dr. sc. Ivo Grbin, dipl. iur.

Prijeboj (kompenzacija)

Govori se o prijeboju kao jednom od naina prestanka obveza. Do prijeboja

moe doi ako su odreene osobe istovremeno strane dvaju ili vie meusobnih
obveznih odnosa time da se svaka od njih u nekim od tih odnosa pojavljuje kao
vjerovnik, a u nekim kao dunik. Iako nisu ispunjene, obveze utrnjuju kompenzacijom
kroz meusobno obraunavanje potraivanja koje dunik ima prema vjerovniku s
vjerovnikovim potraivanjem prema duniku.

Nakon osvrta na pojam prijeboja, ukazuje na to da do prijeboja moe doi na

razne naine: razlikujemo jednostranu, ugovornu, zakonsku i sudsku kompenzaciju.
Posebna panja posveena je jednostranoj kompenzaciji koja se u praksi najee
susree, a inae je regulirana u l. 336. do 343. Zakona o obveznim odnosima
(Narodne novine, br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 dalje: ZOO). Obrauje se
sudska kompenzacija pri emu je teite stavljeno na razne oblike prijeboja u
parninom postupku.

I. POJAM

Deava se ponekad da su odreene osobe istovremeno strane dvaju ili vie

meusobnih obveznih odnosa, te da se svaka od njih u nekim od tih odnosa pojavljuje
kao vjerovnik, a u nekima kao dunik. Ta okolnost ne mora sama po sebi imati
nikakvih posebnih pravnih posljedica, jer se svaki od tih obveznih odnosa moe
razrijeiti neovisno od ostalih, kao da oni i ne postoje. Nema, dakle, zapreke tome da
sve te obveze prestanu npr. ispunjenjem u smislu odredaba lana 296. i sl. ZOO.
injenica, meutim, da se iste osobe pojavljuju u nekim od meusobnih obveznih
odnosa u svojstvu vjerovnika, a u nekima od njih u svojstvu dunika, prua
mogunost da neke ili sve te obveze prestanu iako nisu ispunjene. Do utrnua tih
obveza moe, naime, doi ako su ostvarene odreene pretpostavke, i prijebojem
(kompenzacijom) tj. kroz meusobno obraunavanje potraivanja koje dunik ima
prema vjerovniku s vjerovnikovim potraivanjem prema duniku1. Stranu koja vri
prebijanje zovemo kompenzant, a onu s kojom se ono vri kompenzat. Ako su oba
potraivanja koja su predmet prijeboja jednaka, kompenzacija dovodi do njihovog
prestanka, a ako to nisu, manje potraivanje utrnjuje dok se vee samo smanjuje za
iznos tog manjeg potraivanja, to znai da tada dolazi do djelomine kompenzacije,
jer e vjerovnik veeg potraivanja i dalje imati pravo traiti njegovo namirenje,
dakako u dijelu u kojem ono nije prestalo prijebojem.

Prednosti prijeboja kao naina prestanka obveza su oite. Umjesto da se dvije

ili vie obveza ispune, one utrnjuju na mnogo jednostavniji, bri i jeftiniji nain.

1
O tome V. Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, str. 459 i dr.; Petrovi, Prestanak
obaveza prijeboj (kompenzacija), Naa zakonitost, broj 9-10/88, str. 1109; te Vizner, Komentar
Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, 2. knjiga, str. 1235. i sl.
 2

Pored toga, kompenzacija onemoguava insolventnom vjerovniku da s jedne strane

namiri svoje potraivanje prema duniku, a da s druge strane izbjegne ispunjenje
svoje obveze prema toj istoj osobi. Kao nedostatak kompenzacije istie se2 da, kad se
radi o prijeboju nejednakih potraivanja, vjerovnik veeg potraivanja se samo
djelomino namiruje i u situaciji u kojoj ne bi bio duan primiti djelomino ispunjene
obveze. Analiziramo li, meutim, odredbe lana 310. ZOO koje reguliraju djelomino
ispunjenje, uvjerit emo se da navedeni nedostatak prijeboja moe u praksi zaista
rijetko doi do izraaja. Prema tom propisu vjerovnik nije, naime, duan primiti
djelomino ispunjenje osim ako priroda obveze drugaije ne nalae, ali se to ne
odnosi na novane obveze, koje su daleko najei objekt prijeboja, jer je vjerovnik
duan primiti i djelomino ispunjenje takve obveze, osim ako ima poseban interes da
ga odbije.

II. NAINI PRIJEBOJA

Do prijeboja moe doi voljom jedne ili obje stranke, po sili zakona ili na
osnovu sudske odluke, pa s obzirom na to razlikujemo: jednostranu, ugovornu,
zakonsku i sudsku kompenzaciju3. Meutim, valja naglasiti da, bez obzira na to kako
je do nje dolo, kompenzacija dovodi uvijek do prestanka obveza.

1. Jednostrana kompenzacija

Taj nain prijeboja ureen je u ZOO i to odredbama njegovih lanova 336. do

343. Da bi do njega dolo, potrebno je da se ispune izvjesne pretpostavke i to:

a) Potraivanja koja se prebijaju moraju u pravilu biti uzajamna tj. vjerovnik

iz jednog obveznog odnosa mora u drugom biti dunik, i obratno, dunik iz prvog
obveznog odnosa mora u drugom imati svojstvo vjerovnika. Navedeno pravilo trpi
meutim slijedee izuzetke:

- Jamac moe izvriti prijeboj dunikove obveze prema vjerovniku s

dunikovim potraivanjem od vjerovnika (lan 338. stav 2. ZOO). To pravo jamca
temelji se na odredbama lana 1009. st. 1. i 2. ZOO koje propisuju da jamac moe
istai protiv vjerovnikova zahtjeva sve prigovore glavnog dunika (iskljuujui isto
osobne dunikove prigovore), pa i onaj prijeboja, time da eventualno dunikovo
odricanje od tih prigovora nema uinak prema jamcu. S druge strane, dunik ne moe
izvriti prijeboj onoga to duguje vjerovniku s onim to vjerovnik duguje njegovom
jamcu (lan 338. stav 1. ZOO). Tu je zakonodavac striktno potivao pravilo o potrebi
da potraivanja koja se kompenziraju moraju biti uzajamna.

- U sluajevima navedenim u lanu 340. ZOO, kad doe do ustupanja

potraivanja, cessus moe s tim potraivanjem prebiti i odreena svoja potraivanja
koja ima prema cedentu, a ne cesionaru. Tako e npr. dunik moi prebiti i cesionaru
ona svoja potraivanja koja je do obavijesti o ustupanju mogao prebiti cedentu (lan

2
V. Cigoj, Komentar obligacionih razmerij, II knjiga, str. 1098
3
Tako i Gorenc, op.cit.str. 461. i sl. te Vizner, op.cit.str. 1239. Ima, meutim, autora koji ne usvajaju
u cijelosti navedenu podjelu osnova nastanka prijeboja, ve jednostranu kompenzaciju razmatraju
kao podvrstu zakonske, tako Petrovi, op. cit.str. 1111. i sl.
 3

