M.

MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 209

REPERTOAR ZA KLAPE NA FESTIVALU

VEERI DALMATINSKE PISME KATELA (1999.2008.)

MAJA MILOEVI UDK/UDC: 781.7(497.5 Katela)

Izvorni znanstveni rad/

A. B. imia 8 Original Scientific Paper
Primljeno/Received: 25. 5. 2011.
21000 SPLIT Prihvaeno/Accepted: 30. 10. 2011.

Nacrtak

Od poetka devedesetih godina 20. klapskih pjesama predstavljaju izvoai iz sfere

stoljea klapsko pjevanje raste u pokret koji se
iri izvan lokalnih i regionalnih granica klapske
baze, a uz osvajanje nagrade na Festivalu
dalmatinskih klapa u Omiu mjerilo
uspjeha klape postaje i njezina medijska ekspo-
niranost, to je donekle utjecalo na nastanak i
razvoj novog tipa klape, sklonog okretanju
novim izvorima (najee popularnoj glazbi)
te novom nainu prezentiranja i komuniciranja.
Rije je o modernoj klapi, popularnoj meu
najirom publikom, naklonjenoj suradnji s pop-
pjevaima te posezanju za elementima popular-
nih anrova kao to su rap, soul, rock, raggae.
Tadanje okolnosti u klapskome svijetu
indirektno su utjecale na nastanak i razvoj
Veeri dalmatinske pisme (VDP), festivala
osnovanog 1999. godine u Katel Kambelovcu,
iji je jedan segment u potpunosti posveen
klapama i njihovu itanju postojeih domaih
(najee dalmatinskih) i stranih popularnih
pjesama te izvoenju novih skladbi, pomalo
netipinih za kanonski klapski repertoar, dok
u drugome segmentu novo ruho tradicijskih
popularne glazbe, najee jazza, rocka, bluesa,
etna, zatim a- i otokog vala.
U prvom desetljeu odravanja VDP-a na
klapskim je veerima izvedeno otprilike tristo
ezdeset skladbi i obradba, koje bi se okvirno
mogle podijeliti na: obradbe tradicijskih napjeva
(koje su prevladavale prvih dviju godina, kada
sadraj i nazivi pojedinih veeri, kao i podjela
na klapski i neklapski segment VDP-a jo nisu
bili u potpunosti definirani), skladbe (izvedene
mahom na Veeri novih skladbi), zatim obrade
stranih (Klapske novitade) te domaih pjesama
uglavnom iz sfere popularne glazbe (Katelanski
ir). Autorica je analizom nekolicine primjera
iz navedenih skupina pokuala odgonetnuti
neke od postupaka koje su autori primjenjivali
u svojim skladbama i/ili obradbama, esto po
cijenu ili uz tenju odmaka od karakteristika
tradicijskog klapskog repertaora.
Kljune rijei: Veeri dalmatinske pisme,
Katela, klapsko pjevanje, moderna klapa

Tijekom devedesetih godina 20. stoljea u Hrvatskoj obiljeenih nizom

sociolokih, kulturnih i politikih promjena mijenja se odnos sredinje kulturne
politike (Ministarstva kulture RH) prema klapskome pjevanju, ime je postavljeno
210 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

plodno tlo za njegovu daljnju ekspanziju i razvoj. Dok se ranijih razdoblja

njegovanje i prezentacija ovoga fenomena smatrala regionalnim interesom, tijekom
devedesetih te kroz prvu polovicu prvog desetljea 21. stoljea raste svijest o
njegovu nacionalnom znaenju. Naposlijetku, Ministarstvo kulture RH prepoznaje
klapsko pjevanje kao hrvatski kulturni proizvod te poetkom dvijetisuitih (2003.,
2004.) pokree u suradnji s Ministarstvom turizma i Nenadom Bachom,
hrvatskim glazbenikom, skladateljem i promotorom hrvatske (etno i tradicijske)
glazbe s amerikom adresom istoimeni projekt promocije hrvatskih (kulturnih)
brendova u inozemstvu, unutar kojeg znaajno mjesto tada pripada upravo
dalmatinskom klapskom pjevanju.1
Uz osvajanje nagrade na Festivalu dalmatinskih klapa u Omiu, od
devedesetih godina mjerilo uspjeha pojedine klape postaje i njezina medijska
eksponiranost, to je donekle utjecalo na nastanak i razvoj novog tipa klape,
sklonog posezanju za raznim novim izvorima (najvie za popularnom glazbom)
te novom nainu prezentiranja i komuniciranja. Rije je o modernoj klapi, 2
popularnoj meu najirom publikom, u koju se zbog sve vee prihvaenosti i
dostupnosti klapskog repertoara ukljuuju i pjevai koji su klapski obrazovani,
ali ne i tradicijski odgojeni,3 mladi i educirani ljudi koji sluajui snimke i
imitirajui razliite klapske izvedbe trae i stvaraju vlastiti izraz. Suradnja s pop-
pjevaima, karakteristina za razdoblje sedamdesetih i osamdesetih godina 20.
stoljea kroz koje je stasala festivalska klapa,4 zadrana je u modernoj, ali se
predstavlja i u novim kontekstima, izazvanima ekspanzijom publike i
popularnosti, primjerice na stadionima, otvorenim prostorima (ledinama), u
koncertnim i sportskim dvoranama. No modernoj klapi svojstveni su i suradnja
s pjevaima rock-scene te posezanje za elementima popularnih anrova kao to
su rap, soul, rock, raggae.5

1
O projektu Hrvatski kulturni proizvod za izvoz vidi vie u Nenad BACH: Ministar
Bi[]kupi[]: Nenad Bach i hrvatski kulturni proizvod, Croatian World Network CROWN, 28. 12.
2003. (http://www.croatia.org/crown/articles/5375/1/H-Ministar_Biskupic-Nenad-Bach-i-hrvatski-
kulturni-proizvod.html) i u Hrvoje HORVAT: Kako do sustavnog izvoza kulture, Vjesnik, 7 (11. 2.
2004.) 1770, 15.
2
Usp. Joko ALETA: Klapsko pjevanje i a-val mediteranske dimenzije popularne glazbe u
Hrvatskoj, Bainski glasi: Junohrvatski etnomuzikoloki godinjak, 8 (2004), 232.
3
Ibid., 233.
4
Usp. Nikola BUBLE: Klapska pjesma, klapa i omiki Festival, u: Nikola BUBLE (ur.): Zbornik
dalmatinskih klapskih pjesama izvedenih na festivalima u Omiu od 1975. do 1991., 2, Festival dalmatinskih
klapa Omi, Omi 1991, 14.
5
Spajajui se s popularnim plesnim anrovima, moderna klapska pjesma moe biti i plesnog
karaktera, to nije karakteristino za tradicijsku klapsku pjesmu koja je raspjevana i najee u
slobodnom, parlando-rubato ritmu. Za razliku od tradicijskog (tro- i etveroglasnog) homofonijskog
klapskog aranmana, kod modernih nalazimo primjerice i dodani peti ili ak esti glas te neobina
kretanja unutarnjih glasova koja dovode do povremenih polifonijskih pokreta; esto se koriste i
sinkopirani ritmovi koji se izmjenjuju s tradicijskim klapskim (nesinkopiranim) ritamskim
strukturama, ali kao najea poveznica s tradicijom ostaju stihovi pisani akavskim dijalektom (usp.
Joko ALETA, Klapsko pjevanje i a-val mediteranske dimenzije popularne glazbe u Hrvatskoj,
234-235).
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 211

Opisane okolnosti u klapskom svijetu indirektno su utjecale na nastanak i

razvoj festivala Veeri dalmatinske pisme (dalje: VDP),6 osnovanog 1999. u Katel
Kambelovcu. Festival je podijeljen u dva segmenta, od kojih se u jednom
predstavljaju i/ili natjeu klape, dok u drugome sudjeluju izvoai razliitih
glazbenih usmjerenja koji surauju s klapama i nadahnue crpe iz dalmatinskog
tradicijskog glazbenog idioma.7 Spiritus movens ove katelanske manifestacije bio
je uspjeh klape Cambi iz Katel Kambelovca, koja je svoju kvalitetu dokazala
osvajajui nagrade publike i irija na Omikom festivalu u razdoblju izmeu 1996.
i 2001. godine. No tada klapa Cambi zapoinje i suradnju sa splitskim rock-
glazbenikom Zlatanom Stipiiem Gibonnijem, iju je veinu pjesama u klapskom
stilu obradio njezin voditelj Rajmir Kraljevi. On je spremnost zakoraka u klapski
novo pokazao obradivi 1998. godine Gibonnijevu popularnu skladbu Projdi vilo,
u kojoj je uveo sinkopirani ritam, do tada odsutan u klapskoj pjesmi. Skupina
entuzijasta okupljenih oko klape Cambi sljedee se 1999. godine prihvaa
organizacije prvih Veeri dalmatinske pisme, a mjesto umjetnikog ravnatelja
preuzima Rajmir Kraljevi, koji je svoju klapsku estetiku potvrdio rijeima:
Duboko respektiram izvornu, kao i arhaino skladanu pjesmu no drim kako je
dolo vrijeme za razgovor i o iskoraku u klapskoj pjesmi.8
Prve dvije godine porinua (1999. i 2000.) programsko-sadrajna koncepcija
VDP-a ostvarivala se dvjema veerima, od kojih je jedna bila zamiljena kao koncert
na kojemu klape izvode ve poznate obradbe izvornih napjeva i skladbe s Omikog
festivala, dok su se na drugoj predstavljali novi naini, sredstva, forme i putov[i]
glazbenog promiljanja onih koji crpe inspiraciju iz ire shvaenog govornog ili
glazbenog idioma dalmatinskog podneblja,9 pa su se uz klape ili s klapama za
naklonost publike i irija natjecali i poznati dalmatinski pjevai poput Tedija
Spalata i Meri Cetini, rijeka skupina Putokazi i meimurska pjevaica Lidija Bajuk,
koji su ve ranije pokazali sklonost mijeanju tradicijskih i popularnih glazbenih
elemenata. Znaajniji pomak u organizaciji i strukturi VDP-a donijela je Godina
uspjenih promjena (2001.), obiljeena selidbom pozornice iz Tikvarina, malog
kambelovakog trga nalik kaleti Omikoga festivala, u vei i zahtjevniji prostor

