Njega internistikih pacijenata

PITANJA :
1. Koje elemente ukljuuje proces zdravstvene njege bolesnika?
-Utvrivanje potreba bolesnika za njegom
-Stvaranje sestrinske dijagnoze
-Planiranje zdravstvene njege
-Implementacija/Realizacija
-Evaluacija

2. to spada u perioperativnu organizaciju rada medicinske sestre?

Preoperativna priprema obuhvata itav niz postupaka i mera sa ciljem da se dobrom
dijagnostikom i terapijom otklone sva stanja koja ugroavaju pacijenta u toku operacije i u
postoperativnom toku. Preoperativna priprema je izuzetno vaan period od postavljanja
indikacije za operaciju do izvoenja operacije. Indikacija za operaciju se postavlja nakon
uzimanja anamneze, klinikog pregled, laboratorijskih, radiolokih i drugih dopunskih
ispitivanja. Kada hirurg postavi dijagnozu hirurkog oboljenja, postavlja se indikacija za
operaciju. Indikacija za operaciju je stav da je hirurka intervencija najbolji nain leenja.
Operacija se moe uraditi tek kada se pacijent pripremi za operaciju. Ova priprema je vana
procedura u leenju i od adekvatnosti preoperatvne pripreme zavisi rezultat operacije,
uestalost komplikacija i smrtnost pacijenata.
Planirane operacije treba da budu izvedene pod optimalnim uslovima. Bolesniku treba
objasniti razloge operativnog zahvata, kao i prognozu koja se oekuje, odnosno vreme trajanja
leenja i oporavka. Bolesniku pre operacije trebalo bi obezbediti psihiki mir i veru u dobar
ishod operativnog zahvata. Kod svakog bolesnika koji se priprema za operaciju potrebno je
uraditi Rtg srca i plua, EKG, krvna grupa i Rh faktor, hematoloki, biohemijski pregled krvi,
pregled urina, pregled interniste (pedijatra), anesteziologa radi saglasnosti da se moe izvesti
operativni zahvat. esto je potrebo sprovesti dodatna ispitivanja (ultrazvuk, CT i drugo). Kod
hipertenzije potrebno je stabilizovati vrednosti krvnog pritiska, kod srane insuficijencije
potrebne su dodatna ispitivanja. Kod dijabetesa je potrebno da vrednosti glikemije ne budu
vee od 12 mmol/l. Poznato je da je rizik od postoperativnih komplikacija vei est meseci
posle preleanog akutnog infarkta miokarda. Kod oteenja bubrene funkcije potrebno je
smanjiti unos belanevina i soli. Pre operativnih zahvata sanirati akutne infekcije.
Hipertireoza je rizik za nastanak tereoidne oluje u toku operacije ili postoperativno.
Preoperativno je potrebno nivo tireoidnih hormona dovesti u normalne vrednosti. Kod
alkoholiara stimulisana je mikrozomna frakcija enzima jetre pa je metabolizam lekova
ubrzan i potrebne su vee doze anestetika. Kod ovih pacijenata postoji opasnost za nastanak
apstinencijalne krize i delirijum tremensa koji je najtea alkoholna psihoza sa velikim
procentom smrtnosti. Psihijatrijski bolesnici moraju nastaviti sa redovnim uzimanjem terapije.
U toku preoperativne pripreme treba voditi rauna o starosti i konstituciji bolesnika, o stanju
kardiovaskularnog sistema, respiratornog sistema, odnosno o funkcionalnom stanju svih
sistema, ukljuujui i bilans belanevina, elektrolita i vode.
-Medikamentozna
-Sanitarna priprema
3. Postupak s pacijentom pri prijemu u bolnicu;
Pacijent se upuuje u garderobu, gdje se presvlai (obue pidamu), a zatim ga radnik iz
sanitarnog propusnika(garderobe) odvede na matinu kliniku gdje ga preuzima glavna
medicinska sestra (tehniar) klinike tj.nadzorna sestra. Uzimaju od njega dokumentaciju i
smjetaju ga u ist, pripremljen krevet u bolesnikoj sobi. Upoznaju ga sa kunim redom,
vanim za njega prostorijama na klinici (toalet,trpezarija,vrijeme posjete,obroka...), uz
moralnu podrku, tj. rijei ohrabrenja da je doao na vrijeme i da e sve ii uspjenim tokom.
Povoljno je da mu pokae pacijente sa istom vrstom oboljenja, tj. istom vrstom operacije a
uspjenim operativnim ishodom. To ima jako pozitivan efekat na pacijente koji dolaze od
svojih kua u novu sredinu, gdje zabrinuti za svoje zdravlje, strijepe od operativnog zahvata i
ishoda, to je vrlo stresno. Ovdje dolazi do izraaja lik i stav medicinske sestre( tehniara)
prema pacijentu.

4. Psiholoka priprema bolesnika za operativni zahvat;

Psihika priprema kod elektivnih pacijenata usmerena je odgovarajuim obavetenjima o
njihovoj bolesti, vrsti operacije i pozitivnim ishodima operacije. Od pacijenta ne skrivati
eventualne neeljene posledice koje moe da nosi operacija. Obavetenja treba da prui
struna osoba, koja ume da saosea sa pacijentom.

5. Suvremeno tumaenje boli. imbenici boli;

Bol je jedan od stimulansa koji aktivira niz patofiziolokih promjena u organizmu, kao dio odgovora
na stres i traumu.
Bol se moe klasificirati prema trajanju, jakosti, kvaliteti, patofiziolokim promjenama i etiologiji
(uzroku). Sve te podjele imaju osnovu u patofiziolokim zbivanjima u organizmu i svaka od njih ima
svoju kliniku uporabljivost
-Prema trajanju Akutna i hronina
-Prema jaksoti Jaini
-Prema kvalitetu-Kontinuirani ili povremeni bol
-Prema patofiziolokim promjenama-Somatska bol Somatska bol nastaje podraivanjem perifernih
nociceptora u oteenom tkivu (kosti, miii, fascije, tetive, zglobovi, vezivno tkivo). Bol je
najee kontinuirana, dobro lokalizirana, rjee iradirajua.
-Visceralna bol nastaje zbog ozljede unutarnjih organa koje inervira simpatiki ivani sustav
-Neuropatskaoteenje perifernih nerava
-Psihogena
-Prema uzroku

6. Endvenozni kateteri /mjesta postavljanja, tehnika, trajanje katetera/; 48-72 h

Intravenska kanila je kateter koji uvodimo u venu zbog potrebe breg, lakeg i efekasnijeg pristupa
venskom putu. Treba imati u vidu da esto ivot pacijenta moe zavisiti od venskog pristupau, to jest
od mogunosti da se brzo nadoknadi izgubljena krv ili aplicira neophodan medikament.
Danas kanilu plasiramo skoro svim pacijentima neovisno o ustanovi i dobi pacijenta. Nakon
donesene odluke o potrebi, sestra pristupa uspostavljanju intravenoznog puta venepunkciji.
Prije nego uradimo venepunkciju moramo donijeti odluku o odabiru odgovarajueg mjesta i vrsti
kanile za svakog pacijenta.
*Faktori koji utiu na odabir:
-Vrsta rastvora koji e se koristiti.
-Duina davanja intravenozne terapije
-Bolesnikovo ope stanje i uoljivost vena.
-Umijee i spretnost sestre koja plasira kanilu.
Mjesta:
-Centralne vene: V.Jugularis; V. Femoralis; V. Subklavia (Obezbeuje ljekar)
-Vene ekstermiteta: Ruke i ake ugl. Distalne vene..

7. Komplikacije tijekom i nakon uvoenja endovenoznih katetera;

Nestrunost pri plasiranju endovenoznih katetera pri emu moe doi do oteena subkutanog tkiva,
zdiova krvnih suduova, viestruko izvlaenje igle pri emu se moe otetiti kateter, stvaranje ugruka
usljed sporog prikljuivanja ifuzionog sistema na kateter.

8. Komplikacije kod postavljenih endovenoznih katetera;

Sistemske i lokalne
Sistemske: Cirkulatorne komplikacije,Zrana embolija,Febrilna reakcija (pirogene supstance), Infekcije
Lokalno: infiltracija rastvora u subkutano tkivo:Edem, nelagodna,crvenilo,hladnoca tog dijela koe.
Flebitis i tromboflebitis kao lokalne komplikacije.