340. stav 1. ZOO). Doi e, dakle, do kompenzacije ustupljenog potraivanja s

potraivanjem koje cessus ima prema cedentu, a ne prema cesionaru. Zatiti cessusa
slui i odredba lana 340. stav 2. ZOO koja propisuje, da on moe cedentu prebiti i
ona svoja potraivanja od cesionara koja je stekao prije obavijesti o ustupanju, a iji
rok za ispunjenje nije bio dospio u asu kad je obavijeten o ustupanju, ali samo ako
taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljenog potraivanja ili u isto vrijeme. Ako je
pak ustupljeno potraivanje upisano u javne knjige, dunik moe izvriti prijeboj
cesionaru samo ako je njegovo potraivanje upisano kod ustupljenog potraivanja ili
ako je cesionar obavijeten prilikom ustupanja o postojanju tog potraivanja (lan
340. stav 4. ZOO). To pravilo uneseno je u zakon radi zatite savjesnog cesionara koji
se pouzdavao u javne knjige 4. Sigurnosti cesionara slui i odredba lana 340. stav 3.
ZOO propisujui da dunik koji je bez rezerve izjavio cesionaru da pristaje na
ustupanje, ne moe mu vie prebiti nikakvo svoje potraivanje od cedenta. Da bi
mogao zadrati poloaj kakav bi imao da i nije dolo do cesije, dunik se mora
korektno odnositi prema cesionaru, a tako se on ne bi ponaao kad bi najprije ovome
izrazio svoj pristanak na ustupanje, a onda nakon toga pokuao s ustupljenim
potraivanjem prebiti neko svoje potraivanje koje ima prema cedentu. U vezi s time
valja naglasiti da cessusova izjava koju on moe dati u smislu odredbe lana 340. stav
3. ZOO nije pretpostavka za valjanost cesije, jer se za to ne trai pristanak dunika,
ve je ona znaajna samo kad je u pitanju mogunost prijeboja njegovih potraivanja
od cedenta s ustupljenim potraivanjem.

- Kad se radi o pasivnoj solidarnosti, solidarni dunik moe potraivanje

svojeg sudunika prema vjerovniku prebiti s vjerovnikovim, ali samo za onoliko
koliko iznosi dio duga tog dunika u solidarnoj obvezi (lan 415. stav 2. ZOO).

- Kod aktivne solidarnosti dunik moe izvriti prijeboj svoje obveze i s

potraivanjem koje ima, ne prema vjerovniku koji mu zahtijeva ispunjenje, ve prema
nekom drugom od vjerovnika, ali samo do visine dijela solidarnog potraivanja koje
pripada tom vjerovniku (lan 427. stav 2. ZOO).

b) Potraivanja koja se prebijaju moraju biti istorodna tj. oba moraju glasiti na
novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kakvoe (lan 336. ZOO). Kad se
radi o novanim potraivanjima, u pravnoj je teoriji sporno da li su istorodna
potraivanja koja glase na razliite valute (npr. jedno je izraeno u kunama, a drugo u
dolarima). Neki smatraju5 da se i takva novana potraivanja mogu prebiti, dok su
drugi6 suprotnog miljenja. ini se da se i sudska praksa7 priklonila ovom drugom
stajalitu.

Okolnost da potraivanja ne potjeu iz iste pravne osnove ne ini ih

raznorodnim8. Nema zato zapreke kompenzaciji npr. dvaju novanih potraivanja od
kojih jedno proizlazi iz zajamske pogodbe, a drugo iz osnova naknade tete9.

4
O prijeboju s ustupljenim potraivanjem v. poblie Cigoj, Komentar, str. 1109. i sl. te Gorenc,
op.cit.str. 465. i sl.
5
Tako npr. Cigoj, Komentar, str. 1100, te Vizner, op. cit. str. 1237. i sl.
6
Tako npr. Erakovi, Kompenzacijska izjava i prigovor radi prebijanja, str. 436. i sl.
7
V. npr. presudu VPS u Zagrebu od 8. II 1973. broj SL-1609/72 I. 1982/73.
8
Tako i Vizner, op. cit. str. 1237.
9
VS, Rev-1063/83 od 12. I. 1984. PSP 25/76.
 4

Hrvatsko pravo, za razliku od nekih drugih, ne propisuje da potraivanja koja

su objekt prijeboja moraju biti likvidna, tj. da su nesporna kako u pogledu osnova tako
i u pogledu njihove visine. Potraivanja trebaju dakle biti ista, jasna da bi se
smatrala likvidnima10.

c) Potraivanja koja se prebijaju moraju biti dospjela. Dospjelim smatramo

ono potraivanje ije ispunjenje vjerovnik ve moe zahtijevati od dunika 11. Zakon
(lan 336. ZOO) trai da oba potraivanja koja se prebijaju budu dospjela. Zahtjev da
potraivanje one strane koja vri prijeboj bude dospjelo svakako je opravdan, jer
vjerovnik ne moe traiti niti ispunjenje prije dospijea, pa nema razloga dozvoliti mu
da prijebojem ostvari ono to ne bi mogao zahtjevom za ispunjenje. ini nam se,
meutim, da je drugaija situacija kad se radi o dospjelosti potraivanja one strane
prema kojoj se vri prijeboj. Zato se trai da i to potraivanje bude dospjelo? Prijeboj
je surogat ispunjenja obveze, on ga zamjenjuje, pa bi u vezi s tim institutom trebalo
primijeniti pravila koja vrijede za ispunjenje. A kakva su to pravila? Ona su takva da,
bar kad se radi o obvezama najinteresantnijim za problematiku kompenzacije tj. o
novanim obvezama, doputaju duniku ispunjenje i prije roka (lan 398. ZOO) 12.
Kad je ve dunik ovlaten ispuniti obvezu prije njenog dospijea, ne vidimo pravog
razloga da mu se zabranjuje da ishodi prestanak te obveze i prijebojem svog dospjelog
potraivanja s nedospjelim vjerovnikovim potraivanjem. Postojee zakonsko rjeenje
dovodi takvog dunika u situaciju da, ili saeka da njegova obveza dospije pa da tek
onda izvri prijeboj, ili pak da ispuni svoju nedospjelu obvezu 13 i da neovisno o tome
trai ispunjenje svog dospjelog potraivanja. Dakle, umjesto da se ispunjenje obveze
izbjegne (potpuno ili djelomino, ve prema tome da li su potraivanja koja se
prebijaju jednaka ili su njihove visine razliite), dolazi do dva ispunjenja.

d) Potraivanja moraju biti podobna za prijeboj. U nekim je sluajevima,

naime, kompenzacija zakonom14 iskljuena, mada su inae ispunjene sve pretpostavke
za nju. Razlozi za nedopustivost prijeboja nisu u svim sluajevima isti.

Do prijeboja ne moe doi kad se radi o:

- Potraivanju koje se ne moe zaplijeniti (lan 341. toka 1. ZOO). U pitanju

su potraivanja koja ne mogu biti predmet ovrhe. Koja su to potraivanja regulirano je
u Ovrnom zakonu (Narodne novine, br. 57/96 i 29/99 dalje: OZ), time da su u
njegovom lanu 148. navedena potraivanja koja su izuzeta od ovrhe, a u lanu 149.
ona u odnosu na koje je ovrha ograniena. Prijeboj u ovom sluaju nije doputen da bi
se vjerovnik zatitio od eventualnog ekonomskog unitenja i ouvala njegova
materijalna i socijalna sigurnost15. Vjerovnik takvog potraivanja bi se naime
prijebojem stavio u istu situaciju u koju dolazi ovrhom, pa je razumljivo da mu je i u

10
Komparativno o likvidnosti kao pretpostavci kompenzacije, v. Cigoj, Komentar, str. 1101. i sl. O
likvidnosti v. i Petrovi, op. cit. str. 1112, te Vizner, op. cit. str. 1238.
11
V. Cigoj, Teorija obligacij, str. 281.
12
Postoje sluajevi u kojima dunik i kad se ne radi o novanim obvezama ima pravo na ispunjenje
prije roka v. l. 315. ZOO.
13
Valja, naime, imati na umu da dunik moe iz razliitih razloga biti izrazito zainteresiran da njegova
obveza, pogotovo ona novana, prestane prije dospjelosti.
14
U teoriji se zastupa stajalite (tako npr. Cigoj, Komentar, str. 1111); da stranke mogu valjano i
sporazumom iskljuiti mogunost prijeboja odreenih potraivanja.
15
U tom smislu i Gorenc, op. cit. str. 467.
 5

vezi s kompenzacijom pruena ona zatita koju bi uivao da se protiv njega vodi
ovrni postupak.

