radionice za rad s djecom i mladima

ImpresuM

NENASILJE POINJE SA MNOM

radionice za rad s djecom i mladima

Suradnici na projektu: Udruga romskog prijateljstva Luna

Medijacijski centar MSvijet
Centar za kulturu Belog Manastira

Urednik: Igor orevi

Autori: Nena Arvaj

Sonja Kersten
Danijela Taslidi Herman

Lektura: Daliborka Pavoevi

Dizajn i grafiko
oblikovanje: Studio HS internet d.o.o., Osijek

Kontakt: medijacija@medijacija.net

Projekt financijski
podralo: Ministarstvo socijalne politike i mladih
Projekt provode: Projekt financira:

Udruga
romskog Medijacijski Centar za M inistarstvo socijalne politike
prijateljstva centar kulturu mladih
Luna MSvijet Belog Manastira
 SadraJ

Predgovor............................................................................................................................................................................ 4
O programu......................................................................................................................................................................... 7
O metodologiji................................................................................................................................................................... 11

RADIONICA 1.
Identitet............................................................................................................................................................................. 13

RADIONICA 2.
Predrasude i stereotipi...................................................................................................................................................... 17

RADIONICA 3.
Sukob................................................................................................................................................................................. 22

RADIONICA 4.
Nenasilno rjeavanje sukoba............................................................................................................................................. 28

RADIONICA 5.
Osjeaji i potrebe.............................................................................................................................................................. 33

RADIONICA 6.
Nenasilno djelovanje doprinos nenasilju u koli i razredu.............................................................................................. 38

Dramski odgoj i dramska pedagogija u koli...................................................................................................................... 43

Bibliografija....................................................................................................................................................................... 46
 PredgovoR

Zbog ega nenasilje poinje sa mnom?

Jedan od velikana nenasilnog djelovanja Martin Luther King Jr. izjavio je : Postoji jedna neobina stvar oko nenasilja
nitko nije poraen, a svi sudjeluju u pobjedi . Uiti o nenasilju, djelovati nenasilno i poduavati druge o nenasilju u
dananjem drutvu ne ini se tako jednostavnim zadatkom. Ipak, vrijednosti koje stoje iza tog pojma elimo i trebamo
njegovati, osobito u odnosu prema najosjetljivijim lanovima zajednice, djeci i mladima. Obrasce ponaanja nasilne i
nenasilne stjeemo postepeno izborima u razliitim ivotnim situacijama, posebno situacijama sukoba. Djeca ih ue,
mijenjaju/prilagoavaju i stjeu tijekom odrastanja sve dok vremenom ne postanu njihov dio osobnosti. Nama kao
edukatorima iz podruja nenasilja kljune su rijei uenje i promjena. Ukoliko elimo aktivno pridonijeti konceptu nenasilja
u radu s djecom i mladima potrebno je vjerovati te praksom i spoznati da je mogue ostvariti okruenje i socijalne odnose
izmeu vrnjaka, djece i odraslih koji su osloboeni od bilo koje forme nasilja (verbalnog i fizikog). Klju je u tome da se
osobno uvjerimo kako je sukobe, nesporazume i sl. mogue rjeavati nenasilnim putem ali iz razloga jer smo se osobno
uvjerili da je taj odabir bolji i za nas i za drugu osobu. To iskustvo kasnije moemo primijeniti i prenijeti u obitelj, razred,
kolu. Iskustvo da smo uprkos na poetku suprostavljenih ciljeva uspjeli doi do zajednikih rjeenja koja nadilaze ak i
kompromis, i oituju se u zajednikoj pobjedi vrijedno je kao podloga koja kasnije generira nenaslno djelovanje kao
osobni odabir.

Nenasilje poinje sa mnom vana je poruka jer govori o tome da JA odluujem i svjestan sam kako e MENI taj odabir
omoguiti vie razumijevanja i empatije, ljubavi, potovanja i samopotovanja, kvalitetnije odnose, mir i razvoj. Do
tog razumijevanja djeca i mladi mogu doi jedino iskustvenim uenjem i primjenom nenasilja u svakodnevnom ivotu.
Teoretiziranje o tome zato je neko ponaanje dobro ili loe obino nee ostaviti dovoljno jak utisak da to bude i njihov
odabir. Vano je s njima diskutirati o konceptu prava i odgovornosti, njihovoj meusobnoj korelaciji te to ja inim i kako
djelujem u svojoj sredini - nenasilje poinje sa mnom ali proima i obuhvaa druge te oblikuje nau stvarnost i stvarnost
zajednice u kojima ivimo.

4|
O publikaciji
Ova broura koju predstavljamo svim nastavnicima, strunim suradnicima i ostalim zainteresiranim osobama koji rade
ili imaju elju raditi s djecom i mladima u smjeru prevencije i suzbijanja nasilja, rezultat je zajednike suradnje Udruge
romskog prijateljstva Luna, Medijacijskog centra MSvijet i Centra za kulturu Beli Manastir, kroz provedbu projekta pod
nazivom Nenasilje poinje sa mnom podranog od Ministarstva socijalne politike i mladih.

Cilj je ove publikacije prikazati sadraj, naine i metodologiju rada na prevenciji i suzbijanju nasilja s naglaskom na rad i
primjenu istih u kolama i razrednim zajednicama u multikulturalnim sredinama. U sadraju obraujemo i prezentiramo 6
kljunih tema koje smatramo vanim za cjeloviti pristup ovoj tematici:

1. Identitet
2. Predrasude i stereotipi
3. Sukob
4. Nenasilno rjeavanje sukoba
5. Osjeaji i potrebe
6. Nenasilno djelovanje doprinos nenasilju u koli i razredu

Gore navedene teme meusobno su povezane u radioniki niz i ine cjelinu ali mogu se po potrebi i individualno obraivati.
Korisno ih je raditi s pojedinom grupom djece/mladih cikliki tj. ponavljati i osvjeavati s novim primjerima, vjebama,
praksom i sl. kako bi postigli ciljeve.

Metodologija koja je predstavljena u ovoj brouri veim dijelom odnosi se na iskustveno uenje u radionikom,
interaktivnom okruenju. Opisane vjebe prilagoene su kolskim uvjetima i oblikovane u vremenskom periodu u trajanju
1-2 kolska sata. Svaku od navedenih cjelina prati i uvodni dio koji voditelju-ici pomae dublje promiljati o ciljevima,
procesu i ishodima pojedine radionice.

Veinu vjebi mogue je odraditi koritenjem uobiajenih kolskih materijala, rekvizita i prostora koje su dostupne svakom
nastavniku-ci.

Kao poseban prilog ovoj publikaciji istiemo rad na nenasilju kroz dramsku pedagogiju. U kolama je mogue kroz
postojee ili ad-hoc osnovane glumake grupe djece kroz igru uloga prikazati mogue modele i ishode rjeavanja sukoba u
prepoznatljivom okoliu kole, razreda, igralita i sl. Djeca uz igru uloga promiljaju i ue, a kasnije svoje zakljuke i poruku
lako mogu prenijeti kroz igrokaz, ske ili forum-teatar.

elja nam je ohrabriti vas i podrati u vaem i naem zajednikom nastojanju irenja vrijednosti i kulture nenasilja kako
biste isprobali neke od navedenih vjebi i pridonijeli sigurnijoj i ljepoj budunosti svih lanova nae zajednice.

|5
 O projektu Nenasilje poinje sa mnom
Ovaj projekt imao je za cilj osnaivanje djece, nastavnika i buduih nastavnika (studenata Uiteljskog fakulteta) za
nenasilno djelovanje i rjeavanje sukoba u koli i izvan nje u multikulturalnom okruenju Baranje. Uenje vjetina nenasilja
kroz multikulturalnost i interkulturalnost specifino je obiljeje kojim se vodio ovaj projekt kako bi pozitivno djelovao
na sprijeavanje sukoba uzrokovanih nacionalnim, etnikim, rasnim i drugim razlikama (ukljuujui socijalne), a koje
kasnije vode prema nasilju i diskriminaciji. Smatramo da je rad s gore navedene 4 ciljne skupine pridonio smanjenju i
sprjeavanju nasilja meu djecom kroz: edukativne i interaktivne radionice s uenicima; usavravanje i do-edukaciju
nastavnika (sadanjih i buduih) u radu na prevenciji nasilja te ukljuivanje ire zajednice kroz promotivne i izdavake
aktivnosti projekta.

Projekt se provodio u 3 zajednice Beli Manastir, Darda, Ladimirevci u suradnji s osnovnim kolama iz navedenih mjesta
tijekom drugog polugodita kolske godine 2013./2014. u trajanju od 7 mjeseci.

Projekt je financijski podralo Ministarstvo socijalne politike i mladih Republike Hrvatske.

Igor orevi

6|
 O programU

Program koji smo primijenili tijekom projekta Nenasilje poinje sa mnom poetak je rada s djecom i mladima na prevenciji
nasilja. Odabrali smo est, iz naeg iskustva, najkorisnijih tema koje se vremenom mogu i trebaju nadopunjavati novim
temama ali i produbljivati tijekom cijelog osnovnokolskog obrazovanja i dulje. Svaka od odabranih tema moe biti podruje
za sebe, odnosno moe se kao glavna tema obraivati npr. cijelu jednu kolsku godinu, naravno uz, obogaivanje sadraja i
drugim srodnim temama ali u manjoj mjeri. Drugi pristup bi bio svake godine produbljivati vei broj tema koje procijenite
vanim za svoju skupinu.

Radei sa skupinama razliitih uzrasta i razliite duljine programa (od jednog polugodita do vie od tri godine) isprobali
smo razliite pristupe koji su se svi pokazali dobri jer su skupine razliite i jer u veini radionica, na povrinu izlaze ona
pitanja i problemi s kojima se skupina i/ili pojedinci pokuavaju nositi ili koje ih brinu, tako da smo u stvari uvijek radili na
onome to je za skupinu vano, a kroz razliite teme i aktivnosti.

