Professional Documents
Culture Documents
Savremeni Principi Pcelarenja 1 PDF
Savremeni Principi Pcelarenja 1 PDF
P^ELAREWA
Urednik:
es!nfe. Rodoqub
@ivadinovi}
Urednik
es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
Tehni~ki urednik
es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
Priprema za {tampu
es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
Prevodi
es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
Ilustrator
Aleksandar Stani{i}
Urednik:
es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
SAVREMENI
PRINCIPI
P^ELAREWA
PREVODI NAJBOQIH ^LANAKA
IZ STRANIH ^ASOPISA
POSLEDWIH GODINA
SA KOMENTARIMA
-prvi deo-
@itkovac, 2000.
S A D R @ A J
NA\E
KO[N
ICE M D A S E PRO CA U
Autor KAKO JEDNI
: Sphf AMCI WA ZA
s s! B/Np P^ELI RIRODI
vi put trana broj 1 stf itev
-Po pr P
kako kod r : G o rgi M
sagradi nas det Auto 4
a broj te p~ele
stran
a
efikas ti ko{nicu qno uputstvo |e
rona zna.
no pri m
vla~it amac koja }e li da p i
i rojev -Znate {umi? Gorg
e! u
OD ZA
NOVI PRECIZNI NAU^NI PODACI O ^ELA - MET
ROJEWU PRA]EWE P I C A U PRIRODI
L A @ EW E ZAJEDN pvtf
Autor: Sphfs!B/Npstf PRON A cbsb!Xbufsi
o ri : E bw je!Cbolt i Cbs
strana broj 3 Aut strana bro
j5
: Kako prona}i
-[kola u praksi primenqive biologi- u~na uputstva
je. Efikasna pomo} za boqe -Precizna na u{tvo u {umi !
dr
razumevawe ko{nica mamaca!
HRANA
VE[TA^KA IS
P^ELA
EDOBER OD MEDONOSNIH
NAPRAVITE M E Autor: Tu fwf! Ubcfs
RAZVOJNE PA[ st ra na br oj 11
f! Ub cf s JO[ NE[TO O KO[NICA- w-
Autor: Tufw prihra
stra na br oj 8 MA MAMCIMA -Da li ste p~elei zamenama
ivali {e} er om
na pa{a da Autor: Aleksandar og ~lanka to
-Mo`e li razvojda? Naravno Mihajlovski polena? Posle ov
pru`i vi{ak me
vi{e ne }e te da radite !!!
se! strana broj 7
da mo`e! Uverite
-Pogledajte i ameri~ka
iskustva. Ne{to }ete sig- ^UVAW
EFIKA E SPAR
SNA BI urno nau~iti ! ICA ZI ENIH M
KONTRO OLO[K MI U P AT-
A
LA VA ZAJEDN ^ELIWIM
HEMIK ROE BEZ Autori I CAM
Autor: ALIJA INTENZIV : N/I/X A
Cpc![/I NI DVO- zcpso-
strana pss MATI^NI N/M/Xjo
broj 17 SISTEM M t
Q/I/Mbg upo-
-Uni{tit DAJE VI[ I mbnnf
E MEDA
hemikal e varou bez Autor: Cp
c![/Ipss
strana
broj 22
i
posla i ja! Uz malo strana br -Kako da sa~uv
dobre vo -Uz oj 13 broj mat ate ve}i
qe... mnogo r ica zimi
dobiti vi{ ada mo`e se u prole} , pa da i
h
e e skupo p
meda! Pa, a nego mnogo rodate!!
ko volite d
NICE I
!
ZA KO[ radite........ a
E M A VAWA
OP R
U T O K U ZIMO
E
POTREB or: D/M/Gbssbs VAROE
Aut ROTIV
broj 30 P
strana i{e xin IMOL
O M
ANA T ! Lopcfmtqjf
p t
ajte kako ! T M
-Pogled og p~elarstva!! N A T R E
: sbo{
va~i? D
a,
amer i ~ k DOPU G 8
Autor rana broj 3 ri istra`i
st p~ela !
emo jft-a
i d a postan na Lopcfmtq
m -
LIKACI
o
TRETM mo li i o se ugledam SLE AP
AN T
PROTIV IMOLOM
-Mo`e ak EDU PO M FRA
-
EUM UPOTRE
BO
KRE^NO VARO REZIDU VAROE
G LEGLA E I R O T I V R A M A
POMO] JE P MOL ob
RAMA Z
A APLI U KNO TI phebopw-! Wfsf
Autor: KACIJU f gb o !C -! Qfufs
Gsbo{!L Autori
: Tu
upo!Jnepsg
stra opcfmtq ZIMSK nboo-!
B o
jft O KLUB
-Kako ti na broj 33 Autor:
Tufwf!U
E Ljmdifo Gmvsj
41
m o
varou za lom uni{titi strana bcfs s t r a na broj elarstvo
sva vrem -P~el broj 28 ta za p~
Lako !!! ena? e e d Institujcarskoj
Bez mno P~elar i zima? -P o g l
u [va t-ov izum !!!
i nauka
go truda ! fmtqjf
!!! na L cop
JA ROJEWA SA FIKSNIM
U^NA PREVENCI TEHNOLOGIJA
KOMPLETNA NA ed a u sa}u RAMOVIMA
proizvodwu m
sa osvrtom na /Iphh Autor: Besjbo!
ev!Upj
Autor: Kpio!B na br oj 20
stra
strana broj 46 , ja u p~elarstvu
100 godina ci
-Desila se revolu rama? Da li }e do
krila pre skoro
-[ta je nauka ot { ni{ta nismo ~uli? otkri}em po kr et no g
a mi o tome jo ! je op et do }i vra}awem na
Odu{evi}ete se revolu ci
Verovali ili ne
, to
nepokretan ram? mogu}e!!!
L
je sasvim
NIPER HI
O N A ^ N O : PLAN XU e m ed a u sa}u
K d obijaw
ro je w a i
Kontrola io!B/Iph
h STRATEGIJE ZA PR
Autor: Kp o j 5 1 EVENCIJU ROJE-
strana br za du`i per
i- WA POVEZANE SA TE
ORIJOM
jewe
suzbiti ro ru{tava Autor: Kpio!B/Iph
-Kako 100% ne slabqewem jakih d ni strana broj 69
h
o i
od. Sigurn preporu~ivali pojed !!! -Poja{wewa osnovnih
kako su ,, na{eg p~elarstva prin
koji preveniraju rojew cipa
,,velikani e!!!
ZA[TO I KADA P^
ELE SEBNO
GRADE SA]E I RADE SAK OSNOVNO I PO
U WI VO DEMARIRAWE
P^ELI bse! Mfdmfsd
r
NEDI[TU fs o /Iphh
Autor: Kpio!B/Iph :C
Autor ana broj 75 tnijim Autor: Kpio!B
h str strana br oj 72
strana broj 56 valite
najk ade! plana
-Posle ~itawa ~lanka vosku i i prer -Varijante baze
-Sve o ma topqewa Xuniper Hil!!!
bi}e Vam jasno kada i na~ini
gde p~elama treba
omogu}iti gradwu
sa}a! ROJE-
PRAVI UZROCI
WA
/Iphh P^ELIWA JAJA
BENI Autor: Kpio!B I LARVE
BRAM NA na br oj 64 Autor: Tufwf! Ub
I O D stra cfs
DN LA
PRIRO IZMI P^E TE -Objediwena teza
o strana broj 86
N I -Ne}ete verova
M E H A PA Z boo
R A
uzrocima ro je w a.
istina! A mewa ti da je ovo
TI I
BOLES tu! I/Evtun Najsavremeniji na p~elarstvo i na{ pogled
: Kp
Autor ana broj 80 ~ela pogledi !!! Veoma prak
rad sa p~elama! ti~an
str bnosti
p su!
sposo sno korisno za prak
-Sve o e same efika~ina i
da s od {teto
e e
odbranlesti! Ako n to SPRE^A
VAWE N
bo ite d a je AGONA
alu ZA ROJ
zakqu~p~elarevu majte Autor: U PROL
E]E EWE
u z ~ i t Aleksan
mogu}e, ponovo pro dar Mi
ha
pomo} ~lanak! -Savrem strana broj 44 jlovski
eni na~i
wa u nas n suzbijawa roje
tavqa~a -
ma!
NAU^NO ZASNOVAN
A TEHNI-
KA STACIONARNOG MALAN BROJ
P^ELARE- KOJI JE OPTI
WA DB KO[NICOM LE TNICA U
P^ELA IZ
Autor: Rodoqub U[TVU ZA RAD SA
P^ELIWEM DR
@ivadinovi} BA GREMOVE MED I[ TIMA PRI
VREME GLAVNE EDA
strana broj 93 PA [ E DOBIJAWU M
-Urednikovo predavaw an Milo- !B /Iphh
e Autor: Slobod Autor: Kpio
odr`ano na Savetova na br oj 59
wima o radovi} stra
o
tehnologiji p~elarew
strana broj 88 -Mislite da je ov?
Beogradu 26.februara a u i ne trebaju jednos ta vn a te ma
2000. i -P~elama u pa{ imateqice
u Ni{u 20. februara
2000. } pr
izletnice ve a !!! Grdno se varate!
godine ! nektar
Ko{nice - mamci za rojeve -1-
Autor ~lanka:
S PHFSS B/!! N PSS TF
D PSOFMM V OJWFSTJUZ
KO[NICE
3241!!D PNTUPDL I BMM
OZ!25964-!VTB MAMCI
^lanak je objavqen u ~asopisima C f f U severnim ^
vr lan
Dvmuvsf 3/1997 i Melitagora 7-8/1997 dr`avama nema 10 edi ak k
rojeva u takvom izo- ov k o
ori{}ewe ko{nica u svrhu hvatawa ak oli ji
ANE
feromona. jugozapadne kutije. Odlagawe zauzimawa novog
C E B R
NI
doma se mo`e desiti ako stara matica ne mo`e da
IZVID ANI[TE I
leti, pa roj prvenac izle}e sa prvom nesparenom
maticom koja se izvede.
ST
NOVO ROJA
Prime}eno je da posle 1-2 dana izvi|awa
PRE DO
prestaje stadijum merewa i ocewivawa stani{ta.
U svako doba dana i no}i oko ulaza i u kutiji se
Ja }u vam ovde mo`e videti nekoliko p~ela koje zauzimaju
govoriti o detaqnoj za{titi odbrambeni stav samo kada prolete tu|e p~ele.
koja se pru`a novoprona|enom stani{tu od Ko{nica mamac je obezbe|ena kao i svako nor-
strane p~ela izvidnica mnogo pre nego {to se u malno dru{tvo. Pokazalo se da u isto vreme tu
taj novi dom useli roj. Istra`ivawa o mo`e biti prisutno do 5 0 p ~ e l a , a do 3 5
ovome su zapo~eta 1994. godine i p ~ e l a mogu da ostanu u kutiji cele no}i (ne
produ`ena su i na naredne dve godine u zaklubquju se, ve} stoje ra{trkane). P~ele
Bsdicpme! Cjpmphjdbm! Tubujpo na brane stani{te ~ak i do 19 dana, sve dok ga roj
Floridi(SAD) naro~ito u sezoni rojewa. ne naseli. Mogu se videti i borbe sa
U mojim prvim ispitivawima tu|icama, a u ko{nici sam nalazio i do 16
koristio sam ko{nice mamce u vidu dese- mrtvih p~ela. P~ele koje {tite ko{nicu
toramnog LR tela. Ono je bilo zaka~eno na ovde ne lu~e vosak i ne grade sa}e. Jedino
zasewenoj severnoj strani zgrade sa izbacuju mrtve p~ele.
otvorom - letom na visini od 1,80 S t a r o s t i z v i d n i c a u roju
metara (od povr{ine zemqe). prvencu je od 15-37 dana (Hjmmfz
Kada su izvidnice E/D/), a u posledwem roju od 8-47
po~ele da ispituju ovo mesto dana. Izvidnice su, zna~i, obi~no
letele su unutra, okolo i ne{to mla|e od p~ela sabira~ica.
-4- @ivadinovi} Rodoqub
KAKO DA SE PRONA|E
Autor ~lanka:
Gorgi Mitev
P^ELIWA ZAJEDNICA ul.S.Stoimenski br.21
Vinica, Makedonija
U PRIRODI tel: 99 389 903 361-636
^lanak je objavqen u makedonskom ~asopisu Melitagora u broju za april 1998.godine.
literaturi mo`emo na}i dosta gnezda. Posle svega, na papiru crtamo nekoliko
U tekstova o tome kako da
namamimo p~ele u ko{nice mamce. Sve je
ta~aka, koje odgovaraju orijentirima u priro-
di(drvo ili neko uzvi{ewe i sl.). Preko orijen-
to u redu, ali nije obja{weno kako da tira, koji se nalaze u pravcu leta p~ele,
prona|emo p~eliwu zajednicu koja je povla~imo jednu liniju. Kako redom
sebi ve} prona{la stani{te u divqi- ustanovqavamo rastojawe izme|u orijentira,
ni(ve} naredni ~lanak govori da tu unosimo ga u
gospodin Mitev nije u pravu-primedba na{u skicu.
urednika). Ja }u poku{ati da taj problem Sada ostaje
malo osvetlim. samo da
Kao prvo,moramo da postavimo mamac za odemo do
p~ele({e}erni ili medni sirup-primedba ured- na{eg ciqa.
nika). Od momenta kada p~ele uzmu hranu sa
mamca, pa do pronala`ewa wihovog stani{ta, sve Prethodni tekst se odnosi na uslove kada
se odigrava na jednom mestu. Sa mamca se uzima je ciq koji tra`imo u na{em vidnom poqu. Jer
jedna p~ela i obele`ava se bojom za matice. Kada kada se radi o ravni~arskom kraju i rastojawe od
usisa dovoqno hrane, ona pole}e. U momentu kada vi{e kilometara nam je u vidokrugu.
pole}e se ukqu~uje {toperica. Kada se p~ela Kada se radi o {umskom terenu, ako nam
vrati, iskqu~uje se {toperica, a vreme se upisu- pomenuti metod ne da povoqan rezultat, kre}emo
je na papir. Sve se ponovi vi{e puta, kako bi sa alternativom. Brdsko-planinski predeli su za
dobili prose~no vreme. p~ele sli~ni ravni~arskim, ali se tu qudi mnogo
U na{em primeru uzmimo da prose~no te`e orijenti{u od p~ela.
vreme iznosi 10 minuta i 20 sekundi. Od Alternativa je slede}a:
prose~nog vremena oduzimamo 3 minuta za preda- Sud sa mamcem pun p~ela pokrivamo per-
ju nektara primateqicama(prema Taranovu, brzi- foriranim poklopcem ili platnom koje vezujemo
na predaje nektara je razli~ita i iznosi od 20 za sud. Dobro zatvoren sud nosimo na udaqenost
sekundi do nekoliko minuta, {to se naro~ito od oko pomenutih 1540 metara. Biramo ~isto i
pove}a za vreme intenzivne pregledno mesto na kom sud
pa{e, a u ovom slu~aju polako otvorimo. P~ele
hranilica-mamac jeste na opet lete pravo ka svom
neki na~in intenzivna domu. Potrebno je da se
pa{a, i tu p~ela puni medni sa~eka i posle 20-30 minuta
`eludac maksimalno, te je ustanovi}emo pravac leta
pomenutih 3 minuta krajwe p~ela. Na skici povla~imo
diskutabilan i orijenta- novu liniju.
cioni period - primedba Ona }e se prese}i sa
urednika). Ostaje nam 7 min- linijom koju smo
uta i 20 sekundi, tj. 440 ustanovili na prethodnom
sekundi. Ovu cifru delimo polo`aju mamca, i ta~ka
sa dva. preseka je u stvari na{ ciq
Dobijeno vreme od - stani{te p~ela u divqini.
220 sekundi se mno`i brzi- Ta~ka A je na{e
nom leta. Po mom iskustvu mesto gde smo namamili
ona je oko 25 km/~as. Vreme p~ele. Ta~ke B, V i G su
od 220 sekundi mno`imo sa 7 na{i orijentiri. Ta~ka A2
m/sekundi, {to iznosi 1540 je novo mesto mamca, na koje
metara (plus minus 30 smo ga preneli zbog neuspe-
metara). Istovremeno, dok ha prve metode.
merimo vreme pratimo i Neka je sre}no svim
pravac leta p~ele. P~ele lovcima na p~ele koje su se
biraju najkra}i put do svog nastanile u divqini !!!
LOCIRAWE GNEZ-
D A : Ako bi gnezda trebalo da
pore|amo redom prema afinite-
tu p~ela Bqjt!Nfmmjgfsb to bi bilo
ovako: prvo stabla drve}a, zatim
gra|evine, a tek na kraju udubqe-
wa i pukotine u stenama. ^ini se
da Bqjt! Nfmmjgfsb vi{e voli da se
nastani u `ivim nego u uginulim
stablima drve}a, a gnezda sa
odgovaraju}om zapreminom je
uvek lak{e na}i u velikim nego
u malim stablima. Nala`ewe Foto: Tbn! Svtt-! Gpsu! Xbmupo! Cfbdi-! GM/
gnezda u gustoj {umi predstavqa P ~ e l i w a z a j e d n i c a n a s e q e n a u k u } i c i z a p t i c e
Pronala`ewe zajednica u prirodi -7-
Ebwje!!Cbolt, autor prethodnog ~lanka, je objavio u Melitagori jo{ jedan tekst na istu
temu, sa dodatnim poja{wewima opisanih postupaka, {to }e za one koji `ele da
primene wegove savete, biti od izuzetne koristi. Evo tog interesantnog napisa !!!
P DODATNI SAVETI ZA
rvi sistem opisan u
prethodnom ~lanku
za pronala`ewe
p~ela u prirodi (bazi~ni sistem
sa jednim jedinstvenim mamcem),
EFIKASNO NALA@EWE
P^ELA U PRIRODI
najvi{e odgovara onima koji
prate p~ele nose}i sa sobom
celokupnu opremu koja im je
potrebna. bilo kog razloga. Povremeno, ako su p~ele bile
o ukqu~uje postavqawe mre`e nad ostavqene u ventiliranoj tegli du`i period, one
T
kre}u ka svom gnezdu.
rugi metod je sistem sa ali je izuzetno koristan i prakti~an
NAPRAVITE MEDOBER
OD RAZVOJNE PA[E
Autor ~lanka:
-Tufwf!!Ubcfs, nau~nik i p~elar, jedan od najpoznatijih u~enika profe-
sora D/M/Gbssbs-a, pisac najzapa`enijih ~lanaka u Bnfsjdbo!!Cff!!Kpvsobm-u
-82370 Wjmmfcsvnjfs-!! Hpvepvt-!! Gsbodf
^lanak je objavqen u Bnfsjdbo!Cff!Kpvsobm -u br. 7/1998 i Melitagori br. 1/1999
P
role}ni razvoj je termin da p~ela ! Naredne godine matica kre}e sa
blizak dugogodi{wim no{ewem jaja obi~no oko 15. januara, ali broj
p~elarima i odnosi se na p~ela i daqe pada sve do najni`e granice od oko
prve prole}ne cvetnice koje p~ele 20 do 30 hiqada p~ela {to se de{ava u februaru,
koriste da se snabdeju nektarom i ili mesec dana pre ili kasnije u udaqenim sev-
polenom, {to rezultira ja~awem p~eli- ernim i ju`nim podru~jima. (Kao {to vidite i
wih dru{tava. sami, amerikanci izimqavaju svoja dru{tva sa
ako se kre}ete SAD-om od severa ka onolikim brojem p~ela sa kolikim na{a dru{tva
VE[TA^KA ISHRANA
? MEDONOSNIH P^ELA
Sme{e za prihrawivawe p~ela i wihova
hranqiva vrednost su bile istra`ivane od
racionalan p~elar sa puno znawa ne mo`e
slo`iti, i mo`e da ~iweni~no, i na terenu,
?
strane mnogih ameri~kih istra`iva~a u protek- doka`e apsolutnu neekonomi~nost bilo kakvog
lih 60 godina, od kojih je prof. Hejdak sa prihrawivawa p~ela, osim u nu`di. Ali, o tome
Univerziteta u Minesoti prvi zapo~eo rad na }e biti vi{e re~i na nekom drugom mestu u ovoj
ovom problemu daleke 1934. godine. kwizi, gde }e se sve nedoumice razjasniti i
Za nesre}u, nije napravqen veliki pro- potkrepiti ~iwenicama - primedba urednika).
gres. Ja sam tako|e potro{io puno vremena i Dru{tva kojima je rukovodio dr Farar su
ulo`io napora na sli~na istra`ivawa dok sam u zimu ulazila sa velikim koli~inama skladira-
radio za USDA (istra`iva~ka laboratorija za nog polena koji su p~ele koristile u kombinaci-
p~elarstvo koju finansira Ministarstvo poqo- ji sa dodatnom ve{ta~kom hranom sme{tenom
privrede SAD) u Uvtdpo-u i Cbupo! Spvhf-u, ali iznad wihovog gnezda. U to vreme se ~inilo da su
bez uspeha. Svi eksperimenti koje sam mogao da Hajdek i Farar zaista re{ili problem ishrane
izvodim su se zavr{ili bez rezultata, i ja nikada p~ela me{avinom sojinog bra{na i polena, doda-
ni{ta nisam objavio(kona~no jedan nau~nik vanom u pravo vreme za uspe{an razvoj p~eliwih
priznaje da u stvari nema adekvatne zamene zajednica. Potom sam se preselio u Luizijanu i
prirodnoj hrani, i da je svaka ve{ta~ka hrana ili krenuo sa eksperimentima o prihrawivawu
{tetna za p~ele, ili nema zna~ajnog efekta - upotrebom me{avina sojinog bra{na i polena.
primedba urednika). Ovaj napis govori o kombi- U toku svoje posete p~elarskoj labora-
naciji teorije i iskustva. ^italac koji `eli da toriji u Cbupo!Spvhf-u, gledaju}i {ta radi wegov
dobije dodatne detaqne informacije o sme{ama biv{i student, dr Farar mi je sugerisao da bi
za prihranu p~ela treba da pro~ita poglavqe
kwige -K Ko{nica i medonosna p~ela- koje je
moji eksperimenti bili uspe{niji ako
prestanem da upotrebqavam sojino bra{no u
napisao F/Ifscfsu, a kwigu je ure|ivao Kpf me{avinama za prihrawivawe p~ela. Ova
Hsbibn. Izdava~ je firma Ebebou(1992). Fararova izjava je aktivirala zvona za uzbunu da
Mnogo godina sam smatrao da problem mo`da ima ne{to u sojinom bra{nu {to remeti
razvoja kvalitetne sme{e za ishranu p~ela mo`e moje eksperimentalne rezultate. U to vreme ja
biti re{en ako bi zajedni~ki radili osoba sa sam usavr{avao hipotezu o razlozima za rojewe.
dobrim poznavawem biohemije i ishrane i osoba Hipoteza je bila otprilike ovakva: p~ele
sa poznavawem p~elarstva. Kada ka`em osoba sa se roje ako nemaju dovoqan prostor za {irewe a
poznavawem p~elarstva ne mislim na p~elara, sa druge strane sakupqaju i skladiraju izrazito
ve} na osobu obu~enu da radi i istra`uje kao velike koli~ine nektara i polena. Budu}i da se u
nau~nik. Luizijani p~ele retko roje posle 15. juna, `eleo
Kao student dr Farara na Univerzitetu u sam da ovu hipotezu testiram tokom septembra.
