Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za kazneno procesno pravo

Emanuel Matei

Pretpostavke za izruenje u pravnim izvorima i praksi Vrhovnog suda od 2009.

do 2012.

seminarski rad

voditelj seminara: doc. dr. Elizabeta Ivievi Karas

Zagreb, prosinac 2012.

Sadraj
1. Uvod .................................................................................................................................................... 1
2. Izvori prava.......................................................................................................................................... 2
2.1. Meunarodni ugovori ................................................................................................................... 2
2.1.1. Mnogostrani ugovori ............................................................................................................. 2
2.1.2. Dvostrani ugovori .................................................................................................................. 3
2.2. Unutarnje zakonodavstvo ............................................................................................................. 4
3. Pretpostavke za izruenje .................................................................................................................... 4
3.1. Pozitivne pretpostavke ................................................................................................................. 5
3.1.1. Uzajamnost (reciprocitet) ...................................................................................................... 5
3.1.2. Obostrana kanjivost (identitet norme) ................................................................................. 5
3.1.3. Ekstradibilitet ........................................................................................................................ 6
3.2. Negativne pretpostavke (smetnje) ................................................................................................ 7
3.2.1. Dravljanstvo......................................................................................................................... 7
3.2.2. Zatita ljudskih prava ............................................................................................................ 8
3.2.3. Vrsta kaznenog djela ........................................................................................................... 10
3.2.4. Procesne smetnje ................................................................................................................. 11
3.2.4.1. Naelo teritorijalnosti ................................................................................................... 11
3.2.4.2. Litispendencija ............................................................................................................. 12
3.2.4.3. Zastara i amnestija ........................................................................................................ 12
3.2.4.4. Ne bis in idem ............................................................................................................... 13
4. Praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vezi s izruenjem od 2009. do 2012. ........................ 13
Literatura ............................................................................................................................................... 17
1. Uvod

Globalizacija kao sveprisutni fenomen nije zaobila niti pravo, to se vidi u iznimno
brzom razvoju svih podruja prava s meunarodnim elementom. Kazneno pravo se dugo
opiralo jaoj internacionalizaciji zbog shvaanja da je ovlast kanjavanja jedan od temeljnih
izraza suverenosti drave. Meutim, i na tom podruju je vidljiv veliki pomak, to se vidi i u
razvoju institut meunarodne kaznenopravne pomoi. Izruenje, kao jedan od oblika
meunarodne kaznenopravne pomoi (zvano i velika kaznenopravna pomo), takoer je
doivjelo, i dalje doivljava, iznimne promjene. ak i sama definicija izruenja, da je ono
pravni posao meu dravama kojim se stranac ili osoba bez dravljanstva, na temelju
pravnog postupka, dovodi drugoj dravi da bi mu se tamo sudilo za neko kazneno djelo ili da
bi se nad njim izvrila kaznena sankcija,1 vie nije adekvatna jer sada hrvatsko pravo u
odreenim sluajevima dozvoljava izruenje vlastitog dravljanina (o tome v. infra).
Promijenjeno je i shvaanje obvezatnosti izruenja, od toga da je meunarodni ugovor
neophodan za nastanak obveze izruenja,2 do toga da se i izvanugovorno izruenje smatra
redovitom obvezom drava, a odbijanje iznimkom koju je potrebno opravdati.3
Meunarodna kaznenopravna pomo, ukljuujui izruenje, detaljno je pokrivena
djelima profesora Krapca4, koja pruaju odlian uvid u ovo podruje i kroz koja se mogu
zamijetiti ranije spomenute tendencije. Meutim, brzina promjena dovela je do toga da se
neke od njih jo nisu obradile u dostupnoj literaturi. Stoga, ovaj e se rad sastojati od tri
dijela: prvi e biti kratak pregled izvora meunarodnog i domaeg prava koji reguliraju
izruenje, od kojih istiemo novije bilateralne ugovore s nekadanjim lanicama bive
Jugoslavije, Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama
Europske unije, kojim je u hrvatsko pravo implementirana Okvirna odluka Vijea od 13.
lipnja 2002. o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje izmeu drava lanica s
kasnijim izmjenama te Trei i etvrti dodatni protokol uz Europsku konvenciju o izruenju.5
U drugom dijelu e se analizirati dosadanje stanje s pretpostavkama za izruenje i novine
sadrane u gore navedenim novijim izvorima. Trei e dio biti analiza presuda Vrhovnog suda
Republike Hrvatske koji se tiu izruenja da bi se vidjelo iz kojih razloga hrvatski sudovi

1
Krapac, Davor; Birin, Vlasta, Meunarodna krivinopravna pomo, Zagreb, 1987., str. 24., Krapac, Davor,
Meunarodna kaznenopravna pomo, Zagreb, 2006., str. 52
2
Krapac, Birin, op. cit., str. 26.-27.
3
Vlada Republike Hrvatske, Prijedlog Zakona o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima s konanim
prijedlogom zakona, Zagreb, 2004., str. 34. (l. 35.) Obrazloenje ZOMP-a, l 35
4
Krapac, Birin, op. cit. i Krapac, op. cit. (bilj. 1.)
5
Zakon o pravosudnoj suranji u kaznenim stvarima s dravama lanicama Europske unije, NN 91/10
Okvirna odluka dostupna je na http://eur-
lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32002F0584:EN:NOT (pristupljeno 1.12.2012. u 15:49)
Trei dodatni protokol uz Europsku konvenciju o izruenju,
http://www.conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/209.htm (pristupljeno 1.12.2012 u 15:58)
etvrti dodatni protokol uz Europsku konvenciju o izruenju,
http://www.conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/212.htm (pristupljeno 1.12.2012 u 16:09)
1
odbijaju zamolbe za izruenje te iz kojih razloga Vrhovni sud ukida rjeenja prvostupanjskih
sudova o izruenju.

2. Izvori prava

Izvori prava koji reguliraju izruenje dijele se na meunarodne ugovore, mnogostrane

ili dvostrane, te unutarnje zakonodavstvo:

2.1. Meunarodni ugovori

2.1.1. Mnogostrani ugovori

Temeljni mnogostrani ugovor o izruenju je Konvencija Vijea Europe o izruenju, od

13. prosinca 1957. s Dopunskim protokolom od 15. listopada 1975. godine te Drugim
dopunskim protokolom od 27. sijenja 1977. 6 Osim drava lanica Vijea Europe,
Konvenciji su pristupili Izrael, Juna Koreja i Junoafrika Republika, ukupno 50 drava.
Dodatni protokol vrijedi za 39 drava, a drugi Dodatni protokol za 42. drave. 7 Trei dodatni
protokol sastavljen je 10. studenog 2010. Dosad su ga ratificirale 4 drave, a jo 19 ih je
potpisalo, ukljuujui Hrvatsku, koja je to uinila 20. rujna 2012. Cilj protokola je
pojednostaviti postupak izruenja u sluaju pristanka izruenika te ga ubrzati odreivanjem
kraih rokova.8 etvrti dodatni protokol sastavljen je 20. rujna 2012., dosad ga je potpisalo 12
drava, a nije ratificirala niti jedna. Protokol je sastavljen da bi se odredbe Konvencije
prilagodile modernim potrebama, imajui na umu razvitke na podruju izruenja u Europskoj
uniji i prijedloge UN-a. Mijenja se uinak zastare kao razloga odbijanja izruenja, dodatno se
ureuje komunikacija meu dravama i zahtjevi za dokumentacijom te uinci naela
specijalnosti.9 Odredbom Konvencije i kasnijih protokola propisano je da e ona nadvladati
nad odredbama bilo kojeg dvostranog ugovora, konvencije ili ugovora o izruenju izmeu
bilo koje dvije ugovorne strane, osim ako te odredbe nadopunjuju Konvenciju ili olakavaju
primjenu naela sadranih u njoj.
Drave lanice Europske unije pokuale su produbiti suradnju Konvencijom o
pojednostavljenju postupka izruenja od 10. oujka 1995. te Konvencijom koja se odnosi na
izruenje od 27. rujna 1996. Meutim, navedene su konvencije bile ograniene uspjenosti te
je Vijee ministara 13. lipnja 2002. donijelo Okvirnu odluku o europskom uhidbenom nalogu
i postupcima predaje izmeu drava lanica. Navedena je odluka unijela iznimno bitne

