NN 52 - 84 Pravilnik o Evidenciji, Ispravama, Izvještajima I Knjizi Nadzora Iz Područja ZNR

PRAVILNIK O EVIDENCIJI, ISPRAVAMA, IZVJETAJIMA I KNJIZI NADZOR...
Page 1 of 14
PRAVILNIK O EVIDENCIJI, ISPRAVAMA, IZVJETAJIMA I KNJIZI NADZORA IZ PODRUJA ZATITE NA RADU

(NN br. 52/84)
Prethodna napomena: Navedeni Pravilnik nije u svim odredbama usklaen s odredbama Zakona o zatiti na radu
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim pravilnikom ureuje se:

1. nain voenja evidencije iz podruja zatite na radu;
2. sadraj godinjeg izvjetaja o ozljedama i profesionalnim oboljenjima radnika na radu;
3. nain obavjetavanja tijela inspekcije rada o dogaajima na radu koji su izazvali smrt radnika, teu ozljedu radnika, kao i ozljedu dvaju ili vie
radnika neovisno o teini ozljede;
4. nain obavjetavanja tijela inspekcije rada o profesionalnim oboljenjima radnika;
5. nain obavjetavanja tijela inspekcije rada o dogaaju koji je izazvao promjene na sredstvima rada zbog kojih je ugroen ivot radnika;
6. nain uvanja isprava koje se koriste pri provoenju zatite na radu;
7. sadraj i nain voenja knjige nadzora.
lanak 2.
Provoenje odredaba ovoga Pravilnika osiguravaju organizacije i poslodavci.
II. EVIDENCIJA IZ PODRUJA ZATITE NA RADU
1. Zajednike odredbe
lanak 3.
Organizacije i poslodavci vode evidenciju o:

1. radnicima osposobljenim za rad na siguran nain;
2. radnicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada i rokovima u kojima se moraju radnici ponovno uputiti na zdravstveni pregled;
3. radnicima koji su se na radu ozlijedili i o izvorima i uzrocima tih ozljeda te o radnicima koji su na radu oboljeli i trajanju njihove nesposobnosti za
rad;
4. rokovima u kojima se mora izvriti pregled ili ispitivanje sredstava rada, radne okoline i osobnih zatitnih sredstava.
lanak 4.
Evidencija iz lanka 3. ovoga pravilnika vodi se upisivanjem podataka propisanim ovim pravilnikom u odgovarajue knjige, kartoteke ili putem
automatske obrade podataka.
Ako se evidencija vodi upisivanjem podataka u kartoteku, podaci se upisuju na obrasce EK-1 do EK-6 koji su otiskani uz ovaj pravilnik i njegov su
sastavni dio.
Ako se evidencija vodi putem automatske obrade podataka ili upisivanjem u odgovarajue knjige, mora sadravati podatke propisane za voenje
evidencije u kartoteci.
Ako organizacija odnosno poslodavac na temelju drugih propisa vode evidenciju koja ve sadri podatke iz lanka 3. ovoga pravilnika, nisu duni voditi
posebnu evidenciju iz podruja zatite na radu.
Nain voenja evidencija utvruje nadleno tijelo u organizaciji, odnosno poslodavac.
lanak 5.
Ako se na jednom mjestu vodi evidencija iz lanka 3. ovoga pravilnika za vie organizacija, za svaku od njih evidencija se vodi posebno.
2. Evidencija radnika osposobljenih za rad na siguran nain
lanak 6.
Za svakog radnika vode se podaci o obuci koja je provedena radi njegovog osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova i radnih zadataka na koje
je rasporeen, osim za radnike rasporeene na poslove i radne zadatke za koje je opim aktom utvreno da te poslove i radne zadatke mogu obavljati bez
osposobljavanja za rad na siguran nain.
Evidencija radnika osposobljenih za rad na siguran nain sadri:
1. ime i prezime, datum i mjesto roenja i strunu spremu radnika;
2. datum zasnivanja radnog odnosa;
3. naziv posla i zadataka na koje je radnik rasporeen;
4. podatke o vrstama i opsegu opasnosti koje proizlaze iz poslova i zadataka radnika za koje je izvreno osposobljavanje (lanak 20. toka 2. Zakona o
zatiti na radu);
5. naznaka sadraja osposobljavanja radnika za rad na siguran nain, izvoenje obuke i utvrivanje osposobljenosti radnika (lanak 20. toka 2.
Zakona o zatiti na radu);
6. datum kada je ocijenjeno da je radnik osposobljen za samostalan rad na siguran nain, ime i prezime, strunu sprema i funkciju ovlatenog radnika
u organizaciji koji je utvrdio da je radnik osposobljen za rad na siguran nain;
7. datum izvrene povremene provjere znanja radnika iz zatite na radu na poslovima kod kojih postoji opasnost po ivot i zdravlje radnika ako je
opim aktom organizacije odreena obaveza povremene provjere znanja radnika iz zatite na radu, podatke o rezultatima izvrene provjere znanja radnika,
ime i prezime, strunu spremu i funkciju ovlatenog radnika u organizaciji koji je izvrio tu provjeru.
lanak 7.
Evidencija radnika osposobljenih za rad na siguran nain ustanovljava se prilikom stupanja radnika na rad, upisom podataka iz toke 1., 2., 3. i 4.
lanka 6. ovoga pravilnika.
Podatke iz toke 5., 6. i 7. lanka 6. ovoga pravilnika u evidenciju upisuju i upisane podatke ovjeravaju vlastorunim potpisom ovlatene osobe koje su
ocijenile da je radnik osposobljen za samostalan rad na siguran nain, odnosno izvrile provjeru znanja radnika iz zatite na radu.
Na nain odreen u stavku 1. i 2. ovoga lanka postupa se i kada se radnik rasporedi na nove poslove i radne zadatke kao i nakon izvrene promjene u
http://www.ekn.hr/zastita/knjiga_CD1/Pravilnik_evid.htm 27.11.2009
PRAVILNIK O EVIDENCIJI, ISPRAVAMA, IZVJETAJIMA I KNJIZI NADZOR... Page 2 of 14
procesu rada i proizvodnje, ako se prema zakonu radnik mora ponovno osposobljavati za rad na siguran nain.
3. Evidencija o radnicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada
lanak 8.
Evidencija mora sadravati podatke o radnicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada i rokove u kojima se moraju radnici ponovno
uputiti na zdravstveni pregled.
lanak 9.
Evidencija o radnicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada sadri:

1. ime i prezime, mjesto i datum roenja radnika;
2. naziv posla i zadataka na koje je radnik rasporeen;
3. podatke o vrstama i opsegu opasnosti koje proizlaze iz poslova i zadataka s posebnim uvjetima rada na koje je radnik rasporeen;
4. datum kada je radnik poeo obavljati poslove s posebnim uvjetima rada;
5. podatke o posebnim uvjetima u pogledu dobi ivota, spola, strunih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihikog stanja, psihofiziolokih i
psihikih sposobnosti, koje radnik mora ispunjavati;
6. oznaku i datum isprava (uvjerenje o radnoj sposobnosti) na temelju kojih je utvrena sposobnost radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima
rada na koje je rasporeen;
7. rokove za ponovno upuivanje radnika na zdravstveni pregled prema opem aktu o zatiti na radu organizacije ili kada to ocijeni lijenik primarne
zdravstvene zatite;
8. ime i prezime radnika koji je upisao podatke u evidenciju.
4. Evidencija radnika koji su se na radu ozlijedili te o radnicima koji su na radu oboljeli
lanak 10.
Za svakog radnika koji se na radu ozlijedi evidentiraju se sljedei podaci:

1. ime i prezime;
2. spol;
3. dan, mjesec i godina roenja;
4. matini broj, prema evidenciji o zaposlenim radnicima;
5. mjesto roenja (mjesto, opina, republika, odnosno autonomna pokrajina);
7. zanimanje;
8. kolska sprema;
9. struno obrazovanje za obavljanje odreenih poslova odnosno zadataka;
10. radni sta od stupanja na rad u organizaciju odnosno kod poslodavca,
11. djelatnost organizacije odnosno poslodavca;
12. mjesto rada;
13. radno vrijeme radnika u satima (dnevni prosjek);
14. da li je utvreno da je radnik na mjestu rada ugroen (l. 20. toka 1. Zakona o zatiti na radu);
15. jesu li koritena osobna zatitna sredstva i osobna zatitna oprema;
16. jesu li bila primjenjena osnovna i posebna pravila zatite na radu;
17. posao koji je radnik obavljao kada je ozlijeen;
18. koliko je sati radnik radio dana kada je ozlijeen;
19. da li je radnik i prije ozljede bio ozlijeen na radu i koliko puta;
20. da li se je takva ili slina ozljeda ve dogodila prije toga na istom mjestu rada ili pri obavljanju istog posla;
21. datum, dan u tjednu i doba dana kada je radnik ozlijeen;
22. da li se radnik ozlijedio na mjestu obavljanja poslova odnosno radnih zadataka, na putu do mjesta rada i obratno, na slubenom putu, ili na nekom
drugom mjestu;
23. koliko je ukupno osoba ozlijeeno (zajedno s poginulima);
24. koliko je osoba poginulo na mjestu rada, odnosno umrlo na putu do zdravstvene organizacije;
25. koliko je osoba tee ozlijeeno ("tea ozljeda" smatra se kad je zbog ozljede terapiju radnika obavljala zdravstvena organizacija u bolnici, domu
zdravlja ili stacionaru);
26. koliko je osoba lake ozlijeeno (sluajevi koji nisu navedeni u tokama 24. i 25.);
27. priroda ozljede;
28. ozlijeeni dio tijela;
29. izvor ozljede;
30. nain nastanka ozljede;
31. uzrok ozljede;
32. trajanje nesposobnosti radnika za rad.
lanak 11.
Za svakog radnika koji na radu oboli od profesionalne bolesti evidentiraju se, uz podatke iz toke 1. do 16. lanka 10. ovog Pravilnika jo i sljedei
podaci:
17. naziv nadlenog zdravstvenog tijela koji je utvrdio profesionalno oboljenje i datum kada je utvreno da je radnik obolio;
18. naziv profesionalne bolesti prema listi profesionalnih bolesti;
19. da li se na poslovima odnosno radnim zadacima koje je radnik obavljao prije oboljenja rauna sta osiguranja s poveanim trajanjem;
20. naziv tetnog agensa - uzronika oboljenja;
21. da li je radnik rasporeen na poslove s posebnim uvjetima rada;
22. da li su obavljeni odgovarajui zdravstveni pregledi radnika u propisanim rokovima;
23. da li su pri pregledu radnika predlagane zdravstvene mjere:
a) promjena mjesta rada,
b) upuivanje na oporavak,
c) skraeno radno vrijeme,
d) lijeenje,
e) drugo;
24. koliko je radnik proveo na obavljanju poslova i radnih zadataka na mjestu rada gdje je utvreno profesionalno oboljenje;
25. da li je ispitivanje radne okoline obavljeno u propisanim rokovima i na propisani nain;
26. da li su na osnovu rezultata dobivenih ispitivanjem predlagane mjere sanacije;
27. da li rezultati ispitivanja radne okoline odgovaraju uvjetima utvrenim vaeim propisima i standardom (MDK);
28. koji su tetni agensi bili iznad granica propisanim vaeim propisima i standardom prema podacima kojima organizacija raspolae;
29. da li je na mjestu rada ve bio registriran koji sluaj profesionalno oboljelih radnika u posljednje 2 godine;
30. trajanje nesposobnosti radnika za rad.
lanak 12.
Za svakog radnika koji na radu oboli evidentiraju se uz podatke iz toke 1. do 6. lanka 10. ovoga Pravilnika jo i podaci o:
17. vrsti oboljenja;
18. trajanju nesposobnosti radnika za rad.
lanak 13.
U evidenciju radnika koji su se na radu ozlijedili i koji su na radu oboljeli upisuju se podaci najkasnije u roku od tri dana od dana kada se je radnik
ozlijedio odnosno obolio, a podaci o trajanju nesposobnosti radnika za rad evidentiraju se najkasnije u roku od 3 dana raunajui od dana pribavljanja
isprave iz lanka 14. toke 3. ovoga pravilnika.
Upisane podatke u evidenciju ovjerava vlastorunim potpisom ovlatena osoba.
lanak 14.
Podaci o radnicima koji su se na radu ozlijedili i koji su na radu oboljeli, upisuju se u evidenciju na temelju odgovarajue dokumentacije i to:
1. podaci iz toke 1. do 13. lanka 10. ovoga pravilnika na temelju odgovarajuih isprava kojima se dokazuje odnosna injenica;
2. podaci iz toke 14. do 31. lanka 10. ovoga pravilnika na temelju zapisnika o ispitivanju ozljede na radu;
3. podaci iz toke 32. lanka 10. i podaci iz lanaka 11. i 12. ovoga pravilnika - na temelju odgovarajue medicinske dokumentacije i odgovarajuih
isprava kojima se dokazuju odnosne injenice.
lanak 15.
Podaci o radnicima koji su se na radu ozlijedili i koji su na radu oboljeli prema lanku 10., 11. i 12. ovoga pravilnika upisuju se u evidenciju opisno, u
obliku traenog odgovora.
Kao odgovor predvien u toki 32. lanka 10., toki 30. lanka 11. i toki 18. lanka 12. ovoga pravilnika (trajanje nesposobnosti radnika za rad)
upisuje se broj sati koje bi radnik proveo na radu u redovnom radnom vremenu. Za radnika nesposobnog za rad na dan 31. prosinca tekue godine upisuje
se broj sati koje bi proveo na radu u radnom vremenu do tog datuma, a ostalo vrijeme nesposobnosti za rad upisuje se u evidenciju za narednu godinu.
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, kao odgovor predvien u tokama 27. do 31, lanka 10. ovoga pravilnika, umjesto opisnog odgovora upisuje se u
evidenciju odgovarajua oznaka prema lancima 17. do 21. ovoga pravilnika.
lanak 16.
Ozljede na radu analiziraju se po izvorima i uzrocima.

