PROCES MONTAE:

funkcije, operacije, definicije

PRIKAZ MONTANOGA PROCESA I

SUSTAVA SIMBOLIMA
http://www.fsb.hr/~zkunica/nastava/pms/mont_proces_simboli.pdf

1
PROCES MONTAE

Proces montae jest odvijanje djelatnosti potrebnih za sklapanje proizvoda,

prema odreenim zakonitostima (tehniko-tehnolokim, ekonomskim, sociolokim,
ekolokim...).

Montani je proces slijed uzastopnih i/ili usporedno povezanih djelatnosti -

operacija, koje izvode ljudi i/ili automati, sa svrhom ostvarenja tvorevine
unaprijed definirane strukture.

Temeljni initelji za definiranje procesa montae jesu:

geometrijska i fizikalna svojstva ugradbenih elemenata,
struktura proizvoda, i
redoslijed sklapanja.

2
Montani se proces sastoji od tri komponente:
montanih operacija,
toka, i

strukture.

Operacije se montae razvrstavaju u pet skupina:

spajanja,

rukovanja,

kontrole,
podeavanja (ugaanja),
posebne operacije.

Tok definira slijed izvoenja montanih operacija.

Struktura procesa odreena je strukturom proizvoda, a iskazuje se mogunou

podjele procesa, tako da se dijelovi procesa mogu izvoditi nezavisno jedan od
drugoga i vremenski usporedno. Stoga se neki cjelokupni montani proces dade
ralaniti na predmontae i zavrnu montau.

3
OPERACIJE FUNKCIJE MONTAE

MONTAA = SPAJANJE + RUKOVANJE + KONTROLA + PODEAVANJE +

POSEBNE OPERACIJE

4
SPAJANJE je postupak kojim se ugradbeni elementi dovode u meusobni odnos i
osiguravaju od rastavljanja.

Odnos - spoj, ostvaruje se preko ploha spajanja.

Spojevi se postiu:
- silom (naprimjer stezni spoj),
- oblikom (spajanje zakovicama, uskonicima...),
- materijalom (zavarivanje, lemljenje, lijepljenje), ili
- njihovom kombinacijom.

Svaki spoj definiran je dvama odnosima: geometrijskim i energetskim.

Geometrijski odnos definira prostorni raspored ugradbenih elemenata, a energetski odnos

odreuje optereenje pod kojim je osigurana funkcija spoja.

Vana znaajka za opisivanje postupka spajanja jest gibanje pri spajanju. Gibanje se
ostvaruje primjenom sile ili momenta, ljudskom rukom ili alatom. Gibanju pri spajanju
prethodi postupak rukovanja, kojim se ugradbeni elementi dovode u poloaj za spajanje.

Rukovanje zavrava, a spajanje otpoinje u trenutku kada ugradbeni element izgubi

najmanje jedan stupanj slobode gibanja.

Nakon uspostave dodira izmeu ugradbenih elemenata, gibanje je odreeno oblikom i

geometrijskim rasporedom ploha spajanja ugradbenih elemenata.
5
Zajednika povrina svojim oblikom spreava relativno gibanje izmeu ugradbenih
elemenata. Stupanj odreenosti spojnog gibanja ovisi o tome u koliko je smjerova
onemogueno relativno gibanje izmeu ugradbenih elemenata.

Prema svojstvima, spojevi se dijele na:

- neposredne i posredne;
- rastavljive, nerastavljive i uvjetno rastavljive;
- pokretne i nepokretne.

Za razliku od neposrednih spojeva, posredni spojevi posjeduju pomone spojne elemente.

Nerastavljivi spojevi dadu se rastaviti samo uz oteenja ugradbenih elemenata.

Rastavljivi spojevi dadu se rastaviti bez oteivanja.

Uvjetno rastavljive spojeve mogue je rastaviti bez oteenja samo nekoliko puta.

Pokretni spojevi dozvoljavaju relativno gibanje ugradbenih elemenata, a nepokretni ne.