Viskonsinu, bio sam svedok da su p~eliwe zajed- Ako bih mogao da isprovociram pojavu roja u sep-
nice hrawene me{avinom sojinog bra{na, pole- tembru bio sam sigu-
na, {e}era i vode na vreme dostigle zaista ran da }u biti blizu Prirodna
veliku brojnost p~ela za intenzivne pa{e karak- do mogu}nosti da hrana je
teristi~ne za severne delove SAD-a. objasnim razloge za nezamenqiva
Dru{tva koja su prezimila su imala rojewe.
posebne poga~e postavqene nad leglom od kraja Od deset
marta tj. po~etkom aprila. Za prve dve nedeqe su dru{tava u mom
potro{ile oko pola kilograma i kako su se novom eksperimen-
dru{tva razvijala potro{wa je rasla, tako da su tu, NIJED DNO se
oko prvog maja konzumirale oko jednog kilograma nije rojilo, ali su
nedeqno. Gledao sam i kako ova dru{tva sakupqa- sva tro{ila mnogo
ju med i do 150 kg, a tako|e sam gledao i kako polena me{anog sa
dnevni unos u vrhuncu medewa dosti`e do 15 kg. sojinim bra{nom.
Broj p~ela u dru{tvima je ~esto kontrolisan, Onda sam prekinuo
p~ele su prebrojavane, i retko je prelazio 55.000 takve eksperimente
jedinki. Dru{tva koja nisu dobijala poga~e sa rojewem i prese- Foto:
imala su prinos od jedva 25 kg, za vrcawe. (Ovo l i o s a m s e u Boro Arsovski
jesu ~iwenice, ali se sa zakqu~cima na prvi p~elarsku labora- -S S lika preuzeta
pogled, koje su neki spremni da donose, toriju u Uvtdpov gde iz Melitagore 3-44/97
- 12 - @ivadinovi} Rodoqub
sam nekoliko godina kasnije u~estvovao u eksper- sa kafom opru`iv{i se u kancelariji, nasta-
imentima za odr`avawe maksimalne snage p~eli- viv{i da diskutujemo o problemu koji se javio i
wih dru{tava tokom cele godine i odgajawe mat- tra`e}i re{ewe. Evo {ta smo zakqu~ili i {ta
ica i trutova tako|e tokom cele godine. se potom doga|alo.
Nije bio ukqu~en veliki broj dru{tava, Polen kojim smo prihrawivali je
maksimalno pet, ali su te zajednice konzumirale sakupqen u blizini Uvtdpo-a. Skoro sve biqke
pola kilograma polenske poga~e dnevno (a ne za koje su rasle u okolini i bivale pose}ivane od
deset dana kao {to su to ~inile Fararove zajed- p~ela su prirodne pustiwske biqke. Sve su
nice u Viskonsinu), i to tokom perioda kada u poreklom iz Novog sveta, od kojih nijedna nije
Uvtdpov ima malo prirodnog polena - oktobar, evoluirala kao hranqiva blagodet za p~ele.
novembar, decembar i januar. Me{avina koju je Odmah smo kontaktirali p~elarsku laboratoriju
Farar preporu~ivao se sastoji iz tri dela pole- u Medisonu, Viskonsin, i dobili smo malu
na i jednog dela sojinog bra{na. Zatim sam po~eo koli~inu polena ~iji je ve}i deo sakupqen sa
da prime}ujem ~udne abnormalnosti na nepok- biqaka poreklom iz Starog sveta (Evropa i
lopqenom leglu kod dru{tava koja su dobijala Azija), kao {to su razni vidovi deteline.
ovakve poga~e. Mati~waci sa mladim larvama su Odmah smo napravili nove polenske
dobijali velike koli~ine hrane, ali su larve poga~e sa polenom iz Viskonsina i zamenili smo
~esto umirale. Svi problemi su nestali kada sam wima sve stare poga~e. TRI DANA kasnije su sva
po~eo da prihrawujem p~ele ~istim polenom bez dru{tva imala velike koli~ine trutovskih jaja,
sojinog bra{na, {to je indiciralo da u sojinom a tri nedeqe kasnije i veliki broj trutova.
bra{nu postoji neki toksi~an sastojak za p~ele. Znam i sam, niko od vas p~elara
Moj posledwi primer koji `elim da prakti~ara se ne interesuje za odgajawe trutova u
prika`em u okviru ove teme je bio veoma ~udan. U svojim dru{tvima. Vi jednostavno `elite da
to vreme ja sam radio sa nau~nikom po imenu razvijete dru{tva tako da imaju mnogo radilica
I/L/Qppmf i nas dvojica smo imali veoma kompe- koje }e doneti dosta meda. Smisao ovakvih
tentne prijateqe koji su radili za nas kao eksperimenata sa prihrawivawem tj. odgovor na
p~elarski tehni~ari (Ejdl! Tbdlfuu i Kpio! Njmmt). pitawe kako da se prehrawuju p~ele, mo`e da bude
Qppmf!i ja smo radili na interesantnom eksperi- rezimiran ovako: polen je polen, ali nije i svaki
mentu ~uvawa trutovske sperme, i on je `eleo da polen dobar polen. Generalno uzeto vi mo`ete da
na raspolagawu ima nekoliko hiqada trutova do o~ekujete da je polen koji sakupqate ili kupujete
prvog februara. Ja sam odgovorio da nema prob- me{avina polena koja }e obezbediti veoma dobru,
lema, i dao sam instrukcije dvojici tehni~ara osredwu ili siroma{nu hranu za va{e p~ele.
{ta treba da rade u dru{tvima da bi ih naveli na Ali, ako bi bile ravnomerno zastupqene sve
odgajawe mnogo trutova u decembru i januaru vrste polena, me{avina bi bila zadovoqavaju}a u
(ponovo napomiwem da je klima kod wih ipak svakom slu~aju. Sugerisao bih vam i da nikada ne
znatno druga~ija - primedba urednika). Radilo se dodajete sojino bra{no ili mleko u prahu p~eli-
o prihrani ~istim polenskim me{avinama, sa woj prihrani, ali, uvidev{i da je dodavawe
{e}erom i vodom, iznad i ispod zone legla, svaka raznih vrsta kvasaca veoma dobro, posebno
~etiri do pet dana. pivskog kvasca (do sli~nog
P^ELA NA
Oni su uradili sve ZADATKU
zakqu~ka su do{li i ruski
ta~no onako kako je trebalo, SAKUPQAWA
stru~waci - primedba uredni-
dok sam ja sedeo u mojoj kance- POLENA
ka), koji sam davao u odnosu
lariji prekrasne p~elarske tri dela kvasca na jedan deo
laboratorije osmi{qaju}i polena(?) , preporu~io bih
Foto:
budu}e eksperimente. Posle tako ne{to, jer daje dobre
V.Umeqi}
jednog dana, nakon okon~awa rezultate. Ina~e, pivski
-P^ELAR-
wihovog zadatka, pitao sam kvasac, sam za sebe, nije
5/1996
ih koliko ima kvadratnih naro~ita blagodet za p~ele.
in~a (in~ je mera za du`inu - Kada prihrawujete
primedba urednika) tru- polenom setite se da je on kon-
tovskog legla u svakoj od taminiran sa otpacima i
ko{nica. Ali, oni to nisu delovima koje p~ele higi-
znali, i ja sam im kao {to bi jeni~arke izbacuju iz
i svaki {ef uradio, rekao da ko{nice. To ukqu~uje i mrtvo
se vrate do ko{nica i da to i obolelo leglo od bolesti
ustanove. Malo kasnije kada kao {to su kre~no leglo,
su se vratili, raportirali su mi slede}e: ameri~ka i evropska trule`. Zato ja uvek dodajem
UOP[TE NEMA NIKAKVOG TRU- prihrani polenom i jednu ~ajnu ka{i~icu teram-
TOVSKOG LEGLA U NI JEDNOJ OD icina na 12 litara me{avine. Teramicin se ne
^ E T I R I K O [ N I C E !!! razgra|uje mnogo brzo kada se ~uva u me{avini sa
[ta je krenulo naopako !?! polenom, kao {to je to slu~aj u rastvoru od
Pozvao sam Qppmf-a da do|e u moju kance- {e}ernog sirupa. (Osvrt na ovakav stav dat je u
lariju. Sva ~etvorica smo uzeli u ruke {oqice prethodnom ~lanku - primedba urednika)
Dvomati~ni sistem p~elarewa - 13 -
Autor ~lanka:
Cpc![/!Ipss-!Qi/E/
INTENZIVNI
DVOMATI^NI
Q/P/!Cpy!64!!!
Mfyjohupo-!OZ!23563
VTB
tel: 518-9989-66835
faks: 518-9989-66559
SISTEM MI DAJE VI[E MEDA
^lanak je objavqen u ~asopisima Bnfsjdbo!Cff!Kpvsobm i Melitagora, br. 11/1998
elim da podelim deo mog dvadese-
@ togodi{weg iskustva provedenog
u potrazi za poboq{awem ove tehnike u
Bofm.Tuboebse-!216!Boesfb!Lbmwv!Tus/-!O/Mpojb!Q/P/
25342! Buifot-! Hsffdf-! ufm.gblt;! //41)12*3882291.
1:5!2687:9/!F.nbjm;!Qboufmbd@ pufofu/hs!-!postoje
ciqu boqeg, lak{eg i ekonomi~nijeg sis- varijante od 1 l i 1,8 l, a deo koji se uvla~i kroz
tema p~elarewa. Ovaj sistem je osmi{qen za leto je visok 1,4 cm - primedba urednika).
hobi p~elare i p~elare kojima je p~elarstvo Koristimo i na{u sopstvenu konstrukciju pok-
dopunsko zanimawe. Komercijalni i profe- lopne daske, krov i dve metalne mati~ne re{etke
sionalni p~elari nemaju vreme za ovakve po dru{tvu. Ova oprema je modifikovana radi
metode koje tra`e ve}u upotrebu radne maksimalne efektivnosti i fleksibilnosti.
snage. Ve}ina dru{tava koje koristimo za proizvodwu
Pre svega, hajdemo da ispitamo razliku meda su dvomati~ne zajednice a u toku zime jedno-
izme|u komercijalnog i hobi p~elarewa. mati~ne. Na{i nukleusi sa
Komercijalni p~elari obi~no rade sa visinom od 16,8 cm su sa
v{e od 500 dru{tava i ve}ina seli svoje 5 ramova, napravqeni
zajednice od pa{e na pa{u, od opra{ivawa od ~amovine a u protek-
na opra{ivawe, i zato su wima potrebna lih nekoliko godina i od
mawa i lak{a dru{tva za tvrdog presovanog stiropo-
lak{u manipulaciju i trans- ra. Svako proizvodno dru{tvo je
port. U mnogim slu~ajevima su za podr`ano posebnim nukleu-
wih med i drugi p~eliwi proizvodi som. Sve ko{nice su
samo sekundarna dobit. Oprema o p r e m q e n e
je isto tako prilago|ena za ME unutra{wim
ovaj sistem rada. Koriste se D hvata~em polena,
jedno ili dva duboka tela LR za hvata~em za propolis i ramom
plodi{te, a za vi{ak meda upotrebqavaju gra|evwakom radi biolo{ke kontrole varoe
plitka tela. Duboka tela garantuju da }e matica (jedinstveni tretman protiv varoe koji mi koris-
imati dovoqno prostora da proizvede razumno timo). Uniformnost opreme nosi fantasti~nu
jaka dru{tva i da oko legla ima ne{to skladira- prednost izra`enu kroz totalnu fleksibilnost
nog meda, dok plitka medi{na tela omogu}uju i izmenqivost.
lak{u manipulaciju. Na{a p~elarska godina po~iwe 1. avgusta.
Hobi p~elar je onaj koji ~uva samo neko- U ovo vreme mi po~iwemo da gradimo jaka
liko dru{tava i radi sa wima u svoje slobodno dru{tva od zimskih p~ela. Ako nema prirodne
vreme da bi porodicu i prijateqe snabdeo medom pa{e, koristimo svakodnevno stimulativno
i drugim p~eliwim proizvodima, ali i da bi u prihrawivawe {e}ernim sirupom 2:1 (2 dela
isto vreme imao relaksaciju i zabavu. Hobi {e}era i 1 deo vode). Sav vi{ak meda je ve}
p~elari naj~e{}e mogu da odvoje vi{e vremena za izva|en i iscentrifugiran, ramovi su selekti-
rad sa p~elama te mogu da razviju mnogo ja~a rani i dru{tvima su vra}eni samo oni svetlo
dru{tva od onih koja komercijalni p~elari kafene boje, radi odgajawa legla. Ostatak je
imaju ili mogu da imaju. skladiran za prole}e. Svi ramovi sa neizvu~enim
Na na{em p~eliwaku sa oko 50 dru{tava, satnim osnovama se izbacuju iz ko{nice.
koji je sme{ten na planini Katskils u severois- Dru{tva jo{ uvek imaju dve matice, i intenzivno
to~nom delu SAD-a, mi koristimo nastavke sa odgajaju leglo.
striktno jednom dimenzijom (16,8 cm), svaki sa Budu}i da u na{em odgajiva~kom programu
jednim kru`nim otvorom koji je opremqen koristimo iskqu~ivo krawske matice va`no je
kru`nim reduktorom sa tri pozicije (na na{em stimulativnim prihrawivawem odr`ati maksi-
tr`i{tu ima ovih plasti~nih malno zalegawe matica ako nema unosa iz
reduktora - primedba urednika). prirode. Potreba za prihranom se odre|uje
Tu je i visoka podwa~a(10 cm) sa kori{}ew wem vage isspod jedne prosse~ne ko{nice
ramom na kom je ukucana mre`a, (ne najja~e i ne najslabije). Vaga se proverava
a koristimo i Boardmanovu svakoga dana a te`ina se bele`i na formularu
hranilicu koja se name{ta kroz namewenom za to. Ako se te`ina ko{nice smawi
leto. (Ovu hranilicu mo`ete videti i na slici. za 24 ~asa, mi zapo~iwemo prihrawivawe. Ako
Mo`e se nabaviti u Gr~koj na slede}oj adresi: nema promene ili postoji unos, mi ne prihrawu-
- 14 - @ivadinovi} Rodoqub
jemo. Dvomati~na dru{tva se odr`avaju na ovaj dobro da se uvek sara|uje sa drugim ~lanovima
na~in sve do sredine septembra. Dotle smo p~elarskog kluba. I oni koriste na{ sistem pa
spremili na{e nukleuse. Starija matica se za kratko vreme razmewujemo nukleuse. Prednost
odstrawuje iz proizvodnog dru{tva i nosi se u ove razmene je taj {to nukleusi nisu prepu{teni
nukleus zajedno sa jo{ dva rama punih leglom i sami sebi, ve} ih uvek neko nadzire. Prava
polenom. Zatim dodajemo i jo{ dva prazna rama. proizvodna dru{tva , sada jednomati~ne zajed-
Ulaz u svaki nukleus je pokriven metalnom nice posle 15. septembra, se prihrawuju velikim
mre`om. koli~inama (3,7 l po dru{tvu svaki drugi dan)
Po okon~awu ovog posla, nukleuse gustim sirupom 3:1 (3 dela {e}er i 1 deo voda)
prenosimo na drugu lokaciju udaqenu najmawe 6,5 tako da ona budu spremna za zimu pre 15. oktobra.
km u toku jedne nedeqe ili i vi{e. Na novoj Svako dru{tvo dobija 27-30 {e}era. I nukleusi
lokaciji prihrawujemo nukleuse Boardmanovom se prihrawuju gustim sirupom preko wihovih
hranilicom. Posle nekoliko dana do nedeqe dana Boardmanovih hranilica.
nukleuse vra}amo na glavni p~eliwak. Za ovo je Na na{em podru~ju, u oktobru uvek ima
EFIKASNA BIOLO[KA
KONTROLA VAROE
BEZ HEMIKALIJA
inule godine su zna~ile propast plodi{te a koji ne. Za ovo ne treba imati ni
M za mnoge p~elare budu}i da su
morali da se suo~e sa neprijateqem broj 1.
milosti, ni izgovora. Razume se, selekcija ramo-
va se ne pravi preko no}i, niti za jednu sezonu. To
dana{weg p~elarstva - varoom. Ovaj parazit je sistemski posao. Dobro je da se zapo~ne zimi,
se kao orkan sru~io na na{u zemqu (misli se kada vr{imo pripreme za narednu sezonu. To }e
na SAD), ostavqaju}i prazne ko{nice, nam dati jasniju orijentaciju koliko }e nam tre-
tu`ne p~elare i praznu burad. [teta je bati satnih osnova i ramova za idu}u godinu. One
ogromna. Za{to? mnogo tamne, o{te}ene ili na drugi na~in nek-
SAD su verovatno jedinstvena zemqa koja valitetne ramove sasvim odstrawujemo iz rez-
koristi samo jedan registrovan i od Agencije za erve i pretapamo. Isto tako mi odabiramo i
za{titu okoline(FQB) odobreni lek za varou, po drvene ramove. One koji su suvi{e tamni,
imenu Bqjtubo, ~ija je aktivna materija fluvali- polomqeni ili o{te}eni gorimo u na{oj pe}i.
nat. U Evropi, na primer, postoji ve}i izbor, Mo`da je ovo ~ak i drasti~no, ali tako sebi i
recimo amitraz, fluvalinat, kumafos, mravqa na{im p~elama pravimo veliku uslugu.
kiselina i drugo. Tako pred p~elarima stoji Ovakvo postupawe je veoma dobra preven-
vi{e opcija kao i oblika aplikacije. [tapi}i su cija protiv ameri~ke kuge i kre~nog legla.
uobi~ajeni, ba{ kao i zadimqavawe, aerosol i Obi~no se me|u odba~enim ko{uqicama larvi
prskawe. Ali, sva ova sredstva su otrovne nalazi najboqe mesto za skrivawe mikroba i
hemikalije i nepravilnom upotrebom mogu se bolesti od kojih idu}e godine dru{tva mogu
prona}i rezidue u medu, vosku, propolisu kao i u ponovo da se inficiraju. P~ele ne mogu u pot-
drvenoj opremi za p~elarstvo. Zbog toga, mi god- punosti da odstrane ove ko{uqice. Isto tako, sa
inama koristimo nehemijsku, biolo{ku kontrolu svakom narednom generacijom }elije su sve mawe
varoe. Kako pokazuju studije, varoama se vi{e i mawe. Tako posle mnogo godina mi proizvodimo
dopada trutovsko leglo iz jednog prostog razloga: sve mawe i mawe p~ele, a kao {to znamo mawi
dvadeset~etvorodnevni razvoj od jajeta do kamion mo`e da ponese i mawi tovar. (primedba
odraslog truta. Ako nema dovoqno trutovskog urednika makedonskog ~asopisa Melitagora,
legla u ko{nici ili ako je zaraza dru{tva veli- gospodina Aleksandra Mihajlovskog: Ovo napred
ka, varoe nemaju drugi izbor osim da parazitira- navedeno je veoma diskutabilna tvrdwa.
ju radili~ko leglo. Mati~waci su po{te|eni jer Profesionalni p~elari koji imaju vi{edeceni-
je vreme od 16 dana nedovoqno za jski sta` znaju da ovo nije ta~no, budu}i da svi
reprodukciju varoe. slo`no tvrde kako koriste iste ramove vi{e
Prvi va`an uslov da se decenija a p~ele koje se iz wih izvode nisu
zapo~ne kontrola varoe mawe nego obi~no. P~ele odr`avaju
jeste upotreba sistema dijametar }elije i on nikada
rada sa ramovima sa}a ne mo`e da spadne ispod
bez apsolutno nijedne trutovske odre|enog minimu-
}elije. Najboqi na~in da se ma(zavisno od rase).
dobije ovakvo sa}e, jeste Ono {to zaista
dodavawe satnih osnova u zadebqava tokom vre-
medi{ta za vreme pa{e. mena, nisu zidovi
P~ele mnogo retko izvla~e tru- }elija ve} satna osno-
tovske }elije na ramovima u medi{tu. Mi va - zato sa staro{}u
koristimo samo nastavke visine 16,8 cm rama raste i wegova te`ina. P~elari sa
(kod nas tzv. Fararov sistem sa vi{e hiqada ko{nica govore da
zaokru`enom visinom nastavka od 17 cm - ispuwavawe ove zaista efektne sanitarne
primedba urednika). Kada se med centrifu- preporuke, koja se odnosi na zamenu ramova
gira, ramovi se ponovo odabiraju, i samo oni bez minimum svake ~etiri godine, jeste jedna od
trutovskih }elija se koriste za odgajawe legla. onih nekoliko zabluda zbog kojih oni nikada ne
Ramovi koji imaju ne{to trutovskih }elija, se bi mogli da rade sa tolikim brojem dru{tava).
obele`e na satono{i, recimo M za medi{te, L za (Po{tovani ~itaoci, napred navedeni komentar
leglo. To }e nas uvek podse}ati koji su ramovi za urednika Melitagore je u najmawu ruku izuzetno
- 18 - @ivadinovi} Rodoqub
interesantan. Poznaju}i wegovo zavidno znawe, pratiti stawe ovih ramova, kako bi znali kada }e
siguran sam da ono {to je napisao nije napisao biti poklopqeni. Za oko 20-21 dan od zalegawa
napamet, ve} je to potkrepqeno ~iwenicama. izvadite trutovske ramove sa uglavnom pok-
Me|utim, on zna, kao i ja da postoje provereni lopqenim trutovskim leglom, stresite p~ele
dokazi(bar su tako prezentovani p~elarima) da (pazite da matica nije na ramu), i xepnim no`em
se iz dugo upotrebqavanog sa}a za ise~ite trutovski deo sa}a (ako je ram podeqen
izvo|ewe p~ela izvode drasti~no na trutovski i radili~ki deo). Traka satne
mawe p~ele. Na `alost, pre osnove }e biti dobar vodi~ va{em no`u.
izla`ewa ove kwige iz Budite pa`qivi dok se~ete sa}e.
