VISOKA KOLA CEPS CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE

KISELJAK

TEMA: POLICIJA U ZAJEDNICI

(Seminarski rad)

Predmet: Policija i sigurnost

Ime i prezime studenta: Pezer Anes i Alispahi Arnel

Mentor: Prof. Mirzo Selimi

Kiseljak,Novembar 2016. godine

 SADRAJ

SAETAK ................................................................................................................... 1

1. UVOD ...................................................................................................................... 2

2.POLICIJA U ZAJEDNICI. ....................................................................................... 4

2.1.KONCEPT POLICIJE U ZAJEDNICI ............................................................ 11

2.2.ULOGA RADA POLICIJE U ZAJEDNICI U BIH ....................................... 12

3. ZAKLJUAK ........................................................................................................ 14

4. LITERATURA ....................................................................................................... 15
 SAETAK

U ovom seminarskom radu govorit emo o nainu funkcionisanja policije u zajednici

te vanosti uzajamne suradnje graana i policije u borbi protiv kriminaliteta. Policija
u zajednici je filozofija policijske slube koja je usmjerena na graane kao korisnike
usluga, ija je svrha djelovanja poboljati svoju uinkovitost i pouzdanost tako da se
usredotoi na rjeavanje problema na nivou lokalne zajednice to emo i obraditi u
prvome djelu seminarskog rada. Policija u zajednici je decentralizovana i
personalizovana policijska sluba. Ona prepoznaje injenicu kako policija ne moe
izvana nametati red u drutvu nego se nuno mora infiltrirati u zajednicu kako bi
onda mogla prepoznavati i rjeavati njezine probleme.

1
 1.UVOD

Policija u zajednici je nova filozofija policijskog djelovanja utemeljena na ideji da

policijski slubenici i graani rade zajedno te da na razliite kreativne naine
rjeavaju aktualne probleme na razini lokalne zajednice koji su vezani uz kriminal,
strah od kriminala te razliite oblike drutvenih poremeaja.

Radi se o filozofiji koja u svojoj osnovi ima vjerovanje da postizanje tih ciljeva
zahtijeva od policije razvoj novih kvalitetnih odnosa s graanima koji potuju zakone
u sklopu kojih e onda ti isti graani dobiti priliku da definiraju prioritete te da se
ukljue u razliite djelatnosti u svrhu unaprjeenja ukupne kakvoe ivota na
podruju gdje stanuju.1 Dakle, policija u zajednici pomie fokus policijskog
djelovanja s reagiranja na dojave graana na rjeavanje problema.

Policija u zajednici ne samo da prepoznaje, nego i praktino uvaava potrebu policije

za suradnjom s graanima. U sklopu tradicionalnog stila policijskog funkcioniranja
komunikacija izmeu policije i graana ograniena je na incidentne i kriminalne
situacije. To znai da se graani obraaju policiji iskljuivo kad trebaju pomo, a
policija kontaktira graane kad treba od njih odreene obavijesti.

Policija u zajednici prua znatno ire mogunosti komuniciranja policijskih

slubenika i graana jer predvia svakodnevne kontakte policijskih slubenika i
graana, njihovo meusobno upoznavanje i uspostavu povjerenja. Svrha je da
graani imaju svog policajca putem kojeg uspostavljaju kvalitetnu relaciju prema
policiji kao instituciji.

1
http://prelog.hr/policija-u-zajednici/a2319

2
injenica da poznaju svog policajca i s njim redovito komuniciraju ini ih
spremnima da u sluaju potrebe daju policiji odreene obavijesti.2

Na prethodno opisani nain ostvaruju se jo dvije znaajke po kojima se policija u

zajednici razlikuje od tradicionalne policije, a to je uinkovitost u rjeavanju tekuih
problema te naglasak na prevenciji kriminaliteta.

2
http://prelog.hr/policija-u-zajednici/a2319

3
 2.POLICIJA U ZAJEDNICI

Policija je sluba javne uprave kojoj je povjereno uvanje javnog reda i poretka.
Policija graanima prua zatitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i zatitu
drugih ustavom zatienih vrijednosti.3
Policija se u svom radu oslanja na blisku saradnju sa graanima te treba da se
prilagodi i unaprijedi svoj nain rada njihovim potrebama tako to e da:
preduzme sve to je u njenoj moi da ostvari partnersku vezu sa graanima,
radi na poboljanju komunikacije sa graanima i izgradnji partnerskih
odnosa.

