BIOLOKA RAZGRADANJA ORGANSKIH SPOJEVA

Biootpad - kompostiranje
Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad.
ini gotovo treinu kunog otpada.

Vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta.

Najbolje je da se biootpad bioloki obrauje na mjestu nastanka.

Jedan od naina korisnog zbrinjavanja otpada je kompostiranje.

Kompostiranje znai aerobnu razgradnju biootpada pri emu nastaju ugljikov

dioksid, voda, toplina i kompost.

Kompost:

hrani biljke

osigurava prozranost tla

zadrava vodu

pogoduje rastu korjenitog bilja

treba ga primjeniti gdje god je to mogue: vonjaci, povrtnjaci, rasadnici,
parkovi, zelene povrine, poljoprvredna, stoarska i umarska gospodarstva,
prehrambena industrija, ugostiteljsotvo, trnice, groblja, kole, djeji vrtii,
stambeni i drugi objekti

Oko 39% otpada je kuhinjski bio otpad

25% otpada je papir

do 12% je plastinog otpada

6% staklo

1 % opasnog otpada

ostalog ima oko 13%.

Sortiranjem i reciklaom otpada stvaraju se nove vrijednosti, novi resursi,

tedi se novac i utroena energija, smanjuje komunalni trokovi, pomae
poveanju zaposlenosti.
Prema statistikim podacima, svaki stanovnik Hrvatske godinje proizvede oko 270 kg
otpada.
prosjeni sustav kunog otpada u RH
sitni otpad
problematie tvari
papir
6% 2%
karton
37% 19%
sloene tvari
ostalo
plastika
7% metal
2%3% 4% staklo
8% 2%
8% 2% tkanine
pelene
biootpad

 oko 1/3 kunog otpada ini bioloki organski otpad (trava, lie, cvijee,
ostaci povra, voa i dr.)
 oko ine papir i karton
 oko 8% staklo
 oko 8% plastika
 oko 2% metali

Nekontroliranim odlaganjem otpada u prirodu ugroava se zdravlje ljudi i

oneiuju izvori vode.
 Sortirani otpad lako pronalazi kupce na tritu.

 Mnogi resursi mogu se reciklirati vie puta: papir se reciklira i do 7 puta pri
tome se tedi energija, drvo, voda.

 Za proizvodnju 1 limenke potroi se 40 l vode

 Voda = neprocjenjiv resurs !
Nema jedinstvenog naina kako smanjiti, ponovno upotrabiti, reciklirati ili
kompostirati otpad !
Cjelovito gospodarenje otpadom obuhvaa sve mjere postupanja s otpadom:
 prikupljanje
 razvrstavanje
 recikliranje
 obradu
 odlaganje samo internog i iskoritenog otpada.

Mjere za ispravno postupanje s otpadom (4R):

 izbjegavanje/smanjivanje (Reduction)
 ponovna upotreba, bez obrade (Reuse)
 obnavljanje, ponovna upotreba za istu namjenu, ali uz obradu (Recovery)
 recikliranje odnosno oporaba, materijalno i energijsko iskoritavanje (Recycling)
Kompostiranje = bioloka razgradnja biootpada u prisustvu zraka, pri emu
nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao konani proizvod kompost - humus
( lat. compostium - gnojivo od biljnog otpada i zemlje).

To je prirodan proces razgradnje organskih tvari poznat i primjenjivan jo u

antiko doba.

Kompostiraje je najstariji i najprirodniji nain recikliranja otpada.

Kompostirati se moe u vlastitom vrtu ili dvoritu (samostalno), na pogodnim
lokacijama u naseljima (zajedniko kompostiranje) i na velikim kompostanama
(centralno kompostiranje) uz prethodno odvojeno prikupljanje biootpada u
posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane.

Komposite treba biti smjeteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni (ispod
nekog drveta pri emu e kronja tititi kompost od prevelikog isuivanja u
vrijeme vruina, i prevelikog vlaenja u kinom razdoblju.
Ako se nema takvog mjesta u vrtu moe se kompostna hrpa prekriti tkaninom
koja je propusna za zrak a nepropusna za vodu.
Na mjestu odabranom za kompostite ne smije se skupljati voda, treba biti
nagnuti teren.
 Kompostiranjem se uspostavlja kruni tok organske materije u prirodi i poboljava
plodnost zemlje.
 Kompostiranjem se smanjuje koliina kunog otpada za 30%
 Uporabom komposta zemlja se obogauje hranjivim sastojcima koji su potrebni za
rast i razvoj biljaka, smanjuje se upotraba umjetnih gnojiva.

