Professional Documents
Culture Documents
04 NSF 2009 2 Vilko Klasan Upravljanje Vojnim Znanjem 29 PDF
04 NSF 2009 2 Vilko Klasan Upravljanje Vojnim Znanjem 29 PDF
Vilko Klasan1
12
Uvod
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
2 U knjizi O ratu Carl von Clausewitz, nakon to definira rat kao in sile, tj.
protivnika prinuditi na podreivanje naoj volji, navodi kako se sila slui
pronalascima umijea i znanosti, da bi se suprotstavila sili.
3 B.H. Lidell Hart u svojo knjizi Strategy lui pojmove (vojna) strategija
(strategy) i velika strategija (grand strategy) pri emu pojam velike
strategija skoro poistovjeuje sa politikom. (Vie o teoriji strategije i
velikoj strategiji u Hart Lidell, B.H.: Strategy, 2nd revised edition,
Meridian/Plume, New York 1991., p. 319-361 )
4 O ratu kao objektu istraivanja vojnih znanosti Clausewitz navodi za
razliku od bilo koje znanosti ili umjetnosti u ratu objekt uzvraa!
13
od najvanijih dostignua ljudske civilizacije (npr. internet,
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
14
10
nalaze se u najpoznatijim zapisima Sun Tzua , Miyamoto
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
11 12
Musashija , Niccolo Machiavellija i Karla von
13.
Clausewitza Najznaajniji vojni teoretiari imali su vrlo
velike razlike u promiljanju rata i oruane borbe to je
vidiljivo na primjerima Sun Tzua i Clausewitza.
Umijee ratovanja kineskog vojnog stratega i filozofa
Sun Tzua nastalo je prije otprilike 2300 2500 godina.
Pisano je jasnim i kratkim reenicama koje imaju oblik
zakljuka, a upravo zbog ovakvog naina pisanja ovaj
najraniji poznati zapis o ratnom umijeu nitko nije nadmaio
obuhvatnou i dubinom razumijevanja. Od antikih
vremena do danas prouavali su ga svi vojni teoretiari, ali i
znanstvenici iz svih drugih podruja. Sun Tzu prezentira
sustav normi rata i vojnih operacija i ratu kao fenomenu
prilazi realno i umjereno te smatra da je rat nuno zlo u
kojem treba pobijediti, ali sa to manje izgubljenih ivota i sa
to manje unitene imovine na obje strane. Njegova
najvanija misao je da je najbolje pobijediti bez borbe ako je
14.
to mogue Rat treba iskoristiti za dobro vlastite drave, ali
ne i unititi onu drugu ve je po mogunosti pripojiti i
iskoristiti ono to ima. U vremenu u kojem je ivio rat je bio
neizbjena situacija, pa se drava koja je htjela opstati bila
prisiljena braniti, ali i napadati kad je to potrebno.
O upotrebi znanja i mudrosti u ratu, odnosno o ratnom
umijeu, Sun Tzu navodi kako ratu kao takvom treba dakle
pristupiti mudro i umjereno kako bi se situaciju moglo im
bolje iskoristiti sa to manje gubitaka. Zbog toga je temeljno
imati razraen plan (strategiju) po kojem se radi sve do
samog ina oruane borbe. Ali, jednom osmiljeni i izraeni
planovi ne smiju biti kruti zbog stalne promjene ratne
situacije pa je nuno biti fleksibilan kako bi se postigli ciljevi.
Planovi se moraju drati prikrivenima kako ih neprijatelj ne bi
otkrio, a u isto vrijeme nastojati otkriti njegove planove. Sun
Tzu zakljuuje:U ratu cijeni pobjedu, a ne dugotrajnu vojnu.
Mudar je general koji vlada ratnim umijeem gospodar
sudbine; on u svojim rukama dri mir ili pogibelj svojega
15
naroda.
