjivo lep ideal, ali se
panija 13.3 22 3.3 5.5 u praksi susree sa krupnim potekoama. U stvari,
Austrija 13.1 25 3.7 5 dom ne prua samo bogatstvo i povlastice; on je mesto
Portugal 8.8 18 3.1 4 gde se ustanovljuju prvi uslovni refleksi, gde dete ui
Turska 3.3 6 1.1 2 da govori i broji, da upoznaje nazive stvari i gradi re-
enice, da se na odreeni nain ponaa sa drugom de-
[Tabela je uzeta od P. H. Karmela, u knjizi Obrazova- com i odraslima. Dom je mesto gde se ustanovljuje prvo
nje Anstralijanaca (Educatmg Australians), priredio R. T. uslovno ili adaptivno ponaanje, gde se kre prve nove
(Cowen), izanje F. W. Cheshire", Melbourne
Sydney, 1964. Za postojee stanje uzeti su podaci iz 1958, staze uma i gde odista poinje uenje. Upravo kroz te
ili druge najblie godine]. iste procese deluju i zvanine obrazovne ustanove. Dom,
70 Dord Pikering Izazov obrazovanju 71

tavie, i dalje utie na dete, jo zadugo poto ono stupi nervnog sistema ini takvo objanjenje ne samo raz-
u kolu- U sluaju standardnog tipa kole, ak u kui lonim ve i verovatnim.
provodi polovinu svog budnog vremena; to se vreme Kua i kolski uspeh. Ovaj problem je obimno pro-
svodi na treinu ili etvrtinu u sluaju pohaanja in- uavan. Frezer (Fraser), Helzi (Halsev) i Flaud (Floud)
ternatske kole. Uticaj doma osea se na sledee na- pokazali su da to su roditelji obrazovaniji i struniji,
ine to je njihov posao manje jednolioan i manuelan, to
Drutvena klasa i dostupnost obrazovanja. Veliki oni vie itaju i to se vie zanimaju za budui poziv
je progres ve postignut u obezbeivanju dostupnosti deteta tim je bolji uspeh njihovog deteta u koli.
svih stupnjeva obrazovanja siromanom, ali sposobnom Nasuprot tome, to su odnosi meu roditeljima manje
ueniku. Najvanije mere su, svakako, obezbeivanje sreeni, to je vea porodica, tim je gori detinji uspeh
sredstava za plaanje kolarina i ivotnih trokova za u koli-
one dovoljno bistre da sebi osvoje mesto na univerzi- La famille educogene. Ovaj zgodni izraz oznaava
tetu ili drugim ustanovama za visoko obrazovanje, i porodice koje deci pruaju posebnu obrazovnu sredinu
obezbeivanje besplatnih mesta u najboljim osnovruim
to e rei, intelektualni pritisak koji deluje u istom
kolama. Prema jednom izvetaju iz 1956. godine, svi
deaci koji su ispunjiavali zahtevani minimum koefici- smeru sa kolskim. Prirodno je da su takve porodice
jenta inteligencije (IQ) bili su primljeni u odgovara- relativno ee na vrhu drutvene lestvice, ali la fa-
jue r a z r e d e . . . a raspodela mogunosti (prema testo- mille educogene ne mora biti bogatija, mada je obino
vima inteligenoije) bolja je no ikad ranije. Ipak, problem manja od prosene porodice. Roditelji e u njoj ve-
nejednakosti s obzirom na mogunosti za obrazovanje rovatno imati neko obrazovanje preko obaveznog mini-
nije time skinut s dnevnog reda." muma. Majka je pre braka moda upranjavala zani-
Dom i inteligencija. Svojevremeno se pretpostav- manje superiorno u odnosu na oevo. Klima mnjenja
Ijalo da se uroeni potencijal uma moe pomou tes- u samoj kui povoljna je za obrazovanje, ako je suitd
tova inteligencije meriti kako kod dece tako i kod od- po spremnosti roditelja da posete kolu, radi razgovora
raslih. Ti testovi pokazivali su da postoji kvantitativna s nastavnicima, i po obavetenom pristupu mogunosti-
veza izmeu inteligenoije roditelja i inteligencije dece. ma za obrazovanje. Deca iz takvih porodica obino
Takoe postoji veza izmeu drutvene klase i na taj imaju vie uspeha prilikom konkurisanja za mesta u
nain merene inteligencije. Danas ima dosta dokaza koli i na univerzitetu, kao i u okonavanju zapoetih
da na ispunjavanje tih testova znaajno utie sredina,
t'eajeva.
a prvu sredinu uglavnom ine i odreuju roditelji.
Otud nije sasvim pouzdano dokazano da se inteligencija Vanost ranog detinjstva. Ovde mi se ini najboljim
nasleuje kao neka stupnjevita karakteristika, mada navesti miljenja dra Elizabete Frezer (Elizabeth Fra-
sve to znamo o nasleivanju i ponaanju centralnog ser), iz knjige Kuna sredina i kola.
Dord Pikering Izazov obrazovanju 73
72

Ima, tavie, znaajnih dokaza u literaturi da podizanju dveju grupa pacova kontrolne grupe
sredina siromana podsticajima za dete u ranom u obinim laboratorijskim kavezima, i eksperimen-
detinjstvu uslovljava zaostatak u procesu uenja, talne grupe u jednoj obogaenoj sredini ova
koji je nenadoknadiv d ne moe se otkloniti doc- druga grupa, pri dostizanju zrelosti, pokazuje da-
nijim obogaivanjem sredine. leko veu sposobnost za snalaenje u lavirintu i
Prouavanja dece po sirotinjskim domovima reavanje raznih drugih problema. U ovom sluaju,
pokazuju da jedino kada se deca u vrlo ranom 'obogaena' sredina sastojala se, u stvari, od kaveza
dobu premeste iz zaostalog sirotita u kolski bo- koji je bio obilno snabdeven tunelima, lestvicama,
gatiju sredinu zabavita, koeficijent inteligencije ljuljakama, itd. drugim reima, mogunostima
ispoljava znatan porast, pri emu obim porasta za uenje i stvaranje sloenih nervnih struktura.
zavisi od duine boravka u zabavitu i uzrasta Vana odlika tih eksperimenata, meutim, bilo
deteta u trenutku premetanja; to ranije do toga je otkrie da se takva obogaena sredina, da bi
doe i to due dete ostane, tim je vei porast bila delotvorna, mora obezbediti ivotinjama u
koeficijenta inteligencije. Rimert (Revmert) i Hin- njihovom ranom dobu; pacovi iz kontrolne grupe,
ton doli su do zakljuka, na osnovu slinog pro- ak i kad su im docnije stavljene na raspolaganje
uavanja, da ukoliko elimo da blagotvornija sre- adekvatne mogunosti za uenje, nisu uspeli da
dina utie na dete, njen uticaj mora da se obez-
dostignu pacove iz eksperimentalne grupe.
bedi vrlo rano u ivotu; obogaivanje sredine, ak
i u sedmoj godini deteta, dovodi, izgleda, do malog Mada uoptavanja na osnovu ivotinjske psi-
poboljanja inteligencije. bologije mogu biti opasna, izgleda da ta novija
Mada takva eksperimentalna prouavanja dece prouavanja ivotinja na upadljiv nain potvruju
podleu kritici sa vie strana, zbog velikog broja nalaze ranijih prouavanja dece.
varijabli koji se ne mogu kontrolisati, a obavezno Kako Heb zakljuuje, postoje, dakle, dve od-
su obuhvaene, ona su ipak dala tako dosledne rednice intelektualnog razvoja epsolutno neop-
rezultate da je nemoguno sumnjati u opte za- hodan uroeni potencijal i apsolutno neophodna
kljuke. Stavie, na podruju ivotinjske psiholo- stimulativna Sredina. Nema svrhe pitati ta je va-
gije, gde je eksperimentalna kontrola, kako sredine nije; hipotetiki uzev, moemo pretpostaviti da
tako i naslednih inilaca, mnogo jednostavnija, e se inteligencija razvijati do granice postavljene
nedavni eksperimenti pokazali su da dobra rana
nasleem ili sredinom, zavisno koja je nia. U sa-
sredina upeatljivo utie na sposobnost reavanja
problema u kasnijem ivotu. Hajmovi (- vrenoj sredini, uroena konstitucija e davati
vitch) i Forgejs (Forgays), razvijajui ranije rado- korak; uz naslee genija, to e uiniti sredina."
ve Heba (Hebb), pokazali su da pri uporednom
Dordi Izazov obrazovanju 75
74

JEDINSTVO OBRAZOVANJA budunost engleskog naroda zavisi od obrazovanja, obra-


zovanja koje nije toliko investicija u sadanjost koliko
u budunost. Njegova poeljna svojstva su jasna i pred-
Sredstva ili posrednioi obrazovanja poev od vidljiva; to su dostupnost obrazovanja, njegov kvalitet
doma, pa preko drugova i prijatelja, crkve, kole, univer- ciljevi koje tei da postigne i efikasnost metoda koje
ziteta, profesije, obrazovanja odraslih i masovnih opti- koristi. Britanija je trenutno zaokupljena prvim od
la neprestano dejstvuju na umove pojedinaca, mo- pomenutih svojstava, problemom dostupnosti, koji je,
difikujui njihove reakcije na situacije, njihova shva- izgleda, blizu razboritog reenja. Kvalitet obrazovanja
tanjia i stavove, njihova umenja i interesovanja. Ti nije doskora bio vaan problem; meutim, nagli porast
pojedinci, uzeti zajedno, sainjavaju drutvo. Oigledno broja uenika i manjak nastavnika matematike i pri-
je, dakle, da je obrazovanje u sutini kontinuirano, pri rodnih nauka doveli su do velikih problema po kolama,
.emu se svaki proces nastavlja na neto ve proteklo. problema koji e se, po svoj prilici, pre pogoravati ne-
S obzirom na sve to, ini se besmislenim razmatrati goli olakavati. Poslednji problem, pitanje ciljeva obra-
jednu fazu ili jednog posrednika obrazovanja izdvojeno zovanja, skoro je potpuno zanemaren u Britaniji i veem
od drugih. No, na nesreu, ba to ine neki pisci, admi- delu ostalog sveta, pa e mu zato biti posveen najvei
nistratori, pa ak i nastavnici. deo ove knjige.
Meuzavisnost stupnjeva i ustanova obrazovanja, i
neumitno delovanje kue protiv nastojanja na apsolut-
noj obrazovnoj uravnilovki, moe stvoriti oseanje ne-
moi kod poslenika u drutvenim naukama koje tee
reformi obrazovanja u smislu egalitarizma, kao i utisak
nemoi sredstava obrazovanja koja kontrolie drutvo.
Revolucija Meidi" u Japanu i preobraaj Rusije reito
svedoe protiv toga. Ipak, ukoliko bi valjalo pokuati
da se ta sredstva obrazovanja upotrebe za reformu
ili poboljanje drutva, bitno je uzeti u obzir itav
njihov niz i njihove uzajamne veze, kao i njihovu efi-
kasnost u vremenu. Svetovne obrazovne instituoije koje
su pod kontrolom izbornih vlada u demokratskim dru-
tvima mogu ne biti kadre da reforroiu domove sada-
njeg narataja dli da korenito utiu na promenu starijeg
nastavnog kadra u kolama i univerzitetima. Ali one
mogu poneto izmeniti bar kod sledee generacije, i taj
proces moe biti kumulativan. Dizraeli je primetio da
V
DRUTVENA PRAVDA MNOTVO ILI
NEKOLICINA

OBRAZOVANJE se moe posmatrati pravo ili


kao povlastica koju drutvo daje pojedincu; obrnuto
uzev, drutvo to pravo ili povlasticu daje u nadi i oe-
kivanju da se na taj nain samo poboljava. U tome je
sutina drutveruog ugovora izmeu pojedinca i zajed-
nice, bar to se obrazovanja tie. U ovom poglavlju
pozabaviemo se pitanjem raspodele prava ili povlastice
obrazovanja meu pojedincima. Taj problem je postao
glavno sporno pitanje obrazovanja u Britaniji, i to iz
dva razloga usled zahteva za jednakou i pojma
drave blagostanja.
Dvadeseti vek opisuje se kao vek obinog oveka.
To je doba u kojem se povlastice klase, rase ili religije
smatraju neispravnima. To je doba demokratije, kada
se svet trudi da u delo sprovede ideje koje je tako re-
ito izrazio Tomas Deferson u svom nacrtu amerike
Deklaracije Nezavisnosti: Smatramo da su same po
sebi jasne istine da su svi ljudi stvoreni jednaki, da im
je Tvorac podario izvesna neotuiva prava, i da meu
"*^!^J?~

78 Dord Pikering Izazov obrazovanju -.-.

njih idu prava na ivot, slobodu i traganje za sreeom". beivanjem najboljeg opsega drutvenih usluga
Britanski sistem obrazovanja nastao je u doba velike svim graanima-"
nejednakosti. Dobar deo sadanje prakse po starim
To je plemenita ideja i pomou nje su uspeno isprav-
univerzitetima, javnim i srednjim kolama zaostatak
ljena mnoga zla i nepravde s kojima sam se dobro
je iz osamnaestog i devetnaestog veka, kada su posto-
upoznao, naroito kod mojih nezaposlenih pacijenata iz-
jale velike razlike s obzirom na autoritet, bogatstvo meu dva svetska rata. Na svaki nain, treba naglasiti
i povlastice u svim njihovim ispoljenjima, izmeu onih da je jedno od najboljih poboljanja skoro potpuna lik-
koji su nasleivali bogatstvo i iveli u njemu i onih vidacija nezaposlenosti u mnogim oblastima. Za neza-
koji su nasleivali bedu i iveli u njoj. Jedna od istak- poslene je tragina bila ne samo njihova beda, ve jo
nutih privilegija bilo je obrazovanje; bogati su ga mo- vie gubitak samopotovanja, usled neuspeha da se bude
gli birati i kupovati, siromanima je bilo nedostupno. od ma kakve koristi drutvu, kao i oseanje beznaa,
Tako su deca bogatih bila predodreena da zauzimaju prouzrokovano sopstvenom beskorisnou i nepoeljnou
ugledne poloaje u raznim profesijama, graanskoj iz godine u godinu.
slubi i dravnom aparatu, a deca siromanih radila
su fdzike poslove. Establiment je ak bio sklon da to Sjajna kao ideja, drava blagostanja u praksi ispo-
smatra prikladnim; londonski biskup je 1803. godine ljava neke krupne nedostatke. Ona tei da bude jedno-
izjavio: . . . ljudi znaajnih sposobnosti vele da je i za strana u svom delovanju; mnogi oekuju da drava
vladu i za veru zemlje najbezbednije pustiti da nie uini za njih mnogo ta, a sami oseaju malo ili nimalo
klase ostanu u onom stanju neukosti u koje ih je prd- odgovarajuih obaveza prema dravi; tako jedna strana
roda prvobitno stavila." drutvenog ugovora moe ostati neispunjena. Drugo, na-
gon za sigurnou, ili bezbednou pre svega, oprean
Drava blagostanja jeste pobuna protiv nejednako- je stvaralatvu i avanturi. Trea mana je iskuenje da
sti u prolosti, a naroito protest protiv dugog raz- se jednakost poistoveti sa mediokritetstvom, i da se
doblja besposlice izmeu dva rata. Taj pojam je zami- prestane traiti i nagraivati izvrsnost. Da li e drava
ljen da bi drutvo pobedilo Beveridovih (Beveridge) blagostanjia zavriti u onom to je Nov (Nove) nazvao
pet dinova", koji ometaju put socijalnoj reformi veletrgovinom moronima", sa podsticanjem mentalne
neznanje, nerad, oskudicu, neistou i bolest. Asa Brigs lenjiosti i neznanja? etvrto, drava blagostanja znatno
(Briggs) definde dravu blagostanja kao ojaava stegu birokratskog dravnog aparata nad dru-
dravu u kojoj se organizovana mo smiljeno tvom.
upotrebljava, kroz politiku i administraciju, u po- Poslednja tvrdnja zahteva razradu. Postoji tenja
kuaju da se dejstva trinih sila modifikuju u da se drutvo i drava poistovete i da se time pobrka
bar tri pravca to jest, pomou garantovanog ideai sa stvarnou, jer u idealnoj dravi drutvo i dr-
prihoda, suavanjem razmera nesigurnosti, i obez- ava imaju istovetnu svrhu. Drava je organizacija po-
80 Dord Pikering Izazov obrazovanju 81

litiara i javnih radnika, koji imaju mo nad ivotima Nk>, dosadanjem sistemu srednjih i javnih kola
graana d angaovani su da tu mo koriste. Luj XIV u Britaniji ide u prilog zakljuak da svaka zemlja, a
bio je u stanju da kae Drava to sam ja". Danas pogotovo ona ija je praktino jedina sirovina mozak
je ona mnogo sloenija, ali skoro isto toliko mona. njenih graana, mora da razvija potencijale svojih naj-
boljih umova, pruajui im najbolje moguno obrazo-
vanje- Britanske srednje i javne kole ve dugo to ine,
OBRAZOVANJE KAO ORUE i jo su za to sposobne; nedavni zakonski propisi omo-
DEMOKRATIZACIJE DRUSTVA guili su velikom broju sposobne dece da pohaaju
srednje kole. S druge strane, smatra se da e prinudna
Dve mone sile koje dejstvuju u drutvu dovele su jednoobraznost, koju namee drava, konano unititi
do opsednutosti njegovih vladara, politiara, posebnim inicijativu i eksperiment u obrazovanju.
problemom: kako da se najbolje obrazovanje uini Obrazloenja za i protiv univerzalne, obuhvatne
besplatno dostupnim za sve one koji ga zasluuju, bez kole dobro su poznata i nije potrebno ponavljati ih.
obzira na roenje, bogatstvo, drutveni poloaj ili po- Neke vanije detalje ipak moemo naglasiti. Pre svega,
rodino poreklo. vedska iskustva sa univerzalnim kolama pokazuju da
Drava je ve dosta odmakla u omoguavanju naj- izdvajanje inteligentnijih u posebne kole, bar u peri-
boljeg besplatnog obrazovanja svima koji ga zasluuju, odu izmeu sedme i esnaeste godine, nije mnogo ko-
pruajui imansijska sredstva za besplatno kolovanje risno. Drugo, moguno je da oni u treoj klasi sred-
sposobnih siromanih deaka i devojica, u srednjim njih kola to jest, oni iz tree ili etvrte kategorije
kolama i na univerzitetima. Ipak, bao to smo videli inteligencije dobiju loije obrazovanje nego u uni-
u etvrtom poglavlju, kua, sa svim svojim pogodno- verzalnoj koli. Tree, jednakost obrazovnih mogunosti
stima ili nedostacima, utie na dostupniost obrazovanja u stvari se ne bi obezbedila obuhvatnim kolama, jer
i uspeh u uenju. Odista, ponekad se zapaa da se deca se, kao to smo videli, obrasoi ponaanja i intelektualni
ne biraju prema njihovom sopstvenom ve prema ro- stavovi poinju formirati jo u kui, pre no to dete
diteljskom koeficijentu inteligencije. Sadanja praksa poe u kolu, a taj uticaj kue nastavlja se i tokom ko-
odabiranja onih kojima treba pruiti bolje obrazovanje lovanja. La famille educogene i dalje e igrati vanu
pomou samo jednog ispita, kojem se deca pod- ulogu; njen uticaj bi mogao da se ukloni samo podiza-
vrgavaju u jedanaestoj godini uglavnom se osuuje njem dece pod iskljuivim uticajem zajednice, kao to
iz dva razloga: prvi je miljenje da taj test nije adek- je to Oldos Haksli zamislio u knjizi Sjajni novi svet,
vatan, a drugi ocena da on produava privilegije. Otud a to je praktino realizovano u izraelskim kibucima.
pokret da se ukinu dosadanje srednje i javne kole, Ovaj se eksperimenat pokazao loim i po roditelje i po
ostaci klasnih privilegija, u korist obuhvatnih kola, decu (neoekivano velik broj dece poeo je da mokri
koje bi prihvatale sve uenike. u postelji), pa se od njega i odustaje. Uzajamna roditelj-