6
Prvu polovicu srpnja 2008. godine, obiljeenu posljednjim pripremama i trajanjem VDP-a,
provela sam u Katel Kambelovcu, posvetivi se terenskome istraivanju tog festivala za potrebe
diplomskog rada (mentor: Grozdana Maroevi). Tada sam, osim repertoaru, pozornost obratila
koncepciji, organizaciji i produkciji VDP-a, te s tim u vezi razgovarala s njegovim elnim ljudima.
Transkripcije razgovora na koje se pozivam i u ovom radu, kao i popisani te sistematizirani
desetogodinji program klapskih veeri VDP-a, priloeni su diplomskom radu Dalmatinsko klapsko
pjevanje izmeu tradicijskog i popularnog: Veeri dalmatinske pisme Katela (1999. 2008.), obranjenom
2010. te pohranjenom u Knjinici Muzike akademije Sveuilita u Zagrebu.
7
Oba su segmenta stalnim irenjem sadraja dosegla velik opseg te sam se upravo zbog toga,
ali i zbog naklonjenosti i interesa prema klapskom pjevanju, odluila ograniiti na analizu repertoara
izvoenog na veerima na kojima su sudjelovale klape. Repertoar druge struje VDP-a, predstavljen
na veerima posveenim izvedbama neklapskih glazbenika, u ovome se lanku nee obraivati.
8
Cit. prema Damir ARAC: Nunost eksperimenta, Slobodna Dalmacija, 56 (2. 8. 1999), 9.
9
Miljenko GRGI: Reinterpretirani melos, Slobodna Dalmacija, 56 (2. 8. 1999), 8.
212 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

pred crkvom Sv. Mihovila, ali i odlukom organizatora za podjelu treeg puta
klapske pjesme, obiljeenu elj[om] za otvorenou prema novim formama i
sadrajima.10 Tada su, naime, nakon dvije godine proimanja u natjecateljskoj
veeri, posve stabilizirani temelji za daljnju dvosmjernu gradnju VDP-a, u kojoj je
jedan segment u potpunosti posveen klapama i njihovom itanju postojeih
domaih (najee dalmatinskih) i stranih popularnih pjesama te izvoenju novih
skladbi, pomalo netipinih za kanonski klapski repertoar, dok u drugome novo
ruho tradicijskih klapskih pjesama predstavljaju izvoai iz sfere popularne glazbe,
najee jazza, rocka, bluesa, etna, zatim a- i otokog vala. Tradicijski klapski
repertoar (najee s Omikog festivala) od te godine iezava iz programa klapskih
veeri VDP-a te postaje u veoj mjeri inspiracija popularnih glazbenika koji se
predstavljaju na veerima drugog, neklapskog segmenta VDP-a. Otada pa sve do
danas Zlatko Gall potpisuje autorstvo tih veeri, a umjetniki ravnatelj Rajmir
Kraljevi posveuje se organizaciji klapskog dijela VDP-a sve do 2004. godine,
kada umjetniko vodstvo preuzima Vladan Vuletin, glazbeni pedagog, autor
skladbi i obradba te zborski i klapski voditelj.
Iako je kroz prvo desetljee VDP-a klapski segment donekle bio obiljeen
potragom za koncepcijom i sadrajem, moemo govoriti o razdoblju u kojem su
stasale tri relevantne klapske veeri, od kojih su neke bile u duoj, a neke u kraoj
potrazi za svojom konanom definicijom. Svakako u potonje ubrajamo Katelanski
ir, koji se profilirao kao stalna i sredinja priredba VDP-a, posveena vieglasnim
obradbama popularnih hrvatskih pjesama, pruavi klapama i vokalnim ansambli-
ma slobodu u odabiru veliine sastava, nainu obradbe pjesama, ali i u uporabi
instrumenata i pokreta. Prostor za stilsku heterogenost i okretanje novim izvorima
pruile su Klapske novitade, na kojima su ispoetka predstavljane obradbe
crnakih duhovnih, sakralnih (pukih) i stranih tradicijskih pjesama te svjetskih
evergreena, no do kraja prvog desetljea VDP-a one dobivaju sadrajni okvir
uvoenjem podnaslova Veer svjetskih evergreena te do danas ostaju rezervirane za
klapske izvedbe svjetskih standarda.11 Pomak u organizaciji zabiljeen je i osme
godine VDP-a (2006.), kada je ve stalnim veerima Katelanski ir i Klapske novitade
pridruena Veer novih skladbi, ijim su osnivanjem prema rijeima Sreka
Radnia, predsjednika Udruge VDP organizatori htjeli potaknuti autore na
skladanje novih pjesama za klape, koje odudaraju od tipinog klapskog kanona
no stilski su bliske repertoaru mediteranskih festivala zabavne glazbe.12

***

10
Zlatko GALL: Katelanski ir, Veeri dalmatinske pisme, Katela [2003], 6.
11
Prema rijeima Vladana Vuletina, uvoenje je evergreena u klapski repertoar relevantno jer
moramo uzeti u obzir da nae klape idu sve ee u inozemstvo i da zapravo u inozemstvu i domaini
trae da otpjevaju [] neto njihovo (Razgovor s Vladanom Vuletinom, 8. srpnja 2008.).
12
Razgovor sa Srekom Radniem, 10. srpnja 2008.
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 213

Na klapskim je veerima kroz prvo desetljee VDP-a izvedeno oko tristo

ezdeset skladbi i obradba, koje bi se okvirno mogle podijeliti na: obradbe
tradicijskih klapskih napjeva (predstavljane prvih dviju godina VDP-a, kada
sadraj i nazivi pojedinih veeri jo nisu bili u potpunosti definirani), skladbe
(predstavljane mahom na Veeri novih skladbi), zatim obradbe stranih (Klapske
novitade: Veer svjetskih evergreena) te domaih pjesama uglavnom iz sfere popularne
glazbe (Katelanski ir).
Budui da su se nakon razdvajanja klapskog i neklapskog dijela 2001. godine
klape u veoj mjeri okrenule izvedbama obradba popularnih pjesama, ali i novih
skladbi, najmanji udio ine klapske obradbe tradicijskih napjeva (dvadeset osam),
kojih nakon 2001. godine gotovo i nema na repertoaru VDP-a. No do tada su dvije
nenatjecateljske veeri (1999., 2000.) bile posveene iskljuivo izvedbama klapa
(viestruko) potvrenih na Omikome festivalu Filip Devi, Jelsa, Mastrinka,
Cesarice, Adrion, Kamen (SSM), ufit, Cambi, Fortunal, Kumpanji13 koje su
izvodile afirmirane omike obradbe tradicijskih napjeva ili skladbe. Upravo zbog
takve povijesti izvoenja te obradbe i skladbe nose omiki peat u svojoj
strukturi: dakle, zadrana su, ali i intervencijom obraivaa obogaena obiljeja
spontane klapske harmonizacije (to je karakteristini postupak s tog festivala,
nastao zbog sve prisutnijeg natjecateljskog karaktera klapa i nastojanja za
izvoenjem harmonizacija sloenijih od onih koje nalazimo u spontanom pjevanju
na uvo). Primjerice, u obradbi tradicijskog napjeva U polju se mala [naranica
vije] (pr. 1),14 koju je izvela klapa Kumpanji 2000. godine na nenatjecateljskoj
klapskoj veeri, izvedbu tradicijski zapoinje prvi tenor (takt 1), kojemu se nakon
dijela otpjevane fraze u terci pridruuje drugi tenor (t. 2), a potom i bariton kao
harmonijska dopuna, odnosno bas kao harmonijski temelj (t. 3). No harmonizaciju
ove strofne pjesme autor obradbe Dinko Fio obogatio je dodavanjem harmonija
III. i VI. stupnja standardnim klapskim harmonijskim okosnicama (dakle, u drugoj
frazi har-monijski slijed poiva na ovim stupnjevima: I / VI-III / IV-V / I, t. 5-8),
ali i povremenom upotrebom izdranih ili zaostajalinih tonova, najee u dionici
baritona i basa.
Slinih su karakteristika skladbe koje je iznjedrio Omi, predstavljene
mahom na prva dva festivala VDP-a. Primjerice, jedna je od takvih skladbi Loza u

13
Usp. Miljenko GRGI: Ljetopisi Festivala dalmatinskih klapa Omi: 1967. 2006., Festival
dalmatinskih klapa Omi, Omi 2006, 169-179.
14
Rije je o obradbi Dinka Fia, predstavljenoj na ak deset Omikih festivala (1981., 1986., 1996.
2001., 2003., 2005.) (ibid., 212). V. notni zapis u: Nikola BUBLE (ur.): Zbornik dalmatinskih klapskih
pjesama izvedenih na festivalima u Omiu od 1975. do 1991., 2, Festival dalmatinskih klapa Omi,
Omi 1991, 898-899. Pjesmu je na VDP-u izvela klapa Kumpanji 4. 8. 2000. na nenatjecateljskoj klapskoj
veeri. Snimka se nalazi pod br. 4 na diskografskom izdanju Veeri dalmatinske pjesme: Katela 2000,
VDP, 2000. V. izvedbu klape Kumpanji i na: http://www.youtube.com/watch?v=zX3GNkgJ_-c.
Kumpanji, kao i mnoge druge klape, pjesmu izvode s poetkom U poju, a ne U polju, kako je
zapisano u spomenutom Zborniku dalmatinskih klapskih pjesama iz 1991. i Grgievim Ljetopisima
2006.
214 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

Primjer 1: U polju se mala (obr. Dinko Fio), taktovi 1-8.