9. Uloga medicinske sestre pri primjeni TPP /totalna parenteralna prehrana/;

Kada enteralna ishrana nije mogua, pristupa se parenteralnoj. Parenteralna ishrana zaobilazi
digestivni trakt, odnosno hrana se direktno unosi u krvotok. Parenteralna ishrana moe biti totalna i
dopunska. Kada je totalna parenteralna ishrana, odnosno nutricija, preparati moraju sadrati sve
neophodne sastojke ishrane: proteine, ugljene hidrate, masti, elektrolite, vitamine i oligoelemente.
Dopunska parenteralna ishrana slui kao dopuna enteralnoj ishrani. Preparati mogu biti
aminokiseline, glukoza i drugo.
Periferna parenteralna ishrana predstavlja davanje hranljivih rastvora kanulacijom perifernih vena.
Fragilnost perifernih vena ograniava energetski unos uz stalno prisutnu opasnost od optereenja
tenostima. esto repozicioniranje mesta davanja infuzije (svakih 2 do 3 dana) je poeljno kako bi se
izbegao flebitis. Kateter se obavezno ubacuje u venu pod sterilnim uslovima. Potpuna zamena
ishrane na usta i nemogunost enteralne ishrane za dui vremenski period zahteva tehniku centralne
venske kateterizacije tj. davanje rastvora kroz iroke visokoprotone krvne sudove. Rastvori se
ubacuju kroz posebne katetere upuen direktno u venu cavu superior posle perkutane kateterizacije
razliitih vena. Metod izbora je infraklavikularni pristup.
Veina nutritivnih rastvora danas je standardizovana, za razliita patoloka stanja. Ipak, parenteralna
ishrana propisuje se individualno. Infuzioni rastvori za parenteralnu ishranu mogu da sadre: proteine
- amino kiseline masti ugljene hidrate- glukozu elektrolite - natrijum, kalijum, hloride, kalcijum,
fosfate, magnezijum oligoelemente - cink, bakar, mangan, hrom, selen vitamine - A, C, D, E, K, B1
(tiamin), B2 (riboflavin), niacin, pantotenska kiselina, B6 (piridoksin), B12, biotin, holin, folna kiselina.

10. Parenteralna prehrana kod kirurkih bolesnika;

------
 11. Priprema pacijenta za gastroskopiju;
Psihika priprema: Bolesniku treba objasniti zato je pretraga potrebna i kako se izvodi. Objasniti mu
poloaj koji mora zauzeti za vrijeme pretrage. Napomenuit ga da pretraga nije bolna, ali je neugodna
jer se pri uvoenju gastrroskopa javlja nagon na povraanje, a tokom pretrage podriguje zbog
upuhivanja raka radi irenja sluznih nabora.
Fizika priprema: Bolesnik mora biti natate, ne smije puiti. Prije pretrage bolesnik mora izvaditi
zubnu portezu ako je ima. Nakon toga bolesnik lijeze na lijevi boko, oko vrata mu se stavlja kpmpresa
zbog zatite odjece,, ispod brade bubreznjak, a udesnu ruku vata ili ubrus.

12. Priprema pacijenta za kolonoskopiju;

Dva dana prije pretrage bolesnik uzima takuu dijetu. Na dan pretrage bolesnik moram biti natate i
ujutro popiti 4 litre tekuine u kojoj je otopljen praaak za ienje. Polovinu tekuine treba popiti u
pola sata a nakon toga se saeka stolica, (mogu ileus) a zatim popoije preostalu tekuinu..
13. Priprema pacijenta za abdominalnu punkciju;
Abdominalna punkcija je dijagnostika i terapijska metoda kojom se evakuie sadraj (Ascit) iz
trbune upljine kroz iglu ili kanilu ubaenu kroz trbuni zid. Granice sadraja koji se evakuie
odreuju se fizikalnim pregledom ili ultrazvukom trbuha. Koristi se za dijagnostiku i terapiju
masivnog ascitesa koji je rezistentan na druge vidove lijeenja. Ako se radi u dijagnostike svrhe,
sadraj se alje na biohemijsku analizu i citologiju. Pomae u odreivanju uzroka ascitesa,
istovremeno olakavajui pritisak koji ascites vri na trbune organe.
Prije izvoenja abodminalne punkcije potrebno je da pacijent isprazni mokrani mjehur kako bi se
izbjegla povreda mokrane beike iglom, tj. kanilom. Pacijent se postavlja u leei poloaj sa
podignutim uzgavljem ili u sjedei poloaj. Po zauzimanju pozicije, otkriti trbuh pacijenta.
Potrebno je upozoriti pacijenta da bude to mirniji u toku izvoenja punkcije. Nakon toga postaviti
zatitnu foliju ispod pacijenta radi zatite od drenirane tenosti.
Ljekar odreuje mjesto uboda, dezinfikuje ga jodom, prekrije sterilnom kompresom i vri ubod.
Nakon punkcije, medicinska sestra na kraj kanile prikljuuje sistem za infuziju, otvara do kraja i
slobodan kraj stavlja u lavor gdje e se skupljati sadraj ascita. Medicinska sestra potom fiksira
kanilu flasterom i podupire gazom kanilu. Nakon zavrene punkcije izvadi se kanila i stavlja se
sterilna gaza natopljena jodom na mjesto uboda. Koliina tenosti koja se moe dobiti nakon
zavrene abdominalne punkcije iznosi 4-5 litara.

14. Priprema pacijenta za biopsiju jetre;

-Psihika priprema:Bolesniku treba objasniti postupak izvoenja i polozaj za vrijeme pretrage. Takoe
je potrebno naglasiti vanost pridrzavanja uputa u vrijeme i nakon zahvata da vi se sprijeile mogue
komplikacije (krvarenje)
-Fizika priprema:Bolesnik mora biti natate jer je nemogua aspiracija u sluaju povraanja. U
vrijeme biopsije bolesnik lezi na leima s desnom rukom ispod glave okrenute ulijevo.
-Popratna dokumentacija: Krvne pretrage (vrijeme krvarenja i zgruavanja, protrombinsko vrijeme i
nalaz trombocita); Historija bolesti, nalaz krvne grupe i Rh faktora , UZ i scintigrafiju jetre.
Izvoenje zahvata: Radi se u aseptinim uvijetima, ljekar izvodi sestra asistira.

15. Uloga medicinske sestre u transfuzijskom lijeenju;

-Trasfuzija je medicinski postupak koji se bolesniku daje krv ili njeni sastojci.Odnosno to je
transplatacija krvi kao tecnog tkiva u cirkulirajuci sistem primaoca u kome ce uobliceni krvi elementi
nastaviti svoj zivot i funkciju u organizmu primaoca.

-Prvi zadatak medicinske sestre je pripremiti bolesnika za trasfuziju krvi, uzeti uzorak za odreivanje
krvne grupe, Rh faktora, te podudarnost s krvlju davaoca.Za utvrivanje krvne grupe sestra vadi 5-10
ml krvi u epruvetu s naljepnicom imena i prezimena. Te se salje s uputnicom za transufzioloski
labaratorij.Krv s odjela za transfuziju prenosi se u posebnoj kutiji koja se za vrijeme prenosenja ne
smije pretresati. Krv se u boci talozi u 3 sloja : -donji sloj tamnocrvene boje, sastoji se od eritrocia -
srednji svijetlocrvene , cine ga leukociti i trombociti - gornji sloj svijetlozute boje,plazma . Izmeu
pojedinih slojeva granice moraju biti jasno vidljive, bijeli ugrusc u plazmi, i ruzicasti prsten posljedica
su hemolize i infekcije takva krv se ne smije upotrijebiti. Da bi se sadrzaj ugrijao treba ga izmijesati
tako da postane homogen i to laganim kruznim pokretima. prvih 10 minuta transfuzije uz bolesnika je
stalno prisutan ljekar il iskusna medicinska sestra,

16. Faze u procesu zdravstvene njege;

-Utvrivanje potreba bolesnika za njegom
-Stvaranje sestrinske dijagnoze
-Planiranje zdravstvene njege
-Implementacija/Realizacija
-Evaluacija

17. Zdravstvena njega oboljelih od infarkta miokarda;

Zdravstvena njega u nultom satu : Sestra mora biti stalni uz bolesnika, utvriditi potrebebe i trebutno
stanje bolesnika, promatranjem uoiti promjene u njegovo stanju prepoznati komplikacije kao poticaj
za alarmiranje i hitnu intervenciju.
Sestra treba davati kratke, jednostavne i jasne upute, okratko objasniti postupke i cilj istih, treba
raditi struno i bez zurbe a bolesniku treba pruziti emocionalnu podrzsku radi ublazavanja straha i
anksioznosti.
Smjeta bolesnika u krevet i to u povien polozaj pri emo treba osigurati potpuno mirovanje i
osloboditi optereenje srca.
-Pratiti hemodinamsku stabilnost (EKG,krvni pritisak,puls), uvesti I.V kanilu, pripremiti terapiju
kisikom, provesti ordinirane pretrage.
Nakon toha osigurati u prvih 48 sati potpuno mirovanje bolesnika u krevetu,
-provoditi linu higijenu i prehranu bolesnika u krevetu
-prevenirati komplikacije dugotrajnog lezanje i oprezno pomjerati i okretati bolesnika.
_kontinuirano pratiti stanje bolesnika
-Svakodnevno provjeravati i ureivati I.v kanilu, c.v kateter i elektrode
-Mjeriti diurezu i koliinu unesene tekuine
-Provoditi propisanu terapiju
-Promatrati djelovanje terapije
-Promatrati bolesnikovo ponaanje

18. Zdravstvena njega oboljelih od angine pectoris;

Angina pektoris je simptom ishemije miokarda koji je rezultat naruene ravnotee izmeu
dostupnosti kiseonika miokardu i potreba miokarda za kiseonikom. Kod bolesnika sa koronarnom
arterijskom boleu zbog aterosklerotskih promjena ili koronarnog vazospazma ograniena je
sposobnost poveanja koronarnog krvnog protoka, tako da pri naporu ili stresu potrebe miokarda
prevaziu miokardnu raspoloivost kiseonikom i dovedu do privremene ishemije i anginoznog bola.
Bol u grudima opisuje se kao osjeaj pritiska i stezanja ili kao osjeaj guenja, najee iza grudne
kosti, a koja se javlja u toku i/ili nakon fizikog napora, emotivnog napora, nakon tekog obroka, za
hladnog vremena i sl.