{tampe, nije bilo vremena Trutovsko sa}e sada mo`e da se topi.
ni prilike da o tome sa Mi ga odmah stavqamo u na{
wim razgovaram te da sun~ani topionik. Pre toga, vi
utvrdim razloge ovakve mo`ete da uzmete viqu{ku za otk-
wegove tvrdwe. Me|utim, lapawe meda i da odstranite
nesporno je da ne samo da nezrele trutove. Kada ih pregledate
je izuzetno korisno mo`ete ustanoviti zara`enost
mewati sa}e {to ~e{}e, ve} varoom svakog dru{tva posebno. Tu
je to i mogu}e bez naro~itog napora. informaciju mo`ete i da zabele`ite. Nije
Postoji ~ak tehnik ka p~elarew wa u kojoj se bez potrebno da brojite varoe. Mi imamo prostu
problema mo`e zameniti svo plodi{no sa}e u skalu od 1 do 5. (1 = nema varoe, 5 = velika
svim ko{nicama na p~eliw wakku tokkom samo jedne zara`enost). Ovo nije ba{ najta~niji sistem, ali
sezone, ne ula`u}i neka zna~ajnija sredstva i ne budu}i da ocewivawe radite sami, istu gre{ku
gube}i na ukupnom prinosu p~eliwaka. Ali, o }ete praviti svaki put. Ovo je i dobar sistem da
tome }e biti vi{e re~i u drugom delu ove kwige, vidite koja dru{tva lak{e savladavaju varou te
koja }e biti {tampana u dogledno vreme. U da utvrdite koja su dru{tva otpornija, {to nam je
svakkom slu~aju, mew
wajte sa}e {to ~e{}e. Koristi odrednica u proizvodwi matica. Kada sa}e
od toga zna~ajno prevazilaze ulagawa - primedba ise~ete, ramove vra}ate nazad u dru{tvo. Oni }e
urednika). P~ele izvedene iz mladog sa}a mogu da biti ponovo izvu~eni u roku od nekoliko dana.
uve}aju proizvodwu meda za 10-15% i defini- Posle 20-21 dan ponavqate proceduru. Vrlo je
tivno da smawe na{e tro{kove za lekove i va`no da ne propustite nijedan ciklus, u pro-
le~ewe od bolesti. tivnom dobi}ete suprotne rezultate i su{tinski
Hajde da pretpostavimo kako se ovaj prvi }ete odgajati varou! Ovi trutovski ramovi
korak ve} primewuje. Slede}e je da se spreme tru- funkcioni{u kao magnet za varou. Varou veoma
tovski ramovi za svako dru{tvo. Satono{a treba jako privla~i ovaj deo ko{nice. Kod jakih
da bude obojena ili na drugi na~in ozna~ena radi dru{tava u vrhu wihovog razvoja (u na{em
brzog prepoznavawa. Mi koristimo 2 ovakva rama podru~ju to je maj-juni) mi koristimo 2 pa i 3 tru-
po dru{tvu. Ovde u `leb na satono{ama tovska rama po dru{tvu. U na{em dvomati~nom
postavqamo samo traku satne osnove {irine 2 sistemu (pogledajte prethodni ~lanak - primedba
cm, kako bi p~ele pravilno zapo~ele gradwu tru- urednika) mi koristimo 1-2 rama po matici.
tovskog sa}a. Trake satnih osnova se lepe toplim Ovo je tako|e dobar na~in za proizvodwu
voskom za satono{u. Kada i ovo zavr{imo, mi smo trutova u periodu odgajawa matica, i to od
spremni za borbu sa varoom. Za slabija dru{tva dru{tava koja su pokazala najve}u otpornost na
ili rojeve ram mo`emo da podelimo letvicom na varou. Ali, taj sistem je ne{to razli~itiji.
dva jednaka dela, tako da }e ova dru{tva lak{e Postavqamo jedan trutovski ram u odre|eno
organizovati izgradwu sa}a i br`e }e je selektirano dru{tvo. Kada je trutovsko leglo
zavr{iti. Isto tako, ako u va{im plodi{tima poklopqeno, stavqamo drugi trutovski ram.
koristite duboke ramove mo`ete tako|e da Prvi slu`i za varou, i odstrawujemo ga 21-og
podelite ram kako bi p~ele br`e gradile sa}e, a dana. Drugi ram ostaje u dru{tvu dok se ne izvedu
trutovsko leglo u wemu bilo {to pribli`nije trutovi, i matica ga ponovo ne zalegne, a p~ele
me|usobne starosti.
Foto: M
Brzo po po~etku sezone, a u na{oj severnoj elitago
ra br. 6/1
planinskoj oblasti to je u aprilu, postavqamo to iz Bn 999 (preu
fsjdbo!Cff ze-
!Kpvsobm-a
trutovske ramove u svakom dru{tvu. (U Nema~koj )
se mogu kupiti satne osnove, sa trutovskim osno-
vama }elija, {to olak{ava i ubrzava gradwu tru-
tovskog sa}a - primedba urednika). U ovo vreme
p~ele su spremne da izvla~e satne osnove, i vi{e
su naklowene izvla~ewu trutovskih }elija.
Obi~no su za nekoliko dana ovi ramovi
zale`eni. Tako|e je dobro da se sa~uvaju trutovs-
ki ramovi od prethodne godine, te da se dodaju
dru{tvima sa ve}om zara`eno{}u, jer }e ih mat-
ica zale}i skoro odmah po dodavawu. Po`eqno je
Dvomati~ni sistem p~elarewa i varoa - 19 -
poklope. Zatim se vadi uz standardni postupak. da dru{tvima dajete trutovske ramove tokom
Za ju`ne delove SAD-a ovaj sistem treba koris- zime, jer }e se varoa tako br`e razmno`avati
titi tokom cele godine. (Ovo je ujedno i na~in da dopunskim generacijama u radili~kom leglu.
se u dru{tvima i normalno izvode trutovi, jer je Prole}e je dobro vreme za kori{}ewe Bqjtubo-a u
istra`ivawima posledwih godina decidirano svrhu detekcije uspe{nosti na{eg rada. Krawske
dokkazano da trutovi imaju jak
ku regulacionu ulogu p~ele imaju sposobnost, i mi ih selekcioniramo
u produk ktivnossti p~eliwwih zajednica, te da su po ovom kriterijumu, da prekinu odgajawe legla u
zajednice bez trutova i mawe produktivne - jesen i da krenu sa wim ponovo u decembru ili
primedba urednika). januaru.
Mo`ete da smatrate da sve ovo nosi mnogo U Evropi postoji praksa da se krajem
rada i to ne besplatnog! U to budite sigurni. Da sezone matica izoluje ili zatvori u kavez
se izvu~e sa}e u jednom ramu i da se odgaji tru- (obi~no krajem septembra ili po~etkom oktobra)
tovsko leglo potrebno je oko 1 kg meda i malo tako da ne mo`e da nosi jaja. Kada se leglo izvede
polena za ishranu trutovskih larvi (ne malo, ve} vr{i se tretman protiv varoe. Posle tretmana
zaista dosta polena - primedba urednika). Sa matice se osloba|aju. Ovaj metod nije mnogo
druge strane, mo`ete da imate ko{nice slobodne prakti~an, jer zahteva dosta anga`ovawa (vreme-
od hemikalija i koje }e proizvoditi pored ~istog na) ali i zato {to se zimska generacija p~ela
meda i ~ist vosak za va{u upotrebu ili za ekstra izvodi iz jaja polo`enih avgusta i septembra, pa
prihod. (Ruku na srce, takav skup med kod nas nema bi u toku razvoja tih p~ela one bile o{te}ene od
ko da kupi - primedba urednika). Druga korist od varoe. Zdrava generacija zimskih p~ela je
ovih trutovskih ramova je izuzetno precizno kqu~ni faktor za uspeh u narednoj sezoni. Mnogo
pra}ewe raspolo`ewa p~eliwih zajednica. Kada je boqe imati matice koje prirodno prekidaju
p~ele izvla~e vi{e radili~kih }elija, dru{tvo zalegawe ranije u jesen. Ovde je potrebno da
ima mladu maticu i nalazi se u radno- imate dru{tva koja su tretirana avgusta, {to
sakupqa~kom raspolo`ewu. Kada izvla~i vi{e nije uvek mogu}e. U nekim podru~jima p~ele u
trutovskih }elija (u ve}ini slu~ajeva), dru{tvo avgustu i septembru jo{ uvek imaju dobru pa{u.
je u dobrom razvojnom raspolo`ewu. Kada na|emo Upotreba Bqjtubo-a u toku pa{e nije
osnove mati~waka na novom sa}u, dru{tvo je u preporu~qiva budu}i da u medu mogu ostati
rojevom raspolo`ewu i trebalo bi da ostaci fluvalinata.
TEHNOLOGIJA SA
Autor ~lanka:
Besjbo!ev!Upj
QP!Cpy!25972
FIKSNIM RAMOVIMA
Tjopwjmmf
Qsfupsjb!123:
JU@NA AFRIKA
Ovaj ~lanak govori o p~elaru Hfpgg!!Mpnbt-u iz Ju`ne Adresa Hfpgg!!Mpnbt-a:
Ns/!!Mpnbt!!!!QP!!Cpy!!829!!!Xjfsebqbsl-!!125:
Afrike. Objavqen je u ~asopisu Cff!! Cjj{, februara Dfouvsjpo-!!! Tpvui!!Bgsjdb
1998. i ~asopisu Melitagora, septembra 1998. g. nbjm;!!!hfpgg!!mpnbt@cpunbjm/dpn
F.n
H
fpgg! Mpnbt! nije ju) koja obeshrabruje vo{tanog
stranac u svetu moqca. O{te}ene module vredi
p~elarstva. Jedno REVOLUCIONARNA
popraviti - najvi{e se
vreme je bio veliki robni proiz- TEHNIKA o{te}uju dowe letvice. Leglo i
vo|a~ sa vi{e od 2000 ko{nica P^ELAREWA p~ele u modulima koji su o{te}eni
snabdevaju}i medom velike grupe nisu uni{teni, budu}i da sa}e ostaje u
supermarketa u Ju`noafri~koj republi- najve}em delu neo{te}eno.
ci. Zato on poznaje provalije i probleme Modul zahvata 0,6 zapreminskih delova
p~elarske industrije isto tako dobro kao i Langstrotovog nastavka. U svrhu umno`avawa
bilo ko drugi. dru{tava samo se odvajaju moduli sa leglom i u
Wegova frustracija savremenom tehnikom bezmati~ne module se dodaju matice. Rotacijom
p~elarewa i nu`dom da svake godine modula sa leglom redukuje se rojewe.
popravqa i zamewuje o{te}ene ramove Zalegawe se stimuli{e dodavawem
koji vrede hiqade randi (valuta sve`eg sa}a. Odgajawe legla u modulu
Ju`noafri~ke republike), je u~vr{}uje sa}e, ~ime se redukuje
vodila u dizajn i razvi- lomqewe sa}a. Pri ruko-
jawe modularne tehnike vawu modulima, p~ele su
p~elarewa. izlo`ene minimalnom stre-
Ova patentirana su. Me|usobni raspored
tehnika ima potencijal da meda, polena i legla se ne
transformi{e lik naru{ava razdvajawem modu-
p~elarewa u 21. veku, na la, ~ime se spre~ava stres i
isti na~in kao {to je dezorijentacija dru{tva. Pri
Langstrotova ko{nica dominirala u vrcawu meda, p~ele se izduvavaju iz
19. i 20. veku. Ali, su{tinski, to je jedan modula prenosnim ru~no no{enim izdu-
veoma prost sistem, koji ukqu~uje odre|eni broj va~em. Sve u svemu, mali broj slabih strana je
fiksnih ramova u modulu (nastavku) standardnih nadvladan prednostima. Kori{}ewe mati~nih
dimenzija. Ovaj sistem omogu}uje da sa}e u svim re{etki se preporu~uje, ali nije obavezno.
ramovima u nastavku bude otklapano jednovre- Problem kristalizacije meda u sa}u se re{ava
meno. Sistem ima mnogo unikatnih osobenosti i jer se modul tretira kao i ram sa kristalisanim
re{ava mnoge tradicionalne p~elarske prob- medom - postepeno se zagreva da med pre|e u te~no
leme. Najva`nija osobina jeste ta da stawe, ili se se~e sa}e.
je ovaj sistem verovatno najlak{i za
primenu u p~elarstvu u odnosu na sve Vra}awe [ta ako je u modulu malo
legla, a sve ostalo je med ?! Re{ewe
do sada razvijene. Rukuje se nastavkom
koji sadr`i 13 ramova, ali to nisu na je u tome da se modul ostavi u
toplom okru`ewu, kako bi se leglo
individualni ramovi, ve} su fiksir-
ani za modul. Modul je daleko ja~i staro, izvelo, ili se ostavi na ko{nici
dok se p~ele ne izvedu, a zatim se
nego {to to jedan ram ikada mo`e da
bude. Fiksne satono{e i dowe ili centrifugira.
Deoba dru{tva je jednos-
letvice su postavqene popre~no u
modulu a satono{e su zalepqene na korak tavna. Kada su dva modula zahva}ena
leglom, jednostavno se odvajaju,
svoja mesta. Ram je nizak i jak -
o{te}eni i polomqeni ramovi su u postavqaju na podwa~u, stavqaju
poklopne daske i dodaju mlade mat-
pro{lost. Svo sa}e u modulu sa
wegovih 13 ramova se otklapa za 20 budu}nost ice. Raspored meda, polena i legla
se ne naru{ava.
sekundi. Sistem nudi poboq{anu Kontrola rojewa je veoma
kontrolu voskovog moqca kada su moduli uskla- laka. Preme{ta se modul koji sadr`i najvi{e
di{teni. Skladirawe modula postavqawem na zatvorenog legla na vrh ko{nice, obezbe|uju}i se
wihove strane omogu}uje protok vazduha (proma- da je matica dole, u dowem nastavku.
Tehnologija sa fiksnim ramovima - 21 -
Pogled na jedinicu za
otklapawe sa}a.
^UVAWE
Autori:
.N/I/XZCPSO-! Xftuhsp! Tbmft-
MATICA 13:1!GBY!)715*:51.1369
.N/M/XJOTUPO-! Efqu/! pg
ZIMSKO KLUBE
Autor ~lanka:
-Tufwf!!Ubcfs, nau~nik i p~elar, jedan od najpoznatijih u~enika profe-
sora D/M/Gbssbs -a, pisac najzapa`enijih ~lanaka u Bnfsjdbo!! Cff
Kpvsobm-u
-82370 Wjmmfcsvnjfs-!! Hpvepvt-!! Gsbodf
^lanak je objavqen u Bnfsjdbo!Cff!Kpvsobm -u br. 8/1995 i Melitagori br. 11/1996
nam da sada nije zima (ovaj ~lanak je vi{e p~ela na 3 cm2. Primeti}ete i da p~ele na
Z pisan za avgustovski broj BCK-a -
primedba urednika) i da p~ele u nekim delovi-
toj temperaturi jo{ nisu u klubetu.
Ovde je interesantna temperaturna regu-
ma zemqe jo{ uvek sakupqaju med te se nadam i lacija koju p~ele sprovode nad podru~jem legla.
da ste do sada dobili dobre prinose meda, ali D/! Pxfot je izvr{io bukvalno milione merewa
je vreme da se misli i na drugi aspekt p~eli- pri najrazli~itijim spoqa{wim temperaturama
weg `ivota pre nego {to to bude bilo zaista i otkrio je da temperatura legla varira od oko
potrebno. Taj aspekt je zimsko klube. Za{to je 32,7-35oC. Ovo je bilo objavqeno u vladinoj pub-
klube do sada privuklo tako malo likaciji: -Termologija medonosnih p~ela tokom
istra`ivawa je van mojih saznawa (ovo je samo prezimqavawa- (Uif! ufsnpmphz! pg! xjoufsjoh! ipofz
donekle ta~no, jer su neka pre svega evropska cfft-!VTEB!Ufdi/!Cvmm-!1429) 1971. Da, istina je da
istra`ivawa skoro do tan~ina razjasnila je prose~na temperatura legla oko 32,7oC, ali to
pona{awe p~ela i ostale odnose u klubetu, a o ne zna~i da je p~ele odr`avaju ta~no takvom uvek
~emu je detaqno pisao gospodin Marko kada ima legla.
Stanojevi} u P~elaru za januar i februar Ali, ovo se odnosi na letwe i prole}ne
1999.godine - primedba urednika) budu}i da je uslove, a ne i na zimu. Kako postaje hladnije i
ono mnogo va`no za opstanak p~ela, a ipak je hladnije, sa padom temperature, p~ele se zbijaju.
tako malo ura|eno na ovom poqu. ^lanak pred Ako otvorite ko{nicu rano nekog jeseweg jutra
vama }e opisati ono {to je poznato o klubetu, gde je no}na temperatura pala na +4oC a jo{ uvek
a i napomenuti ono {to jo{ uvek ne znamo. sunce nije ogrejalo, uo~i}ete klube - tu loptu od
Kao {to znate, sa sni`ewem temperature, p~ela koja odr`ava svoju toplotu. Sa ve}im
p~ele se na sa}u zbijaju sve bli`e i bli`e jedna padom temperature, klube se sve vi{e ste`e tako
drugoj. Na primer, lepog toplog letweg dana da na -6oC zaista nije lako raskinuti ga, da bi
(+32oC) pogledajte broj p~ela koje prekrivaju uzeli ram na pregled, jer su p~ele ~vrsto
zaklopqeno leglo ili larve na 3 cm2. Trebalo bi povezane i zaka~ene jedna za drugu sa wihovih 6
da uo~ite da je broj p~ela razli~it u odnosu na nogu i vilicama. Ali samo malo dubqe u klubetu
vrstu legla. Onda sve ponovite kada temperatura od ovih spoqnih p~ela koje se uop{te ili samo
padne na oko +15oC, i vide}ete skoro dva puta malo kre}u, vide}ete mnogo aktivnih p~ela koje
mogu da lete te }e i poleteti ka vama da vas
Zimovawe na Miro~u u napadnu.
zimskoj fantaziji Sada mi znamo da slobodna masa p~ela u
unutra{wosti klubeta stvara toplotu konzumi-
rawem meda i wegovim pretvarawem u toplotnu
energiju (To, u stvari, nije ta~no. Najnovija
istra`ivawa govore da p~ele u centru klubeta
najmawe tro{e hrane, ali gube vi{e vodene pare.