6
Sistematizacija spojeva prema nainu ostvarenja spoja, DIN 8593

PROMJENA
PRAOBLI- SVOJSTAVA
KOVANJE MATERIJALA

PREOBLI- IZRADBENI PREVLAENJE

KOVANJE POSTUPCI

ODVAJANJE SPAJANJE Tekstilom

Sastavljanjem Lijepljenjem

Lemljenjem
Punjenjem
Zavarivanjem
Pritiskivanjem, utiskivanjem

Preoblikovanjem
Praoblikovanjem

7
 Sastavljanje je zajedniki naziv za spajanje ugradbenih elemenata: polaganjem, ulaganjem,
uvoenjem, ovjeanjem, uglavljivanjem, elastinim irenjem. Ostajanje u spojenom stanju
ostvaruje se gravitacijskom silom, trenjem, spojem oblikom ili njihovom kombinacijom. Kod
nekih postupaka koristi se elastinost ugradbenih elemenata ili pomonih spojnih elemenata
za osiguranje spoja. Karakteristino je za ove postupke da ishode rastavljivim spojevima.

Polaganje, ulaganje i uvoenje su elementarni spojevi koji se pojavljuju kod bilo kojeg
spajanja, a karakteristino je za njih da su ugradbeni elementi u neposrednom dodiru i da
nema nikakvih deformacija. Ovi spojevi sadrani su u svim postupcima spajanja u kojima je
potrebno vie od jednog postupka spajanja. Zbog svoje jednostavnosti prilikom spajanja
pogodni su za automatizaciju. Primjeri: polaganje - postavljanje brtve na glavu motora;
ulaganje - umetanje klina u osovinu, kuglice u leaj; uvoenje - uvlaenje jednog tijela u drugo
(lastin rep, teleskopi); ovjeanje - opruga preko alke (osiguranje vlane sile); uglavljivanje -
autoarulja, bajunet; elastino irenje - Seegerov prsten.

Punjenje oznaava postupke unoenja plinovitih, parovitih, tekuih, kaastih, materijala u

obliku paste ili malenih zrnatih tijela, u uplje ili porozne ugradbene elemente. Razlikuju se:
punjenje u uem smislu (neon u fluorescentnim cijevima), natapanje (elektrini namoti u
izolacijskom laku) i impregniranje. Lako se automatiziraju ureajima za doziranje (naprimjer:
punjenje kone tekuine ili sredstva za rashlaivanje automobila).

Pritiskivanje i utiskivanje obuhvaaju postupke spajanja ugradbenih elemenata gdje se

pomoni spojni elementi elastino deformiraju i neeljeno rastavljanje spreavaju silom. Velik
broj ovih spojeva je posredan. Pomoni spojni elementi nuni su za osiguranje rastavljivosti
spoja. Postupci pritiskivanja i utiskivanja jesu spajanja: vijanjem, spojnicama, stezaljkama,
upreavanjem, stezanjem, rastezanjem, avlima, klinovima.
8
 Spajanje praoblikovanjem obuhvaa postupke kod kojih se: na nekom ugradbenom
elementu oblikuje dodatni dio iz bezoblinog materijala; vie ugradbenih elemenata spaja
dovoenjem bezoblinog materijala, odnosno u bezoblini materijal ulau ugradbeni
elementi. Postupci se koriste u masovnoj proizvodnji (zalijevanje - izrada posteljice leaja,
ulijevanje pri brtvljenju, ulaganje, umreavanje - nanoenje kauuka na metalnu plou,
nalijevanje i galvaniziranje).