19. Zdravstvena njega kod srane dekompenzacije;

Zatajivanje srca ili srana dekompenzacija je stanje u kojem srce ne moze odrzati normalni minutni
volumen krvi jer srani mii nema dovoljno snage da izbaci dovoljnu koliinu krvi. Postoji
desnostrana i ljeovstrana strana dekompenzacija.
Komplikacije: Pluni edem, zbog porasta kapilarnog tlaka.
Promatranje:Znakovi dispneje,aritmiju i tahikardijku,cijanozu,edeme,mokrenje i ostale znakove kao
sto su anoreksija,pasivnost nabrekle vene i sl.
*Intervencije kod bolesnika sa dekompenzacijom
-Osigurnati mirovanje
-Odrzavati higijenu
-Provoditi njegu koe
-Njegu usne duplje
-Pomo pri hranjenju
-Staviti bolesnika u povien polozaj
-Prevenirati komplikacije dugotrajnog lezanja
-Provoditi toaletu trajnog urinarnog katetera
-Pratiti vitalne funkcije
-Uvesti I.v kanilu ili obavljati toletu iv. Kanile ili CVK
-Mjeriti obim nogu i trbuha
-Prevenirati opstipaciju
-Provoditi ordiniranu teraoiju,
-Uzimanje uzoraka za pretrage.
-Pripremiti bolesnika za pretrage.
-Ubiljeziti sve provedene postupke.
-Educirati bolesnika i osigurati mu socijalnu podrsku

20. Zdravstvena njega kod aritmije;

Aritmije su poremeaji sranog ritma.
Poremeaje sranog ritma dijelimo prema frekvenciji na bradiaritmije i tahiaritmije, a prema mjestu
nastanka na supraventrikularne aritmije (nastaju u pretklijetkama) i na ventrikularne aritmije (nastaju
u sranim klijetkama).
Proces zdravstvene njege bolesnika s aritmijama zahtijeva temeljitu provedbu sestrinske anamneze i
izdvajanje imbenika koji su kljuni u formiranju sestrinske dijagnoze. Sestrinske dijagnoze su opis
problema koje sestra prepoznaje kod pacijenata te se na temelju tih problema pristupa definiranju
ciljeva i planiranju intervencija. U skrbi za bolesnika s aaritmijama vodee su sestrinske dijagnoze
Anksioznost u/s neizvjesnou ishoda elektrokardioverzije te Neupuenost u/s nedostatka znanja o
tijeku terapijskog postupka. Planiranje zdravstvene njege za bolesnika u intezivnoj koronarnoj jedinici
obuhvaa utvrivanje prioriteta, definiranje ciljeva, planiranje intervencija te izradu plana
zdravstvene njege. Suvremeni terapijski procesi nameu interdisciplinarni pristup i stalnu edukaciju.
U svojem radu u intenzivnoj koronarnoj jedinici naili smo na mnoga pitanja koja su nas potakla na
razmiljanje. Uz ve poznati problem organizacije rada, nedostatak osoblja i materijala, velikog
opsega posla i stresa s kojima se medicinske sestre iz koronarne jedinice svakodnevno susreu, naili
smo na nedostatak protokola po kojima bi radilo i namee se pitanje specijalizacije medicinskih
sestara radi kvalitetnije i sigurnije zbrinjavanja pacijenata. Medicinske sestre su svjesne svoje
odgovornosti i standarda rada koji se od njih oekuje.

21. Zdravstvena njega bolesnika s poremeajem venske cirkulacije;

Promjena poloaja pacijenta svaka 2 sata,
Rano poslijeoperacijsko ustajanje
Pasivne i akti vne vjebe ekstremiteta
Vjebe dubokog disanja
Pravilan poloaj pacijenta u krevetu - podignute noge iznad razine srca
Odravanje osobne higijene pacijenta
Masaa ekstremiteta
Psihika podrka kod ustajanja iz kreveta
Pravilna rehidracija

22. Simptomi i zankovi kardiovaskularnih bolesti;

-Bol
Kada mii ne dobiva dovoljno krvi (stanje zvano ishemija), nedovoljna koliina kisika i previe nakupljenih
otpadnih produkata izazivaju bol poput greva. Angina, stiskanje i osjeaj pritiska u prsnom kou su posljedica
nedovoljne opskrbe krvlju sranog miia. Tip i jaina boli, kao i osjeaj neugode znaajno se razlikuju od osobe
do osobe. Neki ljudi s nedovoljnom opskrbom krvi uope nemaju bolove (stanje zvano tiha ili nijema ishemija)

-Zaduha (dispneja) je est simptom zatajenja srca.

-Umor usljed nedostatka krvi u miice ili protoka krvi
-Palpitaceije-oslukivanej otkucaja srca
-Omaglice i nesvijest
-
23. Neinvazivne dijagnostike pretrage na srcu;
- EKG (elektrokardiogram) - pretraga kojom se snimaju elektrini potencijali srca preko povrine koe
-UZ srca sa doplerom-graa i funkcija sranog miia
-24 satni holter-24 h prati rad srca i pohranjuje podatke koji se kasnije pretvaraju u ekg krivulje i krvni
tlak
-Test optereenja na traci ili ergometrija
-Obojeni dopler krvnih sudova

24. Invazivne dijagnostike pretrage na srcu;

1. Koronarografija - kontrastno snimanje koronarnih ili sranih arterija s prikazom
rentgenske slike na monitoru u " ivom vremenu ".

2. Elektrofizioloko ispitivanje - slui za dijagnozu i lijeenje poremeaja sranog ritma i

smetnji provoenja. Izvodi se uvoenjem specijalnih elektroda po standardiziranim
protokolima u desnu pretklijetku iz vena u preponi. Pod korntrolom rtg
 3. Ostale rjee invazivne pretrage su kateterizacija srce - kod dijagnoze sranih greaka.
Najee se radi uz koronarografiju, no moe biti i samostalna pretraga. Biopsija sranog
miia provodi se dugakom iglom kod praenja transplantiranog srca, rijetko kod upala
sranog miia ili sistemskih bolesti koje zahvaaju srce.

25. Zdravstvena njega arterijske hipertenzije;

Bolesnik sa AH veinom se lijei ambulantno. Hospitalizacija se provodi u sluajevima
kompliciranije dijagnostike obrade kod pojave alarmantnih komplikacija. U
zbrinjavanju bolesnika osim redovnog uzimanja terapije vazna je iracionalna fizika
aktivnost, dijeta i samokontrola krvnog pritiska. Ako se bolesnih hospiltalizira provodi
se zdravstvena njega standardom sestrinske prakse (prikupljanje podataka,
uspustavljanje sestrinske dg., utvrivanjem plana i potreba zdr njege. Odreivanje
ciljeva, te implementacijom i evaluacijom sestrinskih intervencija). Treba naglasiti i
vaznost komunikacije sa bolesnikom njegove edukacije i poticanja na pozitivno
zdravstveno ponaanje, modifikace faktora rizika na koje moze uticati
(debljina,stres,puenje,masnoce u krvi) provoenje dijete,terapije i zdravstvenog
nadzora kai i osiguranje socijalne potpore.