Stoga je jako vano paljivo promatrati skupinu i prilagoavati aktivnosti i evaluacijska pitanja njihovim potrebama. To
je i jedan od razloga zato uvijek pripremimo prilino ambiciozan program, jer ga u tom sluaju moemo na licu mjesta
prilagoavati, zadrati se dulje i dati naglasak onim aktivnostima koje u tom trenutku skupina rado prihvati i za koju pokau
interes i motivaciju za sudjelovanjem, a neke aktivnosti jednostavno ostavimo za neki drugi puta ili ih izbacimo iz programa
za tu skupinu. Zato je na rad sa svakom skupinom drugaiji i ne postoje dvije skupine koje su prole identian program.

S obzirom da smo mi kao voditelji radionica bili novi svim skupinama s kojima smo radili, vaan dio svih radionica bio je
meusobno upoznavanje i uspostava povjerenja. Iako je taj dio u manjoj mjeri potreban ako radimo s grupama koje ve
poznamo, uvijek nam je vano meusobno se bolje upoznavati vezano uz teme koje obraujemo, tako da se sve aktivnosti
i igre upoznavanja mogu prilagoditi da budu u isto vrijeme i lagani uvod u temu koju obraujemo taj dan.

Prilaemo sada glavne kompetencije i ciljeve programa, a ciljevi za svaku od tema zasebno priloeni su u detaljnom opisu
primjera radionica.

|7
 Osnovne teme:

identitet
predrasude i stereotipi
sukob
nenasilno rjeavanje sukoba
osjeaji i potrebe
nenasilno djelovanje doprinos nenasilju u koli i razredu

Ciljevi:

1. razvoj kompetencija u podruju komunikacijskih vjetina

2. razvoj kompetencija u podruju rjeavanja i upravljanja sukobima
3. razvoj kompetencija u podruju nenasilnog djelovanja

Kompetencije:

1. Kompetencije u podruju komunikacijskih vjetina:

- polaznici e unaprijediti osnovne komunikacijske vjetine: aktivno sluanje, saimanje, postavljanje pitanja,
prepoznavanje, izraavanje i uvaanje vlastitih osjeaja i potreba, ophoenje s ljutnjom;
- polaznici e razviti pozitivan stav prema suradnikom umjesto suparnikom pristupu komunikaciji, koje vode prema
konstruktivnom i nenasilnom ponaanju, uvaavanju i sebe i drugoga, preuzimanju odgovornosti za sebe i svoje
ponaanje te rjeenjima dobrim za sve pojedince i cijelu zajednicu (skupinu/razred/kolu/iru zajednicu ukljuujui i
obitelji).
2. Kompetencije u podruju rjeavanja i upravljanja sukobima:
- polaznici e unaprijediti poznavanje i razumijevanje sebe i drugih u situacijama sukoba (prepoznavanje stilova
rjeavanja sukoba te razvoj svijesti o posljedicama i utjecaju stilova na sve ukljuene);
- polaznici e stei osnovna znanja i vjetine upravljanja sukobom, prepoznavanja i formuliranja problema te traganja
za win/win rjeenjima;
- polaznici e imati priliku razviti stav da je sukob, iako opasna, ipak prilika za rjeavanje problema i razvoj kvalitetnije
komunikacije i odnosa.
3. Kompetencije za nenasilno djelovanje:
- polaznici e imati priliku osvijestiti i propitati stereotipe i predrasude koje se javljaju kod njih samih i u skupini te
poeti razvijati vjetinu prepoznavanja stereotipa i predrasuda
- polaznici e imati priliku osvijestiti kako ponaanje utemeljeno na predrasudama i steretipima utjee na druge, nas i
na odnos s drugima
- polaznici e imati priliku osvijestiti svoje identitete i identitete drugih, osvijestiti da se nai identeti mijenjaju i razvijaju,
osvijestiti osjeaje koji se javljaju kod istupanja/pristupanja razliitim skupinama (naroito kod dobrodolice nasuprot

8|
 iskljuivanja), te propitati kako mogu pomoi drugima i sebi u situacijama ulaska u nove skupine te situacijama
iskljuivanja koje se dogaaju u koli.
- polaznici e osvijestiti prednosti i mane suradnje i natjecanja te poeti razvijati vjetinu prepoznavanja situacija koje
su prikladne za suradnju, a koje za natjecanje.
- polaznici e poeti osvjetavati mo koju posjeduju u odnosu s drugima, razliite naine na koju tu mo mogu
upotrijebiti te na koji nain mogu upotrijebiti svoju mo u razredu za prevenciju nasilja u razredu i razvoj suradnje i
timskog rada.

Nekoliko napomena kojih se drimo i jako su nam vane za primjenu naih programa:

izbjegavamo raditi vjebe/aktivnosti koje nismo sami na neki slian nain proli ili bili suvoditelj/ica kada je na
partner/ica vodila vjebu, osim ve jako iskusnih trenera/ica ako se i osjeaju sigurno
dobra priprema ukljuuje prilagoavanje vjebi i jezika uzrastu s kojim radimo
dobra priprema ukljuuje prilagoavanje vjebi vlastitom stilu i uvjerenjima jer nam je vano da se voditelji osjeaju
sigurno dok vode proces i da pri tome budu autentini i iskreni
dobra priprema ukljuuje provjeru cijelog plana radionice u odnosu na vrijednosti koje elimo promicati svojim
ponaanjem, kako bismo se osigurali da nae ponaanje bude u skladu s vrijednostima koje zastupamo. (npr.
pokuamo predvidjeti neke reakcije djece i promisliti kako emo mi reagirati - npr. to ako netko da u zadatak svom
paru da nekoga udari za vrijeme vjebe Moja mo i taj to i uini? i sl.)
dobra priprema ukljuuje pripremu ambicioznog programa (i vie nego to se moe vremenski odraditi) jer se uvijek
program, aktivnosti i evaluacijska pitanja prilagoavaju potrebama skupine to se ne moe sve unaprijed predvidjeti.
U isto vrijeme za provedbu aktivnosti vrijedi Manje je vie! to znai da je uvijek bolje polako, smireno, duboko i
temeljito proraditi jednu vjebu/temu, nego uriti i pretrpati program.
trudimo se biti to autentiniji u onome to radimo i govorimo, jer e tako djeca imati vie prilike neto nauiti, ukoliko
to sami i odaberu, jer svi mi najbolje uimo iz primjera, odnosno, ponaanje voditelja je model iz kojeg djeca ue,
gotovo neovisno o tome to im voditelji govore.
djeca su ta koja biraju to e nauiti/preuzeti, putamo ih da to rade svojim tempom i trudimo im se omoguiti da
iskuse to vie opcija iz kojih sami biraju. Npr. kada radimo temu suradnja, nama je vano razgovarati i o natjecanju
te izlistati zajedno neke situacije za koje mislimo da je suradnja bolji izbor, a za koje situacije je natjecanje bolji izbor
jer esto se dogodi da ako samo razgovaramo o suradnji, djeca misle da uvijek moraju suraivati i da su zloesti
ako to ne ine to nikako ne elimo da se dogodi. Nikada im ne dajemo recept za sve situacije, nego im pokuavamo
omoguiti da u sigurnom okruenju iskuse i osvijeste to vie razliitih opcija i da se ue u svakoj situaciji promisliti i
odabrati svoj put.
koju god temu da obraujemo, uvijek koristimo svaku priliku da ubacimo koju igru i/ili vjebu iz komunikacijskog
bloka, uvijek se trudimo kroz sve teme raditi na afirmaciji i asertivnosti. Takoer koristimo svaku priliku za nenasilno
rjeavanje sukoba u skupini, bilo da zaustavimo radionicu i odradimo neki oblik medijacije ili se dogovorimo za neko
vrijeme nakon radionice za proradu sukoba (ako se radi o neem vanom i kompliciranijem za to nam je potrebno
posebno odvojiti vrijeme koje nemamo npr. pred kraj radionice.). Ponekad je mogue na sljedeoj radionici raditi na

|9
 tom sukobu, ako je problem dugotrajniji i njegovo rjeavanje nije jako hitno.
kada god imamo priliku s kolegom/icom ili ak u veem trenerskom timu pripremamo se za radionice i razgovaramo o
iskustvima s radionica, razmjenjujemo ideje, vjebe, igre, materijale.

Sva naa nastojanja i stavovi koji lee u podlozi naeg rada s djecom mogli bismo saeti u nastojanje da s djecom ostvarimo
odnos ravnopravnog dostojanstva (J.Jull) i omoguimo im da iskuse da ne postoje gotovi recepti nego da Svatko od nas,
ponaosob mora pronai svoj vlastiti nain postupanja, nain koji je najuspjeniji i za nas i za druge oko nas, to ne znai
da je sve jednako dobro i da sve prolazi.

Molba itateljima i itateljicama

Ova je publikacija nastala iz nae elje da svoje iskustvo polako ponemo dijeliti i ovim nainom, a ne samo kroz seminare i
treninge, jer je i nama samima vano imati priliku pronai inspiraciju i poticaj na kreativnost u radu uei iz iskustava drugih
u trenutku kada nam je potrebno, a ne samo kroz organizirane treninge i seminare. Svatko izgrauje svoj stil i vano je da
kreira programe u skladu s vlastitim uvjerenjima i koristei svoje talente to ne znai da rad drugih ne moe potaknuti nove
ideje, kreativnost u radu, obogatiti repertoar metoda i tehnika, to ini radionice zanimljivijim, kreativnijim, zabavnijim,
otvaraju se nove prilike za uenje (jer ne uimo svi jednako i ne odgovaraju nam svima iste metode i tehnike) i svi sudionici
procesa (ukljuujui i voditelje) uivaju u onome to rade.

Kako je ovo naa prva publikacija, odluili smo je za poetak objaviti samo u pdf formatu jer smo u ovom prvom koraku
priloili samo primjere radionica i vjebi koje smo radili s djecom etvrtih razreda tri osnovne kole kroz ovaj projekt i voljeli
bismo ju obogaivati i proirivati jo neko vrijeme te svaku novu poboljanu inaicu drati dostupnu svima na naoj web
stranici. Osim toga, kako smo aktivni u ovom podruju ve vie od petnaest godina, vjerujem da se nama mnoge stvari
podrazumijevaju i vjerojatno nismo svjesni nejasnoa koje sigurno postoje u naim tekstovima.