Carl von Clausewitz, kojeg se smatra ocem moderne
vojne strategije, govori o temi rata ne samo iz politike,
15
geopolitike i geostrategijske perspektive ve i o njegovoj
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
2. Vojno znanje
16
3. Pojmovno odreenje vojnog znanja
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
17
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
Znanje nastaje u umovima ljudi, a prema Michaelu
24
Polanyiu koji se sustavno bavio pitanjima kreiranja i
koritenja znanja, znanje moemo podijeliti na eksplicitno i
tiho ili iskustveno znanje odnosno tacitno znanje. Eksplicitno
znanje artikulirano je formalnim jezikom i moe se lagano
prenositi u obliku informacije s pojedinca na pojedinca. Ono
je primjerice pohranjeno u knjigama i moe mu se
jednostavno pristupiti procesom izobrazbe te upotrebljavati
25
i preuzeti i ugraditi u proizvode organizacije. Suprotno
tome, tacitno ili iskustveno znanje je znanje ugraeno ili
26
stvoreno osobnim iskustvom pojedinca i ukljuuje u sebi
nedodirljive imbenike kao to su osobno uvjerenje, instinkt,
osobne vrijednosti i steene vjetine. Ono je personalizirano
i do njega nije lako doi pa esto ostaje neotkriveno i
27
neiskoriteno . Ovaj oblik znanja bogatiji je od opeg,
eksplicitnog tipa, meutim, ono nema vrijednost ako nije
upotrijebljeno. Promatrano s perspektive vojne organizacije,
iskustveno znanje svih njenih pripadnika nije lako prikupiti,
dijeliti i upotrebljavati. Meutim, ta vrsta znanja ima veliku
vrijednost ako se upotrijebi i ono u pravilu donosi novu
vrijednost organizaciji i predstavlja znaajan element vojne
28
(ratne) prednosti. Dakle, u vojnim organizacijama znanje
esto postaje utjelovljeno ne samo u pravilnicima, propisima
ili repozitorijima ve takoer u organizacijskim rutinama,
procesima, praksama i normama.
Albert Einstein kae Znanje je iskustvo. Sve drugo je
samo informacija., M. Twain: Znanje postaje mudrost samo
nakon to je praktiki primijenjeno., za Spancera je
znanost organizirano znanje, a za Bacona znanost je
mo. Sublimirajui navedeno o znanju i znanosti, znanosti
je mogue definirati kao sistematiziranu i argumentiranu
sumu znanja u odreenom povijesnom razdoblju o
objektivnoj stvarnosti do koje se dolo svjesnom primjenom
odreenih objektivnih metoda istraivanja sa svrhom
spoznaje zakona prirodnih i drutvenih zbivanja (RAT!) kako
bi se omoguilo tono predvianje buduih dogaaja i
maksimalne djelotvornosti ljudske prakse.
18
4. Vojne znanosti
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
19
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
biologije vidi se da su prvi sustavi znanosti razvijeni u
antiko doba. Ipak, spoznaje tog doba ne mogu se smatrati
znanou iako su metode i istraivanja na tom podruju bila
ista kao ona u botanici i anatomiji. Kasnije, nakon to je
otkriven mikroskop, biologija se poela individualizirati i
postala je neovisnom znanou sa mnogo podruja, koje su
kasnije postale posebne znanosti. Tako su nastale mnoge
bioloke znanosti kao to su: botanika, zoologija, anatomija,
psihologija, citologija, histologija, mikrobiologija,
embriologija, genetika i ekologija. Jo vie, biologija je
proirenjem svoje domene za posljedicu imala nastanak
novih graninih znanosti (biokemija, bioakustika,
bioenergetika, biofizika, bioinenjerstvo, biosociologija,
biogeografija i druge.)
Neto slino dogodilo se sa evolucijom vojne znanosti
koja je imala jedan dugi period empirijske znanosti koji je
zapoeo umjetnou ili vjetinom ratovanja, razvijajui se
zahvaljujui osobnim iskustvima zapovjednika (voa) dok
nije postala vojna znanost. Slino kao kod biologije nakon
otkria mikroskopa razvoj vojnih znanosti usko je povezan
sa tehnolokim otkriima baruta, torpeda, radara, interneta...