6 Izazov obrazovanju
82 Dord Pikering Izazov obrazovanju 83

ska i deja ljubav su tako duboke odlike ljudske rase, na decu i ambicija svakog mladia i devojke ambi-
i predstavljaju jednu od glavnih sila dobra, da ja lino cija da se obrazovanjem poboljaju drutveni poloaj
smatram ideju njdhovog odbacivanja krajnje neprivla- i mo privreivanja. No, uspeh toga pokreta moe biti
nom i suprotnom najboljim interesima oveanstva. samo delimian, jer je uticaj kue na stavove deteta
Srednje i javne kole podlone su ozbiljnoj kritici. i njegov kolski uspeh daleko vei nego to bi to eleli
Naime, teoajevi (nastavni program) koje one pruaju gorljdvi reformatori uagrenih oiju.
i podstiu nisu prilagoend potrebama drutva dvade- Postoji, meutim, i druga strana toga problema
setog veka, a pogotovu ne Britaniji i njenom novom druga strana drutvenog ugovora. Drutvo na obrazo-
poloaju u svetu. Da bi se to popravilo bie potrebna vanje ve troi priblino pet posto svog nacionalnog
revolucija u obrazovanju; a eksperiment sa novim ti- bruto-produkta, to je odmah iza izdataka na naoru-
pom kole, i ukljanjanjem starog, moe da prui od- anje i zdravstvo. Sta e ono iz svega toga dobiti? Jer
skoite za takvu revoluoionarnu promenu s obzirom na sutina je drutvenog ugovora da drutvo, ako ve pru-
stavove i svrhu. Ipak, sigurno je da se takva promena a te povlastice, mora oekivati odgovarajuu naknadu-
moe izvriti bez unitenja entiteta, tradicije i intelek-
Uobiajeni odgovor je da e porast opte razine
tualnog standarda srednjih kola. Uza sve njihove
obrazovanja uiniti drutvo boljim, mudrijim i vie
mane, te specifine kole su dugo bile sr obrazovanja
prilagodljivim promeni. To bi bilo tano kad bi na
u Britandji; svakako bi glupo bilo odbaoiti ono to se
sistem obrazovanja bio tako zamiljen da ljude ini
tako dugo pokazivalo uspenim.*
boljim, mudrijim i prilagodljivijim. Ali, to nije tako.
Postojei sistem obrazovanja je, naprosto, loe prila-
DRUTVENI UGOVOR I OBRAZOVANJE goen vremenu i situaciji u kojoj se Britanija danas
nalazi. Ukoliko drutvo dobija naknadu za uloeni no-
Sadanji pokret odstranjivanja povlastica koje deca vac, to je mnogo manje no to ono treba da oekuje.
dobijaju preko roditelja pohvalan je u irokom smislu Drutvo ima pravo zaista, ak mu je i dunost da
rei. Podstie ga ambicija svakog roditelja u odnosu zahteva da sistem obrazovanja koji drava prua gra-
anima priprema te graane za probleme i zadatke,
U svim kontekstima koji se tiu iskljuivo britanskog obra-
zovanja, izrazima srednje Jfcole i javne fcole ovde se oznaavaju
kako dananje tako i sutranje. Zanemarivanje tog os-
specifieno britanske obrazovne ustanove grammar sehools i pub- novnog naela vaan je inilac opadanja Britanije kao
lic schols. Prve ini skupina srenjih kola koje naziv nose otud svetske sile i njenih povratnih finansijskih kriza u pro-
to se u njima prvobitno poklanjala velika panja engleskoj gra- teklih dvadeset godina. Dok god se to naelo ne prih-
matici, a ruge su, u stvari, mahom privatne kole internatskog
tipa, koje ake pripremaju za vie obrazovanje i doskora su bile
vati i ne uzme za osnovu delanja, sve prie o moderni-
vrlo ekskluzivne. Obiaj a se osta zatvorene i privatne kole zaoiji Britanije bie jalove i prazne.
nazivaju javnima jean je o najpoznatijih primera mnogih bri- Najgrublje reeno, sutina je u sledeem: obrazo-
tanskih iiosinkrazija. Prim. red. vanje poveava mo privreivanja i drutveni poloaj.

8
Dord Pikering Izazov obrazovanju 85
84

Prema tome, pojedinci imaju pravo na sve to se moe u velikoj meri nasledna, ali se iscrpljivala nekompeten-
dobiti. S druge strane, drutvo obrazovanje prua ne tnima, a osveavala najsposobnijima i najprodornijima
da bi neke uinilo bogatijima ili uglednijima od drugih, iz prve nie klase. Pristup eliti ornoguen je docnije
ve da bi se samo poboljalo kao celina. Tragedija je pametnim deaoima i devojicama pomou stipendija
naeg vremena to smo toliko zaokupljeni prvim da a jo kasnije besplatnim kolovanjem. Visoki kvalitet
smo zanemarili drugi vid tog ugovora. Kao to smo vi- obrazovanja u srednjim i javnim kolama i na univer-
deli, akcenat je zasad na prvom to jest, na zahtevu zitetima bio je, dakle, obezbeen za elitu prvobitno
za obrazovanjem; zanemarena je druga strana drutve- elitu bogatstva i poloaja, a od skora i elitu sposob-
nog ugovora to jest, dzvesnost drutva da e sledei nosti.
narataj biti sposoban da izie na kraj sa sutranjim Braniti posebne obrazovne mogunosti za elitu na-
problemima. To nije nita manje vano, ali je mnogo sleenog poloaja ili bogatstva bilo bi veoma teko u
tee, i podrazumeva tri znaajne stvari: 1) da je mo- sadan^oj klimi svetskog mnjenja, i ja ne znam nikakve
guno prosuditi koji su to problemi, 2) da se moe pro- dovoljno ubedljive argumente da bi se to i pokualo.
jektovati sistem obrazovanja koji bi osposobljavao Meutim, nema sumnje da drutvo potpuno zavisi od
mlade za reavanje tih problema; i 3) da se taj projekat onog malog broja darovitih pojedinaca koji poseduju
moe realizovati. stvaralaki poriv, i sposobni su da ga izraze kroz i-
Ta sporna pitanja razmotriemo u sledeim poglav- vot svoj i dela od pesnika, romansijera i dramati-
ljima. ara, filozofa, matematiara i naunika, muziara, sli-
kara i vajara, generala, dravnika i pravnika, te reli-
gijskih voa. Koliko zvanine obrazovne institucije pod-
PROBLEMI ELITE stiu ili potiskuju tu vrsnu stvaralaku mo jeste ne-
izvesno pitanje koje tek treba razmotriti.
Nasledna elita je dobro poznata kod trkakih konja,
rogate marve i ovaca. Mujaci tih plemenitih pasmina Na jednoj nioj razini, ima malo sumnje da dru-
veoma su skupi, jer, zahvaljujui vetakom osemenji- tvo zavisi od jedne elite koja trai malo obrazovnih
vanju, mogu da svojim genima oplode veliki broj oda- privilegija, u pogledu kvaliteta, posebno u pogledu tra-
branih enki. Nasleivanje inteligenoije i genijalnosti janja. Starije strune profesije i vii inovnici jesu
kod oveka bilo je omiljena tema Frensisa Galtona, ali poznat primer. Manje su poznate nove profesije, nastale
je mnogo tee razmatrati ga iz sasvim oitih raz- naunom i industrijskom revolucijom tehnokrati".
loga. Moda e potreba da se njima prue naroite mogunosti
Obrazovanje, kako se razvilo u Britaniji, bilo je, biti izmirena s idealom drutvene pravde ne pomou
u krajnjoj liniji, zamiljeno za elitu, vladajuu klasu rane diferencijaoije (na primer, u jedanaestoj ili kojoj
da bi se obezbedili dravnici, javni radnioi, koloni- kasnijoj godini) ve stvaranjem dodatnih mogunosti
jalni inovnici i ueni profesionalci. Ta je elita bila docniie.
Izazov obrazovanju 87
86 Dord Pikering

Na taj bi nain sposobno dete, i ono koje eli dalje takoe zahtevaju od aka da steknu solidnu osnovu u
obrazovanje, moglo da ga dobije. U Britaniji, to bi oblasti humanih i drutvenih nauka, te da uestvuju u
znailo produetak kolovanja preko sadanjeg mini- umetnikim, muzikim, glumakim i drugim aktivno-
malnog trajanja do sticanja prve diplome (prvog fa- stima.
kultetskog stupnja). Nadati se da bi za najbolje bilo Ukoliko je prolost pouzdani vodi u budunost, ve-
pridodato postdiplomsko kolovanje, jer amerika isku- liki stvaralaki geniji u umetnosti, knjievnostd i muzici,
stva potvruju njegovu vrednost u stimulisanju viso- a moda i nauci i religiji, izbei e iz uskih okvira zva-
kih strunih uspeha nastavnika i studenata, te u omo- ninog obrazovanja, e da bi sledili svoje usamljenike
guavanju prerasporeivanja disciplina, koje je od i- i buntovne sudbine.
votne vanosti za veto voenje poslova, industrije, a
moda i spoljnih poslova.
Na taj se nain drutvena pravda i praktini cilj
obezbeivanja obuke koja bi svakog graanina osposo-
bila da preuzme ulogu za koju je najpodesniji mogli
izmiriti posredstvom poetnog obrazovanja za sve mali-
ane, uz postojano odabiranje sposobnijih i disciplino-
vanijih za podvrgavanje sve naprednijem i specijalizo-
vanijem obrazovanju kroz srednje kole, prvostepene
teajeve i postdiplomsku obuku. Darovitiji, koji bi po-
najvie dobijali od obrazovanja, postupno bi se i pro-
gresivno odvajali od onih kojima bi obrazovanje manje
koristilo, kako to opisuje Majkl Jang (Michael Young),
u delu Uspon meritokratije.
Veoma je zanimljivo da su dva bastiona suprotnih
ideja o demokratiji, Sjedinjene Amerike Drave i Sov-
jetski Savez, ustanovili naroite kole za obuku mladih
koji su izuzetno obdareni za matematiku i fiziku, dve
nauke koje ine temelj moderne tehnologije. Visoka
nauna kola u Bronksu ( High School of Science),
u Njujorku, ima parnjake u specijalnim kolama u Mo-
skvi, Lenjingradu, Kijevu i Novosibirsku, koje tokom
zadnje tri kolske godine pruaju dopunsku nastavu deci
koja pobeuju na konkursnim ispitima. Te nove kole
VI

STVARALATVO ILI SITNIAVOST

U razmatranju obrazovanja esto se pretpostavlja


da je ono iskljuivo korisno. Dovoljno je da ga imamo
to vie i drutvo e se popraviti. Vana je koliina, a
ne kvalitet ili svrha. To je, moglo bi se rei, stav koji
se sad ima prema tom pitanju. Radi ouvanja srazmere,
moemo, dakle, ispitati da li obrazovanje ne moe da
bude i tetno.
Za religioznog fanatika odgovor je jasan. Oni koji
se vaspitavaju i obrazuju u njegovoj religiji, idu pu-
tem spasenja; oni koji se podiu u drugoj veri zanavek
su prokleti. Vanost ciljeva obrazovanja i njihova veza
sa religijskom sveu i verovanjem ve su razmotreni.
Postoji, meutim, jo jedan i tananiji nain na koji ob-
razovanje moe da bude tetno; naime, institucije za
obrazovanje, kao i sve druge, pokazuju sklonost ka jed-
noj bolesti; ta bolest je sitniavost pedanterija.
OQ Dord Pikering Izazov obrazovanju 91

PEDANTKRIJA razumevanje i svest ostavljamo prazne. Poput


ptica koje s vremena na vreme izleu u potrazi
Nastavnici stare, i tako postaju sve krui u mi- za zrnevljem, da bi ga u kljunu donele svojim mla-
ljenju i ponaanju; oni su trajno zainteresovani za svoj dima, same ga i ne okusivi, tako i nai pedanti
predmet i njegov ugled, kao i za ouvanje status quoa. pabire znanje iz knjiga, ali ga samo na usnama
Otud ustanove kojima oni upravljaju u starosti poka- zadravaju, pre no to ga istresu. A to je jo
zuju sklonost ka stereotipnosti u nastavi koju nude i u gore, njihovim uenicima i njihovim mladuncima
nainu njenog izlaganja, te strogost u pogledu forme ta hrana ne prija nita vie no njima samima.
u kojoj uenik treba da pokae svoje znanje ispitiva- Takvo znanje prelazi sa jedne osobe na drugu,
ima. To pokazuje ve povran pogled na poasne ko- slueoi jedino za epurenje ili razonodu."
le" Oksforda i Kembrida. Postoji i sklonost, izraziMja
u nekih nastavnih ustanova, da se opseg izuavanja Najvei skoranji protivnik pedanterije bio je Vajt-
ograniava na opseg interesovanja onih starijih nastav- hed, koji je pisao:
nika koji u njima predaju. Oni su skloni da se plae
novih ideja, i da im se snano opiru. To se vie puta Obuavajuoi dete misaonoj delatnosti, ponaj-
slikovito pokazalo na starim univerzitetima gradova se- vie se moramo kloniti onoga to nazivamo iner-
verne Italije, u Parizu i Oksfordu. Taj ograniavajui tnim idejama" to e rei, ideje koja se samo
i sputavajui uticaj utoliko je efikasniji ukoliko poje- prima u um, a ne koristi se, niti proverava, niti
dinac due ostaje u granicama univerziteta; a to je i ubacuje u nove kombinacije.
glavni razlog sa kojeg su ustanove za obrazovanje po- U istoriji obrazovanja, najupadljivija je po-
nekad sasvim izvan potreba sutranjice. java da uene kole, koje u jednoj epohi ive i
Pedanterija, kako i prilii jednom profesionalnom vriju pod dejstvom genija, u sledeoj generaciji
obolenju, stara je koliko i obrazovanje. Tokom rene- ispoljavaju samo rutinu i pedanteriju. Razlog je
sansa, obrazovanje, podmlaeno" dodirom sa plemeni- to to se optereuju inertnim idejama. Obrazova-
tim delima Helade i Rima, poelo je da sa istim arom nje pomou dnertnih ideja je ne samo nekorisno;
uzdie slovo nad duhom i da preuveliava vanost pro- ono je, nadasve, tetno Corruptio optimi
uavanja govora na tetu ivotne sadrine knjievnosti. pessima. Sem u retkim intervalima intelektualnog
Miel de Montenj (Michel de Montaigne) je ovako pisao vrenja, obrazovanje je u prolosti bilo korenito za-
u svom Eseju o pedanteriji: raeno inertnim idejama. Upravo zato neobrazo-
vane bistre ene, koje su videle mnogo ta od
Da li on zna grki ili latinski? Moe li pisati sveta, ine u srednjim godinama ivota daleko
stihove ili prozu? A odista je vano da li je on najkulturniji sloj drutva; one su bile poteene
izrastao bolji ili mudriji to se prenebregava. tog uasnog bremena inertnih ideja. Svaka inte-
Sve svoje napore usmeravamo ka pamenju, a lektualna revolucija koja je oveanstvo podsta-
92 Dord Pikering
Izazov obrazovanju 93
kla da dosegne veliinu bila je strasna pobuna
protiv inertnih ddeja. A onda, avaj! uz patetino Hendla, Vagnera, Verdija, Bramsa, Dvoraka i ajkov-
nepoznavanje ljudske psihologije, ta se revolucija skog. Muzika, poput matematike, nalazi svoje najvee
nastavlja pomou neke sheme obrazovanja, da bi predstavnike ve u ranim godinama. Veina pomenu-
oveanstvo iznova sputala inertnim idejama koje tih velikana muzike provela je dosta vremena meu
je sama oblikovala. profesionalnim muziarima. Hendl je, meutim, godinu
Kako, sada, da na sistem obrazovanja zati- dana studirao pravo. Berlioz je zapoeo da studira me-
timo od te duhovne suve bui? Ja bih objavio dicinu; uman je studirao pravo, ali ga je napustio u
dve obrazovne zapovesti: Nemojte predavati pre- korist muzike. Jedino je Vagner studirao muziku na
vie predmeta" i Ono to predajete, obraujte univerzitetu (u Lajpcigu), ali to nije mogao dugo pod-
temeljno". nositi. Verdija su odbili na Milanskom konzervatori-
jumu. ajkovski je zapoeo studije prava u Petrogradu,
Raspravljanje o pedanteriji moemo zakljueiti na- da bi lh napustio u devetnaestoj godini. Tako se, iako
vodom iz dela D. A. Perkinsa (J. A. Perkins), Univer- je muzika jedna od etiri drevne klasine vetine, uni-
zitet na prekretnici. verzitet nije pokazao kao mesto za stvaranje remek-dela
niti za obuku onih koji su ih imali da stvore.
Sticanje znanja kroz vebu uma samo je je-
dan deo posla. Steeno znanje mora se prenositi, Nauka. Kada se zaela, sa razdobljem renesansa, u
ili odumire. Steeno i preneto mora se upotrebiti esnaestom veku, avantura prirodne nauke zapoela je
ili postaje jalovo i inertno. tavie, hemija delimice unutar a delimice dzvan univerziteta. Neke od
znanja je takva da sam proces prenoenja, uz najveih linosti nauke, kao to su Galileo i Malpigi
disciplinu njegove primene, stimulie i vodi one (Malpighi) radile su na univerzitetima. U sedamnaestom
koji rade na granicama znanja. veku, najvea figura fizikih nauka, Isak Njutn (Isaac
Newton), stvorio je svoje nauno delo na koledu Sve-
tog Trojstva (Trinity) u Kembridu. Meutim, zanim-
STVARALACKI GENIJE ljivo je primetiti, kako je istakao D. M. Kejnz (J. M.
Kevnes), da je Njutn svoje revolucionarne doprinose
Dok je pedanterija krajnji oblik bolesti obrazov- matematici i optici smatrao relativno nevanima; on je
nih institucija, ima i drugih, blaih oblika, pa se moe najvei deo svog ivota posvetio pokuajima da rei
oekivati da e rand simptom bolesti biti gubitak kre- tajnu prirode Svetog Trojstva. Ipak, u sedamnaestom
ativnosti. Iako pesnici i pisci najee dobijaju univer- i osamnaestom veku, najvea nauna dostignua mahom
zitetsko obrazovanje, nijedan od onih najboljih ne za- su stvarana izvan univerziteta. Robert Bojl (Boyle) je
drava se na univerzitetu. Veliki slikari uglavnom su imao privatnu laboratordju u Oksfordu; Vilijam Harvi
bili buntovnici koji ak nisu ni pohaali univerzitete. (William Harvey) je najvie eksperimentisao za vreme
Erik Blom je meu velike kompozitore svrstao Persela, lekarske prakse u Londonu i tokom putovanja s kra-
94 Dord Pikering Izazov obrazovanju 95