Preoblikovanje obuhvaa postupke kod kojih se na nekim mjestima ugradbeni ili

pomoni spojni elementi, djelomino ili potpuno preoblikuju. Spoj je u pravilu nerastavljiv, i
osiguran od neeljenog rastavljanja oblikom. Postupci jesu: spajanje preoblikovanjem
ianih trakastih i slinih tijela (postupci pletenja, sukanja...); spajanje preoblikovanjem
ugradbenih elemenata od lima, cijevi i profila (postupci tokanja, pregibanja...); spajanje
preoblikovanjem pomonih spojnih ugradbenih elemenata (zakivanje upljom zakovicom i
slino).

Zavarivanjem se spoj ostvaruje materijalom uz primjenu topline ili sile, sa ili bez
dodatnog materijala.

Lemljenjem se takoer ostvaruje spoj materijalom (vrste lemljenja: tvrdo, meko i uz

visoke temperature).

Lijepljenjem se spoj ostvaruje adhezijom i kohezijom, a u veini sluajeva spoj je

rastavljiv samo uz oteenje.

Spajanje tekstila obuhvaa sve postupke izrade konca, prea, niti i gotovih proizvoda
od njih. 9
Izbor najpovoljnijeg postupka spajanja

Postupak spajanja treba izabrati na takav nain da se zadovolji zahtijevana

vrstoa spoja, uz minimalne trokove spajanja.
Postizive vrstoe spojeva opisuju se tablino i nomogramima.
Uobiajeno je da vie razliitih vrsta spojeva udovoljava zahtijevanu vrstou, ali
uz razliite trokove.
Kriteriji za izbor najpovoljnijeg postupka sastavljanja nisu dovoljno openito
sistematizirani, da bi bili lako primjenjivi u pogonsko-specifinim uvjetima.
Stoga izbor u velikoj mjeri ovisi o znanju i iskustvu konstruktora i tehnologa
montae.

Kod izbora postupka spajanja potrebno je pridravati se sljedeih naela:

birati neposredne spojeve,
osigurati postupke s pravolinijskim gibanjem pri spajanju,
postii spojeve malom silom,
birati postupke spajanja koji nisu vremenski dugi i ne zahtijevaju uske tolerancije
ugradbenih elemenata.
10
Prije postupka spajanja potrebna je priprema ugradbenih elemenata. Djelatnosti kojima se
pripremaju ugradbeni elementi spadaju u funkciju RUKOVANJA. Rukovanje je podfunkcija
toka materijala na radnom mjestu.

Prema VDI 2860, rukovanje je stvaranje, definirana promjena ili privremeno odravanje,
zadanog prostornog rasporeda geometrijski odreenih tijela u nekom koordinatnom
sustavu.

Prostorni raspored tijela u referentnom koordinatnom sustavu definiran je orijentacijom i

pozicijom tijela.

Orijentacija nekog tijela je kutni odnos izmeu osi tijela i referentnog koordinatnog sustava.
Ona opisuje raspored tijela u odnosu na njegova tri rotacijska stupnja slobode gibanja (Eulerov
kut, rad).

Pozicija nekog tijela je mjesto koje zauzima odreena karakteristina toka tijela u
referentnom koordinatnom sustavu. Ona opisuje poloaj tijela u odnosu na njegova tri
translatorna stupnja slobode gibanja (Kartezijev koordinatni sustav, m).

11
KONTROLA, PODEAVANJE I POSEBNE OPERACIJE

Svrha je kontrole provjera stanja, svojstava, kakvoe i funkcionalnosti ugradbenih

elemenata, te ispravnosti prethodno izvrenih operacija.

Podeavanje (ugaanje) obuhvaa djelatnosti za otklanjanje izradbeno-tehnikih

odstupanja s ciljem da se postigne zadana funkcionalna tolerancija sklopa (proizvoda). Slui
za osiguranje i poboljanje zahtijevane funkcije a moe uslijediti za vrijeme ili nakon
montae.

Prema nainu kompenzacije razlikuju se namjetanje i prilagoavanje.

Namjetanje je podeavanje promjenom relativnih poloaja ugradbenih elemenata.

Prilagoavanje je podeavanje koje se vri promjenom dimenzija i/ili oblika ugradbenih

elemenata (ne postoji kod automatskih procesa).