Stoga vas molimo da nam pomognete svojim komentarima, pitanjima, nadopunama kako bismo vremenom razvili
publikaciju koja bi mogla biti dobar i jasan izvor korisnih informacija i dobrih primjera iz prakse i za poetnike, studente,
a ne samo ve iskusne trenere i trenerice. Slobodno nam se obratite u bilo koje vrijeme i na bilo koji nain (mailom,
telefonom, posjetom...), a svaki va doprinos bit e nam dragocjen.

10 |
 O metodologijI

Na je rad utemeljen na interaktivnom, suradnikom i iskustvenom uenju najee koristei radionicu kao oblik rada.

Metodologija je zasnovana na principima uenja djece i odraslih. Svaka osoba ima vaan iskustveni, intelektualni te
mentalni potencijal i vrijednost. Cilj nam je otkriti i razviti najbolje sposobnosti svakog pojedinca, tako da svaki sudionik
moe integrirati nove uvide kroz grupnu dinamiku i snagu pod utjecajem motivacije i svijesti o vlastitom doprinosu grupi i
osobnom rastu i razvoju.

Metode i tehnike koje koristimo su: prezentacije, individualan rad, rad u plenumu i malim skupinama, rasprave u skupinama
ili parovima, kreativno izraavanje kroz glumu, igre uloga, simulacije, crtanje pojedinano i u skupinama, vjebe i igre (za
koncentraciju, suradnju i oputanje).

Poticanje na koritenje kreativnih metoda i tehnika npr. rad na priama, osmiljavanje predstava, likovno i scensko
izraavanje, izlobe radova/fotografija na srodne teme i sl.

Osnovni zadatak koji ostvarujemo kroz ovakav rad je stvaranje interesa kod sudionika, razvijanje elje za otkrivanjem i
razumijevanjem novih odnosa i povezanosti u ponuenom sadraju kroz proces uenja koji potuje individualnost,
osigurava otkrivanje novih sposobnosti, aktivnu razmjenu znanja i podrku meu sudionicima.

Sredstva za uenje su radni listovi, upitnici, kartice za igre uloga, papiri razliitih formata i boja, flomasteri, boje, ljepila,
kostimi, razliiti predmeti, lopte i dr.

Mogue je i snimanje kamerom, zajedniko gledanje te povratna informacija voditelja i skupine.

Sonja Kersten

| 11
 1.
RADIONICA

Identitet
 RADIONICA 1.
TKO SAM JA TKO SI TI

Ciljevi radionice: upoznati se s djecom te im pruiti im priliku da i nas malo bolje upoznaju
osvijestiti svoj identitet i identitete drugih,
osvijestiti da pripadamo u vie razliitih skupina u isto vrijeme,
osvijestiti da se pripadnost skupinama vremenom mijenja,
osvijestiti osjeaje koji se javljaju kod istupanja/pristupanja skupinama
(naroito kod dobrodolice nasuprot iskljuivanja)

Predvieno trajanje radionice: 45

2 PREGLED PLANA RADIONICE

1. Uvodni krug upoznavanja i zagrijavanje 10

2. Grupiranje u prostoru 10
3. Vjeba Kome jatu pripadam 20
4. Zavrna igra i evaluacija 5

" Potreban materijal: mekane loptice, ljepljivi znakovi i tokice u 4-5 boja, plakatni papir, flomasteri

| 13
 OPIS AKTIVNOSTI

UVOD I UPOZNAVANJE: 10

Izabrati jedan od naina upoznavanja:

RADIONICA 1.

1. Meusobno povezivanje i upoznavanje djece moe se provesti predstavljenjam djece u krugu tako da kau neku
pozitivnu rije koja poinje istim slovom kao i njihovo ime ili da kau boju koju vole ili neto to vole raditi kad nisu u
koli i da kau kojeg bi kunog ljubimca izabrali da mogu birati bilo to.

2. Predstavljanje svoga para nakon malog intervjua jo je jedan prikladan nain uvoda u radionicu koji pomae kod
treme, djeca se opuste i zabave predstavljajui svoga para kao sebe.
Uputa: Podijelite se u parove. Dok razgovarate u paru dobro sluajte jer e svatko predstaviti svoga para kao da je on
ili ona. Npr. Ja, Nena, u nakon razgovora s Igorom rei Zovem se Igor.
Pitajte svog para (imate 3 minute) - Kako se zove?
- ime se bavi u slobodno vrijeme?
- to ne voli?
Nakon razgovora predstavi svog para.
Parovi se redom u krugu predstavljaju ostalima.

3. Dodavanje lopticom
Uputa: Dodaj lopticu nekom u krugu (tko je jo nije dobio) i reci njeno/njegovo ime. Zapamti kome si je dobacio/la i
tko je tebi dobacio, kada svi dobiju lopticu po jednom bacamo je ponovo u istim redosljedom.

Grupiranje u prostoru 10

U ovoj vjebi itamo pojmove po kojima se razred treba grupirati. Npr. Djeaci-djevojice, oni koji imaju brata, sestru
jedinci su, oni koji sviraju...

Uputa: Oni koji od vas vie vole ljeto neka ustanu, a oni koji vole zimu neka ostanu sjediti, (ili jedni stanu s lijeve strane a
drugi s desne). Na isti nain itamo i ostale pojmove dok se uenici grupiraju prema tome kojoj skupini pripadaju.
ljeto zima
djevojice djeaci
sviraju instrument ne sviraju nita
vole tiinu dok se radi vole galamu i ometanje dok se radi
imaju brau/sestru/e jedinci/jedinke
vole dugu kosu vole kratku kosu

Napomena: Nakon svake promjene pozvati sudionike da komentiraju ono to vide.

14 |
Kojem jatu pripadam 20

Djeci damo uputu da zatvore oi i ne gledaju dok im na elo lijepimo oznake u boji. Nalijepimo oznake (samoljepljive
tokice ili ucrtane tokice na papiriu) u 4 razliite boje uenicima na elo, svaku boju na 4-5 uenika prema proizvoljnom
obrascu, na elo 2 ili 3 djece nalijepimo isto toliko potpuno razliitih znakova (recimo kvadrati, trokut, liniju, zvijezdu).

Pri odabiru uenika/ca koji/e dobiju razliite znakove od ostalih skupina pazimo da budu osobe dovoljno asertivne i
komunikativne te da im damo priliku izraziti svoje osjeaje koje mogu proizai iz situacije da ih nitko ne primi u skupinu.

RADIONICA 1.
Vrlo esto se dogodi u razredu da se djeca s razliitim znakovima od ostalih grupiraju skupa i kau da su oni skupina
razliitih, premda im proces traenja grupe traje due i bude zbunjuju u odnosu na ostale.

Uputa djeci je da ne smiju razgovarati niti rei drugima koju boju imaju. Svatko treba nai skupinu kojoj pripada ali bez
rijei, samo pogledom ili gestikulacijom mogu traiti ili pomoi drugima da nau svoju skupinu. Dakle cijela vjeba se odvija
u tiini.
Kada se djeca rasporede u skupine pitamo ih jesu li svi nali svoju skupinu. Nakon provjere tko jest a tko nije pronaao
skupinu zamolimo ih da sjednu na mjesto.

Pitanja za razgovor nakon vjebe:

Kako vam je bilo?
to se dogaalo dok ste traili svoju skupinu?
Kako ste se osjeali? Kako se osjeate sad?
Kako se osjea kada ne pripada niti jednom jatu?
Kako se osjea kada si u jatu?
Kakvih sve jata ima?
Kojim jatima pripadamo roenjem?
Pripadamo li nekim jatima svojim odabirom? Kojim?
to moete uiniti kako bi nekom pomogli i olakali da bude dio vae grupe/jata?

Napomena: U razgovoru s djecom moe se naglasiti postojanje mree pripadnosti u njihovim ivotima, te osvijestiti da
pripadaju mnogim jatima. Isto tako vano je istaknuti injenicu da svi imamo potrebu pripadati negdje (da smo prihvaeni)
i da je vano kako ispunjavamo tu potrebu.

JA U OGLEDALU 5

Kako bi sudionicima/cama olakali izlazak iz prethodne vjebe i uloga koje su imali, predlaemo ovu igru. Voditeljica
zapone s reenicom Ovako izgledam kada se osjeam: radosno, ..... pokae osjeaj, a svi ostali ga odraavaju kao u
ogledalu. Zatim u krugu redom drugi sudionici/ce pokau neki drugi osjeaj a ostali ga odraavaju.

KRAJ I KRATKA EVALUACIJA

Povratna informacija s radionice moe se dobiti vrlo jednostavnom gestom rukama. Voditeljica daje uputu djeci da razmisle
i pokau koliko su zadovoljni sadrajem i nainom rada na radionici.
Uputa: Pokai rukama kako ti se svialo sudjelovati u radionici - sklopljene ruke znae ne ba, to rairenije to mi se vie
svialo potpuno rairene jako mi se svialo.

| 15
 2.
RADIONICA

Stereotipi
I predrasude
 RADIONICA 2.
DRUGI I DRUGAIJI

Ciljevi radionice: osvijestiti svoj identitet i identitete drugih,

osvijestiti pripadnosti razliitim skupinama,
osvijestiti kakve slike imamo o sebi i drugima,
propitati to nam pomae da mijenjamo te slike,
osvijestiti svoje predrasude i stereotipe,
osvijestiti imbenike koje vode diskriminaciji u njihovoj drutvenoj sredini

Predvieno trajanje radionice: 2x45 minuta

2 PREGLED PLANA RADIONICE

1. Predstavljanje 5
2. Uvod Odaberi predmet 15
3. Vjeba Tko sam ja? 25
4. Pauza
5. Vjeba o predrasudama i stereotipima 25
6. Igra Potres 10
7. Evaluacija 10

" Potreban materijal: razliiti sitni predmeti, fotografije, samoljepljivi blokovi razliitih boja, popis pojmova, plakatni
papir, flomasteri

| 17
 OPIS AKTIVNOSTI
PREDSTAVLJANJE 5

Zadatak sudionika je da svatko redom u krugu kae ime i to voli raditi u slobodno vrijeme.
RADIONICA 2.