Zatim, u prethodnom stoljeu, do kada je postojao visoki
stupanj uopenosti, omoguen je nastanak vie posebnih
grana koje su postale zasebne vojne znanosti sa visokim
stupnjem teoretske zrelosti. Ve spomenuti Sun Tzu prije
ak 2400 godina pisao je kako su generali iz prolosti bili
mudri i svjesni ljudi jer je za njih literatura i uenje prethodilo
ratu i pripremalo ih za njega. Povijest potvruje injenicu da
niti hrabrost niti genijalnost ili iskustvo ne moe kompenzirati
nedostatak izobrazbe, odnosno znanja iz vojnih znanosti. O
vanosti vojnih znanja u ratu govori i Miyamoto Musashi,
japanski vojni teoretiar, koji je u dijelu Put vojne doktrine
svog uvenog zapisa Knjiga pet prstenova istaknuo da u
31
borbi malo znanja moe biti opasno .
Prije dvije tisue godina Rimljani su voenje rata nazivali
vojnom znanou, a prije dvije stotine godina Jacques de
32
Guibert smatrao je da je vojna znanost sama po sebi
enciklopedija, najinteresantnija od svih znanosti.
U dananje vrijeme polazi se od analize praktinih i
povijesnih aspekata rata i oruane borbe za izuavanje
sustavnih, strukturalnih i relacijskih problema koji odreuju
31 Musashi, M.: Knjiga pet prstenova, Diorama, Zagreb 2007., str. 12.
32 Francuski knez od kojeg je Napoleon preuzeo divizijsku formaciju ime je
revolucionarizirao strategiju i autor Essai General de Tactique and
Defense du Systeme de Guerre. Vie na
http://www.militaryhistoryonline.com/18thcentury/articles/thesuccessofna
poleon.aspx#, pristup 09. kolovoza 2010.
20
aksiomatski, funkcionalni, analogijski i organizacijski nain
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
21
openarodni obrambeni rat, a sve vojne znanosti bile su
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
38
Slika 1. Vojne znanosti i vojno umijee
22
Zbog sloenosti pojava koje se dogaaju u ratu, znatno
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
39
je proireno znanstveno podruje i predmet ratnog umijea
koje ono ne moe obuhvatiti bez udjela raznih polja i grana
drugih znanstvenih podruja. Otuda tendencija da se neki
sadraji znanstvenih podruja izdvajaju iz matinih znanosti i
dobivaju epitet vojna, pa tako postoje vojna povijest, vojna
sociologija, vojna geografija, vojna medicina itd. Meutim,
iako postoje velike specifinosti u vojnoj primjeni upitno je da
li je opravdano izdvajati vojne sadraje iz matinih znanosti
ili je jednostavno dovoljno da one koriste njihova znanstvena
dostignua.
Na kraju, za razliku od drugih znanosti ili grupa znanosti,
vojne znanosti omoguavaju zapovjednicima i stoerima
znanja i mogua rjeenja za kompleksne organizacijske i
probleme planiranja koja mogu uspjeno biti primjenjena u
vojnim operacijama ili drugim vojnim akcijama/aktivnostima,
to znai, u stvari, da na bazi operativnih potencijala vojnih
struktura i moi svake drave lei mo znanja, odnosno mo
40
svih vojnih znanja . Vojna se mo s protokom vremena
transformirala iz medium quality power u highest quality
power. Ova injenica zahtijeva novu fizionomiju vojnih
operacija, a vojna znanost napravila je veliki iskorak u vie
vojnih znanosti kapitaliziranjem njihovih resursa i rata kao
drutvenog i politikog fenomena. To je jedini nain za
uspjeh u vojnim operacijama u eri knowledge-based war i
41
information age warfare .
