Razmatranje o Nigeriji

Dokud treba sezati pogled Europske unije? Nigerija kao klju

razumijevanja azilantskog problema u Europi. Pravni sustav i
politika zbilja najsloenije drave supsaharske Afrike

Godine 2015. godine svjedoimo velikoj tragediji na obalama Meditera-

na. Dupkom puni brodovi u neljudskim uvjetima prebacuju ljude s kon-
tinenta na kontinent. Troni i nesigurni brodovi tonu i sa sobom odnose
ivote nesretnika koji su dali zadnji novi za bolji ivot, za slobodu na
nekom boljem mjestu u Europi. O ovom, ne treba kazati fenomenu,
jer se u prvom redu radi o tragediji ljudskih sudbina, moglo bi se pisati
iz mnogih kutova. Ovo je prije svega problem humanitarne naravi, ali i
problem nemogunosti Europe da se nosi sa svojom postkolonijalnom
stvarnou. Sasvim sigurno to je i problem terorizma koji "prati" kri-
jumarenje ljudi. Naposljetku, ali ne i najmanje vano, to je i problem
zdravstvene sigurnosti, a usto i financijski pritisak. U sutini svih ovih
problema su neimatina i bijeda koje, u sprezi s visokim stupnjem ko-
rupcije i nesigurnosti, prisiljavaju ljude na naputanje svojih siromanih
domova.
Iz mnogobrojnih izvjea vidimo da su azilanti koji na europsko
tlo dolaze u potrazi za boljim ivotom prvenstveno iz drava sjeverne
Afrike, no su brojni su i dravljani sredinjih afrikih drava poput
Eritreje i Nigerije. Posebno mjesto zauzima Nigerija koja puni stupce
na vie razina. S jedne strane o Nigeriji itamo u kontekstu terori-
stike skupine Boko Haram koja uglavnom djeluje na sjeveroistoku
zemlje, ali sporadinim upadima i na cijelom teritoriju Nigerije, a s
druge u kontekstu mirne primopredaje vlasti dosadanjeg predsjed-
nika Goodlucka Jonathana novom, Muhammadu Buhariju. Prvi je kr-
anin, a drugi musliman. To samo po sebi ne bi trebalo isticati, no to

Europske studije European Studies 2015 1 (1) 243-246 243

 V. I. Savi: Dokud treba sezati pogled Europske unije?
razmatranje o nigeriji

je jedna od vanijih podjela u ovoj zemlji koja je, iako bogata naftom,
mjesto tekog ivota za veinu dravljana (krana i muslimana) koji
od blagostanja nemaju gotovo nita. Novi predsjednik zemlje nastale
kao "kreacija" britanskog kolonijalnog imperija, koja ujedinjuje broj-
na plemena, koja, uz zajedniki engleski, govore razliitim jezicima, i
bori se s nerazmjerom bogatstva na sjeveru i siromatva na jugu, ima
teku zadau obnavljanja nacionalnog jedinstva. Nije ni udo da je
jedan od njegovih glavnih predizbornih posjeta bio onaj nigerijskim
katolikim biskupima.
Zato je vano poznavati Nigeriju? Nigerija posjeduje sloenost i
bremenitost jednaku onima, dodue u manjem obimu, mnogih afri-
kih zemalja. Sloenost Nigerije reflektira zapravo sloenost Afrike i
problemi koji u njoj postoje kvalitetan su uzorak za objanjavanje pro-
blema koji mue azilante koji naviru u europske luke i na obale. Ni-
gerija je ujedno i slika podijeljene Afrike, ali i zemlja iz koje u Europu
dolazi velik broj imigranata-azilanata. Za oekivati je da e i Republi-
ka Hrvatska, a u skladu s naelom solidarnosti koje je Europska komi-
sija nedavno zauzela kada je rije o zbrinjavanju izbjeglica iz Afrike,
primiti i mnoge dravljane ove velike i sloene drave. Nigerijska je
povijest isprepletena s povijeu kolonijalnih tenji i eksploatacijom
europskih sila, poglavito Velike Britanije koja je ovu zemlju uvela u
common law i Britansku zajednicu naroda, ali ju je ostavila nespremnu
da nakon 1. listopada 1960., kada je proglasila neovisnost, samostal-
no nastavi ivot kao ureena afrika drava. Naalost, ovo je sluaj s
veinom afrikih drava. Ipak, nakon brojnih prevrata i vojnih pue-
va te graanskog rata (1967.-1970.), Nigerija opstaje kao jedinstvena
drava te se uspijeva stvoriti i odrati nigerijski nacionalni identitet.
Nakon pronalaska nafte zemlja, umjesto da krene putem prosperite-
ta, postaje poligon za bogaenje bogatih i korumpiranih elita koje, u
sprezi s vlau, zemlju ine bipolariziranom do krajnjih granica. Uza
sve to, kao antipod bogatom jugu pojavljuje se iznimno siromaan sje-
ver koji ne dobiva dovoljno pomoi s juga, a ono i to stigne zavrava
u depovima bogatih lokalnih vlastodraca. Sve je to izvrsna podlo-
ga za razvijanje nezadovoljstva svih vrsta, pa se tako u ovom vein-
ski muslimanskom dijelu zemlje jo vie produbljuje jaz u odnosu na
bogatiji, veinski kranski jug. Percepciju o podijeljenosti zemlje na
jug i sjever dodatno osnauje i injenica da dojueranji predsjednik
Jonathan izraava elju da se ponovno kandidira. No unato podr-

