Odlicno PDF

T
E F
O
SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET OSIJEK
ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Prema skripti mr.sc. Zoran Kova
(zoran.kovac@hep.hr)
(tel. 031-244-110)
Izradio: mr.sc. Zvonimir Klai
Promjena napravljena:
28.03.2008.
14.11.2008.
mr.sc. Zoran Kova
Elektrine instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.
T
E F
O
1. ELEKTRINA ENERGIJA
jedan od najvanijih temelja dananjeg industrijskog drutva;
jedinstven proizvod zbog svoje neopipljivosti i promjenjivosti;
moe se prenositi na velike udaljenosti;
pretvorba elektrine energije u druge oblike:
- jednostavnija,
- pouzdana,
- najbra,
- najistija,
- najudobnija
- u ukupnosti esto i najekonominija.

Osijek 2006.
T
E F
Elektrina energija i ekologija O

Osijek 2006.
T
E F
Dovod elektrine energije do potroaa: O
niskonaponske mree
elektrine instalacije.

Osijek 2006.
T
E F
O
Dosljedno provoenje suvremene tehnike regulative:

- elektrina energija bezopasna

Osijek 2006.
T
E F
O
2. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
1. Proizvodnja
Proizvodnja elektrine energije u elektranama
(TE, HE, TE-TO, PTE, NE, VE).

Osijek 2006.
T
E F
O
2. Prijenos
Prijenos elektrine energije putem elektroenergetske mree
nazivnog napona 400, 220, 110 kV.

Osijek 2006.
T
E F
O
3. Distribucija
Distribucija elektrine energije putem distribucijskih mrea
nazivnog napona 0,4, 10, 20, 35, 110 kV.

Osijek 2006.
T
E F
O
Hijerarhijske razine elektroenergetskog sustava

Osijek 2006.
T
E F
Tehniki standardi i propisi O
standardi
norme
zakoni i propisi
tehniki uvjeti

Osijek 2006.
T
E F
Tehniki standardi i propisi O
standardi (ISO, IEC, CENELEC)
propisi (Zakoni, Pravilnici)
tehniki uvjeti (HEP)
norme (DIN, VDE, ASA, NEC, GOST, NF, BS,...HRN)

Osijek 2006.
T
E F
O
2.1. Temeljni pojmovi i definicije
Elektrina instalacija - skup meusobno spojene niskonaponske

elektrine opreme u promatranom prostoru ili prostoriji,
predviena za ispunjavanje odreene namjene.
Izvor napajanja - transformatorska stanica, elektrana,

akumulatorska baterija ili agregat.
Mali napon (ELV) - napon koji nazivno ne prelazi 50 V izmjenine

struje ili 120 V istosmjerne struje (bez valovitosti) i to bilo
meusobno izmeu vodia ili izmeu vodia i zemlje,
to obuhvaa SELV, PELV i FELV.
Niski napon (LV) - napon koji nazivno ne prelazi 1000 V izmjenino

ili 1500 V istosmjerno.

Osijek 2006.
T
E F
O
Visoki napon (HV) - napon koji nazivno prelazi 1000 V izmjenino

ili 1500 V istosmjerno.
Pet pravila sigurnosti - zatitne mjere koje sadre:

1. potpuno iskljuenje i odvajanje od napona;
2. sprjeavanje ponovnog ukljuenja;
3. utvrivanje beznaponskog stanja;
4. uzemljavanje i kratko spajanje;
5. ograivanje mjesta rada od dijelova pod naponom.

Osijek 2006.
T
E F
O
3. ELEKTROTEHNIKA REGULATIVA
Niskonaponske mree - strujni krugovi od izvora struje do sabirnica,

odnosno prikljuka za osigura na kunom prikljunom mjernom
ormariu (KPMO) nazivnog napona do 1 kV.
Niskonaponske mree:
podrune (nadzemne) i gradske (kabelske)
Elektrina instalacija - strujni krugovi poslije (gledajui u smjeru

toka el. energije) sabirnica, odnosno osiguraa u KPMO.
Osijek 2006.
T
E F
Grafiki simboli (1) O

Osijek 2006.
T
E F
Grafiki simboli (2) O

Osijek 2006.
T
E F
Elektrine sheme - klasifikacija O

Osijek 2006.
T
E F
O
Projekt - pisani rad kojim se odreuju svi potrebni podaci

za izvedbu i odravanje.
Cilj i zadatak projekta:
tehniki:
- izvedba
- odravanje
ekonomski: trokovi
regulativni:
- elektroenergetska suglasnost
- urbanistika suglasnost

Osijek 2006.
T
E F
O
Projekt moe biti:

- idejni
- investicijski
- glavni
-izvedbeni
-izvedenog stanja
Projekt se sastoji od:
- uvoda (podaci o investitoru i projektantu)
- projektnog zadatka
- regulativnog dijela
- tehnikog opisa
- prorauna
- trokovnika
- specifikacije materijala

Osijek 2006.
T
E F
O
Proraun treba sadravati:

- odreivanje snage troila;
- odreivanje vrnog optereenja pojedinih dijelova
el. instalacije i cijele el. instalacije
- odreivanje tipa presjeka vodova
- proraun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda
potrebnog za zatitu od previsokog napona dodira i prenapona.
Sheme prikazuju elektrine ureaje pomou simbola, skica,
slika ili pojednostavljenih konstrukcijskih nacrta.

Osijek 2006.
T
E F
O
Principijelna shema
pojednostavljeno, najee
jednopolno prikazivanje
spojeva bez pomonih
vodia gdje se prikazuju
samo bitni dijelovi ureaja.
principijelna shema elektrine instalacije stana

Osijek 2006.
T
E F
O
Strujna shema - prikazuje spojeve

za osnovu toka struje sa svim
dijelovima i vodiima.
strujna shema upravljanja asin. motorom

Osijek 2006.
T
E F
Oznaavanje elem. el. postrojenja (1) O
element komponenta, sklop ili dio postrojenja predstavljen

jednim simbolom
oznaka jedinstvena u projektantskoj dokumentaciji jednog
postrojenja (sheme, popisi opreme, upute, opisi,..) ali i uz
element u samom postrojenju, sklopu (barem dio oznake)
oznaka 4 skupine znakova (IEC 750/1983)
skupina 1 = postrojenje ili dio postrojenja

skupina 2 + mjesto ugradnje
skupina 3 - vrsta, broj i funkcija
skupina 4 : prikljunica
sloene od slova i brojeva

neke se skupine mogu izostaviti u oznaci

Osijek 2006.
T
E F
Oznaavanje elem. el. postrojenja (2) O
Primjeri:
=B+K2-S2G:2 stezaljka 2
sklopno komandna ploa K, sklopka br. 2 za

postrojenje 12 kV polje 2 ispitivanje
=C2-M3
mlin sirovine br. 2 motor br. 3
=A+2A1:A
sklopno postrojenje upravljaki ormar stezaljka

110 kV br. 2, polje 1

Osijek 2006.
T
E F
Oznaavanje elemenata elektrinih O
postrojenja (3) Skupina 3

Osijek 2006.
T
E F
Oznaavanje elemenata elektrinih O
postrojenja (3) Skupina 3

Osijek 2006.
T
E F
O
4. IZRAUNAVANJE OTPORA RASPROSTIRANJA RA
4.1. Temeljni pojmovi i definicije
Zemlja - izraz pod kojim razumijevamo, primjerice, spoj sa zemljom.
Tlo - izraz za vrstu tla kao tvar.

Referentna zemlja - podruje zemljita, a naroito njegova povrina
koja je od uzemljivaa toliko udaljena da izmeu bilo kojih toaka
toga podruja ne postoji potencijalne razlike.
Uzemljivai su vodljivi predmeti poloeni u zemlju koji su

sa zemljom u vodljivoj vezi (cijev, traka, ploa, itd.).
Zemljovod (dozemni vod ) - vod koji spaja uzemljeni dio postrojenja
s uzemljivaem bez obzira je li poloen nad zemljom ili izoliran u tlu.

Osijek 2006.
T
Dijelovi gromobranske instalacije E F
O

Osijek 2006.
T
E F
O
Postrojenje za uzemljenje je skup meusobno vodljivo vezanih

uzemljivaa s njihovim dozemnim vodovima i sabirnim
dozemnim vodovima.
Uzemljiti znai povezati neku toku pogonskog strujnog kruga ili
vodljivog dijela koji ne pripada pogonskom krugu sa zemljom
posredstvom ureaja za uzemljenje.
Specifini otpor tla A - elektrini otpor kocke tla duljine brida 1 m

izmeu dvije suprotne stranice (m2/m = m).
Otpor rasprostiranja uzemljivaa RA - otpor tla izmeu

uzemljivaa i referentne zemlje. RA je praktiki djelatan otpor.
Otpor rasprostiranja moe biti stacionarni, udarni i valni.
Udarni i valni otpor interesantni su kod prenaponske zatite.