6
NN MU 14/94, vie o Konvenciji u Degan, Vladimir; Pavii, Berislav, Meunarodno kazneno pravo, Rijeka
2005., str. 349.-353.
7
podaci dostupni na http://www.conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&CL=ENG
(pristupljeno 1.12.2012. u 17:32)
8
Ibid.
9
Ibid.
2
promjene u odnosu na izruenje meu dravama lanicama, npr. naputanje naela
neizruenja vlastitih dravljana, naputanje naela identiteta normi (u odreenim
sluajevima), potpuna judicijalizacija postupka izruenja itd. Okvirna odluka implementirana
je u hrvatsko pravo Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dravama
lanicama Europske unije. Vjerojatno je da e se pravosudna suradnja u kaznenim stvarima u
budunosti jo vie poveavati, imajui na umu poveanje ovlasti Unije nakon stupanja na
snagu Lisabonskog ugovora.10
Osim gore navedenog, znaajna je i aktivnost UN-a iji se konvencije u pojedinim
odredbama odnose na izruenje.11

2.1.2. Dvostrani ugovori12

Dvostrani ugovori koji ureuju izruenje mogu se podijeliti s obzirom na materiju koju
pokrivaju na etiri skupine: 1) iskljuivo ekstradicijski ugovori, 2) ugovori u kojima je
ekstradicija ureena u okvirima ureenja meunarodne kaznenopravne pomoi, 3) ugovori
koji ureuju pravnu pomo u graanskim kaznenim i obiteljskim ili drugim predmetima i 4)
ugovori koji ureuju uzajamne pravne odnose ili pravni saobraaj.13 Takoer, po vremenu
nastanka dijele se na etiri skupine: ugovore koje je sklopila 1) Kraljevina Srbija do 1918., 2)
prva Jugoslavija od 1918. do 1941., 3) druga Jugoslavija od 1946. te 4) Republika Hrvatska
od 199114. Prve tri kategorije su na Republiku Hrvatsku prele opom sukcesijom. Od tih
ugovora, oni s ugovornim stranama Konvencije Vijea Europe o izruenju primjenjuju se
ogranieno kao to je ranije navedeno (v. supra 2.1.1.).
Izdvajamo ugovore s izruenjem s nekadanjim lanicama bive Jugoslavije: Crnom
Gorom (stupio na snagu 16. svibnja 2011. NN MU 6/11, 12/11), Makedonijom (NN MU 8/12,
jo nije objavljeno njegovo stupanjena snagu), Srbijom (potpisan 29. lipnja 2010., privremeno
se primjenjuje od dana potpisivanja15) te s Bosnom i Hercegovinom (potpisan 28. studenog
2012., privremeno se primjenjuje od dana potpisivanja16). Znaajna novina tih ugovora je da u
odreenim situacijama dozvoljava izruenje hrvatskih dravljana, to je omogueno
promjenana Ustava 2012. (NN 76/10, 85/10 proieni tekst)

10
urevi, Zlata, Lisabonski ugovor: prekretnica u razvoju kaznenog prava u Europi, Hrvatski ljetopis za
kazneno pravo i praksu, 15(2008),2;str.1.077.-1.127.
11
Krapac, op. cit., str. 16.-18.
12
Popis dvostranih ugovora dostupan je na mrenim http://www.mprh.hr/Default.aspx?sec=265 (pristupljeno
30.11.2012. u 12:44) ,a cjeloviti tekstovi u Krapac, op. cit. str. 847. -1171.
13
Degan, Pavii, op. cit. (bilj. 6.), str. 357.
14
Tomaevi, Goran, Temeljni instituti meunarodnoga kaznenog procesnog prava, Zbornik radova Pravnog
fakulteta u Splitu, br. 3-4/2004, dostupan pod nazivom Meunarodno pravo i kazneni postupak na
www.vus.hr/uploads/file/zbornik/rad_goran_tomasevic.pdf str. 3., bilj. 15.
15
tekst ugovora dostupan je na http://www.mprh.hr/potpisani-bilateralni-ugovori-iz-podrucja-medunaro
(pristupljeno 1. 12. 2012. u 17:32)
16
tekst ugovora dostupan je na http://www.mprh.hr/potpisani-bilateralni-ugovori-iz-podrucja-medunaro
(pristupljeno 1. 12. 2012. u 17:32
3
2.2. Unutarnje zakonodavstvo

Do donoenja Zakona o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima (NN

178/2004, u daljnjem tekstu: ZOMPO)17 izruenje je bilo regulirano odredbama XXX. i
XXXI. glave Zakona o krivinom postupku (NN 52/91, 34/93, 38/93 i 28/96). Meutim, zbog
nekoliko spornih pitanja u primjeni tih odredbi, novostima u meunarodnim ugovorima
sklopljenima u okviru UN-a i Vijea Europe te procesa ulaska u EU te usklaivanja
zakonodavstva bilo je potrebno donijeti poseban zakon koji e na jednom mjestu veim
dijelom urediti neunarodnu kaznenopravnu pomo, ime se slijede i europski trendovi.18
Zakon je bio upuen u hitnu zakonodavnu proceduru zbog procesa usklaivanja sa
zakonodavstvom Europske unije, a pritom je proputena prilika da se kroz uobiajeno prvo i
drugo itanje otklone neki manji nedostaci ili nejasnoe.19 Zakonom je u potpunosti ureeno
izvanugovorno izruenje, dok se u sluaju postojanja dvostranog ili mnogostranog ugovora
primjenjuju one zakonske odredbe koje nisu u suprotnosti s tim ugovorom. Uz to, u
postupcima izruenja se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom
postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11), Prekrajnog zakona (107/07), Zakona o
USKOK-u (NN 76/09, 116/10, 145/10, 57/11) te Zakona o sudovima (NN 150/05, 16/07,
113/08, 153/09, 116/10, 122/10, 27/11, 57/11, 130/11).
Usklaenje s pravnom steevinom Europske unije dovelo je do donoenja Zakona o
pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama Europske unije (91/2010),
koji stupa na snagu danom ulaska Hrvatske u EU. Njime je implementiran europski uhidbeni
nalog (v. supra). Novosti koje zakon uvodi u hrvatski pravni sustav jesu: 1) zakonska osnova
predaje hrvatskih dravljana, 2) naelo uzajamnog priznanja te pojednostavljeni postupci
priznanja i izvrenja instrumenata pravosudne suradnje, 3) neposredna komunikacija
pravosudnih tijela te 4) lista kaznenih djela u odnosu na koje ne dolazi do primjene naelo
obostrane kanjivosti.20

3. Pretpostavke za izruenje

Kao to se vidi iz pregleda izvora, izruenje je mjeoviti institut (primjenjuju se

odredbe meunarodnog i unutarnjeg prava). U ovom e dijelu biti analizirane tendencije u
promjenama pretpostavki za izruenje, a bit e zadrana uobiajena podjela na pozitivne i
negativne.