26. Zdravstvena njega kod dijabetinih bolesnika;

eerna bolest je hronini poremeaj metabolizma( ugljikohidrata,masti,bjelanevina,
minerala i tekuine) usljed apsolutnog ili relativnog manjka inzulina koji lui guteraa.
Poetni simptomi eerne bolesti

eer (glukoza) se u mokrau (urinu) javlja kada nivo glukoze u krvi dostigne 10mmol/l
Pojaano mokrenje (polurija) nastaje poto organizam pokuava da eliminie suvini eer. Uz eer
se gubi i tjelesna tenost.
Zamor, slabost i gubitak tjelesne teine se javljaju zato to organizam nije u mogunosti da koristi ili
skladiti glukozu.
Poetni simptomi eerne bolesti
Apetit se pojaava (Polifagija) to je pokuaj organizma da obezbjedi vie hrane za energiju.
Ostali simptomi mogu ukljuivati: infekcije, sporo zarastenje rana, svrab, oduzetost, bol ili trenje ruku
ili nogu, slabljenje vida.
Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka
Jednokratno odreivanje glukoze (eera) u krvi GUK ili UK
Bolesniku se uzima vesnka krv (5ml) ili kapilarna krv (jedna kap) za brzu orjentaciju razine GUK a.
Normalna vrijednost GUK a je od 4,4 do 6,7 mmol/l, a nakon jela do 10,0 mmol/l.
Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka
Testovi za brzu orjentaciju razine GUK a
Za brzo odreivanje GUK a koristi se jednostavna metoda enzimskih test traka. Postupak je
jednostavan i brz.
Nakon denzifekcije jagodice prsta, prst se ubode iglom ili lancetom, najbolje na manje osjetljivom
djelu jagodice sa strane, blizu vrka prsta. Istisne se prva kap krvi i obrie vaticom, a sljedea se kap
istisne na test traku.
Krvna kapljica se ukloni drugom vaticom s test trake.
Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka
Promjena boje na test trakici usporeuje se sa bojama na skalama kutijice glukohemotesta,
oznaenoj u vrijesnodtima mmol a.
Novije metode omoguavaju da se test traka nakon uzimanja kapljice krvi odmah umetnu u aparat za
mjerenje GUK a (glukometar) koji e pokazati razinu GUK a.
Danas postoje aparati koji su idealni za samokontrolu GUK a, bolesnika u kunim uvjetima, a
dunost medicinske sestre je da podui bolesnika o uporabi tog aparata i njegove obitelji.
Zadatci sestre pri provedbi dijagnostiih postupaka
U bolnikim uvjetima nalaz GUK a treba upisati u temperaturnu listu ili zasebnu, tzv. Dijabetinu
bolesnikovu listu.
Postoji jo niz testova kojima se odreuje koliina GUK a u krvi.
Naziv glikemija oznaava oznaava koncetraciju glukoze u krvi,
Povieni eer zove u krvi zove se hiperglikemija, a sniena razina eera u krvi hipoglikemija.
Laboratorijske pretrage urina
U mokrai dijabetiara nalazi eera, a katkad i acetona, tj. ketonskih tijela pozitivni su, a kod zdravih
osoba negativni su.
eer se poinje izluivati tek kad njegova razina u krvi dostigne 9 do 10 mmol/l.
Koliina eera u urinu se provjerava pomou test traka.

Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu

Kod lakih sluajeva diabetesa ljeenje se provodi peroralnim antibioticima, ljekovi koji snizuju
koloinu eera u krvi (Meldian, Euglukom i Diabinese).
Ti lijekovi mogu izazvati i neeljene popratne pojave, poput hipoglikemije (sestra treba prepoznati
znakove i o njima izvjestiti lijenika), nepodnoljivost alkohola (crvenilo, munina), koni osip i
probavne smetnje.
Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu
Lijek treba dati bolesniku prema lijenikovoj odredbi, 15 do minuta prije obroka.
Poetak djelovanja lijeka je 30 minuta do 1 sat nakon uzimanja.
Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu
Terapija inzulinom osnova je ljeenja osoba oboljelih od diabetesa tipa 1, odnosno osoba koje u
guterai nemaju stanica sposobnih za produkciju inzulina.
Inzulinsku terapiju mogu uzimati i osobe sa diabetesom tipa 2, kod kojih je terapija dijetom i
tabletama bila bezuspjena.
Inzulin je bjelanevina i ne moe se uzimati peroralno jer bi je probavni sokovi unitili.
Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu
Uinkovitost inzulina postie se aprenteralnom aplikacijom, najee pod kou ili u mii, gdje se
postupno resorbira kroz kapilare, ili izravno u venu (posebni pripravci), i u krvi sniuju razinu glukoze.
Bolesnici na inzulinskoj terapiji inzulin uzimaju doivotno.

Vrste standardnih inzulina

Prema porijeklu inzulin se djeli na prirodni i sintetski.
Prirodni se dobija iz guterae svinje ili goveda.
To je: SPP inzulin ( iz svinjske guterae,potpuno proien),
i GPP inzulin ( iz govee guterae, potpuno proien )
Sintetski inzulin se dobija genetskom sintezom pomou bakterija i gljivica.
Ova vrsta inzulina se primjenjuje kod bolesnika koji reagiraju alergijom na prirodan inzulin i osobe
koje se prvi put lijee inzulinom.
Inzulin se tvorniki dvojako pokazuje, kao kristalna i mutna otopina.
Kristalne (bistre) otopine inzulina
Otopine brzog, ali kratkog djelovanja (poetak djelovanja je pola sata nakon primjene, a djelovanje
traje 6 do 7 sati, sintetski i do 8 sati).
Aplikacija je mogua sabkutano, rijee interamuskularno , a intravenskim uglavnom u hitnim
intervencijama uz lijeniku nazonost.
Takvi inzulini imaju nastavak RAP (eng.rapid = vrlo brz), to oznaava brzinu djelovanja.
Npr. INSULRAP SPP ; INSULRAP GPP ; HOMORAP
Mutne otopine inzulina
To su otopine kasnijeg i produenog djelovanja (poetak djelovanja je jedan sat nakon primjene, a
djelovanje traje 16 do 18 sati, a sintetski do 22 sata).
Aplikacija je subkutna, nikako ne intravenska, to medicinska sestra svakako mora znati.
Davanje mutnog inzulina u venu uzrokovat e smrt bolesnika!
Duina djelovanja inzulina
Prema duini djelovanja, inzulini se djele na:
Kratkodjelujue inzuline (kristalne)
Srednjodjelujue inzuline (mutne)
Dugodjelujue inzuline (ULTRATARD)
SINTESTKI HUMANI INZULIN KOJI POINJE DJELOVATI 3 SATA NAKON PRIMJENE, A DJELOVANJE MU
JE OD 22 DO 28 SATI.
Ne smiju se zajedno mjeati otopine priprodnih i humanih inzulina.