Prilikom evidentiranja izvora ozljede radnika na radu (lanak 10. toka 29.), radi sagledavanja posljedica ozljede za radnika evidentira se jo i priroda
ozljede (lanak 10. toka 27.) i ozlijeeni dio tijela (lanak 10. toka 28.).
Prilikom evidentiranja uzroka ozljede radnika na radu (lanak 10. toka 31.) radi analiziranja dogaaja koji je prouzroio ozljedu radnika evidentira se i
nain njenog nastanka (lanak 10. toka 30.).
lanak 17.
Kao podatak predvien u toki 27. lanka 10. ovoga pravilnika "priroda ozljede" u evidenciju se upisuje odgovarajua oznaka:
10 - za prijelom (obini prijelom, otvoreni prijelom, prijelom sa ozljedama zglobova i prijelom sa unutranjim ozljedama ili
ozljedama ivaca);
20 - za iaenje (subluksacija i iaenje ukoliko se ne radi o iaenju s prijelomom);
25 - za uganue i nategnue (prekid, trganje i laceracija miia, tetiva, ligamenata i zglobova, te hernija uslijed naprezanja);
30 - za komocije i ostale unutarnje ozljede ( unutarnja nagnjeenja, krvarenja i rupture, te ostale unutarnje ozljede osim
prijeloma);
40 - za amputaciju i enukleaciju ukljuivo i traumatsku enukleaciju oka;
41 - za ostale rane (posjekotine, rane nastale uslijed nagnjeenja, rane kosmatog dijela glave, upanje nokta ili uha i rane sa
ozljedama ivaca);
50 - za povrinsku ozljedu (oderotine, ogrebotine, plik, ujed neotrovnih insekata);
55 - za kontuziju i nagnjeenje (izljev krvi u zglob, hematom i modrica, povrinska ozljeda uslijed kontuzije i nagnjeenja osim
komocije, kontuzija i nagnjeenja sa prijelomom ili ranom);
60 - za opekotinu (opekotina izazvana vru-im predmetom, vatrom, tekuinom, trenjem, radijacijom, sunevom toplinom,
opekotina s ranom i vanjska opekotina izazvana kemijskim tvarima);
70 - za akutno trovanje i intoksikaciju (kao posljedicu uboda, unoenja u eludac, apsorpcije ili udisanje otrovnih tvari, kiselina i
luina, uboda i ujeda otrovnih ivotinja i trovanja ugljinim monoksidom ili drugim otrovnim plinom);
80 - za posljedice nevremena ili drugih vanjskih inilaca (promrzline, toplinski udari, sunanice, barotraumatizam, posljedice udara
groma i intezivnog zvuka);
81 - za davljenje, guenje i uguenje, osim uguenja ugljinim monoksidom ili drugim otrovnim plinovima;
82 - za smrt, udar ili opekotinu zbog djelovanja elektrine energije, osim ako su posljedica udara groma;
83 - za tetne posljedice zraenja uslijed djelovanja radioaktivnih tvari, "X" zraka i drugih elektromagnetskih zraenja, osim
opekotina;
84 - za oteenje stranim tijelom ulim kroz otvor (kroz oko, uho, respiratorni, digestivni i urogenitalni trakt);
90 - za viestruku ozljedu razne prirode (kada je osoba zadobila vie ozljeda, a nijedna od njih nije izrazitija da bi se mogla
evidentirati pod oznakama 10 do 84);
95 - za ostala oteenja i ona koja se ne mogu podsvrstati pod oteenja navedena pod oznakama 10 do 90;
99 - bez podataka.
Komentar
Oznake za "prirodu ozljede" usklaene su s Meunarodnom klasifikacijom bolesti, ozljeda i uzroka smrti.
lanak 18.
Kao podatak predvien u toki 28. lanka 10. ovoga pravilnika u evidenciju se upisuje odgovarajua oznaka predviena za
"ozlijeeni dio tijela":
011 - za lubanju (lubanja, mozak, kosmati dio glave);
012 - za oko, onu duplju i oni ivac;
013 - za uho;
014 - za usta (usne, zubi i jezik);
015 - za nos;
016 - za lice;
017 - za ozljedu dijela glave koji nije naveden pod oznakama 011 do 016;
018 - za viestruku ozljede glave;
021 - za vrat ukljuujui grlo i vratne kraljeke;
031 - za lea (kraljenicu i odgovarajue miie, te kraljeniku modinu);
032 - za trbuh ubrajajui i unutarnje organe;
033 - za trbuh ubrajajui i unutarnje organe;
034 - za karlicu;
035 - za ozljedu trupa koja nije navedena pod oznakama 031 do 034;
036 - za viestruku ozljedu trupa;
041 - za rame ukljuujui kljunu kost i lopaticu;
042 - za nadlakticu;
043 - za lakat;
044 - za podlakticu;
045 - za doruje;
046 - za aku bez prstiju;
047 - za prste ruke;
048 - za viestruku ozljedu ruke;
051 - za kuk;
052 - za natkoljenicu;
053 - za koljeno;
054 - za potkoljenicu;
055 - za skoni zglob;
056 - za stopalo bez prstiju;
057 - za prste noge;
058 - za viestruku ozljedu noge;
061 - za viestruku ozljedu tijela (npr. glava i trup, trup i ruka i dr.);
071 - za ozljedu cirkulatornog sistema;
072 - za ozljedu respiratornog sistema;
073 - za ozljedu digestivnog sistema;
074 - za ozljedu ivanog sistema;
081 - za ozljedu koja nije navedena pod oznakama 011 do 074.
Ozljeda navedena u stavku 1. od 071 do 074 ovoga lanka evidentira se samo ako oteenje odnosnog sistema nije posljedica
oteenja kojeg drugog organa koje se evidentira odgovarajuom oznakom.
lanak 19.
Izvorom ozljede radnika na radu u smislu toke 29. lanka 10. ovoga pravilnika smatraju se sredstva rada (lanak 7. stavak 2.
Zakona o zatiti na radu) i drugi izvori ovisno o procesu rada (materijali, tvari, drugi radnici sudionici u procesu rada, ivotinje i tetnosti
koje proizlaze iz tehnolokog procesa rada), a koji se evidentiraju u skladu s propisima o evidencijama iz oblasti rada.
1. Za postrojenja, strojeve i ureaje u evidenciju se upisuje naziv postrojenja, stroja, ili ureaja, inventarski broj ili identitet i
odgovarajua oznaka za "izvor ozljede" radnika na radu i to:
101 - energetska postrojenja (za proizvodnju, prijenos i transformaciju elektrine, toplinske i drugih vrsta energije, kompresorske
stanice, posude pod pritiskom i dr.);
102 - tehnoloka postrojenja (za strojogradnju, metalopreraivaku djelatnost, proizvodnju prometnih sredstava, brodogradnju,
proizvodnju elektrinih strojeva i aparata, proizvodnju graevnog materijala, kamena, ljunka i pijeska, rezane grae i ploa i dr.);
103 - postrojenja za kemijsko-tehnoloke procese (za proizvodnju naftnih derivata, organskih i anorganskih kemikalija, preradu
kemijskih proizvoda, proizvodnju eljeza i elika, proizvodnju i preradu obojenih metala, nemetalnih sirovina, preradu ugljena i
dr.);
104 - postrojenja i instalacije za skladitenje i prijenos materijala i tvari svih vrsta (transporteri krutih, tekuih i plinovitih
sirovina i proizvoda s pripadajuim instalacijama i ureajima);
105 - strojevi na vlastiti pogon (motori s unutranjim sagorijevanjem, parni strojevi, plinske turbine i drugo);
106 - prijenosnici snage (reduktori, transmisije i drugo);
107 - ureaji i strojevi za preradu te mehaniku i toplinsku obradu metala (pree, tokarilice, builice, brusilice, rezalice, glodalice,
blanjalice, stalci za valjanje i provlaenje, pei za taljenje, suenje, termiku obradu i drugo);
108 - strojevi i ureaji za iskoritavanje uma i obradu drva i slinog materijala (kombinirani strojevi, pile, ravnalice, blanjalice,
brusilice, glodalice i drugo);
109 - poljoprivredni strojevi i ureaji (traktori, kombajni, vralice, etelice, prikljuni strojevi i drugo);
110 - strojevi i ureaji za proizvodnju papira (mijealice, valjci, pree, rezai i drugo);
111 - strojevi i ureaji za proizvodnju tekstila (tkalaki strojevi, predilice, grebenaljke, ureaji za bojenje i drugo);
112 - strojevi i ureaji za proizvodnju koe i krzna (pree, brusilice, strojevi za cijepanje i izjednaavanje debljine koe i drugo);
113 - grafiki strojevi i ureaji (strojevi za slaganje, brzotisak, bronziranje, bruenje, poliranje i drugo);
114 - graevinski strojevi i ureaji (za zemljane radove, fundiranje, ugraivanje betona, armiranog betona, morta i drugog
materijala, asfalterske radove, izradu i odravanje putnih kolovoza i drugo);
115 - strojevi i ureaji za izradu gume i gumenih proizvoda (za mijeanje, izvlaenje, ubrizgavanje, vulkanizaciju, preradu i
drugo);
116 - strojevi za proizvodnju obue (za sjeenje, oblikovanje, obrezivanje, preanje, i drugo);
117 - strojevi i ureaji za proizvodnju prehrambenih proizvoda i pia (za pripremu, mijeanje, odvajanje, pranje, punjenje i
drugo);
118 - strojevi i ureaji za proizvodnju i preradu duhana (za fermentaciju duhana, proizvodnju cigareta, cigara, duhana za lulu i dr.);
150 - ostala nenavedena postrojenja, strojevi i ureaji.
2. Za transportna sredstva u evidenciju se upisuje naziv transportnog sredstva, inventarski, registarski ili tvorniki broj, namjena i
identitet kao i odgovarajua oznaka za "izvor ozljede" i to:
201 - prijevozna sredstva eljeznikog prometa;
202 - prijevozna sredstva cestovnog prometa;
203 - prijevozna sredstva pomorskog prometa;
204 - prijevozna sredstva rijenog i jezerskog prometa;
205 - prijevozna sredstva zranog prometa;