17
komentar u MKP 06 i objanjenje u HLJKPP Komentar zakona u Krapac, op. cit., str. 167.-243.
18
Godine 1983. Austrija, Njemaka i vicarska bile su jedine drave na svijetu s takvim zakonima, Konji,
Zdenko, Znaaj ekstradicije kao temeljnog oblika meunarodne kaznenopravne pomoi, Zbornik Pravnog
fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 22, br. 2., str. 710., bilj. 25.
19
Krapac, Davor, Novi Zakon o meunardnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima: naela i postupci, Hrvatski
ljetopis za kazneno pravo i praksu, 12(2005), 2, str. 629.-630.
20
Vlada Republike Hrvatske, Prijedlog Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dravama
lanicama Europske unije s konanim prijedlogom zakona, Zagreb, 2010., str. 3.
4
3.1. Pozitivne pretpostavke
3.1.1. Uzajamnost (reciprocitet)

Naelo uzajamnosti kao pretpostavka izruenja trai se kod izvanugovornog izruenja

i znai da zamoljena drava svoju pozitivnu odluku o izruenju ini ovisnom o takvoj odluci
drave moliteljice u analognom buduem sluaju.21 Razlikuje se faktina uzajamnost, koja se
odraava u injenici da je drava moliteljica ve ranije u slinom postupku odobrila izruenje
te pravna uzajamnost, koja se temelji na ad hoc deklaraciji drave moliteljice priloene uz
zamolbu za izruenje ili na dogovoru zemalja u obliku razmjene diplomatskih nota.22 U praksi
je zamjetno suavanje ovog naela.23
U ZOMPO-u je naelo uzajamnosti izraeno u l. 17, koji uvjetuje udovoljavanje zamolbi
drave moliteljice s kojom Hrvatska nema sklopljen ugovor davanjem uvjerenja o spremnosti
za uzajamno postupanje. U Konvenciji Vijea Europe o izruenju naelo uzajamnosti
izraeno je u l. 26. st.3., kojim je odreeno da drava koja se suzdrala od primjene neke
odredbe Konvencije, ne moe traiti primjenu iste odredbe od druge strane.

3.1.2. Obostrana kanjivost (identitet norme)

Naelo obostrane kanjivosti zahtijeva da izruenje bude doputeno samo ako je djelo
za koje se izruenje trai predvieno kao kazneno djelo u zakonima drave moliteljice i
zamoljene drave. Ono ima dvojaku ulogu: s jedne strane nastavlja se na naelo uzajamnosti
osiguravajui da nijedna drava nee morati izruiti osobe za djela koja po svom pravu ne
smatra kaznenim djelima, s druge strane slui zatiti prava graana jer spreava da se nekoj
osobi u zamoljenoj dravi ograniavaju slobode i prava zbog zahtjeva za izruenje za djelo
koje u toj zemlji ne predstavlja kazneno djelo.24 U literaturi se razlikuju dva naina ispitivanja
postojanja obostrane kanivosti. Ispitivanje obostrane kanjivosti in abstracto vri se
ispitivanjem postoji li istovjetnost inkriminacija nekog ponaanja u zakonodavstvima obiju
drava, a ispitivanje in concreto provjerava i postoje li okolnosti koje iskljuuju
protupravnost, krivnju i sl.25 Obostrana kanjivost mora postojati u trenutku rjeavanja o
zamolbi za izruenje, a ne trai se gramatiki identitet norme, nego sud treba utvrditi
odgovara li smisao i sadraj kaznenog djela za koje se stranac tereti u dravi moliteljici
sutinski smislu i sadraju bilo kojeg kaznenog djela iz domaeg zakonodavstva.26

21
Krapac, Birin, op. cit., str. 27.
22
Ibid.
23
Krapac, op. cit. (bilj. 1.), str. 40.
24
Ibid.
25
Krapac, Birin, op. cit., str. 33.
26
Rjeenje VSRH II-8 Kr-268/01-3 od 16. svibnja 2001., citirano prema Krapac op. cit., str. 43. bilj. 28
5
 ZOMPO odreuje u l. 34. da e se stranac izruiti ako djela zbog kojih se izruenje
trai sadre bitna obiljeja kaznenih djela i prema domaem pravu, a u l. 35. st. 3. je
nedostatak obostrane kanjivosti naveden kao razlog za odbijanje izruenja. Europska
konvencija o izruenju, kao i dvostrani ugovori, takoer propisuje obostranu kanjivost kao
pretpostavku izruenju. Europski uhidbeni nalog unio je velike promjene glede naela
obostrane kanivosti te znatno ograniio njegovu primjenu. Naime, u potpunosti je iskljuena
provjera obostrane kanjivosti za 32 kategorije kaznenih djela, ako je u dravi izdavanja
propisana kazna zatvora ili mjera koja ukljuuje oduzimanje slobode u najduem trajanju od
tri godine ili vie. tovie, lista kaznenih djela nije konana, ve je Vijee ministara moe u
bilo kojem trenutku, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, jednoglasno izmijeniti ili
proiriti. ak i u ostalim sluajevima obostrana je kanjivost tek fakultativni razlog odbijanja
izruenja.27 Te su odredbe naila na veliko protivljenje te je belgijski Ustavni sud pred
Europskim sudom pokrenuo postupak za ocjenjivanje kre li se tom odredbom temeljna
ljudska prava. Europski je sud potvrdio valjanost okvirne odluke te time dao legitimitet
daljnjem jaanju kaznenopravne suradnje na podruju Europske unije.28

3.1.3. Ekstradibilitet

Ekstradibilitet (izruivost) je pravilo po kojem se izruenje doputa samo kod teih

kaznenih djela zbog sloenosti i skupoe postupka izruenja. Dva su naina na koji se ona
odreuje. Metodom enumeracije dozvoljava se izruenje za izriito odreena kaznena djela.
To je starija metoda koja se korist i u nekim za Hrvatsku vaeim dvostranim ugovorima, 29 a
Sjedinjene Amerike Drave zadrale su praksu koritenja metodom enumeracije sve do
1980.-ih.30 Drugi je nain, danas prevladavajui, metoda eliminacije, kojom se izruenje
iskljuuje samo kod kaznenih djela manjeg znaaja, to se odreuje odreivanjem minimuma
zaprijeene kazne za koji je dozvoljeno izruenje. Za izruenje radi voenja kaznenog
postupka ZOMPO zahtijeva da je kazneno djelo kanjivo kaznom zatvora od barem jedne
godine, a za izruenje radi izvrenja sankcije kazna zatvora mora biti odmjerena u trajanju od
najmanje etiri mjeseca. Isto trae i Europska konvencija o izruenju, noviji dvostrani ugovori
te Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu (osim kod kaznenih djela kod kojih je
iskljuena primjena naela obostrane kanjivosti, v. supra.)