27. Edukacija bolesnika oboljelih od eerne bolesti;

Prehrana bolesnika oboljelih od eerne bolesti
Kada se govori o prehrani dijabetiara, treba naglsiti njezinu preventivnu ulogu.
Naime, eerna bolest je ee u adipoznih osoba, a suzbija se uravnoteenom prehranom.
Loe prehrambene navike u obitelji, pa ak i u veim zajednicama, uveliko pogoduju imbenicima za
dijabetes i hiper kolesteroeniju koja je vezana za dijabetes, te aterosklerozu, spec. komplikaciju
bolesti.
Prehrana bolesnika oboljelih od eerne bolesti
Preventiva se temelji na konzumiranju tzv. zdrave hrane, i to: itarica, rie, tjestenine u odabiru
ugljikohidrata: voa i povra s vlaknastim tvarima koje potiu peristaltiku crijeva, smanjuju kolesterol
i usporuju porast GUK a nakon jela; umjerenim unosom bjelanevina mesa, peradi, ribe, mlijeka i
mljenih proizvoda.
U pravilnu prehranu, vano je kontroliranje i odravanje, odnosno postizanje idealne tjelesne mase,
te redovito provoenje tjelesnih aktivnosti.
Dijetoterapija bolesnika oboljelih od eerne bolesti
Dijetoterapija dijabetiara u izboru hrane ne razlikuje se bitno od prehrane zdravih osoba.
Neuzimanje ugljikohidrata bila bi pogreka, jer bolesnik urinom stalno gubi eer, zbog ega bi
organizam morao troiti vlastite masne rezerve, a time bi se provocirala ketoacidoza.
Zabranjeno je jesti koncertrirane ugljikohidrate, eer, kolae, med, bombone, okoladu, vone
sirupe, estoka alkoholna pia, odnosno sve namjernice i pia sa dodatkom eera.
Dijetoterapija bolesnika oboljelih od eerne bolesti
Dijabetiar se nemora odrei slatkih pia i namirnica ako su zaslaene umjetnim sladilima (npr.
Saharinom, Natrenom, Sladianom).
Unos masti treba smanjiti, a pogotovo hrane bogate kolesterolom.
Najvei dio potreba organizma zadovoljava se unoenjem bjelanevina, a prednost treba davati
mlijenim proizvodima i nemasnom mesu.
Ukupne dnevne energetske potrebe dijabetiara okvirno iznose: bjelanevina do 20%, ugljikohidrata
do 55%, masti oko 25%
Broj dnevnih obroka
Bolesnika treba upozoriti da ne smije izostaviti niti jedan obrok.
Bolesnik koji su na intenzivnoj inzulinskoj terapiji daju se tri glavna obroka.
Dijabetiari koji dobijaju inzulin dva puta na dan, obroke treba rasporediti na est dnevnih obroka, i
to: tri glavna, dva meuobroka i jedan obrok prije spavanja (mlijeko ili voe)
Broj dnevnih obroka
Najbolje je da se obroci uzimaju uvijek u isto vrijeme ( npr. zajutarak oko 8 sati, doruak oko 10 sati,
ruak oko 12 sati, uzina oko 16 sati, veera oko 18 ili 19 sati i noni obrok oko 21 sat.)
Provoenje fizike aktivnosti
Fizika aktivnost smanjuje potrebu za unosom inzulina. Mii koji radi iskoritava glukozu iz krvi i
smanjuje potronju vlastitog inzulina .
Tjelesna aktivnost poboljava iskoritenje masnih tvari i sniuje razinu kolesterola u krvi. Povoljno
djeleuje i psihiki jer oputa bolesnika.
Bolesnik ovisno o dobi, kondiciji, ali i stupnju bolesti moe izabrati vjebe za oputanje, istezanje,
gipkost zglobova, miia, snage i izdrljivosti.
Najvanije je postii to bolju cirkulaciju krvi, vjebama ruku i nogu.
Spreavanje komplikacija
Bolesnik mora znati da je manje otporan na infekcije, drugim bolestima, psihikim i fizikim
naporima.
Pridravanje savjetima i odravanje svakodnevne higijene bolesnici mou uveliko usporiti ili
preventirat pojavu kasnih komplikacija dijabetesa.
Higijane tijela i njega koe
Preporuljivo je svakodnevno tuiranje mlakom vodom, neutralnim sapunom.
Kod pretilih osoba vano je njega pregibnih mjesta, nabora ( ispod odjki kod ena, koni nabor,
unutranjost bedra)
Bolesnik se treba uvati ozljeda.
Nokti se skrauju turpijicom u visini jagodice prsta ili reu ravno sa zaobljenim vrhovima.
Mukarcima se preporuuje brijanje aparatom, a ako se briju britvicom nuni su oprez i dezinfekcija.
Higijane tijela i njega koe
Dijabetiari esto imaju upalu usne upljine, karijesi i paradentozu pa je nuan stomatolog.
Spreavanje dijabetikog stopala i gangrene
O higijeni i njezi stopala i nogu dijabetiar mora osobito brinuti.
Noge treba prati do pet minuta u mlakoj vodi svaki dan i ne provjeravati toplinu vode stopalom, ve
termometrom, oprezno ih brisati mekanim runikom osobito izmeu prstiju. Nakon pranja korisno je
utrljavanje kreme u kou.
Prilikom skraivanja noktiju na nogama netreba rezati uglove noktiju.
Kou na nozi i stopalu treba redovito promatrati.
Spreavanje dijabetikog stopala i gangrene
Ako se bolesnik ozljedi naozljeeno mjseto ne stavljati nita osim sterilne gaze i otii kod lijekara.
Zadebljanje na koi nesmije nikako strugati ili skidati sa koe, ve posebnom turpijom nakon pranja
nogu, a za kurije oi treba otii pedikeru.
Bolesnik se nesmije izlagadi velikoj toplini niti hladnoi za razhlaivanje nogu, nesmije sjediti
prekrienih nogu.
Ako se noge esto znoje treba ih prati uz redovito mjenjanje arapa.
Bolesnik nikako nesmije da bude bosonog.

28. Klinika manifestacija eerne bolesti. Razlika Typ I i Typ II dijabetesa;

1. Dijabetes tipa 1 nastaje kod osoba sa naglaenom sklonou, a na podsticaj nekih inioca
okoline i razaranje -elija guterae odvija se putem autoimunih poremeaja.
Diabetes mellitus tip 1 U tipu 1 dijabetesa, klinika slika se kree od potpuno asimptomatskog
pacijenta do jasno izraene poliurije, polidipsije i polifagije sa gubitkom u tjelesnoj teini,
osjeajem umora i zamagljenim vidom, u periodu od nekoliko dana do vie sedmica.
Dijabetika ketoacidoza (DK) je prezentujui simptom u 10-40% sluajeva, a moe biti prvi
simtpom tipa 1 dijabetesa, ali i u pacijenata koji su izostavili redovnu dozu inzulina ili su u
stanju stresa sa neadekvatnom inzulinskom terapijom. DK nije specifina za dijabetes tipa 1,
moe se javiti i u dijabetesu tipa 2, ali je to znatno rjee.
2. Dijabetes tipa 2 obiljeen je poremeajem u sekreciji inzulina i rezistencija perifernih tkiva
na djelovanje inzulina, dok je nasljedna komponenta u ovom tipu dijabetesa jo jae izraena.
U dijabetesu tipa 2 pacijenti mogu biti godinama potpuno asimptomatini. Neki od njih se
prvi put prezentuju sa klasinim simptomima mikro ili makrovaskularnih komplikacija
(angina pektoris, akutni infarkt miokarda, cerebrovaskularni insult (ICV), smetnje periferne
cirkulacije ili polineuropatske tegobe), ali najee diskretni simptomi (umor, rekurentne
kone infekcije i intermitentna nokturija) mogu biti prisutni godinama. U sluaju
neprepoznate hiperglikemije, stanje moe napredovati do hiperosmolarnog stanja/kome ili
ketoacidoze. Posljednjih godina registrovano je poveanje broja oboljelih od dijabetesa tipa 2
kod djece i adolescenata, posebno onih koji su gojazni.

DIABETES MELLITUS 7 Tabela 1. Osnovne razlike izmeu dijabetesa tipa 1 i tipa 2

Tip 1 dijabetesa mlae ivotno doba (najee < 35 god.) prisutna ketoza (neophodan
inzulin) prisutna autoantitijela (GAD, ICA, IA2) Simptomi se mogu naglo javiti i biti vrlo
jaki Dg brza- unutar nekoliko dana ili sedmica Ne postoji prevencije
Tip 2 dijabetesa starije ivotno doba odsutna ketoza odsutna autoantitijela simptomi
mogu izostati, biti blago izraeni ili postupni Dg spora- dijabetes moe ostati
nedijagnostikovan tokom vie godina Rizik se smanjuje kontrolom teine i redovnom
fizikom aktivn
29. Lijeenje eerne bolesti; Odgovoreno!!

30. Dijagnostika endokrinolokih bolesti;

Dijagnostika bolesti lezda sa unutranjim luenjem
Pored detaljne anamneze (razgovora sa pacijentom) i klinikog pregleda, lekar internista endokrinolog
moe da predloi neka dopunska dijagnostika ispitivanja:

Ispitivanje hipofize (Test sa insulinom, Test sa deksametazonom, Metopironski test, Test ogranienja
unosa vode, Test sa nikotinom)
Ispitivanje titaste lezde (Vezivanje radioaktivnog joda, Scintigrafija titaste lezde, Hormoni u krvi)
Ispitivanje paratitastih lezdi (Odreivanje koncentracije kalcijuma, fosfora i alkalne fosfataze u krvi,
Sulkowitchev test)
Ispitivanje nadbubrenih lezda (hormoni u krvi i mokrai, Thornov test, Deksametazonski test,
Odreivanje kateholamina i VMK u mokrai, Test histaminom, Test sa regitinom)
Ispitivanje endokrinog pankreasa (odreivanje glikoze u krvi i mokrai, Dokazivanje ketonurije, GTT,
OGTT, Intravenski GTT)
Ispitivanje polnih lezda (Odreivanje hormona u krvi i mokrai, citoloki pregled vaginalnog razmaza,
biopsija endometrijuma, Horiogonadinski test, Spermogram, Biopsija testisa)

31. Zdravstvena njega oboljelih od hipertireoze i hipotireoze;

Hipertireoza je stanje pojaane funkcije titne lezde kao posledica prekomernog stvaranja hormona titne
lezde (T4,T3).
nervozu, nemir i emocionalnu nestabilnost, nemogunost spavanja, drhtanje;
preterano znojenje i slabo podnoenje vruine;
ubrzan rad i lupanje srca, a mogua je i pojava nepravilnosti rada srca (aritmije);
krvni pritisak obino umereno povien;
stolice su uestale, te obolele osobe, uprkos dobrom ili ak poveanom apetitu, gube na telesnoj teini;
Bolesnici s hipertireozom su vrlo osjetljivi i emotivno labilni. Medicinska sestra mora uspostaviti primjeren
odnos sa pacijentom, mora razumiti njegove brige i tekoe te empatino djelovati. Osim toga mora izbjegnuti
konflikte i uzrujavanje bolesnika.
Aktivnosti:
Pruanje psihike podrke, odrzavanje higijene ,praenje stolice (proljevi) Mjerenje diureze, zapazanje znakova
dehidracije, pracenje unosa i gubitka tekucine, edukacija,osiguravanje socijalne podrske.

Hipotireoza je stanje smanjenog stvaranja, izluivanja i djelovanja hormona titnjae. Najei uzrok
hipotireoze je kronina autoimuna upala titnjae - Hashimotov tireoiditis.