ODABERI PREDMET 15

U sredinu prostorije voditelj/ica stavi razliite predmete (neka bude isti ili vei broj predmeta nego sudionika) te zamoli
sudionike da ih promotre i razmisle koji predmet neto govori o njima. Na znak sudionici uzimaju predmete. Svaki sudionik/
sudionica u krugu ukratko ispria zato je izabrao/la ba taj predmet i to on govori o njemu/njoj. Oni koji nisu dobili
predmet koji su izabrali postavimo pitanje o tome kako se osjeaju i koliko su zadovoljni drugim izborom.

TKO SAM JA? 25

Svakom sudioniku voditelj/ica podijeli 5-7 papiria sa zadatkom da na svaki od njih napiu po jedan odgovor na pitanje
Tko sam ja, uz napomenu da piu svoje uloge ne opis karakteristika. Primjeri mogu biti: dijete, ker, ena, uenik, majka,
gejmer, koarka, ena i drugi. Nakon to su svi izlistali svoje identitete voditelj-ica zamoli da svatko odloi 2 identiteta bez
kojih bi mogao ivjeti (npr. stavi ispod stolice). Ponovo ih zamoli da pogledaju koji su im identiteti ostali i zamoli ih da
odloe jo 1-2.

Nakon toga voditelj/ica ih zamoli da vrate papirie koje su bili odloili, ali da ih razvrstaju po prioritetima.

Prijedlog pitanja za razgovor:

Kojih ste se sve identiteta sjetili?
Koji su vam vie, a koji manje vani?
ega se ne bi nikako htio/htjela odrei?
Koji su nam identiteti promjenjivi a koji su trajniji?
to odreuje koji nam je identitet jako vaan?
Ima li identiteta koje esto ismijavamo ili im se rugamo?

PAUZA

18 |
PREDRASUDE I STEREOTIPI 25

Verzija 1:
Na plakatnim papirima voditelji ispiu neke od drutvenih grupa prema kojima postoji diskriminacija (Romi, Srbi, Hrvati,
nastavnici, politiari, Bosanci, plavue, roditelji i sl.). Grupa se podijeli na 4-5 skupina u kojoj sudionici na pripremljenim
plakatnim papirima ispisuju pozitivne i negativne stereotipe ili predrasude koje su uli o tim grupama. Kada su ispisali

RADIONICA 2.
nekoliko stereotipa alju papir grupi do svoje, koja upisuje svoje predrasude. Proces se nastavlja dok sve grupe nisu svoje
komantare upisali na sve papire. Razgovor se dalje vodi u plenumu odakle nastaju stereotipi i predrasude te kako se s njima
suoiti u razrednoj okolini.

Verzija 2:
Voditelj/ica ita nazive drutvenih grupa, a sudionici/ce na papirie piu asocijacije na svaki naziv. Vano je da napiu sve
ega se sjete to u kratkom roku kako ne bi izostavili one za koje misle da su neprikladni. Nazivi grupa koji se koriste u vjebi
mogu se mijenjati, ali vano je da se odnose na one grupe u drutvu prema kojima postoji odreeni stupanj diskriminacije
ili predrasuda. Dovoljno je izlistati 5-6 pojmova (neki od njih mogu biti cure, deki, vegetarijanci, nogometai, politiari,
plavue, homoseksualci, osobe zaraene HIV-om itd.).
Papirie zatim lijepe na plou ili papir ispod naziva grupe koju oznaavaju. Voditelj/ica proita, bez ikakvih komentara, sve
asocijacije te u plenumu zapone razgovor o dobivenim asocijacijama.

Prijedlog pitanja za razgovor:

Kako vam je bilo pisati i sluati asocijacije?
Jeste li ime iznenaeni?
Jeste li se ustruavali napisati neke od asocijacija? Zato?
to vam ovo govori/ kako nastaju ovakvi stereotipi?
Jesu li svi pripadnici neke grupe ba takvi?
Poznajete li nekoga na koga se to ne odnosi (npr. Pametnu plavuu)?
Kako predrasude utjeu na ljude iz tih skupina?
Kako predrasude i stereotipi utjeu na na odnos s drugima?

Napomena: Na kraju ove vjebe dobro je da voditelji pojasne sudionicima znaenje pojmova stereotipi i predrasude.

POTRES 10

Uputa sudionicima je da stanu u grupice po troje. Dvije osobe neka se dre rukama kao da prave krov nad glavom osobe
koja je izmeu njih. Te dvije osobe s podignutim rukama su kuica, a osoba u sredini je stanar. Grupa je podijeljena u
grupice od po tri osobe, ali jedna osoba je sama izvan tih grupa. Ona moe rei kuice, stanar ili potres. Kada kae
kuice, svi koji glume kuice kreu se i trae nove pozicije oko stanara koji stoje u prostoriji. Ako kae stanar, kuice

| 19
 miruju, a stanari tre da pronau nova sklonita. Ako kae potres, svi se rasformiraju i trae nove partnere da zajedno
naprave kuicu sa stanarom.
Dok traje guva, osoba koja daje uputu trai sebi mjesto meu kuicama ili stanarima, ve prema tome koji se dio trojke
treba ponovo formirati. Tako si ona nae mjesto, a netko drugi ostane izvan trojki i daje nove upute.
RADIONICA 2.

EVALUACIJSKI KRUG 10

Svaki sudionik/ca kae reenicu-dvije o tome kako im se svidjela radionica i to im je najvie koristilo.

20 |
 3.
RADIONICA

Sukob
RADIONICA 3.

JA U SUKOBU

Ciljevi radionice: Osvijestiti svoje stavove i ponaanje u sukobu

Vjebati povezivanje osjeaja i potreba
Osvijestiti to vodi do eskalacije sukoba i propitati kako reagirati da do eskalacije ne doe
Osvijestiti osobnu odgovornost u sukobu

Predvieno trajanje radonice: 2 x 45

2 PREGLED PLANA RADIONICE

1. Uvod Dvije zajednike stvari 10

2. Oluja ideja na temu sukob 5
3. Vjeba: Barometar stavova 20
4. Otvaranje ake 10

PAUZA

5. Vjeba Stilovi ponaanja u sukobu 25

6. Vjeba rjeavanja sukoba 15
7. Evaluacija 5

" Potreban materijal: plakatni papir, flomasteri, lista tvrdnji za barometar, dijagram sa ivotinjama i objanjenjem
znaenja ivotinja, samoljepljivi papirii

22 |
OPIS AKTIVNOSTI

UPOZNAVANJE - DVIJE ZAJEDNIKE STVARI 10

Sudionici u paru razgovaraju sa zadatkom da otkriju dvije stvari iz ivota koje su im zajednike. Nakon toga svatko predstavlja

RADIONICA 3.
svoga para i kae jednu svar koja im je zajednika, par to isto uini tako da kae njihovu drugu zajedniku stvar. Primjer
zajednikih stvari su neto to vole, znaju raditi, tiu se njihovog ivota, recimo datum, mjesto roenja, koliko brae ili
sestara imaju i slino.

OLUJA IDEJA NA TEMU SUKOB 5

Voditeljica zamoli djecu da kau sve na to ih rije sukob asocira. Sve asocijacije zapie na plou. Porazgovara s djecom
o tome kakvih asocijacija ima vie, pozitivnih ili negativnih i zato misle da je tako. Zamoli djecu da daju primjere kada je
sukob zavrio na lo nai i kada je zavrio s pozitivnim ishodom.

BAROMETAR STAVOVA: 20

Sudionicima/cama voditelji objasne principe vjebe. Oni koji se slau s tvrdnjom pozicioniraju se od sredine prema jednom
kraju prostorije koji ne prema drugom. Nakon to voditelj/ica proita prvu tvrdnju i sudionici stanu na mjesto s obzirom
na slaganje ili neslaganje s njom, nekoliko njih objasni svoje stajalite. Kada su svi pitani obrazloili svoja miljenja, proita
se druga tvrdnja i ponovi cijeli proces. Za svaku tvrdnju i obrazloenje stavova uzeti nekoliko minuta. Nakon vjebe slijedi
razgovor.

Ako se vjeba radi s mlaom djecom, do 4. razreda osnovne kole, izabrati 2-3 ope tvrdnje radi uvoda pa nekoliko tvrdnji
o sukobu.

Primjeri tvrdnji o sukobu:

U razredu smo imali sukobe svaki dan/ proli tjedan/ samo nekoliko puta u mjesec dana.
Zna nekog iji je sukob loe zavrio.
Djeca sama mogu rjeavati svoje sukobe.
Za pomo u rjeavanju sukoba potrebna je odrasla osoba.
Loe je imati sukobe.
Mo odreuje rjeenje sukoba (za mlai uzrast: rjeenje sukoba odreuje tko je jai).
Kad su interesi suprotstavljeni, sukob se ne moe rijeiti (za mlai uzrast: sukob se ne moe rijeiti ako elite suprotne
stvari).

| 23
 Primjeri pitanja za razgovor:
Kako ste se osjeali za vrijeme aktivnosti?
Koliko je teko bilo odabrati slaganje ili neslaganje?
Koliko su argumenti drugih utjecali da promijenite miljenje?
RADIONICA 3.

OTVARANJE AKE 10

Uputa: U jednoj minuti pokuaj paru otvoriti stisnutu aku, na znak zamijenite uloge.

Razgovor u krugu:
to se dogaalo koje je strategije koristio va par da vam otvori aku i je li bilo uspjeno ?
Silom, skretanjem panje, podmiivanjem, humorom....?
to se dogodi kad ljudi koriste samo jedan nain ponaanja u sukobu ?
O emu ovisi je li strategija uspjena?
Koliko ovisi o situaciji, a koliko o osobama kakvu ete strategiju odabrati?