27
Buri, Zoran, Europski uhidbeni nalog, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 14(2007), 1, str. 226.-227.
28
urevi, Zlata, Europski sud pravde i legitimitet europskog uhidbenog naloga, Hrvatski ljetopis za kazneno
pravo i praksu, 14(2007), 2, str. 1025.-1026.
29
Ugovor s SAD-om, Krapac, op. cit., str. 1091.
30
Konji, op. cit. (bilj. 18.), str. 711.
6
3.2. Negativne pretpostavke (smetnje)
3.2.1. Dravljanstvo

Dravljanstvo je smetnja za izruenje donedavno duboko ukorijenjena u kontinentalnu

pravnu tradiciju. To je bilo mogue jer, za razliku od zemalja common lawa sa strogim
teritorijalnim naelom prostornog vaenja kaznenog zakonodavstva, pravni sustavi
kontitnentalnih zemalja omoguuju naelom aktivnog personaliteta primjenu domaeg
zakonodavstva na dravljane bez obzira na to gdje je kazneno djelo poinjeno, pa na taj nain
mogu ispuniti obvezu aut dedere aut punire.31 Kao opravdavanje neizruenja dravljana
navodi se: da drava svojim dravljanim duguje zatitu svojih zakona zauzvrat za obveze koje
im namee, tekoe koje nastaju zbog nepoznavanja jezika, prava, manji izgledi za
socijalizaciju i dr.32 Meutim, danas je primjena ove izmjene u opadanju, pa dok su 1987.
godine, od zemalja kontinentalnog pravnog sustava, izruenje vlastitih dravljana doputale
samo nordijske zemlje, Italija te vicarska, dok danas to doputaju, u odreenim situacijama,
sve lanice EU te nekadanje republike bive Jugoslavije. Hrvatska je promjenom Ustava
2010. (l. 4. NN 76/2010) dopustila izruenje vlastitih dravljana u skladu s meunarodnim
ugovorima ili pravnom steevinom EU.33 Time je mogunost izruenja vlastitih dravljana
proirena vie nego to su to inile druge lanice EU (npr. Francuska i Njemaka).34
ZOMPO u l. 32. i 35. st. 1. i dalje propisuje zabranu izvanugovornog izruenja
hrvatskih dravljana. Ve se u Europskoj konvenciji u izruenju iz 1957. vidi nastojanje da se
smanji vanost dravljanstva za izruenje jer propisuje dravljanstvo kao fakultativan razlog
odbijanja izruenja. U skladu odredbama konvencije Hrvatska je stavila rezervu na
mogunost izruenja svojih dravljana (Zakon o potvrivanju Europske konvencije o
izruenju... NN 14/94).
Izruenje dravljana prvi je puta dozvoljeno Ugovorom izmeu Republike Hrvatske i
Republike Srbije o izruenju, lankom 8.: za kaznena djela organiziranog kriminala i
korupcije sukladno njihovim meunarodno prihvaenim definicijama, pri emu posebno treba
uzeti u obzir: 1) Konvenciju UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta od 15.
studenog 2000., s protokolima, 2) Konvenciju UN-a protiv korupcije od 31. listopada 2003, 3)

31
Novoselec, Petar, Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2009., str. 111.
32
Krapac, Birin, op. cit., str. 38.
33
Prilikom promjene Ustava pojavile su se dvojbe odnosi li se izraz meunarodni ugovori samo na
meunarodne ugovore sklopljene u okviru Europske unije ili na meunarodne ugovore i s drugim dravama.
Prevladalo je drugo miljenje koje se i potvrdilo u praksi (v. ugovore sa Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom
te Bosnom i Hercegovinom) Amicus Curiae, Ustavna zabrana izruenja vlastitog dravljanina stranoj dravi i
europski uhidbeni nalog, Informator, br. 5842. (2010),str. 5.
34
Ibid.
usp. l. 55 Ustava Republike Poljske, koji izruenje vlastitih dravljana poput Hrvatske ne ograniava na EU, ali
postavlja posebna ogranienja ve u ustavnom tekstu.
Dostupno na http://www.sejm.gov.pl/prawo/konst/angielski/kon1.htm (pristupljeno 2.12.2012. u 18:14)
7
Kaznenopravnu konvenciju o korupciji od 15. rujna 1999. s protokolom.35 Kasniji ugovori s
Crnom Gorom, Makedonijom te Bosnom i Hercegovinom to detaljnije ureuju, pa kazneno
djelo za koje se trai izruenje treba biti kanjivo kaznom zatvora od barem etiri godine, a za
izruenje radi izvrenja sankcije kazna zatvora mora biti odmjerena u trajanju od najmanje
dvije mjeseca te je u samom ugovoru specificirana lista kaznenih djela.36 Osim toga, ugovor s
BIH ide jo dalje te za druga teka kaznena djela koja su kanjiva kaznom zatvora od barem
deset godina doputa izruenje radi kaznenog progona i izvrenja kazne, ako je kazna zatvora
odmjerena u trajanju od najmanje pet godina, ali iskljuuje izruenje za kaznena djela
genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina.
Osim djelominog naputanja naela obostrane kanjivosti (v. supra), upravo je
izruenje vlastitih dravljana bila jedna od najveih prepreka uvoenju europskog uhidbenog
naloga. Ustavni sudovi Njemake, Poljske i Cipra zbog toga su ocijenili implementacijsko
zakonodavstvo protuustavnim, to je u Njemakoj dovelo do donoenja novog
implementacijskog zakona, a u Poljskoj i Cipru do promjene ustava.37 Iako vie nije apsolutna
smetnja za izruenje, mogue je odbijanje izvrenja naloga ako se radi o dravljaninu ili osobi
koja ima prebivalite ili boravite u zamoljenoj dravi (izvrnoj dravi lanici), a ona preuzme
izvrenje kazne u skladu sa svojim pravom. Osim toga, ako se trai izruenje osobe koja je
dravljanin ili ima prebivalite u nekoj dravi, sud te drave moe uvjetovati izvrenje nalog
vraanjem te osobe izvrnoj dravi lanici na izdravanje kazne.

3.2.2. Zatita ljudskih prava

Naelo zabrane izruenja (non-refoulement) prvi je puta formulirano enevskom

konvencijom o statusu izbjeglica koja je propisala da se izbjeglice ne smiju vratiti na podruje
gdje bi njihov ivot ili sloboda bili ugroeni zbog njihove vjere, nacionalnosti, lanstva u
odreenoj drutvenoj skupini ili politikog uvjerenja. Kasnije je ta odredba proirena s
izbjeglica na sve osobe koje borave izvan drave te ne ele povratak u nju iz tih razloga.38