kripu15 Rajmira Kraljevia, izvedena 2000. godine dvaput: najprije u (a capella)

izvedbi klape Jelsa na veeri ispunjenoj iskljuivo repertoarom Omikoga festivala,
a zatim na veeri posveenoj slobodnim formama, novom itanju postojeih
klapskih, ali i popularnih izvora, kada pjesmu izvodi klapa Cambi. Jedina Kraljevi-
eva intervencija pri novom pristupu Lozi u kripu jest uvoenje instrumentalne
dionice miha, no partitura klapskog dijela ostala je nepromijenjena i iz nje se mogu
iitati omike karakteristike. Rije je o dvodijelnoj pjesmi16 proetoj (najee
dvotaktnim ili trotaktnim) izmjenama strogih etveroglasnih te slobodnijih
homofonijskih blokova, u kojima donji glasovi lee dok gornji grade melodiju u
usporednim tercama. Poput U polju se mala, i kroz ovu se pjesmu provlai naizgled

15
Loza u kripu izvedena je na Omikom festivalu sljedeih godina: 1986., 1990., 1994. 1997.,
1999., 2000., 2003. 2006. (usp. Miljenko GRGI: Ljetopisi Festivala dalmatinskih klapa Omi: 1967.
2006., Festival dalmatinskih klapa Omi, Omi 2006, 219). Na VDP-u skladba je izvedena dvaput
2000. godine (klapa Jelsa, 4. 8. i klapa Cambi, 5. 8.). Snimka izvedbe klape Cambi nalazi se pod br. 1
na diskografskom izdanju Veeri dalmatinske pjesme: Katela 2000, VDP, 2000. V. notni zapis u Rajmir
KRALJEVI (ur.): Veeri dalmatinske pjesme: Katela 2000, Grad Katela i Udruga VDP, Katel
Kambelovac 2001, 23-26.
16
Ova se pjesma moe tretirati i kao trodijelna, budui da je rije o obliku: A (a, a) B (b, a)
B (b, a), (odnosno A B B).
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 215

Primjer 2a: Loza u kripu (autor Rajmir Kraljevi), taktovi 1-12.

216 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

plona dinamika, koja ipak unutar (veih) dijelova s oznakom forte ili piano krije
fina dinamika nijansiranja.
Nakon solistikog uvoda molskog karaktera, s motivom a-d-c-a (pr. 2a, t.
1-6), dionica se miha smiruje u izdranoj tonici, nakon ega slijedi nastup klape s
novom, durskom bojom, izranjajui iz dinamike piano (t. 7). Kroz cijelu skladbu
mih nastavlja pratiti klapu u intenzitetu izvoenja, ali i u harmonijskom slijedu.17
Iako su i u ovoj skladbi temeljni harmonijski sklopovi ponegdje obogaeni izvan-
akordikim tonovima i sporednim harmonijama, nije naruena osnovna harmo-
nijska ideja I-IV-V. Kao to je vidljivo iz primjera 2a, poetak prvog dijela (A)
(t. 7-9), mirnijeg karaktera te izveden u pianu i mezzopianu, poiva na tonikoj
harmoniji, no ne zapoinje ga prvi tenor, ve se odmah ukljuuju sve dionice u (za
tradicijski orijentiranu skladbu neuobiajenom) peteroglasju nastalu podjelom
basovske dionice na dva glasa, koja izdranim tonikim kvintnim suzvujem
podravaju nositelje melodije i teksta gornja tri glasa, koja stvaraju durski
trozvuk. Kroz oba dijela razliita karaktera (A i B) ovakva se slobodnija homofonija
izmjenjuje sa strogom etveroglasnom.
Drugi, energiniji dio (B) zapoinje troglasjem u kojemu bas prvi nastupa
pjevajui (i izdravajui) Oj na tonici (pr. 2b), dok su gornji glasovi reducirani na
dvije dionice koje vode melodiju u terci (t. 19-21). Iz tog troglasja (na temeljnom
tonu dominante za subdominantu, D/SD) nastaje peteroglasje podjelom dionice
basa u oktavu, nad kojom se gornji glasovi kreu u paralelnim kvartsekstakordima
(t. 21-22), koji dovode do razrjeenja u strogom homofonijskom etveroglasnom
slogu na subdominanti te zavravaju dominantnom harmonijom (t. 22-23).
Unato dijelovima u kojima pojedine dionice lee, a druge vode melodiju,
homofonija u ovoj skladbi nije nimalo naruena (zahvaljujui stalnom paralelnom
voenju gornjih glasova s jakim naglaskom na izdrane tonove); tenzija odnosa
tonika dominanta, svojstvena klapskim pjesmama, jo uvijek je snana (i
dodatno naglaena skokom na D/S); karakteristini su izmjenini tonovi u
unutranjim glasovima, ali i ustrajanje na dijatonici te izvoenju na karakteristini
klapski nain blizak rubatu, to je u Lozi u kripu sugerirao i autor, izmjenjujui
dvo- i tropolovinsku mjeru.
Na VDP-u su tijekom prve dvije godine ovakve omike skladbe i obradbe,
fiksirane i uljepane verzije spontanog pjevanja, predstavljene najee s
potpisom Joka alete, Dinka Fia, Rajmira Kraljevia, Ljube Stipiia i Duka
Tambae, meu kojima su neki ostali vjerni tradiciji Omia i u svojim sljedeim
predstavljanjima na VDP-u (Fio, Stipii), dok je dio krenuo putem modernije
klapske pjesme (aleta, Kraljevi, Tambaa).

17
U klapskom dijelu partiture dio A uglavnom poiva na tonikoj harmoniji, dok u dijelu B
nastupa sekundarna dominanta za subdominantu, u koju se i rjeava, nakon ega nastupa harmonija
dominante. Dionica miha prati prvi dio (A) izdravajui toniku uz povremene ukrase koji reminisciraju
na uvodni motiv (a-d-c-a), dok u drugome dijelu (B) izvodi tonove koji su dio harmonija klapskog
dijela partiture.
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 217

Primjer 2b: Loza u kripu, taktovi 19-23.

Zbog promijenjene programske koncepcije klapskih veeri i premjetanja

njihova teita na nove skladbe te na obradbe pjesama iz sfere popularne glazbe,
skladbe s omikom povijeu, kakvu ima Loza u kripu, ine mali udio u ukupnom
broju skladbi predstavljenih na VDP-u (sedam od ezdeset etiri).18 Slina je
brojana situacija skladbi hrvatskih autora oslonjenih na duhovnu tematiku (osam).
Rije je o zborskim skladbama s kraja 19. st.,19 ali i o duhovnim skladbama klapski

18
Usporedivi programe klapskog dijela VDP-a i popise skladbi iz Grgievih Ljetopisa (215-
226), dola sam do zakljuka da skladbe s Omia (primjerice, Ka smo digli crjenu kapu na sikiru, Rod
delmatinski, Jubav moja, Vo je naa zemlja) ine neto manje od desetine ukupnog broja skladbi
predstavljenih na VDP-u (dakle, sedam od ezdeset etiri skladbe). Veina ostalih skladbi na VDP-u
praizvedena je mahom na Veerima novih skladbi od njihova osnutka 2006. (trideset jedna), a ranijih
godina i na Katelanskom iru, zbog do 2006. nepostojanja zasebne priredbe u potpunosti posveene
novim skladbama.
19
Zdravo Marijo Ivana Zajca i Veliaj Franje Serafina Vilhara.
218 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

orijentiranih autora poput Vladana Vuletina i Ljube Stipiia, koje su, uz obradbe
stranih duhovnih pjesama, mahom predstavljane 2004. na Klapskim novitadama
posveenima duhovnoj glazbi. Vuletinovo djelovanje (i) na podruju crkvene
glazbe ostavilo je traga u njegovim duhovnim skladbama, primjerice u skladbi
Divan si, Gospodine,20 ija je harmonizacija vie klasina nego slobodnija klapska
(mjestimino podsjea na Bachove obradbe korala) i ija izvedba strogog tempa i
sveanog karaktera vie odgovara crkvenom zborskom pjevanju. S druge strane,
Stipii se u harmonizaciji svoje skladbe Pod kriem21 oslanja na neke naine
oblikovanja bliske tradiciji Omia (izmjene karakternih blokova, ali i slobodnije
i stroge homofonije), a dodatni peat klapskog ovoj skladbi daje njezina energina
izvedba (Vokalisti Salone) u slobodnijem tempu, svojstvenija klapskom nego
crkvenom pjevanju.

***

Najvei dio meu skladbama pripada onima novijeg datuma nakon

osnivanja Veeri novih skladbi 2006. godine praizvedena je trideset jedna skladba.
Tada je u potpunosti zaivjela ideja o predstavljanju novih skladbi za klape, nastalih
u veoj mjeri po uzoru na dalmatinski pop22 i zabavne festivalske (dalmatinske)
pjesme, a u manjoj mjeri oslanjajui se na tradicijske klapske elemente. Takve
skladbe, koje je najjednostavnije nazvati dalmatinskim pismama, preuzimaju
strukturu estu u primjerima popularne glazbe, u kojoj se izmjenjuju strofa i refren,
koji, budui da je istaknut ponavljanjem, pridaje pjesmi glavni peat i odreuje
njezin identitet, dok u veini tradicijskih klapskih pjesama nema refrena te se one
prepoznaju u svojoj cjelovitosti. No i raspored dionica u ovakvim novim
pjesmama za klape naginje vie sferi popularne glazbe: u strofnome dijelu melodiju
iznosi solist/ica (to prua priliku vodstva i ostalim glasovima osim tenora i
soprana) uz diskretnu pratnju klape, dok refren u homofonijskom slogu najee
izvode svi pjevai. Instrumentalna je pratnja gotovo nezaobilazna, ali je i
raznovrsna: najee se upotrebljavaju violina, violonelo, kontrabas, truba, klavir,
gitara, udaraljke, diple, dvojnice, lijerica i mandoline.