P~ele u kori klubeta tro{e puno hrane, te
stvaraju puno metaboli~ke vode u svom organizmu
- primedba urednika). Ali ne znamo do kraja
povezanost p~ela u unutra{wosti klubeta i u
wegovoj kori. Te{ko je opisati koru klubeta, ali
bih ja pretpostavio da je wena debqina od 3-4
p~ele (2,5-7,5 cm - primedba urednika) i da se te
p~ele jedva mogu da kre}u, te sam ja zato ube|en da
one uop{te ne mogu da se kre}u nazad ka centru
klubeta da se utople (Prema gore navedenim
istra`ivawima ni ovo nije ta~no. Naime, p~ele
Foto: Jovi} Spasoje iz unutra{wosti klubeta, koje vi{e gube vodu i
selo Miro~, 19220 Dowi Milanovac prakti~no su `edne, te`e ka periferiji klubeta
tel:(030) 86-003 gde su p~ele koje proizvode dosta metaboli~ke
^asopis P~elar, januar 1999.godine vode koju }e one koristiti, a p~ele sa periferi-
Zimsko klube i uslovi za prezimqavawe - 29 -
je te`e centru klubeta da bi se tamo ,osu{ile , i Pri ci~oj zimi u Viskonsinu Farar je
odmorile - primedba urednika). Ja mislim da su ubio zajednicu i pa`qivo raspar~ao, tako da je
p~ele na periferiji klubeta osu|ene da umru i da ta~no mogao da vidi na~in na koji su p~ele orga-
budu zamewene drugima, ali ovo sa sigurno{}u ne nizovale zimsko klube. U pomenutu publikaciju
mogu znati (To je veli~ina pravog nau~nika. Ako on je ukqu~io fotografije tada na~iwene (jednu
ne{to ne zna, on se redovno ogra|uje. Mi smo mo`ete pogledati u okviru narednog ~lanka -
skloni da uvek sve o svemu znamo - primedba ured- primedba urednika).
nika). Sada, kao i pre vi{e godina vi ste
Es!! D/M/Gbssbs, moj biv{i profesor mi je slu{ali savete za obezbe|ivawe zimske izo-
govorio da kada je napoqu hladno vreme (da lacije va{ih zajednica. Kada ovo slu{ate, setite
ka`emo -6oC ili mawe), od 50-100 p~ela pada na se da postoje i prednosti i mane izolacije, kao i
podwa~u svaka 24 ~asa. Rekao mi je i da je jednom za{to one nastaju. Prvo, zapamtite da p~ele ne
sakupio te p~ele i uneo u toplu prostoriju, te je greju unutra{wost ko{nice, ali naravno, klube
se ve}ina wih ,vratila, u `ivot. Razume se, neke osloba|a toplotu. [to je ve}a izolacija oko
p~ele svakog dana redovno umiru, ali ako je p~ela, toliko se vi{e ove toplote zadr`ava u
opservacija mog profesora ta~na, onda ve}i deo ko{nici, omogu}uju}i p~elama da se kre}u po
populacijskog gubitka ~ine `ive p~ele koje woj, i da do|u do meda do kog ni u kom drugom
otpadaju od klubeta zbog toga {to se uko~e od slu~aju ne bi mogle.
hladno}e i ne mogu da se dr`e za druge p~ele. Kako se se}am, prvi koji je upotrebio
Sada vam treba malo imaginacije, ali ne ekstremno veliku izolaciju oko p~ela lociranih
mnogo. Zamislite klube pre~nika recimo 35 cm. daleko na severu (Saska~even, Kanada) bio je es
Prese~ite ga sa vi{e ravni koje su udaqene jedna Epo!!Qffs. On je postavio 4 dru{tva zajedno, obmo-
od druge 3,4 cm. Ta ravan je naravno satna osnova tao ih i preko wih postavio izolaciju od stak-
tj. sredina sa}a. Ovakvo klube mo`ete prese}i sa lene vune i tvrdio je da p~ele nisu ni formirale
10 pomenutih ravni, koje p~ele ili ne mogu da klube budu}i da su bile sposobne da sa~uvaju svoju
prevazi|u, ili to mogu uz velike te{ko}e. Ako toplinu.
imate standardne LR ramove sa plasti~nim Druga prednost izolacije, a ja sam to video
sa}em, p~ele nemaju na~in da pre|u sa jedne na kod prezimqavawa p~ela na jugu, jeste da posle
drugu stranu, osim preko satono{e ili ispod toplih perioda, u kojima se p~ele ra{trkaju po
dowe letvice (klube pre~nika 35 cm uvek mora da ko{nici, obezbe|uje dovoqno vremena p~elama
zauzme vi{e od jednog LR nastavka). da ponovo formiraju klube, i u slu~aju veoma
Tako|e ste mogli da primetite, naro~ito naglih promena spoqne temperature vazduha. U
ako `ivite u zaista hladnim predelima, kako suprotnom, bez izolacije veliki deo p~ela bi}e
p~ele mogu da gladuju uz med u ko{nici, ako je on izgubqen kada se temperatura spusti do ta~ke
udaqen od klubeta jedan ili dva rama. Va`no je i mr`wewa, budu}i da }e ona da zatekne mnoge
korisno da u prole}e ta~no odredite koja je p~ele daleko od klubeta.
ko{nica uginula ali i za{to nije pre`ivela Dopunska izolacija ima i mane, koje se
(kako se gre{ke ne bi ponavqale ubudu}e). prenebregavaju. Cena materijala i radne snage
Es! Gbssbs je imao obi~aj da govori svojim nije zanemarqiva. Ovo naro~ito dolazi do
studentima o eksperimentu koji je uradio kod izra`aja ako su p~ele jako udaqene od ku}e
p~ela u prezimqavawu, dok je radio u Laramiju p~elara. Drugo, u toplim zimskim danima, u
(Vajoming), tokom tridesetih godina. On je Viskonsinu postoje 3 ili 4 dana kada tempera-
odsekao zidove ko{nice sa 10 LR ramova, koja je ture dostignu +15 do +20oC. P~ele tad izle}u i
imala nekoliko tela, i tako je ostavio cele zime. prazne se. Svi smo obi~no mislili da je ovo jako
Godinama kasnije wegova preporuka za prez- va`no za p~ele, ali kada sam bio u poseti kod
imqavawe p~ela se svodila na kori{}ewe tri nekih p~elara u [vedskoj pre nekoliko godina,
standardna desetoramna tela sa najmawe 45 kg svi su me uveravali da wihove p~ele uop{te ne
meda (15-118 potpuno punih i poklopqenih ramova izle}u od druge polovine oktobra pa sve do sre-
sa sa}em). Neophodno je i da klube bude sas- dine aprila bez {tetnih posledica - skoro 6
tavqeno od mladih zdravih p~ela. Takvo dru{tvo meseci zato~eni{tva !!!
}e prezimeti zimu. Razume se, kada sam ja bio [ta bih ja uradio?!
wegov student, u Viskonsinu smo mi svake godine Ako bih `iveo na severu u
tokom zime gubili nekoliko dru{tava koja su Kanzasu ili Ohaju stavio bih
obi~no gladovala pored hrane u ko{nici. oko p~ela malo izolacionog
Kao qptu! tdsjqu na izlagawe es! Gbssbs-a ja materijala. U ju`nijim pre-
sam ~uo da je es!! Gmpze!! Npfmmfs koji je nasledio delima bih se trudio da moje
Farara u laboratoriji u Medisonu (Viskonsin) p~eliwake lociram na {to je
odlu~io da ponovi ovaj eksperiment, ali da p~ele vi{e mogu}e za{ti}enom
nisu pre`ivele. Oni od vas koji su dovoqno mestu od jakih severnih
sre}ni da imaju ediciju kwige iz 1963. godine Uif vetrova (Vetar ,izduvava, med
Ijwf!! boe!! Uif!! Ipofz!! Cff treba da konsultuju iz ko{nica - primedba ured-
poglavqe koje je napisao Farar sa naslovom: nika) i obezbedio bih im 45
Prezimqavawe produktivnih dru{tava. kg meda u jesen.
- 30 - @ivadinovi} Rodoqub
OPREMA ZA KO[NICE
I POTREBE U TOKU
Z I M O V A W A JJJ deo serije od osam ~lanaka
Autor ~lanka:
qspg/!!D/M/Gbssbs
-biv{i {ef Odeqewa za istra`ivawa u p~elarstvu pri Ministarstvu poqoprivrede SAD-a
-biv{i profesor Odeqewa za entomologiju na Univerzitetu u Viskonsinu, SAD
^lanak je objavqen u ~asopisu American Bee Journal u broju za mart 1993.godine
Ovo je tre}i deo serijala xina ameri~kog p~elarstva, koji je bio objavqen posledwi put 1973/74.
godine u Bnfsjdbo!Cff!Kpvsobm-u. Urednik tog ~asopisa je odlu~io da ponovo {tampa isti serijal 1993.
zbog velikog interesovawa ~italaca. U ovoj kwizi od{tampan je samo tre}i, veoma interesantan deo,
ali ako Vi budete to tra`ili, u drugom delu ove kwige koja treba da se {tampa za nekoliko meseci
bi}e objavqen kompletan serijal od 8 zaista kvalitetnih ~lanaka, kojima danas mo`e malo toga da se
zameri ili doda, jer su vi{e nego znala~ki napisani. U`ivajte u ~itawu!!! Urednik
OPREMA ZA KO[NICE od 13,65 cm, preko 15,88 cm i 23,20 cm, pa sve do
vaka veli~ina i vrsta ko{nica
S omogu}uje prilago|avawe potrebama
p~elarewa, ukoliko imamo na raspolagawu
28,57 cm spoqne mere i koriste se u nastavcima sa
8, 10, 11 ili 12 ramova.
Daleko naj~e{}e se koriste 1-2 nastavka
neophodnu opremu i reagujemo u pravom trenutku. za plodi{te i tri za medi{te koji obezbe|uju
Isti nastavci za upotrebu i u plodi{tu i u ve}i prostor za odgajawe legla i sme{taj dovo-
medi{tu su najboqi. Budu}i da se za plodi{te qne zalihe meda i polena. Dva nastavka za
pri razvoju punosna`nih zajednica koristi vi{e plodi{te modifikovane jedanaestoramne
tela, nezgodno je to {to proizvo|a~i p~elarske Dadanove ko{nice su dala zna~ajno boqe rezul-
opreme ograni~avaju termin plodi{te samo na tate od jednog tela ili jednog nastavka i jednog
prvi nastavak nad podwa~om, {to ~ine i neki polunastavka. Standardni nastavak i modifiko-
autori. Plodi{tem se naziva svaki nastavak koji vani Dadanov nastavak su pokazali niz nedostata-
slu`i polagawu jaja i odgajawu legla, i u kom se ka kada se koriste kao medi{ta. Zato su mnogi
nalazi polen i med potreban u te svrhe. Medi{te p~elari svoje standardne nastavke zamewivali
je svaki nastavak u kom se skladi{ti rezervni plitkim nastavcima sa visinom rama od 15,87 cm.
med tj. med za vrcawe. (primedba urednika BCK-a: Izjave o osobinama
U Severnoj Americi se najvi{e koristi jedanaestoramne opreme su ostale u ovom ~lanku,
standardna LR ko{nica sa 10 ramova, mada origi- ali wih danas koristi samo mali broj p~elara).
nalna i kasnije modifikovana Dadanova ko{nica Ogledi sa dvomati~nim p~elarewem u
sa 11 ramova ima izvesnu popularnost sli~no kao P~elarskoj laboratoriji u Medisonu, Viskonsin,
i Kvinsi i Xambo ko{nica ~iji su ramovi iste su pokazali da je standardna LR ko{nica
du`ine kao kod LR-a tj. 44,8 cm spoqne mere i nezadovoqavaju}a za dvomati~ne zajednice.
visine 28,57 cm. Ramovi kod svih ko{nica koje su Vr{eni su testovi da se odredi da li upotreba
u upotrebi u Severnoj Americi imaju istu nekoliko jedanaestoramnih Dadanovih medi{ta u
du`inu satono{a od 44,8 cm dok im visina varira svrhu gajewa legla mo`e da omogu}i maticama da
centar klubeta
medi{te. Br`e ispuwavawe plitkih nastavaka
medom omogu}uje i ranije oduzimawe, vrcawe i
vra}awe istih u ko{nicu na ponovno puwewe.
dowa letvica
izolacioni
sloj od p~ela
sklapawa drvenih delova ko{nice su isti kao i
kod LR ko{nice. Naravno, vi{i tro{kovi se
satono{a
F r a k n o t i m o l r a m a Mjfcfgjfme-!!4114!
!Cfso- [vajcarska
Odsek za p~elarstvo
SPRE^AVAWE
-p~elari desetoramnom
Fararovom ko{nicom sa
nastavcima visine 19 cm
ul.Helsinki 41 a
ROJEWE U
Urednik ne mo`e a da ~itaocima ne predstavi
svog li~nog prijateqa Aleksandra kao jednog od
retkih p~elara sa izuzetno realnim i razumnim
pogledom na p~elarstvo dana{wice, naro~ito na
sve suroviji ekonomski aspekt na{eg zanimawa.
NUKLEUS
LEGLO Zatvoreno leglo + ili zreo mati~wak
roditeq p~ele izletnice
NUKLEUS
2-Obnova
(deoba legla) roditeq Odvojeni nukleus
roditeq
A
RN
Stadijum 3 sa}u
A
roditeq
NUKLEUS
4-Proizvodwa meda u
roditeq sa}u-dvomati~no(KGL)
Foto:
Rodoqub
@ivadinovi}
- 64 - @ivadinovi} Rodoqub
Autor:
PRAVI UZROCI Kv
Kpio!! B/!! Iphh
v ojqfs!! Ijmm m ! Bqjbsz
3336!! Tpv v ui!!
ROJEWA 47ui! !
Hbmm ftcv
Tusffu
Ako ne
znamo
uzroke,
ne}emo
na}i ni re{ewa
^lanak je objavqen u ~asopisima Bnfsjdbo!Cff!Kpvsobm za
decembar 1997. godine i Melitagora za april 1999. godine
anas postoji nekoliko {ema koje Cvumfs-a, i koje je zajedno sa drugim hipotezama i
D upotrebqava p~elarska zajednica, a
koje su efektivne u prevenciji i/ili suzbijawu
iskustvima integrisano u plan Xuniper Hil,
omogu}uje da se rekonstrui{e jedan model proce-
rojewa. sa rojewa, kojim }e se objasniti kako prirodno
Ipak, jo{ uvek nau~na zajednica nije dolazi do redukcije distribucije mati~inog fer-
objavila da je otkrila sve osnovne mehanizme omona i gradwe rojevskih mati~waka, i kojim }e
koji su odgovorni za pojavu rojevog nagona. Nbsl se modelom zakqu~iti da prenaseqenost
Xjotupo u svojoj kwizi ,,Biologija medonosne plodi{ta,
plodi{ta teorija koja je bila {iroko prih-
,,
p~ele koja predstavqa izuzetno kompletan pre- va}ena, nije sama po sebi onaj pokreta~ki
gled i analizu dosada{wih znawa o biologiji faktor za rojewe - a koje }e se saznawe od
p~ele, predvi|a slede}e: strane p~elarske i nau~ne zajednice u ~itavom
,,Kompletno razumevawe rojewa bi treba- svetu smatrati za jeres.
jeres
,,
lo da nam bude na dohvatu a Ovakav model,
daqe bele`i ,,Prevencija D/D/!! Njmmfs, poznati proiz- izra`en u formi teze sa
rojewa je verovatno najve}i vo|a~ meda u sa}u i p~elars- z a k q u ~ c i m a k o j e t r e b a
problem sa kojim se suo~avaju raspraviti, }e najverovatnije
,, ki autor koji je `iveo na dovesti do pretpostavki koje
p~elari {irom sveta .
^ini se da nema nesla- pragu ovog veka je u svojoj tra`e pa i inspiri{u daqa
gawa u nau~nom svetu da je istra`ivawa, {to }e
redukcija u distribuciji kwizi ,,Pedeset godina me|u omogu}iti p~elarskoj zajed-
mati~ine supstance kqu~ni p~elama,, napisao slede}e : nici da boqe interpretira
faktor kriti~nog puta koji znake i simptome rojevog nag-
vodi u rojewe. Kontroverzno ,,Ako bih mogao da sretnem ona i da na osnovu toga donese
je to kako se vr{i redukcija u ~oveka koji je perfektan u boqe odluke o promeni dela
distribuciji mati~inog fer- na~ina p~elarewa.
omona i dali redukcija sama p~elarskoj nauci i praksi, i ROJEVI NAGON
po sebi ~ini stimulator za ako bih od wega mogao da EVOLUCIJA
izgradwu mati~waka. OSNOVNE TEORIJE
Dpmmjo! H/! Cvumfs sa dobijem odgovor na samo Ideja da je broj~ana
saradnicima je u trci dva jedno pitawe, pitao bih ga nadmo}nost mladih p~ela
istra`iva~ka tima pedesetih kqu~ni faktor u podsticawu
godina ovog veka, bio pionir koji je najboqi i najlak{i rojewa konstantno je bila
u otkrivawu mati~ine sup- na~in za spre~avawe rojewa,,. isticana u literaturi o
stance (wena izolacija, iden- rojewu za vreme du`e od
tifikacija i sinteza) i weno inhibiciono dejst- jednog veka. Ali, teorijska obja{wewa o tome na
vo na pona{awe i fiziologiju medonosnih p~ela. koji na~in broj~ana nadmo}nost mladih p~ela i
On je tako|e bio prvi koji je u vidu radne drugi faktori izazivaju rojewe, varirala su i
hipoteze pretpostavio da je prekid u distribuci- evoluirala tokom vremena, dok nas eksperimen-
ji mati~ine supstance odgovoran za rojewe. talni dokazi nisu pribli`ili kona~nom
Verovawe je autora ove pri~e da nivo razumevawu razloga za rojewe.
na{eg celokupnog znawa, koje mo`e da se posma- Evolucija teorije mo`e da se vidi i u
tra holisti~ki sa ta~ke gledi{ta kako nau~ne razli~itim hipotezama, koje }e biti citirane u
tako i p~elarske zajednice, a koje sledi uputstva narednom tekstu, zajedno sa komentarima, a te
Prevencija i suzbijawe rojevog nagona i med u sa}u - 65 -
hipoteze }e biti pore|ane u izvesnom hrono- redukuje od strane matice te se iskristalisala
lo{kom rasporedu i u svakoj od wih }e kqu~nu tvrdwa da prenaseqenost plodi{ta leglom samo
ulogu imati populacija ku}nih p~ela. po sebi uti~e na distribuciju.
A-HIPOTEZA D-HIPOTEZA
O HRANI NAMEWENOJ LEGLU O VI[E UZROKA
G/! Hfstujoh (1891) je dokazivao da vi{ak Nbsl! Xjotupo! u svojoj kwizi ,,Biologija
mladih p~ela negovateqica proizvodi vi{ak ,,
medonosne p~ele (1987) daje izvanredan komple-
hrane namewene leglu, {to za uzvrat na neki tan pregled i analizu dosada{wih znawa, koja
na~in stimuli{e gradwu mati~waka. Dugo se ukqu~uju i podatke o rojewu, gde sumira
verovalo ovoj teoriji, ali se sada ~ini da je vi{efaktorsku hipotezu, koja je prvo istaknuta
su{tinski zastarela. jo{ 1980. od wega i wegovih saradnika:
B-HIPOTEZA ,,Odgajawe matica koincidira sa kratkim
O PRENASEQENOSTI PLODI[TA periodom u toku kog su uslovi u i oko dru{tva
Hfpshf! T/! Efnvui je 1921. a pre wega i najnakloweniji rojewu, i ve}i broj takvih karak-
G/Ivcfs 1792. godine, pretpostavqao da je pre- teristika treba da je na svom vrhuncu da bi se
naseqenost plodi{ta mladim p~elama i zapo~elo odgajawe matica. Povezanost uslova u
ograni~eni prostor koji matica ima za polagawe dru{tvu i odgajawa matica mo`e da se sumira u
jaja pokreta~ izgradwe mati~waka, u najmawu slede}em: odgajawe matica je zapo~eto zbog
ruku kao jedan od faktora koji su u osnovi rojevog unutra{wih (demografskih) i spoqnih (izobiqe
nagona. Zato postoje menaxmentske {eme koje pa{e) faktora, koji stimuli{u radilice da
upotrebqavaju metod smawivawa ove prenase- krenu sa odgajawem novih matica u periodu
qenosti, pro{irewem plodi{nog prostora. naklowenom rojewu. U primarne stimuluse roje-
Teza koja }e sada ovde biti postavqena wa od kojih nijedan sam ne mo`e da ga izazove,
dokaziva}e da su razlozi koji se pripisuju meto- spadaju: (1) ja~ina dru{tva, (2) prenaseqenost
di pro{irewa plodi{ta i tako smawewu wegove plodi{ta, (3) starosna struktura radilica, (4)
prenaseqenosti, a time i prevenciji rojewa, u redukovana distribucija mati~inog feromona.
stvari samo mit, pravilan lek za pogre{nu Izobiqe izvora hrane uti~e na prva tri faktora
bolest, tj. da prenaseqenost sama po sebi nije ta i tako|e bi moglo da bude primarni stimulator
koja podsti~e izgradwu mati~waka, iako pred ,,
za odgajawe matica .
rojewe mo`e da se vidi pove}ana gustina p~ela na Ovi autori ne identifikuju neke
ramovima legla. Jeres? odre|ene mehanizme kojima
V-ZAPOSLENOST se vr{i redukcija dis-
KU]NIH P^ELA tribucije mati~inog
M/F/! Tofmhspwf u svojoj kwizi ,,Rojewe, feromona i/ili
,,
wegova kontrola i spre~avawe (1935, a zapo~iwawe gradwe
prera|ena 1955.) isti~e da je neravnote`a izme|u mati~waka.
ku}nih p~ela i rasporeda radnih zadataka ono Zabele`imo
{to je odgovorno za rojewe: ipak, da
,,Logi~no je zakqu~iti da ako mi uspemo da ova
rukovodimo na{im p~elama tako da negovate-
qice, p~ele koje lu~e vosak i p~ele primateqice
nektara stalno imaju posla na pretek, ne}emo
,,
imati rojeve na p~eliwaku .