PAUZA

STILOVI PONAANJA U SUKOBU 25

Uputa: Sjetite se reenice koju vam je netko vie puta rekao, a u vama stvara neugodnu reakciju. Moe biti reenica
prosudbe, napada, optube. Npr. Opet nisi spremila sobu.
Stanite u 2 koncentrina kruga, osoba u unutarnjem dijelu kruga kae svoju reenicu osobi nasuprot sebe, par reagira kako
god eli, zatim ona s vanjskog dijela kae reenicu osobi nasuprot sebe, a osoba nasuprot reagira kako god eli. Nakon toga
unutarnji krug neka se pomakne za jedno mjesto u lijevo pa ponovite proces.
Vjeba se ponovi 4-5 puta nakon ega se u grupi razgovara o reakcijama sluaa na reenicu. Izlistamo reakcije na plou
ili papir.

Zamolimo sudionike da razmisle kako se najee ponaaju u sukobu. Natpise s nazivima ivotinja -kornjaa, medo, morski
pas, lisica, irafa - nalijepimo na razliite strane uionice. Zatim zamolimo svakog da stane ispred natpisa one ivotinje za
koju misli da odraava njegovo/njeno ponaanje u sukobu. Neka nekoliko sudionika svake skupine objasni zato tako misli.
Na osnovu toga porazgovarati o sukobima i moguim ponaanjima u njima.

24 |
Na kraju vjebe se prikae graf o stilovima ponaanja u sukobu (u prilogu) i pojasni odnos postizanja cilja i odravanja
dobrih odnosa.

Primjeri pitanja za razgovor:

1. Razmisli kako se ti najee ponaa u sukobu. Jesi li ee lisica, medo, morski pas, kornjaa ili irafa? Ima li svoj stil
koji prevladava ili koristi sve naine?

RADIONICA 3.
2. S kojim osobama izlazi iz sukoba nezadovoljan/na? Koji si stil upotrijebio/la u tim situacijama?

3. eli li to promijeniti / pokuati neki drugi nain? Kako e se pokuati ponaati sljedei puta kada doe u sukob s tom
osobom / tim osobama?

Napomena: Pojasniti mogua ponaanja u sukobu:

Sukob sam po sebi izaziva napetost i ponekad bol, te na taj nain prisiljava na akciju. Zato uvijek reagiramo i to na jedan
od sljedeih naina:

1. moemo sukob potisnuti, zanijekati njegovo postojanje i izbjei podruje u kojemu se nalazi;
2. moemo izvriti pritisak na drugu stranu (putem zahtjeva, iznude, optubi, ...) kako bismo ih natjerali da popuste ili
rjee problem;
3. moemo popustiti pritisku drugih ili se pretvarati da pritisak ne postoji i zaista (ili samo naizgled) popustiti drugome;
4. moemo pokuati nai kompromis, to je relativno brzo ostvarivo
5. ili moemo poeti zaista rjeavati sukob. Rjeavanje obino zahtijeva vie vremena i truda, ali moe voditi do boljih
rjeenja.

VJEBA RJEAVANJA SUKOBA 15

Vjebanje rjeavanja sukoba na nain da se moe ispuniti vlastita potreba ali i sauvati odnos (win-win rjeenja) moe se
voditi uz predloeni obrazac razgovora. Sudionici sjede u paru i pokuaju nai zadovoljavajue rjeenje u danoj situaciji.
Osoba koja ima predmet prva zapone govorei elim, druga takoer i onda kree dijalog. Ukoliko im ne uspije prvi
pokuaj, predlau rjeenja dok god ne nau ono koje im odgovara.

Na plakatni papir ili plou napisati obrazac za poetno stajalite:

ELIM ... (izaberi predmet ili aktivnost),
OSJEAM SE ...( reci kako se osjea sad kad to nema)
ZATO TO ...(zatim reci zato ti treba)
PREDLAEM ...(daj prijedlog dogovora)
SLAEM SE ILI NE SLAEM SE(sloi se onim rjeenjem za koje misli da je fer za oboje)

| 25
 Predmeti oko kojih se moe pregovarati su knjiga, torba, lopta, narana , flomaster, cd neto to oboje ele a pripada
razredu, spustiti, dii roletne, raditi neto bez ometanja npr. TVa i slino. Voditelji kroz igru uloga daju prvi primjer dijaloga
i pronalaska rjeenja naite rjeenje koje je fer za oboje.
Nakon to je svaki par pokuao rijeiti dvije situacije sukoba, nekoliko parova izloi svoje primjere rjeenja grupi.

Razgovor o diskusiji i rjeenjima vodi se kako bi se vidjelo koliko je svatko ustrajao da nae odgovarajue rjeenje, koliko su
RADIONICA 3.

bila kreativna i zato je vano pokuati tragati za fer rjeenjima.

EVALUACIJA 5

Veliki papir se podijeli na tri dijela i na svaki se ucrta raunalni simbol Save, Cut, Delete. Na samoljepljive papirie sudionici
piu komentare i lijepe u eljene kategorije.

26 |
 4.
RADIONICA

Rjeavanje
Sukoba
 SUKOB JE PRILIKA
RADIONICA 4.

Ciljevi radionice: vjebati rjeavanje sukoba kroz suradnju,

osvijestiti razliku izmeu tumaenja i promatranja
osvijestiti razliite zavretke sukoba

Predvieno trajanje radonice: 2 x 45

2 PREGLED PLANA RADIONICE

1. Uvod 5
2. Vjeba Obaranje ruke 30
3. Vjebanje suradnje 10

PAUZA

4. Vjeba percepcije to vidim ? 15

5. Crtaka bitka 15
6. Igra Sjedim na brijegu 5
7. Evaluacija 5

" Potreban materijal: vea vreica bombona, primjeri sukoba, plakatni papir, papiri, flomasteri

28 |
OPIS AKTIVNOSTI

UVODNA IGRA 5

Neka se uenici/ce podijele u parove i zatim vrsto uhvate za zglobove ruku. Na znak nastavnika/ce zajedno unu i ustanu

RADIONICA 4.
ili jedna osoba une, druga ustane pa promijene poloaj, mogu se i vrtiti.

OBARANJE RUKE 30

U sredinu prostorije postaviti stol i dvije stolice, jednu nasuprot druge. Nastavnik/ica podijeli razred na 2 skupine, objasni
svima glavni cilj igre, skupiti to vie bombona za svoju grupu, a zatim sljedea pravila igre (moe se i demonstrirati
primjerom):
Dva igraa sjednu jedan nasuprod drugom, uhvate se za ruku tako da su im laktovi na stolu, kada protivnika ruka dodirne
stol moja grupa dobije bod tj, bombon.
Svaki par ima 10 sekundi za pokuaj prikupljanja bodova.
Bodovi se zapisuju na plou a grupe se dogovaraju oko predstavnika i strategije zadobivanja bodova.
U ovoj vjebi uenici gotovo uvijek zauzmu pozicije kao da igraju igru obaranja ruku, tako da jai spusti ruku slabijeg na
stol. Nakon nekoliko pokuaja nastavnica im sugerira da pokuaju nai neko drugo rjeenje. Povremeno treba ukazati na
rezultat, koji je obino tek za koji bod vei od nule te ih propitati da razmisle i pokuaju skupiti puno vei broj bodova kako
bi svi bili zadovoljni. Kada grupa doe do rjeenja (da mogu bez otpora suradniki sputati ruke) razgovara se o procesu i
o rjeenjima koje su postigli.
Napomena: Ovu se vjebu treba povezati s iskustvima sukoba ili nesuradnje tako da uenici razgovaraju o konkretnim
situacijama sukoba iz ivota i nainima njihovog rjeavanja. Vano je naglasiti da su obje strategije (i natjecanje i suradnja)
jednako dobre i vrijedne, ali da je u ivotu esto teko prepoznati kada je za sve ukljuene bolje odabrati natjecanje, a kada
suradnju. Voditelji mogu pitati sudionike za miljenje koje su to situacije u kojima je natjecanje prikladna strategija, ali i
primjere iz ivota kada je suradnja prikladna strategija i razgovarati o tome zato je to tako.

VJEBANJE SURADNJE 10

Podijeliti grupu u parove tako da pola grupe stavi neki svoj predmet u sredinu kruga. Druga polovina grupe je u to
vrijeme izvan prostorije ili okrenuta leima da ne vidi tko je to stavio. Kada uu u prostoriju odabiru jedan od ponuenih
predmeta. Tako su izabrali svog para za vjebu. Trebaju sjesti suelice vlasniku predmeta kojeg su izabrali. Svaki par izvue
jedan primjer opisa situacije.

| 29
 Sljedee primjeri koriste se za igru uloga rjeavanja sukoba, ali tako da parovi vjebaju rijeiti sukob po naelu suradnje.

Gledate televiziju. Svatko od vas eli gledati razliiti program, ali u isto vrijeme.
Na putu prema koli ti i par pronaete novanicu od 50 kn. Oboje elite tu novanicu.
Brat i sestra su tedjeli svoj deparac kako bi kupili nove patike. Oboje nose isti broj. Kada dou u trgovinu samo je
jedan par patika ostao.
RADIONICA 4.

Tvoj brat/sestra je dao tvoju omiljenu igraku svome prijatelju-ici bez tvoje dozvole. Ti ju eli natrag.

Razgovor u plenumu vodi se o tome kako im je bilo i koliko su zadovoljni svojim rjeenjima. Nastavnik/ca zamoli nekoliko
parova da demonstriraju proces.

Napomena: Naelo u rjeavanju sukoba koje uenici/ce mogu zapisati ili upamtiti je da svatko treba biti brian i prema sebi
i prema drugima prepoznati to mi treba i to treba drugom i pokuati to ostvariti.