Tenja za ostvarivanjem partnerstva treba da je vidljiva, kako na stratekom tako i

na operativnom i taktikom nivou. Slubenici policije i njihovi partneri koji su
zadueni za rjeavanje problema na terenu trebalo bi da imaju podrku svojih
nadreenih za sprovoenje zajednikih projekata. Prema tome, ukoliko svi razliiti
akteri drutvenog ivota prepoznaju vanost ovakvog pristupa, utoliko e
svakodnevni rad na terenu biti laki.
Sl.1.Policija u zajednici

http://www.avaz.ba/storage/2015/06/20/thumbs/55858990-8440-4f56-a9d4-291db0094cfb-
policija-718x446.jpg

3
https://hr.wikipedia.org/wiki/Policija

4
Za policiju ovo partnerstvo znai da su graani koji ive na nekom podruju, zajedno
sa optinskom administracijom, dravnom upravom, vlasnicima poslovnih objekata,
vjerskim organizacijama, kolama, zdravstvenim ustanovama i raznim udruenjima,
ukljueni u proces prevencije kriminala. U ovakvom modelu partnerstva policija ima
ulogu aktera u procesu rjeavanja lokalnih problema, a ne ulogu profesionalnog
organa koji ima monopol na rjeavanju problema. Prema tome, policija ne smatra da
je ona jedina koja koja ima ovlaenja da radi na rjeavanju problema. Naprotiv, ona
je samo jedan od partnera u tom procesu u kom svi partneri moraju da preuzmu svoju
ulogu u oblastima svog rada. Samo uzajamna saradnja u razliitim domenima rada
moe da pomogne da se pronau odriva i dugotrajna rjeenja. Odreene
savjetodavne usluge svih aktera, ukljuujui i policijske slubenike, mogu da se
organizuju kroz sastanke sa graanima. U to sluaju, policija preuzima ulogu
pruatelja usluga, ili servisa graana, tako to djeluje kao posrednik izmeu
graana i drugih organizacija.

S obzirom na to da se policija u zajednici znaajno oslanja na ukljuenost graana,

kljuna djelatnost jeste policijsko ophoenje, a kljune osobe su kontakt policajci.
Oni uspostavljaju odnose povjerenja s graanima, to i jeste bit policije u zajednici
jer oni provode proirene policijske zadae (ne samo otkrivanje i rjeavanje krivinih
djela, nego i uoavanje i rjeavanje razliitih problema koji ne moraju nuno biti
kriminalnog obiljeja). Vano je uoiti kako se provedbom modela policija u
zajednici dogaaju promjene ne samo na nivou ponaanja policijskih slubenika i
graana ve se zapravo radi o promjenama na nivou stavova, vjerovanja,
vrijednosnog sistema i konano, samog identiteta. Najlake mjenjamo ponaanje, ali
za sve ostalo potrebno je vie napora i vremena. Dakle, policija u zajednici je model
iji se pozitivni rezultati ne mogu odmah primjetiti, ali imaju dugorono obiljeje.

5
Policija u zajednici je istovremeno filozofija i organizacijska strategija koja policiji i
graanima doputa saradnju na nove naine u rjeavanju problema kriminaliteta,
straha od kriminaliteta te drutvenih i fizikih poremeaja na nivou lokalne
zajednice. Ova filozofija poiva na vjerovanju kako graani koji potuju zakone
zasluuju ukljuivanje u djelovanje policije, odnosno oni mogu biti korisni saradnici
policijskim slubenicima te im mogu pruiti veoma vanu podrku. Policija u
zajednici temelji se i na vjerovanju kako rjeavanje aktuelnih drutvenih problema
zahtjeva osloboenje graana i policije od tradicijonalnih granica koje su im
onemoguavale istraivanje novih kreativnih naina suprostavljanja drutvenim
problemima.

Policija u zajednici kao organizacijska strategija zahtjeva da svako u policiji,

ukljuujui tu ovlatene i ne ovlatene osobe, pronae svoj nain provoenja ove
filozofije u praksi u sklopu dnevnih radnih obaveza. Rije je o jednom suptilnom
pomaku u pristupu profesionalnom djelovanju jer se od policijskih slubenika vie ne
trai postupanje po nalogu i zapovjesti nego se postie samokreiranje svog
profesionalnog postupanja na najbolji mogui nain. Ovakva autonomnost i
samoinicijativnost u profesionalnom djelovanju podrazumjeva i vee potovanje
prema policijskim profesionalcima kako unutar policijske organizacije tako i u
javnosti.