Iako ova izjava ima vi{e karakter strate-
gije nego hipoteze, ona iskazuje jasan ciq koji
osvetquje ulogu prekobrojnih ku}nih p~ela, i u F ot o:
menaxmentu kontrole rojewa slu`i da usmeri Al ek sa nd ar
i
pa`wu na wihovo upo{qavawe. M ih aj l ov sk
G-HIPOTEZA
O DISTRIBUCIJI
MATI^INOG FEROMONA
Dpmjo! H/! Cvumfs u wegovoj kwizi ,,Svet
,,
medonosne p~ele (1954, prera|ena 1962) pret-
postavqa da mati~in feromon ima inhibitorni Melitagora
uticaj na radilice, tj. na gradwu mati~waka, i da
kada je taj uticaj redukovan prekidom normalne broj 2/1997
distribucije iz razloga koje treba do kraja
otkriti, dolazi do pojave nagona za rojewem. Ovo
je {iroko prihva}eno kao barem jedan faktor za
po~etak izgradwe mati~waka, iako se ~ini da ima
i kasnijih istra`ivawa o tome kako nastaje taj
prekid u distribuciji feromona. ^ak je bilo
pokazano da se proizvodwa feromona ne
- 66 - @ivadinovi} Rodoqub
hipoteza obuhvata kao jedan od uzroka rojewa i encu uzimaju}i neka ukr{tawa koja je uradio sa
faktor prenaseqenosti plodi{ta. bakfast p~elama:
Xjotupo isti~e (u jednom delu) da: ,,U poje- ,, (One) manifestuju ogromnu sposobnost
dinim podru~jima istra`ivawa medonosne p~ele izgradwe sa}a. Izvla~e satne osnove superla-
sigurno }e biti ukqu~ene manipulacije dizajni- tivnom brzinom, {to je su{tinska okolnost koja
rane sa ciqem da se testira vi{efaktorska prati izvanrednu sposobnost za sakupqawe meda
,,
hipoteza o zapo~iwawu odgajawa matica. Ovim i odsustvo rojewa . Iz ovoga se mo`e predvideti
pristupom bi se trebalo do}i do celovitog da afri~ke p~ele mogu biti izvanredni proiz-
,,
razumevawa rojewa . vo|a~i centrifugiranog meda, a vrlo slabi, meda
Treba re}i da se gorwa hipoteza o vi{e u sa}u (boksesi).
uzroka rojewa izra`ena u vidu unapre|enog mod- \-HIPOTEZA
ela, bazira na dobro kontrolisanim eksperimen- O P^ELI KAO PROSTORU
tima sa ko{nicama koji su, da bi se boqe simuli- ZA SKLADIRAWE MEDA
rali prirodni uslovi, izvo|eni u fiksnom pros- (Cfsobse! Npcvt, 1 9 8 7 . )
toru, kojim se nije manipulisalo (rukovalo), i u U {kolsku perspektivu predmeta rojewa -
kojima su rojevi startovali na ramovima samo sa koja je prema mom mi{qewu nenadma{na - on je
satnim osnovama. Oformqene samo u periodu uveo koncept da ku}ne p~ele i primateqice nek-
izobiqa nektara, ove ko{nice nisu zazimqavane. tara, uvek kada nedostaje prostor za skladirawe,
,,
Zbog fiksne varijante dizajna eksperi- postaju `ive ,,}elije sa}a za skladirawe, i tako
,,
menta, ne}e biti obelodawena sva ,,preme{tawa privremeno ,,nahrawene , ove p~ele su izvan cik-
,,
i kombinacije koje zajedno sa drugim varijanta- lusa kru`ewa mati~inog feromona putem soci-
ma vode do redukovawa distribucije mati~ine jalne razmene hrane, te se sakupqaju na krajevima
supstance i zapo~iwawa mati~waka, {to je legla ili pak na satono{ama ili u medi{tima i
p~elarska zajednica ve} iskusila u p~eliwim prolaze kroz fiziolo{ke promene koje ih pre-
dru{tvima sa kojima se radi i koja prezimqavaju programiraju u p~ele koje }e upravqati rojewem.
u podru~ju sa hladnom klimom. Cfsobse tako|e daje postulat da je ova
Va`no je da su u ove eksperimente bile uloga ispuwenosti mednog `eludca odgovorna za
ukqu~ene i p~ele poreklom iz Afrike koje imaju neophodni a isti takav slu~aj kod p~ela u vreme
jaku naklowenost rojewu i koje su pokazale da se kada izlazi roj, citiraju}i rad Dppnct-a, i da je
roje pri mnogo mawoj veli~ini aktivnog gnezda ova ispuwenost `eludca na prirodan na~in pod-
nego {to je to slu~aj kod evropskih p~ela. Mo`da jednako distribuirana putem pomenute socijalne
je ovo tako zbog siroma{ne navike za gradwu razmene, {to slu`i budu}em ciqu.
sa}a. Mo`e se postaviti pitawe ispravnosti
Brat Adam u wegovoj kwizi ,,Gajewe argumenta da p~ele sa ispuwenim `eludcima
,, ,,
medonosne p~ele...itd. na nekoliko mesta postaju rojevske p~ele zato {to ,,pun stomak
povezuje naklowenost rojewu sa nedostatkom blokira dnevnu dozu feromona, budu}i da je
sposobnosti za gradwu sa}a, na primer, za refer- pokazano da kada se daje u 5-10% rastvoru {e}era
mati~in feromon ne
vr{i inhibiciju razvoja
ovarijuma kod radilica.
^ini se mnogo verovatni-
jim da sveukupna
aktivnost p~ela koja je
orijentisana jednom ciqu
(prerada nektara)
ograni~ava razmenu
mati~inog feromona
jedino na telesni kon-
takt, budu}i da p~ele
stalno imaju zauzet medni
`eludac te tako stoje po
strani od socijalne
razmene hrane, sve dok
ponovo ne postanu neak-
tivne, ne preuzimaju}i
vi{e od izletnica sve`e
tovare nektara. (Kao
prvo, postoji pitawe da
li je ta~na tvrdwa da su
primateqice ba{ toliko
zauzete koliko se ovde
tvrdi, s obzirom da jedna
primateqica preuzme od
Prevencija i suzbijawe rojevog nagona i med u sa}u - 67 -
izletnica u proseku samo oko 6 mg nektara, {to prekobrojnih ku}nih p~ela. Zavisno od vremena
~ini deseti deo wenog `eludca. Jedino je ta~no se pojavquju neravnote`e u rasporedu radnih
da one tih 6 mg prera|uju u nekom uglu ko{nice obaveza zbog promena u zoni nege legla ili pak u
~itavih 20 minuta, {to ih udaqava od toka zoni prerade meda.
kru`ewa feromona u silnoj gu`vi kakva se javqa A - U t o k u p r o l e } n o g r a z v o j a kada je
u ko{nici na jakoj pa{i. Pored toga, zar je dominantno odgajawe legla, neravnote`e u ras-
mogu}e da ta tolika upo{qenost upravo izazove poredu radnih obaveza se javqaju kada takozvana
rojewe, ako se ve} tvrdi, a to i sam znam iz eksplozija populacije ku}nih p~ela nadma{i
skromne prakse, da se nikada ne roje dru{tva koja potrebu za wihovim upo{qavawem na negovawu
najvi{e rade, ako smo im omogu}ili da imaju ,,
legla. Ovakve ,,prekobrojne ku}ne p~ele
dovoqno prostora za skladirawe nektara. automatski na periferiji legla ostaju izdvojene
Detaqnije o ovome mo`ete pro~itati i u posled- i nezapo{qene zbog prirodnih mehanizama
wem ~lanku ove kwige, posle ~ega mo`ete da automatske regulacije sredine u kojoj se razvija
pove`ete konce, mada je to zaista te{ko pravil- leglo, na taj na~in odr`avaju}i jedan izdr`qiv
no uraditi - primedba urednika). nivo prenatrpanosti gnezda sa leglom {to se
Ovaj Cfsobse-ov scenario, ~ini se, odbacu- odnosi na temperaturu, ventilaciju itd.
je hipotezu o prenaseqenosti plodi{ta, premda B - U t o k u m e d o n o s n i h p a { a kada
se mo`e pretpostaviti da ramovi legla koji su dominira skladirawe hrane i ku}ne p~ele su
postavqeni blizu jedan do drugog mogu da izazovu upo{qene na periferiji kao primateqice nek-
,,
,,slabu ventilaciju uzrokuju}i da p~ele deli- tara, graditeqice sa}a, ali i hraniteqice legla,
mi~no napuste taj prostor. opet se javqaju faktori koji ih ~ine nezaposlen-
Ova dva rada Cfsobse-a Npcvt-a objavqena ima. To su sada ograni~ewa izra`ena u prostoru
u Bnfsjdbo! Cff! Kpvsobm-u za april i maj 1986. za gradwu sa}a i skladirawe nektara, koja su
godine predstavqaju stimuli{u}e i razja{wava- stvarna ili su samo od p~ela s h v a } e n a u
ju}e izjave o rojewu koje zaslu`uju da budu v i d u ograni~ewa. Ve} izdvojene na ramovima
pa`qivo analizirane. za skladirawe meda, daleko od legla, ku}ne p~ele
OBJEDIWENA TEZA sada nemaju nikakvu drugu opciju do da skladi{te
OSNOVNE TEORIJE nektar u wihovim mednim `eludcima. Time se
Sve ove prethodne hipoteze su relevantne, automatski redukuje cirkulacija p~ela orijenti-
ali iz razli~itih perspektiva. Zajedni~ki one sanih na izvr{avawe radnih zadataka na relaciji
~ine osnovu za objediweni pogled za koji }emo izme|u podru~ja za skladirawe meda i zone legla
videti da tra`i vi{e od jednog mehanizma za a koje vr{e distribuciju mati~inih feromona.
uspostavqawe uobi~ajenog stawa - izolacija i Jedno privla~no saznawe jeste da je uloga
prazan hod ku}nih p~ela (nezaposlenost). ispuwenosti mednih `eludaca kqu~ni faktor u
Sledi jedna ovakva teza sa zakqu~cima, evolucionom dizajnu reprodukcije p~ela, sa tim
odakle }e se videti da nije prenaseqeni prostor {to je ovom faktoru dat i automatski prioritet
sam po sebi stimulator proizvodwe mati~waka pred gradwu novog sa}a za isti ciq.
ili direktni razlog za redukovanu distribuciju U su{tini, gradwa novog sa}a je ~vrsto
mati~inog feromona. To je jedinstveni uslov, povezana sa ve~nom ulogom graditeqica sa}a kao
,,
koji zamewuje izolaciju i prazni hod ku}nih privremeno ,,ispuwenih medom , kojima nedosta-
p~ela koje su privremeno daleko od matice i je prostor za izgradwu sa}a.
gnezda sa leglom, {to se doga|a prirodno sa Ili pak, ako im se naprave ograni~ewa u
,,
ciqem da se pravilno reguli{e prenatrpanost ekspanziji gnezda, ove p~ele ,,pune meda prirod-
legla. no postaju izdvojene i nezaposlene, budu}i da im
T E Z A : Preko odgajawa legla i faza je to jedina alternativa (i sasvim je normalno
razvoja dru{tava u kojima se sakupqa hrana, {to te`e da formiraju novo dru{tvo putem odva-
glavni faktor koji je odgovoran za jawa dela zajednice rojewem, gde }e im biti data
zapo~iwawe i nastavqawe odr`avawa stawa prilika da se iska`u u radu kome toliko `ude, za
koja vode u rojewe je prekid u distribuciji razliku od nas qudi - primedba urednika).
mati~inih feromona, raznih sezonskih V - T o k o m t r a j a w a s e z o n e , da bi se
unikatnih faktora, faktora okoline i zapo~ela gradwa mati~waka, mogu da nastanu
demografskih faktora, i/ili ograni~avawa sli~ne neravnote`e u rasporedu radnih zadataka
prostora, ~ime se uspostavqa neravnote`a zbog prekinute pa{e, ili uticaja lo{eg vremena,
izme|u ku}nih p~ela i wihovih radnih u kojim periodima je onemogu}ena sakupqa~ka
zadataka, {to za uzvrat, na periferiji aktivnost.
aktivnih radnih zona (sa}e sa leglom ili Prekid sakupqawa, osobito ako je nastao
medom) automatski odvaja i pretvara u neak - zbog lo{eg vremena, se reperkutuje na prekid
tivne vi{ak ku}nih p~ela koje su van nor - rada ku}nih p~ela te one postaju nezaposlene, na
malnog toka kru`ewa mati~inog feromona {ta se nadovezuje i pove}awe broja ku}nih p~ela,
po ~itavom prostoru ko{nice.
ko{nice jer se one i daqe ra|aju. H/I/!Dbmf i saradnici su
Z A K Q U ^ A K 1 : Dva odvojena prirodna 1949. godine u kwizi ,,Ko{nica i medonosna
,,
mehanizma, sami ili u kombinaciji su odgovorni p~ela u diskusiji o rojewu zbog prekida pa{e,
za izolaciju i nezapo{qenost (prazan hod) istakli da: ,, ...da bi se kontrolisali efekti
- 68 - @ivadinovi} Rodoqub
prekida pa{e, mogu se dru{tva prihrawivati mati~waka previ|eno, ili pak dru{tvo nije bilo
,,
,,tankim sirupom. Ovo prihrawivawe ima beznade`no obezmati~eno zbog postojawa
efekat jedne neprekinute pa{e ~ime se popravqa radili~kih larvi ili jaja.
naru{ena ravnote`a u dru{tvu i te`i se izbe- Autor ovog napisa je imao sre}u da
,,
gavawu rojewa . Ovime se daje pre}utna podr{ka istra`i ovaj fakt u dvospratnoj ko{nici sa
konceptu naru{ene ravnote`e kao razlogu za maticom sa potse~enim krilima, kojom je bilo
rojewe. upravqano dodavawem dva polusatna medi{ta sa
Z A K Q U ^ A K 2 : Kao odgovor na reduko- ciqem proizvodwe jedino meda u sa}u.
vanu inhibiciju mati~inim feromonima, neza- U toku julske pa{e, ko{nica se izrojila,
poslene ku}ne p~ele po~iwu gradwu mati~waka ali se roj odmah vratio, jer matica nije mogla da
na periferiji legla. Razvija se rojevi zanos, uzleti. Matica je na|ena u travi i stavqena je u
jedno imperativno uro|eno pona{awe zajednice, kavez koji je odnet van ko{nice - i ni{ta se nije
kada broj p~ela koji je van tokova kru`ewa de{avalo deset dana, posle kojih je svaki ram
mati~ine supstance do|e do kriti~nog nivoa i oslobo|en od p~ela i pa`qivo pregledan.
tako prevlada nagon za rojewe. Samo ako ove Svi mati~waci osim jednog su detaqno
p~ele ponovo budu izlo`ene mati~inim fer- ukloweni, a vo|eno je ra~una da se prona|u i oni
omonima do}i }e do prekida nagona. prikriveni i te{ko vidqivi mati~waci koji se
Pomoglo bi ako bi se rojevi nagon gledao ponekad mogu na}i ugra|eni u leglo.
kao manifestacija privremenog prelaza radili- Rezultat je bila prirodno izrojena
ca na du`nosti odgovorne za reprodukciju, {to ,,
ko{nica bez gubitka p~ela, ,,idealan prekid
}e zapo~eti onog trenutka kada se one oslobode legla i nova mlada matica, koja je nastavila
inhibitornog dejstva feromona u jednoj ,,femi- proizvodwu i dostigla prinos od {est dobro
,,
nisti~koj monarhiji (kako ju je nazvao ^arls ispuwenih medi{ta sa polusatnim kasetama.
Batler jo{ 1607. godine), a zavr{i}e se kada one Shvatawe da je medonosna pa{a od
postanu ponovo izlo`ene feromonima i to su{tinske va`nosti u vreme rojewa ima jaku
prirodnim putem ili putem kojim je situaciju podr{ku od p~elarske javnosti koja je empiri-
usmerio p~elar. jskog porekla. Medonosna pa{a (izobiqe nek-
Locirawe rojevih mati~waka na krajevi- tara) se ~ini da igra sasvim razli~itu ulogu u
ma legla izgleda da samo podr`ava koncept po~etku rojevog nagona (po~etak gradwe
izolovawa ku}nih p~ela. Npcvt bele`i da: mati~waka) od one pri privo|ewu rojewa kraju
,,...nema ni~eg strategijskog {to bi se odnosilo (izlazak roja).
na lokaciju rojevih mati~waka na krajevima Posledwa uloga slu`i za signalizaciju da
legla, kao {to nema ni~eg strategijskog {to bi postoji dostupan izvor hrane koji }e omogu}iti
se odnosilo i na lokaciju mati~waka tihe smene da rojewe bude uspe{no, tj. iz kog }e se prikupi-
,,
koja je centralno . U oba slu~aja p~ele grade ti zalihe meda.
mati~wake iz istog razloga - redukovane dis- Naizgled paradoksalna veza izme|u
tribucije mati~ine supstance - iako se ~ini da za medonosne pa{e i rojewa je odli~no sumirana od
pojavu tihozamenskih mati~waka postoje i neki Cvumfs-a koji je komentari{u}i stav mnogih
drugi razlozi. p~elara po pitawu isprekidanih pa{a napisao
Gore spomenuto je izuzetno korisno zato slede}e: ,,Iznenadni po~etak perioda lo{eg vre-
{to poma`e razumevawe spontane mena, u toku kog su p~ele zatvorene u ko{nici, i
ukqu~i/iskqu~i prirode pojave rojevih koji je nastupio odmah posle perioda u kome je
mati~waka, i rukovo|ewe p~elama imaju}i na umu sakupqawe nektara bilo odli~no, se ~esto ~ini
znawe da izlo`enost ili neizlo`enost pridru`en rojewu. U drugim slu~ajevima, se ~ini
mati~inom feromonu ~ini na~elnu strategiju da je suprotno od ovoga u stvari istina, i da
kontrole rojewa. dru{tva po~iwu da grade mati~wake ~im se
Z A K Q U ^ A K 3 : Zavr{etak rojevog nag- dobri uslovi za sakupqawe meda vrate posle
ona i izla`ewe roja samo po sebi je uslovqeno sa perioda lo{eg vremena i zato~enosti u ko{nici.
dva preduslova: (1) Mora da postoji `enka za Ali ako se desi da vreme ponovo bude lo{e, one
zamenu (neoplo|ena matica, mati~wak ili }e razru{iti mati~wake. Kao {to vidimo oba
radili~ka larva) i (2) Medonosna pa{a. ova o~igledno kontradiktorna uslova, prvo
Odsustvo `enke za zamenu }e spre~iti rojewe, a zato~enost p~ela u ko{nici zbog lo{eg vremena,
odsustvo medonosne pa{e }e ga samo odlo`iti. i drugo, naglo uve}awe koli~ine hrane koja je
Dokaz za neophodnost postojawa `enke za skladirana u ko{nici kao rezultat dobrog medo-
zamenu dolazi iz uspeha iskustva koje su imali brawa, mogu da rezultiraju prenaseqeno{}u
Kilionovi u proizvodwi meda u sa}u, u kom je zahva}enog ili dostupnog sa}a te da ukqu~e
rojewe bilo kontrolisano kod hiqada dru{tava ,,
rojevski impuls .
koja su bila prisiqena da u|u u rojevi nagon, a Na kraju, prenaseqenost je uzeta da se
zatim su spre~ena u wegovom privo|ewu do kraja objasni start rojevskog impulsa, ali se meni
odstrawewem svih rojevih mati~waka. Izve{taji vi{e dopada obja{wewe H/I/!Dbmf-a da je za wega
iz literature o rojewu u odsustvu mati~waka sig- odgovorna neravnote`a u dru{tvu (radni zadaci
urno su primeri gde je prisustvo nekog naspram radne snage).
Prevencija i suzbijawe rojevog nagona i med u sa}u - 69 -
Autor:
Kpio! B/! Iphh STRATEGIJE ZA
Kvojqfs! Ijmm! Bqjbsz
3336! Tpvui! PREVENCIJU ROJEWA
47ui! Tusffu
POVEZANE
Hbmftcvsh!
NJ! 5:164! -! VTB
SA TEORIJOM
^lanak je objavqen u Bnfsjdbo!Cff!Kpvsobm-u za decem-
bar 1997. godine, i Melitagori za maj 1999. godine
ajve}i deo procedura opisanih sa
N ciqem da se napravi prevencija roje-
wa mogu biti spojene u sklopu jedne od slede}ih
svita mogu da se kre}u i {ire leglo na gore u
jedno otvoreno plodi{te, koje je toplotno
podr`ano od legla ispod, pa se p~ele opet
globalnih strategijskih tehnika: upo{qavaju na nezi legla, te se tako izbegava
A- ORGANIZACIJA wihova nezapo{qenost, koja }e se ovim i prek-
OTVORENOG GNEZDA SA LEGLOM inuti ako je ve} postojala. I vi{e od toga, sada je
Uz pomo} definisawa rada sa gnezdom sa obezbe|en i dopunski prostor za skladirawe
otvorenim leglom prema Tfdisjtu-ovom radu: bilo kakvog ve}eg prinosa od prole}nih biqaka
,,
,,Dobijawe meda (Ipofz! Hfuujoh-! Bnfsjdbo! Cff u slu~aju da se takav pojavi, ~ime se elimini{e
Kpvsobm 1944, strana 60) ciq je da: ,,...se odr`i mogu}nost prisilnog skladirawa hrane u mednim
gnezdo sa leglom u dovoqno velikim proporcija- `eludcima ku}nih p~ela. Vertikalno deqewe
ma sa dovoqnim brojem ~istih, upotrebqivih legla je nepo`eqno i mo`e da bude izbegnuto ako
radili~kih }elija, ~ime }e se omogu}iti da mat- se koristi metod opisan na crte`u 3.