PAUZA

TO VIDIM? 15

Nastavnik/nastavnica ili uenik/ca zauzme neku pozu, primjerice, stoji poput kipa s podignutom rukom ili sjedi naslonjena
na lakat i gleda dolje. Postavlja pitanje uenicima: Reci to vidi?

Na nain oluje ideja uenici odgovaraju na postavljeno pitanje, a nastavnica zapisuje njihove rijei, opise. Isti postupak
ponovi se s jo druge dvije statue.
Nastavnica ita rijei i opise te zaokruuje one koje opisuju ono to se moe vidjeti okom, a nisu tumaenja kipa. Moe
zavriti vjebu kratkim objanjenjem razlike tumaenja i promatranja.

Primjerice, vidjeti se moe boju kose, poloaj tijela, izraz lica, vrstu odjee, ali ne i neije osjeaje, elje, misli i slino. Ovo
potonje je tumaenje koje se stopilo s promatranjem. Stoga istu pozu razliiti ljudi razliito vide, odnosno tumae ono
to vide.

Prijedlog pitanja za diskusiju:

Kako tumaenja i percepcije mogu biti razliite i dovesti do pogrenih zakljuaka?
Moete li se sjetiti nekih svojih krivih procjena i tumaenja?
Kako moemo saznati vie o nekoj osobi ili situaciji?
Kako prepoznati i izbjei tumaenje?
Koja pitanja mogu biti korisna za provjeravanje onog to pretpostavljamo?

30 |
Napomena: Diferencirano opaanje mogue je kada u svakoj novoj situaciji promatramo drugu osobu trudei se da je
ne veemo uz prethodna iskustva. Tako moemo napraviti razliku izmeu onog to je bilo ranije i onog to drugi vide
tj. tumae. Na taj se nain ne optereujemo primislima i pretpostavkama. Zavaravaju rijei kao to su: On uvijek tako
radi, nikada ne..., svaki put. Ma kako esto netko neto radi, jo uvijek moemo opaziti razlike u njegovim/njezinim
ponaanjima, nikada nije uvijek sve isto.

RADIONICA 4.
CRTAKA BITKA 15

Uenici se podijele u parove, tako to e u svakom paru

jedna osoba biti A, a druga osoba B. Sudionici se zamole
da tokom vjebe ne razgovaraju. Osobe A se pozovu i kae
im se da im je zadatak da nacrtaju grad u smiraj dana.
Osobama B se kae da im je zadatak da nacrtaju plau s
kupaima. Vrijeme trajanja vjebe ogranii se na 5 minuta.

Potom parovi sjedaju zajedno i da im se jedna olovka, uz uputu da drei olovku zajedno trebaju nacrtati sliku, ali u tiini,
ne smiju razgovarati. Nakon isteka vremena svaki par pokae svoj crte i komentira ga. Zatim slijedi razgovor u plenumu.

Prijedlog pitanja za razgovor:

Kako vam je bilo dok ste crtali?
to ste osjeali i razmiljali?
Kako ste se ponaali kada je postalo jasno da vam se zadaci sukobljavaju?
Koliko ste suraivali, a koliko otimali za olovku?

SJEDIM NA BRIJEGU 5

U krugu svi sjede na stolicama ali je jedna vie od broja igraa. Osoba do prazne stolice se pomakne za jedno mjesto
govorei SJEDIM, druga osoba se opet pomakne na prazno mjesto govorei NA BRIJEGU, a trea to ponovi uz rijei
DO SVOG PRIJATELJA/ICE i kae ime nekoga iz kruga, pozvani igra dolazi sjesti do onoga tko ju je pozvao. Kada stolica
ostane prazna, poinje isti slijed ali na stranu s koje je igra prvi sjeo na praznu stolicu. Cilj je igru igrati brzo i dinamino
bez odugovlaenja.

EVALUACIJA 5

Rei jednu rije za kraj koja za tebe znai nenasilje.

| 31
 5.
RADIONICA

Osjeaji
I potrebe
 RADIONICA 5.
DRUGI I DRUGAIJI

Ciljevi radionice: osvijestiti osjeaje u odreenim situacijama

propitati strategije smirivanja ljutnje
povezati osjeaje i potrebe

Predvieno trajanje radionice: 2x45 minuta

2 PREGLED PLANA RADIONICE

1. Uvod Hodanje u osjeajima 5

2. Vjeba Krug osjeaja 25
3. Strategije smirivanja ljutnje 15

PAUZA

4. Ptica due 40
5. Evaluacija 5

" Potreban materijal: papiri, boje, plakatni papir, flomasteri, pria Ptica due, kopije lista sa smajliima

| 33
 OPIS AKTIVNOSTI

HODANJE U OSJEAJIMA 5

Nastavnik/ca zamoli djecu da lagano etaju po prostoriji, nakon svake upute ih pusti da nekoliko trenutaka hodaju i
RADIONICA 5.

oponaaju odreeni osjeaj. U poetku im demonstrira jedan ili dva primjera. Osjeaje mogu predlagati i uenici.
Uputa: Zamislite da ste umorni. Kako bi hodali da ste umorni? Hodajte na takav nain. A sada hodajte kao da ste ljuti! A
sad kao da se bojite! A sad na neki smijeni nain! A sad kao kada ste radosni!...

KRUG OSJEAJA 25

Svaki uenik/ca dobije papir i boje. Slijedi uputa: Pokuajte zamisliti da su svi osjeaji koje ste imali u zadnje vrijeme (i koje
esto imate) u jednom krugu. Promotrite u potpunoj tiini zatvorenih oiju taj svoj krug: Koje boje je svaki od osjeaja?
Koliko mjesta zauzima? Na kojem se mjestu u krugu nalazi? Nacrtajte svoj krug/svoju loptu na papir. Koristite linije, oblike,
boje koje prikazuju kako se osjeate. Koliko je velika i koje je boje tvoja radost, strah, tuga, ljutnja, ljubav, ljubomora?
Koristite za svaki osjeaj drugu boju.

Razmjena u plenumu:
to sve imate u svom krugu osjeaja?
(kako jedno dijete zavri, voditelj ili dijete stave sliku u krug ili se radi izloba na zidu tako da svi vide svoje slike)

Razmjena u plenumu o tome kako im se raspoloenja mijenjaju i o emu to ovisi:

Kako se osjeaji u vama mijenjaju: odjedanput, postupno? O emu to ovisi?
Npr. sada ste tuni, a sad odmah sretni. Ili, sretni ste, pa ste malo manje sretni i onda ste tuni.

Napomena: Nai nam osjeaji daju znak je li nam ono to elimo ili trebamo ispunjeno ili nije. Na primjer, kada treba
njenost i mama ili tata te pomaze/zagrle osjeat e se zadovoljno; ako te nitko ne zagrli i ne pokae njenost prema tebi
osjeat e se tuno.

STRATEGIJE SMIRIVANJA LJUTNJE 15

Nastavnik/ca zapoinje s pitanjem to inimo kada smo ljuti ili bijesni? Djeca nabrajaju, a nastavnica zapisuje odgovore
(primjerice napadamo ili se povlaimo u sebe dok jednog dana ne puknemo).
Proitamo pjesmicu o bumbaru.

34 |
 BUMBAR
Bumbar je, djeco, bio ljut
na kiu,
na pele to rosu siu,
na iroki put
na suncokret ut.

RADIONICA 5.
Bumbar je, djeco, bio ljut
al napao nije
ni kiu,
ni pele to rosu siu,
ni irok put,
ni suncokret ut.

Bumbar je sasvim nepravedno

napao malo dijete jedno.

Rekli su lovci iz Izbita

da e ga ubiti kao nita.
(D. Radovi)

Razgovor u plenumu:
to moemo uiniti kada smo bijesni da bismo u potpunosti izrazili svoj bijes, a da nikoga ne povrijedimo (da ne budemo
kao bumbar iz pjesmice)?
to biste voljeli da drugi uine kada ste ljuti ili kako da se ponaaju?
to oni obino ine?

Primjeri strategija koje djeca mogu komentirati i isprobati:

A bijesno pokidati papir na najsitnije komadie
B bijesno gaziti zguvani papir na podu
C bijesno stiskati runik (jaknu)
D bijesno udarati runikom po krevetu i viknuti
E ispustiti lavlji urlik kleknite i sjednite na svoja stopala, stavite ruke na koljena, otvorite usta, opustite miie lica,
isplazite jezik koliko god moete i istisnite u tiini zrak iz plua. Sada ponovite to ali na nain da ispustite i zvuk iz
dubine plua, kao lav.
F vjeba oputanja sjednite, udobno se smjestite, diite polako, zamislite da vam se s vrha glave sputa val oputanja
i polako vas cijele obuhvati dok stigne do paleva na nogama.

| 35
 Napomena: Nakon vjebe dobro je djeci napomenuti da kada se rijee ljutnje, onda mogu razmisliti to im je potrebno i
kako do toga doi - i/ili razmisliti u emu je bio problem i pokuati ga tada rijeiti na neki od naina koji smo uili.

PAUZA
RADIONICA 5.

PTICA DUE 40

Nastavnik/ca zamoli uenike da zatvore oi i ugodno se smjeste na svom mjestu. Zatim ih polaganim tempom govora vodi
kroz zamiljenje ptica. Daje im uputu: Duboko udahnite svoju najdrau boju i krenite sa mnom u arobni svijet ptica.
Promotrite koje su boje, kako se glasaju, jesu li velike ili male, kako se zovu, kako se ponaaju, mogu li letjeti, pjevaju li, to
vole jesti, lete li same ili u jatu i zamislite da ste jedna od njih. Koja biste ptica eljeli biti? A sada rairite svoja krila i vratite
se u ovaj prostor.
Recite nam sada da ste ptica koja biste ptica bili.

Nastavnik/ca zatim ita priu Ptica due i povremeno pokazuje ilustracije u knjizi. Nakon toga uenici/ce crtaju svoju
pticu due i ladice koje su u njoj (izbor materijala za izradu ptica moe biti raznovrsan: modeliranje, strip, kola...).
Svatko u grupi predstavlja svoju pticu, opisuje ladice, njihovu veliinu, boju, koliko ih esto ptica otvara, kako se osjeaju
kada ptica otvori neke od ladica.