20
Skladbu je izvela klapa Sv. Juraj HRM u sklopu veeri Klapske novitade: Veer duhovne glazbe,
16. 7. 2004. V. diskografsko izdanje Klapske novitade: Veer duhovne glazbe, VDP, 2004, br. 6.
21
Skladbu su izveli Vokalisti Salone u sklopu veeri Klapske novitade: Veer duhovne glazbe, 16. 7.
2004. V. diskografsko izdanje Klapske novitade: Veer duhovne glazbe, VDP, 2004, br. 17.
22
Rije je o pjesmama pripadajuima pop-glazbi, glazbenoj vrsti iji se sadraj i opseg ponekad
mogu podudarati sa () zabavnom glazbom (cit. prema Nika GLIGO: Pojmovni vodi kroz glazbu
20. stoljea s uputama za pravilnu uporabu pojmova, Muziki informativni centar KDZ Matica hrvatska,
Zagreb 1996, 213 = natuknica Pop, pop-glazba); pop-glazba je takoer istoznana s rock-glazbom,
koja se odnosi na njezinu umjereniju komponentu (cit. prema ibid., 214). Dalmatinsko je u tim
pjesmama svakako odreeno prisutnou mediteranskog melosa, ali je u velikoj mjeri identificirano
dalmatinskom akavicom ili tokavicom, uz standardnu dalmatinsku tematiku, prisutnu i u ranijim
zabavnim, ali i klapskim pjesmama.
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 219

Ogledni je primjer za novu skladbu predstavljenu na VDP-u pjesma Denisa

Batinovia i Joka alete Uvik u te svojom zvati,23 koju je 2007. godine izvela
mjeovita klapa Sedam Katela uz instrumentalnu pratnju dviju gitara i ritamske
maine, koja kroz cijelu skladbu ponavlja isti ritamski uzorak.24 U uvodu se ove
skladbe u iznoenju melodije izmjenjuju klapa, pjevajui svoju dionicu ponavlja-
juim slogom na, i gitara ija dionica uvodi u strofni dio u kojemu tenor iznosi
melodiju, dok s njim diskretno kontrapunktira klapa u homofoniji destabiliziranoj
samo pokojom izmjeninom figurom. Dok je u strofnom dijelu prisutna dihotomija
vodee dionice i njezina prateeg vokalnog ansambla, u refrenu svi lanovi klape
nastupaju zajedno, u slobodnijem homofonijskom slogu, no kroz tijek se refrena
enski glasovi razvijaju u dominantnije, pjevajui melodiju u tercama. Dio novih
skladbi (ali i obradba) predstavljenih na VDP-u slinih je karakteristika kao Uvik
u te svojom zvati. Dakle, najee je rije o dvodijelnim pjesmama sa stihovima u
duhu dalmatinskog govora i tematike, u kojima se nakon (vokalno-)instrumen-
talnog uvoda izmjenjuju strofa i refren, odnosno solo i tutti (pr. 3).

Uvod Strofa Refren

Klapa Solist Klapa

homofonija, pjevanje + homofonija, pjevanje
slogovima na Klapa teksta refrena
homofonija, pjevanje
dijelova teksta strofe

I n s t r u m e n t a l n a p r a t n j a

Primjer 3: Uvik u te svojom zvati (autori Denis Batinovi i Joko aleta),

raspored dionica u pojedinim formalnim odsjecima

esto se u izvedbama ovakvih skladbi (ali i u izvedbama obradba) klapa

deklapizira, gubi svoja obiljeja; narueno je karakteristino klapsko zvuno

23
Mjeovita klapa Sedam Katela izvela je pjesmu Uvik u te svojom zvati na Veeri novih skladbi
29. 6. 2007. te osvojila prvu nagradu i publike i irija. V. snimku izvedbe na diskografskom izdanju
Klapske veeri 2007: Pobjednici, VDP i Aquarius Records, 2008, br. 7. Zanimljivost vezanu uz ovu skladbu
ispriao mi je Vladan Vuletin 2008.: Trenutno je hit na radiju pjesma s kojom je lani pobijedila klapa
Sedam Katela, Uvik u te svojom zvati, i dogodilo se pravo malo udo. Jo nismo objavili () nosa
zvuka, () a ve [ju] je () Mojimir aija () obradio i klapa Sinj je ve izvodi. Ja mislim da ne
postoji bre obradbe nove skladbe nego to se dogodilo nama.
24
Klapa Sedam Katela ovu skladbu izvodi i uz klavirsku pratnju. V. izvedbu na http://
www.youtube.com/watch?v=NrRlzOnV0vA.
220 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

jedinstvo, odnosno onaj bitan element zajednitva klapskoga suzvuja zbog nove,
naglaene uloge pojedinca (bez obzira o kojem se glasu radilo), prema kojemu se
ostali glasovi ponaaju i zvue kao pratei vokali. Ponekad klapska boja izostaje i
u dijelovima tutti, kada se zbog glazbene strukture, ali i naina izvedbe i boje
glasa (bliih popularnoj nego klapskoj pjesmi) klapa pretvara u vokalni ansambl.
Budui da je i sama elja organizatora veeri posveenih novim skladbama
bila istraivanje novih putova za klape, razliitih od dotadanjih, uvoenje je
ovakvog repertoara opravdano, a i prihvaeno od mnogih klapa. Putem njega
pokazuju da ih naziv klapa ne ograniava u repertoaru i nainu izvoenja; po
potrebi se mogu transformirati u bilo kakav vokalni ansambl koji moe izvoditi
pjesme razliitih izvora i karaktera, ne ograniavajui se samo na one koje tradicijski
smatramo klapskima. No meu novim skladbama predstavljene su i one u kojima
se ustrajalo na ve spomenutom stiliziranom klapskom ruhu, najee bez
prisutnosti instrumentalne pratnje. Rije je o novim skladbama koje bi se mogle
uklopiti, primjerice, u veer posveenu novim skladbama na Omiu.25

***

Kategorija koja je omoguila klapama izlet u nepoznato sadri ezdesetak

obradba stranih predloaka. Najvei njezin dio pripada obradbama evergreena s
engleskog govornog podruja, nastalih najee u razdoblju izmeu pedesetih i
devedesetih godina 20. stoljea, zatim slijede poznatije crnake duhovne pjesme
(takoer s engleskog govornog podruja, od kojih se neke vie shvaaju kao
popularni evergreeni nego duhovna glazba, primjerice Oh, happy day, Im gonna
sing itd.) te u najmanjoj mjeri obradbe tradicijskih napjeva drugih zemalja. Kod
obradbe stranog repertoara nije izraena tendencija klapa (odnosno obraivaa)
da strani napjev prilagode klapskom slogu, ve se prilagoavaju strukturi, organi-
zaciji glasova, ali i nainu izvoenja stranog predloka. Dobar primjer ustrajanja
na vjernosti izvorniku jest bugarski napjev Ergen dedo u izvedbi enske klape
Cesarice. Iako se Iskra Skaljer navodi kao autorica obradbe, ini se da je ovdje
rije o gotovo doslovnom preuzimanju ve postojee stilizirane harmonizacije
bugarskog napjeva. Usporeujui izvedbu Cesarica s izvedbom enskog zbora
Bugarske radiotelevizije, poznatijeg pod imenom Le Mystre des Voix Bulgares,26
na povrinu izlazi zakljuak da su autoriini zahvati u notni tekst minimalni; novost
je uvoenje bubnja tapana. Ono to je oznailo ovu izvedbu, ali i deklapiziralo

25
Neki od primjera takvih skladbi su: Materina ura (autor stihova i glazbe/aranmana: Ivo
Mikuliin), Maklin (Nedo Zuban i Ljubo Kuntari), Haiku triptih (Endi Paukan i Blaenko Jurai),
Bore moj zeleni (Krste Juras i Vladimir Naki/Duko Tambaa), Neka blaeni budu (Stana Klanac Tuli
i Ljubo Stipii), Davno je to bilo (Smiljan Radi).
26
Usp. izvedbu Cesarica s diskografskog izdanja Klapske novitade, VDP, 2003, br. 15 s izvedbom
bugarskih pjevaica na internetskoj stranici: http://www.youtube.com/watch?v=mrcgDhpS3uo
(00:00 03:00).
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 221

klapu u ovoj izvedbi jest tenja Cesarica za to vjernijom imitacijom bugarskih

pjevaica, odnosno tenja prema grlenom pjevanju karakteristinom za takvu
glazbu.
U obradbama je crnakih duhovnih pjesama27 vieglasje najee doslovno
preuzeto iz originalnih, u najveoj mjeri vieglasnih predloaka, ali je zadrana i
ona ritamska gesta, koja se bez instrumentalne pratnje osjea i daje beat pjesmi te
pokree na ples ili barem na pljeskanje i pucketanje prstima. Kada se kod obradba
crnakih duhovnih pjesama ili pak evergreena izostavi instrumentalna pratnja,
njezinu ulogu esto preuzimaju pojedine dionice klape, poseui i za elementima
amerikog pjevakog stila doo wopa28 (primjerice u obradbi To Love Somebody,
Something Stupid, Walking on Sunshine i Stand by Me), no nekada se gotovo u pot-
punosti preuzimaju originalni predloci s ve razraenim instrumentaliziranim
dionicama (dakle, pjesme koje originalno pripadaju doo wopu, poput Lion Sleeps
Tonight, Sh-Boom, Only You itd.). U nekim se obradbama evergreena pak javlja
instrumentarij u velikoj mjeri preuzet iz izvornih izvedbi (npr. u Beautiful Maria of
My Soul i Kiss from the Rose) ili samo dio kao reminiscencija na original (elektrina
gitara u Bohemian Rhapsody, klavir u Let It Be itd.).
Sukladno stilsko-izvedbenim obiljejima evergreena, i u njihovim se obradbama
glasovi, ali i struktura, rasporeuju najee prema odnosu strofa refren, to je
ve navedeno kao jedna od karakteristika novih skladbi za klape iji je uzor mahom
dalmatinski pop ili zabavnofestivalski repertoar. Uzmimo za primjer pjesmu To
Love Somebody disco-rock skupine Bee Gees29 koju je u obradbi Ive Lise izvela enska
klapa Armorin na Veeri svjetskih evergreena 30. lipnja 2006. godine.30 Budui da je
rije o a capella izvedbi, pojedini glasovi preuzimaju dionicu instrumentalne pratnje
originala i to slogovima karakteristinim za doo wop (dakle, besmislenim slogovima
koje izvodi vie dionica kao harmonijsku i ritamsku okosnicu pratnje vodeoj
dionici). Nakon uvoda u kojemu ponavljajuim slogom pam homofonijski izvode