Osijek 2006.
T
E F
O
Otpor uzemljenja zbroj otpora rasprostiranja uzemljivaa i

otpora zemljovoda.
Ukupni otpor uzemljenja - otpor uzemljenja koji se moe izmjeriti

na jednom mjestu uzimajui u obzir zajedniko djelovanje
svih uzemljenja.
Pogonsko uzemljenje - uzemljenje aktivnih dijelova i

uzemljenja nulvodia.
Zatitno uzemljenje - neposredan spoj kuita s uzemljivaima

ili uzemljenim dijelovima, kako bi se postiglo iskapanje prilikom kvara
na izolaciji posredstvom prekostrujnih zatitnih ureaja.

Osijek 2006.
T
E F
O
Izjednaenje potencijala je odstranjivanje razlike potencijala.
RA = A k [1]
Gdje je:
A - specifini otpor tla u m
k - faktor ovisan o veliini i obliku uzemljivaa.
Za cijev: 1 4l
k= ln [2]
2 l d
Za traku: 1 2l2
k= ln [po Loblu] [3]
2 l hd

Osijek 2006.
T
E F
O
Naini ugradnje cijevnog i trakastog uzemljivaa
h=0,8 m
l
Cijev
Traka
l
d
d - promjer ili nadomjesni promjer u metrima

- specifini otpor tla u m
l - duljina trake Ako su uzemljivai meusobno poloeni na udaljenosti
h dubina ukapanja trake manjoj od 20 m, potrebno ih je zdruiti, odnosno spojiti.

Osijek 2006.
T
E F
O
Tablica 1. Vrijednosti specifinog otpora tla A pri izmjeninim

strujama industrijske frekvencije.
Vrsta tla Specifini otpor A u m

Movarno tlo 5 do 40
Ilovaa, glina, crnica 20 do 200
Pijesak 200 do 2500
ljunak 2000 do 3000
Kamen 2000 do 3000
Morska voda 0,3

Osijek 2006.
T
E F
O
5. TROILA I POSTROJENJA KUPACA
Troilo je pogonsko sredstvo koje pretvara elektrinu energiju

u drugu neelektrinu energiju.
Podjela troila niskog napona prema elektrinim karakteristikama:
Prema nazivnom naponu troila
Prema vrsti struje
- izmjenina
- istosmjerna
Prema broju faza
- jednofazna
- trofazna
Prema frekvenciji
Prema struji pokretanja
Prema prikljunoj snazi
- velike snage (preko 1000 W)
- srednje snage (100 do 1000 W)
- male snage (ispod 100 W).

Osijek 2006.
T
E F
O
Podjela troila u postrojenjima kupaca:
a) Prema vrsti energije u koju se pretvara elektrina energija:

- rasvjetna
- termika
- motorna
- ostala.
b) Prema postrojenjima kupaca u kojem se nalazi troilo:
- kuanstvo
- industrija
- javna rasvjeta
- poljoprivreda
c) Prema pokretnosti:
- stalna
- pokretna

Osijek 2006.
T
E F
O
Podjela troila u postrojenjima kupaca(2):
d) Vrste pogona:
- trajan pogon pogon traje tako dugo dok se ne dostigne
najvia doputena temperatura
- isprekidani pogon uklapanje i isklapanje je u pauzama
koje nisu dovoljne da se troilo ohladi do temperature okoline
- kratkotrajan pogon pogonsko vrijeme je tako kratko,
a pauza tako duga da se nakon svakog ciklusa troilo
ohladi na temperaturu okoline.

Osijek 2006.
T
E F
O
5.1. Postrojenja niskog napona
Kupac - fizika ili pravna osoba, odnosno korisnik elektrine energije.

Postrojenje kupca - skup pogonskih sredstava u vlasnitvu
ili nadlenosti jednog kupca (primjerice, instalacija u stanu).

Osijek 2006.
T
E F
O
Karakteristike NN postrojenja:
- Nazivni prikljuni napon

- Broj faza
- Najvea potrebna snaga ili vrno optereenje
- Instalirana snaga
- Potrebna elektrina energija
- Trajanje upotrebe instalirane snage ili vrnog optereenja
- Vrsta pogona, sezonske oscilacije, krivulja optereenja
- Osjetljivost na prekid opskrbe elektrinom energijom
- Perspektivne promjene vrnog optereenja,
potrebne energije i ostalih karakteristika.

Osijek 2006.
T
E F
O
Dobavlja elektrine energije mora osigurati kupcu opskrbu

elektrinom energijom odgovarajue kvalitete, uvaavajui
karakteristike postrojenja. Pri tome dobavlja moe postaviti neke
uvjete putem elektroenergetske suglasnosti.
Pod kvalitetom elektrine energije podrazumijeva se (EN50160):
Pouzdanost dobave
Dozvoljena odstupanja frekvencije
Dozvoljena odstupanja od nazivnog napona
Dozvoljena odstupanja od sinusoidalnog napona
Dozvoljena odstupanja od simetrije tri fazna napona

Osijek 2006.
T
E F
O
Visina tete od prekida u napajanju elektrinom energijom moe ovisiti

o broju neisporuenih kWh, izgubljenih kW, uestalosti ispada,
trajanju ispada, te vrsti postrojenja.
50
45
40
Trokovi prekida [$/kW]
35
Industrija
Trokovi prekida u
30
Komercijala
SAD-u za 1996.
25
Kuanstvo godinu po vrstama
20
Transport kupaca.
15
10
5
0
10 100 1000
Trajanje [min.]

Osijek 2006.
T
E F
O
Prema Europskom vijeu za regulaciju elektrine energije (CEER)

temeljna obiljeja kontinuirane isporuke elektrine energije su:
Tip zastoja: planirani ili prisilni;
Trajanje svakog zastoja: kratkotrajni ili dugi.
(Prema Europskom standardu EN 50160 koji definira da su
kratkotrajni prekidi svi oni koji ne traju dulje od 3 minute,
a svi ostali su dugotrajni);
Naponska razina za vrijeme zastoja: nizak/srednji/visoki napon;
Pokazatelj pouzdanosti: broj ili trajanje zastoja.
U EES u kojem je veinski vlasnik drava teta se izraunava omjerom
BDP/potroena energija kupca
U elektroenergetskom sustavu potrebno provesti:

istraivanje glede teta uzrokovane planiranim i
prisilnim zastojima;
istraivanje glede kvalitete elektrine energije sukladno EN50160 te
napraviti model ekonomskog valoriziranja teta.
Osijek 2006.
T
E F
O
5.2. Dijagram optereenja
Konzumna podruja zahtijevaju elektrinu snagu koja se mijenja

tijekom dana, tjedna, mjeseca, sezone i godine.
Iskoritenost instaliranih postrojenja pokazuje faktor optereenja m.
Wd
m= [4]
24 PV
gdje je:
Wd - ukupno potroena elektrina energija tijekom dana;
PV - vrno optereenje.

Osijek 2006.
T
E F
O
Dnevni dijagram optereenja

Osijek 2006.
T
E F
O
5.3. Faktor potranje i istodobnosti
Faktor potranje fp odreuje se za jedno postrojenje kupca ili

grupu troila.
Slika prikazuje principijelnu spojnu shemu elektrine instalacije stana.
PV
P3 (grijanje vode)
P2 (el. tednjak)
P4 (prikljunice)
P1 (rasvjeta)

Osijek 2006.
T
E F
O
Sva troila u domainstvu nisu nikada istovremeno prikljuena pa

se moe pisati:
P V < Pi [6]
Odnosno uvoenjem faktora potranje:

PV
fp = [7]
Pi
gdje su:
Pi - instalirana snaga odnosno suma nazivnih snaga svih pojedinih
troila potroakog postrojenja;
PV - vrno optereenje, odnosno najvea snaga koja se pojavljuje u
odreenom vremenskom razdoblju, npr. tijekom godine na mjestu
napajanja potroakog postrojenja i prema tomu mora biti stalno
na raspolaganju.
Osijek 2006.
T
E F
O
Vrijednosti faktora potranje
Namjena f
kole, radionice, trgovine 1,0
Mali stanovi 0,9
Vei stanovi 0,8
Veliki stanovi 0,7
Uredi 0,6
Motorni pogoni 0,61

Osijek 2006.
T
E F
O
5.4. Faktor istodobnosti
U konzumnom podruju koje se sastoji od grupe postrojenja kupaca

(stanova) algebarska suma pojedinih vrnih optereenja
potroakih postrojenja PV1, PV2, PVi vea je od vrnog optereenja
grupe potroakih postrojenja PVn zato to svako domainstvo
ivi svojim ritmom.
PVn
fi = [8]
PV 1 + PV 2 + PV 3 + L + PVi