Primjer pitanja za razgovor uplenumu.

Koju ladicu teko otvaramo?
Koju ladicu teko zatvaramo?
Moemo li ih otvarati po svojoj volji?
Primjeujemo i ladice koje donose teke/neugodne osjeaje. to nam tada ptica govori? to nam treba?
Kako uvamo, njegujemo, mijenjamo svoju pticu?

Zavrni dio: Na plakatnom papiru na veliku siluetu ptice upisujemo neke od osjeaja koja su uenici naveli. Zatim pitamo za
pojedini osjeaj to nam govori i to ptica tada pokazuje kroz osjeaj, koju ispunjenu/neispunjenu potrebu?

EVALUACIJA

Podijeliti uenicima listove sa smajliima i rei im da obojaju one koje odraavaju njihove trenutne osjeaje.

36 |
 6.
RADIONICA

Nenasilno djelovanje
doprinos nenasilju u koli
 MIROTVORCI
RADIONICA 6.

Ciljevi radionice: osvijestiti uporabu vlastite moi za nasilje/nenasilje,

osvijestiti osobnu odgovornost u sukobu
osvijestiti naine noenja s ruganjem,

Predvieno trajanje radonice: 3 x 45

2 PREGLED PLANA RADIONICE

1. Uvodni krug i zagrijavanje 5

2. Oluja ideja na temu mo 10
3. Vjeba: Pet minuta moi 30

Pauza

4. Rad u malim grupama 25

5. Igra Vjetar pue 5
6. Evaluacija 10

Pauza

7. Uvod 10
8. Demonstracija sukoba 15
9. Razgovor u plenumu 15
10. Evaluacija

" Potreban materijal: plakatni papiri, flomasteri, narana, samoljepljivi papirii, evaluacijski upitnici, predloak za
evaluaciju.

38 |
OPIS AKTIVNOSTI

UVODNI KRUG 5

Zagrijavanje Prenesi izraz

RADIONICA 6.
Uputa uenicima: Stanite u krug. Prva se osoba okrene drugoj i napravi neki izraz lica. Druga osoba primi izraz tako da se
okrene prema toj osobi koja radi grimasu. Imitira je gledajui u nju. Dlanom prijee ispred svoga lica i okrene se prema
osobi sa svoje druge strane te joj pokae neki novi izraz lica. Prenese ga gledajui tu osobu. Nova osoba je opet okrenuta
prema njoj. Primi taj izraz, imitira ga, a onda promijeni prelazei dlanom ispred svoga lica. Sljedeoj osobi prenese neki svoj
izraz lica i tako dalje dok svatko iz kruga nije ponudio svoj izraz lica.

OLUJA IDEJA NA TEMU MO 10

Nastavnik/ca pozove uenike da govore asocijacije na rije mo, a on/ona ih zapisuje na papir.
Svaka asocijacije je zapisana; u sluaju da ee jedni druge komentiraju, nastavnica neka zaustavi komentare i pozove
uenike da se vrate na asociranje. Nakon prikupljenih asocijacija, nastavnica moe povezati rijei, pitati grupu koje slinosti
primjeuje, koja podruja su spomenuta, je li pojam vie negativno ili pozitivno percipiran.

VJEBA PET MINUTA MOI 30

Uputa sudionicima je da stanu u parove te da odrede tko e biti osoba A, a tko osoba B. Osoba A ima 5 minuta moi nad
osobom B. Na znak nastavnice parovi reagiraju jedni na druge. Smiju razgovarati. Isprobavaju kako bi se ponaali, bilo kao
onaj/ona koji ima mo ili kao onaj/ona koja je u odnosu prema osobi koja ima mo.
Nakon prvog kruga razgovaraju o svojim doivljajima. Promijene uloge, zatim kratko razgovaraju u parovima o svojim
doivljajima.

Razgovor u plenumu mogua pitanja:

Kako ste sada? (jedan krug samo o raspoloenju, bez objanjavanja dogaaja u vjebi)
Kako si se osjeao/la dok si imao/la mo?
to si uspio/uspjela?
Kako ti je bilo kada ti se tvoj par jest, odnosno nije suprotstavio/la?
to bi volio/voljela da je bilo drugaije?
Kako ti je bilo u odnosu na osobu koja je imala mo nad tobom?
to si se svidjelo? to ti je smetalo?

| 39
 U kojoj ulozi si se bolje snaao/la?
Kako tvoje ponaanje u vjebi ima veze s onim kako svakodnevno koristi svoju mo ili se odnosi prema drugima koji imaju
mo?

PAUZA
RADIONICA 6.

RAD U MALIM GRUPAMA 25

Napisati pitanje na plakatni papir ili plou. Kako mogu rabiti svoju mo za nenasilje, mir i dijalog u svojem razredu?
Uputa: Podijelite se u male grupe. Razgovarajte o zadanoj temi. Saeto zabiljeite ono to je vama u maloj grupi bilo
vano. Izaberite predstavnika koji e predstaviti va rad.
Predstavnik/predstavnica svake grupe ima 3 minuta za prezentaciju ideja grupe o uporabi moi za nenasilje.
Nakon prezentacija slijedi razgovor u plenumu.

Razgovor u plenumu mogua pitanja:

to vam se svia to ste uli od drugih?
to je mogue ostvariti od vaih prijedloga?
Za to treba vie vremena?
to vas motivira da neto mijenjate?
Treba li vam od nekoga pomo i od koga ju moete dobiti?

IGRA VJETAR PUE 5

Grupa sjedi u krugu. Jedna stolica nedostaje. Voditeljica ue u sredinu kruga i kada vikne: Vjetar pue za sve one koji ...
i doda opis, primjerice, ...nose bijele arape ili ...tko ima dugu kosu. Tko god odgovara opisu treba ustati i promijeniti
mjesto sjedenja. U procesu traenja novih mjesta osoba koja je davala uputu nastoji pronai mjesto za sebe. Tko ostaje bez
stolice postaje Vjetar. Kada vikne Oluja, svi moraju promijeniti mjesto.

EVALUACIJA 10

Odgovor upisati na evaluacijske upitnike.

to za mene znai mo?

to mi je bilo teko?
to mi je bilo veselo, zabavno?

40 |
Ciljevi radionice: osvijestiti naine noenja s ruganjem,
osvijestiti vlastitu odgovornost u sukobu

PAUZA

RADIONICA 6.
PANTOMIMA TO VOLIM RADITI 10

Djeca jedno po jedno pantomimom pokazuju svoje omiljene aktivnosti, a ostatak grupe pogaa o emu se radi.

SUKOB NA PRIMJERU NARANE 15

Voditeljice se svaaju oko toga tko e uzeti naranu koristei razliita nasilne metode da je dobiju.

Svaa i vrijeanje otimanje, guranje, nitko ne pojede netko zdrobi nogom

Ruganje rijeima: Plaljivice, plai, nek te uje mama. Ne mora praviti sok, glupa si i nitko ne ne voli , nee ti ni doi
prijateljice.
Ti kuha samo splaine, nesposobna si, nemoj ni pokuati.
Tuakanje na primjer rijeima Mama ona nije napisala zadau, a radila bi neto drugo, a i razbila je au juer. Ona
je meni rekla da sam glupa jer joj ne dam naranu i rakla je da e poderati moju majicu...

Nakon svakog kruga stanemo i pitamo djecu koliko nam je to pomoglo rijetiti problem.

Trae pomo za rjeavanje problema od nastavnice, ona pita: U EMU JE PROBLEM, KAKO SE OSJEATE I TO VAM
TREBA?
Voditeljice nakon toga kau da prva treba naranu za sok za prijateljicu, a druga naribati koricu narane za kola koji
eli pokloniti baki, kau kako se osjeaju jer to sad ne mogu uiniti zbog svae, na kraju predlau rjeenja i dogovore
se.

Napomena djeci: PROBLEM MOEMO RIJEITI SAMO KADA PRIAMO O PROBLEMU, A NE BORIMO SE PROTIV DRUGE
OSOBE.

RAZGOVOR U PLENUMU 15

U diskusiji voditeljica moe postaviti neka od sljedeih pitanja:

Zato se rugamo?
Kome se djeca rugaju, u kojim situacijama (bockanje, igra, ozbiljno)?

| 41
 Kako se osjeamo kada se rugamo i kada se nama rugaju? Crtati lica s osjeajima ili napisati.
to elim postii ruganjem, kako to mogu postii drugaije? Netko mi smeta, ivcira me, plai me.....
to mogu uiniti kad vidi ruganje drugoj djeci ili kad se tebi netko ruga?
Zato je ruganje opasno?

Na papir ili plou izlistati:

RADIONICA 6.

Koga pitati za pomo u sluaju ruganja?

Kako traiti podrku?
Kako se postaviti kada mi se netko ruga ?

EVALUACIJA 5

Izrazite svoje utiske o dananjim igrama i doivljajima tako da na papiriu nacrtate simbol koji oznaava vrijeme, odnosno
vae osjeaje po predloku na flipu.