,,
ica slobodno nosi... .
Ni`e su opisane tri najzastupqenije pro-
cedure za rad sa otvorenim plodi{tem, uz izuze-
tak svih formi deobe ko{nica ili
izjedna~avawa snage svih dru{tava koji ~esto
puta mogu da ostvare `eqeni ciq. Vide}e se da se
obezbe|uje dopunski satni prostor unutar ili u
pogodnoj blizini gnezda sa leglom, dostupan kako
zalegawu matice tako i skladirawu meda. [to je
najva`nije, a u skladu je sa ovom objediwenom
teorijom, obnavqa se prostor za zaklubqivawe
unutar ko{nice ili blizu legla, ~ime se
poni{tava potreba za preme{tawem ku}nih
p~ela na periferiju, ili se istima omogu}uje ako
su ve} na periferiji, da se vrate i budu ponovo
izlo`ene feromonu. P~ele same po sebi ne mogu
mawe ili vi{e da odre|uju stepen zalegawa mat-
ice, ali neometano no{ewe jaja poma`e
popravqawu neravnote`e malo~as pomenute, ili
poma`e da se ona spre~i i pre nastanka (preven-
cija rojewa). Leglo Med Prazno sa}e
1 - R o t a c i j a t e l a k o { n i c e . Tela
zamewuju mesta kada dru{tva prezimela u
ko{nicama sa dva nastavka LR sadr`e 5-6 ramova C R T E @ 1
sa leglom koji su tipi~no locirani isto ili 2- Preure|ivawe plodi{ta
sli~no kao na crte`u 1. Crte` 2 prikazuje stawe kori{}ewem ramova sa praznim sa}em.
posle izmene nastavaka. Praksa dodavawa ramova sa praznim sa}em ima
Pre izmene je blokiran normalan razvoj nekoliko formi koje se kre}u od zamene ramova
legla koje se zbog toplote {iri na gore, dok je sa leglom praznim sa}em, do razmicawa okvira
{irewe na dole i na stranu veoma slabo, legla izme|u kojih se postavqaju ramovi sa
naro~ito u podru~jima sa hladnom klimom, gde je praznim sa}em.
smrtnost legla uobi~ajena pojava, zbog sabijawa Ovakvo kori{}ewe praznih ramova je
klubeta usled naglih zahla|ewa. Radni zadaci na veoma efikasno, ako se na wega gleda kao na prak-
nezi legla poma`u proizvodwu novih p~ela ti~nu kontrolu rojewa pre i na po~etku
radilica, i preme{taju ih na periferiju legla. proizvodwe vi{ka meda, posle ~ega je osnovni
Posle rotacije nastavaka matica i wena
- 70 - @ivadinovi} Rodoqub
zadatak postavqawe medi{ta. Preure|ivawe pro{iren, ~ime prestaje potreba za
ramova sa leglom naizmeni~nim postavqawem preme{tawem p~ela negovateqica na periferi-
praznih ramova je prikazano na crte`u 3 koji je ju legla ili, ako su one ve} tamo preme{tene, u
izveden iz crte`a 1 preraspodelom samo onih gnezdu se stvara slobodan prostor za wihov
ramova koji su ve} bili prisutni, {to je istaknu- povratak. One }e se opet uposliti na nezi legla
ta prednost. i time izlo`iti mati~inom feromonu.
Uspeh Btqjo - zidne ko{nice (Btqjo.xbmm
ijwf) kao nerojevske ko{nice se zasniva na istom
principu kojim se cepa prostor legla, i to u ovom
slu~aju re{etkastim ramovima koji slu`e samo
za zaklubqivawe p~ela. Prema Rutovoj ve} pomi-
wanoj kwizi (BCD0YZ[! pg! Cfflffqjoh, izdawe
1935, strana 698): ,,Autor je koristio nekoliko
ovakvih ko{nica sa p~elama krawske rase
(naklowene rojewu) u proizvodwi meda u sa}u.
Nijedno dru{tvo se nije izrojilo od kako je bilo
preseqeno u ovakve ko{nice, i jo{ vi{e od toga,
,,
svako je donelo preko 45 kg meda u sa}u .
B- ORGANIZACIJA OTVORENOG
P R O S T O R A Z A S K L A D I R A W E . Strategiji
za rad sa prostorom za skladirawe meda radi pre-
vencije rojewa, isto kao i za dobijawe meda mo`e
se dati naslov: Organizacija otvorenog prostora
za skladirawe, {to je samo drugi na~in da se
opi{e, odavno po{tovana strategija za kontrolu
rojewa sa adekvatnim postavqawem medi{ta u
-Leglo Med Prazno sa}e toku pa{e. Ali, budu}i da se kori{}ewe praznih
ramova u me|usklopu za skladirawe hrane ili za
C R T E @ 2 razvoj legla koristi konstantno a promenqivo
je, izbor se daje p~elama a p~elar mora da misli o
Od dana po~etka pa{e, umesto izvu~enog tome da radi sa otvorenim plodi{tem i sa
sa}a mo`emo koristiti ramove sa satnim osnova- otvorenim prostorom za skladirawe, kao sa dve
ma, ali u odsustvu pa{e ti ramovi mogu da slu`e interaktivne strategije.
samo kao pregrade za vertikalnu podelu legla, Shvatawe i prihvatawe ove dve kategorije
kako bi to ve} i bilo i kada bi se koristila dva za raspored radnih zadataka u ko{nici, na
ili vi{e rama izvu~enog sa}a jedan do drugog. poslovima oko hrane i oko legla, od kojih je svaka
za sebe sezonski dominantna i radi toga su pred-
met raznih neravnote`a u radu, je ono {to je
vodilo do formulisawa dva izrazita mehanizma
za redukovanu distribuciju mati~inog feromona.
Ovde se razmatra otvoreni prostor za
skladirawe hrane i wegova povezanost sa rojew-
em.
1 - P o s t a v q a w e m e d i { t a . U osnovi,
organizacija otvorenog prostora za skladirawe
sa postavqawem medi{ta, se gleda u radu sa
medi{tima na takav na~in da nije poznata krajwa
granica veli~ine prostora za skladirawe nek-
tara, ~ime se omogu}ava ku}nim p~elama da budu
stalno zaposlene u preradi pristi`u}eg nektara.
Molim vas i da pogledate prethodne moje
~lanke iz ovog serijala (i u ovoj kwizi- primed-
ba urednika) gde je ve} govoreno o postavqawu
medi{ta.
2 - D e m a r i r a w e . Osnovno demarirawe, tj.
razdvajawe matice od wenog legla uz pomo}
mati~ne re{etke se praktikuje u kontroli roje-
Leglo Med Prazno sa}e wa, zajedno sa raznim modifikacijama, koje se u
velikoj meri razlikuju u broju i polo`aju
C R T E @ 3 kori{}enih medi{ta, u prisustvu ili odsustvu
mati~waka u po~etku, i pa`wi koja se posve}uje
Sada, kako izlazi novo leglo, plodi{te, ili ne posve}uje neizbe`nim mati~wacima za
tj. wegov deo zahva}en leglom ve} je zna~ajno zamenu, izgra|enih u bezmati~nom telu ko{nice
Prevencija i suzbijawe rojevog nagona i med u sa}u - 71 -
gde ovo posledwe zavisi od udaqenosti tela sa V- SIMULACIJA VE] IZROJENE
leglom od matice. Na primer, modifikacija koju KO[NICE BEZ GUBITKA P^ELA
je koristio H/I/Dbmf opisana u kwizi ,,Ko{nica ( O B N O V A ) . U svojoj najprostijoj formi, ova
,,
i medonosna p~ela (Uif!ijwf!boe!uif!ipofz!cff, strategija se ostvaruje odstrawivawem matice i
1975, strana 380) je prikazana na crte`u 4. uni{tavawem svih mati~waka osim jednog za
Tu je napravqen izuzetak u shvatawu vreme od 9-10 dana (ne kasnije) ili pak
demarirawa kao organizacije otvorenog uni{tavawem svih mati~waka ako je prisutna
plodi{ta. Ova modifikacija najboqe mo`e da se mlada neoplo|ena matica koja se ispilila iz
objasni kao primer organizacije otvorenog pros- rojevih mati~waka ako su oni bili prisutni u
tora za skladirawe meda. ko{nici pre po~etka ostvarivawa na{eg plana.
Dok se princip ugra|en u demarirawe gen- Za oko 2-3 nedeqe, posle prekida legla, a
eralno gleda kao rastere}ewe zbijenosti u pros- {to je pribli`no jednak prekid onom koji
toru oko legla, u isto vreme se demarirawe gleda do`ivqava prirodno izrojeno dru{tvo, ve}i deo
kao simulacija ve} izrojene ko{nice bez gubqe- legla se izlegao, a produ`eno je i no{ewe jaja od
wa p~ela, kako je to ve} zabele`io Rut: strane nove matice, ~ime je dru{tvo obnovqeno
,,U svim ovim planovima se vidi da je zbi- sa svim wegovim p~elama i radi sa radnim
jenost oko legla umawena, (1) postavqawem mat- elanom koji ima prirodni roj.
ice u nov prostor gde ima mesta za zalegawe u izo- Ponovo je smawena mogu}nost stvarawa
biqu, (2) postavqawem legla koje se izvodi, u ve}eg broja neupo{qenih ku}nih p~ela, ~ime se
gorwe telo, daleko od novog legla i (3) davawem produ`uje period kontrole rojewa, za koje vreme
prostora izletnicama u kom }e se sme{tati nek- se i potomci nove matice br`e regrutuju za
tar. Posle izlegawa legla koje je gore, stvori}e sakupqawe nektara, ~ime se izbegava praznina u
se prostor za sme{taj meda... Ovo je ta~no ono sakupqa~koj aktivnosti. Tako se posti`e dobra
{to se doga|a kada se dru{tvo roji, sa slede}om ravnote`a u podeli radnih zadataka, koja
predno{}u: roditeqsko dru{tvo i roj ostaju omogu}uje proizvo|a~u meda u sa}u da sabije
,,
zajedno u istoj ko{nici . p~ele u medi{ta sa boksesima bez ikakvih {ansi
Obratite pa`wu na velikodu{no da time izazove rojewe, i tako }e medi{ta biti
kori{}ewe praznog sa}a za skladirawe meda, kao br`e ali i kvalitetnije ispuwavana i
i na postepeno osloba|awe dopunskih }elija za zavr{avana, pre nego {to se dodaju nova medi{ta
skladirawe, koje nastaju izlegawem p~ela u gor- za med u sa}u.
wem nastavku. Ova strategija je zavisna od apsolutne sig-
Verovawe je autora ovog ~lanka da je urnosti da su eliminisani svi mati~waci za
glavni razlog za uspeh u spre~avawu rojewa takva zamenu, osim jednog da bi se neutralizovao
organizacija prostora za skladirawe nektara. izlazak roja, sve dok ne nastane ponovno izla-
Demarirawem, ako se uradi na po~etku pa{e kako gawe mati~inim feromonima nove matice.
se generalno i preporu~uje, se obezbe|uje celovi- Kontrola rojewa postignuta ovom strategijom se
to upo{qavawe ku}nih p~ela u preradi i skladi- prote`e na najmawe 5-6 6 nedeqa od wenog po~etka.
rawu nektara, i ovo vreme se obi~no poklapa sa Obratite pa`wu na Kilionovu verziju ove
sezonom rojewa. Imaju}i pristup preko mati~ne strategije, i isto tako pravovremenu primenu
re{etke p~ele idu u dowi nastavak da prime nek- prirodno izrojene ko{nice. Plan Xuniper Hil
tar, dok izletnice idu u gorwi da bi regrutovale isto tako upotrebqava prekid legla, ali ga izvo-
primateqice nektara (pogledajte posledwi di na sasvim druga~iji na~in.
~lanak u ovoj kwizi - primedba urednika). Tako je
distribucija mati~inog feromona odr`ana.
4
(Prema H/I/Dbmf-u)
OSNOVNO I POSEBNO
Autor:
Kpio! B/! Iphh
DEMARIRAWE
Kvojqfs! Ijmm! Bqjbsz
3336! Tpvui!
47ui! Tusffu
Hbmftcvsh! ^lanak je objavqen u Bnfsjdbo!Cff
Kpvsobm-u za decembar 1997. godine, i
NJ! 5:164! -! VTB Melitagori za maj 1999. godine
PLAN XUNIPER HIL demarirawa su prona|eni i uni{teni rojidbeni
I POSEBAN SLU^AJ mati~waci, a na dowim krajevima ramova sa
DEMARIRAWA leglom uo~ene su i mati~ne osnove u kojim je bilo
Prvi korak je osnovno demarirawe, tj. jaja u gorwem bezmati~nom telu u vreme kada je
stadijum 1 iz plana Xuniper Hil. dru{tvo bilo podeqeno, {to se dogodilo posle
Glavni razlog (pored vrednosti u kon- desetodnevnog prekida legla (faza 2 plana
troli rojewa tokom pa{e) za kori{}ewe demari- Xuniper Hil).
rawa kao privremene osnove sistema, jeste da se
uvede prekid legla, sa tim {to }e se svo leglo
smestiti u gorwe telo ko{nice (Crte` 1) , koje u
budu}nosti treba da postane nastavak za
LEGLO
proizvodwu meda, dok se istovremeno u toku Gorwi (prinudni
prekida omogu}uje sveukupnoj radnoj snazi zajed- ulaz
nice izra`enoj u radilicama da sakupqa nektar mati~waci)
sa nesmawenim elanom. Medonosna pa{a je
neophodan uslov.
Do`iveli smo dva iskustva sa planom
Xuniper Hil tu na severoistoku SAD-a aprila i Dupla mre`a
maja 1997. kada su rane prole}ne pa{e bile Medi{te za cen-
neo~ekivano odlo`ene i prekinute zbog lo{eg trifugirani med
vremena, dva iskustva koja slu~ajno na akutni
2
prethodnom ~lanku.
U jednom od ovih iskustava koje je
ukqu~ilo dve autorove ko{nice, u maju u vreme
NUKLEUS
Prazno sa}e ako ima roje-
vih mati~waka
Roditeqska podwa~a
Jedinstveno obja{wewe za ovo jeste da su
LEGLO p~ele prenele jaja u osnove mati~waka preko
mati~ne re{etke (?? - primedba urednika) i da
Zatvorena matica rojevi nagon nije bio spre~en demarirawem.
Gorwi Drugo iskustvo je ukqu~ivalo 9 ko{nica u
ulaz (ili presa|eni dr`avi Wujork gde je plan Xuniper Hil bio pre-
mati~waci) cizno pra}en preko demarirawa 25. aprila i
faze 2 (deoba) 5. maja. Prethodilo je cvetawe
1
3
,,
metod za kontrolu rojewa... . sa ramovima za
Mnogo je ~est slu~aj da se usred aprila
na|e celo klube jedne prezimele dvospratne C R T E @ centrifugirawe
ko{nice, gore na 6-8 ramova legla , dok p~ele u
toplim danima vredno ~iste skoro prazne ramove
ispod wih. U ovom slu~aju metod sa mre`om
(Crte` 2) najlak{e se realizuje jednostavnim
preno{ewem matice sa jednim ramom legla na
kome nema mati~waka u dowe telo, i potom se
postavqa mre`a nad jednim medi{tem, a leglo se
nalazi u najvi{qem telu ko{nice.
Ina~e, ramovi se razme{taju ru~no (pojed-
ina~no) da bi se postigao ovaj ciq. P~ele sa
ramova koji su bili bez legla i koji treba da se
stave u dowi nastavak (osim rama sa maticom), se
stresaju nazad u telo u kom je leglo. Po deobi, izletnice }e se ponovo vra}ati
Ova modifikacija sa mre`om je jo{ uvek na roditeqsku podwa~u (crte` 3) da bi se
kompatibilna sa stadijumima 2 i 3 plana pridru`ile novoj mladoj matici i wenim
Xuniper Hil, ali name}e sasvim druge okolnosti p~elama u telu broj 2. Osigurajte se da se stara
u stadijumu 1. matica ne na|e u medi{tu ili da bi ovo izbegli
Sada kad su blokirane duplom mre`om koristite mati~nu re{etku ispod wega, kada je
koja na svom ramu ima mali predwi gorwi otvor, dru{tvo u konfiguraciji kao na crte`u 4 iz
starije p~ele izletnice }e se vra}ati u dowe prethodnog ~lanka. Ako do|e do neverovatne
telo ko{nice gde je matica, dok }e mla|e p~ele situacije da se razvije rojevi nagon dole izme|u
ostati gore sa leglom. Toplota odozdo spre~ava faza 1 i 2, on }e biti zaustavqen pri deobi zbog
da do|e do uginu}a dela legla u gorwem nastavku gubqewa izletnica, u skladu sa otkri}em
pri jakim zahla|ewima. Tofmhspwf-a i Njmmfs-a koje odavno datira. Za
Odmah se u gorwem telu pristupa gradwi izvesno vreme prose~na starost p~ela koje su na
mati~waka, ili su mo`da rojevi mati~waci ve} roditeqskoj podwa~i posta}e zna~ajno vi{qa.
prisutni. U bilo kom slu~aju, u toku je proizvod- Jedna druga va`na razlika jeste da posle
wa druge matice u gorwem telu i to je lako prati- +/- 3 nedeqe intervala posle stadijuma 1 u alter-
ti, a mogu se vr{iti i dodatne intervencije. nativi sa mre`om, stadijum 2 mo`e da se zaobi|e.
Recimo, posle 3-4 dana mo`emo da dodamo zreo Mre`a se jednostavno zamewuje jednom mati~nom
mati~wak od selektiranog soja p~ela, ili re{etkom ako je za proizvodwu meda u sa}u
mati~wak jedne selektirane ko{nice obra|ene odabrana konsolidovana dvomati~na ko{nica,
na isti na~in, ali 3-4 dana ranije (tako|e pode- ili mre`a mo`e samo da se izvadi kako bi se spo-
qena mre`om), koja postaje donor mati~waka za jila tela ko{nice, koja izvesno vreme mo`e da
nekoliko kasnijih demarirawa drugih ko{nica. ostane dvomati~na.
Po{to }e ta matica morati prva da se ZAKQU^AK I PREPORUKA
izvede ona }e uni{titi druge prinudne Preduslov za doslednu proizvodwu
mati~wake te }e postati nova matica ko{nice kvalitetnih boksesa meda u sa}u jeste plan za
(Mn), {to mo`ete videti na crte`u 3. razvijawe jakih dru{tava u kojima }e p~ele biti
- 74 - @ivadinovi} Rodoqub
sposobne da slobodno grade sa}e, neometane od da bi se proizveo med u sa}u u dugotrajnijoj
uticaja nepo`eqnog rojewa. sezoni, ili se pak mo`e po~eti sa prvom opcijom
Sa perspektive ovog serijala ~lanaka za naj`eqeniju glavnu pa{u, i da se posle ponovo
osim nekih oportunisti~kih opcija planovi koji sjedini sa deqenikom za jesen ili zimu. U obe
najboqe posti`u `eqeno, zalaze u dve sveobuh- strategije obezbe|ena je jedna matica u jednom
vatnije strategijske kategorije. nastavku ko{nice.
Prema prvoj strategiji, med u sa}u se Sa jednom od oportunisti~kih opcija, jaka
proizvodi nad ko{nicom sa plodi{tem od jednog dru{tva koja su bila pripremqena za proizvodwu
nastavka koja je bila razvijena do maksimuma kao vi{ka meda i koja su pra}ena i pored wihove
ko{nica sa dva tela putem organizacije o~igledne sakupqa~ke revnosti, su odabrana i
otvorenog gnezda sa leglom o ~emu je ve} op{irno iskori{}ena da u me|uvremenu proizvode med u
pisano, i potom bila redukovana na samo jedno sa}u, i to u najkvalitetnijem delu pa{e, gde mogu
telo u procesu u kom se odvija prekid legla od da daju maksimum kvaliteta boksesa.
dve nedeqe (+/-), bez ili sa odgajawem nove mat- U jo{ jednom sasvim razli~itom primeru,
ice. Ukupan broj p~ela koje sada ve} nisu dru{tva na kojima nije ra|eno ni{ta bitno po
naklowene rojewu, je orijentisan na proizvodwu pitawu prevencije rojewa, pa su se izrojila, ali
meda u sa}u. bez gubitka p~ela (zbog matice sa potse~enim
Prema drugoj strategiji, med u sa}u se krilima), mogu da budu upotrebqena za proizvod-
proizvodi nad ko{nicom sa plodi{tem od dva wu meda u sa}u kako je to bilo opisano u jednom od
nastavka sa dve matice, koja je formirana u vreme prethodnih ~lanaka. Su{tinski, potsecawe
privremene podele (mre`a ili deoba) dvospratne krila matici je korisna praksa budu}i da nema
ko{nice, i potom preure|ena u svrhu kontrole opasnosti od neuspeha {to se odnosi na gubqewe
rojewa tokom pa{e sa organizacijom otvorenog p~ela rojewem, osim u slu~aju tihe smene matice.
prostora za skladirawe, o ~emu je tako|e pisano. Potsecaju}i krila matici p~elar rezervi{e
Dvomati~ne ko{nice su ionako mawe sklone mogu}nost da interveni{e u bilo koje vreme na
rojewu. po~etku gradwe mati~waka, pa sve dok se neop-
U takvim ko{nicama, prema opcijama lo|ena matica ispili - period od 9-10 dana. Ako
plana Xuniper Hil, dve matice ili: (a) koegzis- do|e do rojevog nagona rano u sezoni, boqi izbor
tiraju po jedna u svakom telu plodi{ta razde- }e biti alternativa sa mre`om uvr{tena kao
qene samo mati~nom re{etkom (konsolidovano podvarijanta u planu Xuniper Hil.
plodi{te za med u sa}u) ili (b) se preklapaju u Principi na kojima le`i rojevi nagon,
aktivnostima za izvesno vreme u odsustvu koji su odavno istaknuti i elaborirani u ovoj
mati~ne re{etke. objediwenoj tezi, nadam se da bi trebalo da
Pa`wa: U planu Xuniper Hil ove dve osposobe p~elara da boqe planira i racionalno
strategije mogu da se praktikuju jedna za drugom donosi odluke.