Osijek 2006.
T
E F
Faktori istodobnosti fi za n stanova O
Broj stanova Viesobni stanovi Jednosobni stanovi
n bez plina ili toplovoda s plinom ili toplovodom bez plina ili toplovoda s plinom ili toplovodom
1 1,00 1,00 1,00 1,00
4 0,60 0,63 0,75 0,80
6 0,53 0,56 0,70 0,76
9 0,47 0,50 0,67 0,73
12 0,43 0,47 0,64 0,72
24 0,36 0,40 0,60 0,68
32 0,34 0,38 0,59 0,67
48 0,32 0,36 0,57 0,66
60 0,30 0,35 0,56 0,65
72 0,29 0,34 0,56 0,65
96 0,28 0,33 0,55 0,64
120 0,27 0,32 0,55 0,64

Osijek 2006.
Specifino optereenje domainstva (Pv spec ) udio jednog T
domainstva u vrnom optereenju konzuma sa n E F
O
domainstava
Pvn = n Pv spec
1 f
Pvspec = Pi1 f + Pi1 = Pi1 f n
n
fn = f% + (1 - f%) / n
Pvn vrno optereenje konzuma
Pi1 instalirana snaga prosjenog domainstva
Prosjek el. snage u domainstvu Pi (kW)
donja granica 6,5
Srednje 9,5
gornja granica 13,5

Osijek 2006.
T
E F
O
n broj domainstava
fn faktor istodobnosti za n domainstava
f% - faktor istodobnosti za neizmjeran broj domainstava
Vrijednosti f%
Vrsta stana Viesobni Jednosobni

s plinom ili toplovodom 0,25 0,60
bez plina ili toplovoda 0,20 0,50

Osijek 2006.
T
E F
O
5.5. Modeliranje potranje postrojenja kupca
Modeliranje tarifom.
Ogranienje snage je zapravo maksimiranje vrnog optereenja.
Metode za provoenje ogranienja snage provode se uporabom:
- Rastalnih osiguraa
- Instalacijskih automatskih prekidaa
- Tarifnih prekidaa
- Tarifnih prekidaa i strujne zatitne sklopke u obliku
jednog aparata
- Ograniavanje programiranjem

Osijek 2006.
T
E F
O
6. VODOVI I MREE NISKOG NAPONA
Tehnikim propisima odreeni standardni presjeci i

najmanji doputeni presjeci - osigurava se osnovna kvaliteta voda.
Standardni presjeci vodia i njihov otpor pri istosmjernoj struji u /km
u zavisnosti o temperaturi.
Elektrini otpor vodia u
Standardni presjek vodia /km
mm2
20C 40C 60C
1,5 11,9 12,81 13,72
2,5 7,14 7,69 8,23
4 4,46 4,8 5,14
6 2,98 3,2 3,43
10 1,786 1,92 2,06
16 1,116 1,201 1,286

Osijek 2006.
T
E F
O
Trajno strujno optereenje PVC-instalacijskih vodova

pri temperaturama okoline do 25C:

Osijek 2006.
T
E F
O
Najvee nazivne struje zatitnih ureaja kojima se osiguravaju
pojedine vrste i presjeci vodia za elektroenergetske instalacije
(temperatura okoline 30 C ).
o
Presjek vodia Cu Nazivna struja zatitnog ureaja

A
mm2
Grupa I Grupa II Grupa III
0,75 - 6 10
1 6 10 10
1,5 10 10 20
2,5 16 20 25
4 20 25 35
6 25 35 50
10 35 50 63
16 50 63 80
25 63 80 100

Osijek 2006.
T
E F
O
Grupa I. Vodovi poloeni u cijevi, ukljuivi i zatitne vodie, npr. P,

P/F
Grupa II. Instalacijski vodovi koji nisu poloeni u cijevima npr. PP,
PP/R
Grupa III. Jednoilni vodovi poloeni slobodno u zraku na
meusobnom razmaku jednakom najmanje njihovom
promjeru. Jednoilni spojni vodovi u razvodnim ormarima.

Osijek 2006.
T
E F
O
6.1. Pad napona i gubitak snage
Doputeni pad napona - 3% od uvoda do posljednjeg troila.

Za jednofaznu izmjeninu struju vrijedi:
200 l P
u= % [9]
A U 2
Za trofaznu izmjeninu struju vrijedi:
100 l P
u= % [10]
A U 2
Kritina duljina voenja nakon koje e vod biti optereen

ispod strujne optereenosti:
u A U 2
l kr = m [11]
100 P
Osijek 2006.
T
E F
O
Gubitak snage - prvenstveno ekonomska (gospodarska) veliina.

Pokazuje koliki se dio proizvedene elektrine energije gubi u vodiima.
Gubitak snage u vodiima za jednofaznu izmjeninu struju:
200 P l
p= % [12]
A U cos
2 2
vodljivost s obzirom na vrstu materijala vodia
Gubitak snage u vodiima za trofaznu izmjeninu struju:
100 P l
p= % [13]
A U cos
2 2

Osijek 2006.
T
E F
7. NADSTRUJNI ZATITNI ureajI O
7.1. Osigurai
Osigura - sklopni aparat koji slui kao zatitni ureaj.
Prekid struje - nakon dovoljno dugog protjecanja struje

odreene veliine.
Najee izvedbe osiguraa su:
NH
D

Osijek 2006.
T
E F
O
7.2. Klasifikacija osiguraa prema funkcionalnim i

pogonskim razredima
Funkcionalne osobine niskonaponskih osiguraa - prema karakteristici

struja vrijeme.
Funkcionalni razred - u kojem strujnom podruju rastalni uloak

treba isklopiti.
Funkcionalni razred g: osigurai za opu upotrebu.
Funkcionalni razred a: osigurai za pojedina podruja.

Osijek 2006.
T
E F
O
Pogonski razredi odreeni slovom koje je simbol, odnosno skraenica

pogonskog sredstva koje titi:
L - kabeli i vodovi
M - sklopni aparati
R - poluvodii
B - postrojenja u rudarstvu
Prema ovoj klasifikaciji postojali bi osigurai s oznakama karakteristika:
gL - opa zatita kabela i vodova

aM - posebna zatita sklopnih aparata.

Osijek 2006.
T
E F
O
7.2.1. Osigurai tipa D
Sastoji se od:
Osnove
Kape
Topljivog umetka
Kalibarskog prstena
Standardne nazivne struje su:

2,4,6,10,16,20,25,35,50,63,80,100,125,160,200 A.
Izrauju se u sljedeim izvedbama:

- DIAZED za napone do 550 V i struje do 200A
- NEOZED za napone do 400 V i struje do 100A
Nazivna struja osnove je 16,63,100 A.

Osijek 2006.
T
E F
O
DIAZED
Rastalni umetak DII, gL-gG, E27, 500 V, DIAZED,

DIN VDE 0636 T 31, DIN 49515.

Osijek 2006.
T
T[s] E F
O
Strujno-vremenski
dijagram osiguraa s
rastalnom niti.
I[A]
Osijek 2006.
T
E F
O
7.2.2. Osigurai NH
- osigurai velike prekidne moi ili visokouinski osigurai.
Patrona osiguraa velike prekidne moi.

Osijek 2006.
T
E F
O
7.2.3. Instalacijski automatski prekidai
Prikladni za ugradnju na ona mjesta u instalaciji gdje se javlja

struja kratkog spoja do 6kA.
Karakteristina podruja nareenih prekidaa:
H za strujne krugove u domainstvu

L za strujne krugove rasvjete i
upravljanja
K za aparate s motorima
G za rasvjetu i male motore.

Osijek 2006.
T
E F
O
Izgled jednopolnog i dvopolnog automatskog instalacijskog prekidaa.

Osijek 2006.
T
E F
O
Standardne mjere automatskih instalacijskih prekidaa.

Osijek 2006.
T
E F
O
Naini spajanja vodia na instalacijske automatske prekidae.

Osijek 2006.
T
E F
O
B - karakteristika okidanja
LS- prekidaa.

Osijek 2006.
T
E F
O
C - karakteristika
okidanja LS- prekidaa.

Osijek 2006.
T
E F
O
B i C - karakteristika
okidanja LS- prekidaa.

Osijek 2006.
T
E F
O
7.3. Primjeri zatite vodova i troila
7.3.1. Zatita vodova
Zatita vodova sklopnim aparatima ostvaruje se tako da sklopni aparat,

odnosno zatitni ureaj isklopi vod ukoliko struja u njemu prijee
odreeni iznos protjeui odreeno vrijeme.
Prema tomu dovoljno je da zatitni ureaji za zatitu vodova
imaju samo nadstrujni okida.