ljem; Kevendi (Cavendish) je bio bogati plemi, Dalton ila. Obojica su bili ljudi postojanih, pronicljivih i od-
upravitelj kole a Pristli (Pristlev) raspop. lunih umova, i veliinu su, izmeu ostalog, dosegli
U devetnaestom veku, univerzitet u Aberdinu svojom sposobnou da u trenutku krize izraze najple-
(Aberdeen) dao je Klark-Maksvela (Clark-Maxwell), koji menitija oseanja tako velikog broja svojih blinjih
se preselio u Kembrid, gde je utemeljio Kevendiovu sugraana. Jednostavnost njihovog jezika odraava nji-
laboratoriju i njome nastavio njutnovsku tradiciju. U hova obrazovna iskustva. Linkolna moda ponajbolje
biologiji, meutim, najvea dostignua data su van pamte po govoru kod Getisburga (Gettvsburg), koji se
univerziteta. arls Darvin je bio propali student medi- zavrava reima: . . . mi ovde presudno reavamo da
cine iz Edinburga, i na poetku svog putovanja na mrtvi nee izginuti uzalud, da e se ova nacija, pod
brodu Bigl (Beagle) pisao je: Ukoliko ne budem imao Bojom milou, ponovo roditi u slobodi, i da vlada
snage da sebe nateram na postojani vredni rad tokom naroda^ narodom i za narod, nee nestati sa lica zemlji-
putovanja, tako u veliku i nesvakidanju priliku da nog". Cerila, opet, najee pamte po poznatim reima
sebe usavrim moda upropastiti- Samo da to ni za tre- iz 1940: Nikada u oblasti ljudskih sukoba nisu toliki
nutak ne zaboravim, pa e mi se moda pruiti prilika mnogi tako mnogo dugovali tako malobrojnima".
da sredim glavu, ista onakva kakvu sam propustio u Linkolnovo ukupno kolovanje, u pet razlioitih
Kembridu". Alfred Rasel Volas (Russell Wallace), suot- kola, nije ispunilo ni dvanaest meseci. Evo ta on o
kriva Darvinovih nalaza, bio je geometar bez ikakvog tome kae:
univerzitetskog obrazovanja, koji se sa stenama, ivoti-
njama i biljkama upoznao za vreme graenja elezni- Kada sam odrastao nisam znao ba mnogo
kih pruga i kanala. On je postao profesionalni kolekcio- [pisao je mnogo godina kasnije]. Ipak, znao sam
nar, i' tako se upoznao sa distribucijom biljaka i i- da itam, piem i raunam po prostom pravilu
votinja to mu je i dalo njegove ideje. Prouavanje trojnom, i to je bilo sve. Nikad kasnije nisam iao
naslea imalo je dva zaetnika Frensisa Galtona, u kolu. Malo obogaenje te zalihe znanja sabrao
bankarskog sina koji je napustio studije medicine da bi sam dosad, povremenim uenjem, pod pritiskom
istraivao Afriku, a koji se naunim radom uglavnom nude.
bavio kod kue, i opata Mendela, ija su otkria izme-
nila bioloku nauku isto tako duboko kao Darvinova Na sreu, Linkolna je majka nauila da ita, a ma-
i Volasova, a koji je svoje eksperimente vrio u mana- eha podsticala da ui. Citao je, po nekoliko puta, sve
stirskoj bati u blizini Bruna (Brunn). to mu je dolo pod ruku, a Sekspir i Berns (Burns)
bili su mu omiljeni pisci. Vinston eril je ovako pisao
Abraham Linkoln i Vinston eril. Na traenje da
o svojoj mladosti:
imenuju svoje najistaknutije graane u zadnjih sto pe-
deset godina, itelji SAD i Velike Britanije nesumnjivo Trideset i est semestara, svaki od mnogo ne-
bi najee birali Abrahama Linklona i Vinstona er- delja (protkanih prekratkim raspustima) tobom
Izazov obrazovanju 97
96 Dord Pikering

nije radio na univerzdtetu, ve u jednom patentnom


kojih sam, u celini uzev, imao tek retke trenutke
zavodu u Bernu.
uspeha- Za to vreme kolovanja od mene jedva da
su ikad traili da uim bilo ta to bi se inilo Niti se vanuniverzitetski doprinosi napretku ueno-
iole korisnim ili zanimljivim, i jedva da su mi sti ograniavaju na umetnosti i nauke. ak i u samoj
ikada doputali ma kakvu zanimljivu igru. tvravi uenosti, klasinoj arheologiji, najvea otkria,
koja su uzdrmavala nauni svet, dali su amateri. Troju
Viene u retrospektivi, te godine su ne samo i Mikenu otkrio je i identifikovao Sliman, bogati
najmanje prijatno ve i jedino jalovo i nesreno umirovljeni nemaki biznismen. Ldnearno B pismo de-
razdoblje moga ivota. Kao dete, bio sam srean ifrovao je Ventris, mladi arhitekt koji nikad nije po-
sa igrakama, u svojoj dejoj sobi. Jo sreniji haao univerzitet, ali se od svoje 14 godine pasionirano
sam bio u svakoj godini otkako sam postao oovek. bavio rukopisima,
Ali to meuvreme kolovanja tamna je mrlja na Gospodstvo koje je ovek postigao u ivotinjskom
mom ivotnom putu. Bila je to neprestana mora
svetu esto se pripisuje njegovim precima, koji su za-
briga koje mi tada nisu izgledale beznaajne, i
drali dovoljno potencijalne sposobnosti za promenu,
mukotrpnog rintanja bez ikakvih plodova vre-
zahvaljujui tome to mnogi njihovd organi na pri-
me nelagodnosti, ograniavanja d besmislene jed-
nolinosti. mer, gornji udovi nisu postali suvie specijalizovani,
kao kod konja i tuljana, na primer. Ima li u tome neke
sliosti s obrazovanjem? Da li je moda funkoija ide-
Ovi primeri jasno pokazuju da najvea dostignua
alnog sistema obrazovanja u tome da uva i uveoava
u stvaralakoj umetnosti, dravnitvu i nauci mogu os-
potencijal deteta; da uveava preoiznost njegovog mi-
tvariti i oni koji su ild malo bili izloeni krutim prinu-
ljenja; i, vie svega, da mu obezbeuje punu slobodu
dama vieg obrazovanja ili su se protiv njih bunili. Za-
razvoja? Opasnosti od sistema obrazovanja su upravo
vodljivo je pretpostaviti da je obrazovanje danas suprotne: suvina specijalizacija, unitavanje radozna-
drukije, i da ono to je vailo za jue danas nema smi- losti i inicijative, i osujeivanje slobode pojedinca da
sla. Brzina naunog i tehnolokog napredovanja nesum- se razvije.
njivo se pojaava odabiranjem d zadravanjem najboljih
umova na univerzitetima i u istraivakim institutima,
bao i njihovim snabdevanjem armijama asistenata i
skupocenih maina. Da oni, uprkos svemu, nemaju mo-
nopol na nove ideje, ak ni u poslednjih pedeset go-
dina, najbolje se vidi po teoriji relativiteta teoriji
koja je na fiziku i matematiku imala uticaj kakav su
Darvin i Volas izvrili na biologiju. Albert Ajntajn,
diplomac Tehnike visoke kole u Cirihu, u to vreme
7 Izazov obrazovanju
VII
OPSTANAK NAJPODESNIJIH

Ima tek neto malo vie od sto leta su Darvin


i Volas razvili svoju teoriju evolucije pomou prirod-
nog odabiranja u biljnom i ivotinjskom svetu - teo-
riju koja e imati da drutvo uzdrma do temelja. Oni
su nezavisno doli do istih zakljuaka, na osnovu sli-
nih dokaza, skupljenih na sasvim raznim mestima. Dar-
vinovu radoznalost uveliko je podstakla izuzetna fauna
ostrvlja Galapagos nedostatkom sisara i jedinstve-
nim gmizavcima. Volas, zemljomer bez univerzitetskog
obrazovanja, sakupljao je na Malajskom arhipelagu
retke uzorke za muzeje i privatne zbirke. Palo mu je
u oi da Bali i ostrva zapadno od njega imaju faunu
koja je slina kako uzajamno tako i onoj na azijskom
kontinentu, dok se Lombok i ostrva istono od njega
odlikuju faunom koja se u mnogo emu razlikuje, i pod-
sea na australijsku. Obojici prirodnjaka sluila se
ideja da te specifinosti u ivotinjskom svetu mogu da
budu ishod geografske razdvojenosti kopnenih masa u
trenutku kada su se vrste nalazile na razliitim stupnje-

?
100 Dord Pikering Izazov obrazovanju 101

vima evolucije. Kako je dolo do te evolucije? Obojica Po teoriji koju su izloili Darvin i Volas, vrste,
su nali odgovor proitavi Maltusov (Malthus) Esej o kako je pokazao Maltus, tee da se reprodukuju u tak-
populaciji. Evo Darvinovog linog izvetaja o tome vim razmerama da bi nekoliko generacija iscrple sve
raspoloive zalihe svoje hrane, ukoliko bi sve jedinke
Oktobra 1838 to jest, petnaest meseci poto opstale. U biljnom i ivotinjskom svetu, razne vrste
sam zapoeo svoja sistematska ispitivanja slu- nadmeu se za isti prostor ili istu hranu. Otud postoji
ajno sam, vie zabave radi, uzeo da proitam borba za opstanak u kojoj najpodesniji opstaju, a manje
Maltusov tekst o Populaciji. Budui veoma spre- podesni propadaju. Ta nova teorija objanjavala je ne
man da cenim borbu za opstanak, koja se svuda samo kako nove vrste mogu da nastanu bez boje in-
odvija, to sam znao iz dugog posmatranja navika tervencije, ve je razjanjavala i geoloku dokaznu
biljaka i ivotinja, odjednom sam doao na ideju grau. Ona je bila u skladu sa neverovatnim oblicima
da bi, pod takvim uslovima, pogodne varijacije prilagoenosti biljaka i ivotinja najrazliitijim sredi-
teile da se ouvaju, dok bi manje podobne bile nama. Otuda je podesnost to e rei, sposobnost rase
unitene. Rezultat toga bilo bi formiranje nove da opstane i mnoi se sagledana kao izraz injenice
vrste. Eto, konano sam dobio teoriju na kojoj se da je ta rasa prilagoena sredini. Taj veliki novi pojam
moglo raditi; no, bio sam gorljiv da izbegnem u biologiji odrao se u svojim glavnim crtama. No,
predrasudnost, pa sam odluio da za izvesno vreme razvitak genetike pokazao je da je naslee stvar atom-
ne napiem ni najkrau skicu te teorije. Juna 1842. ski sitnih estica i da itave populacije ivotdnja iste
prvi put sam sebi dozvolio da vrlo saeto izloim vrste, a ne jedinke, predstavljaju jedinice, to se op-
svoju teoriju na 35 olovkom pisanih strana; a to stanka tie.
sam tokom leta 1844. godine proirio u rukopis na
230 strana, koji sam verno prepisao i jo uvek ga
posedujem. PODESNOST U LJUDSKOM DRUTVU

Darvin je jo bio zaokupljen proirivanjem i doku- Ta revolucionarna ideja bila je, prirodno, prime-
njena i na oveka, te njegove izume d ustanove. Primi-
mentovanjem svojih gledita kad je, u rano leto 1858,
tivna plemena, poput onih u Africi ili na Novoj Gvineji,
dobio poruku: bore se za istu teritoriju i zalihe hrane, pa tako podleu
Gospodin Volas, koji se tada nalazio na Ma- istim zakomma koji vae za ivotinje u slinim situaci-
jama; no, izumi i ustanove koje je stvorio ovek podra-
lajskom arhipelagu, poslao mi je esej O sklonosti
zumevaju slinosti i razlike od velike vanosti i zanim-
vrsta da se beskonano odvajaju od prvobitnog ljivosti. Ljudske ustanove i izunii poinju kao mali i
tipa; taj esej sadravao je teoriju istovetnu s relativno jednostavni, pa se razvijaju u sve vee i slo-
mojom. enije. Civilizacije su, u sutini, skup ustanova koje
102 Dord Pikering Izazov obrazovanju 103

stvaraju njihova drutva; one takoe tee da se uvea- Uspeh ili neuspeh civilizacije takoe prenose po-
vaju i uslonjavaju. Ali se one na osobit nain nadmeu mou mehanizma boji se razlikuje od genetike ifre.
uzajamno i u njima se na poseban nain tekovine pre- Krajnje je sumnjivo da li su uspon i pad Spanske im-
nose s kolena na koleno. U evoluciji biljaka i ivotinja, perije, odnosno italijanskih gradskih drava poput Fi-
podesnost se sastoji u sposobnosti za opstanak i repro- rence i Pize, bili odreeni razlikama u genetikoj struk-
dukciju; ivotinjska populacija koja ima iste gene mora turi. Prenoenja instituoija civilizovanog oveka s jednog
biti kadra da podnosi klimatske uslove, da se odupire narataja na drugi jeste nasleivanje, ali ne onoga to
parazitima, da se kloni grabljivaca ili ih izbegava, i da je bilo pre roenja, ve onoga to se deava posle ro-
pribavlja dovoljno hrane za sebe i svoje potomstvo. enja to jest, uticaja koji se formiraju, a bi delo-
Vie svega te se ivotinje moraju mnoiti i dovoljan vali na dete u razvitku, oblikujui njegove navike,
broj njihovih potomaka mora ostajati u ivotu da bi se znanja i duhovne stavove. Od tih uticaja, najvaniji
nastavdla vrsta, neodreeno dugo. Naslee se prenosi koji drutvo moe da kontrolie jeste onaj ovaploen
preko semene plazme, <a naroito preko rasporeda he- u sistemu obraaovanja. Tako smo doli do sredinje
mijskih sledova supstanci u molekulima deoksiribonu- teme ove knjige. Ako smo mi, kao narod, zaintereso-
kleinske kiseline (DNA) u genima. vani a nastavimo i unapreujemo dostignua naih
Takmienje meu civilizovanim drutvima i insti- predaka, ako smatramo da su velika pregnua naih
tucijama mnogo je sloenije i mnogo manje poznato. pretea imala vrednosti, ako mislimo da sledea gene-
Meutim, ako uspeh merimo dejstvom koji jedna insti- racija moe da dela jo bolje, onda nam za tu svrhu
tucija ili jedan narod imaju na svoje savremenike ili preostaje jedno jedino orue na obrazovni sistem.
naslednike, najprostija definicija tog uspeha bila bi
kreativnost. Velike civilizacije, kao to su bile kineska,
egipanska, helenska i rimska, odlikovale su se nizom
OBRAZOVANJE KAO ORUE ZA
PRILAGOAVANJE DRUSTVA
zajednikih karakteristika; one su razvile tehnologiju
bar isto tako naprednu poput one koju su imali drugi U prethodnim poglavljima razmatrane su funkcija
suvremeni narodi ili jo napredniju; bile su bogate i svrha obrazovanja. Bilo je zapaeno da postoji nesklad
i imale su vojnu mo; dale su velika umetnika dela. ciljeva, ukljuujui onaj izmeu interesa pojedinaca i
One koje su nama poznate dale su i razvitku ideja do- drutva u celini, te izmeu mnotva i nekolicine. Ta-
primose koji su ih nadiveli. Opadanje tih naroda i ci- koe je pomenuta priroda drutvenog ugovora: obra-
vilizacija bilo je praeno opadanjem kreativnosti; one su zovanje je usluga koju drutvo prua pojedincima, ija
prestajale da stviaraju bogatstvo; njihova vojna mo se se privreivanja i drutveni poloaj time poprav-
osipala; njihov doprinos umetnosti i miljenju gubio je ljaju; drutvo ima pravo da od tih poboljanih" po-
znaaj. jedinaca oekuje odgovarajuu nadoknadu za uslugu.
104 Dord Pikering Izazov obrazovanju 105

