Bejtullah - Kaba

Allah d..
Iz historijata Ka'be

Prva Kua koja je postavljena ljudima je ona u Bekki (jedno od imena Mekke), veli
Kur'an, vezujui tako nastanak Ka'be za same poetke ljudskog postojanja. Kur'an,
meutim, izriito spominje gradnju (ili ponovnu gradnju?) Ka'be od strane Ibrahima a. s.
i njegovog sina Ismaila a. s. Takoe spominje i druga imena Ka'be, kao to su El-
mesdidu-l-haram (zabranjeni, sveti, asni, nepovredivi mesdid), El-Bejtu-l-'atik
(Drevna Kua) ili jednostavno El-Bejt (Kua). Samo ime Ka'ba izmeu ostalog znai i
kocka i najbolje upuuje na njen izgled. Njene dananje dimenzije su 12 metara duine,
10 metara irine i 16 metara visine. Mogu se, dodue, nai i druge dimenzije. Debljina
zidova je itav metar.
Unutranjost je via za dva metra od vanjskog dijela u kome se vri tavaf. Zidovi su od
kamena obraenog samo sa vanjske strane. Neko je prije pedesetak godina ak izbrojao
da sa vanjske strane ima 1614 komada kamena. Naravno, povremeno se vidi samo dio
zida, jer se Ka'ba tradicionalno prekriva crnim pokrivaem zvanim kisva, svake godine
novim, koji se nekada dopremao ak iz Egipta, a danas se tka u samoj Mekki.
Pokuaj ruenja Ka'be
U doba neposredno pred roenje Muhammeda a.s. kranski vladar Abesinije (dananje
Etiopije) po imenu Ebreha zauzeo je Jemen i u tamonjem gradu San'i sagradio veliku
crkvu, kako bi privukao Arape kranstvu. Nakon to je neki beduin oskrnavio tu crkvu i
izmakao nekanjen, Ebreha pokree osvetniku ekspediciju sa slonom na elu sa ciljem
da porui Kabu. Iz kur'anskog poglavlja El-Fil znamo kako se neslavno zavrila ta
ekspedicija. Ono to je manje poznato jeste da je te iste godine roen i Muhammed a.s.
Obnova Ka'be u Poslanikovoj mladost
Iako se nalazi u podruju gdje vlada pustinjska klima sa vrlo rijetkim kiama, dogaalo se
da bujica nakon obilnih padavina oteti Kabu. To se dogodilo u Poslanikovo mladalako
doba. Postoji fotografija iz 1941. godine na kojoj se vide ljudi kako obilaze Kabu
plivajui!
Iako je Kaba tada bila ispunjena sa preko 300 kipova, tadanji stanovnici Mekke se
prilikom rekonstrukcije odluili da u nju ulau samo halal zaraen novac. Poto im je
takvog novca ponestalo, smanjili su dimenzije, a u jednom dijelu zvanom Hidr samo
polukrunim niskim zidiem oznaili prvobitne. Velika pouka ak i od murika! Da li
pazimo kakav novac ulaemo u nae damije?!
Detalj sa postavljanjem El-Haderul-Esveda i arbitraom Muhammeda a.s. u tom sluaju
je svima poznat.
Odustajanje od vraanja u prvobitno stanje
Nakon osvojenja Mekke i ienja Ka'be od kipova u njoj i oko nje, vjerovatno se od
Poslanika oekivalo da Ka'bu vrati u prvobitne dimenzije. U jednom hadisu koji prenosi
Buharija on iznosi svoja razmiljanja i strahovanja i veli hazreti Aii: Da tvoj narod nije
donedavno bio u nevjernitvu i da imam dovoljno sredstava da je (Ka'bu) iznova
sagradim, dodao bih joj sa strane Hidra 5 arina. Takoe bih napravio dvoja vrata, jedna
na koja bi ljudi ulazili, a druga na koja bi izlazili. Boiji poslanik se, dakle, boji kako e
ljudi koji su do juer bili nevjernici primiti ruenje Ka'be i njeno ponovno zidanje u
prvobitnim dimenzijama, iako bi to bio logian postupak! Zaista ovaj postupak Poslanika
je za veliki ibret i pouku svima nama, a posebno onima koji pozivaju na put LAILAHE
ILLELLAH.
Ruenja i rekonstrukcija Ka'be
U vremenima koja su slijedila nakon Poslanikovog a.s. bilo je junaka. U meusobnim
sukobima muslimana Ka'ba je poruena 64. godine. Abdullah ibn Zubejr ju je ponovo
izgradio u dimenzijama u kojima ju je sagradio Ibrahim a.s. Nakon 10 godina poznati
tiranin Haddad je po odobrenju tadanjeg halife sruio njegov dodatak i vratio je u
stanje nakon kurejijske gradnje.