Osijek 2006.
T
E F
O
Vrste zatitnih ureaja s prekostrujnim okidaima:
Namijenjen za zatitu od
Sklopni zatitni aparat zatitni ureaj
kratkog spoja preoptereenja
Instalacijski osigura Da Da
Osigura velike prekidne moi Da Da
Instalacjiski automatski prekida Da Da
Automatski prekida velike prekidne moi Da Da
Sklopnik s bimetalnim okidaem Ne Da
Motorska zatitna sklopka Ne Da
Teretna sklopka Ne Ne

Osijek 2006.
T
E F
O
7.3.2. Zatita troila
Troilo koje u pogledu zatite ima odreene osobitosti jest elektromotor.

U veini pogona elektromotor je potrebno zatiti od:
- preoptereenja
- kratkog spoja
- preniskog pogonskog napona
- ispada faze.

Osijek 2006.
T
E F
Kombinacija prekida osigura: O
ukoliko vrijednost struje kratkog spoja u strujnom krugu

moe biti i vea od rasklopne struje prekidaa, onda se
prekida mora kombinirati s osiguraem koji prekida struje
kratkog spoja koje su vee od prekidne moi prekidaa
za zatitu od preoptereenja
zaduen je termiki okida
hladno
prekidaa (a-okidanje)
sve vrijednosti struja kratkog
spoja do rasklopne struje
toplo osigura prekidaa trenutno prekida
elektromagnetski okida
prekidaa (n-okidanje)
na taj nain mogu se iskoristiti
prednosti prekidaa:
a n
istovremeno prekidanje sva tri
pola, ponovni uklop
neposredno nakon isklapanja
Osijek 2006.
T
E F
Kombinacije prekidaa (selektivnost): O
ta = vrijeme prorade prekidaa

te = vlastito vrijeme prekidaa
td = vremensko zatezanje do
otvaranja prekidaa
to = vrijeme otvaranja prekidaa
= ta + td + te
tL = vrijeme trajanja luka
tg = ukupno trajanje isklapanja
prekidaa = to + tL

Osijek 2006.
8. TEHNIKE ZATITNE MJERE OD DIREKTNOG I T
E F
INDIREKTNOG NAPONA DODIRA O
- u uzajamnoj su vezi s vrstama distribucijskih sustava niskog napona.
- HRN norme i IEC standard - vrste distribucijskih sustava

niskog napona odreuju se brojem i tipom aktivnih vodia te
vrstom sustava uzemljenja.

Osijek 2006.
T
E F
O
8.1. Broj i tip aktivnih vodia
Kod distribucijskih mrea niskog napona i izmjenine struje postoje

sljedei tipovi sustava:
- jednofazni sustav s dva vodia;

- jednofazni sustav s tri vodia;
- dvofazni sustav s tri vodia;
- dvofazni sustav s pet vodia;
- trofazni sustav s tri vodia;
- trofazni sustav s etiri vodia;
- trofazni sustav s pet vodia.
Kod distribucijskih mrea istosmjerne struje postoje:
- sustav s dva vodia;

- sustav s tri vodia.

Osijek 2006.
T
E F
O
8.2. Sustav uzemljenja
Oznaavanje sustava uzemljenja - pomou dva osnovna i

jednim do dva dodatna slova (slika 1).
Oznaavanja vrste sustava uzemljenja.

Osijek 2006.
T
E F
O
Prvo slovo - odnos izmeu mree i uzemljenja:

T - izravno spojena jedna toka mree na zemlju (primjerice
neutralna toka transformatora)
I - svi aktivni dijelovi mree izolirani su od zemlje ili u jednoj toki
spojeni sa zemljom preko impedancije.
Drugo slovo - odnos izmeu dohvatljivih vodljivih dijelova

(kuita troila i sl.) i uzemljenja:
T - izravno elektrino spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova
(kuita troila i sl.) na zemlju, neovisno o sustavu
uzemljenja
mree
N - izravno elektrino spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova
(kuita troila i sl.) na uzemljenu toku sustava mree
(primjerice na uzemljenu neutralnu toku sustava).
Osijek 2006.
T
E F
O
Dodatno slovo (nalazi se uz drugo slovo) - raspored neutralnog i

zatitnog vodia:
S - neutralni (N) vodi i zatitni vodi (PE) meusobno su odvojeni
u cijeloj mrei
C - neutralni (N) vodi i zatitni vodi (PE) kombinirani su u
jednom (PEN) vodiu.
U distribucijskim mreama niskog napona - tri tipa mrea s obzirom

na sustav uzemljenja: TN, TT i IT sustav.

Osijek 2006.
T
E F
O
8.2.1. TN sustav
Osnovno obiljeje - jedna toka sustava (neutralna toka) izravno

spojena sa zemljom, dohvatljivi dijelovi (kuita) spojeni preko
zatitnog vodia na izravno uzemljenu neutralnu toku.
Kod nas su takvi sustavi poznati pod nazivom nulovani sustavi.
Kod TN mrea, kod kojih je zvjezdite pogonski uzemljeno, a vodljivi

dijelovi pogonskih sredstava prikljueni su posredstvom zatitnog
vodia sa zvjezditem, primjenjuje se:
- nulovanje
- naponska zatitna sklopka
- strujna zatitna sklopka.

Osijek 2006.
T
E F
O
S obzirom na raspored i funkciju neutralnog i zatitnog vodia

postoje tri podvrste:
- TN-S sustav
- TN-C-S sustav
- TN-C sustav

Osijek 2006.
T
E F
O
TN-S sustav - u cijeloj mrei zatitni vodi (PE) odvojen od

neutralnog vodia (N), pogonska struja
ne tee kroz zatitni vodi.
L1
L2
L3
N
PE
RB
TN-S sustav - razdvojeni neutralni i zatitni vodi u cijeloj mrei.

Osijek 2006.
T
E F
TN-C-S sustav - u dijelu mree PEN vodi ima funkciju O
zatitnog i neutralnog vodia, a u drugom dijelu mree
(blizu troila) od zadnje razdjelne ploe, zatitni vodi
odvojen od neutralnog vodia.
L1
L2
L3
N
PEN
PE
RB
TN-C-S sustav - neutralni i zatitni vodii sjedinjeni samo u dijelu mree.

Osijek 2006.
T
E F
O
TN-C sustav - u cijeloj mrei sjedinjen zatitni i neutralni
vodi u jedan PEN vodi.
L1
L2
L3
PEN
RB
TN-C sustav - sjedinjeni zatitni i neutralni vodi u jedan PEN vodi

u cijeloj mrei.
Osijek 2006.
T
E F
O
8.2.2. TT sustav
Osnovno obiljeje - neutralna toka sustava uzemljena posredstvom

jednog uzemljivaa, a kuita troila uzemljena preko drugih
uzemljivaa, elektrino neovisnih o uzemljenju neutralne toke sustava.
L1
L2
L3
N
RB RA
TT sustav - razdvojena pogonska i zatitna uzemljenja.

Osijek 2006.
T
E F
O
Kod TT mrea su zvjezdite i mase pogonskih sredstava uzemljeni,

ali tako da su prikljueni na razliite uzemljivae.
Prema tome, postoji pogonsko i zatitno uzemljenje.
Kod TT mrea primjenjuje se:
zatitno uzemljenje
strujna zatitna sklopka
naponska zatitna sklopka.

Osijek 2006.
T
E F
O
8.2.3. IT sustav
svi aktivni vodii izolirani su od zemlje ili su u jednoj toki spojeni

sa zemljom preko velike impedancije, kuita troila se uzemljuju.
L1
L2
L3
PE
RA
IT sustav - izolirano zvjezdite i uzemljena kuita troila.

Osijek 2006.
T
E F
O
L1
L2
L3
PE
RE RA
IT sustav - zvjezdite uzemljeno preko velike impedancije i

uzemljena kuita troila.
Osijek 2006.
T
E F
O
Kod IT mrea, kod kojih je mrea izolirana prema zemlji, a mase

pogonskih sredstava su zatitnim vodiem spojene s uzemljivaem,
pogodne su ove zatitne mjere:
sistem zatitnog voda

kontrolnici izolacije.

Osijek 2006.
T
E F
O
8.3. Strujna zatitna sklopka
Za izvoenje zatite od dodirnog napona nulovanjem treba do svake

tiene naprave dovesti poseban zatitni vod, tj. takav kroz koji ne
prolazi pogonska struja troila, nego jedino struja greke u sluaju
kada kuite naprave doe pod napon.
Jednofazno troilo mora kod nulovanja imati tri voda:
fazni, neutralni i zatitni vod koji se spaja na kuite troila.
Trofazno troilo mora kod nulovanja imati etiri voda:

tri fazna i zatitni vod koji se spaja na kuite troila.
Prikljunica sa zatitnim kontaktom mora kod nulovanja imati tri voda:
fazni, neutralni i zatitni vod koji se spaja na zatitni kontakt.
Neutralni vod je oznaen izolacijom plave boje!