27
Pojam crnaka duhovna pjesma zapravo je prijevod pojma negro spiritual koji se definira kao
naziv za duhovni anr, odnosno za pripadajue mu pjesme amerikih crnaca koje su nastale u 19.
stoljeu pod utjecajem white spiritualsa, a u vezi s tradicijom europske crkvene pjesme i s elementima
afroamerikog crnakog folklora (cit. prema Nika GLIGO: Pojmovni vodi kroz glazbu 20. stoljea s
uputama za pravilnu uporabu pojmova, 172 = natuknica Negro Spiritual).
28
Prema Zlatku Gallu, doo-wop je jedan od najpopularnijih anrova rhythm and bluesa i
rocknrolla u pedesetima u osebujnoj izvedbi vokalnih grupa. Veina doo-wop grupa pjeval[a] je
(ali ne i ulazil[a] u studija na snimanje ploa) bez podrke prateih glazbenika (a capella), a sama
struktura skladbi objedinjavala je vodeu melodijsku liniju i pratee vokale koji su pjevali besmislene
tekstove (odatle ime doo-wop) u funkciji ritmike pratnje (Zlatko GALL: Pojmovnik popularne glazbe,
areni duan, Koprivnica 2001, 48 = natuknica Doo-wop). Rije je o vokalnom stilu koji polako
iezava ezdesetih, no njegovi se utjecaji osjeaju kod mnogih dananjih skupina (Boyz II Men,
Rockapella), koje uz primjenu takvog vokalnog stila nerijetko ukljuuju i instrumentalnu pratnju.
29
Trojica brae Gibb potpisuju autorstvo veine pjesama skupine Bee Gees. Glazbu i stihove za
pjesmu To Love Somebody zajedno su napisali Robin i Barry Gibb.
30
Snimka izvedbe klape Armorin dostupna je pod br. 4 na diskografskom izdanju Klapske
novitade: Veer svjetskih evergreena, VDP 2006. Usp. s izvedbom Bee Geesa na http://www.youtube.com/
watch?v=ykU8iSKkJR0.
222 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

dionicu preuzetu iz instrumentalne pratnje originala, pjevaice klape nastavljaju

s njezinim oponaanjem i u strofnome dijelu donekle kontrapunktirajui meu-
sobno, ali i s vodeim vokalom (koji se u tome dijelu javlja), spajajui se u strogoj
homofoniji iskljuivo na mjestima kadenciranja. U refrenu pak iezavaju
prepoznatljivi elementi doo wopa; nastupa kratki dio slobodnije homofonije (na
stihu You dont know what its like) u kojoj melodiju i tekst pjevaju sve dionice, no
u drugome se dijelu refrena (to love somebody the way I love you) glasovi ponovno
razdvajaju u kontrapunktirajuem odnosu vodee dionice i klape (koja je sada u
homofonijskom slogu); pr. 4.

Uvod Strofa Refren

Solist Solist
+ +
Klapa Klapa Klapa
homofonija, pjevanje kontrapunkt, pjevanje kontrapunkt, pjevanje
slogovima pam slogovima pam teksta refrena

D O O W O P

Primjer 4: To Love Somebody (obr. Ivo Lise),

raspored dionica u pojedinim formalnim odsjecima

Osim to Veer svjetskih evergreena predstavlja izazov klapama u iskuavanju

vlastitih mogunosti pretvorbe u odreeni ansambl (i ija mijena uvelike ovisi o
predloku koji se obrauje), njome se potie praksa izvoenja takvog repertoara,
primjerice, pri inozemnim nastupima klapa, kada se esto pribjegava (globalno)
prepoznatljivom repertoaru kojim se eli ostvariti prisniji kontakt sa stranom
publikom. Vuletin takve nove izazove ne smatra zahtjevnima budui da u
klapama pjevaju ljudi koji su manje-vie () nai kolege ili su studenti glazbene
kulture ili su zavrili bilo koji odsjek Glazbene akademije, znaju jezike. () [Prije]
pedeset godina, kad dobar dio tih ljudi ni nije znao strane jezike, zapravo krajnji
domet je i bio tradicionalna dalmatinska pjesma.31

***

31
Razgovor s Vladanom Vuletinom, 8. srpnja 2008.
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 223

Dvjestotinjak obradba hrvatskih pjesama iz sfere popularne glazbe, izvedenih

mahom u kategoriji Katelanski ir, ini najvei dio repertoara predstavljenog na
klapskim veerima u prvome desetljeu VDP-a. Obraivai su se u velikoj mjeri
okretali obradbama dalmatinskih evergreena, nastalih izmeu ezdesetih i
osamdesetih godina 20. stoljea i najee proizalih iz zabavnofestivalskog
repertoara, koje izvorno izvode pjevai poput Vice Vukova (Pismo ali, Finili su
Mare bali), Zvonka piia (Barbara), Arsena Dedia (Vraam se, Kua pored mora),
Olivera Dragojevia (Piceferaj, Galeb i ja) i Tome Bebia (Nevera, Leute moj).32 Rije
je o pjesmama kroz iju se melodiju, harmoniju i instrumentaciju osjea prisutnost
dalmatinskog, mediteranskog melosa te iji je tekst, pisan dalmatinskom akavicom
ili tokavicom, najee ljubavne tematike ili one vezane uz dalmatinsko podneblje
(more, polje, vino, brod itd.). Zbog navedenih su karakteristika ovakve skladbe
pogodan materijal za uvjerljivo prevoenje u klapski slog.
Jedna je od takvih Barbara, pjesma Ivana Slamniga i Zvonka piia
predstavljena sedamdesetih godina na Splitskome festivalu u izvedbi Zvonka
piia,33 graena prema naelu izmjene dvaju dijelova strofe i refrena od
kojih je prvi u a-molu, dok u drugome dolazi do mutacije u A-dur.34 Izvornik
zapoinje uvodom (A-dur), u kojemu muki pratei vokali anticipiraju melodiju
refrena u tercama na neutralnom slogu na, nakon ega slijedi dio u kojemu
pii solistiki iznosi strofu (a-mol). Melodiju i tekst refrena (mutiranog u
A-dur) zajedniki izvode solist i pratei vokali u tercama, nakon ega slogovima
na izvode njegovu melodijsko-ritamsku varijaciju (materijal predstavljen u
uvodu). U maniri izvornika, i u obradbi Nikole Buble,35 klapa ponavljajuim slogom
na u uvodu iznosi materijal kojim se anticipira refren (dakle, njegova melodijsko-
ritamska varijacija); pr. 5a. Meutim, za razliku od izvorne verzije u kojoj se nakon
strofe u a-molu javljaju refren i njegova varijacija u A-duru, u obradbi nakon
strofnog dijela u a-molu slijedi refren, sada u paralelnom (dijatonski moduliranom)
C-duru,36 na ijem se kraju kromatskom modulacijom u A-dur (pr. 5b) priprema

32
V. vie o posezanju za dalmatinskim pop-repertoarom u klapskome pjevanju u Vedrana
MILIN-URIN: Dalmatian Pop Songs in the Folklore Practice of the Inhabitants of the Island of Murter,
Narodna umjetnost. Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research, 32 (1995) 1, 219-235.
33
V. primjer izvedbe Zvonka piia na internetskoj stranici: http://www.youtube.com/
watch?v=NXn4PEY-ivU.
34
Izvornik je inae proet izmjenama c-mola i C-dura, no sada navodim a-mol i A-dur radi
lakeg razjanjenja tonalitetskih promjena koje je Nikola Buble uveo u svojoj obradbi (pr. 5c).
35
Obradu Nikole Buble u sklopu veeri Katelanski ir: Klapske novitade (13. 7. 2001.) izvela je
klapa Kamen (SSM), osvojivi treu nagradu publike i irija. Barbaru je klapa ponovno izvela na
Veeri pobjednika Katelanskog ira, organiziranoj u povodu desete obljetnice VDP-a (11. 7. 2008.). Snimka
izvedbe klape Kamen dostupna je pod br. 13 na CD-u Katelanski ir: Klapske novitade, VDP, 2001,
a notni zapis obrade u izdanju Rajmir KRALJEVI (ur.): Veeri dalmatinske pjesme: Katela 2001, Grad
Katela i Udruga VDP, Katel Kambelovac 2002, 33-36.
36
Iako je tonalitet refrena u obradbi promijenjen, razlika u odnosu na izvornik ipak se ne uje
dapae, gotovo je jednak sluni doivljaj promjene iz strofe u refren, odnosno dura u mol u obim
verzijama. Razlog tomu vjerojatno je nastup refrena jednostavnom dijatonskom modulacijom u
paralelni tonalitet, dok je u izvorniku prisutna takoer jednostavna promjena iz dura u istoimeni
mol.
224 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

Primjer 5a: Barbara (obr. Nikola Buble), taktovi 1-2.