206 - sredstva za vertikalni prijenos tereta (dizalice na mehanizirani i runi pogon svih vrsta, vitla, ekrci, koturae i drugo);
207 - dizala (osobni i teretni liftovi u radnim prostorijama i na radilitima);
208 - sredstva za horizontalni prijenos tereta (viliari, elektrokolica, traktori s teretnim prikolicama, stona zaprega, runa kolica,
specijalna vozila i drugo);
250 - ostala transportna sredstva.
3. Za sredstva opreme u evidenciju se upisuje naziv sredstva, blia oznaka ili broj, namjena i odgovarajua oznaka za "izvor ozljede"
i to:
301 - boce za komprimirane plinove (kisik, acetilen, butan, argon, ugljini dioksid, medicinske plinove i slino);
302 - kesoni, oprema za ronjenje;
303 - loita, sistemi i instalacije za zagrijavanje;
304 - rashladni sistemi i ureaji;
305 - elektrini ureaji, naprave, instalacije i alat na elektrini pogon;
306 - skele;
307 - pokretne rampe i ljestve;
308 - alat na mehaniki pogon (osim elektrinog);
309 - runi alat;
350 - ostala sredstva opreme.
4. Za izvore ovisne o procesu rada u evidenciju se upisuju naziv izvora, mjesto nastanka i odgovarajua oznaka za "izvor ozljede" i
to:
401 - eksplozivne tvari;
402 - praina;
403 - letei komadii i estice;
404 - plinovi, pare i dimovi;
405 - kemijske tetnosti;
406 - ionizacijska zraenja (s izvorima zraenja, radioaktivnih tvari, nuklearnih postrojenja, akceleratora, rentgenskih aparata i
radioaktivnih otpada);
407 - neionizacijska zraenja (s izvorima mikrovalnih visokofrekventnih, ultraljubiastih, infracrvenih i laserskih zraenja);
408 - zagrijani materijali i tvari;
409 - pothlaeni materijali i tvari;
450 - drugi izvori ovisno o procesu rada.
5. Za radnu sredinu u evidenciju se upisuje vrsta izvora radne sredine, poblie mjesto gdje se ozljeda radnika dogodila i
odgovarajuu oznaku za "izvor ozljede" i to:
501 - objekti namijenjeni za rad s pripadajuim prostorijama, instalacijama i ureajima;
502 - prostorije i povrine za kretanje osoba na radu;
503 - pomone prostorije i njihove instalacije i ureaji;
504 - prostori, povrine i pripadajue instalacije izvan navedenih objekata i prostorija s kojih se obavlja rad i po kojima se kreu
osobe na radu;
505 - elementarne nepogode;
506 - poar;
507 - poplava;
508 - faktori radne okoline (osvjetljenje, provjetravanje, temperatura, buka itd.);
550 - drugi izvori ovisni o radnoj sredini.
6. Za druge izvore u evidenciju se upisuje vrsta izvora, mjesta dogaaja i odgovarajuu oznaku za "izvor ozljede" i to:
601 - drugi radnici sudionici u procesu rada;
602 - ivotinje;
603 - via sila;
604 - protupravno djelovanje treih osoba;
650 - drugi uesnici koji se pojavljuju kao izvori ozljeda radnika;
700 - za ostale izvore ozljeda radnika na radu koji nisu obuhvaeni u odgovarajuim oznakama od toke 1. do 6. ovog lanka,
upisuju se naznaka izvora koji je izazvao ozljedu radnika na radu, mjesto dogaaja i oznaka 700.
Komentar
Sistematizacija izvora ozljeda u odredbi ovog lanka, kao i opseg njihovih oznaka (ifre), razlikuje se od ranijeg propisa o voenju evidencija. Razlog
tim promjenama je to je prema ranijem propisu bio relativno mali broj naznaenih izvora ozljeda pa se je dogaalo da je u evidencijama i godinjim
izvjetajima evidentiran najvei broj ozljeda u rubrikama "za ostale strojeve" ili "ostale izvore ozljeda", koji nisu navedeni u napisanim oznakama (iframa).
Znai, vei dio izvora ozljede ostajao je pri ondanjoj evidenciji anoniman, te takva evidencija o izvorima ozljeda nije bila u potpunosti svrsishodna. Sa
sadanjom sistematizacijom i odgovarajuim oznakama za pojedine izvore ozljede oekuje se da e evidencija imati potpuniju svrhu i da e sluiti strunim
slubama u organizaciji kao najbolji indikator u preventivi protiv izvora ozljeivanja radnika.
U ovoj evidenciji o izvorima ozljeda pod pojedinim oznakama (iframa) svrstane su grupacije strojeva, sredstava i postrojenja, tako da se iz evidencije
EK-3 iz godinjeg izvjetaja nee znati koji su strojevi iz odnosne grupacije izvori ozljeda na radu u uem smislu. Radi primjera moe se uzeti izvor ozljeda s
oznakom "107-ureaji i strojevi za preradu te mehaniku i toplinsku obradu metala. U evidenciji o izvorima ozljeda upisivat e se oznaka "107", bez obzira da
li se radnik ozlijedio na tokarilici ili glodalici ili brusilici, ili na nekom drugom stroju za obradu metala. Usprkos ovakvom nedostatku nije se mogla izvriti
drukija sistematizacija jer bi se oznakama (iframa) za sve strojeve ili ureaje koji se upotrebljavaju u raznim djelatnostima dobio tako veliki niz ifriranih
orua za rad da bi to praktiki bilo nemogue uiniti.
Organizacije s veim brojem ozljeda na radu mogu u svojim analizama izvriti takvu obradu izvora ozljeda prema kojoj e se moi iskazati i pojedinani
strojevi, ureaji i druga sredstva rada u uem smislu.
Pri odreivanju izvora ozljeda na radu potrebno je definirati onu izvornu jedinicu iz koje je neposredno proizala opasnost. Primjer: Radnik je radio na
skeli i ekiem zabijao avle u drveni okvir prozora, pa je ekiem udario po zglobu palca ime se ozlijedio. Utvruje se izvor ozljede na ovakav nain: Mjesto
rada je bila skela, ali nije iz nje proizala ozljeda na radu, jer nije bitno u ovom sluaju gdje je radnik radio ekiem, da li na skeli, podu prostorije ili drugdje.
Dakle, izvor ozljede je u sredstvu rada tj. u ekiu, jer na tu radnju nijedno drugo sredstvo rada nije imalo utjecaja. Ako je utvren i nedostatak konstrukcije
ekia, moe se utvrditi da je neispravnost ekia bila i uzrok ozljede na radu. U rubriku 29. za izvor ozljede na radu upisuje se oznaka s brojem "309".
lanak 20.
Kao podatak predvien u toki 30. lanka 10. ovoga pravilnika u evidenciju se upisuje odgovarajua oznaka predviena za "nain
nastanka ozljede":
1 - pad radnika (sa visinu ili u dubinu i pad radnika u istoj ravnini);
2 - pad predmeta na radnika (uslijed odronjavanja, ruenja prilikom rukovanja predmetom i dr.);
3 - sudar radnika sa predmetima (pokretnim i nepokretnim predmetima, udari predmeta po kojima se hoda o radnika, posjekotine,
ubodi i sl.);
4 - ukljetenje tijela radnika (izmeu pokretnih i nepokretnih predmeta, strojeva, ureaja i alata, nagnjeenje, gaenje radnika i sl.);
5 - prekomjerna tjelesna naprezanja ili pogreni pokreti radnika (pri dizanju, guranju i vuenju predmeta, rukovanju sredstvima rada,
pri penjanju i sl.);
6 - izloenost radnika (toplini, hladnoi, vlazi, povienom ili snienom atmosferskom tlaku, prekomjernoj buci, vibracijama ili
potresanju, nepovoljnim klimatskim uvjetima i sl.);
7 - dodir radnika s predmetom pod naponom elektrine struje;
8 - utjecaj tetnih materijala ili radijacije na radnika (tetno djelovanje praine, dimova, plinova, para, krutih i tekuih agensa, biolokih
agensa, ionizacijskog i neionizacijskog zraenja i dr.);
9 - ostali naini nastanka ozljeda radnika na radu koji nisu navedeni pod oznakama od 1 do 8 ovoga lanka i onih koji se zbog
pomanjkanja podataka ne mogu svrstati u navedene oznake.
lanak 21.
Kao podatak predvien u toki 31. lanka 10. ovoga pravilnika u evidenciju se upisuje odgovarajua oznaka predviena za "uzrok
ozljede":
1. Neprimjenjena osnovna pravila zatite na radu:
811 - neispravnost sredstava rada;
812 - neispravnost, klizavost i zakrenost prolaza i povrina s kojih se obavlja rad;
813 - pomanjkanje ili neispravnost zatitnih ograda i drugih naprava za zatitu radnika od pada s visinu ili u dubinu;
814 - pomanjkanje ili neispravnost zatitne naprave na oruu za rad;
815 - pomanjkanje ili neispravnost zatite od sluajnog dodira dijelova pod naponom elektrine struje;
816 - pomanjkanje ili neispravnost zatite od opasnog dodirnog napona elektrine struje;
817 - pomanjkanje ili neispravnost zatite od atmosferskog pranjenja;
818 - pomanjkanje ili neispravnost zatite od statikog elektriciteta;
819 - pomanjkanje ili neispravnost toplinske izolacije;
820 - neispravnost energetskih instalacija i ureaja za sprovoenje plinova, para, tekuina, komprimiranog zraka i dr.;
821 - neispravnost cijevnih vodova za sprovoenje kiselina, luina i drugih otrovnih i jetkih tvari;
822 - pomanjkanje zatite od poara i eksplozije;
823 - pomanjkanje zatite od visoke ili niske temperature;
824 - pomanjkanje zatite od toplinskog zraenja;
825 - pomanjkanje ili neispravnost zatite od energije zraenja;
826 - pomanjkanje zatite od buke i vibracije;
827 - pomanjkanje ili neispravnost zatite od kemijskih faktora radne okoline (otrovnih i nadraujuih plinova i para, otrovnih i
tetnih dimova, praine i magle, otrovnih jetkih i agresivnih tekuina i krutih agensa);
828 - pomanjkanje ili neispravnost zatite od biotikih faktora radne okoline (bakterija, virusa, gljivica i parazita);
829 - pomanjkanje ili neispravnost sigurnosnih instrumenata, aparata i ureaja na sredstvima rada kao to su ventili sigurnosti,
signalni, zvuni i optiki ureaji, automatski elektronski i kompjutorski ureaji za kontrolu i voenje procesa i sl.;
830 - pomanjkanje odgovarajueg osvjetljenja;
831 - pomanjkanje ili neispravnost ventilacije prostorija;
832 - pomanjkanje ili neispravnost naprava za odstranjivanje tetnih plinova, para i praine;
833 - poremeaji u tehnolokom procesu rada;
850 - ostala neprimjenjena osnovna pravila zatite na radu koja nisu navedena pod oznakama 811 do 833;
2. Neprimjenjena posebna pravila zatite na radu:
851 - pomanjkanje posebnog uvjeta radnika u pogledu dobi ivota;

852 - pomanjkanje posebnog uvjeta radnika u pogledu strune sposobnosti;
853 - pomanjkanje posebnog uvjeta radnika u pogledu zdravstvenog, tjelesnog ili psihikog stanja;
854 - pomanjkanje posebnog uvjeta radnika u pogledu psihofizioloke i psihike sposobnosti;
855 - izvoenje radne operacije na nain protivan pravilima zatite na radu;
856 - izvoenje radne operacije bez upotrebe odgovarajueg osobnog zatitnog sredstva ili neispravnog osobnog zatitnog sredstva;
857 - zamor radnika zbog tekog ili prekovremenog rada, nedovoljnog odmora i sl.;
858 - rad radnika bez razraene tehnologije rada i posebnih uputstava kod izvoenja sloenih poslova i radnih zadataka;
858 - loa organizacija rada;
860 - akutne i kronine bolesti (posljedica poremeaja funkcije organa, uzimanje alkohola, fiziki nedostaci, grevi, vrtoglavice i dr.);
870 - ostala neprimijenjena posebna pravila zatite na radu koja nisu navedena pod oznakama 851 do 860;
880 - protupravno djelovanje tree osobe;
891 - via sila.
Komentar
Odredbom ovog lanka uzroci ozljeda na radu podijeljeni su u ove skupine:

- uzroci ozljeda s obzirom na neprimjenjena osnovna pravila zatite na radu;
- uzroci ozljeda s obzirom na neprimjenjena posebna pravila zatite na radu i
- uzroci ozljeda s obzirom na protupravno djelovanje tree osobe i vie sile.
Ovakva podjela je dana iz praktinih razloga te s obzirom na odgovarajuu podjelu pravila zatite na radu u Zakonu o zatiti na radu. Ova
sistematizacija uzroka o ozljedama na radu napravljena je uvaavajui odredbe toke 23. Uputstva o metodolokim principima za voenje evidencija u oblasti
rada i o sredstvima, nainu i rokovima za dostavu prijava i izvjetaja (SL br. 58/77). U ovom Uputstvu odreeno je da se za podatak o uzroku ozljede na
radu upisuju okolnosti i radnje koje su izazvale ozljedu na radu, pa su primjerice neke od njih i navedene.
Pod viom silom smatra se ozljeda prouzroena udarom groma, klizanjem terena, nastankom poplave i sl. a pod protupravnim djelovanjem tree osobe
smatra se ozljeda radnika prouzroena protupravnim djelovanjem drugog radnika, npr. tunjavom, zlonamjernim skidanjem zatitne naprave ili drugog
sredstva zatite radnika i sl.
U literaturi se nailazi na razne definicije i klasifikacije uzroka ozljeda. Autori se razilaze u shvaanjima. U dosadanjoj praksi veina autora dijelila je
uzroke ozljeda na radu u dvije skupine: subjektivne i objektivne, a koja podjela odgovara i podjeli u odredbi ovog lanka. Neki autori idu u teoretskoj razradi
jo i dalje te navode da se uzroci ozljeda na radu mogu svrstati u pet osnovnih skupina: 1. - faktori tehnolokih i proizvodnih procesa i radne sredine i
okoline, 2. - faktori organizacije rada, 3. - faktori radnika, 4. - faktori socijalnih prilika i 5. - faktori ostalih uzronika. Ako se analiziraju ovi faktori, vidi se da
su inkorporirani u sistematizaciji prema ovom lanku, s tim to faktori socijalnih prilika nisu objektivno mogli biti obuhvaeni jer su to i u praksi malo ili nikako
ne uzima u obzir pri analizi neke ozljede na radu, jer strune slube u organizaciji nisu tako struno ekipirane da bi to mogle i obaviti na odgovarajui nain.
Primjer: Radnici su radili na dvije etae jedna iznad druge. Radniku iz gornje etae ispao je iz ruke elini komad (profil) mase 6 kg i pao na donju etau, jer
na gornjoj etai nije na zatitnoj ogradi bila postavljena puna rubna zatita na svom donjem dijelu (nogobran). elini komad udario je radnika na donjoj
etai u rame i ozlijedio ga.
Uzrok ozljede je neispravnost zatitne ograde odnosno njezinog dijela, tj. nije bila postavljena puna rubna zatita. Da je postojala rubna zatita, elini
komad ne bi iskliznuo preko poda u dubinu i ne bi ozlijedio radnika. U rubriku toke 31. evidencije EK-3 upisuje se oznaka s brojem "813".
5. Evidencija rokova u kojima se mora izvriti pregled ili ispitivanje sredstava, radne okoline i osobnih zatitnih sredstava
lanak 22.
Organizacija je duna voditi evidenciju o rokovima u kojima se mora izvriti pregled ili ispitivanje sredstava, radne okoline i osobnih
zatitnih sredstava.
Pod sredstvima u smislu ovoga pravilnika podrazumijevaju se orua za rad s poveanim opasnostima (lanak 31. Zakona o zatiti na
radu).
Pod radnom okolinom u smislu ovoga pravilnika podrazumijevaju se radne prostorije i radni prostori izvan radnih prostorija u kojima
proces rada utjee na svojstva radne okoline (lanak 32. Zakona o zatiti na radu).
Pod osobnim zatitnim sredstvima u smislu ovoga pravilnika podrazumijevaju se odjevni i drugi predmeti i ureaji koje na sebi nose
osobe na radu, slue za spreavanje ozljeda, profesionalnih i drugih oboljenja radnika i drugih tetnih posljedica, a vijek trajanja im je
odreen posebnim propisima ili uputom proizvoaa.
lanak 23.
Orua za rad s poveanim opasnostima za koje se vodi evidencija rokova o izvrenom pregledu i ispitivanju na nain odreen ovim
pravilnikom su:
1. orua za rad koja koriste elektrinu energiju osim onih koji rade s malim naponom ili zatitnim izoliranjem (obiljeena posebnim
znakom prema vaeem standardu);
2. orua za rad koje pokree motor s unutranjim sagorijevanjem, parni stroj ili druga vrsta energije;
3. orua za rad koja su namijenjena za preradu opasnih tvari ili pri ijem koritenju nastaju takve tvari ili pri ijem koritenju
nastaju opasna zraenja;
4. orua za rad iji je sastavni dio posuda pod tlakom koja ima ventil sigurnosti.
Radne prostorije u kojima se obavlja proces rada za koje se vodi evidencija rokova o izvrenom pregledu i ispitivanju radne okoline
na nain odreen ovim pravilnikom su:
1. radne prostorije u kojima se obavlja proces rada koji utjee na temperaturu, vlanost i brzinu kretanja zraka;
2. radne prostorije u kojima se obavlja proces rada pri kojem nastaje buka ili vibracije;
3. radne prostorije u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari i u kojima nastaju organizmi tetni za zdravlje (virusi,
bakterije, gljivice i dr.);
4. radne prostorije u kojima pri radu nastaju opasna zraenja;
5. radne prostorije u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuu osvijetljenost.
Radni prostori izvan radnih prostorija u kojima se obavlja proces rada za koje se vodi evidencija rokova o izvrenom pregledu i
ispitivanju radne okoline na nain odreen ovim pravilnikom su:
1. radni prostori u kojima se obavlja proces rada pri kojem nastaje buka ili vibracije;
2. radni prostori u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari i u kojima nastaju organizmi tetni za zdravlje (virusi,
bakterije, gljivice i dr.);
3. radni prostori u kojima pri radu nastaju opasna zraenja;
4. radni prostori u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuu osvijetljenost.
Osobna zatitna sredstva za koja se vodi evidencija rokova za pregled ili ispitivanje na nain odreen ovim pravilnikom su:
1. osobna zatitna sredstva kojima je rok trajanja odreen posebnim propisima ili standardom;
2. osobna zatitna sredstva kojima je rok trajanja odreen uputstvom proizvoaa.
Stavak 4.
Odredbom ovog stavka propisano je da se vodi evidencija samo onih osobnih zatitnih sredstava kojima je rok trajanja odreen posebnim propisima ili
standardom ili uputstvom proizvoaa. Osnovni podaci ove evidencije jesu: upisani datum obavljenog pregleda ili ispitivanja i datum ponovnog pregleda ili
ispitivanja.
Prema sadanjim propisima i prema uputstvima proizvoaa osobnih zatitnih sredstava, rok trajanja se odreuje za ova osobna zatitna sredstva:
- plinske maske na bazi filtracije i izolacije (HRN Z.B1.002), i to s obzirom na duinu vremena upotrebljivosti cjedila za neki odreeni plin;
- cijevne maske i cijevne maske s kapuljaom ili kacigom (HRN Z.B1.003 i HRN Z.B1.004) s obzirom na povremene preglede i ispitivanja sastavnih dijelova
(cijevne maske, kapuljae ili kacige, rebraste cijevi za dovod zraka, opasaa s prikljucima, cijev komprimiranog zraka, redukcijski ventil i dr.);
- izolacijski aparati s vlastitim izvorom opskrbe istim zrakom (HRN Z.B1.005, HRN Z.B1.010) s bocama pod tlakom s cirkulacijskim sustavom - regenerativni
aparati;
- zatitna elektroizolacijska obua (HRN Z.B1.303) za individualnu ili kolektivnu upotrebu u trafostanicama i drugim elektrinim pogonima u kojima se prema
propisima ta obua trai, s obzirom na mogua oteenja koja pri upotrebi mogu nastati;
- gumene rukavice za elektriare (HRN Z.B1.020) za individualnu ili kolektivnu upotrebu u trafostanicama i drugim elektrinim pogonima u kojima se prema
propisima te rukavice trae, s obzirom na mogua oteenja koja pri upotrebi mogu nastati;
- antikontaminacijska odijela s plinskom maskom ili s izolacijskim respiratornim aparatom;
- ronilaka odjea i oprema s obzirom na mogua oteenja koja mogu nastati;
- rentgenska osobna zatitna sredstva u medicini i veterini i za znanstveno istraivake svrhe (u pogledu moguih oteenja);
- zatitni visinski opasai (HRN Z.B1.050) (u pogledu moguih oteenja ueta i spojnica na opasau;
- zatitni elektroizolacijski prostirai (HRN Z.B1.304) pregledavaju se povremeno prema napisanom standardu;
- druga osobna zatitna sredstva za koja se rok trajanja, te povremeni pregledi i ispitivanja zahtijevaju prema opem aktu organizacije, propisima ili
uputstvima proizvoaa osobnih zatitnih sredstava.
Kako se vidi iz prije napisanih osobnih zatitnih sredstava, rok njihova trajanja ili rok za ponovni pregled i ispitivanja odreuje se za ona sredstva
osobne zatite o ijoj ispravnosti ovisi, u odgovarajuim situacijama njihove upotrebe, ivot ili zdravlje radnika na radu. Pojedinosti o ovim osobnim zatitnim
sredstvima vidite u knjizi "Osobna zatitna sredstva" u izdanju Centra za informacije i publicitet iz Zagreba, Miramarska 15a
lanak 24.
Evidencija rokova o izvrenom ispitivanju orua za rad s poveanim opasnostima i radne okoline sadri:
1. evidencijski broj;
2. podatak o identitetu orua za rad s poveanim opasnostima, radne prostorije i radnog prostora izvan radnih prostorija (naziv,
oznaka ili broj, mjesto lokacije i dr.);
3. datum obavljenog ispitivanja orua za rad, radne okoline, naziv organizacije koja je izvrila ispitivanje, broj i datum izdavanja
isprave o izvrenom ispitivanju;
4. podatak da li ispitano orue za rad, ili radna okolina ispunjava propisane uvjete za daljnju upotrebu;
5. datum do kojeg se orue za rad ili radna okolina mora ponovno ispitati na propisani nain;
6. ime i prezime radnika koji je upisao podatke u evidenciju.
Evidencija rokova o izvrenom pregledu i ispitivanju osobnih zatitnih sredstava prema posebnim propisima, standardima ili
uputama proizvoaa sadri:
1. evidencijski broj;
2. podatke o identitetu osobnog zatitnog sredstva (naziv, oznaka i dr.);
3. datum obavljenog pregleda ili ispitivanja, naziv organizacije koja je izvrila ispitivanje, broj i datum izdavanja isprave o izvrenom
ispitivanju;
4. podatak da li ispitano osobno zatitno sredstvo ispunjava propisane uvjete za daljnju upotrebu;
5. datum do kojeg se osobno zatitno sredstvo mora ponovno pregledati ili ispitati prema standardu ili uputstvu proizvoaa;
6. ime i prezime radnika koji je upisao podatak u evidenciju.
Komentar
Stavak 1.
U odredbi ovog stavka odreeni su podaci koji se moraju evidentirati o izvrenom ispitivanju orua za rad i radne okoline. Iz propisanih podataka vidi
se da se oni mogu sistematizirati u dvije skupine, i to ope podatke kojima se moe identificirati orue za rad ili prostorija u kojoj je za radnu okolinu
obavljen pregled i ispitivanje, te podatke o rokovima za njihov ponovni pregled i ispitivanja.
Kao evidencijski broj oznaava se redni broj prema redoslijedu po kojem se otvara evidencijski karton za orue za rad i radnu okolinu, pojedine radne
prostorije i radnog prostora, poevi od evidencijskog rednog broja 1. pa nadalje.
U kolonama "datum ponovnog ispitivanja" upisuje se, i to: u kolonu "prema propisu" datum koji e dospjeti nakon isteka dvije ili tri godine raunajui
od prethodnog izvrenog ispitivanja, a u kolonu "prema opem aktu" datum koji e dospjeti kada protekne onoliko vremena koliko je odreeno opim aktom
organizacije, raunajui od dana prethodno izvrenog ispitivanja.
Radnik odnosno struna sluba koja je opim aktom u organizaciji odreena da vodi evidenciju kao i poslodavac, obavljaju upis podataka u sredstvo
evidencije na temelju vjerodostojnih dokaznih sredstava, kako je propisano lankom 25. ovog Pravilnika.
Stavak 2.
Odredbom stavka 2. ovog lanka posebno su propisani podaci koje organizacija ili poslodavac moraju voditi o izvrenom pregledu ili ispitivanju za
osobna zatitna sredstva za koja se vodi evidencija prema stavku 4. lanka 23. ovog Pravilnika.
Iz propisanih podataka vidi se da se oni mogu sistematizirati u dvije skupine i to ope podatke kojima se moe identificirati osobno zatitno sredstvo, te
podatke o rokovima za ponovni pregled ili ispitivanje tog sredstva. S obzirom na to, u evidencijskom kartonu su iz praktikih razloga opi podaci odtampani
na licu, a podaci o rokovima na poleini.
Kao evidencijski broj oznaava se redni broj prema redoslijedu po kojem se otvara evidencijski karton za osobno zatitno sredstvo, poevi od rednog
broja 1.
U kolonama "datum ponovnog ispitivanja" upisuje se - u kolonu "prema propisu" datum koji e dospjeti nakon isteka onoliko vremena koliko je
propisom odreeno, raunajui od prethodno izvrenog ispitivanja, a u kolonu "prema opem aktu" datum koji e dospjeti kada protekne onoliko vremena
koliko je odreeno tim aktom, raunajui od dana prethodno izvrenog ispitivanja.
lanak 25.
Evidenciju rokova o izvrenim ispitivanjima orua za rad, radne okoline i osobnih zatitnih sredstava ustanovljava se upisom
podataka navedenih u lanku 24. ovoga pravilnika prije nego to se orue za rad, radna prostorija, radni prostor izvan radnih prostorija ili
osobno zatitno sredstvo dade na upotrebu.
Kao podatak predvien u toki 1. stavku 1. i 2. lanka 24. ovoga pravilnika upisuje se redni broj, po redoslijedu po kome se
ustanovljava evidencija, poev od rednog broja 1. i to posebno za orua za rad s poveanim opasnostima, za radne prostorije, za radni
prostor izvan radnih prostorija i za osobna zatitna sredstva.
Podaci iz toke 2., 3. i 4. stavka 1. i 2. lanka 24. ovoga pravilnika upisuju se u evidenciju na temelju odgovarajuih dokaza i to:
1. podatak iz toke 2. - iz tehnike dokumentacije, interne evidencije imovine i dr.;
2. podaci iz toke 3. i 4. - iz isprave o pregledu i ispitivanju orua za rad, radne okoline, odnosno osobnog zatitnog sredstva.
Kao podatak predvien u toki 5. stavku 1. i 2. lanka 24. ovoga pravilnika upisuje se datum koji e dospjeti nakon isteka onoliko
vremena koliko je zakonom ili opim aktom organizacije odreeno za ponovni pregled ili ispitivanje orua za rad, radne okoline, odnosno
osobnog zatitnog sredstva, raunajui od dana pregleda odnosno ispitivanja kojim je utvreno da se oni mogu koristiti.
Podaci iz toke 3. do 6. stavka 1. i 2. lanka 24. ovoga pravilnika upisuju se ponovno u evidenciju, najkasnije osmog dana raunajui
od dana ponovnog pregleda, odnosno ispitivanja orua za rad, radne okoline ili osobnog zatitnog sredstva.
Komentar
U odredbi stavka 1. ovog lanka propisano je da se propisana evidencija ustanovljava a sredstva evidencije popunjavaju odgovarajuim podacima prije
nego to se dadu na upotrebu nova orua za rad s poveanim opasnostima, novoizgraene radne prostorije i radni prostori s izvorima tetnosti za radnu
okolinu, te nova osobna zatitna sredstva s ogranienim vremenskim trajanjem ili s obaveznim povremenim pregledima i ispitivanjem.
Komentar za stavak 2. ovog lanka identian je s komentarom za evidencijski broj u stavku 1. i 2. lanka 24. ovog Pravilnika.
Sredstva za voenje evidencije su i dokazna sredstva, pa se upis podataka mora obavljati na temelju odgovarajuih drugih sredstava, kao to su
tehnika dokumentacija, interne evidencije o sredstvima rada i imovine, isprave (zapisnici i uvjerenja) o pregledu i ispitivanju orua za rad, radne okoline i
osobnog zatitnog sredstva.
Komentar za stavak 4. ovog lanka identian je s komentarom za kolone "datum ponovnog ispitivanja", napisan uz lanak 24. ovog Pravilnika.
III. GODINJI IZVJETAJ O OZLJEDAMA I PROFESIONALNIM OBOLJENJIMA RADNIKA NA RADU
lanak 26.
Izvjetaj o ozljedama i profesionalnim oboljenjima radnika na radu za proteklu godinu (u daljem tekstu: godinji izvjetaj) podnosi
se nadlenom organu inspekcije rada (lanak 47. Zakona o zatiti na radu), a najkasnije do 31. sijenja naredne godine.
Godinji izvjetaj podnosi se na obrascu GI koji je otiskan uz ovaj pravilnik i njegov je sastavni dio.
Komentar
Odredbom ovog lanka utvruje se rok do kojeg organizacije odnosno poslodavci moraju podnijeti godinji izvjetaj o ozljedama i profesionalnim
oboljenjima radnika na radu nadlenom organu inspekcije rada. Taj rok za jednu kalendarsku godinu moe biti najkasnije do 31. sijenja slijedee godine, to
primjerice znai da se godinji izvjetaj za 1985. godinu mora podnijeti najkasnije do 31. sijenja 1986. godine.
Nadleni organ inspekcije rada je onaj organ koji u odnosnoj organizaciji neposredno nadzire primjenu propisa iz zatite na radu (vidite komentar uz
lanak 7. i 8. Zakona o inspekciji rada).
Obaveza organizacije i poslodavca da podnesu godinji izvjetaj o ozljedama i profesionalnim oboljenjima radnika na radu propisana je u lancima 47. i
54. Zakona o zatiti na radu (vidite komentar uz te lanke Zakona).
lanak 27.
Godinji izvjetaj izrauje se na temelju podataka iz evidencije radnika koji su se na radu ozlijedili (lanak 10. ovoga pravilnika) i
evidencije radnika koji su na radu oboljeli od profesionalne bolesti (lanak 11. ovoga pravilnika).
Opi dio izvjetaja sadri:
1. naziv i sjedite organizacije odnosno poslodavca;
2. djelatnost organizacije odnosno poslodavca;
3. prosjean broj uposlenih u godini za koju se podnosi godinji izvjetaj.
Dio godinjeg izvjetaja koji se odnosi na ozlijeene radnike na radu sadri:

1. ukupan broj ozlijeenih radnika;
2. broj ozlijeenih radnika prema spolu;
3. broj poginulih na mjestu rada;
4. broj umrlih od zadobivenih ozljeda na putu od mjesta rada do organizacije zdravstva;
5. broj ozlijeenih na mjestu obavljanja poslova i radnih zadataka;
6. broj ozlijeenih na redovnom putu od stana do stalnog mjesta rada i obratno, na slubenom putu ili na drugom mjestu prilikom
obavljanja radnih zadataka;
7. broj ozlijeenih prema odgovarajuim oznakama za "prirodu ozljede" (lanak 17. ovoga pravilnika);
8. broj ozlijeenih prema odgovarajuim oznakama za "ozlijeeni dio tijela" (lanak 18. ovoga pravilnika);
9. broj ozlijeenih prema odgovarajuim oznakama za "izvor ozljede" (lanak 19. ovoga pravilnika);
10. broj ozlijeenih prema odgovarajuim oznakama za "nain nastanka ozljede" (lanak 20. ovoga pravilnika);
11. broj ozlijeenih prema odgovarajuim oznakama za "uzrok ozljede" (lanak 21. ovoga pravilnika);
12. izgubljeno radno vrijeme radnika izraeno u radnim satima i danima zbog ozljeda radnika na radu na mjestu obavljanja poslova i
radnih zadataka, na putu od stana do mjesta rada i obratno, na slubenom putu te na drugom mjestu i zbroj ukupno izgubljenih radnih
dana radnika zbog ozljeda na mjestima rada, putu na posao, slubenom putu i drugom mjestu.
Dio godinjeg izvjetaja koji se odnosi na radnike, koji su na radu oboljeli od profesionalnih bolesti sadri:
1. ukupan broj oboljelih radnika od profesionalnih bolesti;
2. broj oboljelih radnika prema spolu;
3. broj oboljelih radnika prema vrstama profesionalnih bolesti (toka 2. lanka 11. ovoga pravilnika);
4. broj oboljelih od profesionalnih bolesti na poslovima na kojima se sta osiguranja rauna s poveanim trajanjem;
5. izgubljeno radno vrijeme radnika izraeno u radnim satima i danima zbog oboljenja radnika od profesionalnih bolesti.
Komentar
Odredbom se propisuje sadraj godinjeg izvjetaja o ozljedama i profesionalnim oboljenjima radnika na radu. Sadraj se sastoji od opih podataka,
podataka o ozlijeenim radnicima na radu, podataka o radnicima koji su na radu oboljeli od profesionalne bolesti. (Vidite obrazac s oznakom "GI").
Opi podaci su oni najnuniji da bi se mogle analizirati ozljede i profesionalna oboljenja, s obzirom na djelatnost koju radnici obavljaju i na uestalost
ozljeda i profesionalnih oboljenja prema broju zaposlenih u organizaciji ili grupaciji organizacija po djelatnosti.
Podaci o ozlijeenim radnicima slue u analitike svrhe kako bi se prvenstveno dobio uvid u izvore, uzroke i nain nastanka ozljeda na radu, a na
osnovi ega bi se mogao sprijeiti ili smanjiti broj ozljeda na radu. Osim tih saznanja, ovi podaci slue i za spoznaju drugih injenica, tako npr. o vrstama,
nainu nastanka ozljeda, o izgubljenim radnim satima zbog nastalih ozljeda na radu, a to moe indicirati i ekonomske gubitke.
Izvjetajni dio koji se odnosi za oboljele radnike od profesionalnih bolesti slui takoer u analitike svrhe i za otkrivanje potencijalnih izvora oteivanja
zdravlja u organizaciji kao i na irem planu u zemlji prema prilikama, kao i za odreivanje tehnike i medicinske prevencije.
Centar za informacije i publicitet iz Zagreba odtampao je obrazac za godinji izvjetaj (GI) za upotrebu, tj. s odgovarajuim oblikom, opsegom i
sistematiziranim podacima.
lanak 28.
Godinji izvjetaj podnosi se organu inspekcije rada koji je nadlean za nadzor nad provoenjem propisa o zatiti na radu u
organizaciji odnosno kod poslodavca.
Organizacija odnosno poslodavac koji svoju djelatnost ostvaruju na podruju nadlenosti vie organa inspekcije rada podnose
svakom od tih organa godinji izvjetaj s podacima iz lanka 27. ovoga pravilnika za radnike koji su se na radu ozlijedili i koji su oboljeli
od profesionalne bolesti na podruju na kome taj organ vri nadzor.
Komentar
U komentaru uz lanak 26. ovog Pravilnika napisao je tumaenje o nadlenom organu inspekcije rada kome se dostavlja godinji izvjetaj.
Organizacija, koja ima svoje radilite ili poslovnu jedinicu izvan svog sjedita i to na podruju druge opine odnosno zajednice opina, odnosno na
podruju drugog organa koji je nadlean za neposredni nadzor nad tim radilitem ili poslovnom jedinicom, mora posebni godinji izvjetaj dostaviti tom
organu, ako su se na takvom odvojenom radilitu ili poslovnoj jedinici dogodile ozljede ili profesionalna oboljenja na radu.
Zakonom o zatiti na radu u lanku 82. stavak 1. toka 5. i stavak 2. i 3. istog lanka propisana je novana kazna organizaciji, odgovornoj osobi i
poslodavcu ako se u propisanom roku ne podnese godinji izvjetaj o ozljedama i profesionalnim oboljenjima radnika na radu.
lanak 29.
Ako se na jednom mjestu izrauje godinji izvjetaj za vie organizacija, za svaku od njih podnosi se poseban izvjetaj.
Godinji izvjetaj potpisuje ovlatena osoba u organizaciji odnosno poslodavac.
Komentar
Za svaku organizaciju dostavlja se nadlenom organu inspekcije posebni godinji izvjetaj, ako su se u istima dogodile ozljede na radu, ili ako su radnici
na radu oboljeli od profesionalne bolesti.
IV. OBAVJETAVANJE ORGANA INSPEKCIJE RADA O DOGAAJIMA NA RADU KOJI SU IZAZVALI SMRT, TEU OZLJEDU KAO I OZLJEDU
DVAJU ILI VIE RADNIKA
lanak 30.
Organizacije i poslodavci duni su obavijestiti organ inspekcije rada o svakom dogaaju na radu koji je izazvao smrt radnika, teu
ozljedu radnika, kao i ozljedu dvaju ili vie radnika, neovisno o teini ozljede, odmah po nastanku tog dogaaja telefonom, telegramom,
teleksom ili na drugi nain.
Obavjetavanje organa iz stavka 1. ovoga lanka na odnosi se na ozljede nastale prilikom dolaska i odlaska radnika na mjesto rada,
slubenom putu, kao i u drugim sluajevima kada ozljeda nije nastala na mjestu rada.
Komentar
Odredbe ovog lanka proizlaze iz lanka 50. Zakona o zatiti na radu (vidite komentar uz navedeni lanak Zakona).
Svrha obavjetavanja nadlenog organa inspekcije rada o dogaajima koji su izazvali smrt radnika, teu ozljedu radnika i kolektivnu ozljedu radnika
jeste, da taj organ izae na mjesto dogaaja, da izvri ispitivanje nastalog dogaaja, da se sastavi zapisnik te da na osnovu njega donese odgovarajue
inspekcijske akte kojima e se, ako treba, provesti pravila zatite na radu na odnosnom mjestu rada, kako se takav dogaaj na radu ne bi vie ponovio.
Inspektor rada moe obaviti nadzor u potpunosti samo ako ga se obavijesti odmah nakon nastanka tog dogaaja, i to telefonom, brzojavom i na druge hitne
naine.
Zakonodavac nije propisao obavjetavanje o dogaajima koji su utjecali na sve ozljede na radu, ve samo na tri kategorije ozljeda: smrtne, kolektivne i
PRAVILNIK O EVIDENCIJI, ISPRAVAMA, IZVJETAJIMA I KNJIZI NADZO... Page 10 of 14
tee, koji se smatraju znaajnijim dogaajima, koji zavrjeuju intervenciju inspektora rada.
Prema lanku 10. toka 24. i lanku 32. toka 5. ovog Pravilnika, smrtna ozljeda se evidentira ako je smrt radnika nastupila na mjestu rada ili na putu
do zdravstvene organizacije.
Kolektivna ozljeda na radu se smatra ozljeda dvojice ili vie radnika. Kolektivna ozljeda se smatra i kada se dva radnika lake ozlijede. Kolektivna
ozljeda moe se dogoditi istovremeno ili neistovremeno, ako su ozljede u neposrednoj uzronoj vezi.
Pod teom ozljedom na radu smatra se ozljeda na radu kojom je u opasnosti ivot radnika, ili mu je uniten ili trajno oslabljen neki organ ili dio tijela, ili
je onesposobljen za svoj posao ili neki drugi posao ili je zbog ozljede iznakaen. Prema lanku 10. toka 25. ovog Pravilnika, teom ozljedom smatra se kad
je zbog ozljede terapiju radnika obavljala organizacija zdravstva u bolnici, domu zdravlja ili stacionaru.
Klasifikacija ozljeda na radu napisana je u komentaru uz lanak 17. Zakona o inspekciji rada.
lanak 31.
U roku od 48 sati od nastanka dogaaja iz lanka 30. ovoga pravilnika, organizacije i poslodavci duni su o dogaaju koji je izazvao
smrt radnika, teu ozljedu radnika, kao i ozljedu dvaju ili vie radnika neovisno o teini ozljede dostaviti nadlenom organu inspekcije
rada pismenu obavijest.
Obavijest iz stavka 1. ovoga lanka podnosi se na obrascu OIR-1 koji je otiskan uz ovaj pravilnik i njegov je sastavni dio.
Komentar
Odredba ovog lanka je propisana i u stavku 1. lanka 50. Zakona o zatiti na radu (vidite komentar uz taj lanak Zakona). Dakle, organizacije i
poslodavci su duni dostaviti nadlenom organu inspekcije rada i pismenu obavijest i ako su prethodno o tom dogaaju ovaj organ obavijestili telefonom,
brzojavom ili na drugi hitan nain. Pretpostavlja se da se telefonski, brzojavno ili teleksom ne daju svi propisani podaci, pa je zato pismeno obavjetenje u
svakom sluaju obaveza za organizaciju i poslodavca. Treba spomenuti da esto telefonsku obavijest ne prima inspektor, koji moe biti na terenu, ve neki
od administrativnih slubenika, koji iz subjektivnih ili objektivnih razloga ne nalazi najbri put da ta obavijest doe do inspektora.
lanak 32.
Obavjetenje o dogaaju na radu (lanak 31. ovoga pravilnika) sadri:

2. tono mjesto na kome je nastao dogaaj na radu (mjesto, adresa, blia oznaka mjesta rada);
3. datum i tono vrijeme kada je nastao dogaaj na radu;
4. opis dogaaja na radu;
5. ime i prezime, mjesto i datum roenja poginulih na mjestu rada, umrlih na putu do predaje organizaciji zdravstva, tee ozlijeenih
radnika, ili istovremeno vie ozlijeenih radnika neovisno o teini ozljede;
6. mjesto i adresu gdje se ozlijeeni nalaze poslije dogaaja na radu;
7. izvor ozljede;
8. nain nastanka ozljede;
9. uzrok ozljede;
10. priroda ozljede;
11. ozlijeeni dio tijela;
12. ime, prezime, te funkciju radnika pod ijim neposrednim rukovoenjem je obavljen rad pri kome je nastao dogaaj na radu;
13. mjere poduzete nakon dogaaja na radu radi zatite ivota i zdravlja radnika;
14. ime, prezime i funkcija radnika koji su se u vrijeme dogaaja na radu nalazili na mjestu gdje je on nastao;
15. ime, prezime, funkcija, te vlastoruni potpis ovlatenog radnika - poslodavca koji podnosi obavjetenje.
Komentar
Odredbom se odreuje sadraj obavjetavanja o dogaaju na radu koji je izazvao smrt, teu ozljedu kao i ozljedu dvaju ili vie radnika, a za koji je u
prilogu ovog Pravilnika propisan obrazac. Centar za informacije i publicitet iz Zagreba, Miramarska 15a, izdao je obrazac u odgovarajuoj praktinoj formi
(OIR-1) sa sistematiziranim propisanim podacima prema odredbi ovog lanka.
Pod pretpostavkom da ovlatena osoba za pisanje obavjetenja u trenutku pisanja iz objektivnih razloga nije mogla utvrditi ili saznati izvor ili uzrok
ozljede na radu, ne preostaje mu drugo nego izostaviti taj podatak, tako da u rubriku moe napisati izraz "do sada nepoznato". Pretpostavlja se da e se u
naknadnom postupku ispitivanja utvrditi izvor i uzrok ozljede na radu.
Podaci u sadraju uglavnom se mogu grupirati na podatke o ozlijeenim radnicima i podacima o ozljedi, kao i podaci o samom dogaaju na radu.
Za odgovarajue oznake (ifre) ozljeda ili smrtnih ozljeda vidite lanke ovog Pravilnika s odgovarajuim komentarima, i to:
- za izvore ozljeda, lanak 19,
- za nain nastanka ozljede, lanak 20,
- za uzrok ozljede, lanak 21,
- za prirodu ozljede, lanak 17,
- za ozlijeeni dio tijela, lanak 18.
lanak 33.
U obavjetenju o dogaaju na radu podaci se daju opisno u obliku traenog odgovora.

Iznimno od stavka 1. ovoga lanka kao podatak predvien u toki 7. do 11. lanka 32. ovoga pravilnika, umjesto opisnog odgovora
stavlja se odgovarajua oznaka (ifra) predviena u lanku 17. do 21. ovoga pravilnika.
Komentar
Odredbom se odreuje da se podaci u obavjetenju o dogaaju na radu upisuju opisno, a to znai odgovarajuim rijeima ili kratkim ali jasnim
reenicama. Jedino se ne treba opisno odgovoriti u rubriku za izvor, uzrok, nain nastanka, prirodu ozljede i ozlijeeni dio tijela, ve samo oznakama
(iframa) koje su propisane u lanku 19., 20., 21., 17. i 18. ovog Pravilnika.
lanak 34.
Obavjetenje o dogaaju na radu podnosi se organu inspekcije rada koji je nadlean za nadzor nad provoenjem propisa o zatiti na
radu u organizaciji odnosno kod poslodavaca prema mjestu gdje je dogaaj na radu nastao.
Komentar
Organizacija ne moe poslati obavjetenje o dogaaju na radu bilo kojem organu inspekcije rada, ve samo nadlenom organu inspekcije rada koji je
nadlean za nadzor na provoenju propisa o zatiti na radu u toj organizaciji ili kod poslodavca. Primjer: Za nadzor u jednoj metalurkoj organizaciji prema
Zakonu o inspekciji rada ovlaten je organ inspekcije rada zajednice opina. Daljnji komentar o nadlenom organu inspekcije rada vidite u komentaru uz
lanak 26. ovog Pravilnika i lanak 7. i 8. Zakona o inspekciji rada.
V. OBAVJETAVANJE ORGANA INSPEKCIJE RADA O PROFESIONALNIM OBOLJENJIMA RADNIKA I O DOGAAJIMA KOJI SU IZAZVALI
PROMJENE NA SREDSTVIMA RADA ZBOG KOJIH JE UGROEN IVOT RADNIKA
lanak 35.
Organizacija i poslodavci duni su dostavljati nadlenom organu inspekcije rada obavjetenje o profesionalnim oboljenjima radnika
na radu nakon to se oboljenje utvrdi i o dogaaju koji je izazvao promjene na sredstvima rada zbog kojih je ugroen ivot radnika (u
daljem tekstu: promjene na sredstvima rada).
Obavjetenje iz stavka 1. ovoga lanka podnosi se na obrascu OIR-2 ili OIR-3 koji su otiskani uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni
dio.
Komentar
Obaveza o obavjetavanju organa inspekcije rada o profesionalnim oboljenjima radnika propisana je u stavku 2. lanka 50. Zakona o zatiti na radu
(vidite komentar uz taj lanak Zakona). Organizacije i poslodavci obavjetavaju nadleni organ inspekcije rada o nastalom profesionalnom oboljenju radnika
na radu kada zdravstvene slube utvrde da je rije o profesionalnom oboljenju (vidite lanak 39. ovog Pravilnika).
Obavjetavanje nadlenog organa inspekcije rada je obavezno i kada je nastao dogaaj koji je na sredstvima rada (zgradi, stroju, ureaju) izazvao
takve promjene da je zbog njih ugroen ivot radnika. To primjerice znai da ako su popucali zidovi proizvodne zgrade pa je nastala ili moe nastati
nestabilnost zgrade, organizacija ili poslodavac obavezni su obavijestiti nadleni organ inspekcije rada, koji je duan ispitati dogaaj i donijeti odgovarajue
inspekcijske akte kojima e se, meu ostalim, narediti sanacija stanja.
Iz teksta same odredbe ovog lanka proizlazi da organizacija ili poslodavac nisu duni poslati obavjetenje nadlenom organu inspekcije rada o
dogaajima na sredstvima rada, a ije promjene ne ugroavaju ivot radnika. Ako se je, primjerice, stupna dizalica prevrnula pod utjecajem vjetra zbog toga
to odgovarajuim stezaima nije bila zakoena uz tranice i pritom nijedan radnik nije ozlijeen, organizacija nije obavezna obavijestiti nadleni organ
inspekcije rada o nastalom dogaaju jer je dizalica pala na okolni teren i u sadanjem sruenom stanju ne ugroava ivot radnika. Ali ako bi se krak ili stup
dizalice deformirao (savio i sl.) pod prevelikim optereenjem, daljnji rad s takvom dizalicom bio bi rizian i opasan za ivot radnika, pa je u tom sluaju
organizacija obavezna obavijestiti nadleni organ inspekcije rada o deformaciji dizalice odnosno njezinog osnovnog dijela. U ovom sluaju inspektor rada
duan je izvriti uviaj, napisati zapisnik o pregledu dizalice, te izdati odgovarajue inspekcijske akte (npr. rjeenje u knjigu nadzora i dr.).
lanak 36.
Obavjetenje o profesionalnom oboljenju radnika na radu sadri:

2. blia oznaka mjesta rada na kojemu su radnici oboljeli od profesionalne bolesti;
3. ime i prezime, mjesto i datum roenja oboljelih radnika;
4. mjesto i adresa gdje se nalaze oboljeli radnici;
5. opis poslova i radnih zadataka koji su izazvali profesionalno oboljenje;
6. naziv tetnog agensa - uzronika oboljenja;
7. naziv profesionalne bolesti prema sporazumu o listi profesionalnih bolesti;
8. naziv nadlene organizacije zdravstva koja je utvrdila profesionalno oboljenje;
9. datum kada je nadleni zdravstveni organ utvrdio da je radnik obolio;
10. da li se na poslovima odnosno radnim zadacima koje je radnik obavljao prije oboljenja rauna sta osiguranja s poveanim
trajanjem;
11. mjere poduzete nakon otkrivanja profesionalnog oboljenja radi zatite ivota i zdravlja drugih radnika na mjestima rada;
12. mjere poduzete s oboljelim radnicima;
13. ime i prezime rukovoditelja organizacije ili poslodavca u trenutku utvrivanja profesionalnog oboljenja radnika;
14. ime i prezime, funkcija i vlastoruni potpis ovlatenog radnika koji podnosi obavjetenje.
Komentar
Podaci u obavjetenju o profesionalnom oboljenju radnika na radu imaju svrhu da obavijeste inspektora o injenicama na osnovi kojih moe napisati
propisane inspekcijske akte u cilju rjeavanja i saniranja izvora i uzroka profesionalnih oboljenja, kao i poduzimanje odgovarajuih sankcija ako za to postoje
osnove.
lanak 37.
Obavjetenje o promjeni na sredstvu rada sadri:

2. datum i tono vrijeme kada se je dogodila promjena na sredstvu rada;
3. mjesto na kome se dogodila promjena na sredstvu rada (mjesto, adresa, blia oznaka radilita, naziv i broj sredstva rada);
4. opis dogaaja koji je izazvao promjenu na sredstvu rada;
5. ime, prezime, te funkciju radnika pod ijim neposrednim rukovoenjem je obavljen rad pri kojem je nastao dogaaj na radu;
6. mjere poduzete nakon dogaaja na radu radi zatite ivota i zdravlja radnika;
7. ime, prezime, funkcija te vlastoruni potpis radnika koji podnosi obavjetenje.
Komentar
Komentar analogan komentaru uz lanak 36. ovog Pravilnika.
lanak 38.
U obavjetenju o profesionalnom oboljenju radnika i promjenama na sredstvima rada podaci se daju opisno u obliku traenog
odgovora.
Kao podatak predvien u toki 5. i 6. lanka 36. daje se odgovor na osnovu sporazuma o listi profesionalnih bolesti.
Kao podatak predvien u toki 10. lanka 36. daje se odgovor na osnovu odluke o utvrivanju radnih mjesta na kojima se sta
osiguranja rauna s poveanim trajanjem.
Komentar
Stavak 1.
Prema stavku 1. ovog lanka, podaci u rubrikama obavjetenja piu se opisno, ime se postie odgovarajua jasnoa saznanja o nastalim injenicama.
Stavak 2.
U rubrici toke 5. i 6. obavjetenja o profesionalnom oboljenju (opis poslova i radnih zadataka koji su izazvali profesionalno oboljenje i naziv tetnog
agensa-uzronika oboljenja) upisuju se podaci na osnovi sporazuma o listi profesionalnih bolesti, koji je odtampan u prilogu ove knjige.
Primjer: Ako je obolio poljoprivredni radnik koji je radio s pesticidima-sredstvima za unitavanje tetoina, u rubrici 5. obavjetenja upisuje se:
poljoprivredni radnik za rad s pesticidima; u rubrici 6. obavjetenja upisuje se: pesticidi oznake "X"; u rubriku 7. obavjetenja upisuje se: trovanje
pesticidima-sredstvima za unitavanje tetoina.
Sporazum o listi profesionalnih bolesti s komentarom odtampan je u knjizi "Poslovi s posebnim uvjetima rada", u izdanju Centra za informacije i
publicitet iz Zagreba, Miramarska 15a.
Stavak 3.
U rubrici 10. obavjetenja (da li se na poslovima odnosno radnim zadacima koje je radnik obavljao prije oboljenja rauna sta osiguranja s poveanim
trajanjem) upisuje se podatak prema Odluci o utvrivanju radnih mjesta na kojima se sta osiguranja rauna s poveanim trajanjem, koja Odluka je
odtampana s komentarom u knjizi "Poslovi s posebnim uvjetima rada", u izdanju Centra za informacije i publicitet, Zagreb, Miramarska 15a.
Primjer: Za posao ljevaa slova u grafikoj industriji u rubriku 10. obavjetenja upisuje se: prema Odluci (o beneficiranom stau), glava VIII, toka 2.
lanak 39.
Obavjetenje o profesionalnom oboljenju radnika i promjenama na sredstvima rada podnosi se organu inspekcije rada koji je
nadlean za nadzor nad provoenjem propisa o zatiti na radu u organizaciji odnosno kod poslodavca prema mjestu na kojem su radnici
oboljeli od profesionalne bolesti ili na kome dogodio dogaaj koji je izazvao promjene na sredstvu rada.
Obavjetenje o profesionalnom oboljenju radnika i promjenama na sredstvima rada podnosi se organu inspekcije rada na propisan
nain pismenim putem najkasnije u roku od 48 sati nakon to je profesionalno oboljenje utvreno, odnosno nakon to je nastala
promjena na sredstvu rada.
Komentar
Vidite komentar uz lanak 34. i 35. ovog Pravilnika, kao i uz lanak 7. i 8. Zakona o inspekciji rada.
VI. NAIN UVANJA ISPRAVA KOJE SE KORISTE PRI PROVOENJU MJERA ZATITE NA RADU
lanak 40.
Po odredbama ovog pravilnika uvaju se sljedee isprave:

1. tehnika dokumentacija iz koje su vidljiva primjenjena osnovna pravila zatite na radu za objekt ili dio objekta to ga organizacije
ili poslodavac koristi za radne i pomone prostorije s pripadajuim instalacijama i ureajima (u daljem tekstu: tehnika dokumentacija);
2. uputstva o nainu koritenja i odravanja orua za rad s poveanim opasnostima to su ih izdale organizacije i samostalne
zanatlije koje su ih izradile (u daljem tekstu: uputstva);
3. planovi ureenja privremenih radilita na kojima se obavljaju graevinski ili montani radovi ili radovi na iskoritavanju uma;
4. isprave (zapisnici i uvjerenja) o obavljenim ispitivanjima orua za rad s poveanim opasnostima i radne okoline.
Komentar
Odredba ovog lanka propisana je u lanku 44. Zakona o zatiti na radu, ali je radi cjelovitosti propisa ponovljena i u ovom Pravilniku (vidite komentar
uz prije napisani lanak Zakona i uz toku 6. lanka 1. ovog Pravilnika).
lanak 41.
Tehnika dokumentacija uva se tamo gdje se nalazi objekt na koji se ona odnosi, sve dok se taj objekt koristi.
Uputstva se uvaju na mjestu gdje se orue za rad koristi, sve dok se ono koristi.
Plan ureenja privremenog radilita uva se na radilitu, sve dok se ono koristi.
Isprave o obavljenim ispitivanjima orua za rad s poveanim opasnostima i radne okoline uvaju se na mjestu gdje se vodi
evidencija rokova ispitivanja orua s za rad i radne okoline, a njihovi duplikati na mjestu gdje se koriste sredstva za rad, na koje se
isprave odnose, sve dok se nakon ponovnog pregleda odnosno ispitivanja ne izdaju nove isprave.
Komentar
Svrha ove odredbe je da se tehnika dokumentacija, tehnika uputstva, planovi o ureenju privremenih radilita i isprave o ispitivanjima orua za rad i
radne okoline moraju uvati neposredno uz sredstva rada gdje se ona koriste, jer je ta dokumentacija najpotrebnija radnicima koji ta sredstva koriste.
Spomenute dokumentacije i isprave ne bi bile u potpunosti koritene ako bi se uvale u sjeditu organizacije udaljenom od sredstava rada koja radnici koriste
na radu.
Propisom nije odreeno u kojoj slubi e se uvati pojedina dokumentacija, ve je upotrebljen izraz "uva se u mjestu gdje se nalazi objekt" ili "gdje se
koristi orue za rad" i sl. Za oekivati je da e se tehnika investicijska dokumentacija nalaziti u slubi kojoj ta materija pripada (sluba za investicije, sluba
kapitalne izgradnje, projektni ured ili sl.). Isto je tako prirodno da se tehnike upute o namjeni, nainu montae i demontae, pregleda i odravanja i o
sigurnom nainu rukovanja oruima za rad uvaju u slubi kojoj ta materija pripada (tehniki rukovodilac, rukovodilac organizacije, sluba odravanja, sluba
pripreme rada, sluba zatite na radu i dr.).
Za isprave o ispitivanju orua za rad i radne okoline (zapisnici i uvjerenja) propis je odreeniji o mjestu gdje e se te isprave uvati. Propisano je da se
ove isprave uvaju na mjestu gdje se vodi evidencija rokova ispitivanja, odnosno evidencijski karton o ispitivanju radne okoline u radnoj prostoriji i prostoru
na otvorenom, te evidencijski karton o ispitivanju osobnog zatitnog sredstva. U najeim sluajevima evidencijski kartoni uvaju se u tehnikoj slubi,
slubi odravanja ili slubi zatite na radu.
lanak 42.
Isprave iz lanka 40. ovoga pravilnika uva za to odreeni radnik.

Za ispravu koja se tokom koritenja oteti, prije nego izgubi upotrebnu vrijednost, mora se izraditi nova isprava.
Komentar
Aktom o sistematizaciji poslova i radnih zadataka u organizaciji utvruje se popis poslova za pojedine radnike u pojedinim slubama, pa se odnosnim
popisom utvruje radnik na odreenom poslu ili zadatku koji e uvati tehniku dokumentaciju, uputstva, planove i isprave o ispitivanju sredstava rada. Ovo
isto moe biti odreeno i opim aktom zatite na radu organizacija, ili sporazumom o zatiti na radu utvrenom izmeu organizacija, ako dokumentaciju
uvaju zajednike slube ili neka organizacija specijalizirana za djelatnost izgradnje objekata, koritenja i odravanja orua za rad, izradu planova ureenja
privremenih radilita i ispitivanja sredstava rada.
Ako se isprave otete, i to u mjeri da podaci nisu itljivi ili su dijelovi isprava isparani i nestali ili su nastale druge tete zbog kojih se ne mogu utvrditi
podaci u ispravama, organizacija ili poslodavac moraju izraditi nove isprave (zapisnik i uvjerenja). Ovo se praktiki moe napraviti ili da se uini kopija
duplikata, ako duplikat postoji (vidite prethodni stavak i komentar uz navedeni lanak odnosnog Pravilnika), ili da se napravi ponovno ispitivanje ili
djelomino ispitivanje u dijelu sredstava rada koje nedostaje.
VII. SADRAJ I NAIN VOENJA KNJIGE NADZORA IZ PODRUJA ZATITE NA RADU
lanak 43.
Knjiga nadzora koju po zakonu vode organizacije i poslodavci sastoji se od odgovarajueg broja upisnih araka povezanih u korice.
Oblik i sadraj knjige nadzora otiskani su uz ovaj pravilnik i ine njegov sastavni dio.
Komentar
Prema lanku 46. Zakona o zatiti na radu, organizacija i poslodavac duni su voditi knjigu nadzora u koju ovlateni radnici i organi u organizaciji koji
provode nadzor kao i inspektori rada upisuju svoje odluke. Odredbom ovog lanka odreuje se da ova knjiga nadzora ima odgovarajui broj upisnih araka
povezanih u korice. Propisom nije odreen broj upisnih araka, to znai da se ova knjiga za male potrebe moe sastojati iz relativno manjeg broja upisnih
araka i, obrnuto, za vee organizacije s veom problematikom iz relativno veeg broja upisnih araka.
lanak 44.
Na koricama knjige nadzora oznaava se "Knjiga nadzora iz podruja zatite na radu".