Osijek 2006.
T
E F
O
Zatitna strujna sklopka je zatita od dodirnog napona koja se

sastoji od diferencijalnog prekidaa koji se zasniva na injenici da pri
normalnom pogonu, kad su struje u sve tri faze jednake, vektorski
zbroj struja iznosi nula. U tom sluaju jednak je i nuli zbroj
magnetskih tokova, pa se zbog toga u sekundarnom namotaju tog
transformatora nee inducirati nikakav napon.

Osijek 2006.
T
E F
O
Principijelna shema strujne zatitne sklopke.

Osijek 2006.
T
L1 L1 E F
O
L2 L3
L2
L3
SIMETRINO NESIMETRINO NESIMETRINO

OPTEREENJE OPTEREENJE OPTEREENJE S GREKOM
U INSTALACIJI
L2
L1
L3
PE
N

Osijek 2006.
T
E F
O
U instalacijama zatitne strujne sklopke svi vodljivi dijelovi,koji

normalno nisu pod naponom, moraju biti posebno uzemljeni i to tako
da se na njima ne moe pojaviti trajni napon dodira vei od 50 V.
Neutralni vodi ne smije se spojiti s uzemljenim dijelovima.
Pojavom opasnog dodirnog napona na vodljivim dijelovima troila,

koji su posebno uzemljeni, zatitna sklopka iskljuuje struju kvara
koja je vea od 0,3 A ili 0,5 A u vremenu za 0,1 s.
Time se spreava da se previsoki dodirni napon odri na vodljivim
dijelovima troila i instalacije.
Radi ispitivanja zatitne strujne sklopke postoji tipka P.
Posebno treba naglasiti da zatitna sklopka ne titi od

preoptereenja i kratkog spoja.
Osijek 2006.
T
E F
O
8.4. Uzemljenja i uzemljivai
Vrste uzemljenja.
Pod uzemljenjem podrazumijevamo galvansko povezivanje nekog

dijela postrojenja sa zemljom, bez obzira pripada li taj dio postrojenja
strujnom krugu ili ne.
Na taj se nain potencijal tog dijela postrojenja dri na visini potencijala
zemlje, izuzev onog vremena kad kroz uzemljiva tee struja kvara i
ujedno se omoguuje prolazak struje u zemlju kad je to nuno.

Osijek 2006.
T
E F
O
Prema namjeni razlikujemo tri vrste uzemljenja:
pogonsko, odvodniko i zatitno.
Pogonsko Odvodniko Zatitno

uzemljenje uzemljenje uzemljenje
Vrste uzemljenja prema namjeni.

Osijek 2006.
T
E F
O
Pogonsko uzemljenje (radno) sastoji se u spajanju dijelova koji

pripadaju radnom strujnom krugu sa zemljom, primjerice,
uzemljivanje neutralnog vodia.
Ovo uzemljenje slui za sprjeavanje pojave unutarnjih pogonskih
prenapona.
Odvodniko uzemljenje slui za uzemljenje posebne vrste odvodnih
ureaja ija je namjena smanjiti atmosferske i velike pogonske sklopne
prenapone. Dijelovi postrojenja, spojeni preko odvodnika prenapona
sa zemljom, nisu u stalnoj galvanskoj vezi sa zemljom, ve samo
za vrijeme prorade odvodnika, odnosno za vrijeme trajanja prenapona.
Zatitno uzemljenje - sa zemljom se spajaju oni dijelovi postrojenja
koji ne pripadaju radnom strujnom krugu (primjerice, kuite motora),
ali uslijed proboja izolacije mogu doi u galvansku vezu s radnim
krugom i na taj nain poprimiti visoke i opasne iznose napona.
Posredstvom zatitnih uzemljenja smanjuju se ovi opasni iznosi napona.
Osijek 2006.
T
E F
O
9. METODE ZATITE OD DIREKTNOG DODIRA
tetno djelovanje elektrine struje na iva bia

Elektrokucija svjesno ili nesvjesno izlaganje ovjeka djelovanju
elektrine struje
Za djelovanje elektriciteta na ovjeka najvanija je struja, odnosno
jakost struje koja protjee kroz ljudsko tijelo.
Pri razmatranju djelovanja elektrine struje na ljudski organizam
razlikujemo slijedee struje:
- otputajua struja najvea struja pri kojoj se ovjek moe
snagom svojih miia odvojiti od dijelova pod naponom
- fibrilacijska struja ona jakost struje koja izaziva smrtnost
(njezina je vrijednost relativna za svakog ovjeka)
- nefibrilacijska struja jakost struje koja ne izaziva smrtnost
(moe se smatrati neopasnom za ovjeka)
Vrlo veliki utjecaj na posljedice koje e nastati djelovanjem elektrine
struje ima trajanje njenog protjecanja.

Osijek 2006.
T
E F
O
Izravan dodir - neposredan dodir aktivnih dijelova.

Aktivni dijelovi, (dijelovi koji su za vrijeme pogona pod naponom)
moraju biti u cijelosti :
izolirani ili
zatieni od direktnog dodira.
Zatita od izravnog dodira aktivnih dijelova moe se provesti :
zatvaranjem
poloajem
rasporedom.

Osijek 2006.
T
E F
O
Prevlake lakom, emajlom, oksidnim slojem te razna vlaknasta

opredanja ne smatraju se dovoljnom mjerom za zatitu od
izravnog dodira.
Zatita zatvaranjem provodi se:
raznim pregradama,
reetkama,
izbuenim limovima i sl.

Osijek 2006.
T
E F
O
Razine zatite zatvaranjem :

1 - prsti kroz otvor ne prolaze;
2 - kroz svaki otvor moe proi po jedan ili dva prsta - ogranienje: korijen prstiju;
3 - u otvor se mogu uvui etiri prsta - ogranienje: korijen palca;
4 - palac savijen prolazi kroz otvor - ogranienje: irina dlana (ne uvijek);
5 - prolaze svi prsti - ogranienje: irina ake;
6, 7, 8 i 9 - prolaz ruke - ogranienje: u razliitim dijelovima ruke;
10 - otvor dovoljno velik da se provue cijela ruka i dio ramena
- ogranienje : glava i tijelo ovjeka

Osijek 2006.
T
E F
O
Ispitivanje razine zatvaranja ispitnim prstom.

Osijek 2006.
T
E F
O
Pokrovi, zatitne reetke, kuita i slino, moraju biti
pouzdano uvreni i mehaniki otporni.
Na slici je prikazano ispitivanje mehanike otpornosti limenog pokrova

elektrinog ureaja. Deformiranje pokrova pri djelovanju sile od 392 N (oko
40 kp) ne smije biti toliko da se razmak d smanji ispod propisanog
minimuma.
Osijek 2006.
T
E F
O
Zatvaranje kao zatitna mjera nije potrebno ako se upotrebljavaju:

- nazivni naponi nii od 42 V (osim u prostorijama ugroenim
eksplozivno i od poara)
- pri elektrolizi, zavarivanju, kod pei za arenje i slino,
ako je zatita iz pogonsko-tehnikih razloga neprovediva.
U tim okolnostima treba izolirati pod i upotrebljavati iskljuivo:
- izolirane izme
- izolirane rukavice
- izolirani alat.

Osijek 2006.
T
E F
O
9.1. Cilj zatite od izravnog dodira
9.1.1. Osnovni zahtjevi
Izravan dodir - dodir s vodljivim dijelovima koji ne spadaju u

pogonski strujni krug, ali u sluaju pogreke mogu primiti napon
prema zemlji.
Zatita od izravnog dodira (zatita od previsokog dodirnog napona) -
- napon pogreke U treba odrati u doputenim granicama P,
(ne smije se prekoraiti vrijednost koja je opasna za ovjeka i
domae ivotinje).
Prema publikaciji IEC 362 J2, (djelovanje struje na ovjeka)

postavljeni su osnovni zahtjevi koji moraju zadovoljavati zatitne mjere.
Prema sadanjoj tehnikoj regulativi napon pogreke ne smije

biti vei od 50 V (kod izmjeninih napona uzima se efektivna vrijednost).
Vrijeme djelovanja dodirnog napona, (protjecanja elektrine struje
kroz ljudski organizam) identino je s trajanjem pogreke.

