OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

() 16. sijecnja 2012. 1 / 17

SETNJE, PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA

Primjer:
v1 e5 v2
e1 e9
u e3 e4 e6 e8 v
e2 e10
v3 e7 v4

(u, v )-setnja: ue1 v1 e3 v3 e7 v4 e7 v3 e6 v2 e9 v

(u, v )-staza: ue2 v3 e3 v1 e4 v3 e7 v4 e10 v

(u, v )-put: ue2 v3 e4 v1 e5 v2 e9 v

d(u, v ) = 3 = diam(G ) struk=2

() 16. sijecnja 2012. 2 / 17

SETNJE, PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA
Propozicija 2
Neka je G jednostavan graf minimalnog stupnja . Tada G sadrzi put P duljine
najmanje .

() 16. sijecnja 2012. 3 / 17

SETNJE, PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA
Propozicija 2
Neka je G jednostavan graf minimalnog stupnja . Tada G sadrzi put P duljine
najmanje .

Dokaz:

-odabirom maksimalnog puta:

-neka je P : v0 v1 . . . vh maksimalni put u G , tj. onaj koji se ne moze produljiti ni na
jednom kraju
tada su svi susjedi od v0 u P
-neka je h := max{i : v0 vi E }
tada je h d(v0 ) pa je P duljine najmanje

() 16. sijecnja 2012. 3 / 17

SETNJE, PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA

Graf G je POVEZAN ako su svaka dva njegova vrha povezana nekim putem.

KOMPONENTA POVEZANOSTI grafa G je maksimalni povezan podgraf od G , tj.

povezani podgraf koji nije sadrzan ni u jednom vecem podgrafu.
-ako graf ima samo jednu komponentu povezanosti, onda je povezan (inace je
NEPOVEZAN)

c(G )= broj komponenti povezanosti od G

POVEZAN GRAF NEPOVEZAN GRAF S 3

KOMPONENTE

() 16. sijecnja 2012. 4 / 17

SETNJE, PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA
Slijedeca propozicija daje vezu izmedu setnji u grafu i matrice susjedstva:
Propozicija 3
Neka je A = A(G ) = [aij ] matrica susjedstva grafa G . Tada je (i, j)-ti clan k-te
potencije Ak jednak broju (vi , vj )-setnji u G duljine k. Zato je broj svih setnji na G
duljine k jednak sumi svih clanova od Ak .

() 16. sijecnja 2012. 5 / 17

SETNJE, PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA
Slijedeca propozicija daje vezu izmedu setnji u grafu i matrice susjedstva:
Propozicija 3
Neka je A = A(G ) = [aij ] matrica susjedstva grafa G . Tada je (i, j)-ti clan k-te
potencije Ak jednak broju (vi , vj )-setnji u G duljine k. Zato je broj svih setnji na G
duljine k jednak sumi svih clanova od Ak .

Dokaz:

-indukcijom po k
-setnje duljine 1 izmedu dva vrha znaci da su dva vrha povezana bridom pa za k = 1
tvrdnja slijedi izravno iz definicije matrice susjedstva (aij je broj bridova izmedu xi i xj ).
-pretpostavimo da teorem vrijedi za k = s 1
-po definiciji matricnog mnozenja element na mjestu (i, j) u matrici
As+1 = A As
jednak je
aijs+1 = ai 1 a1j
s s
+ ai 2 a2j s
+ + ain anj .

() 16. sijecnja 2012. 5 / 17

SETNJE, PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA
Slijedeca propozicija daje vezu izmedu setnji u grafu i matrice susjedstva:
Propozicija 3
Neka je A = A(G ) = [aij ] matrica susjedstva grafa G . Tada je (i, j)-ti clan k-te
potencije Ak jednak broju (vi , vj )-setnji u G duljine k. Zato je broj svih setnji na G
duljine k jednak sumi svih clanova od Ak .

Dokaz:

Neka su xl1 , . . . , xlk vrhovi do kojih se moze doci iz xi putem duzine 1.

Tada je
aijs+1 = ail1 als1 j + ail2 als2 j + + ailk alsk j
za svaki od vrhova xl1 , . . . , xlk .
Npr. xlp ailp predstavlja broj puteva duzine 1 od vrha xi do vrha xip .
Po induktivnoj pretpostavci alsp j predstavlja broj puteva duzine s koji iz xlp vode u xj .
Broj puteva duzine s + 1 koji vode iz xi u xj preko xlp je ailp alsp j .
Sumiranjem ovakvih izraza preko lp dobije se broj svih puteva duzine s + 1 koji iz xi
vode u xj .

() 16. sijecnja 2012. 6 / 17

SETNJE, PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA
Izravno iz Propozicije 3 slijedi:
Korolar 2
Udaljenost izmedu dvaju vrhova vi , vj grafa G jednaka je
(k)
dG (vi , vj ) = min{k N : aij 6= 0}.

() 16. sijecnja 2012. 7 / 17

CIKLUSI I STABLA
-ciklusi i stabla (posebno putevi) su najjednostavniji, ali su ujedno i najvazniji grafovi, jer
su na neki nacin od njih sagradeni svi grafovi.
Teorem 1 (Konig 1916)
Graf G = (V , E ) je bipartitan ako i samo ako ne sadrzi neparne cikluse.