23
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
42 Fleissner, P., et.al.; Der Mensch lebt nicht vom Bit allein, Europischer
Verlag der Wissenschaften, 2.Auflage, 1997., S 237.
24
drutva puno jasnije izraena. Hijerarhijska organizacija i
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
6. DIKW piramida
25
najei prikaz je procesa stavaranja znanja gdje svaka
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
26
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
27
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
uz navedeni broj napisana oznaka neke mjerne jedinica, npr.
za koliinu, znat e se vie, ali se opet nee znati odnosi li
se ta veliina na broj nekih predmeta, zrakoplova, brodova,
tenkova, vie razliitih predmeta, ili neto drugo. Kako bi
dobila odreeno znaenje, napisana veliina mora se
povezati s vie novih prikupljenih podataka i, u pravilu, s
nekim prije prikupljenim podatcima. Prikupljanje sirovih
podataka vri se na temelju plana u kojem zapovjednik
54
identificira i priotizira informacijske zahtjeve . Prikupljeni
podatci dostavljaju se odgovarajuim timovima za obradu
podataka, a u nekim sluajevima, u svrhu izravnog
koritenja ili djelovanja neposredno odgovarajuem
zapovjedniku. Uinkovitost prikupljanja ovisi o pravilnom
koritenju raznolikih izvora (senzora). Potrebna planirana
redundantnost i preklapanje razliitih izvora omoguava bri
dolazak do relevantnih informacija i veu pouzdanost, a
takoer moe smanjiti uinkovitost protivnikovih
protuizvjetajnih mjera.
Obradom se sirovi podaci pretvaraju u informacije, oblik
koji je pogodan za davanje smisla prikupljenim podatcima,
ali i za pohranu u baze podataka. Kada je podatak koji je
pribavio senzor ili bilo koji drugi prikupljaki element
odnosno izvor preraen u prikladan i korisniku razumljiv
55
oblik , on postaje korisna informacija. Obrada je velikim
dijelom tehnika funkcija jer se pretvaranjem podataka u
razumljiv oblik njima dodjeljuje odgovarajui znaaj. Dio
podataka se ne obrauje jer se prikuplja u obliku koji se
moe odmah koristiti. Ponekad su obrada i iskoritavanje
automatizirani procesi koji se obavljaju ve tijekom
prikupljanja.
Proces pretvaranje informacija u znanje, izmeu ostalog,
sadri vrednovanje odnosa, sukladnosti, pouzdanosti i
tonosti informacija. On sadri ralambu informacija kojom
se izdvajaju njihovi znaajni dijelovi, integraciju svih
relevantnih informacija, kojom se njihovi elementi
kombiniraju i usporeuju s drugim poznatim informacijama i
dolazi se do odreenih spoznaja (saznanja). Na kraju,
sadri i interpretaciju informacija radi donoenja zakljuaka o
situaciji kojima se podupiru zapovjednikovi planovi i namjere.
Informacije koje primatelj prima poveavaju njegovu razinu
znanja o fenomenu koji opisuje dobivena informacija. Znanje
28
56
je proces sinteze kako bi se dobile cjelovite slike
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
29
59
bavi buduim
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
prema mudrosti . Samo se mudrost
vremenom jer sadrava matovitost, pronicljivost i
60
kreativnost .
61
Slika 3. DIKW hijerarhija (Clark, 2004)
30
7. Piramida vojnog znanja
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
31
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
65
Slika 4: Razine odluivanja i potrebne informacije
32
(informacijski prostor) i mentalnom prostoru (zajedniki
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
33
strategijskih ciljeva. esto se uz operativnu razinu vezuje
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
74
pojam operativnog umijea koje se moe definirati kao
upotreba vojnih snaga za postizanje strategijskih ciljeva.
75 76
Operativno umijee ili operatika obuhvaa planiranje,
organiziranje, integraciju i izvoenje operacija.