Osijek 2006.
T
E F
O
9.2. Vrste zatitnih mjera
U zatitne mjere bez zatitnog vodia ubrajaju se:

zatitno izoliranje
primjena malog napona
zatitno odjeljivanje.
9.2.1. Zatitne mjere bez zatitnog vodia
9.2.1.1. Zatitno izoliranje
Napon dodira Ub je dio napona pogreke ili napona uzemljivaa
koji moe premostiti ovjek:
U b = I m Rm [14]
gdje je:
Im - struja pogreke kroz tijelo ovjeka
Rm - otpor ljudskog ureajizma.
Osijek 2006.
T
E F
O
Struja pogreke odreena je naponom prema zemlji i ukupnim

otporom strujnog kruga pogreke:
U1
Im = [15]
R p + Rm + Rst + R B
gdje je:
U1 - napon prema zemlji (napon na mjestu kvara)

Rp - otpor mjesta kvara
Rst - otpor stajalita
RB - otpor pogonskog uzemljenja.

Osijek 2006.
T
E F
O
Fibrilacijska struja Im - struja od preko 50 mA, trajanja duljeg od

nekoliko desetinki sekunde.
Znai da struju pogreke treba odrati ispod te vrijednosti.

Kao to se vidi iz jednadbe [15], uz konstantan napon struja Im
se moe ograniiti odgovarajuom veliinom otpora strujnog kruga
pogreke.

Osijek 2006.
T
E F
O
9.2.1.2. Izoliranje stajalita
Provodi se polaganjem izolacijskih podova ili uporabom izama i

rukavica. Nastoji se izvesti to vei otpor stajalita.
Ogranienja upotrebe i opasnosti pri upotrebi izoliranog stajalita
Primjer:
Kombinacija zatite: izolirano stajalite i zatitno uzemljenje u
odreenim sluajevima vrlo je opasno.
Kod zatitne mjere izoliranje stajalita moraju biti izolirani svi vodljivi
dijelovi koji su u spoju sa zemljom, a nalaze se u podruju rukohvata.
Ako taj uvjet nije ispunjen, postoji opasnost premotenja opasno
visokih napona kvara koji mogu ugroziti ljudski ivot!

Osijek 2006.
T
E F
O
9.2.1.3. Zatitni mali napon
Temelji se na injenici da otpor ljudskog tijela iznosi priblino

Rm ~ 1000 , a struja koja jo uvijek ne izaziva smrt Im = 0,05 A.
Time je odreena doputena gornja granica dodirnog napona:
U b = I m Rm = 0,05 1000 = 50 V [16]
Zatitni mali napon - zatitna mjera kod koje su strujni krugovi

u pogonu neuzemljeni s nazivnim naponom najvie do 42 V, tako da
prigodom kvara na izolaciji ne moe nastati previsok dodirni napon.

Osijek 2006.
T
E F
O
Kao izvori malog napona mogu se upotrijebiti:

1. sigurnosni transformatori
2. pretvarai s elektrino odijeljenim namotajima
3. akumulatori
4. galvanski elementi.
Kao napojni ureaj zatitnog malog napona ne smiju se upotrebljavati:

autotransformatori
djelitelji napona
ispravljai napajani preko autotransformatora ili preko
djelitelja napona
pretvarai sa zajednikim namotajima i slino.
Ne smije postojati galvanska veza izmeu mree niskog napona
(400/230 V) i strujnih krugova malog napona.
Osijek 2006.
T
E F
O
Primjeri za izvore zatitnih malih napona
Izvori zatitnih malih napona.

Osijek 2006.
T
E F
O
Sigurnosni transformatori moraju biti izraeni tako da u toku normalne

upotrebe njihov rad bude pouzdan i bezopasan za korisnika, ak i
onda kada se nepaljivo upotrebljava.
Primarni i sekundarni napon moraju biti odijeljeni izolacijskom

pregradom koja onemoguuje svaki neposredni spoj, a isto tako i
spoj preko drugih metalnih dijelova.
Ogranienje primjene:
- nazivni primarni napon zatitnog transformatorane smije biti vii
od 500 V,
- nazivni sekundarni napon ne smije biti vii od 42 V,
- nazivna snaga transformatora ne smije biti vea od 5 kVA
(ekonomski i konstruktivni razlozi).

Osijek 2006.
T
E F
O
9.3. Zatitno odjeljivanje
galvansko odjeljivanje troila od pojne mree pomou transformatora

za razdvajanje - pri kvaru na izolaciji ne nastaje nikakav dodirni napon.
Zatitno odjeljivanje - doputeno samo u mreama napona do 500 V.

Uvjet: sekundarni nazivni napon transformatora za razdvajanje ili
motor-generatora ne smije kod trofaznih troila biti vei od 400 V,
a kod jednofaznih vei od 250 V.
Transformatori potrebni za razdvajanje ili motor-generatori moraju

imati za prikljuak troila vrsto postavljenu prikljunicu bez zatitnog
kontakta i na nju se smije prikljuiti samo jedno troilo nazivne struje
najvie 16 A.
Sekundarni strujni krug transformatora za razdvajanje ili
motor-generatora ne smiju biti uzemljeni niti vodljivo spojeni s drugim
dijelovima postrojenja.
Osijek 2006.
T
E F
O
9.4. Zatitno uzemljenje
provodi se u TT mreama tako da se izvede neposredan spoj kuita

s uzemljivaima ili s uzemljenim dijelovima - pri kvaru na izolaciji
(potpun spoj s kuitem) putem strujnih zatitnih ureaja nastupa isklapanje.
L1
L2
L3
PEN
RB RA

Osijek 2006.
T
E F
O
9.5. Nulovanje
9.5.1. Nulovanje kao zatitna mjera kod TN mrea
Nulovanje - vodljiv spoj kuita s nul-vodiem ili sa zatitnim vodiem.
Kod kvara na izolaciji (potpun spoj s kuitem) putem prekostrujnih

zatitnih ureaja nastupi isklapanje.
Potencijal neutralnog vodia, koji se sada naziva nulvodiem,

treba odravati dovoljno niskim prema zemlji, a to se moe postii:
uzemljenjem na vie mjesta

poboljanjem simetrije optereenja
pravilnim dimenzioniranjem vodova.

Osijek 2006.
T
E F
O
Nulovanje
L1
L2
L3
PEN
B
A A

Osijek 2006.
T
E F
O
9.5.2. Nulovanje sa zatitnim vodiem

Osijek 2006.
T
E F
O
Izvodi se tako da se do ulaska u zgradu (kuni prikljuni ormari)

dovode fazni vodii i nulvodi TN mree.
Na kunom prikljunom ormariu prikljuuje se mrea na uzemljiva
nulvodia.
U zgradi se provodi odvojeni razvod zatitnog i neutralnog vodia.
Time je ispunjen zahtjev da nulvodi bude uzemljen na to vie
mjesta da bi mu se potencijal odrao to nii.

Osijek 2006.
T
E F
O
9.5.3. Ogranienja upotrebe i opasnosti pri nulovanju
Primjeri :
1. Preslaba struja pogreke:

- struja pogreke manja od struje na kojoj zatitni ureaj reagira
u vremenu 0,2 sekunde i nije zadovoljen uvjet:
I p > I A = k In [17]
2. Prekid nulvodia
- ako doe do prekida nulvodia u neposrednoj blizini nulovanog
pogonskog sredstva, u sluaju kvara pogonsko sredstvo dolazi
pod pun fazni napon, a zatita ne reagira.

Osijek 2006.
T
E F
O
3. Istodobna primjena zatitnog uzemljenja i nulovanja u mrei.

Ako doe do kvara na uzemljenom troilu s dobrim otporom
uzemljenja npr. RA=1 i uz otpor pogonskog uzemljenja RB=2,
potei e struja pogreke:
U1 230
Ip = = = 76,67 A [18]
R A + RB 1 + 2
4. Opasnost od istodobnog dodira neispravnog troila na kojem je

provedena zatita od indirektnog dodira pomou izoliranog
stajalita i nulovanog (ili uzemlje-nog) troila.

Osijek 2006.
T
E F
O
5. Uzemljenje neutralnog (Mp) vodia u cilju nulovanja instalacije

zemljovodom nedovoljnog presjeka. Toka na nulvodiu koja se
povezuje s uzemljivaem Rbl moe se nalaziti na naponu od
nekoliko desetaka volti prema zemlji. Primjer:
U 0 = 40 V ; RB = 1 ; I A = 40 A [19]
6. Krivo spojeni prikljuni pribor.

Na zatitni kontakt prikljunog pribora moe se zabunom spojiti
fazni vodi.

Osijek 2006.
T
E F
10. STRUJNA ZATITNA SKLOPKA O
10.1. Strujna zatitna sklopka kao zatitna mjera u

TT mreama
Zatita strujnom zatitnom sklopkom - spoj u kojem posebno

konstruirana zatitna sklopka (FI ili ZS) isklapa automatski ako
potee struja pogreke koja prekorauje nazivnu struju pogreke
sklopke (I).
Primjena - niskonaponske mree i instalacije tipa TT.