244 Europske studije European Studies 2015 1 (1) 243-246

 V. I. Savi: Dokud treba sezati pogled Europske unije?
razmatranje o nigeriji

ci bogatog juga, za predsjednika je u nimalo romantinim uvjetima

izabran Muhammadu Buhari koji uspijeva mirno preuzeti vlast, to
je za Nigeriju od iznimne vanosti. Ovo je prilika da Nigerija krene
putem sreivanja stanja i discipliniranja vlastitih redova (Buhari je jo
kao vojni asnik bio poznat po redu, strogosti i disciplini). Sada je
potrebno uvjeriti krane s juga da je Buhari i njihov dobronamje-
ran predsjednik. Tome doprinosi i ve spomenuti posjet katolikim
biskupima zemlje. Unato tome, Nigerija ostaje jedno od najsloenijih
afrikih podruja s 36 federalnih jedinica-drava koje gotovo sve, iako
pripadaju regiji, imaju vlastite posebnosti i probleme. U isto vrijeme,
preteito na sjeveroistoku zemlje, traje borba s pripadnicima radikal-
ne islamske skupine Boko Haram za koju se ne zna kako e i kada
zavriti. Ova drava bogata naftom sloena je i u pravno-administra-
tivnom smislu i glavni gard Abuja zapravo je toka koja zemlju dijeli
na dva dijela, sjeverni i juni. Kao to je naznaeno, krani veinom
ive na bogatijem jugu, a muslimani na siromanom sjeveru, iako i
jednih i drugih ima na cijelom teritoriju drave. Posljednjih mjeseci
posebno je teak poloaj krana koji ive na podrujima pod udarom
radikalne skupine Boko Haram, no esto nije lako ni muslimanima
koji ne prihvaaju teror ove grupacije. Novi predsjednik Buhari obe-
ao je suprotstaviti se njihovom nasilju. Nigerijska sloenost ogleda se
i u vrsti sudova koji djeluju u okviru federacije. Uz federalne, dravne,
sudove postoje i sudovi koji sude prema obiajnom pravu (Customary
Courts) i sudovi koji sude prema erijatskom pravu (Sharia Courts),
potonji u 12 sjevernih drava koje u obiteljskim i statusnim predmeti-
ma primjenjuju erijatsko pravo. U veini tih drava postoji tenja da
se erijatsko pravo pone primjenjivati i u okvirima kaznenoga prava.
Ovoj slojevitoj zemlji potrebna je jaa kohezija i ostaje nadati se da e
novi predsjednik Buhari moi doprinijeti suivotu svih plemenskih
skupina od koji su Hausa, Igbo i Youruba neke od najbrojnijih. Pita-
nje je koji mehanizam moe utjecati na jaanje svijesti o pripadnosti
zajednikome nigerijskom identitetu koji je, nakon etnikog i religij-
skog, tek na treem mjestu. Ali, zanimljivo, svi oni ele bit Nigerijci i u
tome lei velika mogunost uspjeha. Mirna primopredaja vlasti ulijeva
nadu da e se situacija pozitivno razviti, no problema je puno i ne tre-
ba biti naivan. Prerano je jo za iznoenje ikakvih prognoza. U svakom
sluaju, proi e jo mnogo vremena dok ne budemo mogli ustvrditi
da je izbjeglica iz Nigerije manje. Nauimo dotad neto o ovoj sloenoj

Europske studije European Studies 2015 1 (1) 243-246 245

 V. I. Savi: Dokud treba sezati pogled Europske unije?
razmatranje o nigeriji

zemlji u kojoj je ivot za mnoge tako teak da je jedini izlaz odlazak!

Europska unija i njezini narodi trebaju razumjeti Afriku i pruiti ruku
onima koji se iz tog siromatva, bijede i uasa uspiju iupati. U tome
je naa i moralna i pravna (europska) obaveza.

 Vanja-Ivan Savi

246 Europske studije European Studies 2015 1 (1) 243-246