Isto je tako bilo napomenuto da su, sa opteg stanovita napomenem da te civilizacije pruaju prouavaocu ljud-
biologije, vane populacije, skupine, a ne jedinke- skog drutva niz podataka isto tako izazovan kao to
Veoma je zanimljivo da ovaj bioloki pristup do- je za arlsa Darvina bila izazovna fauna sa ostrvlja
vodi, u vezi sa funkcijom ili svrhom obrazovanja, do Galapagos; no, to bi moglo biti preterivanje. Ipak, nji-
zakljuaka koji veoma podseaju na shvatanja Platona hova istorija sjajno ilustruje temu ovog poglavlja.
i Aristotela. Vidimo da se ideal socijalne pravde poinje Srednje carstvo, kako se Kina nekad nazivala,
ostvarivati na dva naina; prvo, davanjem preimustva imalo je za sobom oko dve hiljade godina civilizacije
boljeg i obimnijeg obrazovanja na osnovu zasluga, a ne kada su se Portugalci pojavili na reci Kanton, poet-
prema drutveno nevanim svojstvima porodinih veza, kom esnaestog veka, da bi za njima sledili panci, Ho-
nasleenog bogatstva ili drutvenog poloaja roditelja; lanani i drugi. Car i njegovi mandarini nisu ba bili
i drugo, odabiranjem onih najpodesnijih za intelektu- impresionirani nevaspitanou i sirovim navikama i
alno voenje zajednice, radi obrazovne pripreme za to odeonf posetilaca, koje su smatrali divljacima. Izuzev
vostvo. Od sistema obrazovanja danas moramo traiti trgovanja preko portugalske trgovake postaje u Ma-
ono to bi traili Platon i Aristotel. Da li je nae obra- kaou, stranci nisu bili putani da zalaze dublje i tr-
zovanje zamiljeno da stvori dobre graane? Da li je guju sa unutranjou zemlje. Neki isusovci ipak su
ono tako projektovano da se razliite sastavne grupe tamo doprli i njihovo demonstriranje naunih instrume-
drutva pripreme za zadatke koje drutvo od njih oe- nata i znanja matematike ostavilo je dobar utisak, pa
kuje? Da li ono prua pripremu za valjano uivanje je jedan isusovac postao predsednik Odbora za matema-
dokolice? tiku, sredinom sedamnaestog veka. Rasputanje Isuso-
Ta se pitanja moraju postaviti u kontekstu uslova vakog reda 1773. godine ostavilo je samo nekoliko
kakvi danas odista postoje i kakvi se mogu predvideti zapadnjakih mostobranitelja u Kini. Kinezi nisu uva-
za blisku buduniost. Ne moemo oekivati da obrazac avali zapadnjake navike i praizvode. Dvadeset godina
obrazovanja koji je podesnost obezbeivao pre jednog posle rasputanja drutva, britanskom poslaniku bilo
veka, to ini i danas. Dinosaurus je nesumnjivo bio je reeno da Kini vie nisu potrebni proizvodi njegove
mono i naoito stvorenje, i svome dobu vrlo prila- zemlje. Za zabranom uvoza opijuma u Kinu, 1836. go-
goen, ali je ipak izumro. dine, sledilo je ustanovljenje etiri ugovorne uvozne
luke, a zatim i drugih preko kojih su Britanci, Fran-
cuzi, Nemci, Amerikanci i Holanani prodavali svoju
DRUSTVENE PROMENE robu i gde su kinesbi trgovci dolazili radi bezbednosti
POSREDSTVOM OBRAZOVANJA i bolje zarade. Misionari su se sjatili da poduavaju po
Dve velike civilizacije cvetale su mimo naunih kolama i univerzitetima, u emu su imali velike us-
i tehnolokih napredaka koji ine upadljive i jedinstvene pehe, i da preobraaju nevernike u emu su manje
doprinose naoj dananjoj civilizaciji. Usudio bih se da uspevali. Mandarini su odluili da u Kinu uvedu mo-
106 Dord Pikering Izazov obrazovanju 107

dernu tehnologiju i nauku, pa su ispiti za prijem u skog pisma". Sogunat je ukinut 1867. godine, i posle
drutvenu slubu, koji se nisu menjali hiljadu godina, toga Japanci su sa velikim poletom poeli da ue za-
konano promenjeni 1901. Kineska nemo pred zapad- padne jezike, nauku i tehnologiju. Ve 1904. godine
nim silama, a naroito poraz u ratu i japanska okupa- imali su ratne brodove bolje od Rusa, iju su flotu
cija, ostavili su dubok utisak gorine na ovaj izuzetno skoro potpuno unitili. Godine 1942. bili su skoro do-
inteligentan, vredan i ponosit narod, koji je, izmeu stigli Amerikance. Meutim, oduvek su bili odseeni od
ostalog, izumeo barut, tampu, kompas i raunaljku. izvora nafte i uglja; zanemarili su plantae kauuka
Kinezi sad menjaju svoj obrazovni sistem, ugledajui koje su osvojili, i nisu uspeld da se zatite od malarije.
se pri tom na zapad. Novo, komunistiko rukovodstvo [Danas neki istoriari smatraiu da je pobedu, na Paci-
nastoji da jednu nepismenu, poljoprivrednu zemlju, ije fiku zadobio Hamilton Ferli (Fairlev), sa svojom eki-
se navike nisu menjale hiljadama godina, preobrati u pom, pokazavi da se malarija moe efikasno spreavati
pismeno drutvo, zasnovano na nauci i tehnologiji. Kako pravilnim uzimanjem leka Mepacrin".] U tehnolokom
oni nisu samo mnogobrojan ve i vrlo odluan i kompe- pogledu, Japanci nisu bili tako uznapredovali kao Ame-
tentan narod, kraj prie tek treba da se napie. rikanci, i zato su izgubili rat. Sada su ivo angaovani
Pria o drugom primeru, Japanu, pribliila se jas- da dobiju mir. Nesumnjivo su prvi u svetu u brodo-
nijem zavretku. I tamo je poela na slian nain, do- gradnji i optikoj industriji; druga proizvodna prven-
laskom crnih i crvenih varvara (Portugalaca i Holan- stva nesumnjivo e uslediti.
ana) koji su izazvali takvo opte interesovanje, da su Ovde, dakle, imamo kontrast izmeu dva zanimlji-
oni i njihove lae postali stalni slikarski motivi toga va naroda. S jedne strane su Kinezi, kojima su zapadna
doba. Trgovina je cvetala, stizali su misionari, pa su nauka i tehnologija silom nametane, i gde su sa otporom
imali i nekih uspeha. Onda je Sogun 1638. godine, primane, sve dok taj narod nije opljakan, ponien
zabranio, pod pretnjom smrti, da Japanci putuju izvan i poraen. S druge strane su Japanci, kojima je pristup
zemlje i da ma iji strani brodovi pristaju u japanske zapadnoj nauci zadugo preio despot (sve dok nije iz-
luke. Holanani su, meutim, i dalje kriom dolazili, gubio mo), a koji su novu uenost prigrlili tako vatre-
donosei sa sobom nova nauna i medicinska znanja. no da su sto godina kasnije mogli ravnopravno da se
Topovi su bili prokrijumareni u zemlju. Nikako se nije upuste u takmienje s najrazvijenijim nacijama. A to
moglo potpuno spreiti interesovanje samih Japanaca su postigli izmenom svog obrazovnog sistema u takav
za ono to se deava u zapadnom svetu, niti se upozna- koji je bio prilagoen za vodeu ulogu u svetskim po-
vanje s tim moglo osujetiti. A kada je komandant Peri slovima, koju su Japanci za sebe odabrali.
() stigao, 1854. godine, sa minijaturnim modelima
Konano, dmamo i sluaj Izraela, nastalog iz ideala
lokomotive i telegrafa, Japanci su bili oduevljeni. Dve
da se u Palestini ponovo ustolii jevrejska nacionalna
luke su potom bile otvorene, a Japanci su 1855. godine
drava. U Izrael su se vratili Jevreji iz Evrope, naro-
osnovali posebnu kancelariju za prouavanje varvar-
ito iz Nemake i slovenskih zemalja (Akenazi), sa
108 Dord Pikering

junih obala Sredozemlja i drugih mesta po kojima su VIII


se naselili posle izgona -iz panije i Portugala (Sefardi),
i iz Azije (Sefardi i neki ostaci Navukodonosorovih za- POTREBE OBRAZOVANJA DANAS I
robljenika). Sa sobom su doneli razne jezike, razne
obiaje i, prilino neoekivano, razlioite gene. Ali os- SUTRA IDEAL I STVARNOST
tala im je zajedmka vera, koja ih ini Jevrejima, i
uklopljend su u jednu jeziku zajednicu hebrejsku.
Mnogi stariji Ijudi prispeli su nepismeni, ali se nova
generacija obrazuje poput one na zapadu, s naglaskom
na nauci i tehnoldgiji. Pomou navodnjavanja i naune
poljoprivrede oni oivljuju pustinju pretvarajui je
u unosno dobro. Eksperimenti Izraela i Kine jo nisu !
dovreni. Ipak, izgleda da je Izraelu polo za rukom da
prevlada jedan od velikih konflikata u vezi sa ciljevima
i sredstvima obrazovanja. Radi ostvarenja svog cilja, U ovom poglavlju razmotriemo koje bi karakteri-
on koristi sva intelektualna oruja uobliena u za- stike jedan sistem obrazovanja trebalo da ima, ako bi
padnom svetu knjievna, umetnika, nauna i teh- bio projektovan za pripremu sadanjeg i neposredno
noloka. predstojeeg narataja za dananje i sutranje probleme-
Problemi dogledne budunosti mogu se predviati po-
mou ekstrapolacija vrste, pravca i brzine promena u
nedavnoj prolosti. Mada podlone greki, te prognoze
su ponekad dznenaujue tane.

PROMENE U SVETU KAO CELINI

U proteklom stoleu dolo je do neizmernih pro-


mena u stavovima, odmosima i navikama irom sveta.
Skoro jedna treina oveanstva prihvatila je revolu-
cionarne principe, koje je Karl Marks proklamovao za
osnovu drutvene organizacije. Uistinu, ta su naela za
neke bila ravna religijskom otkrivenju; moguno je da
svetski uticaj tih promena bude jednom uporedljiv s
110 Dord Pikering Izazov obrazovanju 111

onima koje su imali hrianstvo i islam. Rase doskora uspesi kompjutera u reavanju problema doista, ak
potinjene kolonijalnim silama stekle su nezavisnost, i u pisanju poezije i muzike, u voenju korespondencije
i nameravaju da za svega nekoliko godina ostvare og- i upravljanju sloenim organizacijama kakve su fabri-
roman socijalni, tehnoloki i obrazovni napredak, kako ke veoma nalie nekom delu naune fantastike od
bi preuzele vanu ulogu u svim svetskim dogovorima. pre nekoliko godina.
U mnogim naprednim zemljama, religija ima sve manju
a posledice psihijatrijske teorije sve veu ulogu u stavu
prema drutvenim problemima i u standardima pona- PROMENJEN POLOZAJ BRITANIJE
anja. Disciplina naturena religijskim verovanjima i po- U SVETU
stupcima, te navike prethodnih generacija, izgubile su
krutost, pa se otud suoavamo sa obiljem drutvenih Poslednjdh decenija odnos Britanije i sveta veoma
nereda novih po vrsti i estini. Sve to postaje jo oz- se izmebiio. Pre jednog i po stolea, ona je predvodila
biljnije zato to dokolica, donedavno privilegija malo- svetsku industrijsku revoluciju, istovremeno vodei og-
brojnih, postaje dostupna svima. A dosada je, ne za- romnu trgovinu u vezi s imperijom. Pred prvi svetski
boravimo, jedan od najveoih uzroka delikvencije mladih. rat, Sjedinjene Amerike Drave i Nemaka pretekle
Te drutvene promene prati i zaista, delimice su je na tehnolokom polju, ali je ona i dalje bila ne-
izaziva nauna i tehnoloka revolucija, koja je preo- izmerno bogata.
brazila na ivot. Pobeene su neke bolesti koje su Dva svetska rata, voena od poetka do kraja, i
ranije ubijale milione; poto natalitet vie nije srazme- najzad dobijena, iscrpla su mnoga nagomilana bogat-
ran mortalitetu, svet se suoava sa eksplozijom stanov- stva; danas Britanija skoro u potpunosti zavisi od vla-
nitva, koja e najtee prasnuti tamo gde su uslovi za stite sposobnosti da stvara bogatstvo, a ba tu je njena
ivot najtei. Hirurke tehnike su tako uznapredovale slaba taka. Njena trgovina i industrija tako su zaostale
da se stari organi mogu zamenjivati novima. Nove ma- da njen udeo u svetskoj trgovini neprestano opada; ona
ine velike moi, preciznosti i raznovrsnosti obav- ne zarauje dovoljno da bi ispunila svoje meunarodne
ljaju danas poslove koje je doskora radio samo ovek. aspiracije i zadovoljavala domae potrebe. Preobraaj
Kompjuter i automatska oprema postojano zamenjuju imperije u zajednicu autonomnih naroda odista je je-
ljudske glave i ruke po nadletvima i fabrikama. Ljudi dinstvena pojava u istoriji sveta, ali se retko uvia da
i poruke mogu se slati irom Zemlje, pa ak u svemir je njime potpuno izmenjena struktura zadataka Brita-
i nazad. Atomska bomba ima takvu mo da je ovek nije. Od nje se vie ne trae inovnici, ve tehnolozi
danas u stanju da potpuno uniti svoju vrstu. Brzina i profesori, naroito u oblasti nauke. Ukoliko Britanija
tog naunog i tehnolokog napredovanja tako je velika ne moe da ih prui, njeni rivali e to rado uiniti.
da se uobrazilja ustruava predvideti ta e sve nove U stvari, oni to ve ine. SAD i SSSR ve su razaslali
maine biti u stanju da rade kroz deset godina. U stvari, armije tehnolokih jezuita", kako pie Armitid
112 Dord Pikering Izazov obrazovanju 113

(Armvtage), u knjizi Vspon tehnokrata; ak i Kina, upr- penim kolama; za dodatne potrebe manje inteligentnih
kos svom siromatvu, isto radi. slue razne ustanove daljeg obrazovanja, a za inteli-
Pre pedeset godina, A. N. Vajthed, veliki matema- gentnije se brinu ustanove vieg obrazovanja, meu ko-
tiar i filozof sa Kembria i Harvarda, pisao je: Svaka jima su univerziteti najstarije i daleko najvanije.
ozbiljna temeljna promena u intelektualnom stavu ljud- Zajednika je potreba za dobrim optim obrazova-
skog drutva mora biti praena nekom revolucijom u njem. Dete treba da naui ispravan maternji jezik, pi-
obrazovanju". Ako britansko obrazovanje treba da od- sani i govorni, jer jezik nije samo optilo za preno-
razi promene u svetu i u poloaju Britanije, nekakva enje informacija i ideja meu ljudima ve i sred-
revolucija bi morala uslediti. Nje, meutim, nema. stvo miljenja; sa porastom opsega i preciznosti jezika,
rastu opseg i preciznost uma. Dete mora da naui sve
o brojevima i njdhovoj upotrebi; novi metodi nastave
IDEALNI OBRAZOVNI SISTEM matematike znatno je olakavaju deci osrednje i nat-
PRILAGODEN DANASNJIM USLOVIMA prosene inteligencije. Matematika je uvek bila vana,
ali to naroito vai za dananje mehanizovano doba.
Ocrtavajui jedan idealni obrazovni sistem, moemo Jezik i matematika jesu dve duhovne discipline osnovne
pretpostaviti da je naelo drutvene pravde zadovoljeno za voenje svih poslova naprednog drutva. Uz njih idu
u najveoj moguoj meri to jest, da se svakom detetu tradicionalne umetnosti i nauke. Knjievnost, pozorite,
obezbeuje pristup svim mogunostima obrazovanja, s likovne umetnosti i muzika predstavljaju forme izraa-
obzirom na njegove skloraosti, inteligenciju i radne na- vanja koje su uvek ushiivale um i koje ine deo onog
vike- Sloeno drutvo, poput sadanjih, namee svojim dobrog ivota" to ga je Aristotel naveo meu ciljevima
graanima niz zadataka. Jasno je, otud, da ne postoji obrazovanja; one su tradicionalni naini negovanja do-
jedno obrazovanje koje obuava za sutra, ve itav i- kolice, danas dostupne svima u bibliotekama, umetni-
roki opseg obrazovanja, koji treba da bude prilagoen kim galerijiama i pozoritu, na radiju i televiziji. Naj-
kako individualnim interesovanjima 1 sposobnostima grublje reeno, to su sredstva za prevenciju dosade,
tako i vrsti zadataka za koju je sama ta sposobnost naj- huliganstva, lenarenja i kriminala. Fizike, hemijske
podesnija. Isto tako ako verujemo, kao ja da ob- i bioloke nauke jesu najnovija aktivnost ljudskog uma
razovanje, a posebno samoobrazovanje, moe i treba da j predstavljaju dananje granice dosetljivosti, uobra-
bude proces koji bi trajao do samog groba, mogunosti zilje i preciznosti. Svet ih upotrebljava, i preobraava
za nj moraju se takoe obezbediti u jednom prosve- se njima. I njihov znaaj je bitan. Krajem svog ko-
enom drutvu. Problem moemo da uprostimo moda lovanja, dete treba da se uputi u suvremene drutvene
isuvie ujedno razmatrajui potrebe zajednike svima i politike probleme, jer e ubrzo zatim postati lan
i potrebe onih sa inteligencijom ispod i iznad prosene. birakog tela; on e morati da donosi odluke, a u tu
Opte potrebe se zadovoljavaju u osnovnim i drugoste- svrhu treba da bude obaveten. On mora znati neto

8 Izazov obrazovanju
114 Dord Pikering Izazov obrazovanju 115

iz istorije svoga naroda i pomalo iz istorije sveta. Naj- sobnost baratanja idejama, do svoje esnaeste godine
zad, sada se uvia da dete najbolje ui, i najbolje odr- predviene minimalne starosti za naputanje kole.
ava svoju radoznalost i inicijatdvu, ukoliko aktivno Najpametiiija deca trebalo bi da ostanu u dodatnim
sudeluje u radu. Naelo uenja kroz rad danas se veoma razredima, da bi zatim produila kolovanje na nekoj
ceni. instituciji vieg obrazovanja. U tim dodatnim razre-
Oni sa sposobnostima ispod prosenih. Veina dima, od njih bi valjalo traiti da nastave izuavanje
takve dece rano naputa kolu i poinje da privreuje. maternjeg jezdka i knjievnosti, jednog ili dva strana
Najmanje sposobni rade fiziki; na farmama, putevima, jezika (od kojih bi bar jedan trebalo da je iv), mate-
graevinama, itd. Danas se to menja, ili je ve izme- matike, nauke i istorije. kolu bi naputali u osamna-
njeno; te poslove sve vie preuzimaju maine. Budu- estoj ili devetnaestoj godini. One koji pokazuju naro-
nost nije za neuke, ve za kvalifikovane radnike. Mo- ito interesovanje ili sklonosti za neki predmet valjalo
derna industrijska drava sve vie zahteva dobro obu- bi podsticati da se njime bave. U trenutku naputanja
enu radnu snagu. Od bitne je vanosti da ti mladi kole pametna deca bi trebalo da imaju vrste temelje
ljudi, poto napuste kole, nastave svoje obrazovanje. ukusa i izbora, u oblasti umetnosti, muzike i knjievno-
U svetu koji se neprestano menja njima treba dati pod- sti; trebalo bi da budu upoznata s glavnim svojstvima
sticaj i prilike da u slobodnom vremenu usavravaju ivog i neivog sveta, i s naunom metodologijom koja
svoje obrazovanje tokom celog ivota. je to znanje omoguila; takoe bi znali poneto o dru-
gim narodima sveta, te kako se i zato ti narodi raz-
likuju od njihovog sopstvenog drutva; tako bi bili
NATPROSECNO DETE MEUSTEPENO upoznati s aktuelnim problemima. Vie svega, oni bi
I VISOKO OBRAZOVANJE trebalo da ouvaju svoju mladalaku radoznalost i da
naue kako da je disciplinuju trebalo bi da naue
Glavne nade zemlje kao to je Britanija, i ne samo kako da ue-
njene, lee u pametnoj deoi. Ona treba da postanu Vie obrazovanje. Kako smo videli u Treem po-
voi nacionalne politike i akcije, kao god umetnosti glavlju, funkcija univerziteta jeste sticanje, prenoenje
i nauke; ona treba da hudu neophodni tehnolozi i ui- i upotreba znanja. Za nau sadanju svrhu zanima nas
telji, Pogotovo u ovom trenutku britanske oseke, upravo jedino ta oni mogu da uine za mladi narataj. Jedno
ti mladi treba da prevedu naciju u novo doba elektron- od najuzbudljivijih iskustava brucoa svakako je no-
ske tehnologije i da industriju i trgovinu zemlje uine vootkrivena sloboda: on moe birati predavanja i te-
konkurentnima u svetskim razmerama. ajeve, za razliku od relativne krutosti uoionike prakse;
Skole. Sto je bilo reeno o obrazovanju za sve od- on moe sklapati poznanstva sa devojkama i mladiima
nosi se a fortiori pametnu decu. Poto su pametna, istog uzrasta iz drugih kola, drugih delova zemlje, pa
trebalo bi da dostignu ire i dublje znanje, te veu spo- ak i drugih delova sveta, s omladinom drukijeg poro-