- Potraivanju stvari ili vrijednosti stvari koje su duniku bile dane na uvanje
ili na posudbu, ili koje je dunik uzeo bespravno ili ih bespravno zadrao (lan 341.
toka 2. ZOO). Ugovori o uvanju i posudbi temelje se na odnosu povjerenja. Stvar se
daje na uvanje ili se posuuje u oekivanju da e u odreeno vrijeme biti vraena, pa
se zato onaj kome je stvar predana treba ponaati u skladu s tim oekivanjem. Kad bi
mu se, meutim, dozvolilo da, umjesto da je vrati, stvar zadri za sebe pozivom na to
da i on ima istorodno potraivanje prema onome tko mu je stvar predao, mogunost
osujeenja svrhe radi koje se sklapa ugovor o ostavi odnosno posudbi bila bi znatno
uveana. S druge strane, tolerirati prijeboj kad su u pitanju stvari bespravno uzete ili
bespravno zadrane znailo bi na izvjestan nain pruanje zatite protupravnom
ponaanju dunika. To bi takoer moglo predstavljati i poticaj vjerovnicima da svoja
potraivanja ne namiruju na neki od zakonom priznatih naina, ve da poseu za
imovinom svojih dunika te da i sami, sada u svojstvu dunika, vraanje te imovine
otklone koritenjem instituta kompenzacije16.

- Potraivanju nastalom namjernim uzrokovanjem tete (lan 341. toka 3.

ZOO). Tim se pravilom eli otkloniti mogunost da vjerovnik koji ne moe doi do
namirenja svog potraivanja, nanese duniku namjerno tetu, postane tako njegov
dunik, ishodi prijeboj potraivanja i na taj nain dovede do njihovog prestanka17. U
literaturi18 se takoer istie da bi prijeboj pod navedenim okolnostima bio protivan
moralu.

- Potraivanju naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili uzrokovanjem

smrti (lan 341. toka 4. ZOO). teta je tu nanesena na takvim ljudskim dobrima, ija
zatita po shvaanju zakonodavca opravdava vjerovnikov zahtjev da mu se
potraivanje namiri, iako i on sam duniku mora namiriti njegovo potraivanje. Pored
toga valja imati na umu da oteenje zdravlja i uzrokovanje smrti najee raaju
takvom materijalnom tetom od ije naknade zavisi vjerovnikova egzistencija 19. Nije
stoga udno to su potraivanja naknade takve tete u hrvatskom pravu20 izuzeta od
ovrhe, spadaju dakle meu potraivanja koja se ne mogu zaplijeniti pa bi prijeboj u
odnosu na njih bio u smislu odredbe lana 341. toka 1. ZOO zabranjen i onda kad ta
zabrana ne bi bila posebno navedena u lanu 341. toka 4. ZOO.

- Potraivanju koje potjee iz zakonske obveze uzdravanja (lan 341. toka 5.

ZOO). U smislu propisa koji reguliraju obiteljske odnose21 ta obveza u pravilu postoji
samo prema osobama kojima je alimentacija zaista potrebna. Kad bi davalac
uzdravanja alimentaciono potraivanje primaoca uzdravanja mogao kompenzirati s
nekim svojim potraivanjem prema njemu, egzistencija primaoca uzdravanja bila bi
ugroena. Meutim, s obzirom na to da su i potraivanja na ime zakonskog
uzdravanja izuzeta od ovrhe22, dakle nezaplijenjiva, s njim se ve i prema lanu
16
V. Cigoj, Komentar, str. 1111; te Petrovi, op. cit. str. 1117.
17
V. Cigoj, Komentar, str. 1111. i sl., te Gorenc, op. cit. str. 467.
18
Tako Petrovi, op. cit. str. 1117., te Vizner, op. cit. str. 1251. i sl.
19
Takva teta je npr. ona koja nastaje zbog gubitka uzdravanja u sluaju smrti davaoca uzdravanja
odnosno zbog gubitka zarade u sluaju tjelesne povrede ili naruenja zdravlja v. l. 193-195. ZOO
20
l. 148. to. 1. OZ.
21
V. l. 210. do 230. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 162/98).
22
V. lanak 148. toka 1. OZ
 6

341. toka 1. ZOO ne moe vriti prijeboj, to se odredba lana 342. toka 5. ZOO u
ovom trenutku ini suvinom. Inae, po shvaanju sudske prakse23 meu potraivanja
koja potjeu iz zakonske obveze uzdravanja ne spada potraivanje osobe, koja je
primila trokove neijeg uzdravanja, prema onome koji je po takvom bio duan
dovesti ta uzdravanja. Zato se prijeboj moe izvriti i s takvim potraivanjem.

ZOO kae24 da u naprijed navedenim sluajevima potraivanje ne moe

prestati prijebojem. Tu zakonsku odredbu treba, smatramo, shvatiti tako da
vjerovniku nekog od potraivanja iz lana 341. to. 1-5. ZOO ne moe dunik staviti
u prijeboj svoje potraivanje, ali da vjerovnik takvog zatienog potraivanja moe
izvriti kompenzaciju tog potraivanja s potraivanjem koje dunik ima prema njemu.
Sa svojim dospjelim potraivanjem vjerovnik moe, naime, raspolagati kako eli
(moe npr. u skladu s odredbom lana 344. stav 1. ZOO otpustiti duniku dug), pa ne
bi trebalo biti zapreke da ga i prebije s protupotraivanjem dunika, jer mu lan 341.
ZOO prua zatitu u odnosu na dunika, a ne uva ga od njega samoga.

U zakonu je (lan 204. ZOO) posebno ureeno pitanje prijeboja potraivanja

naknade nematerijalne tete. Takvo potraivanje moe biti predmet prijeboja, ali samo
onda ako je priznato pravomonom odlukom ili pismenim sporazumom.

Prema odredbi lanka 342. ZOO, dunik ne moe vriti prijeboj ako je
njegovo potraivanje dospjelo tek poto je netko trei stavio zabranu na vjerovnikovo
potraivanje prema njemu. Radi se o zabrani do koje dolazi u ovrnom postupku, npr.
kod ovrhe na novanom potraivanju ovrenika. Jedan od uinaka pljenidbe
potraivanja (lanak 152. OZ) je i taj da ovrenikovom duniku25 nije vie doputeno
da to potraivanje namiri ovreniku26, jer bi u protivnom bilo onemogueno ostvarenje
svrhe zbog koje je pokrenut ovrni postupak. Naime, nakon pljenidbe potraivanja
slijedit e njegov prijenos na osobu koja je pokrenula ovrni postupak (a koja se u tom
postupku zove ovrhovoditelj) bilo radi naplate 27 bilo umjesto isplate28, pa e ta osoba,
a ne dotadanji vjerovnik, naplatiti potraivanje. Budui da su pravne posljedice
prijeboja iste kao i namirenja, lan 342. ZOO onemoguava duniku da prijebojem
dovede do prestanka vjerovnikovog potraivanja na koje je netko trei ve stavio
zabranu. Meutim, mogunost da dunik izvri kompenzaciju svog protupotraivanja
s takvim vjerovnikovim potraivanjem iskljuena je samo onda, ako je njegovo
protupotraivanje dospjelo nakon to je stavljena zabrana na vjerovnikovo
potraivanje. Ako je dunikovo protupotraivanje dospjelo prije tog momenta, nema
zapreke prijeboju, to je posljedica pravnih uinaka izjave o prijeboju, o emu e jo
biti rijei29.