Posebno konstruirana strujna zatitna sklopka moe se primijeniti i
na mree s izoliranom nultokom (IT).
Kod TN mrea potrebno je dodati novo zatitno uzemljenje.
Strujna zatitna sklopka treba sprijeiti zadravanje previsokih

napona na kuitima time da unutar 0,2 sekunde isklopi fazne vodie
i neutralni vodi (ako postoji), ako struja pogreke prijee odreenu
nazivnu vrijednost.

Osijek 2006.
T
E F
O
Sva pogonska sredstva zatiena takvom zatitom treba uzemljiti

tako da pri protjecanju struje pogreke njihov uzemljiva ima
dovoljno malen otpor uzemljenja da se na pogonskom sredstvu
ne pojavi previsok dodirni napon.
Strujna zatitna sklopka se zbog principa djelovanja naziva jo i

diferencijalna sklopka.

Osijek 2006.
T
E F
O
10.1.1. Ogranienja uporabe i opasnosti kod

primjene strujne zatitne sklopke
Primjeri:
1. Da bi se mogla upotrijebiti strujna zatitna sklopka, mora struja

odvoda zbog nesavrenosti izolacije uvijek biti manja od nazivne
struje pogreke sklopke. U protivnom sklopka isklapa i kad
nema kvara. Tako za strujnu zatitnu sklopku I = 0,03 A otpor
izolacije mora biti najmanje :
230
Ri = = 7,666 k
0,03
a za I = 0,5 A:
230
Ri = = 0,46 k
0,5

Osijek 2006.
T
E F
O
2. Ako je troilo koje se titi strujnom zatitnom sklopkom nulovano,

strujna zatitna sklopka nee reagirati u sluaju pogreke, jer se
strujni krug pogreke zatvara prije sklopke FI.
Sklopka pri nulovanoj instalaciji moe i reagirati, ako pogonskim
uzemljenjem RB potee struja prema RZ, iako su troila i instalacija
ispravni.
Zato je kod nulovane mree
potrebno izvesti preinaku, tj.
masa troila se ne spaja s
nulvodom (PEN) ve se
uzemljava posebnim
uzemljivaem
(kao u TT sustavu).

Osijek 2006.
T
E F
O
3. Strujna zatitna sklopka najvjerojatnije nee djelovati niti u sluaju

dvostrukog kvara.
4. Ako se upotrebljava pojedinana zatita troila strujnim zatitnim

sklopkama, ne smije postojati spoj izmeu neutralnih vodia iza
sklopki (gledajui u smjeru toka energije). Ako ta veza postoji
onda u sluaju kvara na jednom troilu mogu iskljuiti obje sklopke.
Time je izgubljena svrsishodnost postavljanja pojedinane zatite.

Osijek 2006.
T
E F
O
11. NAPONSKA ZATITNA SKLOPKA
Zatita naponskom zatitnom sklopkom mogua je kod TN i TT mrea.
To je spoj u kojem zatitna sklopka (FU ZN) automatski isklapa ako

izmeu kuita i pomonog uzemljivaa nastane previsok napon.
Zatita naponom pogreke treba sprijeiti zadravanje previsokih

dodirnih napona na kuitima tako da pri njihovoj pojavi iskljui
unutar 0,2 sekunde sve fazne vodie, a istodobno i neutralni vodi.
Pomoni uzemljiva Rh treba postaviti izvan naponskih lijevaka

drugih uzemljivaa, tj. od njih udaljeno najmanje 20 metara.

Osijek 2006.
T
E F
O
Ako se pretpostavi da je struja okidanja sklopke IA = 0,04 A i

otpor svitka RS = 400 , te da napon dodira bude Ud = 50 V,
potrebno je ostvariti otpor Rh :
U d I A RS 50 0,04 400
Rh = = = 850 [20]
IA 0,04
Otpor uzemljenja pomonog uzemljivaa Rh smije biti vrlo visok,

tj. nije teko postii zadovoljavajuu vrijednost.
Zbog sigurnosti poeljno je nainiti otpor uzemljenja Rh 800 .

Osijek 2006.
T
E F
O
Naponska zatitna sklopka moe se uinkovito upotrijebiti:

u kombinaciji s nulovanjem (kad ne zadovoljava strujna zatitna
sklopka)
u kombinaciji sa zatitnim uzemljenjem (za zatitu velikih troila).
Taj sluaj se javlja i ako se troilo nalazi na metalnoj konstrukciji

spojenoj sa zemljom (npr. elektromotor na kranu).

Osijek 2006.
T
E F
O
11.1. Ogranienje upotrebe i opasnosti kod primjene

naponske zatitne sklopke
Primjeri:
1. Naponska zatitna sklopka nee djelovati ako je svitak RS premoten.

2. Uzemljiva Rh ne smije se nalaziti u potencijalnom lijevku drugih
uzemljivaa. Ako se to ne postigne, moe doi do:
pojave napona na kuitu

pogrenog okidanja sklopke.

Osijek 2006.
T
E F
O
12. ZATITA KOD IT MREE
12.1. Sistem zatitnog voda
- vodljivi spoj svih kuita meusobno i s dodirom dostupnim vodljivim

konstrukcijama zgrade (cjevovodima i sl.) te uzemljivaima u
neuzemljenim mreama.
Ovime se postie da pri kvaru na izolaciji ne nastane previsok
dodirni napon.
U sluaju kvara izolacije faze (zemljospoj faze), neutralni vodi

(ako postoji) poprima fazni napon prema zemlji, a nadstrujna zatita
ne reagira tako dugo dok druga faza ili neutralni vodi ne dou u
kontakt sa zemljom (kratki spoj).

Osijek 2006.
T
E F
O
12.2. Mreni kontrolnik
Slue za stalnu kontrolu ispravnosti izolacije i isklapanja u sluaju

kvara (zemljospoja)
Ako se dotakne masa pogonskog sredstva u kvaru, kroz ljudski

ureajizam e u najnepovoljnijem sluaju potei struja kvara.
3 U f
Im = [21]
Riz + 3 Rm
Mreni kontrolnici se najee upotrebljavaju u rudarstvu, ali su

poeljni i u svakoj vanijoj instalaciji.

Osijek 2006.
T
E F
O
13. KRITIKA USPOREDBA ZATITNIH MJERA
Vrijednost zatite i mogunost primjene

Prikazan je redoslijed pojedine zatite prema kriteriju vrijednosti
zatite i prema kriteriju mogunosti primjene.
Prema vrijednosti zatite:
1. strujna zatitna sklopka I 30 mA

2. zatitno izoliranje, mali napon
4. sistem zatitnog voda i zatitno odjeljivanje
5. naponska zatitna sklopka, nulovanje, zatitno uzemljenje.

Osijek 2006.
T
E F
O
Prema mogunosti primjene:

3. nulovanje
4. zatitno izoliranje i sistem zatitnog voda
5. naponska zatitna sklopka
6. zatitno uzemljenje
7. zatitni mali napon, zatitno odjeljivanje.
Zatita strujnom zatitnom sklopkom je, dakle, najprihvatljivija u

pogledu njene vrijednosti i mogunosti primjene.

Osijek 2006.
T
E F
O
14. ISPITIVANJE ZATITNIH MJERA
Prije putanja postrojenja u pogon, izvoda je duan ispitati zatitu i

dokazati njenu djelotvornost. Djelotvornost zatite nulovanjem moe
se dokazati i raunski.
14.1. Mjerenje otpora uzemljenja pri upotrebi zatitnog

uzemljenja
Za mjerenje su potrebni:
regulacijski otpornik 20 do 1000
voltmetar unutranjeg otpora Ru ~ 40 k
ampermetar
pomona sonda.

Osijek 2006.
T
E F
O
Nakon to se navedeni elementi spoje prema shemi spajanja i oitaju

instrumenti, otpor uzemljenja se izrauna relacijom:
U
RA = [22]
I
14.2. Mjerenje otpora petlje (impedancije petlje kvara)
Za mjerenje otpora petlje potrebni su :
voltmetar
ampermetar
dva regulacijska otpornika (Rv 20 Rh)
dva tipkala.

Osijek 2006.
T
E F
O
Mjerenje otpora petlje

Osijek 2006.
T
E F
O
Kad su tipkala otvorena, voltmetar mjeri napon faznog vodia prema

zemlji. Najprije se tipkalom Sv i otporom Rv obavi predispitivanje
napon ne smije jako odstupati izmeu otvorenog i zatvorenog tipkala.
Ako je ovaj uvjet zadovoljen, pristupa se mjerenju.