Na listu izmeu korica i prvog upisnog arka knjige nadzora upisuje se:
1. naziv i sjedite organizacije odnosno poslodavca, za plovilo bliu oznaku plovila, a za izdvojenu poslovnu jedinicu ili privremeno
radilite, naziv, mjesto i adresu poslovne jedinice odnosno radilita;
2. datum osnivanja odnosno zakljuenja knjige nadzora;
3. broj upisnih araka u knjizi nadzora odnosno broj upisnog arka sa kojim je knjiga nadzora zakljuena;
4. ime, prezime i funkcija radnika odreenog za osnivanje, uvanje i zakljuivanje knjige nadzora i vlastoruni potpis tog radnika.
Komentar
Da bi knjiga nadzora imala svoj oblik i izgled, bilo je potrebno propisati sadraj na naslovnoj strani i na unutranjoj prvoj stranici.
Knjiga nadzora vodi se za organizaciju ili za poslodavca pa je potrebno da se njihov naziv, radi identifikacije, upie na prvoj unutranjoj stranici.
Analogno tome upisuje se i naziv jedinice organizacije ako je ta jedinica obavezna voditi knjigu nadzora.
Osnovati, zakljuiti, uvati ili voditi knjigu nadzora moe obavljati samo ovlateni radnik. Takvo ovlatenje moe biti propisano u opem aktu iz zatite
na radu ili, iznimno, moe se donijeti aktom inokosnog poslovodnog organa. Za sve te radnje moe se ovlastiti isti radnik ili razliiti radnici, npr. za osnivanje
i zakljuivanje knjige nadzora moe se ovlastiti direktor organizacije, a za uvanje i voenje knjige nadzora tajnik organizacije ili sluba zatite na radu, ili
neka druga struna ili opa sluba.
lanak 45.
Upisni arci povezani u korice knjige nadzora oznaavaju se tekuim brojem. U upisni arak ovlateni radnici, organi u organizaciji i
inspektori rada upisuju svoje odluke u duplikatu.
Jedan primjerak upisnog arka izdvaja ovlatena osoba koja je upis izvrila, ili inspektor rada, a drugi primjerak ostaje u knjizi
nadzora.
Komentar
Upisni arci oznaeni su tekuim brojem od 1 nadalje. Ovo je bilo potrebno propisati da se pojedini upisni arci ne bi proizvoljno odstranili a na kojima bi
bile napisane odluke ili rjeenja.
Ovlateni radnici i organi u organizaciji moraju opim aktom iz zatite na radu biti posebno ovlateni da mogu upisati svoje odluke u knjizi nadzora.
Osim toga, to ovlatenje moe se odnositi na odluke kojima e se nareivati primjena svih pravila zatite na radu ili samo na ograniena pravila zatite na
radu, tj. samo ona koja ovlateni i odgovorni radnik nadzire. Logiki je da radnik iz slube zatite na radu upisuje sve odluke iz podruja zatite na radu ako
je za to ovlaten opim aktom organizacije. Primjerice, ovlateni i odgovorni radnik za obrazovanje radnika iz zatite na radu moi e upisati svoju odluku u
knjigu nadzora, ako ga se ovlasti za to, samo za raspored radnika prema propisanom postupku osposobljavanja za rad na siguran nain.
Odluke odnosno rjeenja upisuju se u knjigu nadzora na upisnom arku u duplikatu, tako da jedan primjerak (obino perforiran) uzima za svoje potrebe
(dosje, dokaz i sl.) osoba koja je taj upis izvrila.
Centar za informacije i publicitet iz Zagreba, Miramarska 15a, izdao je knjigu nadzora, a upisni arci su samokopivi, tako da nije potrebna upotreba
indigo - papira. Arci koje zapisnik uzima za sebe su perforirani.
Inspektor rada vodi, na temelju upisanog rjeenja u knjigu nadzora, upravni postupak donosei odgovarajue inspekcijske akte. U tu svrhu inspektor
rada na upisni arak moe upisati i broj urudbenog zapisnika iz evidencije svog organa za upravne postupke. Inspektor rada upisne arke ulae u spis
organizacije ili poslodavca gdje obavlja neposredan nadzor (vidite komentar uz lanak 21. Zakona o inspekciji rada u pogledu knjige nadzora i postupka
inspektora).
lanak 46.
Ovlateni radnici, organi u organizaciji i inspektori rada upisuju u knjigu nadzora:

1. naziv organa odnosno funkciju ovlatenog radnika, prema propisu odnosno opem aktu;
2. ime i prezime osoba koje u ime organa donose odluku i njihovu funkciju u tom organu, odnosno ovlatenog radnika u organizaciji
ili inspektora rada;
3. oznaku odredbe i naziv propisa ili opeg akta koji odreuje nadlenost za donoenje odluke;
4. naziv akta kojim se odluuje (rjeenje, odluka, zakljuak i dr.);
5. podatke o identitetu adresata na koga se odluka odnosi;
6. izreku (nareenje, zabranu ili drugu obavezu);
7. datum upisa odluke u knjigu nadzora.
Odluku potpisuje vlastorunim potpisom ovlateni radnik ili osoba koja ju je u ime ovlatenog organa u organizaciji upisala u knjigu
nadzora ili inspektor rada.
Ako u knjigu nadzora svoje rjeenje upisuje inspektor rada, on uz podatke iz stavka 1. ovoga lanka upisuje jo i:
1. upozorenje organizaciji odnosno poslodavcu da e na njihov zahtjev izdati posebno rjeenje s obrazloenjem, ako se takav zahtjev
postavi u roku od osam dana od dana upisa rjeenja u knjigu nadzora;
2. da su odgovorna osoba u organizaciji odnosno poslodavac duni obavijestiti organ inspekcije rada o tome kako su po rjeenju
postupili u roku od 8 dana od dana kada rjeenje ili pojedine odluke iz rjeenja postanu izvrne;
3. pouka o pravu na albu te da li uloena alba odgaa izvrenje rjeenja.
Komentar
Onaj koji upisuje odluku ili rjeenje mora naznaiti naziv i funkciju organa koga zastupa, kao i svoje ime.
Isto tako, svatko tko upisuje odluku ili rjeenje mora navesti na temelju kog ovlatenja upisuje tu odluku ili rjeenje. Ovlateni radnici u organizaciji
upisuju odgovarajuu odredbu opeg akta. a inspektori rada odgovarajui lanak Zakona o inspekciji rada.
Inspektori rada upisuju za naziv akta u knjigu nadzora "rjeenje" jer je takav naziv odreen Zakonom o inspekciji rada. Ovlateni radnici u organizaciji
za naziv akta u knjizi nadzora upisuju rijei "odluka", "nalog", "zakljuak" i sl., a ovisno o tome kako je taj akt nazvan u opem aktu organizacije.
Odluke ili nalozi ovlatenih radnika u organizaciji upuuju se na ove adresate: organizaciju, rukovodioca, ovlatenog ili odgovornog radnika ili bilo kog
drugog radnika u organizaciji. Organizacije mogu ovlastiti zajedniku strunu slubu da donosi odluke u knjizi nadzora adresirajui te odluke na svaku od
organizacija. Ovlateni radnici (direktor organizacije, tehniki rukovodilac ili drugi) mogu adresirati svoju odluku i na ime i prezime bilo kog radnika u
organizaciji koji ne primjenjuje pravila zatite na radu. U tom sluaju perforirani upisni arak otkinu iz knjige nadzora i na odgovarajui nain uruuju ga
radniku koji bi prema toj odluci morao primijeniti pravila zatite na radu na poslu ili zadatku koji obavlja.
Inspektor rada svoje rjeenje adresira uvijek na organizaciju ili na poslodavca. Rjeenje u knjizi nadzora je bez obrazloenja, pa je zato odredbom ovog
lanka propisano da inspektor rada mora uz napisano rjeenje u knjizi nadzora donijeti naknadno i rjeenje s obrazloenjem u skladu s odredbama Zakona o
opem upravnom postupku, ako to zatrai predstavnik organizacije ili poslodavac u roku od 8 dana od dana upisa rjeenja u knjigu nadzora.
lanak 47.
Organizacije odnosno poslodavac vode jednu ili vie knjiga nadzora zavisno o veliini, broju i rasporedu djelatnosti koju ostvaruju.
Za svako plovilo, izdvojenu poslovnu jedinicu i za svako privremeno radilite mora se voditi posebna knjiga nadzora.
Knjiga nadzora zakljuuje se nakon to se popuni zadnji upisni arak.
Knjiga nadzora za privremeno radilite zakljuuje se nakon to se na radilitu zavre radovi.
Knjiga nadzora uva se u organizacionoj jedinici za koju je osnovana, odnosno na plovilu, izdvojenoj poslovnoj jedinici ili
privremenom radilitu.
Komentar
Ako organizacija ima svoje odvojene poslovne jedinice, svaka od tih poslovnih jedinica mora imati svoju knjigu nadzora. Na taj nain e se omoguiti
upis odgovarajuih odluka ili rjeenja ovlatenom radniku neposredno kada utvrdi povredu pravila zatite na radu u odvojenoj poslovnoj jedinici. To to
vrijedi za poslovne jedinice, koje mogu biti u istom mjestu ili u razliitim mjestima, vrijedi i za gradilita i brodove.
Logino je da se zakljuivanje knjige nadzora izvri nakon popunjavanja zadnjeg upisnog arka ili kada se prestane koristiti izdvojena poslovna jedinica,
gradilita i brod. Prilikom zakljuivanja knjige nadzora ovlatena osoba je duna popuniti odgovarajuu rubriku u knjizi nadzora.
VIII. ZAVRNE ODREDBE
lanak 48.
Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vaiti odredbe Pravilnika o evidenciji, ispravama, izvjetajima i o knjizi nadzora
iz podruja zatite na radu (NN br. 17/78).
Komentar
Sredstva za voenje evidencije prema ovom Pravilniku u pogledu sistematizacije, rubrika, kolona i izreka se manje ili vie razlikuju od sredstava za
voenje evidencije prema ranijem Pravilniku o evidenciji, ispravama, izvjetajima i o knjizi nadzora iz podruja zatite na radu (NN br. 17/78). Ovim
Pravilnikom izvrene su i izmjene i dopune u pojedinim odredbama.
lanak 49.
Organizacije i poslodavci duni su osigurati voenje evidencije iz zatite na radu u skladu s odredbama ovoga pravilnika poevi od
1. sijenja 1985. godine.
Komentar
Organizacija i poslodavci moraju voditi evidenciju u skladu s ovim Pravilnikom ve od 1.1.1985. godine. Za to se moraju izvriti pripremne radnje,
ukljuujui u to izradu ili nabavu novih kartona i obrazaca, te poduku ovlatenih radnika za ispravno voenje evidencije i popunjavanje obrazaca o
obavjetenjima i dr.
Rok 1.1.1985. odreen je zato da bi se za tu kalendarsku godinu mogli imati svi podaci prema novim izmijenjenim i dopunskim odredbama Pravilnika.
Ako se to ne bi postiglo, neki podaci bili bi prema prijanjim odredbama, a drugi podaci prema odredbama izmijenjenog dopunjenog propisa o evidencijama.
Godinji izvjetaj za 1985. godinu moe se napraviti samo ako postoje jedinstveni podaci za cijelu kalendarsku godinu.
lanak 50.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama ".

NN 52 - 84 Pravilnik o Evidenciji, Ispravama, Izvještajima I Knjizi Nadzora Iz Područja ZNR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

NN 52 - 84 Pravilnik o Evidenciji, Ispravama, Izvještajima I Knjizi Nadzora Iz Područja ZNR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRAVILNIK O EVIDENCIJI, ISPRAVAMA, IZVJETAJIMA I KNJIZI NADZOR...

PRAVILNIK O EVIDENCIJI, ISPRAVAMA, IZVJETAJIMA I KNJIZI NADZORA IZ PODRUJA ZATITE NA RADU

Ovim pravilnikom ureuje se:

Provoenje odredaba ovoga Pravilnika osiguravaju organizacije i poslodavci.

II. EVIDENCIJA IZ PODRUJA ZATITE NA RADU

Organizacije i poslodavci vode evidenciju o:

2. Evidencija radnika osposobljenih za rad na siguran nain

3. Evidencija o radnicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada

Evidencija o radnicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada sadri:

4. Evidencija radnika koji su se na radu ozlijedili te o radnicima koji su na radu oboljeli

Za svakog radnika koji se na radu ozlijedi evidentiraju se sljedei podaci:

Ozljede na radu analiziraju se po izvorima i uzrocima.

205 - prijevozna sredstva zranog prometa;

2. Neprimjenjena posebna pravila zatite na radu:

851 - pomanjkanje posebnog uvjeta radnika u pogledu dobi ivota;

Odredbom ovog lanka uzroci ozljeda na radu podijeljeni su u ove skupine:

III. GODINJI IZVJETAJ O OZLJEDAMA I PROFESIONALNIM OBOLJENJIMA RADNIKA NA RADU

Dio godinjeg izvjetaja koji se odnosi na ozlijeene radnike na radu sadri:

Obavjetenje o dogaaju na radu (lanak 31. ovoga pravilnika) sadri:

U obavjetenju o dogaaju na radu podaci se daju opisno u obliku traenog odgovora.

Obavjetenje o profesionalnom oboljenju radnika na radu sadri:

Obavjetenje o promjeni na sredstvu rada sadri:

Komentar analogan komentaru uz lanak 36. ovog Pravilnika.

Po odredbama ovog pravilnika uvaju se sljedee isprave:

Isprave iz lanka 40. ovoga pravilnika uva za to odreeni radnik.

djelomino ispitivanje u dijelu sredstava rada koje nedostaje.

VII. SADRAJ I NAIN VOENJA KNJIGE NADZORA IZ PODRUJA ZATITE NA RADU

Na koricama knjige nadzora oznaava se "Knjiga nadzora iz podruja zatite na radu".

Ovlateni radnici, organi u organizaciji i inspektori rada upisuju u knjigu nadzora:

VIII. ZAVRNE ODREDBE

You might also like