Pitanje prijeboja kad je jedno od potraivanja zastarjelo ZOO je posebno

regulirao. Potraivanje30 koje nije zastarjelo moe se prebiti sa zastarjelim

23
VSRH, Rev 1794/92 od 18. 11. 1992. IO 1/95-15.
24
lanak 341.
25
Pojam ovrenikov dunik iz lanka 152. OZ odgovara pojmu dunik iz lanka 342. ZOO.
26
Pojam ovrenik iz lanka 152. OZ odgovara pojmu vjerovnik iz lanka 342. ZOO
27
V. l. 165. i sl. OZ.
28
V. lanak 171. OZ
29
V. str. 7.
30
U vezi s kompenzacijom najee se kae da se prebijaju dva potraivanja, pri emu se sudionici
prijeboja promatraju kao vjerovnici. Ako se pak na njih gleda kao na dunike, moe se rei da se
kompenziraju dva duga. Ali lan 339. stav 1. ZOO govori, meutim, o prebijanju duga sa
 7

potraivanjem samo ako ono jo nije bilo zastarjelo u asu kad su se stekle
pretpostavke za prijeboj (lan 339. stav 1. ZOO). I navedena zakonska odredba izraz
je pravila iz lana 337. stav 2. ZOO koje regulira pravne uinke izjave o prijeboju.
Mogunost prijeboja, kad su pretpostavke za njega nastale poto je jedno od
potraivanja zastarjelo, zavisi od ponaanja dunika (lan 339. stav 2. ZOO). On se
moe ne protiviti tome da se njegovo potraivanje koje nije zastarjelo kompenzira sa
zastarjelim protupotraivanjem druge strane te e tada doi do prijeboja. Ako dunik,
meutim, istakne prigovor zastare, prijeboj nee nastati. Ovakvo zakonsko rjeenje
posljedica je odredaba lana 360. st. 1. i 3. ZOO koje propisuju da zastarom dodue
prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ali se sud ne moe obazirati na zastaru
ako se dunik nije na nju pozvao.

e) Jedna strana mora drugoj dati izjavu o prijeboju (lan 337. stav 1. ZOO).
Po hrvatskom pravu, dakle, nije za nastanak prijeboja dovoljno da se je susrelo
kompenzabilno potraivanje s isto takvim protupotraivanjem. Taj susret ne dovodi
automatski do prijeboja31. ak tovie, usprkos postojanju potraivanja i
protupotraivanja podobnih za kompenzaciju, do nje ne mora doi, jer ona zavisi o
stranakoj volji. U tom pogledu, meutim, ne mora postojati sporazum stranaka, ve
je neophodno ali i dovoljno da jedna strana izjavi drugoj da vri prijeboj 32. Zato se
takva kompenzacija i naziva jednostranom. Za davanje izjave o prijeboju nije
propisana nikakva posebna forma33, a nakon to je takva izjava dana, doi e do
prijeboja, dakako ako su se ispunile i ostale pretpostavke za to, neovisno o tome da li
se druga strana slae s time34.

Meu stranama ija potraivanja trebaju prestati prijebojem moe postojati

vie kompenzabilnih obveza, pa je tada potrebno utvrditi koje su od njih
kompenzirane. Zakon (lan 343. ZOO) propisuje za takvu situaciju da se prijeboj vri
po pravilima koja vrijede za uraunavanje ispunjenja. Ta su pravila sadrana u l. 312.
i 313. ZOO, a dolaze do primjene onda kad kompenzacija ne dovodi do prestanka svih
potraivanja one strane prema kojoj se vri prijeboj. Iz spomenutih zakonskih
odredaba slijedi da se kod prijeboja uraunavanje vri na slijedei nain:

- u skladu sa sporazumom stranaka, ako on postoji;

- ako sporazum stranaka ne postoji, red uraunavanja moe odrediti u izjavi o

prijeboju strana koja vri kompenzaciju;

- kad u izjavi o prijeboju nije odreen red uraunavanja, prijebojem prestaju

potraivanja redom kako je koje dospjelo za ispunjenje, a ako je vie potraivanja
istovremeno dospjelo, prvo prestaju ona koja su najmanje osigurana, a kad su sva
podjednako osigurana, prvo prestaju ona koja su duniku na najveem teretu;

- ako su u svemu naprijed reenom potraivanja jednaka, prestaju redom kako

su nastala, a ako su istodobno nastala, sva se potraivanja smanjuju razmjerno
njihovim iznosima;
zastarjelim potraivanjem, to nije najbolja formulacija, jer moe stvarati nejasnoe.
31
V. Cigoj, Komentar, str. 1102. i dr.; Gorenc, op. cit. str. 462., Petrovi, op. cit. str. 1113., te Vizner,
op. cit. str. 1240. i VTSRH, P 1058/94 od 17. 1. 1995. Zbirka 3/21
32
PSH, P 664/93 od 12. 10. 1993. Zbirka 1/47
33
VTSRH, P 3496/95 od 14. 5. 1996. Zbirka 4/12.
34
VPS Hrvatske, P-2208/86 od 17. 3. 1987.- PSP 34/209.
 8

- ako se potraivanja sastoje od glavnice, kamata i trokova, prvo prestaje

potraivanje trokova, zatim kamate i napokon glavnice.

Prijeboja dodue nema bez izjave o njemu, ali kad je ta izjava jednom data,
ona djeluje ex tunc tj. smatra se da je prijeboj nastao onog asa kad su se ostvarile
ostale pretpostavke za njegovo nastupanje (lan 337. stav 2. ZOO). Posljedica toga je
da se svi uinci prijeboja ocjenjuju s obzirom na navedeni moment. Npr. do toga
momenta teku kamate na potraivanje koje je prestalo prijebojem 35. Pravilo o
retroaktivnom djelovanju izjave o prijeboju dolo je do izraaja i u odredbama l. 339.
i 342. ZOO, o emu je ve bilo govora36.

2. Ugovorna kompenzacija

U skladu s naelom slobode ureivanja obveznih odnosa (lan 10.ZOO),

stranke se mogu i sporazumjeti o prijeboju svojih meusobnih potraivanja. Tu ni
jedna od stranaka nije prisiljena na kompenzaciju ve do nje dolazi dobrovoljno
(compensatio voluntaria), pa u pogledu nje nema onih ogranienja koja postoje kod
jednostrane kompenzacije37. Potraivanja moraju, to je posve razumljivo, biti
uzajamna, ali nije potrebno niti da su istorodna niti dospjela, a nema zapreke prijeboju
ni zastarjelih potraivanja. Uinci ugovornog prijeboja ne nastupaju od trenutka kad
su se ostvarile pretpostavke za nj, ve od asa koji stranke odrede u svom sporazumu
(pactum de compensando), a ako u njemu nisu nita o tome odredile, kompenzacija
proizvodi uinke od momenta sklapanja sporazuma 38. Mogunost takvog ugovornog
prijeboja izriito predvia lanak 34. Zakona o trgovini (Narodne novine, br. 11/96 i
75/99), te Odluka o obavljanju kompenzacijskih poslova s inozemstvom (Narodne
novine, br. 54/97). Prema tim propisima, naime, izvoz robe i usluga, odnosno uvoz
robe i usluga mogu se naplatiti, odnosno platiti uvozom robe i usluga iz inozemstva u
istoj vrijednosti.