Usporen metabolizam.
Bolesnici dobivaju na teini, usporeni su, pospani, bezvoljni, stalno im je hladno, esto se javljaju
opstipacije, koa postaje blijeda i suha.

32. Zdravstvena njega bolesnika s ulkusnom bolesti;

Ulkusna bolest je skupno ime za ir eludca ili dvanaestika, jednjaka,jejunuma i ileuma. To je

ogranieno oteenje defekt sluznice koji prodire kroz miini sloj. Pojavljuje se u djelovima
probavnog trakta gdje postoji zeluana kiselina. Bez obzira na to gdje je nastao ir moze zarasti
oziljkom ili izazvati komplikace (penetraciju,krvarenje,perforaciju)...

Simptomi: Epigastrina bol,Krvarenje,zgaravica,gubitak tjelesne tein, napet trbuh

Kod bolesnika kod kojeg se oituje perforacija treba osigurati mirovanje, obavijestit lijenika, nita ne
davati na usta i pratiti vitalne znakove
-Kod bolesnika sa perforacijom pratitit intenzitet boli , obavijestiti ljekara i trajni nadzor bolesnika do
premjetaja na hirurki odjel
-Krvarenje: promatranje bolesnika, priprema pribora za digitorektalni pregled, posigurati mirovanje,
umiriti bolesnika, osigurati venski put, uzeti uzorke krvi za krvnu grupu i Rh-fatkor, osigurati leeci
prijevoz bolesnika u sobu za endoskopiju.
to se tie prehrane bolesnika vazno je da ga edukujemo o novom nainu zivota u kojem se treba
pridrzavati odreenih pravila kao to su, dovoljno odmaranje, izbjegavanje stresa, izbjegavanje
alkohola,gaziranih picajake i otere zaine, jesti umjereno za obroke, kuhanu hranu jesti, izbjegavati
hladnu i vrelu hranu ili tekucinu, redovna kontrola, provjeravati izgled stolice,redovno i pravilno
uzimanje terapije.

33. Zdravstvena njega bolesnika s upalnim bolestima crijeva; (ostale gastro bolesti)
Upalna bolest crijeva ili engl. Inflammatory bowel disease (IBD) openiti je termin koji ukljuuje
ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest, poremeaje nepoznatih uzroka kojima je posljedica upala debelog
ili tankog crijeva.
Ulcerozni kolitis
Upalna je bolest debelog crijeva. Stvaraju se vrijedovi na sluznici debelog crijeva, esto izazivajui
proljev, krv i gnoj u stolici. Upala je obino najjaa u sigmoidnom i zadnjem crijevu (rektumu) i
obino se smanjuje u viim dijelovima debelog crijeva.
Crohnova bolest
Crohnova bolest je upala koja se iri u dublje slojeve stijenke crijeva. Najee se nalazi u ileumu
(drugi dio tankog crijeva) i prvom dijelu debelog crijeva (cekum), koji su poznati kao ileocekalno
podruje. Meutim, poremeaj se moe razviti u bilo kojem dijelu probavnog sustava , ukljuujui
anus, eludac, jednjak, pa ak i usta. Moe zahvatiti cijelo debelo crijevo ili moe postojati niz
vrijedova jedan do drugoga u jednom dijelu debelog crijeva, a moe se razviti i u obliku viestrukih
rasprenih nakupina vrijedova.
Meu najee simptome ubrajaju se proljev, opstipacija, krv u stolici, tenezmi te poviena
temperatura praena umorom i gubitkom na teini.
U dijagnostike svrhe koriste se digitorektalni pregled, pretrage na okultno krvarenje te
kolonoskopija.
Intervencije u bolesnika oboljelih od hroninih upalnih bolesti crijeva ovise o bolesnikovom
stadiju bolesti. Ulcerozni kolitis
Nema jasno dokazanu etiologiju,a njen nastanak se povezuje sa izlaganjima kemijskim
agensima,poremeajem imunolokog sustava te psihikim imbenicima (psihosomatske bolesti)
Promatranje bolesnika
bljedilo ( zbog kroninih krvarenja)
sluznice su suhe -koa smanjenog turgora (zbog dehidracije)
mogu gubitak tjelesne teine
STANJE SVIJESTI i POKRETLJIVOST
IZLUEVINE:
proljevi- uestali u recidivu bolesti (i do 20 puta na dan)
patoloke primjese,krv i sluz-este i bitne koliine
tanezmi-lani pozivi na defekaciju

Najei dijelovi probavnog sustava zahvaeni Crohnovom boleu.

Komplikacije
Malnutricija je jedan od najveih problema
Chronove bolesti
DIJAGNOSTIKA

radiolokim pregledom jednjaka,eluca i tankog crijeva uz primjenu barijeve kae

irigografijom uz primjenu dvostrukog kontrasta
endoskopijom svih dostupnih dijelova probavnog trakta
histolokim pregledom materijala dobivenih biopsijom
Endoskopski prikaz Crohnove bolesti, na kojem se uoava duboka ulceracija.
CT sa slikom Crohnove bolesti u fundusu eluca.
Endoskopski prikaz kolitisa u Crohnovoj bolesti na kojem se uoava difuzni gubitak normalne grae
sluznice, nepravilna povrina i eksudat.
Endoskopski uinjena biopsija pokazuje granulomatoznu upalu debelog crijeva u bolesnika od
Crohnove bolesti.
Endoskopski prikaz karcinoma debelog crijeva otkrivenog u sigmoidnom dijelu debelog crijeva pri
probiru kolonoskopija na Crohnovu bolest
LIJEENJE
U lijeenju se koriste kortikosteroidi,azatioprin i metronidazol

Najea indikacija za kirurku terapiju jest stenoza crijeva

Promatranje bolesnika
Koa i vidljiva sluznica :
bljedilo (zbog kroninih krvarenja)
sluznice su suhe( zbog smanjenog turgora -dehidracija)

ee izraen gubitak tjelesne teine

svijest je ouvana-anksioznost prisutna
kada se stanje pogora miruju u krevetu-inae pokretni
Dijagnoza se postavlja:
IZLUEVINE: proljevi-rjee,ovisi o glavnom lokalizaciji bolesti
steatoreja-ponekad

INTERVENCIJE:
osobna higijena
a) ovisi o bolesnikovom stanju b) njega usne upljine -sprjeavanje isuivanja sluznice i infekcije c)
higijena perianalne regije nakon defekacije posebice ako su prisutne fistule
Prevenirati komplikacije dugotrajnog leanja
a) dekubitus (okretanje,masaa)
b) nesvjesticu ( postupno ustajanje iz kreveta)
Promatrati izluevine:
a) stolicu -upisati broj stolica u 24 sata,izgled,primjese (!)
- osigurati nonu posudu ili blizinu nunika ako
su proljevi uestali
b) urin-diureza
-mjeriti dnevni unos tekuine i upisivati na listu-dehidracija (!)
VITALNI ZNAKOVI- temperatura-upuuje na pogoranje bolesti
Kontrolirati tjelesnu teinu
Primjeniti propisanu terapiju-medikamenti,infuzijske otopine,transfuzije
Provoditi dijetoterapiju-primjena totalne parenteralne prehrane
Pruiti emocionalnu podrku-bolesnici esto anksiozni
Prehrana bolesnika
U vrijeme poboljanja- hrana bogata bjelanevinama,manji obroci vie puta na dan
Zabranjeno jesti bademe,orahe,suena mesa,masna jela,svinjetinu,gusje i paje meso,jake
zaine,alkohol
Zdravstveni odgoj
Bolesnik treba upoznati i prihvatiti svoju bolest -injenicu da je ona kronina,s estim recidivima.
Treba ga uputiti na simptome i znakove pogoranja bolesti,te da se tada javi lijeniku.
Preporuiti da bolesnik prestane puiti,da se dovoljno odmara,redovito odrava osobnu
higijenu,osobitno perianalne regije,izbjegava stres i ivi oputeno
Vanost provoenja dijete,tetnost puenja,pijenja crne kave i alkohola (!!)