() 16. sijecnja 2012. 8 / 17

CIKLUSI I STABLA
-ciklusi i stabla (posebno putevi) su najjednostavniji, ali su ujedno i najvazniji grafovi, jer
su na neki nacin od njih sagradeni svi grafovi.
Teorem 1 (Konig 1916)
Graf G = (V , E ) je bipartitan ako i samo ako ne sadrzi neparne cikluse.

Dokaz:

Neka je G bipartitan s biparticijom (X , Y ), a C = v0 v1 . . . vh v0 proizvoljan ciklus u G .

-uzmimo da je v0 X
-zbog v0 v1 E i v0 X slijedi da je v1 Y
-opet je v2 X itd..., tj. opcenito vrijedi v2l X i v2l +1 Y .
-Zbog v0 X je vh Y , a posto je vh v0 brid, to je h = 2l + 1 za neki l
C je paran ciklus

() 16. sijecnja 2012. 8 / 17

CIKLUSI I STABLA

-ciklusi i stabla (posebno putevi) su najjednostavniji, ali su ujedno i najvazniji grafovi, jer
su na neki nacin od njih sagradeni svi grafovi.

Teorem 1 (Konig 1916)

Graf G = (V , E ) je bipartitan ako i samo ako ne sadrzi neparne cikluse.

Dokaz:

Obrat: dokazujemo za povezane grafove. U slucaju da graf nije povezan, tvrdnja slijedi
primjenom dokazanog na svaku komponentu povezanosti.

-neka je G povezan graf bez neparnih ciklusa i v0 V neki cvrst (fiksan) vrh
-definiramo skupove
X = {x V : d(v0 , x) paran }
Y = {y V : d(v0 , y ) neparan }
Tvrdnja: (X , Y ) je biparticija od G
-ocito je X Y = V i X Y =

() 16. sijecnja 2012. 9 / 17

CIKLUSI I STABLA
-ciklusi i stabla (posebno putevi) su najjednostavniji, ali su ujedno i najvazniji grafovi, jer
su na neki nacin od njih sagradeni svi grafovi.
Teorem 1 (Konig 1916)
Graf G = (V , E ) je bipartitan ako i samo ako ne sadrzi neparne cikluse.

Dokaz:

Neka su v , w X proizvoljna dva vrha. Dokazimo da vw ne moze biti brid u G .

Neka su P i Q najkraci (v0 , v ) i (v0 , w ) putevi, te v1 posljednji zajednicki vrh od P i Q.

Kako su P i Q najkraci putevi, slijedi da su i njihovi (v0 , v1 )-dijelovi najkraci
(v0 , v1 )-putevi pa onda i imaju istu duljinu.
-v i w su iz X pa su putevi P i Q parne duljine, a zato su i duljine od P1 = (v1 , v )-dio
od P i Q1 = (v1 , w )-dio od Q iste parnosti
(suma dva parna ili dva neparna broja je paran broj)

() 16. sijecnja 2012. 10 / 17

CIKLUSI I STABLA
-ciklusi i stabla (posebno putevi) su najjednostavniji, ali su ujedno i najvazniji grafovi, jer
su na neki nacin od njih sagradeni svi grafovi.

Teorem 1 (Konig 1916)

Graf G = (V , E ) je bipartitan ako i samo ako ne sadrzi neparne cikluse.

Dokaz:

(v , w )-put P11 Q1 je parne duljine

-kada bi vw bio brid, tada bi P11 Q1 wv bio ciklus neparne duljine, sto je kontradikcija
nikoja dva vrha u X nisu spojena bridom, a slicno se vidi i da nikoja dva vrha u Y
nisu spojena bridom

v P
-1 v1
P1 v0

w Q
Q1

() 16. sijecnja 2012. 11 / 17

CIKLUSI I STABLA

-ako neki graf ima cikluse, prirodno se namece pitanje moze li se na njih i rastaviti:

Propozicija 4
Graf dopusta rastav na cikluse ako i samo ako su mu svi vrhovi parnog stupnja.

Graf koji nema cikluse zove se ACIKLICKI GRAF ili SUMA, a povezani aciklicki graf
STABLO.

-komponente povezanosti sume su stabla

() 16. sijecnja 2012. 12 / 17

OSNOVNI REZULTATI O STABLIMA
Lema 1 (o listovima)
Netrivijalno stablo T ima barem 2 lista (vrha stupnja 1).

() 16. sijecnja 2012. 13 / 17

OSNOVNI REZULTATI O STABLIMA
Lema 1 (o listovima)
Netrivijalno stablo T ima barem 2 lista (vrha stupnja 1).

Dokaz:

Neka je P = v0 e1 v1 e2 . . . el vl put u stablu T maksimalne duljine

-njegova je duljina barem 1 pa je v0 6= vl .
Tvrdnja: v0 i vl su listovi
-pretpostavimo da npr. v0 nije list
Tada postoji brid e = v0 v 6= e1 .
-ako v / (v0 , . . . , vl ), onda se put P moze produziti bridom e kontradikcija
-ako je v = vi za neko i 2, onda {(v0 , vi ) dio od P} + e cini ciklus
kontradikcija

() 16. sijecnja 2012. 13 / 17

OSNOVNI REZULTATI O STABLIMA
Lema 2
Neka je G jednostavan graf, a v V list. Tada je ekvivalentno:
i) G je stablo
ii) G v je stablo.