116 Dord Pikering Izazov obrazovanju 117

dinog porekla i drukijih interesovanja; on moe da Takvi postdiplomski teajevi imali bi funkciju ve-
neformalno razmenjuje miljenja sa nastavnicima, da balita za neki corps d'elite. Oni bi bili konana faza u
diskutuje i prepire se. Kako je Vajthed rekao, funkcija postupnom usponu meritokratije" postepenom izdva-
univerziteta jeste da ouva vezu izmeu znanja i elje janju sposobnijih od manje sposobnih, radnika od tru-
za ivotom, ujedinjujui mlade i stare u uobraziljnom tova, ne raunajui, naravno, one sjajne buntovnike
razmatranju uenosti." stvaralakoga genija od kojih e mnogi svakako izmai
Deca koja kolu napuste sa irokom obrazovnom okvirima formalnog obrazovanja.
osnovom, o kakvoj je bilo rei, sada su spremna da sama
suze svoja interesovanja, jer nije verovatno da e, uza
sve prilike za meudisciplinske rasprave, prihvatiti ma RAZLIKA IZMEDU STVARNOSTI
kakve intelektualne naonjake; nadati se da su za one I IDEALA TRAGEDIJA
koji ih ipak prime pre ogovorne njihove sputane i ogra- BRITANIJE
niene linosti, negoli obrazovni sistem.
Student treba da zna kako da postavlja pitanja na Koliko tragino se stvarno obrazovanje jenog nat-
koja sledi odgovor, da otkriva izvornu grau koja se prosenog deteta razlikuje od idealnoga, najbolje se
odnosi na pitanje i odgovor, da rasporeuje tu grau vidi iz injenice da u Britaniji dete ve u trinaestoj ili
i na njoj stvara svoj sud. To je prihvaeni metod obuke etrnaestoj godini bira podruje u kojem e se specija-
uma". Poto usavri taj metod, mladi diplomac bie ka- lizovati, da bi sve ostalo odbacilo ve u petnaestoj ili
dar da ga upotrebljava sve ire i sve preciznije. Ciljevi esnaestoj godini. Nove profesije koje su stvorile sa-
univerzitetskog obrazovanja treba da su isti, ma koji se danju industrijsku revoluciju, ili bile njen plod, malo
predmeti studirali. U nacionalnom je interesu da postoji se ili nimalo uvaavaju na univerzitetima. Srednjo-
to vei izbor i u umetnosti i u naukama, i da postoje vekovna ideja obuavanja kroz egrtovanje jo uvek je
svakojake njihove kombinacije. iva. No, pogledajmo poblie itav sistem.
Neki od najboljih koji zavre redovne studije za- Skole. U Britaniji, obrazovanjem sposobnije dece po
ele da ih nastave na postdiplomskom nivou. Student kolama upravljaju dva ispita. Za opte svedoanstvo"
sa zavrenim prvim stupnjem, recimo u nauci, mogao (G.C.E.) na obinom nivou (O), i na viem nivou (A).
bi da studira ma koju oblast tehnike. Drugi diplomci, Prvi ispit, za nivo O, polae se u esnaestoj godini i
ma dz koje oblasti, mogli bi da se upoznaju sa modernim predstavlja proveru opteg obrazovanja. Obino se po-
rukovoenjem: sa funkcijom maina u nae vreme, s lau pet predmeta, ali pametnija deca mogu uzeti i deset.
kompjuterima i njihovom upotrebom, s drutvenim na- Na drugom ispitu, na nivou A, polau se samo dva ili
ukama i primenjenom psihologijom; s industrijskom, tri predmeta, oko osamnaeste godine, posle dve godine
drutvenom i trgovakom istorijom, pravom i ekono- provedene u tzv. estom razredu". Univerziteti obino
mijom, itd. trae prelazne ocene G.C.E. iz pet predmeta, od kojih
118 Dord Pikering Izazov obrazovanju

dva moraju biti poloena na viem nivou A. Prelazne skoj. Nemaka 1900. i Francuska 1902. godine odluile
ocene takoe se trae iz engleskog jezika, matematike su se za integrisani sistem, koji prua opti kurs, bez
i stranog jezika, ali su ti ispiti na obinom nivou O.* podele na grupe, ali sa raznovrsnim teajevima usmera-
Za javne kole i vie srednje kole, a u zadnje vre- vanja ka nauci ili umetnosti u poslednjim godinama. U
me i za sve srednje kole koje vode rauna o sposobnijoj svim teajevima, meutim, matematika i maternji jezik
deci, karakteristian je esti razred". On se deli na sa knjievnou bili su obavezni.
nauni odsek (gde se nalaze dve treine deaka i jedna Engleska se opredelila za alternativni sistem, iz raz-
treina devojica) i umetniki odsek (gde su treina de- loga istorijskih, nedovoljno objanjenih i ovde nevanih.
aka i dve treine devojica.) U proseku, ak bira po tri Univerziteti. Glavni cilj nastave na engleskim uni-
glavna predmeta; u oblasti nauke, sve iz nauke, uklju- verzitetima obino je sticanje poasnog stepena iz jednog
ujui matematiku; u umetnikoj oblasti, sve iz umet- ili dva srodna predmeta, posle tri ili etiri godine
nosti (iskljuujui matematiku). Samo 2,3 posto deaka studija.' Svrha tih poasti je za svaku pohvalu: to je
i 8,9 posto devojaka kombinuje umetnike i struna preciznost miljenja i izraavanja. Na oksford-
predmete. aci estog razreda" takoe uzimaju i po skom teaju velikih" [predmeta] prvi javni ispit je iz
nekoliko manjih predmeta, u koje spadaju poznavanje grkog i latinskog, a drugi iz klasine istorije i filozo-
religije, umetnost i muzika, ali nikada nauka. fije. Mladi, koji upie tu klasinu grupu jo u koli,
Meu veim zapadnim nacijama, Britanija jedina a nastavi je na Oksfordu, imae najbolje obrazovanje
odrava tu udnu, moglo bi se rei samoubilaku prak- iz tih oblasti koje se moe zamisliti, ali e biti potpuno
su. U SAD se, na primer, dvadeseta godina smatra pri- neupuen u elementarna znanja kojima su Njutn, Fa-
godnom za poetak specijalizacije. Kako je do toga radej i Raderford posvetili svoje ivote. Na istoriji malo
dolo? Do sredine devetnaestog veka, stare srednje se prouava politika i ustavna istorija uopte, a zatim
i javne kole bile su zaokupljene poglavito nastavom se teajevi usredsreuju na strogo odreene periode. U
matematike, grkog i latinskog; tada je, napokon, posle grupi nauka, ue se u prvom periodu, koji traje
tri stolea, uspon prirodnih nauka poeo da deluje na dve-tri godine tri ili etiri nauke; poslednja godina
obrazovanje. Postavilo se tada pitanje, da li nastavni posveuje se samo jednoj disciplini. Tehnika moe da
program da se proiri, da bi ukljuio neto od nauke ukljui matematiku i fiziku.
i modernih izuavanja, pored klasinih predmeta, ili da Tehnologija. Iako su naela tehnologije i inenjer-
se moderno obrazovanje, boje bi ukljuilo i nauku, stva prvi put predavana u jednom teaju u Kembridu
stavi kao alternativa, u vidu teajeva za piljare", kako 1796, prva katedra osnovana je u Glazgovu, 1840- godine.
ih je nazvao jedan francuski autor. estoka rasprava Postepeno je, i uz otpore, tehnologija zauzimala svoje
besnela je u Francuskoj i Nemakoj, ba kao u Engle- mesto u nastavi na univerzitetima. Ipak, jo do pre
dvadesetak, pa i deset godina, tehnologija je u Britaniji
O ; A advanced. Prim. prev. bila sirota roaka, zanemarena i umnogome prezrena
Izazov obrazovanju 121
120 Dord Pikering

najranijih univerziteta, d to je do danas ostala u veini


u univerzitetskoj hierarhiji. Studenti su dolazili na uni-
zemalja. U Engleskoj, Oksford i Kembrid su primali
verzitet sa uobiajeno specijalizovanim znanjem iz
malo studenata medicine. Velika veina lekara obua-
srednje kole, a nita nije injeno da se to popravi. Ini-
vana je kroz egrtovanje osoblju bolnica u veim gra-
njeri bi i dalje imali vrlo slab dodir sa drugim nauni- dovima. Vetina uitelja prenoena je ueniku, a da se
cima, pa nisu imali ni obavezu ni podsticaj na se bave nijedan od njih nije oslanjao ni na kakvu formalizovanu
umetnostima. Ne udi, onda, primedba jednog profesora skupinu tanog znanja. Mnogi od tih centara praktine
Kraljevskog rudarskog fakulteta: Moji studenti e, po obuke kasnije su postali medicinske kole, koje su za-
svoj prilici, biti dobri inenjeri, ali piu tako loe da tim pridruene univerzitetima, po njihovom osnivanju.
niko nee razumeti njihove izvetaje." Od 1944. godine medicinska nastava obavlja se iskljuivo
U drugim zemljama, situacija je bila drukija. Go- po univerzitetima.
dine 1794, novi reim u Francuskoj osnovao je Visoku
politehniku kolu, radi obuke naunika i praktinih Za 8 upis na medicinu, student mora da poloi ispit
istraivaa. Napoleon je oduevljeno podravao tu kolu, iz hemije, fizike i biologije. Studije traju bar pet godina,
jer je ona davala inenjere za njegove armije; i sada a poinju takozvanim osnovnim naukama. Ranije se
ta kola privlai najbolje francuske ake. U Nemakoj smatralo da se zavravaju diplomskim ispitom, ali da-
se u to vreme osniva Tehnika visoka kola, a i po dru- nas je opteprihvaeno gledite da je takav stav u mo-
gim evropskim zemljama osnivaju se sline institucije. dernom svetu nezamisliv. Petogodinje studije su samo
Sjedinjene Amerike Drave osnivaju sline kole i in- priprema za dalje obrazovanje: usavravanje studenta
stitute za tehnologiju, kao to su instituti u Masausetsu u onoj oblasti medicinske nauke ili prakse kojoj ima
i Kaliforniji. (Kalifornijski tehnoloki institut je, zaista, nameru da se posveti. Postdiplomsko obrazovanje orga-
jedan od najuvenijih svetskih centara za nauna istra- nizovano je danas na regionalnoj osnovi, sa univerzite-
ivanja). No, ti tehnoloki instituti imaju odseke za tima i njihovim bolnicama kao centrima. Uvidelo se da
ekonomiju, i sve vie neguju umetnosti to jest, engle- usluge koje se pruaju pacijentu zavise od kvaliteta
sku knjievnost, istoriju, i moderne jezike jer se sve lekara. Otud je u interesu zajednice da lekar dobije to
vie uvia da su svetu potrebni obrazovani graani, a bolju obuku. Danas je znanje tako obimno da ne zahteva
ne samo inenjeri i hemiari. samo univerzitetske i postdiplomske studije ve i ne-
prestano praenje najnovijih dostignua nauke. Smatra
Inferiorni poloaj tehnologije u Britaniji ogleda se se, na primer, da je potrebno jedanaest godina studija
i u slabom prilivu i kvalitetu aka koji se opredeljuju da bi se steklo zvanje specijaliste.
za studije tehnologije. Sasvim je drukije u vedskoj,
Francuskoj i Holandiji. Biznis. egrtovanje je tradicionalni metod obrazo-
Medicina. Medicina je istaknuti primer stare stru- vanja trgovaca u Britaniji. Deak ili ovek zavri kolu
ne profesije koja je aktivno uestvovala u naunoj i ili univerzitet sa stanardnom obukom, pa stupa u firmu
tehnolokoj revoluciji. Ona je bila vana komponenta u kojoj namerava da provede ivot, ili u firmu oda-
122 Dordz Pikering Izazov obrazovanju 123

branu zato to mu prua dopunsko iskustvo. On poinje Kao god u sluaju tehnologije, inferiorni poloaj
sa dna, i ako je predvien za rukovodioca, brzo na- biznisa na britanskim univerzitetima ogleda se u broju
preduje. inteligentnih uenika koji se za nj opredeljuju. Godine
Uopte uzev, budui poslovni ovek ne dobija ni- 1938, od 1.374 diplomaca Kembrikog univerziteta, samo
kakvo formalno obrazovanje koje bi ga posebno pripre- 214 je otilo u trgovinu i industriju; sa odlinim uspe-
milo za taj poziv. Do pre nekoliko godina univerziteti hom zavrilo je ll,2/o diplomaca, a od njih samo je
nisu davali specijalizovanu obuku te vrste, sve dok 3,3fl/ stupilo u trgovinu.
pod pritiskom javnog mnjenja i uz pomo novca koji
je dala industrija nije dolo do osnivanja dveju visokdh
kola za poslovnu administraciju na Kraljevskom ko- SUPROTNOSTI IZMEDU STARIH I NOVIH
ledu u Londonu i na Univerzitetu u Manesteru. PROFESIJA
U Britaniji je rasprostranjeno miljenje da za te
profesije nije potrebno naroito obrazovanje. Neki po- Bilo bi prirodno da Britanija, kao jedna od vodeih
slovni ljudi ak tvrde da studiranje umetnosti pred- industrijskih zemalja, iji poloaj u svetu odista zavisi
stavlja najbolju obuku za budueg biznismena, jer ospo- od njene industrije, uzme stari i oprobani nain medi-
sobljava um da se svaim bavi. Otud trgovinom i indu- cinskog obrazovanja kao osnovu za obrazovanje u tim
strijom u Britaniji prevashodno rukovode amateri. novim profesijama. Posle dobrog opteg obrazovanja u
Sasvim je drukije na severnoamerikom konti- umetnostima i nauci, koje bi trajalo do osamnaeste ili
nentu. Tamo se shvatilo da nauna i tehnoloka revo- devetnaeste godine, i kojem bi sledilo univerzitetsko
lucija stvaraju itavu skupinu novih profesiia, koje se obrazovanje, dolazila bi profesionalna visoka kola na
koriste naunim i tehnikim znanjem, matematikom, kojoj bi se izuavali specifini predmeti neophodni za
istorijom d sociologijom. Ljudi tih profesija treba da praktian rad. Najzad bi valjalo obezbediti postdiplom-
rukovode velikim preduzeima, koristei se dostignuima ske teajeve, za upoznavanje sa novinama. Da je tako
nauke i tehnologije; oni e se starati da se radna snaga uinjeno, naa trgovina i industrija danas bi bile isto
upotrebljava najekonominije, i na najveu korist i za- tako uspene kao one naih konkurenata i svakako bi
dovoljstvo radnika. Oni takoe treba da uestvuju u privlaile znatno vei broj sposobnih mladih ljudi, kako
upravljanju dravnim poslovima. Koledi za poslovnu to ini medicina.
administraciju, od kojih je harvardski jedan od prvih Stara medicinska profesija ima nekoliko preimu-
i najpoznatijih, imaju ogromne uspehe. U svom zadnjem stava. Ona se uila na srednjovekovnim univerzitetima,
godinjem izvetaju, predsednik Univerziteta Harvard od samog poetka. Na njima su obino bila etiri fakul-
navodi da je preko 300 firmi trailo ljudstvo za indu- teta, nii fakultet za umetnosti, i tri via fakulteta za
striju, i da je u tu svrhu organizovano vie od est bogosloviju, medicinu i pravo. Rei nii i vii nisu imali
hiljada intervjua. smisao vrednovanja, ve odreivanja poloaja. Student
124 Dord Pikering Izazov obrazovanju 125

je morao da diplomira umetnost, da bi mogao da stupi nosti da se upoznaju sa jednom polovinom intelektualnih
na jedan od viih fakulteta. dostignua i pregnua ljudske rase? Da li se na taj nain
Medicina, sem toga, prua usluge drutvu jo od reava dilema ciljeva i sredstava? Da li je to priprema
vremena Imhotepa, za koga se veruje da je bio graditelj ljudi za dokolicu? Da li je to briga za drutvene posledice
stepenaste piramide kod Sakare. Zbog te svoje starosti, tehnoloke promene? Je li to svrha akademske slobode?
univerzalnosti i doprinosa znanju od vremena Imhotepa Za koga je akademska sloboda? Za dete koje se u
i Asklepija, medicina nikad nije smatrana negospod- neadekvatnom dobu ukalupljuje i liava jednog od dva
stvenim" zanimanjem. Zajedno sa bogoslovijiom i pra- oka kojdma pokuava da upozna svet kao celinu? Ili za
vom, ona se jo od antika smatra uenom profesijom- drutvo sa njegovim novim i neodlonim potrebama?
Delatnici u novim profesijama inenjeri, tehno-
krati, rukovodioci trgovine i industrije, i svi ostali ues- Ne bih oklevao da glavnu krivicu za takvo nepo-
nici u stvaranju bogatstva nemaju te nasledne pred- voljno stanie pripiem preteranoj specijalizaciji aka u
nosti. Te profesije nemaju dubokog korena na univer- srednjim kolama, koja je, opet, umnogome nametnuta
zitetima; kao zanimanja, one nisu u skladu sa pojmom zahtevima univerziteta. Upravitelji srednjih kola ale
gospodskog posla", stvorenim u XVIII veku i jo ivim, se, u zvaninim i nezvaninim anketama, da bi kole
iako ba tim profesijama i njenim pripadnicima Britanija bile voljne i spremne da deci prue ire opte obrazo-
duguje za svoje bogatstvo, svoje umetnike galerije, vanje, ali da anse mnogih za upis na univerzitet zavise
muzeje, bolnice, kole, javne zgrade i javna dobra, itd. od sreskih stipendija, dok univerziteti selektivno upisuju
Istina je da su mnogi pojedinci u tim profesijama zgrnuli one koji ispoljavaju najbolji uspeh u bar tri strogo stru-
velika lina bogatstva, delom na tetu onih koji su radili na predmeta, od kojih zavisi budua karijera univer-
za njih. Zato se oni u javnosti ne smatraju ni dentl- zitetskog polaznika. No, sumnje nema da krivice ima i
menima" nd slugama zajednice. I tako su te profesije do koia. Skolski nastavnici skloni su formiranju oka-
bile zanemarene i prezrene na univerzitetima, venanim menjenih navika; mnogi su se privikli postojeem sis-
za ideju da su funkcija i svrha univerziteta prevashodno temu, i malo ko se aktivno zalae za reformu.
u lobrazovanju dentlmena". S obzirom na univerzitete, zar nije tragino malo
uinjeno u pogledu pruanja obuke za nove profesije,
povezane s naunom i tehnolokom revolucijom. Odista,
GDE SE GBEILO zar iznenauje to su te profesije jo neprivlane za
najbolje mlade? I zar je uditi se, onda, to Britanija
Poreenje stvarnog i idealnog otkriva iznenaujuu zaostaje za drugim zemljama u tehnologiji, biznisu i
i zabrinjavajuu sliku. Da li je pravo da deak ili de- trgovini? Nasuprot tome, britanska medicina, ija je
vojica na granici puberteta odluuju ta e im biti nastava odlino organizovana na douniverzitetskom i
budua karijera? I da li je pravo da svi deaoi i devoj- univerzitetskom nivou, moe se meriti sa najboljima u
ice, grekom sistema obraaovanja, budu lieni mogue- svetu.
126 Dord Pikering