Nena Arvaj

42 |
Dramski odgoj
i dramska pedagogija u koli
 Dramski odgoj obuhvaa skup metoda pouavanja i uenja koje se koriste dramskim izrazom kao ovjekovom sposobnou
kojom se on slui tijekom sazrijevanja i odrastanja.Dramski izraz podrazumijeva svaki oblik izraavanja u kojem su stvarni ili
izmiljeni dogaaji, bia, predmeti, pojave i odnosi predstavljeni s pomou odigranih uloga i situacija. Cilj dramskog odgoja
nije profesionalno bavljenje dramskom umjetnou pa tako za koritenje metoda dramskog odgoja nije od presudne
vanosti glumaki talent, te su primjenjive u radu s korisnicima - djecom i mladima s razliitim resursima, sklonostima i
talentima. Ako uzmemo u obzir saznanje da je kazalite nastalo u antikoj Grkoj, iz rituala koji su se odravali u ast boga
Dioniza, moemo rei kako je kazalina umjetnost jedna od najstarijih umjetnosti ljudske civilizacije. Slavili su je pjevanim
i recitiranim ditirambima i plesom i u tim sveanostima nalazimo poetke tragedije i komedije, a cvala je od 220. do 550.
godine prije Krista. Kazalina djelatnost u Belom Manastiru vodi nas na poetak XX. stoljea, u 1919., a potom kontinuirano
od 1928./29. pa sve do danas. Gradsko kazalite Beli Manastir, ponovno formirano na temeljima nekadanjeg kazalita,
zadnjih 7 godina rada posvetilo se uz redovan dramski program kazalinih predstava i festivala i dramskom odgoju i
pedagogiji. Dramski odgoj pomae djetetu i mladoj osobi u razvijanju osjeajnosti i osjetilnosti, govornih i komunikacijskih
vjetina, mate, kreativnosti, otkrivanju i razvijanju sklonosti, formiranju stavova, te stjecanju i razvijanju drutvene
svijesti, to znai razvijanje samokritinosti, odgovornosti, tolerancije, humanosti, razumijevanju meuljudskih odnosa,
te stjecanju sigurnosti i samopouzdanja. Dramska pedagogija kao oblik iskustvenog uenja i pouavanja kroz dramsko
iskustvo zastupljena je u projektima i programima Gradskog kazalita Beli Manastir bilo da se metode dramske pedagogije
koriste kao metode rada u radionicama, ili se u sklopu projekta zajedno sa korisnicima osmiljavaju interaktivne predstave
koje imaju za cilj senzibilizaciju javnosti, posebice djecu i mlade o problematici kojom se projekt bavi. Sudjelovanjem
u dramskim radionicama mladi imaju priliku istraiti i osvijestiti svoje razliite ivotne uloge te osnaivati razvoj svog
identiteta, kreirati razliite konstruktivne ishode u konfliktnim situacijama, razvijati stavove uvaavanja drugih i uvaavanja
razliitosti, uiti upravljati svojim emocijama i postupcima, te pospjeiti razvoj obrazaca ponaanja/miljenja/ osjeanja
u zdravom i konstruktivnom odrastanju. Djeca i mladi koji glume u predstavama emocionalno su izloeni svojoj publici,
ali budui da su u cjelokupnom procesu stvaranja predstave struno voeni, na taj nain se potie njihovo cjelokupno, a
posebice emocionalno sazrijevanje. esto se kae da je kazalini amaterizam vaan zbog ljudskih razloga: ljudi se bave
neim viim od pukog materijalizma, neim to ih raduje i oplemenjuje, a tako se i oivljava ivot zajednice, to je osobito
vano u ova naa individualizirana vremena samoe. Amaterizam i danas, kao to je to radio uvijek, pokriva ono to
nedostaje profesionalnom kazalitu. Zato danas amaterizam njeguje ono to profesionalnom kazalitu nedostaje: jasnu
priu (originalni dramski tekst), regionalnost, toplu emociju i afirmaciju temeljnih ljudskih vrijednosti. Amaterske predstave
danas govore o onome to je vano u naem ivotu, o onoj drugoj strani ivota koja je protjerana s profesionalne scene, a
koja ukljuuje i snane emocije.

44 |
O Forum teatru
Metoda kazalita potlaenih do sada se koristi u gotovo 100 zemalja svijeta. Koristi se u sredinama gdje vrlo poticajno djeluje
na ljude u sueljavanju s aktualnim problemima i mogunou djelovanja kroz kazalite. Ovaj model kazalita zamislio je i
razvio 70tih godina prologa stoljea istaknuti brazilski redatelj i kulturni aktivist Augusto Boal. Najea tehnika kazalita
potlaenih je Forum kazalite. Forum kazalite je okupljanje u kojem sudjeluju i glumci i gledatelji. Gledatelji tada nisu
pasivna bia, ve su pozvani da zamijene protagoniste kako bi pronali rjeenja ili alternacije za potlaeni lik na sceni.
Osnova su kratke forum-scene koje prikazuju probleme odreene zajednice i u kojima nisu ponuena rjeenja. Gledatelji
daju svoja vlastita rjeenja, aktivno su ukljueni u izvedbu tako to zamjenjuju lica na sceni i improviziraju razliita rjeenja
prikazanog problema. Ne trai se pravo ili idealno rjeenje, ve je cilj istraiti to vie mogunosti. Nakon to se ljudi
kroz ovu kazalinu tehniku pokuaju poigrati sa raznim rjeenjima, mogue je da e im to biti podsticaj za djelovanje
u stvarnom ivotu kada se suoe s istim problemom koji su imali u kazalinoj forum-sceni. Stoga je ova metoda vrlo
popularna u svijetu i koristi se u kolama, te u sredinama sa specifinim grupacijama npr. ovisnicima, zlostavljanim enam,
sa djecom s potekoama u koli i mnogim drugim. Forum kazalite nije oblik psihoterapije, ve kazalina interaktivna
igra. Prema Augustu Boalu, kazalite je jedno od osnovnih ljudskih djelatnosti, ono je unutarnji ljudski nagon. Osnova je
djelovanje, motiviranje gledatelja-glumca na akciju, na promjenu modela zadanog u forum-sceni.

Danijela Taslidi Herman

| 45
 BIBLIOGRAFIJA:
Ajdukovi, M., Penik, N.: NENASILNO RJEAVANJE SUKOBA, Alinea, Zagreb, 1993.

Boffey, D. B.: NANOVO SE STVORITI, Alinea, Zagreb, 1995.

Bognar, V., Uzelac, M., Bagi, A.: BUDIMO PRIJATELJI, Mali korak, Zagreb, 1997.

Buni, K., Ivkovi, ., Jankovi, J., Penava, A.: IGROM DO SEBE, Alinea, Zagreb, 1993.

udina-Obradovi, M., Teak, D.: MIROTVORNI RAZRED, Znamen, Zagreb, 1995.

Jankovi, J.: SUKOB ZA SURADNJU, Alinea, Zagreb, 1993.

Kaji, V., Medi, M.: SLAGALICA, Suncokret centar za humanitarni rad, Zagreb, 2001.

Matilda Markoi: IGROM DO KOLE, Prirunik za voditelje igraonica koji rade s djecom iz socijalno-depriviranih sredina,
urednica:, izdava: Udruenje djeca prva, Zagreb 2001.

Prutzman, P., Stern, L., Burger, M.L., Bodenhamer, G: PRIJATELJSKA UIONICA ZA MALU PLANETU, prirunik kreativnih
pristupa ivotu i rjeavanju sukoba djece

Raffai, A. i Kovaevi, S. (2007) POMAGALO NA PUTU NENASILJA, Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek

Shapiro, D.: SUKOB I KOMUNIKACIJA: vodi kroz labirint upravljanja sukobom, Institut Otvoreno drutvo, Hrvatska

Sullo, R.A.: UIMO IH DA BUDU SRETNI, Alinea, Zagreb, 1995.

Tereli, Vesna i Mica Mladineo: MO SURADNJE PRIRUNIK ZA SUVOENJE, Centar za enske studije, Zagreb, 2001

Uzelac, M.: ZA DAMIRE I NEMIRE, Mali korak, Zagreb, 1997.

Uzelac, Maja: ZA SVEMIRE, Mali korak Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb, 2001

Vukosavljevi, N.: NENASILJE? PRIRUNIK ZA TRENINGE IZ NENASILNE RAZRADE KONFLIKTA ZA RAD SA ODRASLIMA,
Centar za nenasilnu akciju Sarajevo

46 |
Hart, Sura; Victoria Kindle Hodson (2004). THE COMPASSIONATE CLASSROOM: RELATIONSHIP BASED TEACHING AND
LEARNING. Puddledancer Press. p. 208.ISBN 1-892005-06-9.

Hart, Sura; Victoria Kindle Hodson (2008). THE NO-FAULT CLASSROOM: TOOLS TO RESOLVE CONFLICT & FOSTER
RELATIONSHIP INTELLIGENCE. Puddledancer Press. p. 240. ISBN 1-892005-18-2.

Rosenberg, Marshall B. (2003) LIFE-ENRICHING EDUCATION: NVC HELPS SCHOOLS IMPROVE PERFORMANCE, REDUCE
CONFLICT AND ENHANCE RELATIONSHIPS. (192 pages) Encinitas, CA: PuddleDancer Press. ISBN 1-892005-05-0

Rosenberg, Marshall B. (2003) NONVIOLENT COMMUNICATION: A LANGUAGE OF LIFE. (222 pages) Second Edition.
Encinitas, CA: PuddleDancer Press. ISBN 1-892005-03-4

Rosenberg, Marshall B. (2004) GETTING PAST THE PAIN BETWEEN US: HEALING AND RECONCILIATION WITHOUT
COMPROMISE. (48 pages) ISBN 978-1892005076

Rosenberg, Marshall B. (2004) THE HEART OF SOCIAL CHANGE: HOW TO MAKE A DIFFERENCE IN YOUR WORLD. (45 pages)
ISBN 978-1892005106

Rosenberg, Marshall B. (2004) RAISING CHILDREN COMPASSIONATELY: PARENTING THE NONVIOLENT COMMUNICATION
WAY. (48 pages) ISBN 978-1892005090

Rosenberg, Marshall B. (2004) TEACHING CHILDREN COMPASSIONATELY: HOW STUDENTS AND TEACHERS CAN SUCCEED
WITH MUTUAL UNDERSTANDING (41 pages) ISBN 978-1892005113

Rosenberg, Marshall B. (2004) WE CAN WORK IT OUT: RESOLVING CONFLICTS PEACEFULLY AND POWERFULLY. (32 pages)
ISBN 978-1892005120

Stacey, Hilary; Robinson, Pat (1997) LETS MEDIATE, A TEACHERS GUIDE TO PEER SUPPORT AND CONFLICT RESOLUTION
SKILLS FOR ALL AGES, Lucky Duck Publishing Ltd., UK 1997

| 47