Kako bi u potpunosti mogla implementirati model policije u zajednici, policijska

organizacija mora u slubu uvesti novi tip policijskog slubenika tzv.kontakt
policajac, koji e biti direktna veza izmeu policije i graana. Naelno, taj bi
policijski slubenik morao biti osloboen odlaska na intervencije, obavljao bi
obilazak pjeice, a slubeno bi vozilo koristio samo radi odlaska na odreeno mjesto.

Cilj djelovanja kontakt policajca jeste odravanje svakodnevnih i neposrednih

kontakata s graanima koji potuju zakone na dodijeljenom mu podruju, kako bi u
saradnji sa njima mogao istraiti nove naine pristupa suzbijanju kriminala te razviti
mogunost novih rjeenja njihovih briga i problema vezanih uz kriminal, strah od
kriminala i razliitih vrsta nereda i poremeaja u njihovom komiluku. S obzirom na
to da je krajnja svrha podizanje opteg kvaliteta ivota na nivou lokalne zajednice,

6
kontakt policajac imao bi zadau ne samo uspostavljati vezu izmeu graana i
policije, nego izmeu graana i drugih drutvenih institucija kao i izmeu razliitih
grupa graana.

Policija u zajednici zapravo je novi nain odnosa izmeu policije i graana kojima se
policija slui. On bi se trebao temeljiti na meusobnom povjerenju. Policija se
zanima za tekoe graana i angauje se na njihovom rjeavanju kako bi kod graana
pobudila zanimanje, motivaciju i podrku za svoj novi koncept djelovanja. Policija u
zajednici iri odgovornost policije, ali i inicira odgovornost graana za kvalitet
njihovog ivota te im daje mogunost da rade na njezinom unapreenju.

Angaovanje policije na rjeavanju razliitih, ne nuno kriminalnih problema, moe

djelovati kao gubljenje vremena. Ali konana dobit je upravo suprotna: policija e
animirati graane i ostale drutvene slube i institucije za zajednoko rjeavanje
razliitih problema ime e se policiji osloboditi dragocjeno vrijeme za bavljenje
sloenim kriminalnim sluajevima.

Sl.2.Suradnja policije sa graanima

http://www.bh-index.com/wp-content/uploads/2012/12/policija-reljevo2.jpg

7
Policija u zajednici dodaje vitalni zatitni element tradicijonalnoj reaktivnoj ulozi
policije. Kao jedina sluba drutvenog nadzora koja djeluje 24 sata dnevno, policija
mora imati mogunost brzog reagovanja na razliite izgrede i krizne dogaaje. Ali,
policija u zajednici iri policijsku ulogu ime policiji omoguava vei utjecaj na
promjene kako bi ivot na lokalnoj zajednici bio sigurniji ve danas i perspektivniji
sutra.

Policija u zajednici naglaava vanost pronalaenja novih naina zatite ivota

posebno osjetljivih drutvenih grupa kao to su djeca, maloljetnici, osobe starije
ivotne dobi, pripadnici manjina, siromaniji graani itd., to podrazumjeva irenje
tradicijonalne policijske uloge u drutvu. No, upravo to irenje omoguava nove
dosege na nivou prevencije kriminaliteta. Naime, radi se o grupama koje su esto
izloene kriminalnoj djelatnosti, odnosno iz redova osjetljivih drutvenih grupa
odabiru se esto rtve krivinih djela i to upravo zato to su pripadnici takvih
osjetljivih grupa.4

Policija u zajednici istovremeno insistira na upotrebi novih tehnologija, ali i na

vjerovanju kako nita nije tako dragocjeno kao ovjek i njegovo djelovanje.

Policija u zajednici mora postati potpuno integrisani pristup koji ukljuuje svakog ko
radi u policiji, a ne samo kontakt policajca. U tom smislu posebno treba paziti da
ne doe do jaza izmeu kontakt policajca i ostatka policijske organizacije. tavie,
kontakt policajci trebaju biti veza izmeu graana i policije. Kako bi sve ovo bilo
mogue, potrebne su znaajne pretpostavke unutar policijske organizacije meu
kojima se na prvom mjestu istie dobra komunikacija te sistem pruanja povratnih
obavjetenja.5

4
http://studenti.rs/
5
http://studenti.rs/

8
Policija u zajednici je decentralizovana i personalizovana policijska sluba. Ona
prepoznaje injenicu kako policija ne moe izvana nametati red u drutvu nego se
nuno mora infiltrirati u zajednicu kako bi onda mogla prepoznavati i rjeavati
njezine probleme.