Sadanja zaostalost Britanije moe se pripisati


obrascu njenog sistema obrazovanja, koji je zastareo i
nesaglasan potrebama savremenog sveta, iako kvalitet
i obim obrazovanja nisu nezadovoljavajui a kvalitet
USPEH ILI NEUSPEH
elite odista izvanredan. Taj obrazac sistema obrazo-
vanja ostao je uglavnom nepromenjen u poslednjih pe-
deset godina, uprkos ogromnim promenama u izgledu
sveta, u poloaju Britanije i u naunoj i tehnolokoj
revoluciji. Taj sistem je jo podeen za obuku ljudi koji
su vrlo uspeno vodili imperiju, uprkos injenici da nje
vie nema, i da narodi u Britanskoj zajednici naroda
vie ne ele takav kadar, ve tehnokrate i obrazovane
strunjake, naroito u oblasti nauke. Vie svega, taj
sistem uopte ne haje za nove profesije.
Bioloke paralele s britanskim sistemom su obilne; U prethodnim poglavljima pokazali smo da obra-
dovoljno je pomenuti dinosauruse i mamute. Ili, recimo, zovne ustanove predstavljaju najmonije oruje koje
juri konjice u bici 1966. godine izvanredni Ijudi, drutvo poseduje i moe koristiti da bi se prilagodilo
divni konji, ali, na alost, zastareli i bez svrhe u ta- promenjenim okolnostima. U Osmom poglavlju videli
kvom trenutku. smo tragini neuspeh Britanije da se razaberu glavna
Sve politike partije istiu, kao svoj prvenstveni funkcija obrazovanja i njegova drutvena svrha. U ovom
zaatak, modernizaciju Britanije. Ali kabo to uiniti? poglavlju razmotrie se razlozi tog neuspeha, u cilju ra-
Voi o tome ne govore, moda zato to ne znaju? Jednog zabiranja mera potrebnih za oporavak.
dana, meutim, morae da odista preu sa rei na dela- U svojoj knjizi Moderni prozni stil, Bonami Dobre
Morae da privuku najbolje mlade ljude u nove profe- ( Dobree) pokazuje da stil otkriva karakter
sije, i da ih to bolje obue. Delimice moja namera je pisca. Na isti se nain moe pretpostaviti da je sistem
bila da pokaem da sve to podrazumeva i nekakvu revo- obrazovanja jedan od vidova u kojima jedna nacija mo-
luciju u praksi obrazovanja, kako bi se ono prilagodilo e da izrazi svoj karakter; drugi bi vidovi bili pravo
potrebama sutranjice. Bie potrebne godine da se to i njegova primena, politiki sistem, religija i oblici
obavi, a rezultati se mogu pokazati tek kod sledee rekreacije.
generacije. Krajnje je vreme da se Britanija zamisli Teko je zamisliti sistem obrazovanja koji bi bio
zato joj je obrazovanje zastarelo, i kako ga valja me- gore prilagoen neposrednim potrebama Britanije. On
njati. Vreme joj ne ide na ruku. obezbeuje to je moguno manje pametnih glava za
svakodnevne poslove, kao to su industrija, trgovina,
128 Dord Pikering Izazov obrazovanju 129

osiguranje, bankarstvo; u isti mah, taj sistem ini malo Uza sve to, nove kole za prirodne nauke, kasnije
ili nimalo da te ljude kako treba obui u znanjima, u osnovane pri univerzitetu, svagda su bile potinjene
metodima i upotrebi nove tehnike, kako bi se obezbe- lepim vetinama". Tehnike nauke poele su da se pre-
dila inteligentna i efikasna upotreba podataka, maina daju tek 1910. godine, a ak 196263, ria njima su bila
i ljudi. samo dva profesora sa 198 studenata. Jo pred drugi
Kako je do toga dolo? Mislim da odgovor lei u svetskd rat bio je podnet propali predlog da se tehnika
umverzitetima. Oni su postavili obrazac za kole i obu- nastava po univerzitetima proiri i pomogne, opremom
avali za njih nastavnike. Univerziteti su bili pod pre- i finansijski. Podnosilac predloga, lord Nafild (Nuffield),
monim uticajem Kembrida i Oksforda, i prikaz onoga uviao je ono to autoriteti na Oksfordu jo zadugo
ta se na njima deavalo moe dati bar delimini odgo- nisu da e u nastupajuim godinama zemlja vapiti
vor na pomenuto pitanje. Uzeu Oksford kao primer, za dobrim inenjerima i tehnokratima. Po svoj prilici,
poto su mi podaci o njemu bolje poznati. do takvih deformacija dolazi zato to je itav sistem
U srednjem veku, Oksford je pruao sedmogodinju obuke prilagoen vie interesima univerzitetskih profe-
nastavu, u teajevima od 3 i 4 godine, koji su obuhvatali sora negoli interesima nastave, i same zemlje. Profeso-
sva znanja, i kojima je sledila univerzitetska obuka za rima je, naime, sigurno lake da postoje visoko specija-
lizovane srednje kole, sa kojih uenik dolazi ve dosta
uene profesije". Tokom osamnaestog veka, Oksford i
pripremljen na univerzitet, i time olakava posao na-
Kembrid postali su pomodna mesta za mlade aristo-
stavnika, da od njega izdelje" visokog strunjaka.
krate. U intelektualnom pogledu, oni su propadali. Obra-
Nasuprot tome, u Sjedinjenim Amenikim Dravama
zovanje je bilo usredsreeno na umetnost, strune kole
uobiajeno je nastaviti opte obrazovanje u umetnosti
za pravo i medicinu su venule, a prirodne nauke bile i u nauci sve do dvadesete godine, pa i kasnije. Spe-
su zanemarene i prezrene. Godine 1800, Oksford je od- cijalnu obuku pruaju visoke kole, utemeljene pre sto-
bacio srednjovekovni sistem obuke u umetnostima, koji tinak godina, na Harvardu i Prinstonu, a sada tipine
je kodifikovan jo 1636, ali reforma nije bila korenita- za skoro sve amerike univerzitete. Tako veliki ameriki
Ispitni pravilnici zahtevali su osnovno znanje iz religije univerziteti pruaju i iroko i duboko obrazovanje, obu-
(kako je bilo ustanovljeno zakonom), neto logike, malo avajui mlade za nove profesije, na univerzitetskom
geometrije, dobro poznavanje grkog i latinskog. No, nivou. Isto ine veliki tehnoloki instituti; oni imaju
imena odlikaa (najvie dvanaest) posebno su isticana. prvorazredne naune odseke, dobre humane nauke i
To je bio poetak sistema odlikaa" koji od toga vre- sjajnu tehnologiju.
mena dominira univerzitetom. Godine 1807, odbaena Godine 1960, u SAD je bilo oko trista hiljada diplo-
je dotadanja praksa polaganja ispita za sticanje magi- maca; oekuje se da ih je u 1970. bilo oko osam stotina
starskog stepena, i osnovana je nova kola za fiziku d hiljada. Prema jednom lanku Njujork tajmsa (Neio
matematiku, odvojena od Literae Humaniores". York Times), tehnoloko, nauno i visoko specijalizo-

9 Izazov obrazovanju
130 Dord Pikering Iztizov obrazovanju 131

vano drutvo ima malo radnih mesta za one sa malim sistem obrazovanja u Britaniji, omoguiti mu da se pri-
obrazovanjem, dok prua perspektivne karijere onima lagodi potrebama sadanjosti i neposredne budunosti,
koji imaju visoke kvalifikacije." naroito u svrhu usklaivanja kolskog i vieg obrazo-
Sjedinjene Drave imaju sistem obrazovanja koji se vanja, kako bi se dobili obrazovani graani d zadovoljili
pribliava modelu idealnom za potrebe zemlje, dok Bri- zahtevi novih profesija..." U vezi s tim, moglo bi se
tanija ne moe rii iz daleka da podmiri potrebe koje preporuoiti osnivanje komisije, u kojoj bar polovinu
ivot takvom sistemu nalae. lanova ne bi trebalo da dne profesionalni obrazovni
To je moda povezano s usponom Amerike kao svet- radnici.
ske sile i opadahja Britanije kao takve. Kontrast je jo
zanimljiviji zbog pravnih, jezikih i, donekle, genetikih
slinosti Britanije i SAD. Stavie, vodee amerike uni- IDEOLOGIJA
verzdtetske ustanove, kao i britanske, uivaju nezavis- O ideolokim nedostacima u Britaniji lepo govori
nost; ali dok Harvard, Jejl, Prinston i njima slini uni- izvod iz Kataloge Prinstonskog univerziteta (U SAD) za
verziteti ne primaju direktnu pomo vlade, Oksford i 1963. godinu
Kembrid na taj nain ostvaruju glavninu svojih pri-
hbda. Otud se dva inioca mogu identifikovati kao U periodu kada industrijska ekspanzija ze-
glavni uzrok neuspeha britanskog obrazovanja orga- mlje i politike i drutvene promene u njoj zahte-
nizacija i ideologija. Pri tome je inilac ideologije bio, vaju novo rukovoenje, on (predsednik Prinstona
i verovatno jo jeste, najvaniji. Mako) zamislio je da preinaei Prinston, prema
pomenutim potrebama. Stari teajevi su naputeni
u korist novog sistema odabiranja studija (1870);
ORGANIZACIJA osnivanje kole nauke (1873) bio je veliki ustupak
tehnikom obrazovanju, a osnivanje postdiplom-
Odgovprnost za obrazovanje u Britaniji dele mini- skih odseka (1877) ubrzalo je razvoj intelektualnog
star za obrazovanje (kole) i predsednik dravne blagaj- karaktera fakulteta".
ne (univerziteti). Kada je postalo jasno da je nuan nov
pristup obrazovanju, ono senijemoglo sagledati u celini. Iz pomenutog teksta se vidi da su ameriki univer-
Osnovana su dva komiteta, ali su oblasti njihovog rada ziteti davno uoili potrebu prilagoavanja sistema obra-
ostale otro podeljene starosnom granioom od 18 godina. zovanja promenama u znanju i drutvu. Drutvo je,
Ppto obrazovanje nije vieno u celini, morali su se reju, hrzo reagovalo na promenjene uslove. Zato bri-
prihvatiti postojei oblici, sa tetnom preteranom speci- tanski univerziteti nisu slino reagovali? Oni ili nisu
jalizacijom. uviali potrebe sagledane na Prinstonu i Harvardu ili
Modernizacija obrazovanja u Britaniji mogla bi se nisu hajali za njih. O razlozima te pojave sada e biti
postii jedino na sledei nain: razmotriti celokupni rei.

9
Dord Pikering Izazov obrazovanju 133
132

IZOLOVANOST BRITANSKIH UNIVERZITETA NADMENOST UNIVERZITETA

Preovlauje miljenje, naroito u Oksfordu i Kem-


Od samih poetaka, u amerikim kolonijama obra-
bridu, ali ne jedino u njima, da univerziteti ne treba
zovanje se smatralo vanim oruem za izgradnju pro-
da se obaziru na nacionalne potrebe. Smatra se da su
sveenog drutva, koje bi konano trebalo da rei pro- te potrebe podlone neprestanim promenama, dok su
bleme ogromne zemlje. Jo 1647, u Masausetsu je donet doprinosi univerziteta postojani i veni.
zakon po kojem svako naselje od 50 domainstava mora Liberalno obrazovanje. Ideja o liberalnom obrazo-
da odrava kolu za besplatno uenje sve dece da itaju vanju proistie iz obrazovanja koje je dobijala vladajua
i piu, a svabo mesto sa sto domaeinstava srednju ili slobodna klasa antike Helade. U stvari, helensko
kolu, u kojoj bi se deaci spremali za univerzitete- U obrazovanje je imalo nekoliko oblika, od spartanskog
vreme rata za nezavisnost, SAD su imale devet univer- do atinskog. Evo Platonovog shvatanja o idealnom sis-
ziteta (meu njima, na primer, Harvard, Prinston, Ko- temu prema opisu Bojda;
lumbiju), prema samo dva u matici Velikoj Britaniji.
U svojoj Republici*, Platon zbira sve najbolje
Obrazovanje je u SAD, uopte uzev, uvek dobijalo odlike suvremenog helensbog ivota, i pokuava
veliku panju i pomo drutvene zajednice, tako da se da dokae kako se od njih moe da stvori savrena
razvio vrlo obuhvatan sistem svakojakih javnih i pri- drava, u kojoj je pravda uzdignuta na najvii
vatnih obrazovnih ustanova. Standardi obrazovanja u stupanj. Verujui da su zla njegovog vremena pro-
tim ustanovama ndsu uvek bili najvii, ali su one, ne- uzrokovana sebinou i neukou vladajue klase,
sumnjivo, davale ogroman podsticaj za razvoj obrazov- Platon je predloio dve drastine izmene u prirodi
nih programa koji su mogli privui uobrazilju buduih drave: (1) radi unitenja sebinosti, potrebno je
rukovodilaca industrije i javnog ivota. uvesti komunalni sistem u kojem bi porodini i-
U Britaniji je stvar drukije stajala. Oksford i Kem- vot nestao i u kojem nijedan od vladajuih ne bi
brid nisu imali rivale sve do pre sto pedeset godina, a imao nikakvu privatnu svojinu; (2) radi pobede
nad neznanjem, briga oko upravljanja dravom
oni su izgubili staru funkciju i razvili sistem uprave
poverila bi se onima koji su pokazali da imaju
izvanredno otporan prema svakoj promeni. Sve je bilo
potrebno znanje i uvid u dunosti koje njihov po-
uinjeno da se univerziteti izoluju od sveta. Oni su se loaj nalae.
zadovoljavali time da tokom generacija daju visoke Predmeti koji bi se uili, premanjegovoj shemi
inovnike koji su upravljali imperijom. Tabo su propu- obrazovanja, bili su vrlo slini onima koje su izu-
stili priliku da se prilagode imperativima koje namee avali inteligentniji atinski mladii. Do sedam-
dananje doba nauke.
Delo u nas poznato kao Drava. Prim. re.
134 Dord Pikering Izazov obrazovanju 135

naeste ili osamnaeste godine deca iz klase koja bi rade, trguju i proizvode; ali njdhovo obuavanje nije
dala budue rukovodioce, bilo devojke ili deaoi, funkcija starih univerziteta; time se mogu baviti nie
morala .bi.da.se posvete gdmnastici i muzici (mu- .institucije, kao tp su tehnikd koledi.
zika bi ukljuivala sva knjievna i umetnika in- Znanje radi znanja. Ideja da se riaukom treba ba-
teresovanja, od mita 1 pria do pesnika, kao i viti ne mislei na linu dobit i bez obzira na njenu
povrno znanje nauka). Zatim bi usledile dve go- korisnost tetnost, u stvari je jedini nain da se gra-
dine fizike obuke, uglavnom sline uobiajenoj nice znanja doista istrauju. Tano je da se ljudi po-
vojnikoj. Od dvadesete do tridesete godine mladi nekad nadahnjuju nadom da njihov pronalazak moe
oba pola koji bi dokazali svoju sposobnost za vie da koristi oveanstvu pobuda veoma uobiajena u
nauke, izuavali bi matematske nauke aritme- medicinskim istraivanjima ali traganje za istinom
tiku, geometriju, .astronomiju i harmoniju (mate- odumrlo bi kada bi motiv bio neposredna korist. Dems
matsku teoniju muzike). Konano, u tridesetoj go- Blek (James Black) nije uviao da e njegova proua-
dini, odabrana grupa onih koji su se i umom i vanja latentne toplote dovesti do pronalaenja parne
karakterom isticali tokiom sve prethodne obuke, maine. U stvari, nijedan naunik nikada nije naisto
imali bi da provedu pet godina u prouavanju da li e njegov pronalazak biti koristan, nekoristan ili
dijalektike (filozofije), nauke o obru, pre nego to tetan. Jedno od najtraginijih iskustava naune inte-
zauzmu svoje mesto meu uvardma" drave. ligencije u zadnjih trideset godina bilo je saznanje da
su ovladavanjem tehnike cepanja atoma stavili u ruke
Mada Platonov sistem nikada ndje bio ostvaren u ljudi, moda i neodgpvornih, oruje kadro na uniti
praksi, takvo helensko obrazovanje pribliava se ide- oveanstvo.
alnom sistemu koji je opisan u poslednjem poglavlju- Meutim, naelo znanja radi znanja ponekad se
Ono je bilo zamiljeno da daje dobre graane i ljude svodi na to da univerziteti treba da se bave samo neu-
obuene za reavanje svakodnevnih intelektualnih i potrebljivim znanjem. Tu ideju jo uvek uvaavaju oni
praktinih problema. Najinteligentndji bi tako dobijali kojd smatraju da univerzitet ne sme da se spusti tako
opte obrazovanje, sa kasnijom specijalizacijom za pro- nisko da bi obavljao ma kakvu uslugu korisnu za
fesionalno obavljanje dravne slube. Nasuprot tome, drutvo.
liberalno obrazovanje izmenilo se u Oksfordu i Kem- AkademSka sloboda. Akademska sloboda je uvek
brddu, tokom osamnaestog i devetnaestog veka, i izjed- bila i bie vano naelo na univerzitetima, naroito kada
naioilo sa formiranjem dentlmena". (itaoci romana se suprotstavlja dominaciji crkve ili drave. U sutini,
Dejn Osten dobro znaju koliko je u to vreme bilo pro- to je sloboda miljenja i izraavanja ideje za koju se
staki" zaraivati novac trgovinom). OvakvO shvatanje veruje da je ispravna, sloboda da se predaje u skladu
se jo uvek odralo, naroito u Oksfordu i Kembridu. s tom idejom, i da se eksperimentie u vezi s proble-
Priznaje se, istina, da neki ljudi, na nesreu, moraju da rriirna a koje se veruje da su zanimljivi. Takvo tuma-
136 Dord Pikering Izazov obrazovanju 137