Nema jedinstvene definicije strategije, niti u vojnoj a niti
u civilnoj upotrebi. Prema Klaiu strategija je ratna
vjetina, nauka o voenju rata; nauka koja istrauje i
izrauje u uzajamnoj vezi politike, ekonomske i specijalno
ratne elemente pripravljanja i voenja rata; odgovarajua
77
praktina djelatnost vrhovne komande . Clausewitz o
strategiji kae da ona projektira pojedine ratne operacije i u
78
njima pojedine bitke ime jasno strategiju stavlja na razinu
iznad taktike (bitke) i operatike (operacije). Kako se znanje
gradi strukturiranjem informacija uz pomo podataka u
odreenom kontekstu, tako bitke na taktikoj razini
(podatci) imaju odreeno znaenje, zatim se organiziraju
u svrhu provedbe operacija (informacije), dakle na
operativnoj razini. Strategijska razina moe se usporediti sa
razinom znanja. Na ovoj razini koriste se visoko
79
komprimirane (zgusnute) informacije koje zapravo ine
znanja iz vie raznih znanosti. Na strategijskoj razini ne
moe se govoriti o istim vojnim znanjima ve o
multidisciplinarnom znanju obzirom da strategija nije samo
znanost i umijee vojnog zapovijedanja ve dodiruje granicu
80
politike razine koji upravlja cjelokupnim nacionalnim
resursima. Obino se informacije na razini strategije rabe od
strane politikog i najvieg vojnog vodstva, kako je
prikazano na slici. Strategija se iz umijea pretvorila u
znanost kao izravna posljedica nakupljanja raznolikih znanja
i danas je predmet opeg interesa pa se njom bave ne samo
vojni ve i drugi znanstvenici. Kada se govori o strategiji kao
vojnoj znanosti potrebno je naglasiti kako strategija svoje
osnovne zadatke rjeava primjenom znanstvenih metoda u
znanstvenim istraivanjima i sistematiziranjem znanja.
74 Vego navodi kako je pojam operativnog umijea nije dobar jer implicira
bavljenje iskljuivo praksom, a kao strategija i taktika operativno
umijee je umijee i znanost (Vego, M., 2007, p. I-3).
75 Termin operativno umijee koristili su ruski carski generali i jedan od
najpoznatijih sovjetskih vojnih teoretiara Aleksandr A. vehin u svojoj
knjizi Strategija objavljenoj 1923. godine.
76 Vojni leksikon, 1984., str.362
77 Klai B., Zagreb 1974, str.1248.
78 Clausewitz, C. von, Zagreb 1997, str. 139.
79 Njem. hoch verdichtet.
80 Iako je strategija dugo nazivana umjetnou generala u demokratskim
dravama upravo na strategijskoj razini najvidljivije do izraaja dolazi
temeljno naelo funkcioniranja vojski u demokratskim drutvima primat
politike nad vojskom.
34
etvrta razina DIKW piramide, mudrost, nema svoju
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
35
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
Zakljuak
I keep six honest serving men
(they taught me all I knew)
their names are What and Why and When and How and
Where and Who.
Rudyard Kipling
Just-So Stories
The Elephant's Child
36
instruktori prenose na pripadnike snaga sigurnosti
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
Literatura
37
Lind, W.S.: FMFM-1-A Fourth Generation War Draft,
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2 (10) 2009.
38
Vego, M.: Joint Operational Warfare, US Navy War College,
V. Klasan: Upravljanje vojnim znanjem
2007.
Vojni leksikon, Vojnoizdavaki zavod, Beograd 1984.
Tzu, S.: Umijee ratovanja, Mozaik knjiga, Zagreb 2009.
unec, O.: Apsolutna rtva i relativna kompenzacija:
Proturjeja drutvenog poloaja veterana i dravne
skrbi za ratne veterane i invalide, izvorni znanstveni
rad, Zagreb 2006.
Wade, N. M.: The Leader's SMARTbook, 2nd Revised
Edition, The Lightning Press, Lakeland 2005.
39