Posebne su operacije sve funkcije koje osiguravaju postizanje funkcionalnosti proizvoda.

Mogu se integrirati ili obavljati izdvojeno (bojenje, arenje, pakiranje, skidanje srha,
obiljeavanje...).

12
PRIKAZ MONTANOGA PROCESA I
SUSTAVA SIMBOLIMA

13
Slijed inenjerskih djelatnosti u projektiranju automatske montae*

OBLIKOVANJE IZRADA
PROIZVODA PLANA

OBLIKOVANJE
PROGRA- IZVOENJE
MONTA NOGA
MIRANJE SKLAPANJA
SUSTAVA

CAE CAM
CAD

* Vrijedi i za izradbu. 14
 OBLIKOVANJE IZRADA
PROIZVODA PLANA

OBLIKOVANJE
PROGRA- IZVOENJE
MONTA NOGA
MIRANJE SKLAPANJA
SUSTAVA

CAE CAM
CAD

PODACI I INFORMACIJE

geometrijska i fizikalna svojstva ugradbenih elemenata,

svojstva spojeva (tehnike spajanja, dosjedi, sile...),
rokovi gotovosti proizvoda,
raspoloiva investicijska sredstva za realizaciju montanog sustava, 15
...
Prikaz automatskog
montanog procesa

16
 Openito:
Plan - opis niza akcija kojime se iz nekog inicijalnog stanja postie ciljno stanje.

U montai:
inicijalno stanje - skup pojedinanih ugradbenih elemenata,
ciljno stanje - proizvod (sklop),
niz akcija - niz operacija koji omoguuje ostvarenje zahtijevanih odnosa dijelova.

Operacijama se mijenjanju prije svega pozicije i orijentacije, ali i stanja (oblik)

ugradbenih elemenata.

Operacije se izvode montanim sredstvima.

Izrada plana - funkcionalne strukture, obuhvaa iznalaenje i prikaz svih

operacija rukovanja, sastavljanja, kontrole i pomonih operacija potrebnih
tijekom montanoga procesa.

17
Metodologija
projektiranja
automatskih
montanih sustava
(H.-G. Loehr, 1977.)

18
Reprezentacije - simboli

OBLIKOVANJE IZRADA
PROIZVODA PLANA

OBLIKOVANJE
PROGRA- IZVOENJE
MONTA NOGA
MIRANJE SKLAPANJA
SUSTAVA

CAE CAM
CAD

PODACI I INFORMACIJE

REPREZENTACIJE - SIMBOLI

19
 Standardni simboli:
Symbols for Assembly Systems (Japan Society for Precision Engineering),
VDI 2860.

Intencija standarada (normi):

Stvaranje osnove za operazumljiv i jezgrovit prikaz montanog procesa, s
time, da se parametrizacijom simbola i posebnim simbolima opisuje i montani
sustav.

Terminologija:
Njemaka: funkcionalna struktura
englesko govorno podruje: process plan, assembly plan.

20
Primjer plana prikazanoga standardnim simbolima (Japan
Society of Precision Engineering, Symbols for assembly systems,
University of Massachusetts, Amherst, 1985.)

(a)
(l)

(b)
(k)

(j)

(n)
(m) (h)

2 3 4 (o) 5 6
1
(c) (e)

(i)
indeksni ureaj

(f) (g)
21
Naglasci su u standardu JSPE:
- vanost simbola kao posrednika u prijenosu tehnikih informacija izmeu proizvoaa
montane opreme i krajnjeg korisnika;
- prednosti koje proistjeu ili mogu proistei koritenjem standardnih simbola:
a) definiranje specifinih funkcija montanog sustava,
b) podloga diskusiji pri oblikovanju montanog sustava,
c) kompjutorska simulacija i odreivanje efikasnosti sustava,
d) perspektiva razvoja upravljakih jezika kao kombinacije CAD-a, CAM-a i robotskih
jezika.