Kasnije je uveni halifa Harun Er-Reid elio da i on Ka'bi vrati dimenzije iz doba
Ibrahima a.s., ali je na nagovor Imami Malika odustao, jer mu je ovaj rekao da bi stalno
ruenje i graenje moglo biti doivljeno kao poigravanje sa Ka'bom. I 1039. hidretske
godine Ka'ba je ponovo djelimicno sruena bujicom koja je dosezala do polovice njene
visine.
Obnovio ju je tadanji sultan Murat (ne onaj sa Kosova!) I Haderul-esved, Crni kamen u
uglu Ka'be od kojeg poinje tavaf je doivljavao brojna iskuenja. Zabiljeeno je npr. da
su ga pripadnici sekte Karamita izvadili, odnijeli i zadrali ak 20 godina! Najveu
rekonstrukciju Ka'ba je doivjela 1996. godine. Od prvobitnog materijala ostalo je samo
kamenje.
Ka'ba je, prema razliitim podatcima, rekonstruisana izmedju 5 i 12 puta.Prema priama
nekih oevidaca, u unutranjosti Ka'be postoje dva, po nekima tri stuba, stoli za
odlaganje mirisa i sl., dvije objeene svjetiljke, nema elektrinog svjetla, zidovi i pod su
od mermera. Kao i sama Ka'ba, i cijeli kompleks oko nje je doivljavao brojne
rekonstrukcije i proirenja u razliitim vremenskim periodima.
Bejtullahov crn ogrta
Spomenuli smo da je Kaba prekrivena crnim ogrtaem koji se naziva kisva. To je tradicija
koja see prije islama. Nakon osvojenja Mekke, Muhammed a. s. je zadrao postojeci
ogrta. Nakon to je on izgorio u poaru koji je izazvala neka ena koja je kadila Ka'bu,
Poslanik je ogrnuo Ka'bu platnom iz Jemena. I halife su slijedili tu tradiciju.
Svake godine se u specijaliziranoj radionici proizvedu, velikim dijelom runim vezenjem
i ukraavanjem, dva ogrtaa, jedan za postavljanje, drugi za rezervu. Izrauju se od svile.
U istoj radionici se izrauju i unutranji zeleni prekriva za Ka'bu i tamnocrveni za
Poslanikovu sobu u Medini. Prekriva Ka'be se sastoji od 41 dijela, svaki je dug 14
metara a irok 95 cm. Bogato izvezena zavjesa na vratima Ka'be duga je 6,5, a iroka 3,5
metara. Novi prekriva se na Ka'bu stavlja 9. zu-l-hideta, na Dan Arefata, uoi Kurban
bajrama. Tom prilikom se Ka'ba pere i privremeno ogre bijelim prekrivaem. Skinuti
prekriva se sijee na komade koji se dijele.
Ka'ba - Izvorite i centar
Sejjid Husein Nasr kae o Ka'bi: ...Ka'ba je struktura kosmikog pa ak i
metakosmikog znaaja i znaenja. Ona lei na osi koja sjedinjuje Nebo i Zemlju u
islamskome kosmosu...Ona odraava kosmiku harmoniju. Njena etiri ugla pokazuju na
etiri osnovna pravca koji predstavljaju etiri stuba tradicionalnog kosmosa... Zajedniki
namaz oko Ka'be je najoitiji znak savrenog potinjavanja Boijoj volji, ba kao to
obilaenje oko nje,tavaf, oznaava ovjekov povratak svojoj izvornoj rajskoj
perfekciji...Njen crni pokriva, kisva, simbol je crnine koja nije nita drugo do li
intenzitet svjetlosti, boja iza svih boja koja sadrava sve boje i sve oblike...Kao kocka,
Ka'ba takoe simbolizira stabilnost i nepromjenjivost koji karakteriziraju sam islam,
religiju utemeljenu na harmoniji, stabilnosti i nepromjenjivosti u svojoj najosnovnijoj
biti, odatle je istina da islam moe biti obnovljen ali ne i reformiran...
Doi Ka'bi, znai vratiti se svome izvoritu. Ona je centar islama kojem se svi muslimani
okreu u propisanim namazima. Kao svim istinskim tradicionalnim civilizacijama, i
islamom dominiraju dvije realnosti: Izvorita i Centra, i ove dvije temeljne dimenzije
islama su uprisutnjene u Ka'bi. Tokom svojega ivota, svejedno da li ivi na vulkanskim
vrhovima Jave ili pustinji Mauritanije, musliman je svjestan Ka'be kao take na zemlji
koja ga povezuje sa njegovim izvoritem, izvoritem njegove vjere islama pa i samoga
ovjeanstva...Musliman stoga ima vezu sa Ka'bom koja je u isto vrijeme i statina i
dinamina. Statina jer postoji stalna veza izmeu svake take u islamskom kosmosu i
Ka'be, a dinamina jer se prema Ka'bi putuje radi obavljanja hadda...