Rjeavanje problema u partnerstvu sa drugima:

Policija mora, sama ili u partnerstvu sa drugima (koncept Marketing bezbjednosti)

ili sredstvima koja ne podrazumjevaju policijsku intervenciju, brzo da identifikuje,
analizira i rijei probleme. Prepoznavanje i rjeavanje problema su sr rada policije u
zajednici. Rjeavanje problema je mnogo vie od samog djelovanja koje smanjuje ili
spreava kriminalitet. Ono predstavlja dodatni korak kojim se istrauju razlozi
pojave kriminaliteta i drugih socijalnih problema.

Ciljevi koji se postiu rjeavanjem problema:

dugorno rjeavanje problema;

smanjenje uestalosti pojave negativnih dogaaja;

davanje savjeta o ponaanju potencijalnim rtvama;

eliminisanje faktora koji uzrokuju pojavu kriminaliteta.

9
Model analize i djelovanja zasnovan na osjeaju bezbjednosti graana:

Otkrivanje problema Policija otkriva ega se to stanovnitvo plai (ankete, upitnici,

RPZ policajci koji imaju zadatak da uspostave blisku vezu sa stanovnitvom).

Definisanje problema Imajui na umu strahove i zabrinutost stanovnitva, policija

e da prepozna problem i definie ga.

Identifikovanje problema koji treba da se rijei Grupa policajaca e da uporedi

zabrinutost stanovnitva sa objektivnim podacima koji postoje u policijskoj stanici
(statistika kriminaliteta, podnesene prijave itd.) i da donese zakljuak o tome da li je
zabrinutost objektivne ili subjektivne prirode.

Partnersko rjeavanje problema Ukoliko policija uvidi da ne moe sama da rijei i

prepozna problem koji uzrokuje osjeaj nesigurnosti radie u saradnji sa partnerima
izvan policije.

Zajednike mjere na rjeavanju problema Policija i partneri e da dogovore

koncept i mjere koji bi trebalo dugorono da rijee problem. Zajedno e da djeluju i
reaguju, svako u svom domenu djelovanja.

Analiza rezulttaa Nakon zajednikog rada, svako u svom domenu, svi partneri koji
su uestvovali u projektu analizirae postignute reziltate. Dogovorie konkretne
mjere ukoliko eljeni rezultati nisu u potpunosti postignuti.

10
2.1.KONCEPT POLICIJE U ZAJEDNICI

Koncept policije u lokalnoj zajednici je demokratija u akciji. Ona zahtjeva aktivno

uee lokalne samouprave, dravnih i poslovnih lidera, civilnih organizacija, kole,
drugih javnih institucija i graana.

Na osnovu ovog koncepta, policija nije vie samo uvar reda i mira, nego svi lanovi
zajednice postaju aktivni saveznici u naporima da obezbjede sigurnost i da se
pobolja bezbjednost i kvalitet susjedstva. Kroz ovaj koncept (policija u lokalnoj
zajednici) policija razvija i sprovodi svoje aktivnosti u skladu sa potrebama javnosti i
drave i naglaava da je potrebna neposredna pomo onim lanovima zajednice.6
Policija mora da reaguje na zajednicu u cjelini, a tei da prui svoje usluge brzo i na
ravnopravan i nepristrasan nain.

Koncept policije u zajednici ima vee implikacije. Kroz svoje aktivnosti policija
treba da bude dio zajednikih napora drutva da promovie pravnu zatitu i oseaj
sigurnosti..

SL.3.Policija u slubi graana

http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Policija-u-sluzbi-djece/13927

6
http://www.defendologija-banjaluka.com/srpski/1%20fulltext.pdf

11
2.2.ULOGA RADA POLICIJE U ZAJEDNICI U BIH

Da bi razvila suradnju sa zajednicom policija mora:

unaprijediti odnose sa zajednicom,

ukljuiti zajednicu radi iznalaenja boljih metoda kontrole i prevencije
kriminala i drugih devijantnih pojava i
udruiti svoje resurse sa resursima zajednice radi rjeavanja onih problema
koji izazivaju najveu zabrinutost u zajednici.