3. Zakonska kompenzacija

Kod zakonske kompenzacije39 do prestanka obveza dolazi im su se susrela

dva kompenzabilna potraivanja, dakle, bez bilo kakve aktivnosti stranaka, pa ak i
protiv njihove volje. Taj nain prijeboja predvien je u nekim pravima 40, ali ne i u
hrvatskom.

Nae pravo poznaje i jedan oblik prijeboja koji dodue nema opisana svojstva
zakonske kompenzacije, ali za koji ne vrijede ni odredbe ZOO o jednostranom
prijeboju. Zakon o platnom prometu u zemlji (Narodne novine br. 27/93 i 97/00) u
lanku 19. stavak 2. propisuje naime da se namirivanje meusobnih obveza subjekata

35
VTSRH, P-168/95 od 21. 2. 1995. Zbirka 3/23.
36
V. na str. 5. i 6.
37
O ugovornoj kompenzaciji v. Cigoj, Teorija obligacij, str. 436; Gorenc, op. cit. str. 461 i sl.;
Petrovi, opt. cit. str. 1111; te Vizner, op. cit. str. 1239. i sl.
38
V. Cigoj, Teorija obligacij, str. 436.
39
O tom nainu prijeboja v. Gorenc, op. cit. str. 461., te Vizner, op. cit. str. 1240.
40
Npr. u francuskom v. l. 1290. francuskog Graanskog zakonika.
 9

platnog prometa moe obavljati i multilateralnom kompenzacijom, koju organizira i

provodi ovlatena organizacija41.

Njene su znaajke slijedee:

- u njoj sudjeluje vie subjekata, tako da svaki od sudionika nije istodobno i

vjerovnik i dunik ostalih sudionika. Ne trai se, dakle, uzajamnost;

- sudionici multilateralne kompenzacije ne daju jedan drugome izjavu o

prijeboju;

- multilateralnom kompenzacijom obveze sudionika prestaju tek kad za to

ovlatena organizacija obrauna trabine koje su bile obuhvaene prijebojem, a ne im
su se stekle pretpostavke za prijeboj u smislu odredbe lanka 337. stavak 2. ZOO42.

4. Sudska kompenzacija

Sudskim se naziva43 prijeboj do kojeg dolazi na temelju sudske odluke. U

daljnjem izlaganju mi, meutim, neemo razmatrati samo takvu kompenzaciju, ve
emo nastojati prikazati naine na koje se pitanje prijeboja najee pojavljuje u
sudskim postupcima (parninom, ovrnom i steajnom) bez obzira na to da li odluku o
njemu donosi sud.

a) Kompenzacija u parninom postupku

Sud u parninom postupku dolazi u priliku da rjeava kako sporove u vezi s

graanskopravnom kompenzacijom (compensatio civilis) tj. onom do koje je dolo u
smislu odredaba l. 336. do 343. ZOO, tako i sporove u kojima se od njega trai da u
skladu s izvjesnim odredbama ZPP sam donese odluku o prijeboju (compensatio per
iudicem), pa emo u nastavku izloiti glavne karakteristike svake od tih grupa
sporova.

aa) Sporovi u vezi s graanskopravnom kompenzacijom

Rekli smo ve44 da do graanskopravnog prijeboja dolazi na temelju izjave

jedne stranke upuene drugoj, te da tada obveze prestaju neovisno o tome da li je
druga stranka s time suglasna. Meutim, da bi na taj nain dolo do utrnua obveza,
nije dakako dovoljna puka izjava jedne stranke, ve je neophodno da su se ostvarile i
ostale pretpostavke za kompenzaciju, a to je ponekad meu strankama sporno. Strana
kojoj je upuena izjava o prijeboju moe npr. smatrati da potraivanje njenog
protivnika koje je stavljeno u prijeboj nije dospjelo ili da ak ni ne postoji, pa joj u
takvoj situaciji nee najee preostati drugo, nego da pokrene parnini postupak
traei da se protivnoj strani naloi da ispuni svoju obvezu, za koju tuitelj dri da i
41
Taj e se zakon meutim primjenjivati samo do 31. oujka 2002., a od 01. travnja 2002.
primjenjivat e se Zakon o platnom prometu u zemlji objavljen u Narodnim novinama br. 117/01
(lanak 53. tog Zakona) koji vie ne predvia institut multilateralne kompenzacije.
42
PSH, P-756/93 od 14. 9. 1993. Praxis 1/40; te VTSRH, P-2207/94 od 11. 4. 1995. i P-2906/94
od 26. 4. 1995. Zbirka 3/24.
43
V. npr. Gorenc, op. cit. str. 462.; Petrovi, op. cit. str. 1111; te Vizner, op. cit. str. 1240. i sl.
44
V. na str. 6.
 10

dalje egzistira45. U toj parnici e stranka koja je dala izjavu o prijeboju tvrditi u
svojstvu tuenika da tuiteljevo potraivanje ne postoji, jer je prestalo prijebojem, te
e traiti da se stoga tubeni zahtjev odbije. Sud e u izreci svoje presude odluiti
samo o tuiteljevom potraivanju, ali ne i o protupotraivanju tuenika koji i onako
smatra da je i ono prestalo prijebojem, te u tom pogledu ni ne stavlja neki zahtjev.
Ako nae da je tuenikov prigovor prebijanja osnovan, sud e odbiti tuiteljev
zahtjev, te e samo u tom pogledu njegova presuda postati pravomona. To pak znai
da pravomonost takve presude nije zapreka tueniku da u novoj parnici, sada u
svojstvu tuitelja, zatrai da se njegovom protivniku naloi ispunjenje obveze za koju
je u ranijoj parnici uspjeno tvrdio da je prestala prijebojem. Njegov e se protivnik,
meutim, u novoj parnici moi braniti, ali ne pozivanjem na pravomonost presude
donesene u ranijoj parnici, ve isticanjem prigovora prebijanja. Razlog zbog kojeg e
tuenici traiti odbijanje tubenog zahtjeva, bit e, dakle, u obje parnice isti.

Stranka koja je dala izjavu o prijeboju moe imati pravni interes da, ne
ekajui da je njen protivnik tui kondemnatornom tubom, pravomono raisti s
njime pitanje da li su njihova meusobna potraivanja kompenzirana. U tu svrhu joj
stoji na raspolaganju deklaratorna tuba iz lana 187. Zakona o parninom postupku
(Narodne novine, br. 53/91, 91/92 i 112/99 dalje: ZPP), kojom e traiti utvrenje
da je njeno i tuenikovo potraivanje prestalo prijebojem. Udovolji li tubenom
zahtjevu, sud e presudom dodue utvrditi da su navedena potraivanja kompenzirana,
ali time nain njihova prestanka nije izgubio karakter graanskopravnog prijeboja46.

bb) Sporovi u vezi sa sudskom kompenzacijom

Tuenik u parnici ponekad ne tvrdi da je tuiteljevo potraivanje koje je

predmet spora ve ranije prestalo graanskopravnom kompenzacijom, nego iznosi
prigovor radi prebijanja istiui da eli da se tuiteljevo i njegovo kvantitativno
odreeno47 potraivanje koja jo uvijek postoje48 kompenziraju. Takav prigovor
tuenik, meutim, ne stavlja samo kad ne osporava tuiteljevo potraivanje, nego, to
je ei sluaj, on se tim sredstvom slui i onda kad se iz nekih drugih razloga protivi
tubenom zahtjevu, te prebijanje predlae samo uvjetno (eventualno), ako sud nae da
bi inae tubeni zahtjev bio osnovan.