enje akademske slobode, za koje se pretpostavlja da ga najmanje prava da se ogluuju od drutvene probleme,
svi Britanci zastupaju, naelno prihvataju svi naunici. ili da daju ljude neupuene u nauke, odnosno umetnosti;
Ipak, njeno se znaenje proteglo i na druge, vie pro- njihova je dunost da pri sebi to pre osnuju i kole za
izvoljne stvari. Za nemakog studenta, akademska slo- postdiplomske studije, jer raspolau neiscrpnim izvorom
boda podrazumeva i njegovo pravo da se seli sa jednog talenata. Manji univerziteti mogu se ogluivati o po-
univerziteta na drugi, zarad vrsnosti predavanja nekog trebe epohe, ali Oksford i Kembrid ne smeju.
profesora ili iz nekog drugog razloga, kao i njegovu
slobodu da ivi kako mu se svidi. Njemu bi takva slo-
boda vrlo nedostajala u Britaniji, gde ne postoji jedno- PRAKTINE TESKOCE
obraznost nastave po univerzitetima d gde se stari uni- ZA OSTVARIVANJE IDEALA
verziteti dre mnogih restriktivnih propisa, slieno sta-
rim zatvorenim udruenjima- Treba napomenuti da Mnogi univerzitetski radnici sa kojima sam razma-
takva sloboda znai prisiljavanje profesora na jedno- trao ove ideje sloili su se sa njima, ali primeuju da
obrazni nastavni program. Ali se akademska sloboda ima mnogo praktinih tekoa koje ometaju ostvarivanje
potre i u podrku ideji da politika obrazovanja na uni- takvih ideala.
verzitetima ne sme da ima nikakve veze sa potrebama Blagovremeno dostizanje odreenog nivoa znanja.
nacije, ve da se ona mora odreivati jedino na aka- Smatra se da e uenici, ako dobiju ire a ne specijali-
demskoj" osnovi. zovano obrazovanje pre no to stupe na univerzitet,
Ukoliko svi ovi razgovori omanu, stari univerziteti samim tim ili prei manje gradiva tokom studija ili ga
imaju jo jedan adut za opiranje promeni. Smatra se nee dovoljno podrobno prouiti za tri godine njihovog
da napredak znanja i ouvanje standarda nisu moguni, trajanja. Meutim, obrazovanje se ne zavrava diplo-
ukoliko svi univerziteti budu uniformisani. Recimo da mom; takvo shvatanje samo kodi razvitku nauke, a
ima predrasuda na obema stranama, i da e plodovi biti medicinska pedagogija odbacila ga je jo pre dvadeset
dovoljno razliiti da stimuliu jedni druge i da se do- godina. Ljudi koji napuste umverzitet sa uskostrunim
punjuju, stvarajui tako jedno dinamino drutvo. U znanjem, a nesposobni su da ispravno piu na mater-
tome ima mnogo istine. Ali to ne znai da su Oksford njem jeziku su neupueni u elementarne principe
i Kembrid osloboeni obaveze da vode rauna o nacio- nauke, ne mogu se nazvati obrazovanim ljudima. Napo-
nalnim potrebama; oni imaju najbolje profesore i pri- kon, amerika iskustva potvrctuju mogunosti koje post-
vlae najdarovitije studente, te nema razloga za sumnju diplomski teajevi pruaju za pronicanje u dubine.
da e prestati da daju nacionalne voe ministre, vi- Trokovi. Poveanje broja i uraznoliavanje kola i
soke inovnike, dekane, rektore i profesore univerziteta, univerzitetskih teajeva opteretilo bi, smatra se, nacio-
itd. Poto uivaju posebne privliegije, oni imaju i od- nalne finansije. Taj bi se problem mogao postaviti i
govarajuu odgovornost. Od svih univerziteta, oni imaju drukije da li smemo sebi dozvoliti da ne stvaramo
133 Dord Pikering

takve kole, bar za nove profesije, nastale tehnolokom


i rukovodstvenom revolucijom? Da medicina nije bila
priznata na univerzitetima i da su britanski lekari i
dalje stvarani iskljuivo kroz starinsku praksu egrto- TA DA SE RADI?
vanja po bolnicama, britanska bi medicina nesumnjivo
bila vrlo loa. Nije se, onda, uditi to britanska tehno-
logija, industrija i trgovina tako loe stoje u meuna-
rodnoj konkurenciji, i to su tako neprivlane za mlade.
Mi jednostavno vie ne smemo dopustiti.da d dalje tako
ide. Nastaviti tu praksu bilo bi ubistveno samoobmanji-
vanje. Prilagoditi sistem obrazovanja potrebama vreme-
na i to u nacionalnim razmerama, daleko je vanije
negoli proirivati ga takvog kakav je. Uistiriu, razmere s
bolesti obrazovnih institucija nameu pitanje da li je
svrsishodno podvrgavatd njihovom uticaju ; sve talento- Poto smo razmotrili probleme sutranjice, svojstva
vane mlade ljude. Kreativnost i originalnost su kvaliteti jenog sistema obrazovanja projektovanog da ih rei i
isuvie vani za naciju da bi se dopustilo njihovo gu- razliku izmeu onog ta bi trebalo dmati i onoga to
enje. S druge strane, odlagati reformu dok se obrazo- stvarno postoji, osvrndmo se na ono to se mora uiniti
vanje potpuno ne razgrana, znai oteavati njeno da bi se sistem obrazovanja preuredio kako bi bio blii
izvrenje. idealnome. Uslovi da se to ostvari su trojakl volja
Na kraju krajeva, pitanje je da li Britanija u svojoj da se to sprovede, sredstva da se to uini i mehanizam
dananjoj finansijskoj situaciji najcelishodnije troi no- kojim bi se to postiglo.
vac namenjen obrazovanju? Mnogo ta se moe dobiti
i postii jednostavnom izmenom strukture sadanje po-
tronje, uz odbacivanje nasleenih i besmislenih oblika VOLJA
rasipnitva, svojevremeno uslovljenih pobudama dentl- Reforma kojom bi se sistem obrazovanja prilagodio
menskog prestia. sadanjem dobu a nastupajua generacija opskrbila naj-
boljim oruem za obavljanje dunosti nesumnjivo je
vrlo privlana za omladinu.
Svrha obrazovanja i ispunjenje te svrhe nesumnjivo
treba da se tiu voa nacije, jer ta je funkcija vostva
do da vodi rauna o novoj generaciji d obezbeuje njenu
sposobnost da vri svoju dunost.
140 Dord Pikering
Izazov obrazovanju 141
Sve ovo izgleda samo po sebi jasno, kao nalog zdra-
vog razuma. Meutim, u stvarnosti je drukije. Prilikom potrebni kadrovi, niti da se oni valjano obrazuju. Sve
parlamentarnih izbora u Britaniji 1966. godine, u mani- politike partije tvrde da bi modernizacija Britanije
festu pobednike partije posveena je znatna panja pi- bila njihov najprei zadatak, kad bi dole na vlast. Moja
tanjima obrazovanja. Naveden je niz problema i data je teza da se to moe postii samo reformom sklopa
su obeanja dostojna svake pohvale. obrazovanja. Drugih naina nema.
U manifestu se, istina preutno, priznaje potreba Mada bioloki prilaz problemu obrazovanj a moe bi-
reforme obrazovanja i daju se odreene preporuke, koje ti neuobiajen, njegov krajnji rezultat, kako smo videli,
pruaju odgovor na pitanja dostupnosti obima obrazo- nije nepoznat. Funkcija, kako se shvata u biologiji, vrlo
vanja, ali je prenebregnut glavni problem prilago- je bliska svrsi, kako su je shvatili helenski filozofi.
avanje obrazovanja potrebama dananjice i sutranjice. Neki razlozi manjkavosti naeg sistema obrazovanja
Reforma sistema obrazovanja koja treba da poslui ve su razmotreni. Manje je jasno zato ti razlozi nisu
sledeoj generaciji ima dva vida moralni i materi- ranije izneti na videlo, i zato jo nita nije preduzeto
jalnd. Moralno uzev, generacija koja dolazi liena je u vezi s njima, pogotovo kada se zna da su mnogi kri-
dobrih i uzbudljivih ivotnih tekovina, budui hotimice tikovali sistem obrazovanja i ukazivali na njegove mane.
odseena od polovine ukupnog polja ljudske delatnosti, Istina, ti kritiari nisu bili ba mnogo glasni ni mnogo
a time i mogunosti da se bavi nekom viom umnom uticajni, to moe biti glavni uzrok status quoa.
aktivnou, koja je, u stvari, pravi cilj moralnog iv- Dodue, sile koje se suprotstavljaju promeni vrlo
ljenja. Ornladina, opet, voli da se angauje; njen je mo- su jake. Obrazovanje snano utie na duh onih koji ga
ral visok kada ona ima posla i kad zna koji je to posao, primaju, a veina ljudi od autoriteta proizvod su si-
ta joj je funkcija i kako da je obavlja; besciljnost je stema koji treba menjati. Oni su, uz to, i stari ljudi, koji
jedan od glavnih uzroka zla. Drutveni ugovor nije aka- su po sebi protiv svake promene. Majkl Jang, u knjizi
demska ideja; on je u samom korenu drutva. Ba kao Uspon meritokratije, kae: Tokom cele ljudske isto-
to je naelo quid pro quo osnova za svaki zakonski rije, starci su bili najtrajnija vladajua klasa; 6im se
ugovor, tako ideje sluenja i uvaavanja rada lee u uspostavi, svaka aristokratija, plutokratija, birokratija,
osnovi drave blagostanja- itd., takoe postaje gerontokratija. ak i demokratija
S materijalne strane, problem je takoe jasan. Bri- vladavina naroda, narodom, za narod u stvari je
tanija gubi vanost u svetskim poslovima i nije u stanju vladavina staraca, starcima, za starce". Relativno se
da svojim graanima prui prvorazredne drutvene uslu- retko uje glas starih u korist mladih.
ge, zato to ne stvara dovoljno materijalnih dobara. Ima jo dva, moda odluujua razloga sa kojih su
Mada je kvalitet obrazovanja izvrstan, njegova forma slabosti britanskog sistema obrazovanja prenebregavane.
nema svrhe; nita nije uinjeno da se novim profesi- Prvi je to to je kvalitet obrazovanja, uprkos grekama
jama, nastalim u ovo doba nauke i tehnologije privuku u formi i sadrini, veoma visok, kako po javnim i pri-
vatnim kolama tako i na univerzitetima. Drugi razlog
142 Dord Pikering Izazov obrazovanju 143

je to to Britanija jo nikada nije doivela veliku na- TABELA II: Tekui i ukupni izdaci na obrazovanje u
cionalnu katastrofu. Tokom poslednjih pedeset godina odnosu na nacionalni bruto-produkt
ona je opadala postepeno, a uestvovala je u dva isr- (u postocima)
pljujua rata, od poetka do kfaja. Stvarno stanje* Projekcija za 1970.
To je, dakle, slabost njenog poloaja u ovom tre-
nutku. Nema sumnje da bi reforma sklopa obrazovanja Tekue Ukupni Tekue Ukupni
odr. izd. odr. izd.
podfazumevala veliki otpor kola i univerziteta, navik-
lih na isteni koji traje toliko dugo. Bie potrebna mo- SAD 3.6 4.5 4.4 5.3
ri'a sila da se slomije taj otpor, a ta ila mora biti javno Holandija 3.5 4.2 4.1 4.9
Kanada 3.4 3.7 4.1 4.9
mnjenje. vedska 3.4 4.1 3.9 4.7
Italija . 3.2 3.4 4.5 5.4
Sovjetski Savez 3.2 3.7 5.0 6.0
SREDSTVA Velika Britanija 3.0 3.7 3.9 4.7
Norveka 2.8 3.7 3.7 4.4
Novac. Glavnd dodatni izdatak za reformu obfazo- Austrija 2.7 2.9 3.3 4.0
varija bila bi sredstva za stvafarije postdiplomskih te- Francuska 2.7 3.5 3.7 4.4
Belgija 2.6 2.8 3.7 4.4
ajeva za usavravanje najboljih glava, i nunih uslova Danska 2.5 3.0 3.2 3.9
za kolovanje stfunjaka u novim profeijama tehno- Irska 2.5 2.7 3.6 3.6
krata i tehriologa. Taj problem je ve razmotren. Tabela vajarska 2.5 2:9 3.4 4.1
II pbkazuje deo nacionalnog bruto-produkta koji se u Austfalija 2.4 : : ' - '

S. R. Nemaka 2.1 2.8 2.7 3.2


veem broju zemalja troi 'ria' obrazovanje. Na ovoj tabeli Island 2.0 2.5 2.7 3.2
Britanija se nalazi ria relativno visokom mestu, u pore- Jugoslavija 2.0 2.6 2.6 3.1
enju s onim na Tabeli I (str. 68). No, ba ta razlika Turska 1.7 2.1 2.4 2.9
Portugal 1.6 2.1 2.2 2.7
pokazuje da se dobar ded tih sredstava pogreno troi. panija 1.4 1.6 2.1 2.5
Potrebno je skrenuti panju na jo dve stvari. Grka 1.3 1.4 1.4 1.7
U svetu irria malo zemalja koje praktino nemaju ni- Luksemburg 1.3 1.4 2.1 2.5
kakvih sirovina i koje zavise skoro iskljuivo od uma
svojih graama i od obuke i upotrebe tdh umova. U te * P o a c i iz 1958, ili ruge najblie goine
zemlje idu Holandija, Belgija, Japan"i Velika Britanija. Izvor isti kao za Tabelu I.
tednja u obrazovanju je jedino to Britanija sebi ne (Procene nacionalnog bruto-produkta ate su na osnovu po-
reenja. Izaci na obrazovanje iskljuuju predkolsku deju negu
sme dozvoliti, jer od obraovanja zavisi sve ostalo. i vaspitanje, aktivnost miadih, biblioteke, vanobrazovne ustanove,
obuku u vojnim jeinicama, obrazovanie oraslih, istraivanje iz-
Ljudstvo. Reforma pbrazovanja prema ukazanim van obrazovnih ustanova, pozorita, bioskop, radio i druga ma-
putevima zahteva nastavnike koji bi je sproveli. U tome sovna bptila; no, tf trokovi ukljuuju pomone kolske izatke
(Skolske kuhinje, zdravstvenu zatitu, knjige, prevoz), kao i platni
je vor. Uveavarije broja mladih riij'e' bilo praeno od- transfer (stipenije, kreite i finansijsku pomo).
Izazov obrazovanju 145
144 Dord Pikering

govarajuim uveanjem broja nastavnika. Razredi su MEHANIZAM


prepuni. Posebno je velika nestaica nastavnika za po-
Obrazovanje je u Britaniji jedinstveno po tome
jedine predmete naroito prirodne nauke i matema-
to drava plaa skoro sve njegove izdatke, a uopte se
tiku, a ba bi se od njih ponajvie trailo u sluaju
ne mea u nastavni program, kao ni u autonomiju uni-
predviene reforme. (v. Tabelu III).
verziteta. Da li drava (ministar obrazovanja) ima me-
Ako bi parlament sada hteo postojei sistem obrazo-
hanizam kojim moe da transforroie obrazovanje ili
vanja prilagoditi prisutnim potrebama drutva, susreo
on treba da preuzme odgovornost za sve, ukljuujui tu
bi se sa velikim praktinim tekoama. Nema sumnje
nastavu i imenovanje nastavnika, kao to je sluaj u
da bi za uspeh korenite reforme kolstva morali da se
ovjetskom Savezu, a donekle i u Francuskoj i Ne-
obave mnogi pripremni radovi. Jedan od inilaca koji
makoj?
sputavaju izvrenje reforme moe se odmah s izvesno-
u izdvojiti to je nedostatak nastavnika matema- U ovjetskom Savezu je preduzeto da se od jedne
tike i nauka. Taj nedostatak ve prouzrokuje prelivanje zaostale, poljoprivredne nacije stvori obrazovano pro-
uenika na stranu umetnosti, a ako se neto odmah ne gresivno drutvo, koje e biti na elu svetskog naunog
uini, situacija e samo ii na gore. i tehnolokog napretka. Visoko centralizovani obrazovni
mehanizam pokazao se uspenim, pa se obrazovanje u
TABELA III: Punovremeno zaposleni diplomirani na- SSSR dosta pribliilo idealu opisanom u Osmom po-
stavnici u svim finansijski pomognutim kolama i us- glavlju.
tanovama, prema prvom navedenom predmetu stanje injenica da dve zemlje koje danas vode svet,
na an 31. III. 1963. Sovjetski Savez i Sjedinjene Drave, imaju sisteme ob-
razovanja koji pruaju opta znanja svima, ukljuujui
Diplomirani kole pomognute kole matematiku i nauku, kao i obuku za nove profesije, u
(i) Matematika 302 5.738 7.702 skladu je sa temom ove knjige.
(ii) Nauka 465 10.123 14.419 Francuska je pre i za vreme revolucije vodila svet
(ii) Poljoprivreda 18 269 608 u idejama, istoj i primenjenoj nauci. Napoleon je uki-
(iv) Ostala tehnol. 8 406 2.686
(v) Umetnost*) 4.908 38.207 50.092 nuo stare univerzitete i sjedinio ih u jedan Carski
(vi) Nepoznati univerzitet". Ta centralizacija obrazovanja nije bila do-
predmeti 145 613 1.004 bra ni za univerzitete ni za nauno istraivanje, jer su
UKUPNO 5.846 55.383 76.511 oni nazadovali u prolom veku. Ponovno uzdizanje Fran-
Postotak diplomiranih
cuske moe se pripisati odravanju opte kulture (cul-
u predmetima i-iv 13.6 29.9 33.2
ture generale), visokom kvalitetu i ugledu velikih kola
* Ukljuujui premete kao to su ekonomlja i muzika. (grandes ecoles), a naroito polytechnique, koje joj daju
I z v o r : Izvetaj britanskog Saveta za naunu politiku, 1966.
10 Izazov obrazovanju
146 Dord Pikering Izazov obrazovanju 147