Primedba urednika:
Verujem da ste u`ivali ~itaju}i ovu seriju ~lanaka o rojewu i medu u sa}u.
Verovatno ste sada pomalo zbuweni, ba{ kao {to sam i ja bio pri prvom i{~itavawu,
ali i odu{evqeni svim onim {to ste mogli da pro~itate. Mo`ete biti sigurni i u to
da }ete pri svakom ponovnom ~itawu otkriti jo{ po ne{to novo, za koje }e Vam se
~initi da ga pre nije bilo u ~lanku. Upravo je to veli~ina najboqih tekstova !
Kroz ove ~lanke jednog istog autora, se prepli}u skoro sve sfere p~elarstva, i
{to je najva`nije, napisan je na takav na~in da zahteva od nas preciznu analizu i
udubqivawe u problematiku, {to nam jedino mo`e pomo}i da razumemo glavnu ideju
ovih divnih napisa.
Jedini nedostatak izlo`ene tehnike p~elarewa le`i u onoj ve~noj zabludi
p~elara da {to se vi{e radi oko p~ela, vi{e }e se i dobiti. Ako proizvodite med u sa}u
prema gorwim uputstvima, ova zabluda se pretvara u su{tu istinu. Ali, ako se
odlu~ite da na gore opisane na~ine suzbijate rojewe, a da proizvodite med za vrcawe,
smem da tvrdim kako to ne}e biti nimalo ekonomi~no, naravno na ve}em p~eliwaku.
P~elarima sa malim brojem ko{nica je sve dozvoqeno. Ali, onima koji preferiraju na
to da postanu profesionalci, ovakve zablude ne smeju da se provla~e kroz tehniku
p~elarewa, jer }e ih stalno upu}ivati na p o g r e { a n p u t b e z o d r e d i { t a .
Apsolutno je neophodno da shvatimo jednu istinu! Ne}emo proizvoditi med za
tr`i{te (jer ne}emo biti konkurentni) sve dok ne uprostimo tehniku p~elarewa do
savr{enstva, tako da u odnosu na koli~inu ulo`enog rada dobijemo najve}i prinos (a
ne najve}i prinos po ko{nici). Kada shvatimo su{tinu ovog problema, mo}i }emo da
ka`emo da smo unapredili p~elarstvo. S v e d o t l e , s a m o v o d i m o p r a z n e r a z g o v o r e ,
pi{emo prazne kwige i dajemo prazne savete, neproduktivne i beskorisne !
P~eliwi vosak i proizvodwa satnih osnova - 75 -
P^ELIWI
Autor:
Cfsobse!!Mfdmmfsdr
Izvod sa DE roma ,,
,,Uif!Ipofzcff!boe!Nbo
(Medonosna p~ela i ~ovek)
VOSAK
Mo`ete da ga kupite (60 $) uz pomo}
redakcije ~asopisa Melitagora,
preko Interneta na sajtu: ,,
,,Wjsuvbm!Cfflffqjoh!Hbmmfsz
iuuq;00xxx/Bqjtfswjdft/dpn0mfdmfsdr0mfdmfsdr`vt/iun
Ovaj izvod sa DE roma je objavqen u ~asopisu Melitagora za januar 1999. godine
POREKLO VOSKA preporu~ivalo, ne samo {to je beskoristan, ve}
P~ele radilice imaju osam `lezdi za se smatra i za opasan i trebalo bi da se zabrani.
proizvodwu voska lociranih na unutra{woj U prirodno izgra|enom sa}u, dimenzije
strani abdominalnih (stoma~nih) segmenata (od }elija i zbog toga i wihov broj na decimetru
~etvrtog do sedmog segmenta). Veli~ina kvadratnom povr{ine, variraju znatno od rase do
vo{tanih `lezdi zavisi od uzrasta radilice. rase. Prose~ne dimenzije }elija koje grade
One su najve}e kada je p~ela stara evropske p~ele su izme|u 5,13 mm
oko 12 dana i smawuju se polako Veoma je korisno (Bqjt! nfmmjgfsb! mjhvtujdb) i 5,5 mm
od 18. ili 19. dana do kraja
`ivota.
podsetiti se nekih (Bqjt! nfmmjgfsb! dbsojdb). Bqjt! nfm.
mjgfsb!nfmmjgfsb je negde na sredini
Tokom ovog stadijuma, osnovnih saznawa sa prose~nom vredno{}u od 5,37
p~ela wenim vilicama `va}e nauke o vosku, o mm {to daje 800 }elija po dm2, u
vo{tane quspice proizvedene u upore|ewu sa 875 kod mjhvtujdb i
`lezdama i u isto vreme dodaje wegovoj proizvodwi 760 dbsojdb.
pquva~ne sekrete koji poma`u i preradi, kao i Sve evropske rase prih-
omek{avawe voska. Kada je vosak vataju vo{tane satne osnove sa
jednom dobro izme{en, on se upotrebi. Ovaj 800 }elija po dm2, {to je broj koji
ugra|uje u sa}e koje se gradi ili napis }e nam uz to odgovara veli~ini }elija od 5,37
se koristi za poklapawe meda.
pomo}i i da boqe mm (Bqjt!nfmmjgfsb!nfmmjgfsb).
Realni broj }elija po dm2
SASTAV I SVOJSTVA
P~eliwi vosak ima veoma razumemo seriju varira zavisno od razli~itih
stabilnu hemijsku strukturu i prethodnih ~lanaka modela satnih osnova koje prave
wegova svojstva se vremenom ne proizvo|a~i istih. P~ele dobro
gube. On je otporan na hidrolizu
o medu u sa}u i prihvataju varijacije u
i prirodnu oksidaciju i sasvim je rojewu veli~inama, razume se do
nerastvorqiv u vodi. Osim larvi odre|enih granica: ako su mere
vo{tanog moqca, nijedno drugo bi}e nema premale, osnove se ne prihvataju, a ako su preve-
stoma~ne kiseline i sokove koji mogu da ga raz- like, leglo }e najverovatnije na tom ramu biti
grade. uglavnom trutovsko.
P~eliwi vosak je po prirodi lipid i PROIZVODWA VOSKA
sadr`i zasi}ene ugqovodonike, kiseline, alko- Glavni uslovi za lu~ewe voska su:
hole, pigmente, najvi{e iz polena i propolisa, - prisustvo zrelih/odraslih p~ela.
isto kao i sitne delove legla, itd. Spfdi isti~e da one treba da budu stare od 12-18
Na normalnoj temperaturi je ~vrste dana, ali Mjoebvfs tvrdi da moraju da budu i
konzistencije, i postaje krt i lomqiv kada mu mla|e.
temperatura padne ispod 18oC a brzo postaje mek - ambijentalna temperatura od 33-36oC
i elasti~an na oko 35-40oC. oko p~ela koje grade vosak.
P~eliwi vosak ima gustinu od pribli`no - izobiqe u rezervi hrane; jaka pa{a
0,95 i ta~ku topqewa od oko 65oC. poma`e u izgradwi sa}a.
Boja voska se mewa sa staro{}u. Jedna bogata sezona stimuli{e izvla~ewe
Devi~ansko sa}e je bele boje, a sa starewem tamni osnova, dok u lo{im prilikama lu~ewe potpuno
sve do skoro crne boje. prestaje. Ipak, p~ele mogu da poklope med i
Ovaj proces mewawa boje se doga|a zbog leglo ~ak i kada nema pa{e na taj na~in {to
prisustva raznih supstanci u sa}u. Pigmentacija ponovo koriste vosak od postoje}eg sa}a. sa}a
voska obi~no daje nijanse `ute, naranxaste i Postoje dva glavna razloga za dodavawe
crvene, pa sve do braon boje. Razlika u boji nema ramova sa satnim osnovama:
uticaja na kvalitet voska. Zato, svaki poku{aj da (1) Godi{wa zamena ve}eg broja ramova na
se izbeli vosak (ozonizacija, sulfurna kiselina, du`i period osigurava dobro zdravstveno stawe
hidrogen peroksid i sl.) kako se u pro{losti dru{tava. Stari ramovi su idealna podloga za
bolesti koje izazivaju spore i gqivice.
- 76 - @ivadinovi} Rodoqub
(2) Zamena starih ramova ramovima sa sat- Ovaj metod zna~i nije mnogo efektivan za
nim osnovama tako|e i smawuje mogu}nost pojave staro sa}e, pa se uglavnom koristi za vo{tane
nagona za rojewe. Kada negovateqice imaju mali poklop~i}e ili novo sa}e.
broj larvi o kojima treba da se brinu, one aku- 2 - TOPQEWE
muliraju mast, a ako nema novih ramova na kojima KORI[]EWEM VRELE VODE
}e utro{iti svoju energiju, mo`e do}i do rojevog ILI PARE
nagona. Dobijawe voska uz pomo} vrele vode i
Prakti~no, svaka ko{nica treba da primi potapawa
3 rama za leglo sa satnim osnovama i isto Sa}e se stavqa u jutani xak koji se potom
medi{te (Pa i mnogo vi{e -
toliko za svako medi{te. ~vrsto ve`e. Xak se spu{ta u neki veliki sud
primedba urednika). napuwen vodom. Potrebno je i da se vre}a potopi
TOPQEWE pritiskom. Zatim se kuva na izvoru toplote.
I PRE^I[]AVAWE VOSKA Vosak je lak{i od vode, filtrira se kroz jutu i
Odre|en procenat ramova u plodi{tu isplivava na povr{inu. Kada se sa}e u potpunos-
treba da se elimini{e svake godine. Da bi se ti istopi, iskqu~uje se izvor toplote, i ostavi se
dobio vosak, sa}e sud dok se ne ohladi.
mora da se topi. Vosak o~vrsne, formi-
Postoji nekoliko raju}i blok na
metoda da se ovo real- povr{ini vode. Sve {to
izuje sa razli~itim je ostalo u vre}i se baca
rezultatima i (ili se me{a sa piqevi-
efikasno{}u. nom i koristi kao
Na p~eliwaku
Ipak, nezavis- materijal za sagorevawe
Vojkana u dimilici - primedba
no od metode, od tam-
nijeg sa}a se dobija Stojanovi}a urednika).
mawe voska nego od (selo Beqa kod
Dobijawe voska
svetlo obojenog. @itkovca)
vrelom vodom
Razlog je jednostavan:
tamnije i starije sa}e i presom za
je vi{e puta bilo vosak
kori{}eno za leglo Sa}e se stavqa u
pa zato sadr`i sud od 120 litara sa 20-
ko{uqice i otpatke 30 litara vode, i kuva se
ili talog koje vosak dok se ne istopi. Kada je
apsorbuje, {to rezul- ceo vosak stopqen,
tira nemogu}no{}u da odstrawuju se `ice, i
se istopi sav vosak u sadr`ina prenosi u
toku postupka topqe- presu oblo`enu jutom, a
wa. onda se po~iwe sa preso-
Postupak rojewa sa 100% zamenom sa}a u vawem.
1 - SOLARNO
dru{tvima, koji omogu}uje ve}e dobi- Vosak izlazi van
TOPQEWE
jawe voska sa p~eliwaka, i o kome }e biti pod pritiskom. Posle
Da bi vosak bio
uspe{no istopqen u vi{e re~i u drugom delu ove kwige prvog presovawa pod
(izlazi iz {tampe kroz nekoliko meseci) pritiskom od 20 T, sa}e
sun~anom topioniku,
temperatura u wemu
mora da se podigne Foto: RODOQUB @IVADINOVI]
iznad 68-70oC da bi
vosak postao dovoqno
te~an. Sun~ani topi-
onik proizvodi vosak
najve}eg kvaliteta.
Ali, ovim metodom se dobi-
ja samo 75% voska iz starog sa}a,
budu}i da kada se topi staro sa}e,
materija nastala od otpadaka
ko{uqica se pona{a kao sun|er i
upija vosak, redukuju}i wegovo
isticawe.
Jo{ jedna karakteristika -
sa}e mora redovno da se okre}e
zajedno sa topionikom ka suncu, a
pri obla~nom vremenu do topqewa
ne}e ni do}i.
P~eliwi vosak i proizvodwa satnih osnova - 77 -
Foto: RODOQUB @IVADINOVI]
,,
Najjrev
vnos
snijji ~lanov vi Dr
ru{tv va p~elar
ra ,,Aleks
sinac issprred p~elar
rske kuu}e
p~elarra Vojjkana Stojjanovvi}a, na p~elar
rskom pikniku u i pr
rezentacijji rojjew
wa sa
100% zamenom sa}a u dr ru{tvvima.
P~eliwi vosak i proizvodwa satnih osnova - 79 -
debele, krte listove satnih osnova i tra`e puno rolne ravnog (neugraviranog) p~eliweg voska
rada za proizvodwu. debqine pribli`no 3-4 cm uz sporo okretaw
Prese u obliku vaqaka glatkih vaqaka, koji se iznutra hlade vodenim
Danas je ovo najpopularniji metod. mlazovima, a u tanku se nalazi stopqeni vosak
Postoje dve sasvim razli~ite procedure: koji se kre}e ka vaqcima. Jedan sloj voska koji se
(1) Ispup~eno gravirani vaqci formira na povr{ini se odstrawuje no`em
-direktan metod- postavqenim neposredno ispred vaqaka za
Ovo je br`a tehnika (ali ne i boqa - laminirawe. Iza tih vaqaka izlazi neprekinuti
primedba urednika) za izradu satnih osnova. list koji, kada se jednom ohladi, automatski se
Te~ni p~eliwi vosak se kre}e pravo na vaqke uvija u veliku rolnu.
koji se hlade vodom i koji su ispup~eno izgravi- Pritisak koji se primewuje tokom ove
rani u obliku heksagonalnih }elija. Tako se tehnike su{tinski tako mewa fizi~ke karak -
vosak hladi i presuje u isto vreme u jednu teristike voska da listovi postaju mawe
neprekidnu traku koja se se~e na odgovaraju}e krti i fleksibilniji nego satne osnove
dimenzije na drugom delu linije za proizvodwu napravqene bilo kojim drugim metodom.
metodom
vo{tanih satnih osnova. Laminirana traka je sada spremna za
Ipak, osnove proizvedene na ovaj na~in slede}i korak proizvodwe satnih osnova. Rolna
su ~esto ~vrste i krte.
krte voska se stavqa u tank sa toplom mekom vodom
(40oC), i pa`qivo se odmotava. Zbog mawe gus-
(2) Ispup~eno gravirani vaqci tine voska, rolna plovi na vodi. Kraj trake se
i stavqa izme|u vaqaka ~ija je povr{ina sada
prethodno izvaqani listovi voska izgravirana u obliku heksagonalnih }elija, te se
-indirektni metod- proizvodi neprekidna traka gotove satne osnove.
U ovoj proceduri prethodno izvaqani Pri rotirawu, vaqci se vla`e serijom malih
(laminirani) listovi voska se propu{taju kroz mlazova nasapuwene vode. Traka satne osnove se
ispup~eno izgravirane vaqke. Ove ma{ine se onda se~e na table potrebne veli~ine koje se
uglavnom koriste od profesionalnih proiz - automatski re|aju na kraju proizvodne linije.
vo|a~a satnih osnova.
osnova Ukratko, pravo ~udo tehnike i
Standardna praksa jeste pravqewe duge kvaliteta ! (primedba urednika)
BOLESTI I
nesavremenih ko{nica, pogre{na upotreba leko-
va sa {tetnim umesto korisnim posledicama.
(5) Indirektne {tete koje izaziva ~ovek:
PARAZITE
uni{tewe medonosne flore kao rezultat modern-
izacije poqoprivrede i {umarstva, upotreba
pesticida i industrijsko zaga|ewe.
KOJI JE OPTIMALAN
BROJ P^ELA IZLETNICA
U P^ELIWEM DRU[TVU
ZA VREME GLAVNE
BAGREMOVE PA[E
Autor: qspg/es Slobodan Miloradovi} (Saobra}ajni fakultet u Beogradu)
ul. Agostina Neta br. 60 / stan 73
11070 Novi Beograd
telefon: (011) 161 - 875
Medobrawe p~eliwe zajednice zavisi od gde su K2-! K3-! ///! -! Ko broj snesenih jaja iz
niza faktora, od kojih su najva`niji wena opti- kojih su se izvele p~ele starosti koja odgovara
malna snaga (kad je najve}i prinos na 1 kg p~ela, indeksu uz K.
a i po dru{tvu) i optimalni sastav starosnih Kako je broj sabiraka u izrazu (2) jednak
grupa wenih p~ela. Faktori sredine, u prvom prose~noj du`ini `ivota p~ela (o), to ako
redu medonosna flora mesta p~elarewa i pogod- uzmemo prose~nu vrednost (K) nosivosti matice
ni vremenski uslovi imaju odlu~uju}i uticaj na za posmatrani period
ishod medobrawa. Oni su, na `alost, van na{e
kontrole. K>!)!K2!,!K3 ,!///!,!Ko*!0!o! (3)
Snaga dru{tva, wegova brojnost, s druge
strane veoma bitno zavisi od tehnike p~elarewa. dobijamo za brojnost p~eliweg dru{tva
Ona, kako pokazuje prosta aritmetika, mo`e biti slede}u prostu formulu:
izra`ena relativno prostim formulama.
Wihovom analizom mo`emo precizirati neke Q!>!K!y o!!!!!!! (4)
zahteve prema optimalnoj pripremi p~eliwe
zajednice za iskori{}avawe p~eliwe pa{e. Iskazano re~ima, brojnost p~eliweg
Zaista, ako je izumirawe p~ela u p~eli- dru{tva, ili wegova snaga, jednaka je proizvodu
wem dru{tvu prirodno, izazvano samo staro{}u prose~ne du`ine `ivota p~ela i prose~ne
(i iscrpqeno{}u - primedba urednika) onda bro- nosivosti matice.
jnost (Q) p~ela u ko{nici mo`e se izraziti u Formula (4) nam omogu}ava da odredimo
obliku zbira p~ela jednodnevne (Q2), dvodnevne prose~nu du`inu `ivota p~ela pomo}u druge dve,
(Q3), ... , i o-dnevne (Qo) starosti, gde je o maksi- lako izmerqive veli~ine, kao {to su prose~na
malna du`ina `ivota p~ela: nosivost matice i te`ina p~eliweg dru{tva.
Kako je prose~na te`ina p~ela 100 mg, a u 1 kg
Q!>!Q2 ,!Q3 ,!///!,!Qo (1) p~ela ima 10.000 jedinki, to za izra~unavawe
prose~ne du`ine `ivota p~ela dobijamo formu-
Primetimo da je broj p~ela, s du`inom lu:
`ivota ve}om od prose~ne, (npr. 36 dana) zane-
marqiv. Onda je broj sabiraka o u gorwoj for- o!>!B!0!K!>!)!b!y 2111!*!0!K!! (5)
muli jednak prose~noj du`ini `ivota p~ela u
posmatranom dru{tvu. gde je b-masa dru{tva izra`ena u kg.