Pravna priroda prigovora istaknutog radi prebijanja je sporna49. Po civilistikoj

teoriji okolnost da je izjava o prijeboju data pred sudom i da predstavlja procesnu
radnju ne oduzima joj i njen materijalno-pravni karakter. I ta izjava izazvat e iste
pravne uinke kao i ona koja je dana izvan suda. To naroito znai:

- da se smatra da je prijeboj nastao kad su se srele kompenzabilna trabina i

protutrabina;

45
O sporovima u vezi s graanskopravnom kompenzacijom v. poblie Juhart, Civilno procesno pravo
FLR Jugoslavije, str. 295. i sl; Testen, Pobot v pravdi, str. 14. i sl.; Triva Belajec Dika,
Graansko parnino procesno pravo, str. 351. V. i Erakovi, op. cit. str. 478. i sl., te tamo navedena
sudska praksa.
46
U tom smislu i Petrovi, op. cit. str. 1113., te Testen, op. cit. str. 15.
47
VSH, Rev-60/83 od 31. V 1983. PSP 23-263.
48
PSH, P-3314/90 od 14. 1. 1992. Praxis 1/46
49
O tome opirno Cigoj, Komentar, sr. 1104. i sl.; Erakovi, op. cit. str. 479. i sl.; Juhart, op. cit. str.
296. i sl.; Testen, op. cit. str. 15. i sl.; Triva Belajec Dika, op. cit. str. 352. i sl., te Ude, Civilni
pravdni postopek in samoupravni sodni postopek, str. 191. i sl.
 11

- izjava o prijeboju je neopoziva;

- izjavom o prijeboju potraivanje i protupotraivanje utrnjuju i onda ako

parnica ne zavri meritornom odlukom nego npr. povlaenjem tube;

- ako nae da postoji tuenikovo kompenzabilno protupotraivanje, sud nee o

njemu odluiti u izreci presude, ve e njome jedino odbiti tubeni zahtjev, a ako
zakljui da takvog protupotraivanja nema, udovoljit e tubenom zahtjevu.
Civilistika teorija nema u nas mnogo pristaa50.

Po procesualnoj teoriji izjava o prebijanju data u parnici je iskljuivo parnina

radnja i neposredno ne proizvodi nikakvih materijalnopravnih uinaka. Ako se parnica
ne okona meritornom odlukom, prigovor radi prebijanja ostat e bez pravnih
posljedica. Stranka moe taj prigovor i opozvati, budui da je on iskljuivo parnina
radnja. Prigovor radi prebijanja nema karakter izjave o graanskopravnoj
kompenzaciji, pa i nakon to je on istaknut egzistiraju i dalje kako tuiteljevo
potraivanje tako i tuenikovo protupotraivanje. Oni e prestati tek kad sud donese
konstitutivnu presudu o njihovom prijeboju. Doktrina gotovo jednoduno prihvaa
procesualnu teoriju51, a svoj stav temelji na odredbama ZPP koje reguliraju institut
prigovora radi prebijanja. Prema tim odredbama izreka presude sadri uz ostalo i
odluku o postojanju ili nepostojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja (lan 338.
stav 3. ZPP). Radi se, dakle, o tuenikovom procesno-pravnom zahtjevu 52 o kome sud
odluuje jednako kao i o zahtjevu tuitelja. Ipak, svrha prigovora radi prebijanja je
ograniena na to da sprijei tuiteljev uspjeh u parnici, to raa odreenim procesno-
pravnim posljedicama. Ako je naime tuenikovo protupotraivanje vee od
tuiteljevog potraivanja, o postojanju tog protupotraivanja koje je tuenik istakao
prigovorom radi prebijanja, sud moe odluivati samo do iznosa tuiteljevog
potraivanja53, a nije ovlaten u takvom sluaju donijeti presudu kojom tuitelju
nalae izvrenje kakve inidbe54. Okolnost da tuenik prigovorom radi prebijanja
ostvaruje svoj samostalni procesno-pravni zahtjev dola je do izraaja i u odredbama
ZPP o pravomonosti koji u lanu 333. stav 3. propisuje da, ako je u presudi odlueno
o potraivanju koje je tuenik istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju
ili nepostojanju toga potraivanja postaje pravomona55. Isto tako, kao to tuitelj
moe preinaiti tubu samo do zakljuenja glavne rasprave (lan 190. stav 1. ZPP),
tako da se ni prigovor radi prebijanja ne moe po prvi puta iznositi u albi (lan 352.
stav 2. ZPP) niti na raspravi pred drugostupanjskim sudom (lan 363. stav 5. ZPP) 56.
Konano i sa stajalita pravila o litispendenciji se isticanje prigovora radi prebijanja i

50
ini se, da se njoj priklanja Erakovi (op. cit. str. 479. i sl.), koji u naelu prihvaa civilistiku
teoriju, ali istie da do graanskopravne kompenzacije nee doi, ako se tuenik koristi prigovorom
radi prebijanja samo uvjetno (eventualno), jer da tada uope nema kompenzacione izjave.
51
Tako Gorenc, op. cit. str. 462.; Juhart, op. cit. str. 297. i sl.; Pozni, op. cit. str. 208; Testen, op. cit.
str. 16. i sl.; Triva Belajec Dika, op. cit. str. 352. i sl., te Ude, op. cit. str. 192.
52
V. Triva Belajec Dika, op. cit. str. 352.
53
Triva Belajec Dika, op. cit. str. 353., te VS, G-2908/77 od 9. II. 1978. IN 757.
54
Triva Belajec Dika, op. cit. str. 353., te Vizner, op. cit. str. 1243, kao i OS Zagreb, G-7305/83
od 14. II. 1984. IN 556.
55
V. Triva Belajec Dika, op. cit. str. 527.
56
To, meutim, ne vai za prigovor da je dolo do granaanskopravnog prijeboja, jer njime tuenik ne
trai od suda da izvri kompenzaciju, ve jedino iznosi tvrdnju da potraivanje koje je predmet tube
vie ne postoji. Tako i Erakovi, op. cit. str. 483. i sl. te Triva Belajec Dika, op. cit. str. 352.
 12

u literaturi57 i u judikaturi58 tretira jednako kao i isticanje tubenog zahtjeva. Prema

odredbi lana 194. stav 3. ZPP, dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva
pokrenuti nova parnica meu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta,
sud e tubu odbaciti. Jednako e sud postupiti i ako u parnici bude istaknut prigovor
radi prebijanja u pogledu potraivanja o kojem meu istim strankama ve tee druga
parnica.

Kad je u parnici istaknut prigovor radi prebijanja, izreka presude izgledat e

59
ovako :

aaa) Kad sud zakljui da egzistira kako tuiteljevo tako i tuenikovo

potraivanje:

- utvrdit e da postoji tuiteljevo potraivanje;

- utvrdit e da postoji tuenikovo potraivanje;

- donijet e konstitutivnu odluku o prijeboju tih dvaju potraivanja. Pri tome,

ako je tuiteljevo potraivanje vee od tuenikovog, tueniku e se naloiti da ispuni
nekompenzirani dio tuiteljevog potraivanja, dok e se za njegov kompenzirani dio
tubeni zahtjev odbiti. Ako su oba potraivanja jednaka, sud e odbiti tubeni zahtjev,
jer je tuiteljevo potraivanje u potpunosti kompenzirano, a jednako e postupiti i kad
je tuenikovo potraivanje vee od tuiteljevog, jer o dijelu tuenikovog potraivanja
koji prelazi iznos tuiteljevog potraivanja sud u toj procesnoj situaciji nije ovlaten
odluivati.