Primjer 5b: Barbara, takt 32.

nastup njegove melodijsko-ritamske varijacije na ponavljajuem slogu na

(predstavljene u uvodu). Buble je u odnosu na izvornik promijenio tonalitet refrena
i emancipirao njegovu varijaciju, pripremivi je kromatskom modulacijom i
najavivi je dahom (cezurom); iz dijela koji u izvorniku ima funkciju variranog
refrena Buble je zapravo stvorio novi dio pjesme. Tim je postupcima doveo i do
promjene na formalnoj razini: za razliku od dvodijelnog izvornika (A B), Bublina
obradba poprima trodijelni oblik (A B C); pr. 5c. Iako je organizacija dionica u
izvorniku temeljena na dominantnoj ulozi vodee dionice u odnosu na pratnju,
obraiva nije takvu organizaciju prenio u svoju obradbu, ve je kroz cijeli njezin
tijek prisutna etveroglasna homofonija, koja je jedino u novome dijelu stroga,
dok se u ostalima (strofi i refrenu) ispod dionica prvoga i drugoga tenora (sa stalnim
pomakom u tercama), donji glasovi kreu u kontrapunktu izmjenjujui se u
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 225

Uvod
(varijacija Strofa Refren Varijacija refrena
refrena)

Izvornik A-dur A B
a-mol A-dur

Obradba A-dur A B C
a-mol C-dur A-dur

Primjer 5c: Barbara, formalni odsjeci u izvorniku i obradi

iznoenju motiva preuzetog iz kratkog dijela fraze dionice bas-gitare u izvorniku

(homofonijski je slog zadran jer uvijek jedan od donja dva glasa prati ritam gornjih;
pr. 5d).

Primjer 5d: Barbara, taktovi 18-19.

Pjesma splitskoga kantautora Tome Bebia Nevera37 predstavljena je, poput

Barbare, sedamdesetih godina na Splitskome festivalu, no Bebi (kao ni pii)
nije pripadao kategoriji tipinih predstavnika zabavne glazbe, ve je crpio izvore
iz njezinih elemenata stvarajui vlastiti izraz. Struktura je ove pjesme graena
kroz tri (karakterno) razliita dijela (a, b, c), od kojih se u strofama (a, c) izmjenjuju
vodea dionica (Bebi), ija je interpretacija na granici govora i pjeva (pogotovo u
dijelu a), i muka klapa s naglaenom, ali ipak ulogom pratnje, dok se u refrenu

37
V. primjer izvedbe Tome Bebia na internetskoj stranici: http://www.youtube.com/
watch?v=HSwmPruqK7E.
226 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

(b) svi izvoai (dakle, i klapa i Bebi) zdruuju u homofoniji.38 Zanimljivo je da

su u molskome tonalitetu predstavljeni dijelovi (b, c) oslonjeni na stihove koji
opisuju osobnu neveru i tekoe koje je tijekom svog tridesetogodinjeg boravka
u inozemstvu prolazio dalmatinski iseljenik, dok je u durskome dijelu (a), uz prepo-
znatljive elemente zabavne glazbe, opjevan njegov povratak i nova situacija u
starome okruju. Autoru obradbe Milivoju Rilovu zacijelo je u pristupanju obradbi
(za muku klapu Tragos)39 posao olakala ve poprilino razraena klapska dionica
izvornika, i inae esto prisutna u Bebievim skladbama.40 Rilov je u potpunosti
preslikao strukturu predloka, ali i organizaciju dionica; tenor preuzima Bebievu
dionicu, dok klapa gotovo doslovno izvodi materijal koji joj je bio namijenjen u
originalu. Budui da solist u najveoj mjeri izvodi svoju dionicu narativno, poput
pripovjedaa, dojam punog klapskog sastava ni u jednom trenutku nije naruen.
Osim starijih dalmatinskih pisama, obraivai su veoma esto posezali za
predlocima novijeg datuma (ne starijima od dva desetljea) kojima bi, iako se
oslanjaju na glazbeni i stihovni izriaj zabavnjaka, primjereniji bio izraz
dalmatinski pop. Takve skladbe izvorno najee izvode Oliver Dragojevi (Pismo
moja), Zlatan Stipii Gibonni (Projdi vilo), Hari Ronevi (Kada jednom ovom zafalim
se tilu), Giuliano (Jugo), Tedi Spalato (Izlii me) i Goran Karan (Od jubavi san dua
ranjena).
Organizacija se dionica u ovim skladbama gotovo uvijek oslanja na vodeu
ulogu solista uz povremene nastupe prateih vokala (najee u refrenu) te se
esto takav obrazac prenosi i u obradbu. Dobar primjer moe biti pjesma Pismo
moja Jure Stania Mayja, koju izvorno izvodi Oliver Dragojevi.41 U obradbi te
pjesme Mojimir aija potpuno je preslikao strukturu temeljenu na standardnom
odnosu strofe i refrena te u oba dijela postavio tenora kao vodeu dionicu koju
prati klapa izdranim akordima u slobodnijoj homofoniji (mumljajui) (pr. 6a),
uz prikljuivanje solistu na mjestima kadenciranja, kada je u potpunosti prisutan
klapski zvuk.42 Dakle, i u ovoj obradbi povremeno dolazi do deklapizacije kojom

38
Rije je o pomalo neuobiajenoj trodijelnoj pjesmi graenoj na nain: Uvod A (a, b) B (c,
b, c, b) A (a, coda).
39
Klapa Tragos Neveru je izvela na Katelanskom iru (30. 6. 2007.) te osvojila prvu nagradu
publike i prve nagrade irija za izvedbu i obradbu. Snimka je dostupna pod br. 1 na diskografskom
izdanju Klapske veeri 2007: Pobjednici, VDP i Aquarius Records, 2008. V. jo izvedbu klape Tragos na:
http://www.youtube.com/watch?v=xlghyN-ktKE.
40
Primjeri takvih Bebievih pjesama su Leute moj, Nevera i Kaleto moja draga. Zanimljivo je da se
Bebi okuao kao autor (pet) klapskih pjesama, koje je predstavio na poecima produkcije novih
skladbi na Omikome festivalu (1968. 1972.) (usp. Miljenko GRGI: Ljetopisi Festivala dalmatinskih
klapa Omi: 1967. 2006., Festival dalmatinskih klapa Omi, Omi 2006, 218).
41
V. izvedbu Olivera Dragojevia na: http://www.youtube.com/watch?v=pAfEjZvg_Sk.
42
Obradbu Mojimira aije u sklopu veeri Katelanski ir: Klapske novitade (13. 7. 2001.) izvela je
muka klapa Sinj te osvojila drugu nagradu publike. Pjesmu je ista klapa ponovno izvela na Veeri
pobjednika Katelanskog ira, organiziranoj u povodu desete obljetnice VDP-a (11. 7. 2008.). V. snimku
na diskografskom izdanju Katelanski ir: Klapske novitade, VDP, 2001, br. 10. i na: http://
www.youtube.com/watch?v=cKULjQHmBW8. Notni zapis dostupan je u: Rajmir KRALJEVI (ur.):
Veeri dalmatinske pjesme: Katela 2001, Grad Katela i Udruga VDP, Katel Kambelovac 2002, 49-51.
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 227

Primjer 6a: Pismo moja (obr. Mojimir aija), taktovi 5-6.

se klapa pretvara u pratee vokale, no ono to najvie odrava klapsko upravo

je izvedba klape Sinj u slobodnijem tempu, ali i izrazito klapska boja vodee
dionice. Iako je aija bio gotovo u potpunosti vjeran strukturi izvornika, postoje
neznatne razlike u obraenoj verziji, primjerice, kratko preuzimanje vodee
melodije u dionici basa (pr. 6b) te energian zavretak u dinamici forte, koji je pak
u izvorniku mirnog karaktera, oznaen dinamikom piano.

Primjer 6b: Pismo moja, taktovi 11-12.

Gibonnijeva pjesma Projdi vilo, ija uspjena obradba u izvedbi klape Cambi43
slovi kao jedna od anticipacija VDP-a, praktiki je iste strukture i rasporeda dionica
kao Pismo moja Jure Stania Mayja. Meutim, autor obradbe Rajmir Kraljevi nije

43
Kraljevievu je obradbu pjesme Projdi vilo na VDP-u izvelo vie klapa: Cambi (Veer slobodnih
formi, 1999.), Grdelin (Katelanski ir: Klapske novitade, 2001.), Grobnik (ovik od soli Gibonni, 2008.).
Snimka izvedbe klape Cambi dostupna je na diskografskom izdanju Katelanski ir: Klapske novitade,
VDP, 2001, br. 2. V. jo Gibonnijevu izvedbu na: http://www.youtube.com/watch?v=s-LFGnnBeHw.
228 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

posebno izdvojio ni jednu dionicu, ve je stalnom homofonijom potvrena

tendencija prema odravanju jedinstva klapskog zvuka, uz povremene istupe
prvoga tenora u granicama njegove tradicijski odreene uloge. Kraljevi je nekim
postupcima izmijenio, a time i naglasio refren koji je izvorno blaeg karaktera.
Naime, refren izvornika zapoinju pratei vokali pjevajui melodiju na vokalu
a, no tek se prikljuenjem vodee dionice u potpunosti stjee dojam refrena. U
obradbi se pak odustaje od tog uvodnog dijela refrena nastupom klape na mjesto
prateih vokala, ali sada uz ispjevavanje teksta Projdi vilo (kojega Gibonni izvodi
tek nakon nastupa pratnje) i paralelno uzlazno kretanje u crescendu koje vodi do
vrhunca refrena.
Novi element klapskih pjesama homofonijsko kretanje dionica u (stalnom)
sinkopiranom ritmu nastupa u ovoj obradbi preuzimanjem iz izvornika te se
nastavlja javljati i u drugim Kraljevievim obradbama (Nije vrime od nedije, Oprosti),
ali i u obradbama drugih autora, primjerice Joka alete (Henjueke, Judi moji). U
obradbi pjesme Stipe Bariia Gege Judi moji, iji je tekst pisan na cakavskom
otokom dijelektu i koju izvorno izvode predstavnici otokog rocka Gego i Picigin
Band,44 Joko aleta, kao i Kraljevi, kombinira sinkopirani ritam sa standardnim
(nesinkopiranim) metroritamskim ustrojstvom klapskih pjesama,45 te klapska
izvedba povremeno zvui poput junoafrikih tradicijskih zborova,46 a dodatni je
element egzotike uveden i instrumentalnom pratnjom bongosa.47 Afriki je zvuk
posebno istaknut u dijelu kojeg je aleta (kao to je to uinio i Buble u obradbi
piieve ansone Barbara) preuzeo iz pomalo neistaknutog instrumentalnog
prijelaza izvornika (u kojemu vodeu ulogu ima dionica elektrine gitare) te ga
emancipirao uvoenjem sinkopiranog ritma u dionici basa i nizova triola u ostalim
glasovima te dodavanjem oznake za energinu izvedbu (pr. 7a); od neupeatljivog
je dijela izvornika stvorio upeatljiv novi dio u obraenoj verziji. U strofnome dijelu
ove obradbe vodea je dionica tenora koju prati klapa (u ijem slogu dionica basa
obiljeava temeljne tonove glavnih stupnjeva, vii glasovi pjevaju svoj motiv u
tercama, a dionica baritona suprotstavlja im se u sinkopiranome ritmu, pr. 7b),
dok su refren i novi dio obiljeeni strogom homofonijom. Meutim, aleta
ublaava vodstvo drugoga tenora povjerivi i dionici basa solistiku ulogu u