35
Osim vlastitih dravljana, ugovor jednaka ogranienja postavlja i na izruenje osobe bez dravljanstva koja
ima prebivalite u zamoljenoj dravi
36
() Kaznena djela organiziranog kriminala su:
kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora u trajanju od etiri godine ili tea kazna koja su poinjena od
strane organizirane zloinake grupe, sukladno domaem pravu,
organiziranje i pripadanje organiziranoj zloinakoj grupi, sukladno domaem pravu.
() Kaznena djela korupcije su:
zlouporaba poloaja od strane slubene ili odgovorne osobe,
aktivno i pasivno protuzakonito posredovanje koritenjem utjecaja,
aktivno i pasivno podmiivanje slubene osobe,
aktivno i pasivno podmiivanje u privatnom sektoru,
pronevjera.
37
urevi, op. cit. (bilj. 28.) str. 1024
38
v. Zakon o azilu (NN NN 79/07, 88/10), l. 3. Nije doputeno prisilno udaljiti ili na bilo koji nain vratiti
stranca u zemlju u kojoj bi njegov ivot ili sloboda bili ugroeni zbog rasne, vjerske ili nacionalne pripadnosti,
pripadnosti odreenoj drutvenoj skupini ili zbog politikog miljenja ili u zemlju u kojoj bi mogao biti
podvrgnut muenju, neovjenom ili poniavajuem postupanju ili kanjavanju.
8
Tako formulirana antidiskriminacijska odredba unesena je u mnoge ugovore i zakona, tako i
ZOMPO, l.12. st. 1. to. 4., Europska konvencija l. 3. st. 2. Postavlja se pitanje meusobnog
odnosa azila i izruenja. Smatra se da je azil apsolutna smetnja kod izvanugovornog izruenja,
dok se u sluaju postojanja ugovora izruenje moe odbiti samo u sluaju da je azil izriito
predvien kao razlog za odbijanje.39 Meutim, Europski sud za ljudska prava odluio je u
presudi Soering protiv Ujedinjenog Kraljevstva da zabrana muenja te okrutnog i
neovjenog ponaanja ukljuuje i izruenje, ako se u dravi moliteljici moe oekivati takvo
postupanje. Time je otvoreno pitanje odnosa razliitih meunarodnih ugovora te statusa
ljudskih prava u meunarodnim odnosima.40 Zakon o azilu propisuje da e se odobriti azil
strancu koji se ne nalazi u zemlji svog dravljanstva ili osobi bez dravljanstva koja se nalazi
izvan zemlje uobiajenog boravita, a koja se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog
svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti odreenoj drutvenoj skupini ili politikog
miljenja ne moe, ili se zbog tog straha ne eli staviti pod zatitu te zemlje, (l. 4.) te
zabranjuje prisilno udaljiti ili na bilo koji nain vratiti stranca u zemlju (v. bilj 38.).
ZOMPO antidiskriminacijsku klazulu sadri samo kao fakultativni razlog odbijanja
izruenja. Osim toga, praksa je hrvatskih sudova da oni ne odluuju o postojanju takvih
okolnosti, nego odluku preputaju ministru, protiv ije odluke nije doputena alba niti
ustavna tuba. Takvu praksu otro kritizira profesor Rodin smatrajui je odrazom
prevladavajueg formalizma nekompatibilnog s naelima Europske unije i Europske
konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.41 Iako e implementacijsko
zakonodavstvo koje stupa na snagu danom ulaska Hrvatske u EU popraviti situaciju, on
smatra da bi sudovi ve sada trebali preispitivati materijalne kriterije za izruenje, potujui
ustavnu odredbu o nadreenosti meunarodnih ugovora (Europske konvencije zatiti ljudskih
prava i temeljnih sloboda).42 U zatitu ljudskih prava mogu se ubrojiti i tzv. humanitarni
razlozi, tj. ako bi izruenje bilo protivno dobi, zdravstvenom stanju, obiteljskim prilikama,
duevnom i tjelesnom zdravlju i sl. Takvu odredbu sadre ugovori sa Srbijom i Crnom
Gorom.43 ZOMPO u l. 35. st. 2. propisuje da se izruenje moe odbiti ako Hrvatska moe
preuzeti kazneni progon ili izvrenje kazne, a to se ini prikladnim s obzirom na socijalnu
rehabilitaciju okrivljenika.
Zatita ljudskih prava oituje se i u smatranju smrtne kazne razlogom za odbijanje
izruenja. Europska konvencija o izruenju doputa odbijanje ako se kazneno djelo zbog
kojeg se trai izruenje u dravi moliteljici kanjava smrtnom kaznom, osim ako ona prui
jamstvo, koje e zamoljena drava smatrati dovoljnim, da se smrtna kazna nee izvriti.
39
Krapac, Birin, op.cit., str. 31.
40
Krapac, op. cit., str. 48.-49.
41
Rodin, Sinia, Naelo non-refoulement u hrvatskom pravu, Informator, br. 6048. (2012), str. 2.-3.
42
Ibid.
43
Izruenje se moe odbiti za djela za koja je prema pravu obiju drava ugovornica propisana kazna zatvora ili
mjera koja ukljuuje oduzimanje slobode, u najduljem trajanju od pet godina ako bi izruenje oito posebno
teko pogodilo osobu ije se izruenje trai zbog njezine ivotne dobi, dugog boravka u zamoljenoj dravi i
drugih ozbiljnih razloga osobne prirode.
9
Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu stavlja i ogranienja u vezi s kaznom
doivotnog zatvora pa sud, u sluaju da se u dravi moliteljici za kazneno djelo moe izrei
kazna doivotnog zatvora, moe uvjetovati izruenje postojanjem mogunosti preispitivanja
izreene kazne najkasnije 20 godina od izricanja ili pravom osuenika da zatrai pomilovanje
od daljnjeg izvravanja kazne.

3.2.3. Vrsta kaznenog djela

Neizruenje zbog poinjenog politikog kaznenog djela prvi se puta pojavilo u

belgijskom zakonu o izruenju 1833. i od tada se uvrstilo u meunarodnim ugovorima i
zakonima. Meutim, iako raireno, od poetka nije postojala suglasnost oko znaenja pojma
politiko djelo i njegovih granica. Teorija dijeli politika kaznena djela na iste (apsolutne),
iji je objekt zatite iskljuivo drava, vlast, ureenje i najvia tijela vladanja te relativne,
kojima se smatra svako kazneno djelo koje je u nekom odnosu prema objektu kaznenopravne
zatite istih politikih djela. Relativna se jo dijele na kompleksna, koja su po svojoj prirodi
obina kaznena djela, ali istovremeno u sebi sadre i napad na politiki sustav ili osnovne
politike vrijednosti odreene drave, te koneksna, koja su obina, nepolitika kaznena koja
dobivaju politiki smisao i karakter zbog toga to su izvrena u vrijeme politikih borbi,
graanskih ratova i sl.44 U praksi se pokazalo da se pojam preiroko tumai te koristi kao
izlika za neizruivanje raznovrsnih kriminalaca pa je zbog toga poelo sve vie suavanje
doputenog tumaenje, koje se moe svesti na tri kategorije: 1) atentatorska klauzula, 2)
terorizam, 3) meunarodni zloini.45
ZOMPO odreuje da se zamolba za izruenje moe odbiti ako se odnosi na djelo koje
se smatra politikim kaznenim djelom ili djelom povezanim s politikim kaznenim djelom
(l.12. st. 1. to. 1.). Europska konvencija o izruenju sadri jednaku odredbu, zajedno s
atentatorskom klauzulom. Dopunski protokol izuzima iz pojma politikog kaznenog djela
povrede Konvencije o spreavanju i kanjavanju zloina genocida i enevskih konvencija
(l. 1.). Europska konvencija o suzbijanju terorizma (NN MU/12/02) te Protokol o izmjenama
i dopunama Europske konvencije o suzbijanju terorizma (3/2005) znaajno proiruju popis
kaznenih djela koja nee biti smatrana politikima, meutim, Hrvatska je stavila rezervu na tu
odredbu konvencije, a protokol jo nije stupio na snagu. Odredba o neizruenju zbog
politikih kaznenih djela sadrana je i u veini dvostranih ugovora,46 ali najnoviji je ugovori
(sa Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom te Bosnom i Hercegovinom) ne sadre.