inteligentne i dobro obrazovane tehnokrate, u trenutku bi se stekao novac potreban za kolarinu i ivot, to
kada su oni od presudne vanosti. umnogome ublaava tekoe. Undverziteti su stoga u
U Nemakoj je visoki kvalitet univerziteta ishod mnogo emu nezavisni od drave.
rivalstva meu dravama i elje prineva da svoje uni- Sve to, naravno, ne podrazumeva da je obrazovanje
verzitete uine boljim od drugih. Dravno obrazovanje u SAD lieno problema. Nije jo reen problem sred-
zapoelo je u Goti (Gotha) godine 1642, i tako je preo- stava i ciljeva obrazovanja, kao ni problem dokolice.
brazilo tu nekadanju dravu da se govorilo da su se- Univerziteti se suoavaju sa mnogim problemima, od
ljaci vojvode Ernesta bolje obrazovani od plemia dru- kojih je njibova veliina svakako najvei. Jednog dana
gde". Pruska je sledila primer 1717, a Humbolt je bie suoeni i sa superprodukcijom svega maina,
krupne reforme izvrio 1808. Na nesreu, taj dravni hrane, strunjaka. No, kao to smo ve videli, vodei
sistem obrazovanja pokazao se kao izvanredan instru- univerziteti skrojili su svoju nastavu prema potrebama
ment za nacistiku tiraniju. nacije. Nije sluajno Tomas Deferson, trei predsednik
Obrazovanje u SAD u nadlenosti je svake savezne SAD, traio da se u njegov nadgrobni spomenik upie
drave. Meutim, otkako su Rusi pokazali svoju pred- samo ovo: Autor Deklaracije nezavisnosti, Statuta o
nost u ispitivanju kosmosa, odailjanjem prvog Sput- religijskim slobodama u Virdiniji i Osniva Univerzi-
njika" u vasionu, federalna vlada je poela da prua teta Virdinije."
obilniju pomo obrazovanju. Postoji duga tradicija za- Pitanje dravnog preuzimanja sve brige o obrazo-
interesovanosti i odgovornosti za javne kole, srednje vanju mora se razmotriti s obzirom na sve kratkorone
kole, kolede i univerzitete. U kolskom obrazovanju, i dugorone posledice koje mogu da nastupe.
privatne kole nisu se pokazale tako dobre kao javne, Drutvo i drava. U Britaniji i drugde postoji danas
ali u viem obrazovanju, situacija je uravnoteenija. Pri tendencija da se drava" shvata kao Deus machina
tom, Amerika je reila, ili reava, tri velika problema Ako neto vano ne ide kako valja, treba samo pozvati
obrazovanja njegovu strukturu, kvalitet i dostupnost. dravu, pa e sve opet biti u redu. To initi, znai po-
Kao to je ve reeno, specijalizovano obrazovanje za- greno shvatiti odnos izmeu drutva i drave, kao
poinje tek oko dvadesete godine. Stvorene su postdip- i trenutnu klimu politikog mnjenja. Obrazovanje se,
lomske kole, za intelektualnu elitu, a postoji obilje kao i pravo, tie svih graana, i ako je previe vano
sposobnih mladih ljudi zainteresovanih za nove pro- da o njemu odluuju politiSari, neka brigu preuzme
fesije, za koje se obezbeuje sjajna univerzitetska obuka. parlament.
Ni savezne drave ni federalna vlada ne daju iz- Odnos izmeu drutva i drave lepo Je ralanio
dravanje nediplomiranim studentima, ali se od afere sa i opisao Devid Mar (David Marsh) u delu Budunost
Sputnjikom" diplomiranim studentima omoguuje bes- drave blagostanja. On pie
platno dalje kolovanje. Meutim, u SAD postoji tra- Postoji odnedavno tendencija da se drutvo
dicija da se radi posle asova ili za vreme raspusta, da i drava smatraju sinonimima, i da se tako poi-

10
Dord Pikering Izazov obrazovanju 149

stoveuju njihovi interesi. je poistoveivanje dinica koje kontroliu politiari i inovnici, ija
sasvim obmanljivo, jer drava je, naprosto, jedna je mo nad naim ivotima i sudbinama mnogo
organizaciona f o r m a . . . vea no to se obino misli. Oni su postali mona
Moramo biti vrlo oprezni da drava ne zah- sila, iji se trajni interesi mogu sukobljavati sa
vati u nae graanske slobode vie no to je to stvarnim interesima drutva, i upravo je taj 'ad-
neophodno za nesmetano odvijanje drutvenog ministrativni ongleraj' ponajvie doprineo dosa-
ivota. Drava treba da je sluga drutvu, a ne danjem projektu nae drave blagostanja, da bi,
njen gospodar, i mi uvek mbramo imati na umu na zlo ili na dobro, odreivao i njen budui iz-
da ona nije neiva stvar, ve organizovano bie, gled."
sastavljeno od ljudi, javnih radnika i politiara,
koji su i sami lanovi drutva, izabrani ili po- Ze i protiv podrobne drzevne kontrole. U prilog
stavljeni da se staraju o naim interesima... Kako podrobnijoj dravnoj kontroli obrazovanja ide to to
da drava najbolje slui interesima drutva jeste ona moe da obezbedi, i to brzo, da sistem obrazovanja
(ili treba da bude) kljuno pitanje koje e sebi pogotovo usaglaene kole i univerziteti prui
neprestano postavljati politiari i javni r a d n i c i . . . obrazovanje prikladno potrebama dananjice i sutra-
njice. Uspeh toga zavisi od toga da li Ministar zaduen
Ako istinski verujemo da ciljevi drave bla- za to zna ta ne valja i kako to treba ispraviti. Za sada
gostanja moraju da ukljue pravo svakog deteta se jo ni parlament ni ministarstvo obrazovanja nisu
da dobije jednake mogunosti za ivot, za obra- nali pozvani da promene nain obrazovanja u pomenu-
zovanje, za razvoj sposobnosti, isto pravo na rad, tom smeru.
minimalni ivotni standard, i doprinos dobrobiti Razlozi protiv stroge dravne kontrole obrazovanja
zajednice, onda moramo utvrditi kako se ti ci- jesu njena nepotrebnost i to da ona, u krajnjoj liniji,
ljevi mogu najbolje postii... Odreeni ciljevi potiskuje kreativnost, da se tee prilagoava promenama
mogu se, u jednom sloenom drutvu, postii je- u svetskim prilikama i nacionalnim potrebama i da je
dino pomou smiljenih sredstava, a oni su, kao nedovoljno efikasna u pogledu akademske proizvodnje
i oiljevi, rezultat misaonih procesa ljudskog bia. po zaposlenom. Ideja da dravna kontrola obrazovanja
Ko pravi i kontrolie politiku i upravlja njome moe biti u krajnjoj liniji tetna dokumentuje se sle-
u dravi blagostanja pitanje je koje se retko po- de6im primerima:
stavlja, a jo ree ispituje. Da se to ini, otkrila
bi se bar jedna injenioa nasumice voene, loe (a) Stroga dravna kontrola obrazovanja u Fran-
defdnisane i nekoordinirane politike odluke i cuskoj i Nemakoj nije poboljala kreativnost niti kva-
praksu, to mnogi ljudi smatraju glavnim obele- litet na univerzitetima. Politika se umeala i u imeno-
jem drave blagostanja, stvorili su ljudi, i one su vanja nastavnika i u finansije, to je loe uticalo na
dale maha pojavi ogromnih administrativnih je- intelektualno vrenje i integritet univerziteva.
150 Dord Pikering Izazov obrazovanju 151

(b) U Britaniji, uporedljiva ekspanzija bolnica, pos- za univerzitete i morale bi da se prilagode potrebama
le rata, vrena pod strogom kontrolom drave, bila je obrazovanja i da usklade svoju nastavu. Ali sutina
manje ekonomina od ekspanzije univerziteta, koja se predloene reforme tie se samih univerziteta, kako smo
odvijala pod kontrolom njihove sopstvene admdnistra- ve videli.
cije.
(c) Kao to je ve primeeno, kreativnost" je naj- LEK
vaniji kvalitet koji treba uvati i podsticati. Tenden- Ova analiza dovodi do jednog jedinog zakljuka.
cija okamenjivanja shvatanja i stavova starijeg aka- Ona pakazuje da za reformu ne manjka ni sredstava ni
demskog kadra, pojaana jednolinou . birokr.atske instrumenata, ve volje. Javno mnjenje, koje se izra-
kontrole, moe da dovede do poraznih posledica. ava kroz javne debate strunjaka za obrazovanje, u
(d) Moje lino i ne malo iskustvo ubedilo me je politici raznih partija, tampi i samom parlamentu, jo
da univerziteti poklanjaju veliku brigu selekciji stude- nije pripremljeno za to. Nedostaje upravo uvianje je-
nata, te selekoiji i unapreivanju nastavnog osoblja, dinstvene moi obrazovanja da osposobi ili ne osposobi
kaio i veliku panju troenju novca dobijenog od par- nastupajuu generaciju za uspeno noenje sa proble-
lamenta s obzirom kako na namenu tako i na eko- mima, mogunostima i zadacima kojd dolaze. Jedino
nominost. Stroga dravna kontrola bi smanjivanjem obrazovanje moe da modernizuje Britaniju, a toga radi
line odgovornosti svakako umanjila taj integritet. mora najpre oruo samo da se modernizuje, da se prila-
(e) Za svoj uspon do veliine, britanska nacija po godi potrebama vremena. Ono je instrument koji se
svoj prilici duguje, u znatnoj meri, relativnoj slobodi mora upotrebljavati sa velikom preciznou. Nikoje
svojih graana i institucija od prevelikog upliva crkve staro obrazovanje nije sasvim dobro, kao god to ni-
i drave. kakav stari lek nee pomioi obolelome. Novi lekovi,
Ako bi neki ministar trebalo da vodi podrobnu novi uzori postoje: to su sistemi obrazovanja u SAD
brigu o nastavnom pnogramu i postavljanju osoblja, ui- i SSSR. U njima treba traiti elemente za specifino
nilo bi se upravo suprotno onome to zemlji treba; to britansko reenje.
bi mogla biti prava katastrofa obrazovanja. Postoji jo jedna zanimljiva slinost medicine i ob-
Glavna administrativna prepreka za reformu obra- razovanja. Sluaj kad ovek, ena ili dete umiru zato
zovanja otklonjena je imenovanjem jedniog ministra to krvare, ili su im zaepljena creva, eludac, disajni
odgovornog parlamentu za sve vidove obrazovanja, organi ili beika, smatra se, oito, hitnim sluajem, koji
kole, kolede, i univerzitete. Parlament sada plaa zahteva mobilizaciju svih izuma i sredstava moderne
glavninu trokova obrazovanja svim kolama sem pri- medicine, hirurgije i bolesnike nege. No, nije dobra
vatnim. No, ukoliko bi se prihvatili predlozi za reformu medicina koja eka takve dogaaje; dobra medicina
kolstva prema ovde ocrtanim linijama ni te privatne raspoznaje prve simpotome i znake, d deluje u svrhu
kole ne bi mogle ostati po strani- One spremaju ake spreavanja opasnosti.
IZABRANA BIBLIOGRAFIJA

Aristotel, The Nicomachean Ethics (Nikomahova etika),


preveo na ehgleski H. Kackham (Rekem), Harvard Univer-
sity Press", 1947.
Aristotel, Politics (Politika), prevod na engleski
B. Jowett (Dauet), Clarendon Press", Oksford, 1885.
Armytage, W. H. G. (V. H. G. Armitid), The Rise of
the Technocrats (Vspon tehnokrata), Routledge & Kegan
Paul", London, 1965.
Ashby, E. (E. Ebi), Technologv and the Academics
(Tehnologija i akademiari), Macmillan & Co.", London,
1958.
Basedow, J. H. (J. H. Bazedov), De methodo inusitato.
V. O. H. Lang, Baseovj, His Life and Work (Bazedov
ivot i delo), Njujork, 1891.
Bauchet, P. (P. Boe), Economic Planning: The French
(Ekonomsko planiranje francusko iskustvo),
Heinemann", London, 1964.
Blom, E., Some Great Composers (Neki veliki kompo-
zitori), Oxford University Press", 1944.
Bottomore, T. B. (T. B. Botomor), Elites and Society
(Elite i drutvo), New Tninker's Library", C. A. Watts
(Vots), London, 1964.
Boyd, W. (V. Bojd), The History of Western Education
(Istorija zapadnog obrazovanja). 7. izdanje, Adam & Charles
Black", London, 1964.
154 Dzord Pikering Izazov obrazovanju 155

Briggs, A. (A. Brigs), The Welfare State in Historical sveta), prevod na engleski H. M. E. Felkina, D. C. Heatn",
Perspective" (Drava blagostanja u istorijskoj perspektivi), Boston, 1896.
European Journal od Sociologtj, 1961, No. 2. Keynes, J. M. (D. M. Kejnz), Essaj/s in Biography
Churchill, W. S. (V. S. Ceril), Early Life ( rant (Biografski ogledi), Hart Davies", London, 1951.
zivot), Brodie", London, 1961. Koestler, A. (A. Kestler), The Act of Creation (Stvara-
Darwin, C. (C. Darvin), Autobiographj/ (Autobiografija.), laki in), Hutchinson", London, 1964.
La Chalotais, L. (L. La Salote), Essay on National Edu-
Thinker's Library", Watts & Co."; London, 1929. cation (Ogled o nacionalnom obrazovanju), prevod na en-
The Beagle Diaries: 183136 (Dnevnici sa 'Bigla'), gleski H. R. Clark (Klark), London, 1939.
Cambridge University Press", 1933. Livingstone, R. (R. Livingston), The Future E 'uca-
On the Variation of Organic Beings in a State of tion (Budunost u obrazovanju), Cambridge University
Nature" (O menjanju organskih bia u prirodnom stanju), Press", Kembrid, 1941.
i On the Natural Means of Selection: On the Comparison Locke, John (Don Lok), Some Thoughts Concerning
of Domestic Races and the Species" (O prirodnim sredstvima Education (Neke misli o obrazovanju), priredili E. Daniel
selekcije o poreenju domaih rasa i vrsta), Journal of i R. H. Quick (Kvik), London-Kembrid, 1880.
the Linnaean Society (Zool.), 1858, 3, str. 46. Malthus, T. R. (T. R. Maltus), Essays on Population
Dobree, B. (B. Dobre), Modern Prose Style (Moderni (Ogledi o populaciji), J. Johnson", London, 1798.
prozni stil), 2. izdanje, Oxford University Press", 1964. Marsh, D. C. (D. C. Mar), The Future of the Welfare
Einstein, A. (A. Ajntajn), Religion and Science" (Re- State (Budunost drave blagostanja), Penguin Books", -
ligija i nauka), New York Times, 9. novembar 1930, odelj. mondsvort, 1964.
5, str. 1. Milton, Of Education" (O obrarovanju), v. The Prose
Fichte, J. G. (J. G. Fihte), Addresses to the German Works of John MUton (Prozna dela Dona MMtona), prire^io
Nation (Basede nemakoj naciji), preveli na engleski R. F. J. A. St. John (D. A. Sent Don), kniiga III, London, 1880.
Jones (Dons) i G. H. Turnbull (Ternbal), The Open Court Montaigne, M. de (M. de Montenj), Essays (Eseji), nre-
Publishing ", 1923. vod na engleski Geor<je B. Ives (Dord B. Ajvz), Harvar
Floud, J. E. (D. E. Flaud), Halsey, A. H. (A. H. Helzi) University Press", 1925.
i Martin, F. M., u Social Class and Educational Opportunity Newman, J. H. (D. H. Njuman), The Scope and Nature
(Drutvena klasa obrazovne mogunosti) Heinemann", of University Education (Opseg i priroda uniiierzitetskog
London, 1956. obrazovanja), E. P. Dutton & Co.", Njujork, 1958.
Floud, J. E. i Halsey, A. H., Ability and Educational Nove, A. (A. Nov). The Srmiet (Sovjetska pri-
Opportunity (Sposobnost i obrazovne mogunosti), publika- vreda), Preager", Njujork, 1961.
cija Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Pavlov, I. P. Conditioned Reflexps (Uslovlieni refleksi),
Fraser, E. (E. Frejzer), Home Environment and the prevod na engleski G. V. Anrepa, Oxford University Press",
Oksford, 1927.
School (Kuna sredina i kola), University of London
Press", London, 1959. Perkins, J. A. (D. A. Perkins), The University Tran-
sition (Univerzitet na prekretnici), Princeton University
Galton, Frensis (Frensis Galton), Hereditary Genius Press", Prinston, 1966.
(Nasledni genije), Macmillan & Co.", London, 1869.
Hans, N., Comparative Education (Uporedno obrazo- Platon, Republic (Republika), prevod na engleski
B. Jowett, Clarendon Press", Oksford, 1888.
vanje), 3. izdanje, Routledge & Kegan Paul", London, 1958. Rousseau, J.-J., (2.-2. Ruso), Emile (Emil), preveo na
Herbart, J. F., The Science of Encation: Its General engleski B. Foxley (Foksli), Everyman Library", London,
Principles an the Aesthetie Revelation of the World (Nauka 1762.
o obrazovanju Osnovna naela i estetiko otkrivenje
-rg Dord Pikering

La Nouvelle Heloise, Hachette", Pariz, 1925. SADRAJ


Seguin, E. (E. Segin), Iiocj/ (Idiotizam), Press of
Brandon Printing Co.", Albeni, Njujork, 1907.
Wallace, A. R. (A. R. Volas), On the Tendency of
Varieties to Depart Inefinitelv from the Original "
(O sklonosti vrsta da se beskonano odvajaju od prvobitnog
tipa), Joumal of the Linnaean Society (Zool.), 1858, 3, str.
53.
Whitehead, A. N. (A. N. Vajthe), The Aims of Educa-
tion (Ciljevi obrazovanja), Ernest Benn Ltd.", London, 1962.
Young, J. T. (D. T. Jang), Technicians Today and
Toraorrov) (Tehniari danas i sutra), Sir Isaac Pitman &
Sons", London, 1965.
Young, M. (M. Jang), Rise of the Meritocracy (Vspon
meritokratije), Thames & Hudson", London, 1958. Dr Dragutin Frankovi: P R E D G O V O R 7
I Uvod _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
II Obrazovanje i uenje 25
III Funkcija i svrha obrazovanja 39
/ Sredstva za obrazovanje 65
V Drutvena prava mnotvo ili nekolicina 77
VI Stvaralatvo ili sitniavost 89
VII Opsianak najpodesnijih 99
VIII Potrebe obrazovanja danas i sutra 109
IX Vspeh ili neuspeh 127
X ta da se radi? 139
IZABRANA B I B L I O G R A F I J A 153

You might also like