() 16. sijecnja 2012. 14 / 17

OSNOVNI REZULTATI O STABLIMA
Lema 2
Neka je G jednostavan graf, a v V list. Tada je ekvivalentno:
i) G je stablo
ii) G v je stablo.

Teorem 2 (Karakterizacija stabala)

Neka je G = (V , E ) jednostavan graf. Tada su slijedece tvrdnje ekvivalentne:
i) G je stablo
ii) Jedinstvenost puteva: za svaka dva vrha x, y V postoji jedinstveni (x, y )-put u G
iii) G je povezan, a za svako e E (G ) graf G e je nepovezan
iv) G nema ciklusa, a dodavanjem bilo kojeg brida e V2 \ E , graf G + e sadrzi ciklus

(tj. stablo je maksimalan graf bez ciklusa)

v) v (G ) = e(G ) + 1, odnosno, Eulerova karakteristika (G ) = v (G ) e(G ) + 1 = 2.

() 16. sijecnja 2012. 14 / 17

OSNOVNI REZULTATI O STABLIMA
Lema 2
Neka je G jednostavan graf, a v V list. Tada je ekvivalentno:
i) G je stablo
ii) G v je stablo.

Teorem 2 (Karakterizacija stabala)

Neka je G = (V , E ) jednostavan graf. Tada su slijedece tvrdnje ekvivalentne:
i) G je stablo
ii) Jedinstvenost puteva: za svaka dva vrha x, y V postoji jedinstveni (x, y )-put u G
iii) G je povezan, a za svako e E (G ) graf G e je nepovezan
iv) G nema ciklusa, a dodavanjem bilo kojeg brida e V2 \ E , graf G + e sadrzi ciklus

(tj. stablo je maksimalan graf bez ciklusa)

v) v (G ) = e(G ) + 1, odnosno, Eulerova karakteristika (G ) = v (G ) e(G ) + 1 = 2.

() 16. sijecnja 2012. 14 / 17

OSNOVNI REZULTATI O STABLIMA
Korolar 3
Za svako stablo T vrijedi e(T ) v (T ) + c(T ) = 0.

() 16. sijecnja 2012. 15 / 17

OSNOVNI REZULTATI O STABLIMA
Korolar 3
Za svako stablo T vrijedi e(T ) v (T ) + c(T ) = 0.

Dokaz:

c(T ) je broj komponenti povezanosti, a kako je stablo povezan graf, to je c(T ) = 1.

Dakle, e(T ) v (T ) = 1 pa slijedi tvrdnja.

() 16. sijecnja 2012. 15 / 17

OSNOVNI REZULTATI O STABLIMA
Korolar 4
Ako za graf G vrijedi e(G ) v (G ), onda G sadrzi ciklus.

() 16. sijecnja 2012. 16 / 17

OSNOVNI REZULTATI O STABLIMA
Korolar 4
Ako za graf G vrijedi e(G ) v (G ), onda G sadrzi ciklus.

Dokaz:

Kad bi G bio aciklican, tj. suma, tada iz Korolara 3 vrijedi e(G ) v (G ) i c(G ) 1.
Slijedi
0 e(G ) v (G ) = c(G ) 1,
a to ne moze biti.

Ovaj korolar tvrdi da svaki graf sa n vrhova i barem n bridova sadrzi ciklus (duljina tog
ciklusa moze biti bilo koji broj izmedu 1 i n.)

() 16. sijecnja 2012. 16 / 17

OSNOVNI REZULTATI O STABLIMA
Stabla su grafovi sa n vrhova i n 1 bridova bez ciklusa (ako dodamo barem jedan brid,
onda imamo ciklus).

Slijedeci teorem pokazuje koliko najmanje bridova treba imati jednostavni graf da bi
sigurno sadrzavao trokut C3 , tj. K3 :
Teorem 3 (Mantel 1907)
n2
Neka je G = (V , E ) jednostavan graf s n vrhova i m bridova. Ako je m > 4
tada G
sadrzi trokut. Jednakost vrijedi samo za n paran i G = Kn/2,n/2 .

() 16. sijecnja 2012. 17 / 17

OSNOVNI REZULTATI O STABLIMA
Stabla su grafovi sa n vrhova i n 1 bridova bez ciklusa (ako dodamo barem jedan brid,
onda imamo ciklus).

Slijedeci teorem pokazuje koliko najmanje bridova treba imati jednostavni graf da bi
sigurno sadrzavao trokut C3 , tj. K3 :
Teorem 3 (Mantel 1907)
n2
Neka je G = (V , E ) jednostavan graf s n vrhova i m bridova. Ako je m > 4
tada G
sadrzi trokut. Jednakost vrijedi samo za n paran i G = Kn/2,n/2 .

() 16. sijecnja 2012. 17 / 17