44
Horvati, eljko, Princip neizruenja za politike delikte u meunarodnom krivinom pravu, Zbornik Pravnog
fakulteta Sveuilita u Rijeci, br. 5. (1984), str. 102.
45
Ibid., str. 103.-104., vie o utjecaju borbe protiv terorizma na ekstradicijsko pravo u Dereninovi, Davor,
Novi antiterorizam na razmeu depolitizacije i dejuridizacije, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4
(2002), str. 545.-573.
46
Vraan, Sandra, Iznimka politikog kaznenog djela u meunarodnim ugovorima, Zbornik Pravnog fakulteta u
Zagrebu, br. 3 (2008), str. 844.
10
 Fiskalna kaznena djela su jo jedna kategorija kaznenih djela koja se pojavljuje kao
smetnja izruenju. ZOMPO propisuje da se moe odbiti zamolba za izruenje za fiskalno
kazneno djelo, meutim, razlog za odbijanje zamolbe ne smije biti iskljuivo to to se djelo po
domaem pravu smatra fiskalnim (l. 12. st. 1. to. 2 i st. 3.). Europska konvencija o izruenju
doputa izruenje za financijska djela ako je tako izriito ugovoreno izmeu dvije drave (l.
5.), ali je to izmijenjeno Drugim dopunskim protokolom koji dozvoljava izruenju u sluaju
obostrane kanjivosti te odreuje da se ne moe odbiti zamolba na temelju injenice da zakon
Strane od koje se izruenje trai ne predvicta obvezu plaanja iste vrste poreza ili pristojbe,
ili pak ne sadri uredbu iste vrste o porezu, pristojbi, carini ili devizama koja postoji u zakonu
Strane koja izruenje trai (l. 2.).
Europska konvencija o izruenju i ZOMPO ne primjenjuju se na djela kanjiva po
vojnim zakonima koja nisu kaznena djela opeg kaznenog prava.

3.2.4. Procesne smetnje

3.2.4.1. Naelo teritorijalnosti

U ZOMPO-u se nalazi vrlo strogo odreena primjena naela teritorijalnosti pa se

izruenje nee dopustiti ako je djelo zbog kojeg se trai izruenje poinjeno na podruju
Hrvatske, protiv nje ili njezina dravljanina (l. 35. st. 1. to. 2.). Ipak, ta je odredba ublaena
l. 36. u kojem stoji da se stranac koji podlijee sudbenosti Republike Hrvatske iznimno moe
izruiti ako to opravdavaju posebne okolnosti, posebice mogunosti socijalne rehabilitacije.
Europska konvencija o izruenju odreuje da se izruenje se moe odbiti ako se trai zbog
kaznenog djela koje je u cijelosti ili djelomino poinjeno na dravnom podruju zamoljene
drave te ako se trai zbog kaznenog djela poinjenog izvan dravnog podruja drave
moliteljice, i ako pravo zamoljene drave ne doputa kazneni progon za isto kazneno djelo
poinjeno izvan njezinog dravnog podruja.47 Takvu odredbu sadre i noviji dvostrani
ugovori koje je Hrvatska sklopila. Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu smatra
fakultativnom smetnjom izruenju ako su kaznena djela u skladu s domaim pravom u
cijelosti poinjena u Republici Hrvatskoj ili na mjestu koje je izjednaeno s njezinim
teritorijem, a ako su djela veim ili bitnim dijelom poinjena na tom teritoriju sud je duan
procijeniti situaciju.

47
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena izvan podruja Republike Hrvatske regulirana
je u l. 14. Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00,51/01, 111/03,190/03, 105/04, 84/05, 71/06,
110/07, 152/08, 57/11)
11
3.2.4.2. Litispendencija48

Kod izvanugovornog izruenja, po ZOMPO-u, zamolba e se obavezno odbiti ako je

protiv izruenika pokrenut kazneni postupak zbog istog djela poinjenog prema Republici
Hrvatskoj, a ako je pokrenut zbog djela poinjenog prema hrvatskom dravljaninu, ako nije
poloeno osiguranje za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva oteenika. Ako se postupak
vodi zbog drugog kaznenog djela, ministar pravosua moe odgoditi izruenje. Propisi koji
ureuju ugovorno izruenje su u tom pitanju blai pa Europska konvencija o izruenju, noviji
dvostrani ugovori, kao i Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu voenje postupka
zbog istog djela smatraju fakultativnom smetnjom.

3.2.4.3. Zastara i amnestija

Zastara kaznenog progona ili izvrenja kazne kao smetnja izruenju slijedi iz naela
obostrane kanjivosti. Starije je pravo uzimalo kao mjerodavne zastarne rokove u zamoljenoj
dravi, meutim, tendencija je da se to zamijeni zastarnim rokovima drave moliteljice.49
Domae je pravo mjerodavno po ZOMPO-u, a Europska konvencija o izruenju predvia da
izruenje spreava zastara po pravu zamoljene drave ili drave moliteljice, a tako i veina
starijih dvostranih ugovora (kao izuzetak se istie ugovor s Njemakom). etvrti dodatni
protokol iz 2012., koji jo nije stupio na snagu, mijenja ovu odredbu odreujui mjerodavnim
pravo drave moliteljice, a zamoljena drava ne smije odbiti izruenje zbog isteka roka
zastare po svojemu pravu, osim ako je stavila rezervu na konvenciju, a i tada samo ako za
poinjeno kazneno djelo postoji njena nadlenost na temelju domaeg prava. Noviji dvostrani
ugovori ne pokazuju konzistentnost u reguliraju utjecaja zastare pa je u ugovorima sa Srbijom
te Bosnom i Hercegovinom i dalje mjerodavno pravo obiju drava, dok je u ugovorima s
Crnom Gorom i Makedonijom uinak zastarnih rokova domaeg prava ogranien samo na
sluajeve kad postoji nadlenost zamoljene drave na temelju njezinog prava. Zastara po
domaem pravu je smetnja izvrenju europskog uhidbenog naloga samo kad postoji
nadlenost zamoljene drave na temelju njezinog prava.
Slino vrijedi za amnestiju, zbog koje se nee dopustiti izruenje ako je ona nadlena
za kazneni progon za to kazneno djelo prema svom pravu. Tako odreuje Drugi dopunski
protokol Europskoj konvenciji o izruenju, noviji dvostrani ugovori te Okvirna odluka o
izruenju, po kojoj je to jedna od rijetkih apsolutnih smetnji za izvrenje naloga.