U navedenom sluaju izreka presude sastojat e se, dakle, iz tri dijela.

S obzirom na opisani sadraj izreke presude kad je stavljen prigovor radi

prebijanja, postavilo se pitanje moe li se takav prigovor istaknuti i onda kad se
odnosi na potraivanje koje je ve utvreno pravomonom sudskom presudom.
Odgovor sudske prakse60 je potvrdan, time da u takvom sluaju izreka presude ne
sadri onaj dio kojim se utvruje postojanje tuenikovog potraivanja (jer je ono ve
pravomono utvreno), dok ostali njeni dijelovi ostaju neizmijenjeni.

bbb) Kad sud zakljui da postoji tuiteljevo ali ne i tuenikovo potraivanje,

nee dakako donijeti odluku o prijeboju, ve e:

- udovoljiti tubenom zahtjevu;

- utvrditi da ne postoji tuenikovo potraivanje.

ccc) Kad sud zakljui da tuiteljevo potraivanje ne postoji, odbit e tubeni

zahtjev, a nee se uputati u utvrivanje tuenikovog potraivanja niti e odluiti o
njemu, jer do prijeboja i onako ne moe doi.

57
V. Petrovi, op. cit. str. 1114; te Triva Belajec Dika, op. cit. str. 354.
58
OS Zagreb, G-2450/84 od 26. VI 1984., te praksa navedena kod Erakovi, op. cit. str. 482.
59
V. Erakovi, op. cit. str. 481. te Triva Belajec Dika, op. cit. str. 353.
60
VS, Rev 508/80 od 14. V. 1980. PSP 17-143. te VS, Rev-2523/88 od 8. VI. 1989. Izvorno.
 13

Jedan od sluajeva u kojima tuenik u smislu odredbe lana 189. stav 1. ZPP
moe podnijeti protutubu je kad se zahtjev protutube i tubeni zahtjev mogu prebiti.
To je ztv. kompenzabilna protutuba61. U teoriji je sporno da li sud, kad nae da su
osnovani kako zahtjev tube tako i onaj kompenzabilne protutube, treba utvrditi
postojanje potraivanja i protupotraivanja, te ih konstitutivnom odlukom prebiti, ili
pak treba donijeti dvije kondemnatorne odluke (jednu o tubenom, a drugu o
protutubenom zahtjevu), to znai da tada ne bi ni dolo do prijeboja u parninom
postupku, ve eventualno nakon njegovog okonanja (npr. u ovrnom postupku). Neki
autori62 smatraju da povodom protutube sud nije ovlaten vriti prijeboj, jer to od
njega nitko nije ni traio, budui da se kompenzabilnom protutubom trai
kondemnatorna zatita. Zato bi sud prekoraio protutubeni zahtjev kad bi izvrio
prijeboj, jer on smije odluivati samo u granicama zahtjeva koji su stavljeni u
postupku (lan 2. stav 1. ZPP). Kad bi prebio tubeni i protutubeni zahtjev, parnini
bi sud preuzeo prerogative ovrnog suda, jer bi on time zapravo prije isteka
paricijskog roka i prije pravomonosti presude proveo ovrhu i to po slubenoj
dunosti. Drugi pak pisci dre63 da pri odluivanju povodom kompenzabilne
protutube sud treba postupiti jednako kao i kad se radi o prigovoru radi prebijanja
ako ocijeni da je i tubeni i protutubeni zahtjev osnovan. Prema tome, sud e u
takvom sluaju konstitutivnom presudom izvriti prijeboj, time da ako se pokae da
prijebojem nije prestalo u cijelosti postojati potraivanje istaknuto bilo u tubi bilo u
protutubi, ostatak e se kondemnatornom presudom dosuditi stranci ije je
potraivanje vee64. U tom pravcu se opredijelila i veinska sudska praksa 65. ini nam
se da je ovo drugo stajalite prihvatljivije. Kojeg bi, naime, imalo smisla unositi u
ZPP odredbe o kompenzabilnoj protutubi, ukljuujui i one o atrakciji nadlenosti i
sastavu suda (lan 189. stav 2. i 3. ZPP), kad postupak u vezi s njom ne bi mogao
zavriti prijebojem. Kad tuenik podnese takvu protutubu, on to ini upravo zato jer
eli kompenzaciju svog i tuiteljevog potraivanja, a svoj zahtjev on zaogre u
kondemnatornu formu, zato, jer do prijeboja uope i ne mora doi (ako tuitelj npr.
povue tubu ili ako njegov zahtjev bude odbijen), pa e se tada protutuba tretirati
kao i svaka druga kondemnatorna tuba 66. Uostalom, i kad tuenik istakne prigovor
radi prebijanja, sud e uz ostalo utvrditi u izreci svoje presude i postojanje
tuiteljevog potraivanja, iako tuitelj nije postupak pokrenuo deklaratornom ve
kondemnatornom tubom.

I kad tuenik zatrai da se u parninom postupku kompenzira tuiteljevo

potraivanje s njegovim protupotraivanjem, sud moe doi u priliku da eventualno
donese djelominu presudu, pa se postavlja pitanje da li je on to ovlaten uiniti. Kad
je kompenzacioni zahtjev postavljen u formi protutube, sud svakako moe donijeti
djelominu presudu, jer mu to dozvoljava izriita odredba lana 329. stav 2. ZPP koja
propisuje da takvu presudu sud moe donijeti i kad je podnesena protutuba, ako je za
odluku sazrio samo zahtjev tube ili zahtjev protutube. Sporno je, meutim, da li je

61
O toj protutubi v. npr. Erakovi, op. cit. str. 482. i sl.; Juhart, op. cit. str. 300; Triva Belajec
Dika, op. cit. str. 355. te Vizner, op. cit. str. 1241. i sl.
62
Tako Erakovi, op. cit. str. 483; Juhart, op. cit. str. 300. i Testen, op. cit. str. 15.
63
Tako Petrovi, op. cit. str. 1113; te Vizner, op. cit. str. 1241. i sl.
64
Kondemnatorna se presuda dakle moe donijeti i u korist tuenika, to kod prigovora radi prebijanja
nije sluaj. V. str. 10.
65
Tako npr. VS, G-4582/72 od 10. VII. 1973. Izvorno, te Rev-2116/88 od 22. VI. 1989. Izvorno;
VPS Hrvatske, P-1019/84 od 12. VII 1984. Suprotno meutim, VPS Hrvatske, P-2577/88 od 18.
X. 1988. v. kod Erakovi, op. cit. str. 483. O tome v. i Triva Belajec Dika, op. cit. str. 355.
66
OS Gospi, G-294/86 od 23. VI 1986. PSP 32/142.
 14

pozicija suda jednaka i kad se tuenik nije posluio protutubom ve je istakao

prigovor radi prebijanja. Velika veina autora smatra67 da u takvom sluaju nema
mjesta donoenju djelomine presude opravdavajui taj svoj stav injenicom da ZPP
takvu mogunost nije predvidio niti je regulirao situaciju koja bi nastala kada bi
predmet spora ostao samo prigovor radi prebijanja koji nema oblik ni svojstvo
tubenog zahtjeva. Jednako je i stajalite sudske prakse68. Izraeno je, meutim, i
miljenje69 da bi se i kad je istaknut prigovor radi prebijanja mogla donijeti
djelomina presuda o tubenom zahtjevu, a nastavljanje postupka o prigovoru
kompenzacije zavisilo bi od toga da li e tuenik tom prigovoru dati formu tube. Na
taj nain bi se oteala nesavjesnim tuenicima zloupotreba instituta prigovora radi
prebijanja, jer bi se mogli sprijeiti njihovi pokuaji da stavljanjem izmiljenih
prigovora odugovlae postupak.