34. Zdravstvena njega bolesnika s bolestima guterae i jetre;

ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD CIROZE JETRE
KOMPLIKACIJE: SVRBE KOE
ASCITES
KRVARENJA
- zbog deficita faktora koagulacije i trombocitopenije
- iz probavnih organa varikoziteti jednjaka,hemoroidi
HEPATALNA ENCEFALOPATIJA
HEPATALNA KOMA
INFEKCIJE
INTERVENCIJE:
a) kod svrbea koe
- njega koe - tuiranjem uz upotrebu blagih sapuna (kupanje isuuje kou svrbe!)
- utrljavanje zatitnih i hranjivih krema (sprjeavanje isuivanja koe)
- njega noktiju ruku
- podrezivanje noktiju i provoenje higijene ruku,platnene rukavice sprjeavanje infekcije
- trljanje koe njeno trljanje kod svrbea (grubim se pojaava)
b) kod ascitesa
- optimalan poloaj povien ili polusjedei lake disanje! (zbog pritiska na oit)
- pomo pri aktivnostima zbog slabe pokretljivosti i malaksalosti
- manji i ei obroci obilni obroci oteavaju disanje
- kontrola TT,obujma trbuha i biljeenje na temperaturnu uvid u nakupljanje tekuine
- mjerenje diureze kod diuretika
- neslana hrana,primjena diuretika
- abdominalna punkcija + evakuacija izljeva (zbog pritiska tekuine na oit i trbune organe)
c) kod krvarenja zbog deficita trombocita i faktora koagulacije
- male ozljede krvarenja i hematomi
- nakon vaenja krvi ili venozne kanile digitalna kompresija
- tvrdokorne naslage u usnoj upljini vrlo paljivo oistiti da ne bi dolo do oteenja sluznica i
daljnjeg krvarenja
- kod pacijenta s ouvanom svijesti ispiranje usne upljine blagim ajem,vodom
d) kod krvarenja iz probavnih organa (krvarenje iz VARIKOZITETA JEDNJAKA)
- zbog portalne hipertenzije najee krvarenje iz varikoziteta jednjaka velika koliina svjee krvi
hitna intervencija
- krvarenja iz hemoroida kod ciroze jetre manje opasna
INTERVENCIJE KOD KRVARENJA IZ VARIKOZITETA JEDNJAKA:
intervencije obrazloenje
hospitalizacija u JIL trajni nadzor zbog iskrvarenja
venski put i vaenje krvi za KKS,KG i Rh-faktor zbog nadoknade tekuine i odravanja volumena
infuzijama i transfuzijama
medikamentozna terapija lijenik zaustavlja krvarenje medikamentima ili SENGSTAKEN-
BLAKEMOREOVOM SONDOM
u leeem poloaju transport u hitnu endoskopiju zbog zaustavljanja krvarenja sklerozacijom ili
podvezivanjem variksa
mirovanje nakon zaustavljanja krvarenja zbog opeg loeg stanja
promatranje VF,povraanog sadraja,stolice uoavanje recidiva krvarenja
(hipotenzija,bradikardija,hematemeza,melena)
klizma i laksativi odstranjivanje krvi iz probavnog trakta u svrhu prevencije hepatalne kome
samo parenteralna prehrana izbjegavanje ponovnih lezija i krvarenja

SENGSTAKEN-BLAKEMOREOVA SONDA

- OTVOR PUNJENJA BALONA JEDNJAKA

- OTVOR ZA ELUANU SUKCIJU
- OTVOR PUNJENJA BALONA ELUCA
- BALON JEDNJAKA
- BALON ELUCA

INTERVENCIJE KOD HEPATALNE ENCEFALOPATIJE:

- najee kod ciroze uzrokovana krvarenjem iz varikoziteta jednjaka i probavom progutane krvi te
uzimanjem hrane s mnogo bjelanevina
- oteena jetra ne moe razgraivati amonijak (produkt metabolizma proteina) i pretvoriti ga u ureju
izaziva se oteenje mozga (encefalopatiju) koja napreduje do HEPATALNE KOME
KLINIKA SLIKA HEPATALNE ENCEFALOPATIJE:
- smetenost
- slaba koncentracija
- nemir
- treperenje ispruenih ruku (lepravi tremor)
- usporen govor
- inverzija sna
- promjene raspoloenja do agresivnosti
- foetor hepaticus (zadah na vlanu zemlju)
Sestrinske intervencije kod hepatalne encefalopatije usmjerene ka uklanjanju same i prevenciji
hepatalne kome
intervencije obrazloenje
zatita bolesnika i osoba u okolini od ozljeda pacijent smeten i agresivan

njega koe-pranje,masiranje zatitnim kremama prevencija dekubitusa i oteenja koe

njega usne upljine kod encefalopatije naslage koje se moraju njeno skidati da ne bi dolo do
krvarenja i infekcije
kontrola poloaja i protonosti ngs (kontraindicirana s varikozitetima jednjaka) ngs se koristi radi
odstranjenja krvi nakon krvarenja
primjena klizme i laksativa odstranjenje krvi iz crijeva da se sprijei napredovanje hepatalne kome
ordinirana th 10 ml vode ako se lijek primjenjuje na ngs
propisana dijeta bez bjelanevina s mnogo tekuine ako je doputena peroralna

ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD AKUTNOG PANKREATITISA

AKUTNI PANKREATITIS upala guterae izazvana aktivacijom enzima u vlastitom tkivu

(autodigestija)
- varijacija bolesti od lagane upale do nekrotizirajueg pankreatitisa (teka klin. slika)
IMBENICI RIZIKA: bolesti unih vodova, alkoholizam
KOMPLIKACIJE: pseudociste
ascites ,diabetes mellitus
LB. Nalazi:SE,KS,elektroliti,GUK
RTG abdomena
UZV,CT
ERCP (endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija)

Th: USMJERENO NA SUZBIJANJE OKA

nadoknada tekuine infuzijama uz kalij i inzulin
analgetici za bol
eliminacija HCl-a ngs-om i/ili primjenom H2 receptora (ranitidin) smanjuje se egzokrina sekrecija
pankreasa
antimikrobna th bakt. etiologija upale

ZDRAVSTVENA NJEGA INTERVENCIJE

intervencija obrazloenje
osigurati mirovanje bol,ope stanje loe / poteda obolj. organa
kod povraanja
- uvoenje ngs temp. lista
- kontrola poloaja ngs i koliine sukcije
zbog sukcije el. sadraja
praenje i upisivanje na listu izgled i kol. sukcije,o emu ovisi nadoknada tekuine
optimalan poloaj (Fowlerov,boni sa skvrenim nogama) smanjenje osjeaja boli,omoguuje
primjerenu ventilaciju plua
provjera intenziteta boli (skala boli) utjecaj th na smanjenje boli, lijenik!
mjerenje diureze nadoknada tekuine / oligurija,anurija
promatranje bolesnikovog ponaanja alkoholni delirij opasni za sebe i okolinu
njega usne upljine i nosnica (vlaenje usnica mokrom gazom zbog osjeaja jake ei),mazanje usnica
kremom,paraf. uljem nema peroralne prehrane i hidracije,isuenje sluznice usne upljine i usnica
njega koe u krevetu (mirovanje),znojenje kod febrilit.
dobar venski put i primjena ordin. th. elektroliti i.v.,analgetici,antibiotici kod inf.

ZDR. NJEGA PACIJENATA OBOLJELIH OD UPALNIH BOLESTI CRIJEVA

ULCEROZNI KOLITIS upalna bolest crijeva kroninog tijeka
- upalni proces uvijek zahvaa rektum i iri se ravnomjerno po cijelom kolonu
- u veine bolesnika ima recidivirajui karakter

IMBENICI RIZIKA KOD ULC. KOLITISA I CROHN. BOLESTI:

- obadvije bolesti nejasne etiologije
- njihov se nastanak povezuje s
- izlaganjima kemijskim agensima
- poremeajem imunolokog sustava
- psihikim imbenicima (psihosomatske bolesti)

KOMPLIKACIJE ULC. KOLITISA:

- krvarenje
- toxini megakolon
- perforacija
- nutritivne i metabolike kompl.
- Ca kolona

DG: REKTOSIGMOIDOSKOPIJA
KOLONOSKOPIJA
IRIGOGRAFIJA s dvostrukim kontrastom
HISTOLOKA ANALIZA BIOPTIKOG MATERIJALA uzetog endoskopskom biopsijom

Th: KORTIKOSTEROIDI
AZATIOPRIN
SULFASALAZIN
FOLNA KISELINA
DIJETALNA PREHRANA
KIRURKA Th kod komplikacija

CROHNOVA BOLEST kronina upalna bolest nepoznate etiologije

- zahvaa bilo koji dio alimentarnog trakta (od usne upljine do anusa)
- izmjenjivanje segmenata zahvaenih boleu sa zdravim dijelovima crijeva

KOMPLIKACIJE CROHN. BOLESTI:

- opstrukcija
- fistule
- perforacija
- krvarenja rjea nego kod ulc. kolitisa
- malnutricija

DG: RTG jednjaka,eluca,tankog crijeva uz primjenu barijeve kae

IRIGOGRAFIJA s dvostrukim kontrastom
ENDOSKOPIJA svih dostupnih dijelova gastroint. trakta
HISTOLOKI PREGLED BIOPTIKOG MATERIJALA uzetog endoskopskom biopsijom

Th: KORTIKOSTEROIDI
AZATIOPRIN
METRONIDAZOL
KIRURKA Th kod stenoze crijeva

PROMATRANJE STOLICE KOD:

a) ULCEROZNOG KOLITISA b) CROHNOVE BOLESTI
proljevi - u recidivu (20 stolica na dan) - ovisno o lokalizaciji bolesti
primjese - este,vrlo bitne - rijetko,mogua prisutnost
steatoreja - ne - ponekad
tenezmi - da - ako je zahvaen rektum