48
Krapac smatra naziv litispendencija ne sasvim ispravnim, a uobiajio se po analogiji s parninim
postupkom, Krapac, Birin, op. cit., str. 50
49
Krapac, op. cit., str. 65.
12
3.2.4.4. Ne bis in idem

Iako neosporno u domaem pravu, naelo ne bis in idem polako se probijalo u

meunarodno pravo i jo uvijek se moe pratiti razvitak na tom podruju. Po ZOMPO-u
izruenje e se odbiti ako je izruenik ve osuen ili pravomono osloboen za isto djelo od
domaeg suda, osim ako se stjeu uvjeti za ponavljanje kaznenog postupka (l. 35. st. 1. to.
4). Europska konvencija o izruenju propisuje da e se izruenje odbiti ako je u zamoljenoj
dravi ve donesena pravomona presuda za isto kazneno djelo, a kao fakultativnu smetnju
navodi odluku o nepokretanju ili prekidanju postupka u vezi s tim kaznenim djelom u
zamoljenoj dravi (l. 9). Drugi dodatni protokol Europskoj konvenciji dobar je pokazatelj
porasta meusobnog povjerenja u meunarodnoj zajednici jer je njime naelo ne bis in idem
proireno i na tree drave. Tako l. 2. protokola ureuje da e se izruenje odbiti i kad je
izruenik u treoj dravi pravomono osloboen, osuen na kaznu zatvora koja je u
potpunosti izvrena, pomilovan ili amnestiran. Ipak, propisane su neke iznimke u kojima se
izruenje moe odobriti: 1) ako je kazneno djelo poinjeno protiv osobe ili institucije javnog
karaktera u dravi moliteljici, 2) ako je izruenik njezin javni slubenik i 3) ako je kazneno
djelo za koje je izruenik osuen poinjeno djelomice ili u cjelosti na teritoriju drave
moliteljice. Svi noviji ugovori primjenjuju ne bis in idem na presude zamoljene drave, a
razlikuju se u detaljima kod postupanja s presudama treih drava, tako ugovor sa Srbijom
trai da je kod pravomone osude kazna izvrena, oprotena ili zastarjela, ugovor s Crnom
Gorom propisuje isto, ali iznimno doputa izruenje u sluajevima predvienima Drugim
dodatnim protokolom konvenciji o izruenju, ugovor s Makedonijom takoer sadri iznimno
doputa izruenje ako su kaznenim djelom povrijeena ili ugroena pravna dobra od
posebnog interesa za dravu moliteljicu, a ugovor s Bosnom i Hercegovinom jednako ureuje
presude zamoljene drave i treih drava, a ne sadri nijednu od iznimaka predvienih u
drugim ugovorima. Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu pravomonu presudu
zamoljene drave smatra apsolutnom smetnjom, pod uvjetom da je kazna izvrena, izdrava
se, ili se po propisima te drave vie ne moe izvriti, a pravomonu presudu tree drave
lanice smatra fakultativnom smetnjom.

4. Praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vezi s izruenjem od 2009. do 2012.50

Postupci odluivanja o izruenju mogu se podijeliti u tri sustava: administrativni,

mjeoviti i sudski. U administrativnom sustavu odluuje upravno tijelo zamoljene drave, u
mjeovitom sustavu o osnovanosti zamolbe odluuje sud, a konanu odluku donosi upravno

50
U 2012. godini obuhvaeno je razdoblje do 1. listopada
13
tijele, dok kod sudskom sustava odluuje iskljuivo sud. Razvoj na podruju izruenja vidi se
i na tome da je tek nedavno razvijen sudski sustav.51
U Hrvatskoj prema ZOMPO-u postoji mjeoviti sustav, u kojem postojanje formalnih
zakonskih pretpostavki za izruenje utvruje mjesno nadleni upanijski sud, a konanu
odluku, ako su ispunjene pretpostavke, donosi ministar pravosua. Ulaskom Hrvatske u
Europsku uniju poet e se primjenjivati i sudski sustav povodom odluivanja o europskom
uhidbenom nalogu. Vrhovni sud odluuje o izruenju u dva sluaja: povodom albe u skladu s
odredbama Zakona o kaznenom postupku i u sluaju da nadleni sud rjeenjem odbije
zamolbu za izruenje. U drugom se sluaju rjeenje dostavlja Vrhovnom sudu koji ga
povruje, ukida ili preinauje nakon sasluanja nadlenog dravnog odvjetnika (ZOMPO l.
55.)
U promatranom je razdoblju Vrhovni sud odluivao o 55 predmeta, i to 2009. 20,
2010. 16, 2011. 9 te 2012 10 predmeta.
Praksa VSRH 2009. - 2012.
ukupno povreno ukinuto
ZOMPO l. 55. st.
1. 19 14 73,68% 5 26,32%

ukupno odbijeno usvojeno

alba na izruenje 36 29 80,56% 7 19,44%

Iz tablice je vidljivo da je Vrhovni sud u velikoj veini sluajeva potvrdio odluke

prvostupanjskih sudova, njih 43 od ukupno 55, to iznosi 78,2% svih presuda. Od 12 ukinutih
rjeenja, 11 je upueno prvostupanjskom sudu na ponovno odluivanja, a u jednom je sluaju
Vrhovni sud preinaio pobijano rjeenje.
U 32 se sluaja izruenje trailo radi voenja kaznenog postupka (58,18%), 22 radi
izvrenja sankcije (40%) te 1 i radi voenja kaznenog postupka i radi izvrenja sankcije
(0,02%).
to se tie 14 odbijenih zahtjeva za izruenje, najvei broj njih je odbijen zbog zastare
voenja kaznenog postupka ili izvrenja sankcije, njih 8. Dva su zahtjeva odbijena jer
izruenik vie nije boravio. U jednom je sluaju izruenik napusti Hrvatsku nakon to je
ukinut ekstradicijski pritvor jer drava moliteljica nije u potrebnom vremenu dostavila
potrebnu dokumentaciju (Rjeenje VSRH II-8 Kr 6/09-3 od 1. rujna 2009.), a u drugom je
sluaju izruenik napustio Hrvatsku unato odreenim mjerama opreza nakon to je ukinut
pritvor (Rjeenje VSRH II-8 Kr-5/09-3 od 3. rujna 2009.) Po jednom je izruenje odbijeno
zbog toga to je utvreno da je izruenik hrvatski dravljanin, da je kazneno djelo poinjeno
na teritoriju Republike Hrvatske te zbog toga to drava moliteljica nije uope uputila

51
Tako se u Krapac, Birin, op. cit., str. 52., postupci dijele samo na administrativni i mjeoviti sustav
14
formalnu zamolbu. Jednom je odbijeno izruenje koje se trailo zbog izvrenja supletornog
zatvora. Vrhovni sud potvrdio je rjeenje prvostupanjskog suda utvrdivi da kako se u ovom
sluaju radi o suplementarnom zatvoru, a ne osudi na kaznu zatvora, nisu ostvareni uvjeti za
izruenje koje predvia odredba l. 34 st. 1 i 3 Zakona o meunarodnoj pravnoj pomoi u
kaznenim stvarima. (Rjeenje VSRH II 8 Kr 2/09-3 od 17. oujka 2009.)52
Zanimljivo je Rjeenje VSRH II-8 Kr 4/12-4 od 2. svibnja 2012. U tom sluaju je
predmet ve jednom prije bio na rjeevanju pred Vrhovnim sudom, koji je prihvatio albu
izruenika i vratio predmet na ponovno odluivanje, a sada je povodom odbijanja zamolbe
ponovno ukinuo rjeenje i vratio ga na ponovno odluivanje. Razlog tome su nesporazumi u
komunikaciji s dravom moliteljicom, Francuskom. Naime, komunikacija se odvijala preko
francuskog veleposlanstva koje je poslalo navodnu pravomonu presudu francuskog suda, a
Vrhovni sud je utvrdio da je u Francuskoj poslije ta presuda ukinuta te da je i protiv tog
ukidnog rjeenja kasnije podignuta alba.
Rjeenjem VSRH II-8 Kr 5/11-4 od 7. srpnja 2011. ukinuto je prvostupanjsko rjeenje
zbog pogreke u utvrivanju obostrane kanjivosti. Naime, prvostupanjski je sud utvrdio da
kazneno djelo prijevare u ekom kaznenom zakonu odgovara kazneno prijevare u hrvatskom
kaznenom zakonu i odbio zamolbu za izruenje zbog nastupanja zastare kaznenog progona po
domaem pravu. Meutim, Vrhovni je sud utvrdio da je proputeno pravilno podvesti opis
injeninog stanja koji je dostavila drava moliteljice, i koji odgovara kaznenom djelu
prijevare u gospodarskom poslovanju za koje nije nastupila zastara te je izruenje mogue.
Rjeenje I K 1006/10-3 od 15. prosinca 2010. jedan je od prvih sluajeva kojima je
dozvoljeno izruenje hrvatskog dravljanina, u skladu s Ugovorom izmeu Republike
Hrvatske i Crne Gore o izruenju, koji se privremeno primjenjivao od dana potpisivanja, 1.
listopada 2010. Vrhovni sud je odbio albu izruenika utvrdivi da su ispunjene sve
pretpostavke predviene ugovorom, ukljuujui i postojanje kaznenog djela organiziranog
kriminala, to je pretpostavka za izruenje hrvatskog dravljanina. alitelj je nastojao osporiti
mogunost primjene ugovora prije njegovog ratificiranja pozivajui se na l. 141. Ustava
Republike Hrvatske. Sud je odbio taj prigovor jer je privremena primjena ugovora dozvoljena
Bekom konvencijom o pravu meunarodnih ugovora (NN MU 16/93).