 Kompostiranje je prirodan proces proizvodnje humusa od organskog otpada

nastalog u kuhinji i dvoritu.
Uvjeti provedbe kompostiranja:

 Razliiti otpad, bioloki lako razgradiv

 Stalna vlanost (poput iscjeene spuve).

 Prevelika koliina vlage onemoguuje prozranost, ugibaju aerobni
mikroorganizmi, dolazi do zastoja procesa, brzo se razvijaju anaerobni
mikroorganizmi, pojava neugodnog mirisa.

 Dovoljna koliina zraka

 Nedovoljno zraka = neugodan miris. Prevrtanjem i mijeanjem
kompostne hrpe postie se prozraivanje, kao i dodavanjem strukturnog
materijala-najbolje usitnjene granice.

 Odgovarajua temperatura
 Pogodna je temperatura okolia 20-25 oC. Zimske temperature ne
pogoduju biolokim procesima a ljetne mogu isuiti materijal.
TO KOMPOSTIRATI?

Sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, vonjaka i travnjaka.

Kvalitetan kompost se dobije ako se izmijea to vie razliitog usitnjenog biljnog
materijala.

 Kuhinjski otpad (ostaci i kora voa i povra, ljuske jaja, talog kave i
aja, ostaci kruha, peciva, listovi salate, kelja, blitve i sl.)

 Vrtni ili zeleni otpad (otkos trave i ivice, lie, granje, uvelo cvijee,
otpalo voe, zemlja iz lonanica za cvijee, ostaci voa i povra, korov,
kora)

 ostali biootpad (kora drveta, kosa, dlaka, slama, piljevina, iverje, papirne
maramice, borove iglice, manje koliine papira u koje su bili zamotani
kuhinjski otpaci

Ostaci hrane se ne preporuuju radi privlaenja glodavaca i drugih ivotinja.

to se ne moe kompostirati

 tekui ostaci hrane

 meso, riba, koa, kosti
 mlijeni proizvodi, ulja i masti
 pepeo, ambalaa, guma, opasni otpad
 obojeni i lakirani drveni otpad
 papirnati istakleni otpad
 odjea, cigarete
Kako kompostirati ?

usitniti na duinu palca

pomijeat meki, mokri kuhinjski otpad sa suhim, drvenastim otpadom iz vrta,
travom, liem...

odravati vlanim (poput iscijeene spuve),

zatititi od sunca i oborina

povremeno okretati da se osigura dotok zraka

Temelj dobrog kompostiranja je mijeanje:

 Suhih i vlanih dijelova biootpada

 Veih i manjih dijelova biootpada
 Svjeih i starijih dijelova biootpada
 Kuhinjskog i vrtnog biootpada
Bez obzira na doba godine kompostna hrpa mora biti optimalne vlanosti i dobro
prozraena.
To emo provjeriti ako materijal stisnemo u aci, s time da iz stisnute ake ne smije
curiti voda, a kad otpusti stisak materijal treba zadrati oblik zadobiven stiskom i ne
smije se rastresti-rasipati.

suho dobro vlano

Meki, vlani i tvrdi, drvenasti dijelovi uvijek se mijeaju u priblino jednakom

omjeru.
Usitnjeno drvo osigurava kompostnoj hrpi neophodnu prozranost i rastresitost, a
meki biljni otpad hranu za organizme. Po potrebi postupno dodavati vodu.

Dobro sloena kompostna hrpa optimalne vlanosti vrlo e se brzo zagrijati na

50-68C, to ubrzava razgradnju a istovremeno se postie higijenizacija komposta
ugibaju uzronici bolesti, nametnici i sjeme korova
ODABIR MJESTA ZA KOMPOSTIRANJE

 napraviti komposter od drveta, cigle ili ice proizvoljnog, eljenog oblika

 prilikom izrade voditi rauna da stranice kompostera imaju upljine radi
prozranosti
 poeljno je da komposter bude postavljen na zemlji
 komposter obavezno pokriti poklopcem napravljenim od dasaka, platna,
kartona i sl. kako bi ga zatitili od vremenskih uticaja
 na dno kompostera staviti sloj suhe materije - sijeno, slamu, granje, suho lie,
itd. debljine 10 - 20 cm
PUNJENJE KOMPOSTERA
 Zapoinje odvajanjem i prikupljanjem organske materije i to:
o vlane materije iz kuhinje - ostaci voa, povra, talog kave...
o suhe materije - piljevina, lie, granice, suha trava itd.