ZDRAVSTVENA NJEGA INTERVENCIJE:

1) osobna higijena - kod ac. pogoranja bolesti u krevetu,kod pokretnih uz nadzor
- njega usne upljine (kod parenteralne prehrane)
- higijena perianalne regije kod prisutnosti fistula (infekcije!)
2) prevencija KDL - dekubitusa (okretanje,masaa) velika sklonost dekubitusu
- nesvjestice kod aneminih pacijenata
3) promatranje izlu. - stolice - broj stolica u 24h,izgled,primjese zbog nadoknade
tekuine i uvida u pacijentovo stanje
- urina - diureza zbog dnevnog unosa tekuine
- mjerenje unosa tekuine sprjeavanje dehidracije kod ulc. kolit.
4) promatranje VF - poviena temp. pogoranje ili infekcija (zbog slabog imuniteta)
- TT dostatna prehrana
5) primjena ordinirane terapije
6) provoenje dijetoth lijenik odreuje totalnu parenteralnu prehranu
7) emocionalna podrka zbog anksioznosti
35. Zdravstvena njega bolesnika s kroninim hepatitisom;
36. Zdravstvena njega bolesnika s cirozom jetre;
37. Zdravstvena njega bolesnika s akutnom upalom guterae;

38. Dijagnostika bolesti dinog sustava;

-Istorija bolesti i anamneza
-Fizikalni pregled: Palpacija,auskultacija,inspekcija,perkusija
-Laboratorijski nalazi (KKS sa leukocitarnom formulom CRP, sedimentacija eritrocita)
-Makroskopski pregled sputuma
-Kultura sputuma
-RTG grudnog koa
-Spirometrija
-Mjerenje maksimalnog eksiprija i inspirija
-Test sa bronhodilatatorima

39. Poremeaji menstrualnog ciklusa;

Amenoreja (izostanak menstruacije) Amenoreja je izostanak menstruacije. Obino se
razlikuje primarna, kad se menstruacija uope nije pojavila, i sekundarnu amenoreja, kad su
krvarenja u poetku bila pravilna pa poinju biti sve rjea ili potpuno izostanu. Smatra se da
je amenoreja nastupila ako menstruacija preskoi barem tri ciklusa. Djevojku koja ne dobije
menstruaciju do 16-te godine treba poslati na pregled zbog sumnje na primarnu amenoreju.
Rijetki i slabi menstrualni ciklusi (oligomenoreja) su vrlo esti u ranom pubertetu i nisu
zabrinjavajui. U poetku menstrualnih krvarenja, prvih par godina se ciklusi obino ne
reguliraju. ak i normalni ciklusi kod odraslih ena mogu svaki mjesec varirati za nekoliko
dana. Kod nekih ena menstrualno krvarenje javlja se svaka tri tjedna, kod drugih svakih pet
tjedana. Jaina krvarenja takoer je razliita, krvarenje moe biti obilno ili slabo. Ponekad
krvarenje moe izostati a sljedee krvarenje nakon toga moe biti obilno, to je najvjerojatnije
posljedica preskoene ovulacije a ne pobaaja. Zabrinjavajue je ako ciklusi traju manje od 21 dan, a krvarenja
vie od osam do deset dana ili ciklusi jako vremenski variraju tokom nekoliko mjeseci. Takvi sluajevi ukazuju na
probleme s ovulacijom.

Menoragija (Obilno krvarenje) Obilno krvarenje ili menoragija javlja se kod 9% do 14% svih ena i moe biti
posljedicom niza problema. Duga krvarenja (oko sedam dana) te esta mijenjanja tampona ili uloaka nisu uvijek
pokazatelj menoragije. Svega dvije treine ena koje se ale na obilna krvarenja zaista i gubi zabrinjavajuu
koliinu krvi. Ako mijenjaju uloke ili tampone ee od sat vremena, ene bi se trebale posavjetovati sa svojim
lijenikom. Stvaranje ugruaka je kod obilnih krvarenja esto i nije razlog za zabrinutost. Meutim u sluaju
krvarenje izmeu ciklusa ili u vrijeme trudnoe treba posjetiti lijenika. Kapljice ili lagano krvarenje kod djevojica
koje su tek dobile menstruaciju nije neobino, a ponekad se javlja tokom ovulacije i kod mladih odraslih ena.

Dismenoreja (Snani menstrualni grevi) Kod svih ena se tokom krvarenja javljaju kontrakcije maternice, ali kod
nekih ti grevi mogu biti esti i vrlo intenzivni. U tim sluajevima govorimo o dismenoreji (bolna menstruacija).
Dismenoreja moe biti primarna i sekundarna. Primarna je posljedica normalnih kontrakcija miia maternice i
ima je vie od polovice ena s menstruacijom. Kod sekundarne dismenoreje su menstrualni bolovi posljedica
abnormalnih medicinskih stanja, kao na primjer endometrioze.

Predmenstrualni sindrom Prije poetka menstruacije oko tri etvrtine svih ena ima neke simptome koji ukazuju
na variranje koncentracije hormona. Kod oko polovice njih ti su simptomi blagi i ne utjeu na njihov normalni
svakodnevni ivot. Druga polovica ima teke simptome, jedan od kojih je i depresija. Najee je predmenstrualni
sindrom (PMS) posljedica kombinacije fiziolokih i psiholokih faktora i kulturalnih stavova. ene kojima je
dijagnosticiran PMS ne mogu normalno funkcionirati prije menstrualnog krvarenja.

Fiziki simptomi Gotovo sve ene ale se na nadutost, osjetljivost dojki i lagani, privremeni dobitak teine. Kod
nekih ena se javlja ciklika mastopatija, bol u dojkama nakon ovulacije intenzitet koje se pojaava za vrijeme
lutealne faze i nestaje tokom menstruacije. Od ostalih simptoma mogu se pojaviti gastrointestinalne smetnje,
glavobolje, osipi, bol u miiima i zglobovima, umor, gingivitis, lupanje srca, poremeaj ravnotee, valovi vruine,
preosjetljivost na zvukove i mirise, uznemirenost i nesanica.

Emocionalni simptomi Emocionalna preosjetljivost je esta. ene se ale na niz simptoma ukljuujui depresiju,
tjeskobu, ljutnju i uznemirenost. ale se i na oslabjelu koncentraciju ili izvjestan gubitak pamenja, iako je u
nedavnom ispitivanju malih razmjera utvreno da ene koje pate od PMS-a, usprkos osjeaju da nisu kako treba,
na testovima mentalne otrine provedenima u pred-menstrualnoj fazi postiu jednake rezultate kao i ene koje ne
pate od PMS-a. Teka depresija, razdraljivost i napetost prije menstruacije zajedno se nazivaju pred-
menstrualnim disforinim poremeajem (ili kasnim - lutealnim disforinim poremeajem). Procjenjuje se da
poremeaj zahvaa 3% do 8% ena u reprodukcijskim godinama. Ovi simptomi mogu se pojaviti kod veine
menstrualnih ciklusa s pogoranjem oko tjedan dana prije menstruacije te smirenjem nakon toga. U rijetkim
sluajevima javljaju se deluzije i halucinacije. Treba meutim napomenuti da se kod nekih ena prije
menstrualnog krvarenja javljaju vrlo pozitivne navale kreativne energije. Spolni nagon je razliit kod razliitih ena,
kod nekih je smanjen a kod drugih pojaan.

40. Karcinom cerviksa. Preoperativna i postoperativna njega;

Predisponirajui rizini imbenici u nastanku cervikalnog karcinoma su:

HPV (Humani Papilloma Virus)

rani seksualni kontakt;

esta promjena partnera;
promiskuitet;
loa genitalna higijena;
nii socijalno ekonomski status;
 HSV-2 (Herpes simplex Virus) infekcija;
vei broj poroaja.

Simptomi ...
cervikalnog karcinoma ovise kako o stupnju rairenosti tumora, tako i o stadiju bolesti.
Predstadiji karcinoma cerviksa obino ne pokazuju nikakve, a rani stadiji tek neke
simptome. Ove promjene se obino otkrivaju sluajno prilikom redovitih godinjih
pregleda . Uznapredovali stadiji u oko 90% sluajeva pokazuju jasne simptome.

Glavni simptom cervikalnog karcinoma je nepravilno krvarenje. Nepravilno krvarenje se

javlja kao meukrvarenje ili smekast iscjedak, ali i kao krvarenje u poslijemenopauzi i
prije svega kontaktno krvarenje - krvarenje kod spolnog odnosa ili prilikom defekacije.
Drugi vani simptom je pojava sukrvavog iscjetka, obino neugodnog mirisa. Pored ovih
simptoma mogu se javiti bolovi u donjem dijelu trbuha koji se mogu iriti u razliitim
pravcima, obino u uznapredovalim stadijima sa zahvaenou susjednih organa.