Tenja za stvaranjem bolje suradnje sa zajednicom prepoznaje da rad sa zajednicom

pomae razvijanju povjerenja izmeu policije i zajednice to zauzvrat omoguava
policiji da pobolja svoj rad.7

Rjeavanje problema podrazumijeva proces putem kojeg se identificiraju specifini

problemi zajednice i razvijaju najprikladnija rjeenja za njih. Na taj nain, rjeavanje
problema u kontekstu rada policije u zajednici podrazumijeva vie od prostog
sprjeavanja i suzbijanja kriminala.Potrebno je uraditi duboku analizu problema koja
e se temeljiti na informacijama i idejama koje dolaze iz zajednice, u suradnji sa
policijom.

Kao rezultat ovog suradnikog pristupa dobivamo kreativna i inovativna rjeanja

koja pripadaju zajednici u kojoj se provode i koja su prilagoena lokalnim
okolnostima. Kao ishod ovog procesa imamo sigurnije zajednice, te bolji odnos
izmeu policije i graana. Uvoenje metoda rada policije u zajednici predstavlja
znaajnu promjenu s obzirom na nain rada koji danas primjenjuje policija u BiH.
Rad policije u zajednici ne podrazumijeva da policija gubi svoje ovlasti ili da njen
primarni zadatak ouvanja reda i zakona postaje sporedan.

7
Strategija za rad policije u zajednici u Bosni i Hercegovini,Studeni 2007.

12
Policajci koji rade na suzbijanju kriminala i istraivanju krivinih djela po naelima
rada policije u zajednici imaju iste odgovornosti kao i njihovi prethodnici. Rad
policije u zajednici pomae da se posao uradi uinkovitije. Prihvatanje kulture rada
policije u zajednici zahtijeva znaajane promjene u svim segmentima policijske
organizacije.8

Cijela organizacija, od vieg rukovodnog kadra do operativaca na terenu, mora raditi

na oivljavanju koncepta suradnje sa lanovima zajednice radi promoviranja i
postizanja bolje sigurnosti. Izgradnja povjerenja izmeu policije i zajednice je dug
proces, ali e bosansko-hercegovako drutvo na kraju, kao nagradu, imati bolje
rezultate glede suzbijanja i prevencije kriminala i drugih devijantnih pojava, te na taj
nain izgraditi sigurniju zajednicu za graane BiH.

8
Strategija za rad policije u zajednici u Bosni i Hercegovini,Studeni 2007.

13
 3.ZAKLJUAK
.
Policija u zajednici je filozofija policijske slube koja je usmjerena na graane kao
korisnike usluga, ija je svrha djelovanja poboljati svoju uinkovitost i pouzdanost
tako da se usredotoi na rjeavanje problema na nivou lokalne zajednice.

Osnovni cilj rada policije u zajednici jeste poboljanje kvaliteta ivota, a ne samo
borbe protiv kriminala. Radi se o tome da se problemi rjeavaju dugorono. Upravo
je to razlog zato prevencija na lokalnom nivou treba da bude vie ukljuena u ovom
usluga koje policija prua.

Rad policije u zajednici je odgovor na poveanje broja drutveno devijantnih pojava,

sitnog kriminala i poveanju osjeaja ne sigurnosti. Dakle, rad policije u zajednici
doprinosi tome da se obezbjede bolji kvaliteti ivota ljudi.

Policija graane treba da posmatra kao partnere ali i graani takoe treba da prue
svoj puni doprinos u realizaciji ovog koncepta. Oekivanja graana su: znati ta
policija radi, vidjeti policiju kao partnera, vjerovati policiji itd..

14
 4.LITERATURA

Strategija za rad policije u zajednici u Bosni i Hercegovini,Studeni 2007.

http://prelog.hr/policija-u-zajednici/a2319

http://www.avaz.ba/storage/2015/06/20/thumbs/55858990-8440-4f56-a9d4-
291db0094cfb-policija-718x446.jpg

https://hr.wikipedia.org/wiki/Policija

http://www.bh-index.com/wp-content/uploads/2012/12/policija-reljevo2.jpg

http://studenti.rs/

http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Policija-u-sluzbi-djece/13927

http://1.bp.blogspot.com/_v386ccCxsPM/S3xkXy3XJlI/AAAAAAAAAAw/
p3xPBgOpXX4/s400/1145356578l.jpg

15