Broj p~ela jednodnevne starosti jednak je Prose~na nosivost matice se najlak{e
dnevnoj nosivosti (K2) matice pre 22 dana (vreme utvr|uje sa tri brojawa poklopqenog legla.
razvoja p~ele + 1 dan), broj p~ela dvodnevne Pomo}u rama - mre`e ~ija su okca kvadrati
starosti jednak je dnevnoj nosivosti matice (K3) dimenzija 5 y 5 cm (100 }elija) odredimo broj
pre 23 dana i broj p~ela o-dnevne starosti jednak }elija poklopqenog legla, recimo 1. aprila.
je prose~noj nosivosti (Ko) matice pre 21+o dana. Dele}i taj broj sa 12 dobijamo prose~nu nosivost
Tada formula (1) ima ekvivalentan oblik: matice (K2) od 11.-23. marta. Posle 12 dana, 13.
aprila (prethodno izbrojeno leglo su ve} mlade
Q!>!K2 ,!K3 ,!///!,!Ko (2) p~ele starosti od 1-12 dana) ponovo, na isti
Velike dileme p~elarstva - 89 -
na~in, izvr{imo brojawe zatvorenog legla. da prole}no forsirawe matice, da {to inten-
Dobi}emo prose~nu nosivost matice (K3) za peri- zivnije nosi jaja pomo}u prihrawivawa, uvek ne
od od 23. marta do 4. aprila. Prilikom tre}eg dovodi do `eqenog ciqa: koli~ina legla se
brojawa zatvorenog legla, nakon 12 dana, 25. apri- naglo pove}ava, ali kroz nekoliko nedeqa, snaga
la (u ko{nici su p~ele iz prethodna dva brojawa p~eliweg dru{tva nije onakva kakvu smo o~eki-
stare od 1-24 dana), istim ra~unom utvr|ujemo vali. Razlog tome le`i u ra|awu nedugove~nih
prose~nu nosivost matice (K4) u periodu od 4. do p~ela. Iluzija pa{e dovodi do dodatnog gubqewa
16. aprila. Prose~na dnevna nosivost matice za p~ela izletnica (prihranom stimulisane p~ele
vremenski period od 11. marta do 16. aprila bi}e izlaze iz ko{nice u nepogodno vreme i delom
jednaka: stradaju - primedba urednika), {to jo{ vi{e
skra}uje du`inu `ivota p~ela. Kako su zasev mat-
K!>!)!K2!,!K3 ,!K4!*!!!0!!!4!!! (6) ice i snaga (masa) dru{tva, u ispitivawima ~esto
izmerqive veli~ine, to na osnovu wih mo`emo
Posle 12 dana tj. 7. maja iz poklopqenog oceniti stepen kolebawa prose~ne du`ine
legla, od posledweg brojawa, su se izvele p~ele `ivota p~ela u realnim dru{tvima. Literaturni
koje su starosti od 1-12 dana. Sada bi u podaci govore da letwe
ko{nici trebalo da budu p~ele starosti od p~ele `ive od 36-40 dana,
1-36 dana. Ako toga dana odredimo broj {to se poklapa i sa
p~ela u ko{nici, onda mo`emo prema for- s p e c i j a l n i m
muli (5) da izra~unamo prose~nu du`inu istra`ivawima
`ivota p~ela za posmatrani period. (T/Tblbhbnj, 1953.,
Ilustrujemo primerom. E/Gsff i J-Tqfotfs! Cv{,
Kako se u prole}e nosivost matice, u 1959., N/I/Ibzebl, 1963.
p~eliwem dru{tvu, postepeno pove}ava, i dr.). S druge strane
neka je recimo K2=900, K3=1500, K4=2100. prose~na du`ina `ivota
Tada je prema (6) K=1500. Ako smo na dan 7. p~ela za vreme jake pa{e
maja utvrdili da u ko{nici ima 54000 znatno se sni`ava na 30-
p~ela, tada je prema (5) prose~na du`ina 32 dana pa i ni`e.
`ivota p~ela No, pitawe je da
li odgoj legla u jakoj
o = 54000 / 1500 = 36 dana p~eliwoj zajednici
mo`e da odigra
Da u ko{nici nema starijih p~ela od odlu~uju}u ulogu u
36 dana mo`e se videti iz ~iwenice da }e s k r a } i v a w u prose~ne
ukupan broj p~ela na dan 7. maja izle`enih du`ine `ivota p ~ e l a .
iz poklopqenog legla iz prethodna tri A k o u z m e m o dru{tvo
brojawa, upravo biti: od 45000 p~ela onda za
odgoj legla, od m a t i c e
12 y 900 + 12 y!1200 + 12 y 2100 = 54000 k o j a i m a prose~nu
nosivost od 1500 jaja,
Ako je, pak, broj p~ela izbrojanih 7. dovoqno je oko 8000
maja bio 55500 onda je o= 55500 / 1500 = 37 p~ela (M/Cpsovt, 1969.)
dana. Broj p~ela koje su starije od 36 dana, ili 1/5 - 1/6-ine od
je 1500. U slu~aju da je broj p~ela bio 52500, ukupnog broja p~ela.
onda je prose~na du`ina `ivota p~ela o = Naravno, da skra}ewe
52500 / 1500 = 35 dana. `ivota samo te grupe
Kako ve}ina istra`iva~a, a me|u p~ela ne mo`e objasniti
wima i N/Mjoebvfs (1952), tvrde da p~ele, veliku razliku u du`ini
po pravilu, postaju izletnice s dvadesetod- `ivota izme|u zimskih i
nevnom staro{}u to je, u ovim primerima, letwih p~ela, kao i
wihov broj jednak: p~ela iz obezmati~enih
dru{tava, i {to je
23!y!:11!,!9!y!2611!>!33911 najglavnije relativnu
stabilnost prose~ne
Ako je u ko{nici 54000 p~ela, ra~un du`ine `ivota p~ela za
pokazuje da je onda broj ku}nih p~ela 2,37 dru{tva razli~itog
puta ve}i od broja p~ela izletnica. tipa.
Du`ina `ivota p~ela, va`nog fak- Potrebno je mnogo znawa da bi Mo`e se pret-
tora koji odre|uje snagu p~eliwe zajednice, se do{lo do ovakvog prizora! postaviti da su uzroci
u praksi se te{ko, vizuelno, mo`e odredi- Iz kwige profesionalnog ove pojave razli~ite
ti. Nemogu}nost procene du`ine `ivota p~elara Milana Mati}a iz prirode. Pre svega, to su
p~ela mo`e da bude izvorom preporuka [apca: ,,Usmeravawe rada feromoni koje lu~e mat-
,,
sumwive prakti~ne vrednosti. Poznato je p~ela ica i leglo. Wihovim
- 90 - @ivadinovi} Rodoqub
Tabela 1: Sastav p~eliwe zajednice s razli~itom prose~nom du`inom `ivota p~ela
8 dana
21 dan za razvoj `ivota
Lebedev je pri~ao i pri~ao.
Samo ga je trebalo slu{ati,
i primeniti na p~eliwaku !
29 dana U plodi{te se obavezno dodaju tri rama sa
satnom osnovom, kojima se cepa leglo na 4 dela.
Ovaj manevar uti~e na znatno zaposlewe p~ela
Dodajem i ~etvrti ram 26. aprila na isti prvih dana pa{e, i verovatno je pored drugih
na~in, ako ima mesta u plodi{tu, {to }e obezbe- stimulativnih mera u ciqu stvarawa
diti p~ele tra`enog uzrasta prvih dana posle sakupqa~kog nagona, glavni faktor
pa{e, kako bi one {to pre poklopile med, a oni vi{egodi{weg nepostojawa rojevog nagona na
koji sele onda mogli da p~ele odsele {to pre na p~eliwaku oko bagremove pa{e. Sme{ne su izjave
drugu pa{u. S tim se zavr{ava na{ uticaj na pojedinih p~elara da se samo slaba dru{tva ne
dru{tvo, uz eventualno povremeno zaokretawe roje. Deo istine je slede}i: Ne roje se samo sta-
plodi{ta za 180o. Ne vr{im stimulativno bilna i zaposlena dru{tva sa mladim maticama, a
prihrawivawe osim ako neko dru{tvo iz bilo ostatak istine mo`ete saznati iz serije ~lanaka
kog razloga, nema dovoqno hrane. Kpio! B/Iphh-a objavqenih u ovoj kwizi. Nikada
Dan pre, ili ba{ na dan po~etka cvetawa se, ~ak ni pri zahla|ewima u toku pa{e, nije
bagrema, vrcam sav med sa ramova bez legla (mak- pojavilo kre~no ili prehla|eno leglo, jer su
simalni prosek po uzimqenom dru{tvu iznosi 6,2 dru{tva izuzetno jaka.
kg). P~ele sakupe vi{e meda, ali ga zbog ja~ine U slu~aju nedostatka sa}a, nekoliko sat-
dru{tava i bespa{nog perioda nekoliko dana nih osnova stavqamo i u polumedi{ta, i posle
pre bagrema zna~ajno utro{e. Vrcawem dopri- toga mo`emo samo da se nadamo povoqnom vre-
nosim pove}awu povr{ine praznog sa}a {to po es menu, jer uspeh ne}e izostati. ^ak i samo par
Upnbtv! Sjoefsfsv pove}ava produktivnost i do lepih dana usred cvetawa bagrema nam mo`e
41,7%, a i dodajem sa}e iz rezerve, ako to ve} pru`iti zadovoqavaju}e prinose u iole normal-
nisam u~inio. Svako dru{tvo dobije po 3 polu- nim godinama.
nastavka. Tek ako ima potrebe, dodaju se ~etvrti, Po okon~awu pa{e i poklapawu meda
peti pa ponekad i {esti (od 8 godina dodat je pristupa se vrcawu. U posledwih 8 godina, dve su
samo u jednoj). Ako medi{ta dodajemo sukcesivno bile takore}i bez prinosa (1995- zbog uve}awa
- 98 - @ivadinovi} Rodoqub
P R I N O S I P R O T E K L I H O S A M G O D I N A
1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000
datum
po~etka 15.maj 12.maj 18.maj 13.maj 17.maj 14.maj 9.maj 29.april
cvetawa
bagrema
prinos po
uzimqenoj 29,75 19,0 0 23,4 23,3 0,8 41,2 45,8
matici sa kg kg kg kg kg kg kg kg
klubetom
p~eliwaka od 117%, a ina~e je bilo oko 10 kg zbog meda u plodi{tu nikako ne smeta. U prole}e, ova
izuzetno lo{eg vremena, 1998- zbog zaista nek- rezerva zlata vredi, jer je utvr|eno za sred-
valitetnog medewa bagrema), a u ostalima je ost- werusku p~elu da samo kad je u tom periodu zali-
varen prosek od 30,4 kg po uzimqenoj matici sa ha meda 18 kg (Rodionov, [abar{ov), dru{tvo se
klubetom (po dru{tvu koje u~estvuje u pa{i pri- razvija u okviru svojih biolo{kih sposobnosti.
nos je naravno ve}i, ali to ne bi bio realni Tek je nedavno u SAD-u utvr|en nivo neophodnih
pokazateq. zaliha za krawsku rasu p~ela (amerikanci
Upravo tada po~iwe i period koji traje do polako uvode krawsku rasu posledwih godina), i
jeseni, u kom treba zameniti matice. Jedna studi- po podacima Cpc! Ipss-a on iznosi 7-11 kg, u zav-
ja u Izraelu iz 1985. godine je pokazala da se isnosti od toga ima li u prirodi pa{e ili ne. S
dru{tva sa maticama starim 20 meseci sedam puta obzirom da je ta zaliha minimalna, ve}e
~e{}e roje u odnosu na ona ~ije su matice stare 7 koli~ine mogu samo blagotvorno da deluju. U
meseci (odgajene u jesen). Veoma je va`no u odga- pripremi za zimu ne vr{im prihrawivawe, osim
jawu matica, odgajati ih iz krupnih jaja (iz izo- ako treba dopuniti zalihe, ili zbog su{e u avgus-
latora), jer je skoro nemogu}e da se dru{tva sa tu nema nikakve pa{e.
takvim maticama idu}e godine roje. Mogao bih da se slo`im sa onima koji
Posle bagremove pa{e sledi livadska, sa vr{e stimulativno prihrawivawe (i u ovom i u
divqom kupinom kao glavnim osloncem. Retke su prole}nom periodu), uz dodatak zna~ajnih
godine kada ima meda sa ove pa{e za vrcawe. Kada koli~ina polena, ali to ne ~inim jer se oko
ga ima prinos se kre}e do najvi{e 7,3 kg po p~eliwaka nalazi dobra polenonosna pa{a, a i
uzimqenoj matici, jer kupina tra`i ~este ki{e ceo postupak oko prihrawivawa odnosi suvi{e
da bi medila vaqano, s obzirom da raste na zako- vremena i novca. Hiqadu puta je boqe ostaviti
rovqenom zemqi{tu, a sli~no je i sa livadom. dobre zalihe u jesen, nego da se u prole}e
Ovo vrcawe se obavqa krajem jula. Kada budem neprestano vrtimo oko ko{nica, sipkaju}i im
pre{ao definitivno na Fararovu ko{nicu, sirup.
upravo zbog ovako lo{ih pa{nih prilika posle Prihranu {e}erom treba i ina~e izbega-
bagrema, pre}i }u na selidbeno p~elarewe, ~ija vati, jer po Ckpslnbo-u (1995) kod zajednica
se tehnika drasti~no razlikuje od ovde izlo`ene. hrawenih {e}erom produktivnost ne prati veli-
Na samom po~etku avgusta, ko{nice se ki broj dobijenih p~ela (jer su p~ele nek-
sre|uju za prezimqavawe. Iznad i ispod valitetne, kra}e `ive, mawe su).
plodi{ta se ostavqa po jedan polunastavak, a Treba samo voditi ra~una (prema Tufwf
onaj koji se nalazi ispod, sa predwe strane ima Ubcfs-u) da se u prole}e koristi polen sakupqen
ugra|eno jo{ jedno leto na 5 cm od vrha polunas- u prole}e na va{em terenu, a u jesen sakupqen u
tavka, koje je istih dimenzija kao i ono na jesen. Jer, ako u prole}e prihranimo polenom
podwa~i. Oba leta tokom cele zime su maksimal- biqaka koje cvetaju u jesen, mo`e nam se dogoditi
no otvorena (15 cm). Posebne ventilacije ne da se dru{tva umesto da se razvijaju, pripremaju
obezbe|ujem. Polunastavak iznad plodi{ta za zimu. Obrnut slu~aj je u jesen. Razlog je {to u
obi~no u sebi sadr`i ne{to malo meda na 5-6 polenu nekih biqaka postoje supstance koje
poluramova koji p~ele ili u kasnu jesen prenesu p~elama ukazuju na doba godine.
u plodi{te, ili ostaje tu kao dodatna zaliha. Zimi se p~ele ne uznemiravaju. Ne dodajem
Ovaj na~in formirawa ko{nice omogu}uje i nikakve poga~e, jer meda ima dovoqno, a odli~na
lak{e ~uvawe sa}a. Koli~inu meda koju ostavqam jesewa polenonosna pa{a daje i izvanredne zali-
dru{tvima ne merim, ali ostavqam onoliko he perge. Uz ove rezerve, dru{tvo se mo`e razvi-
koliko maksimalno mo`e da stane u plodi{te, a jati i pri lo{im vremenskim uslovima kvalitet-
da ne ometa maticu u zalegawu neophodnih no (kod mene primer prole}a 1997. kada se na
koli~ina legla u kasno leto. Uz to, polunastavak prste mogu izbrojati dani u aprilu u kojima su
ispod plodi{ta omogu}uje p~elama da deo klube- p~ele izletale u prirodu). [to se ti~e
ta prenesu i u wega, tako da im ve}a koli~ina pro~isnih izleta, ne treba se pla{iti ni dugog
Velike dileme p~elarstva - 99 -
perioda neizletawa, jer u zemqama krajweg sev- zloglasnim antibioticima. (Detaqnije o tome
era Evrope (tamo dodu{e gaje uglavnom tamnu mo`ete pro~itati u ~lancima ve} objavqenim u
nema~ko-holandsku rasu), p~ele bez posledica ne ovoj kwizi).
izlaze iz ko{nica i po {est meseci ([vedska). O~igledno, samo primena nauke u praksi
Varou suzbijam krajem jula, plo~ama nam jedino omogu}uje vrhunac uspeha i li~no
mravqe kiseline (uz obaveznu rigoroznu kon- zadovoqstvo postignutim. Modifikovao bih
trolu efikasnosti), i Apitolom po nestanku jednu narodnu pri~u za sam kraj: ,,Ako Ako ne budete
legla. Po es! Kpaf! Sjibs-u iz Slovenije, dru{tva usvojili ve}inu principa i ~iwenica iz
ostaju bez legla tri nedeqe posle prvog mraza. ovog ~lanka ( principa, a ne tehnik k u k oja je
Apitolom mo`e da se tretira sve do februara, s k lona izmenama u zaviss noss ti od uss lova ),
jer je Qjmfdlb (1988) utvrdio da je i u tom mesecu budite sigurni da }ete se kajati, a ako ih
leglo takore}i zdravo, budu}i da je napadnuto budete usvojili, opet }ete se kajati - {to ih
,,
samo 0,8% zatvorenog legla. Tako|e je na niste usvojili ranije!
Poqoprivrednom institutu u Odesi utvr|eno Naravno, jasno mi je da je ova tehnika
(Lbsblpw, 1985) da varoa po~iwe da ulazi u leglo p~elarewa samo jedna od bezbroj varijanti zasno-
onda kada tamo zapo~ne cvetawe vi{awa, topola vanih na pomenutim nau~nim dokazima. Zato
i kru{aka, dok kod nas tome po mnogim autorima molim ~itaoce da mi obavezno pi{u i argumento-
odgovara period prve polenonosne pa{e. vano kritikuju odre|ene propuste koje sam
[to se ti~e varoe, interesantan je i na~inio u svom dosada{wem radu sa p~elama,
podatak da je Qbvm!M/Nbesfo iz Severne Karoline kako bi ih zajedni~ki ispravili. Jer, onaj ko se
otkrio 1995. godine da pri jesewem tretirawu nikada ne odri~e svojih re~i, vi{e voli sebe
p~ela Bqjtubo-om (plasti~ne trake sa fluvali- nego istinu!
natom), tretirana dru{tva
pokazuju redukovanu
nosivost matice u odnosu
P^ELE ZAISTA ZASLU@UJU SVO
na netretirana.
netretirana Kada je iz NA[E DIVQEWE !
wih izvadio trake i ubacio ih
u netretirana, situacija se PO[TUJMO IH, I ONE ]E
popravila do normale, ali je
se pogor{ala u novotretiran-
BLAGONAKLONO UZVRATITI !
im dru{tvima. Ovo bi nar-
avno trebalo nau~no dokaza-
ti, a ako je zaista ta~no, onda
bi tretirawe dru{tava u
razvoju fluvalinatom moglo
zna~ajno da ih unazadi (ili je
to i ~inilo proteklih godina
kod onih koji su upotre-
bqavali ovaj akaricid).
Isti autor je ispiti-
vao i neke razlike izme|u
crno i belo obojenih
ko{nica. Crne ko{nice su
imale ne{to vi{u
zara`enost varoom u prole}e,
ali su zato zimi tro{ile
36,5% mawe hrane od belih, a
donosile 19,5% meda vi{e.
Tako|e je, prema ispi-
tivawima izvr{enim u SAD
(Xef Petis), pokazano da
upotreba `i~anih podwa~a
smawuje zara`enost varoom za
15% u toku cele sezone.
(Dodatne prednosti mre`aste
podwa~e bi}e detaqno anal-
izirane u drugom delu ove
kwige, koja }e iza}i iz
{tampe za nekoliko meseci).
Ja~ina dru{tava je
glavni faktor borbe protiv
bolesti, pa ne tretiram p~ele
nikakvim lekovima, pa ni F o t o : A l e k s a n d a r M i h a j l o v s k i , M e l i t a g o r a 6 / 1 9 9 8 .
UREDNIK SE NAJTOPLIJE
Z A H V A Q U J E N A P O M O ] I SLEDE]IM
DONATORIMA
KOJI SU DOPRINELI DA
OVA KWIGA IZA\E IZ [TAMPE
1- FAHOP, Aleksinac
2- EVROTOM, Ruma
3- ZLATNA P^ELA, Ra~a
4- NEKTAR, Be~ej
5- MELITAGORA, Skopje
6- SZR MINELI, Kragujevac
7- SELEKCIJA, Aleksinac
Zavod za {e}ernu repu
8-NEKTAR, Kragujevac
9- MESOKOMERC, Aleksinac
10- MATEH, [abac
11- INOS-DELIGRAD, Aleksinac
12-FAGREM, Dowi Adrovac
13- TAHOGRAF, Trwane
U S K O R O
Drugi deo kwige ,,Savremeni
principi p~elarewa ,,
Jo{ aktuelniji ~lanci iz stranih ~asopisa!!!
-Savremena re{ewa pojeftiwewa proizvodwe meda i
drugih p~eliwih proizvoda!
-Savremeni na~in ve{ta~kog rojewa sa 100%
zamenom sa}a u dru{tvima!
-Preporuke iz sveta o mre`astim podwa~ama!
-Serijal o svim metodama za dodavawe matica!
-Sve o izvitoperenom statusu p~eliweg zdravqa!
-Kontrola bolesti pravilnim gajewem p~ela!
i mnogo drugih kvalitetnih ~lanaka
JAVITE SE ! Urednik:
PI[ITE ! es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
ul.Stojana Jani}ijevi}a br. 12
IZRAZITE SVOJE @EQE ! 18210 @itkovac
OVA KWIGA MORA DA telefon: (018) 84-67-34
ZADOVOQI VA[E ZAHTEVE ! (064) 14-14-184
Po{tovani ~itaoci !
Urednik zaista nema ni{ta protiv fotokopirawa ove kwige.
Me|utim, ako svojim prijateqima dozvolite da je kopiraju,
sebi i wima ~inite lo{u uslugu. Za{to!? Zato {to urednik
vi{e ne}e imati dovoqno sredstava za nove izdava~ke poduh-
vate, a Vi ne}ete imati mogu}nosti da dolazite do novih saz-
nawa iz jednog ovakvog izvora. Urednik se ina~e ve} potrudio
da i sama kwiga ima zaista minimalnu cenu, kako bi svima
bila dostupna. U to se mo`ete uveriti upore|uju}i wenu cenu
sa cenama drugih sli~nih kwiga, koje su dvostruko i vi{e
skupqe.
HVALA VAM NA RAZUMEVAWU !
DJQ!.!Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
638.1(045)
JTCO 86-902151-2-3
1. @ivadinovi}, Rodoqub
a) P~elarstvo
ID=91878924