PRILIKOM PUNJENJA KOMPOSTERA

 sav organski otpad bi trebalo usitniti (na veliinu palca) radi bre razgradnje
 voditi rauna o odnosu vlane i suhe materije,
 mijeati u omjeru: 50% vlane materije i 50% suhe materije
ODRAVANJE VLANOSTI
 treba voditi rauna o vlanosti komposTa
 u kompostu ne smije biti ni premalo ni previe vlage
 da je dovoljno vlage moe se provjeriti stiskom komposta u ruci: ako se formira masa
koju moemo drati s dva prsta kompost je dovoljno vlaan; ako se kompost rasipa
onda je suh i treba ga navlaiti (dodati vode) ili dodati svjee vlanog materijala i
ponovo formirati hrpu; ako je kompost pljesniv ili ako se voda cijedi pri stiskanju mase
tada ima previe vode, treba dodati suhe materije i izmijeati

KADA JE KOMPOSTER PUN

 izvaditi sadraj kompostera, promijeati, formirati hrpu i pokriti je
 nakon tri tjedna hrpu ponovo promijeati i ponoviti taj postupak nekoliko puta
 ee mijeanje kompostnog materijala znai krae vrijeme do dobivanja gotovog
humusa
 prilikom mijeanja provjeravati vlanost komposta i prema potrebi poduzeti
odgovarajue mjere

GOTOV KOMPOST
 kompost je zreo nakon 6 - 10 mjeseci
 gotov kompost prosijati i sitni dio koristiti kod uzgoja razliitih biljaka - voa, povra,
cvijea
 ostatak krupne materije vratit u komposter
 zreli kompost ima miris kao umski humus
U procesu kompostiranja sudjeluju:

 organizmi veliine 2-20 mm

 usitnjavaju materijal i time se poveava rahlost i volumen

 organizmi veliine 0,2-2 mm

 sudjeluju u razgradmnji biootpada

 mikroorganizmi
 razgrauju biootpad
to se dogaa unutar kompostne hrpe?

Ve za dva dana temperatura se podigne na 45-50 oC, a u narednih 5-10 dana

dostie vrhunac od 60-65 oC, te dovodi do unitavanja patogenih organizama i
sjemena veine korova.
Kasnije temperatura pada, jer bakterije razgrade sve razgradljive tvari.
Pojavljuju se drugi mikroorganizmi ijim djelovanjem zapoinje razgradnja
celuloznih i drvenastih materijala.
Nakon dva mjeseca poinje preobrazba preostalih tvari u stabilne i sloene
humusne spojeve.
U tome sudjeluju razni sitni organizmi (stonoge, mravi, nematode, grinje, pauci i
kine gliste).
Ovaj proces traje nekoliko mjeseci, a nakon toga kompost poprima tamnosmeu
boju.
Kinih glista i drugih organizama sve je manje i pojavljuje se karakteristian miris
"umske zemlje".

Procesi u kompostu traju 6-12 mjeseci. Tako dobivenim humusom moemo

gnojiti vrt, vonjak, vinograd, travnjake i saditi cvijee u cvjetne posude.
FAZE KOMPOSTIRANJA

FAZA RAZGRADNJE - mjeavina materijala uz dovoljno vlage i kisika predstavlja

idealan medij za bakterije i kvasce koji svojim metabolizmom razgrauju organske
tvari pri emu nastaje toplina koja se moe uoiti mjerenjem.
Ovo povienje temperature ne mogu preivjeti sjemenke korova i razni patogeni
mikroorganizmi

FAZA PRERADE - nakon prvog razdoblja vrlo visokih temperatura pojavljuju se i

prve gljivice. Tijekom tog razdoblja broj mikroorganizama jako brzo raste. Za njihov
razvoj je potrebna voda i kisik i zato je vano prebacivati hrpu i provjeravati vlagu.
Temperatura lagano opada pribliavajui se vrijednosti temperature okoline