44
Izvornu izvedbu Gege i Picigin Banda v. na: http://www.youtube.com/watch?v=jn2UTaasIB4.
45
Obradbu Joka alete izvela je klapa Braciera na Katelanskom iru (30. 6. 2007.) te osvojila
treu nagradu publike. Klapa je obradbu izvela i na Veeri pobjednika Katelanskog ira 2008. Snimka
izvedbe dostupna je na diskografskom izdanju Klapske veeri 2007: Pobjednici, VDP i Aquarius Records,
2008, br. 6. Izvedbu Braciere v. i na http://www.youtube.com/watch?v=JMOg13RPF3Y. Notni zapis
za potrebe ovog lanka ljubazno je ustupio autor obradbe Joko aleta.
46
Usp. Joo ALETA: The Klapa Movement Multipart Singing as a Popular Tradition,
Narodna umjetnost. Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research, 45 (2008) 1, 142-143.
47
Instrumentalna pratnja povremeno se javlja i u primjerima predstavljenim na Katelanskome
iru. Rije je o instrumentima poput gitare (npr. More, ti si enja, Bodulska, Ruzinavi brod, Molitva za
tebe), klavira (Dobar dan, Izlii me, Kad mi nebo bude dom,), mandoline (Mornareva ena, Lozje, Majko, da
li zna, Finili su Mare bali), udaraljki (uvaj je, majko, Dernek), dipli (Dernek), potom saksofona (Lijepa
bez due), violonela i usne harmonike (Materine suze), ali i gudakog kvarteta (Na kraju sna).
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 229

Primjer 7a: Judi moji (obr. Joko aleta), taktovi 21-24.

Primjer 7b: Judi moji, taktovi 13-16.

jednoj od triju strofa. Novitet u odnosu na izvornik uvoenje je i modulacijskog

skoka u posljednjem ponavljanju refrena, to je veoma rairena praksa u popularnoj
glazbi kojom se nastoji oznaiti ili naglasiti vrhunac pjesme.
Mali je broj obradba klapskog dijela VDP-a temeljen na predloku nedalma-
tinskog podrijetla. Rije je o skladbama koje izvorno izvode bendovi ija je glazba
uglavnom temeljena na rocku, poput Stampeda (Jadranska sol), Parnog valjka (Sve
jo mirie na nju), Bijelog dugmeta (Loe vino), i u ijim stihovima najee nalazimo
ljubavnu tematiku, ali i izriaj oslonjen na standardni hrvatski jezik, to je mogui
preduvjet za smanjenje klapskih obiljeja pojedine izvedbe. Odrivost klapskog
zvuka u ovakvim pjesmama uvelike ovisi i o nagnuima obraivaa, to moemo
vidjeti iz primjera dviju obradba (za muku klapu i ensku klapu) pjesme Huseina
Hasanefendia Husa (Parni valjak) Sve jo mirie na nju.48 Struktura je izvornika,

48
Obradbu Sinie Jakelia izvela je muka klapa ufit na Klapskim novitadama 13. 7. 2002., dok je
verzija Olje Deia za ensku klapu Luka predstavljena na Novitadama 11. 7. 2003. Usp. izvedbu Parnoga
valjka (http://www.youtube.com/watch?v=mwbPCJTgfRQ) s izvedbom muke klape ufit (http://
www.youtube.com/watch?v=KgI9H3gfWs0 i na CD-u Klapske novitade: Prst u more, VDP, 2002, br. 9)
te s izvedbom klape Luka (CD Klapske novitade, VDP, 2003, br. 12). V. jo i notni zapis za muku
klapu u izdanju Rajmir KRALJEVI (ur.): Veeri dalmatinske pisme: Katela 2002, Grad Katela i Udruga
VDP, Katel Kambelovac 2003, 65-69.
230 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

poput Bebieve Nevere, graena od tri dijela (a, b, c),49 no dok Neveru ine dva
razliita strofna dijela (razliitog teksta i uglazbljenja; a i c) i refren, u ovoj pjesmi
karakter refrena imaju dijelovi b i c. Zanimljivo je da je u objema obradbama samo
jednom izveden dio c (U mojim venama), ime je njegov karakter odreen kao
strofni, dok je obiljeje refrena potpuno pripalo samo dijelu b (Sve jo mirie na
nju). Formalni odsjeci izvornika u obradbama su prestrukturirani (pr. 8a), a
novonastali se oblici mogu tretirati i kao dvodijelni i kao trodijelni, to uvelike
ovisi o dojmu sluatelja.

Instr.
Izvornik uvod a b a c b c b b

Obrada () Uvod a b a c b

Obrada (M) a b a c b b b

Primjer 8a: Sve jo mirie na nju, formalni odsjeci triju verzija

Dvije razliite obradbe ove pjesme nose i dva razliita pristupa. U Jakelievoj
obradbi za muku klapu dionica je tenora oznaena solistikom kroz cijelu skladbu,
dok se u dionicama klape izmjenjuju (prevladavajui) dijelovi slobodnije
homofonije u etveroglasju sa strogom homofonijom u peteroglasju (koja s
vodeom dionicom, dakle, ini esteroglasje; pr. 8b, t. 7-8). Poput obradbe pjesme
Pismo moja, i ovdje su homofonijom najee obiljeeni kadencirajui dijelovi, no
u odnosu na izvedbu spomenute pjesme, ova zvui manje klapski zbog vie
razloga: teksta, harmonija nekarakteristinih za klapsku pjesmu,50 prevladavajue
dihotomije izmeu vodeeg glasa i klape, stroeg tempa, ali i solista iji su boja
glasa i izraz blii rockerskom, nego klapskom nainu pjevanja.
Za razliku od ovakve interpretacije naklonjene rockerskom nainu pjevanja i
organizacije dionica, pri izvedbi se obradbe Olje Deia za ensku klapu stvara
dojam vokalnog ansambla zbog naglaenih elemenata doo wopa, ali i pomalo
zborskog, klasinijeg naina pjevanja te stroeg tempa. Raspored dionica razliit
je od obradbe za muku klapu; naime, strofni je dio (a) monodijski oblikovan, dok
su ostali dijelovi obiljeeni tutti izvedbom. Pjesma zapoinje uvodom u kojem

49
Rije je o hibridnoj verziji trodijelne pjesme, ija bi dispozicija ovako izgledala: Uvod A (a,
b, a) B (c, b, c) C (b, b). Svaki je manji dio (a, b, c) izgraen od osam taktova.
50
Preuzimanjem harmonija iz pjesme Sve jo mirie na nju obradba dobiva harmonijske nizove
neuobiajene za klapsku pjesmu, primjerice u dijelovima: a (I-III-prir. VII-VI / I-III-V), b (I-III-prir.
VII-VI / I-III-prir. VII-V) i c (VI-III-IV-I / VI-III-V).
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 231

Primjer 8b: Sve jo mirie na nju (obr. Sinia Jakeli), taktovi 1-8.

klapa slogovima karakteristinim za doo wop izvodi rastvorbe preuzete iz dionice

elektrine gitare u instrumentalnome uvodu i strofi izvornika te ih nastavlja izvoditi
u strofi (a), u kojoj se prikljuuje solistica izvodei melodiju. Ostali su dijelovi (b i
c) uglavnom u slobodnijem homofonijskom slogu, ne istie se ni jedan glas, no u
njima izostaje klapsko, posebice zbog velike pokretljivosti donjih dionica, ali i
popriline vjernosti instrumentalnim dionicama izvornika. Iako je i ovom obradbom
dio b potvren kao pravi refren, dio c naglaeniji je nego u verziji za muku
klapu uvoenjem pljeska kao ritamske pratnje. Zbog prisutnosti elemenata doo
wopa, ali i same prirode predloka, ova verzija kao da potie na pucketanje prstima
ili pljeskanje.
Iako je u obje obrade dolo do deklapizacije, ona je u manjoj mjeri nastupila
u verziji za muku klapu zahvaljujui (najee kadencirajuim) dijelovima
ispunjenim klapskim zvukom, koji nije prisutan u izvedbi enske klape,
deklapizirane u velikoj mjeri zbog koritenja elemenata doo wopa, nerijetko
zastupljenih i u ostalim obradbama predstavljenima na VDP-u (Jugo, Loe vino,
Tajna vjetina, Kad mi doe ti, Svitlo u tebi itd.).
232 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

Otprilike treinu skladbi koritenih kao predloak za obradbu potpisuju

skladatelji Zdenko Runji i Zlatan Stipii Gibonni, dok su najei izvoai
izvornika Oliver Dragojevi (etrdesetak obraenih pjesama) i Gibonni
(dvadesetak), za kojima slijede Meri Cetini, Toma Bebi, Giuliano, Tedi Spalato
te predstavnici otokog rocka poput skupina o! Mazgoon te Gega i Picigin Banda.
Dakle, orijentacija je autora obradba mahom usmjerena na izvore iz podruja
dalmatinskog popa i rocka, uz nekoliko iznimki iz ireg geografskog i anrovskog
podruja. Iako se moda moe primijetiti naklonost pojedinih obraivaa
odreenom izvoau ili skladatelju,51 veina se njih nastoji okuati u razliitim
izvorima, uz primjenu postupaka kojima sam analizom nekolicine primjera
pokuala ui u trag.
Klapski repertoar koji proima prvo desetljee VDP-a dovodi do pitanja uloge
tog festivala u opem kontekstu javne prakse klapskoga pjevanja u Hrvatskoj, pri
emu je neophodna usporedba s Festivalom dalmatinskih klapa u Omiu. U tom
su kontekstu Omi i Katela u dijalektinom odnosu te predstavljaju dva pola
u tretiranju dalmatinskoga klapskog pjevanja. Omiki je festival stariji, konzer-
vativniji pol koji, kao autoreferentni uvar tradicije, promovira vie od etrdeset
godina odreenu stilsku istou i program u klapskome pjevanju. S druge strane,
mladi je VDP jo uvijek u potrazi za vlastitim identitetom zbog stalnog nastojanja
prilagoavanju zahtjevima (n)ovoga vremena te preispitivanja (glazbenih) izvora
sadanjosti. Obiljeen trendom globalizacije, pripada kulturi prijevoda,
postmodernog recikliranja i fuzioniranja te postavlja pitanja na koja moe, ali i ne
mora pruiti suvisle odgovore. On je jednostavno provokativan, zaigran, sklon
ispitivanju novih mogunosti, dok je Omi afirmativan. Njihova dihotomija nudi
mogunost za meusobno odravanje ravnotee i stalno provjeravanje vlastitog
smisla i sadraja, ali ujedno i proiruje paletu klapskog repertoara i njemu
pripadajuih autorskih i izvedbenih praksi.