5. Zakljuak

Kljuni razlog koji je utjecao na razvoj izruenja u zadnjih nekoliko desetljea je

promjena svijesti drava. Naputeno je staro stajalite koje je izruenje vidjelo kao
naruavanje suverenosti drave. One su uvidjele da nikome nije u interesu da se traeni
kriminalci slobodno eu i jednostavno izbjegavaju progon samim prelaskom granice.

suprotno u Krapac, op. cit., str. 199., autor smatra moguim izruenje ako je novana kazna u dravi
52

moliteljici zamijenjena supletornim zatvorom

15
Posebice je na to utjecalo iznimno jaanje organiziranih kriminalnih skupina, koje su prije od
drava uvidjele sve pogodnosti meunarodne suradnje. Osim toga, bio je vaan i porast
opasnosti od teroristikih napada.
Najvei je razvoj na tom podruju bio u Europskoj uniji, gdje je europski uhidbeni
nalog uvelike promijenio tradicionalno shvaanje meunarodne suradnje u kaznenim
stvarima, to se vidi u naputanju ili znatnom suavanju nekih dosad ukorijenjenih naela.
Pokuano je ostvarenje ubrzanja i pojednostavljenja postupka izruenja, koji je slovio kao dug
i skup, a bitna promjena na tom pitanju je potpuno prebacivanje odluivanja o izruenju
(predaji) u sudsku nadlenost, uz iskljuenje upravnih tijela (kod nas ministra pravosua) koja
su esto znala biti glavni razlog odugovlaenju postupka.53 Odredbe o europskom uhidbenom
nalogu imaju i ire posljedice jer posredno utjeu na ureenje izruenja kod lanica Vijea
Europe.54 Za oekivati je da e se dodatnim protokolima Konvenciji o izruenju dalje
pojednostavljivati postupak izruenja.
Postupak prilagodbe zakonodavstva europskom pravu imao je korisnu posljedicu u
tome to se izruenje hrvatskih dravljana nije ograniilo samo na europski uhidbeni nalog,
nego se uvela mogunost ureivanja toga pitanja i meunarodnim ugovorima. Vrlo je bitno
to je novijim dvostranim ugovorima Hrvatska konano uredila izruenje s dravama bive
Jugoslavije jer se preesto dogaalo da traene osobe koristei dvojno dravljanstvo izbjegnu
kazneni progon.
Meutim, s obzirom na pojednostavljanje pretpostavki izruivanja i skraivanje
postupka, potrebno je obratiti vie panje na zatitu ljudskih prava izruenika. Upravo je to
bila jedna od najveih zamjerki uvoenju europskog uhidbenog naloga, a pojavile su se i
kritike naih sudova zbog posveivanja premalo pozornosti zatiti ljudskih prava (v. supra).
Na tom tragu je i aktivnost Europskog suda za ljudska prava, koji ocjenjuje kre li izruenja
Europsku konvenciju o ljudskim pravima, posebice u odnosu na pravo na ivot i zabranu
muenja.
Uvid u praksu Vrhovnog suda olakan je objavljivanjem presuda na internetu
(http://sudskapraksa.vsrh.hr), ali nii sudovi jo uvijek nisu prihvatili takav obiaj te se zbog
toga ne moe dobiti cjelovita slika. Dostupni podaci pokazuju da prvostupanjski sudovi u
velikoj veini sluajeva (oko 80%) donose ispravne odluke. I iz ovih nepotpunih podataka
moe se zakljuiti da su sudovi u manjem broju sluajeva odbili izruenje (od 55 presuda
VSRH, u njih 29 je potvreno prvostupanjsko rjeenje o doputanju izruenja).

53
Konji, op. cit., str. 728.
54
Obrazloenje etvrtog dodatnog protokola (Explanatory Report), dostupno na
http://www.conventions.coe.int/Treaty/EN/Reports/Html/212.htm (pristupljeno 2.12.2012. u 19:42)
16
Literatura

1. Amicus Curiae, Ustavna zabrana izruenja vlastitog dravljanina stranoj dravi i

europski uhidbeni nalog, Informator, 2010:5842.
2. Buri, Zoran, Europski uhidbeni nalog, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu,
2007/14:1
3. Degan, Vladimir; Pavii, Berislav, Meunarodno kazneno pravo, Rijeka 2005.
4. Dereninovi, Davor, Novi antiterorizam na razmeu depolitizacije i dejuridizacije,
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2002:3-4
5. urevi, Zlata, Europski sud pravde i legitimitet europskog uhidbenog naloga,
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2007/14: 2
6. urevi, Zlata, Lisabonski ugovor: prekretnica u razvoju kaznenog prava u Europi,
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2008/15:2
7. Horvati, eljko, Princip neizruenja za politike delikte u meunarodnom krivinom
pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, 1984/5
8. Konji, Zdenko, Znaaj ekstradicije kao temeljnog oblika meunarodne
kaznenopravne pomoi, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, , 12/2005:2
9. Krapac, Davor; Birin, Vlasta, Meunarodna krivinopravna pomo, Zagreb, 1987.
10. Krapac, Davor, Novi Zakon o meunardnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima:
naela i postupci, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2005/12:2
11. Krapac, Davor, Meunarodna kaznenopravna pomo, Zagreb, 2006.
12. Novoselec, Petar, Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2009.
13. Rodin, Sinia, Naelo non-refoulement u hrvatskom pravu, Informator, 2012:6048.
14. Tomaevi, Goran, Temeljni instituti meunarodnoga kaznenog procesnog prava,
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 2004:3-4, dostupan pod nazivom
Meunarodno pravo i kazneni postupak na
www.vus.hr/uploads/file/zbornik/rad_goran_tomasevic.pdf
15. Vlada Republike Hrvatske, Prijedlog Zakona o meunarodnoj pravnoj pomoi u
kaznenim stvarima s konanim prijedlogom zakona, Zagreb, 2004.
16. Vlada Republike Hrvatske, Prijedlog Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim
stvarima s dravama lanicama Europske unije s konanim prijedlogom zakona,
Zagreb, 2010.
17. Vraan, Sandra, Iznimka politikog kaznenog djela u meunarodnim ugovorima,
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2008:3
17