FAZA IZGRADNJE prvo se pojavljuju protozoe koje se hrane bakterijama i

gljivicama, a nakon njih i prvi viestanini organizmi kao to su stonoge, gliste,
skoibube i druge koje usitnjavaju i mijeaju materijal.
U ovoj fazi se u poetku oblikuje svjei kompost, a kasnije kompostne gliste
oblikuju tzv. kompostne grudice koje ine osnovu za stvaranje zdravog komposta.
Na kraju ove faze dobijemo svjei kompost spreman za prihranu.
Temperatura komposta

Tijekom faze razgradnje temperatura u sreditu komposta moe dosei i vie od 60C, to
pogoduje unitenju uzronika biljnih bolesti i sjemenki korova.

U vanjskim podrujima komposta temperatura je samo neto via od temperature okoline.

Najvie vrijednosti temperature postiu se, ovisno o vanjskim uvjetima, nakon 3-5 dana
razdoblja raspadanja.

Obino se sloj zrelog komposta debljine 10 cm poslae na svjee naneseni kompost, kako bi
se sav svjei materijal zagrijao.

Za vrijeme ove faze razgradnje, proces preobrazbe uglavnom uzrokuju bakterije,

aktinomicete i gljivice. Ukoliko se temperatura u fazi transformacije spusti, pojavljuju se druge
vrste bakterija i gljivica koje uzrokuju daljnju preobrazbu otpada. Na taj e nain kompost biti
osloboen sjemenki korova i dijelova biljaka koje bi mogle potjerati izdanke.

Higijenizacija kompostne mase postie se temperaturom, a svakim mijeanjem komposta

postie se ponovni porast temperature.
U vrijeme faze raspadanja (uz temperaturu od najmanje 60C) kompostnu gomilu potrebno ja
barem u tri navrata promijeati, kako bi temperaturnom higijenizacijom bio obuhvaen
kompletan materijal koji se kompostira.
SAVJETI

 organski otpad u kuhinji odlagati u posebnu posudu

 otpad u komposteru ne treba pritiskati jer time se smanjuje koliinu zraka koji je
neophodan za ivot i razvoj organizma u kompostu
 ako se sakupljaju muhe, kompost se moe prekriti tankim slojem zemlje
 drveni otpad ne smije sadrati ljepila, boje, metalne ice, avle i dr.
 lie i ljuske oraha, ljenjaka hrasta, jablana i kestena sadre materije koje usporavaju
proces kompostiranja pa ih moemo koristiti u manjoj mjeri pomjeane s ostalim
otpadom, zemljom ili svjeim kompostom
 vee koliine mokrih otpadaka, ne odlagati samo na jedno mjesto, nego ih treba
razdijeliti po cijeloj hrpi i prekriti suhim materijalom
 ne treba dodavati umjetna gnojiva ili drugi materijal za ubrzavanje ili poboljanje
biolokog procesa
VRSTE KOMPOSTERA

Drveni komposter

Plastini komposter

iani komposter
Kompostna hrpa
Japanski arhitekti Bakoko doli su na ideju da projektiraju malu okruglu ajnu kuicu, koja
e ujedno sluiti i za kompostiranje.
Arhitekti su odluili iskoristiti temperaturu koja se razvija tijekom kompostiranja za
zagrijavanje prostora koji je dizajniran kao tradicionalna japanska vrtna kuica za ritualno
ispijanje aja.
Vanjsko oploje sadri niz spremnika za kompostiranje. U njih se s gornje strane ubacuju
otpaci iz vrta, trava, suho lie i drugi materijali organskog porijekla, a s donje strana se
preuzima kompost. Tokom faze razgradnje, temperatura u sreditu komposta moe dostii
i vie od 60C, od ega e se zagrijavati mali unutarnji prostor koji je, zahvaljujui
transparentnome krovu, osvijetljen prirodnom svjetlou.
Arhitekti smatraju da se njihov projekt najbolje uklapa u gradske parkove, gdje moe biti
mjesto odmora i okrjepe, a istovremeno je materijal za grijanje organski otpad na
dohvat ruke.