BIBLIOGRAFIJA

BACH, Nenad: Ministar Bi[]kupi[]: Nenad Bach i hrvatski kulturni proizvod, Croatian
World Network CROWN, 28. 12. 2003., http://www.croatia.org/crown/articles/
5375/1/H-Ministar_Biskupic-Nenad-Bach-i-hrvatski-kulturni-proizvod.html [15. 2.
2011.]
BUBLE, Nikola: Klapska pjesma, klapa i omiki Festival, u: Nikola BUBLE (ur.): Zbornik
dalmatinskih klapskih pjesama izvedenih na festivalima u Omiu od 1975. do 1991., 2, Festival
dalmatinskih klapa Omi, Omi 1991, 7-15.

51
Osvrtom na programe VDP-a primjeuje se npr. Bublina naklonost prema predlocima Zdenka
Runjia ili pak onima koje najee izvode pjevai ansona i balada poput Vice Vukova, zatim aletina
prema otokim rockerima ili pak Kraljevieva prema Gibonniju itd.
M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 233

ALETA, Joko: Klapsko pjevanje i a-val mediteranske dimenzije popularne glazbe u

Hrvatskoj, Bainski glasi: Junohrvatski etnomuzikoloki godinjak, 8 (2004), 225-248.
ALETA, Joko: The Klapa Movement Multipart Singing as a Popular Tradition,
Narodna umjetnost. Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research, 45 (2008) 1, 125-
148.
GALL, Zlatko: Pojmovnik popularne glazbe, areni duan, Koprivnica 2001.
GALL, Zlatko (ur.): Katelanski ir, Veeri dalmatinske pisme, Katela [2003].
GLIGO, Nika: Pojmovni vodi kroz glazbu 20. stoljea s uputama za pravilnu uporabu pojmova,
Muziki informativni centar KDZ Matica hrvatska, Zagreb 1996.
GRGI, Miljenko: Reinterpretirani melos, Slobodna Dalmacija, (2. 8. 1999.), 8.
GRGI, Miljenko: Ljetopisi Festivala dalmatinskih klapa Omi: 1967.2006., Festival
dalmatinskih klapa Omi, Omi 2006.
HORVAT, Hrvoje: Kako do sustavnog izvoza kulture, Vjesnik, 7 (11. 2. 2004.) 1770, 15.
[http://www.vjesnik.hr/html/2004/02/11/Clanak.asp?r=kul&c=2 (15. 1. 2010.)]
MILIN-URIN, Vedrana: Dalmatian Pop Songs in the Folklore Practice of the Inhabitants
of the Island of Murter, Narodna umjetnost. Croatian Journal of Ethnology and Folklore
Research, 32 (1995) 1, 219-235.
ARAC, Damir: Nunost eksperimenta, Slobodna Dalmacija, 56 (2. 8. 1999.), 9.

NOTNA IZDANJA

BUBLE, Nikola (ur.): Zbornik dalmatinskih klapskih pjesama izvedenih na festivalima u

Omiu od 1975. do 1991., 2, Festival dalmatinskih klapa Omi, Omi 1991.
KRALJEVI, Rajmir (ur.): Veeri dalmatinske pjesme: Katela 1999, Grad Katela i Udruga
VDP, Katel Kambelovac 2000.
KRALJEVI, Rajmir (ur.): Veeri dalmatinske pjesme: Katela 2000, Grad Katela i Udruga
VDP, Katel Kambelovac 2001.
KRALJEVI, Rajmir (ur.): Veeri dalmatinske pisme: Katela 2001, Grad Katela i Udruga
VDP, Katel Kambelovac 2002.
KRALJEVI, Rajmir (ur.): Veeri dalmatinske pisme: Katela 2002, Grad Katela i Udruga
VDP, Katel Kambelovac 2003.
VULETIN, Vladan (ur.): Trsu i korijenu: Katela 2003, Grad Katela i Udruga VDP, Katel
Kambelovac 2004.

VIDEOZAPISI na mrenoj stranici YouTube, http://www.youtube.com/

Zvonko pii, Barbara

http://www.youtube.com/watch?v=NXn4PEY-ivU [15. 2. 2011.]

Le Mystre des voix bulgares, Ergen dedo

http://www.youtube.com/watch?v=mrcgDhpS3uo [15. 2. 2011.]
234 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235

Gego i Picigin Band, Judi moji

http://www.youtube.com/watch?v=jn2UTaasIB4 [15. 2. 2011.]

Klapa Braciera, Judi moji

http://www.youtube.com/watch?v=JMOg13RPF3Y [15. 2. 2011.]

Toma Bebi, Nevera

http://www.youtube.com/watch?v=HSwmPruqK7E [15. 2. 2011.]

Klapa Tragos, Nevera

http://www.youtube.com/watch?v=xlghyN-ktKE [15. 2. 2011.]

Oliver Dragojevi, Pismo moja

http://www.youtube.com/watch?v=pAfEjZvg_Sk [15. 2. 2011.]

Klapa Sinj, Pismo moja

http://www.youtube.com/watch?v=cKULjQHmBW8 [15. 2. 2011.]

Gibonni, Projdi vilo

http://www.youtube.com/watch?v=s-LFGnnBeHw [15. 2. 2011.]

Klapa Cambi, Projdi vilo

http://www.youtube.com/watch?v=k-NkCA0orYk [15. 2. 2011.]

Parni valjak, Sve jo mirie na nju

http://www.youtube.com/watch?v=mwbPCJTgfRQ [15. 2. 2011.]

Klapa ufit, Sve jo mirie na nju

http://www.youtube.com/watch?v=KgI9H3gfWs0 [15. 2. 2011.]

Bee Gees, To Love Somebody

http://www.youtube.com/watch?v=ykU8iSKkJR0 [15. 2. 2011.]
Klapa Sedam Katela, Uvik u te svojom zvati
http://www.youtube.com/watch?v=NrRlzOnV0vA [15. 2. 2011.]

Klapa Kumpanji, U poju se mala

http://www.youtube.com/watch?v=zX3GNkgJ_-c [15. 2. 2011.]

DISKOGRAFIJA

Veeri dalmatinske pjesme: Katela 2000, VDP 2000.

Katelanski ir: Klapske novitade, VDP 2001.

M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235 235

Klapske novitade: Prst u more, VDP 2002. [CD 001].

Klapske novitade, VDP 2003. [CD 003].

Klapske novitade: Veer duhovne glazbe, VDP 2004. [CD 009].

Klapske novitade: Veer svjetskih evergreena, VDP 2006. [CD 020].

Klapske veeri 2007: Pobjednici, VDP i Aquarius Records 2008. [CD 199-08].

Summary

REPERTOIRE FOR KLAPA SINGING GROUPS AT THE DALMATIAN SONG

EVENINGS (VEERI DALMATINSKE PISME) FESTIVAL IN KATELA (1999 2008)

Since the beginning of the 1990s, klapa singing has grown into a movement that has
crossed its local and regional borders. Along with winning awards at the Festival of Dalmatian
Klapas Omi (Festival dalmatinskih klapa Omi), the success criteria for klapas also became
their media exposure, which partly influenced the emergence of a new type the modern
klapa which searches for new music sources and new ways of presentation and
communication. Because of its collaboration with pop singers and reaching out for elements
of popular music genres such as rap, soul, rock, and reggae, this type became popular among
the widest audiences.
Circumstances of that period indirectly influenced the founding and development of
the Dalmatian Song Evenings (Veeri dalmatinske pisme), a festival founded in 1999 in Katel
Kambelovac, Dalmatia. Its first section is dedicated to klapa performances of Croatian
(mostly Dalmatian) and foreign popular songs arrangements, but also of new compositions,
quite atypical for the canonic klapa repertoire. In the second section, popular music (jazz,
rock, bluese, etno, a- and island-wave) performers present new readings of traditional klapa
songs.
In the first decade of this festival, klapas performed about 360 compositions and
arrangements, which could be roughly divided into: arrangements of traditional chants
(which prevailed in the beginning, when the content and name of the festival events had
not yet been defined), new compositions, performed at the New Compositions Evenings [Veeri
novih skladbi], arrangements of foreign (performed at the Klapa Novelties event [Klapske
novitade]) and domestic popular songs (performed at the Katela Style event [Katelanski
ir]). Through the analysis of several examples, the author of this article has tried to reveal
some of the new approaches found in modern klapa songs used by composers and arrangers,
often with the price or tendency of neglecting the main characteristics of the traditional
klapa repertoire.
236 M. MILOEVI, REPERTOAR NA VEERIMA DALMATINSKE PISME, ARMUD6 42/2 (2011) 209-235