Zatvaranjem tipke Sh strujnim krugom potee struja I, a voltmetar
pokae pad napona Uz1, na otporu Rh.
Otpor petlje je:

U z U z1
Rp = [23]
I

Osijek 2006.
T
E F
O
15. BUS-instalacija
- kompleksni sustav za upravljanje i kontrolu u zgradama:

vea fleksibilnost
vei komfor
minimiziranje energetskih potreba elektrinih instalacija
u zgradama
Osnova za busnu tehniku - zajednika europska koncepcija:

European Installation Bus EIB.
1990. godine sedam velikih europskih proizvoaa elektrointalacijske
opreme osnovali su udrugu pod imenom European Installation Bus
Association (EIBA), koja danas ve broji vie od 100 lanica.
lanice EIBA proizvode buskompatibilne komponente. Time je
omoguen rad EIB-ureaja raznih priozvoaa u okviru istog
EIB-sustava.
Osijek 2006.
T
E F
O
15.1. Ukratko o BUS sustavima
Rolete
Grijanje
Rasvjeta
Vremenski
ovisno
Ovisno o
vremenskim
Ovisno o prilikama
prostoriji
Ovisno o razini
svjetla
Centralno
Infracrveno

Osijek 2006.
T
E F
O
Poslovne zgrade - zahtjevi: automatika za grijanje, hlaenje,

ventilaciju, rasvjetu, protuprovalni i protupoarni ureaji.
Prilikom uvoenja BUS-elektroinstalacija u obiteljske kue zahtjevi
najee obuhvaaju sljedea podruja:
daljinsko upravljanje rasvjetom, roletama i aluzinama

centralno iskljuenje
centralno ukljuenje
memoriranje svjetlosnih scena
daljinsko upravljanje pomou telefona
BUS-instalacija omoguuje potpunu kontrolu svega to se napaja

strujom, bez obzira jeste li kod kue ili na putu.

Osijek 2006.
T
E F
O
EIB meudjelovanje
Transmission
Prijenosni
Transmission Bus
Bus-coupling
Busni Application
Aplikacijski
Application
- Application
Aplikacijski
Application
- Planning
Planiranje Installation of
applications
Instaliranje
medij
medium
medium veznik
unit
coupling modul
module
module software
software
software Commissioning
Uputanje variousfunkcija
brojnih functions
Odravanje
Service
Dijagnostika
Diagnostics
TP
(Twisted Pair)
PL
(Power Line) Regulations
RF E-mode
EIBA
(Radio Frequency) Tool Software
A-mode
or (ETS)
S-mode
contained
Ethernet in product
(KNX over IP)

Osijek 2006.
T
E F
O
15.1. Komponente
Svjetla, rolete, decentralizirano grijanje - uz ugradnju BUS-sustava

su automatizirani i smanjuju osnovne trokove.
Blok-shema automatiziranog poslovnog prostora (ili domainstva).

Osijek 2006.
T
E F
O
15.2. Senzori
- ureaji pomou kojih se u svakodnevnom ivotu ukljuuju i

iskljuuju troila.
Protupoarni detektori, infracrveni-protuprovalni detektori,

luksomati, termostati itd.

Osijek 2006.
T
E F
O
Izduljeni senzori.
Senzori u izduljenom kuitu - BUS-veznik (BUS-coupler) i aplikacijski

modul. Ova se verzija primjenjuje pri ugradnji u rasvjetna tijela ili
ureaje koji su smjeteni u sputene stropove ili u pregradne
rigips-zidove.

Osijek 2006.
T
E F
O
15.3. Izvrni moduli
Pojednostavljeno, mogu se usporediti sa sklopkama i relejima koji u

konvencionalnoj instalaciji slue za upravljanje troilima veih snaga
koji pomou niskog signalnog napona ukapaju troila na energetsku
mreu.
Izvrni moduli za podbuknu ugradnju.

Osijek 2006.
T
E F
O
15.4. Sustavne komponente
- ureaji za napajanje te razliita suelja: prema osobnom raunalu,

telefonskoj liniji, ISDN-mrei ili drugim BUS-sustavima.
Nain ugradnje na DIN-vodilicu na kojoj se nalaze i izvrni moduli.
Suelja za telefon i raunalo.

Osijek 2006.
T
E F
O
15.5. Tehnike karakteristike sustava
Fizika veza izmeu instalacijskih komponenata koja slui za

komunikaciju, a ujedno i za napajanje strujom samih komponenata
je telefonska parica ili tonije standardni telefonski kabel
2x2x0,8 YCYM ili J-Y(St)Y.
Taj se kabel sastoji od 4 vodia promjera 0,8[mm] koji su meusobno
izolirani. Za BUS instalaciju dovoljne su dvije ice, pa se iz kabla
uzimaju samo crvena i crna dok druge dvije slue kao rezerva.

Osijek 2006.
T
E F
O
Klasina postojea instalacija BUS-instalacijski sustav

Osijek 2006.
T
E F
Osnovni nain rada O
P.A.: 1.1.2
GA 5/2/66
P.A.: 1.1.1
1
GA: 5/2/66
230V
KNX/EIB

Osijek 2006.
T
E F
O
Brzina komunikacije BUS-instalacije iznosi 9600 bita u sekundi,

isto kao i u telefoniji, dok je duljina telegrama, tj. poruke koje
izmjenjuju BUS-komponente, vrlo mala: nekoliko desetaka bitova,
pa je kanjenje izmeu istodobno poslanih telegrama zanemarivo.
Tablica osnovnih karakteristika

max. duina linije: 1000m
max. udaljenost sudionika: 700m
max. udaljenost izmeu napajanja

500m
i zadnjeg sudionika u liniji:
napon napajanja: 24V DC
potronja BUS-komponenti: 125 - 200mW
brzina prijenosa: 9600 bit/sec

Osijek 2006.
T
E F
O
Zbog ekonominosti, za razliite veliine objekata, EIB ima

hijerarhijsku strukturu:

Osijek 2006.
T
E F
O
Sljedee slike prikazuju nain polaganja kabela.
smiju se dodirivati smiju se dodirivati min. razmak je 4[mm]

ili seugrauje dodatna
izolacija

Osijek 2006.
T
E F
O
15.6. Cijena
Pojedine komponente BUS-instalacije skuplje od konvencionalnog

elektroinstalacijskog materijala.
Odnos cijene standardne i BUS-elektroinstalacije u odnosu na
kompleksnost automatizacije:
konvencionalna instalacija
BUS-instalacija
X - kompleksnost sustava, Y - cijena

Osijek 2006.

Odlicno PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Odlicno PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

T

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTRINE INSTALACIJE I RASVJETA

Elektrine instalacije i rasvjeta,

jedan od najvanijih temelja dananjeg industrijskog drutva;

jedinstven proizvod zbog svoje neopipljivosti i promjenjivosti;

moe se prenositi na velike udaljenosti;

pretvorba elektrine energije u druge oblike:

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Dosljedno provoenje suvremene tehnike regulative:

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Hijerarhijske razine elektroenergetskog sustava

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Elektrine instalacije i rasvjeta,

standardi (ISO, IEC, CENELEC)

propisi (Zakoni, Pravilnici)

tehniki uvjeti (HEP)

norme (DIN, VDE, ASA, NEC, GOST, NF, BS,...HRN)

Elektrine instalacije i rasvjeta,

2.1. Temeljni pojmovi i definicije

Elektrina instalacija - skup meusobno spojene niskonaponske

Izvor napajanja - transformatorska stanica, elektrana,

Mali napon (ELV) - napon koji nazivno ne prelazi 50 V izmjenine

Niski napon (LV) - napon koji nazivno ne prelazi 1000 V izmjenino

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Visoki napon (HV) - napon koji nazivno prelazi 1000 V izmjenino

Pet pravila sigurnosti - zatitne mjere koje sadre:

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Niskonaponske mree - strujni krugovi od izvora struje do sabirnica,

Elektrina instalacija - strujni krugovi poslije (gledajui u smjeru

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Projekt - pisani rad kojim se odreuju svi potrebni podaci

Cilj i zadatak projekta:

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Projekt moe biti:

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Proraun treba sadravati:

Elektrine instalacije i rasvjeta,

principijelna shema elektrine instalacije stana

Elektrine instalacije i rasvjeta,

Strujna shema - prikazuje spojeve

strujna shema upravljanja asin. motorom

Elektrine instalacije i rasvjeta,

element komponenta, sklop ili dio postrojenja predstavljen

skupina 1 = postrojenje ili dio postrojenja

sloene od slova i brojeva

Elektrine instalacije i rasvjeta,

sklopno komandna ploa K, sklopka br. 2 za

mlin sirovine br. 2 motor br. 3

sklopno postrojenje upravljaki ormar stezaljka

Elektrine instalacije i rasvjeta,

postrojenja (3) Skupina 3

Elektrine instalacije i rasvjeta,

postrojenja (3) Skupina 3

Elektrine instalacije i rasvjeta,

4. IZRAUNAVANJE OTPORA RASPROSTIRANJA RA