b) Kompenzacija u ovrnom postupku

Kad se govori o prijeboju u vezi s ovrnim postupkom, potrebno je razlikovati

mogunost isticanja prigovora radi prebijanja od mogunosti graanskopravne
kompenzacije. Prigovor radi prebijanja je ogranien na parnini postupak i to onaj
njegov dio koji se odvija pred prvostupanjskim sudom. Taj se prigovor ne moe u
parninom postupku po prvi puta iznijeti u albi (lan 352. stav 2. ZPP), pa pogotovo
ne dolazi u obzir njegovo stavljanje u ovrnom postupku70.

Kako, meutim, stoje stvari s graanskopravnom kompenzacijom? Prema

odredbi lanka 46. stavak 2. toka 9. Ovrnog zakona (Narodne novine br. 57/96 i
29/99 dalje: OZ) alba protiv rjeenja o ovrsi moe se uz ostalo podnijeti i onda, ako
je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kad je ovrenik nije
vie mogao uspjeno istaknuti u postupku iz kojeg potjee odluka, odnosno ako je
trabina prestala na temelju injenice koja je nastala nakon zakljuenja sudske ili
upravne nagodbe ili sastavljanja javnobiljenike isprave. Kao to je ve reeno 71, do
graanskopravne kompenzacije ne dolazi im se je susrelo kompenzabilno
potraivanje s isto takvim protupotraivanjem ve je za njen nastanak potrebna izjava
jedne stranke o prijeboju. U sluaju koji razmatramo ta stranka je ovrenik. Upravo ta
kompenzaciona izjava je injenica koja dovodi do prestanka vjerovnikovog
potraivanja, pa ako je ta izjava dana nakon momenta koji je prema naprijed
navedenoj odredbi lanka 46. stavak 2. toka 9. OZ odluan za ocjenu da li prestanak
obveze predstavlja opravdan razlog za albu ovrenika protiv rjeenja o ovrsi, tada e
kompenzacija dovesti do prihvaanja te albe i obustave ovrhe (lanak 51. stavak 2.
OZ)72.

c) Kompenzacija u steajnom postupku

67
Tako Juhart, op. cit. str. 425; Petrovi, op. cit. str. 1113. i sl; Testen, op. cit. str. 22. i sl.; te Vizner,
op. cit. str. 1241. i sl.
68
V. rjeidbe navedene kod Petrovi, op. cit. str. 114. biljeka br. 12. te VPS Hrvatske, P-1369/82 od
10. VI 1982. PSP 22/352. Suprotno meutim VS, Rev-2397/83 od 10. IV. 1984. PSP 25/181.
69
V. Triva Belajec Dika, op. cit. str. 487.
70
Tako i Erakovi, op. cit. str. 484. te OS Zagreb, G-6707/87 od 13. X. 1987. PSP 39/130. te S
ibenik, G-758/00 od 21. 11. 2000. IO 1/2001 219.
71
V. na str. 6.
72
U tom smislu i Erakovi, op. cit. str. 484. i sl. Tako i rjeidbe: VS, G-2554/78 od 19. XII. 1979.
PSP 16/227 te OS Zagreb, G-6707/87 od 13. X. 1987. PSP 39/130.
 15

I u steajnom postupku doputen je prijeboj potraivanja vjerovnika s

protupotraivanjem dunika, no u tom pogledu postoje izvjesna posebna pravila koja
emo u najkraim crtama izloiti73.

Osnovno je pravilo da, ako je steajni vjerovnik u vrijeme otvaranja steajnog

postupka imao na temelju zakona ili ugovora pravo na prijeboj, otvaranje steajnog
postupka je bez utjecaja na to njegovo pravo (lanak 103. Steajnog zakona
Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/2000 dalje: SZ).

Ako su u vrijeme otvaranja steajnog postupka trabine ili jedna od trabina

koje se imaju prebiti, jo pod odgodnim uvjetom ili jo nisu dospjele ili trabine jo
nisu upravljene na istovrsne inidbe, to u naelu nije zapreka prijeboju, ali e do njega
doi tek kad za to budu ispunjeni potrebni uvjeti (lanak 104. stavak 1. SZ). Tu je
iskljuena primjena odredaba l. 73. i 74. SZ po kojima nedospjele trabine
dospijevaju otvaranjem steajnog postupka, a trabine vezane uz raskidni uvjet se, sve
dok uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne trabine.

Kod prijeboja u steajnom postupku nije uvijek neophodna ni istorodnost

potraivanja, jer prijeboj nije iskljuen time to trabine glase na razliite valute ili
obraunske jedinice, ako se te valute ili obraunske jedinice u mjestu isplate trabine
kojom se prijeboj vri mogu slobodno zamijeniti. Preraunavanje se obavlja prema
teaju koji u mjestu plaanja vrijedi u vrijeme primitka izjave o prijeboju (lanak 104.
stavak 2. SZ).

I kad su inae ispunjene pretpostavke za prijeboj u steajnom postupku, on

ipak nije doputen u pet sluajeva poblie navedenih u lanku 105. SZ.

Zagreb, 05. sijenja 2002. godine

L I T E RA T U R A

Cigoj Stojan, Komentar obligacijskih razmerij, II knjiga, Ljubljana 1984. (citirano:

Cigoj, Komentar).

Cigoj Stojan, Teorija obligacij, Ljubljana 1981.

Erakovi Andrija, Kompenzacijska izjava i prigovor radi prebijanja, Privreda i

pravo, br. 7-8/89, str. 475-986.

Erakovi Andrija, Steajni zakon, Zagreb 1997.

Gorenc Vilim, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb, 1998.

73
Poblie o tome v. Erakovi, Steajni zakon, str. 83. i sl.
 16

Juhart Joe, Civilno procesno pravo FLR Jugoslavije, Ljubljana 1961.

Petrovi Dragoljub, Prestanak obaveza prijeboj (kompenzacija), Naa

zakonitost, br. 9-10/88, str. 1109/1119.

Testen Franc, Pobot v pravdi, Pravnik, br. 1-2/84, str. 11-25.

Triva Sinia Belajec Velimir Dika Mihajlo, Graansko parnino procesno

pravo, Zagreb 1986.

Ude Lojze, Civilni pravdni postopek in samoupravni sodni postopek, Ljubljana

1980.

Vizner Boris, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, 2. knjiga,

Zagreb 1978.

K RAT I C E

I Informator Zagreb
IN Informacija broj 17/1988 Okrunog suda u Zagrebu
IO Izbor odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske
OS Okruni sud
OZ Ovrni zakon
Praxis Praxis iuridica mercatoria
PSP Pregled sudske prakse, Prilog Zakonitosti
SZ Steajni zakon
VPS Vii privredni sud
VS Vrhovni sud Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske
VTSRH Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske
Zbirka Zbirka rjeidbi hrvatskih trgovakih sudova
ZOO Zakon o obveznim odnosima
ZPP Zakon o parninom postupku
S upanijski sud