Iz sadraja JSPE standarda dade se zakljuiti sljedee:

- na osnovi razina informacija radi se o deduktivnom pristupu;
- pretpostavlja se da montani sustav ili barem njegov koncept ("osnovni aranman") ve
postoji, dok je diskusija projektanata "klasian", "nekompjutorski", "humani" dijalog;
- toke c) i d) predstavljaju tek perspektivu.

22
Tipovi simbola jesu:
1. simboli za definiranje strukture sustava;
2. simboli za definiranje funkcija i/ili ureaja koje se odnose na transfer dijelova (bazni
dijelovi, dijelovi i nosai dijelova);
3. simboli za prikazivanje funkcija i/ili ureaja za operacije (spajanje, umetanje, rukovanje
...);
4. simboli koji indiciraju funkciju i/ili ureaje za dodavanje dijelova;
5. simboli za prikazivanje funkcija i/ili ureaja za ispitivanje.

Postavljaju se tri razine informacija :

1. osnovni aranman radnih stanica i tok predmeta rada i njihovih nosilaca,
2. tipovi operacija (funkcija),
3. parametri (poblie odreenje) prethodnih razina.

23
VDI 2860
1990.

http://www.vdi.de/en/ric
htlinie/vdi_2860-
montage_und_handha
bungstechnik_handhab
ungsfunktionen_handh
abungseinrichtungen_b
egriffe_definitionen/

http://www.hro.ip
a.fraunhofer.de/c
ontent/dam/agp/
de/documents/Le
hre/Skripte/Auto
matisierung/7_H
H_Stand_20101
214_cc_tcm101-
175757.pdf

24
 RUKOVANJE

SPREMANJE PROMJENA KO- GIBANJE OSIGURANJE KONTROLIRANJE

LIINE - SKUPA

- okretanje - dranje - ispitivanje

Elemen- - dijeljenje - oslobaanje
tarne - sjedinjavanje - pomicanje
funkcije

- odjeljivanje - zakretanje - stezanje - ispitivanje:

- sreeno
- djelomino
- dodjeljivanje - orijentiranje - otputanje prisutnosti,
- odvajanje - pozicioniranje identiteta,
sreeno
- udruivanje - sreivanje oblika,
- sortiranje - voenje veliine,
Sastav- - dodavanje boje,
ljene teine,
funkcije pozicije,
orijentacije
- mjerenje:
orijentacije,
pozicije
- brojanje
Dopunske - nesreeno* - transportiranje*
funkcije

* nisu elementarne funkcije rukovanja, ali su potrebne za potpuni opis slijeda funkcija 25
 Podjela ureaja za rukovanje u grupe prema glavnim funkcijama
(VDI E 2860)

UREAJI ZA RUKOVANJE

Ureaji za Ureaji za Ureaji za Ureaji za Ureaji za kontrolu

spremanje promjenu koliine gibanje osiguranje (dranje) (ispitivanje)
PRIMJERI:

trake odjeljivai industrijski prihvatnice mjerni ureaji

palete dozatori roboti stezai ispitni ureaji
spremnici skretnice ureaji za naprave senzori
staze sreivanje
ureaji za
okretanje
manipulatori

26
Simboli izradbenih postupaka

27
Spremanje

SS = 3/3

0/0 > SS > 3/3

SS stupanj sreenosti
SS = SO/SP
SO stupanj orijentiranja
SP stupanj pozicioniranja

28
Spremanje - primjeri

29
Promjena
koliine -
skupa

30
Promjena koliine - skupa: primjeri

31
Gibanje

32
Gibanje - primjeri

33
34
Osiguranje

35
Osiguranje - primjeri

36
Ispiti-
vanje

37
38
39
Opisivanje slijeda operacija

40
PRIMJER: proizvod-sklop,
sklapan FESTOvim sustavom

41
Prikaz
FESTOvog
sustava
simbolima

42
KONAC