TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA FUNKCIONALISTIKA

PERSPEKTIVA Datum: 30.10. 2013. SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA

Pitanja: Kakve su funkcije obrazovanja za drutvo u cjelini (integracija, funkcioniranje)?
Kakve su veze izmeu obrazovanja i drugih dijelova drutvenog sustava (ekonomije,
obitelji, )? to znai funkcionalno obrazovanje i u kojim uvjetima?
FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
FUNKCIONALISTIKI PRISTUP Drutvo kao iv organizam Funkcioniranje drutva
socijalna integracija, drutvena solidarnost, socijalna kontrola Transmisija vrijednosti,
normi, obrasci ponaanja, uloga Interiorizacija vrijednosti. Zanemarivali konflikte,
disfunkcionalnosti FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
Specijalistike funkcije pojedinih organa Meuzavisnost dijelova ekvilibrium sustava,
ravnotea dijelova Zajednike vrijednosti vrijednosni konsenzus Transmisija
vrijednosti, normi, obrasci ponaanja, uloga FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
funkcionalisti: CILJEVI 1. politiki ciljevi (graanska poslunost, domoljublje mitovi,
povijest..; imigracija doseljenika, promoviranje reda i politikog poretka) 2. ekonomski
ciljevi Edukacija za kasnije ekonomske uloge; selekcija i trening radne snage 3.
socijalni/kulturni ciljevi prijenos vrijednosti, normi zamijenili crkvu i zajednicu .
FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
funkcionalisti: svrha obrazovanja 1. PRIJENOS (INTERIORIZACIJA) DRUTVENIH
PRAVILA, NORMI I VRIJEDNOSTI 2. SELEKCIJA 3. IZOBRAZBA PRIJENOS
ZNANJA I VJETINA FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
Obrazovanje dio sustava Matina, prihvaena zajednika kultura ? koje vrijednosti,
norme, znanja i obrasci ponaanja trebaju biti predmet obrazovanja Obrazovanje
podrava i opravdava postojee poretke Postojea stratifikacija (politika i socijalna) se
prihvaa kao pravedna FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
EMIL DURKHEIM 19/20 st., Francuska; francusko drutvo funkcija obrazovanja
prijenos drutvenih pravila i vrijednosti homogenost socijalizacija pounutrenje
zajednikih vrijednosti i normi drutvo s mnogo (sebinih) pojedinaca pretopiti u
drutvenu cjelinu (zajednicu) FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
homogenizacija drutva neophodna za funkcioniranje drutva = slinosti koje
zahtijevaju kolektivni ivot drutvena solidarnost; suradnja; izbjegavanje anomije
(a-nomos = bez normi, tj. neuvaavanje normi) drutvena solidarnost: mehanika i
organska mehanika solidarnost: na osnovu slinosti organska solidarnost: na osnovu
zavisnosti specijaliziranih funkcija i podjele rada FUNKCIONALISTIKA
PERSPEKTIVA
Osjeaj pripadnosti Osjeaj privrenosti drutvu drutvo vanije od osobe nastava
povijesti - veza izmeu pojedinca i drutva Andersen: Nacija kao zamiljena zajednica
Primjer SAD-a; doseljenici razliitog podrijetla zajedniki identitet, povijest Amerike,
amerike vrijednosti i mitovi; zastava, vrijednosti jednakosti ansi i individualnog
postignua, kolektivni sportovi, American Dream, .. FUNKCIONALISTIKA
PERSPEKTIVA
Obitelj rodbinske veze Prijatelji osobni izbor Drutvo Suradnja s onima koji nisu
rodbina Zadani niz pravila kola = model drutva Potivanje kolskih pravila
potivanje pravila openito Nune kazne u koli Uvidjeli bi da je pogreno postupati
protiv interesa drutvene skupine FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
 kola specifine vjetine institucije za prenoenje vjetina predindustrijska drutva
obitelj i druge primarne grupe kao mjesta za uenje Meuovisnost specijaliziranih
vjetina Raznolikost vjetina nuna za drutvenu suradnju. FUNKCIONALISTIKA
PERSPEKTIVA
TALCOTT PARSONS Obitelj partikularistika mjerila Pripisani status primarna
socijalizacija kola - arino sredstvo socijalizacije; sekundarna socijalizacija
univerzalistika mjerila Steeni status primjena jednakih mjerila, normi
FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
Selkcija u koli i meritokratska naela Meritokracija: koncept po kojem e najsposobniji
zauzeti funkcionalno najvanija mjesta motivacija nagradama najvanija mjesta imaju
najvie nagrade plae, bonuse koncepcija drutva koje sve vie poiva na postignuu a
manje na pripisanom statusu. FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
kola postie vrijednosni konsenzus vrijednost postignua vrijednost jednakosti ansi
visoko motiviranu radnu snagu Orijentacija ka uspjehu Razliite nagrade za uspjeh i
neuspjeh svi doivljavaju sustav kao pravedan kola kao mehanizam selekcije
profesionalne orijentacije Ispituju, provjeravaju njihove talente i vjetine podjela uloga
meritokratsko shvaanje drutva FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
David Hargreaves postavlja pitanje : da li su to vrijednosti drutva u cjelini ili vladajuih
skupina da li trebamo forsirati individualnu kompeticiju ili zajednitvo to je
funkcionalnije za drutvo? kritizirao suvremene kole modernog tipa pretjerano
naglaavaju dobrobit i razvoj pojedinca vie naglasiti dobrobit za skupinu kolektivni
sportovi naglasiti drutvene uloge uenika razviti privrenost koli .
FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
osnovna ideja funkcionalista: OBRAZOVANJE BI TREBALO BITI KORISNO I
FUNKCIONALNO ZA DRUSTVO OBRAZOVANJE RAZVOJ
Dvije razine: Na razini individue, pojedinca, individualni razvoj Ekonomski, politiki,
kulturni razvoj osobe Veza neto jednoznanija Na razini zajednice, drustva Ekonomski ,
politiki i kulturni razvoj drustva Pojedine empirijske studije to ne pokazuju, postoje sive
zone.
RAZVOJ OBRAZOVANJA STO JE TO? Osnovnokolsko, srednje ili visoko
obrazovanje Znatran udio obrazovanih, posebice visoko obrazovanih? Ekspanzija ili
kvaliteta obrazovanja? Indikatori razvoja obrazovanja Razvoj obrazovanje se ne moe
promatrati izolirano od drugih dijelova podruja drutvenog ivota, i izolirano od
okoline .
RAZVOJ DRUSTVA STO JE TO? Kako se to definira? Ekonomski , politicki i
kulturni aspekti razvoja drustva; neodreeno! Koji indikatori, kako mjerimo Tko
odredjuje strategije razvoja drustva Mnogostruki imbenici, razvijeno obrazovanje
nedostatno za razvoj drustva
Pitanje uskladjenosti Sukladnost stukture obrazovnih kvalifikacija i trita rada Za
produktivne radnike trebate i produktivna radna mjesta pojava preobrazovanosti
Obrazovna kvalifikcije i spektar potencijalnih zanimanja veza fleksibilna; generike
vjestine.
OBRAZOVANJE I RAZVOJ Pozitivna veza Teorija humanog kapitala (znanost, progres,
ekonomski rast. Obrazovanje kao ljudsko pravo pravednosti, jednakosti, politika i
kulturna obrazovanost Obrazovanje kao pretpostavka za participaciju u kulturnom i
politikom ivotu Razvoj demokracije, tolerancije i sl..
 OBRAZOVANJE I EKONOMSKI RAZVOJ utjecaj obrazovanja na ekonomski rast
utjecaj ekonomskog rasta /pada na obrazovanje. Sive zone o evidenciji te relacije
recentna istrazivanja: naglasak na uvjetima, pretpostavkama pojavljivanja te veza
Ekspanzija obrazovanja nebitna Kvaliteta obrazovanja rast blagostanja i kvalitete
ivota Struktura obrazovanja
OBRAZOVANJE I INDIVIDUALNI EKONOMSKI STATUS Skolovanje pojedinca i
njegova produktivnost kolovanje i plaa.
Studije o "stopi povrata nie obrazovanje viu stopu povrata nerazvijenim ili
polurazvijenim drutvima vie obrazovanje viu stopu povrata nakon faze
industrijalizacije koja obrazovna podruja pridonose ekonomskom rastu? neadekvatna
struktura obrazovnih kvalifikacija / outputa emigracija strunjaka trokovi kolovanja
znanstvena istraivanja ekonomski efekt?.
kritke funkcionalistikih postavki: akademske svjedodbe i nagrade nisu u tijesnoj vezi
ocjenjivanje nije iskljuivo ocjenjivanje sposobnosti postoji utjecaj drutvene
stratifikacije na obrazovnu selekciju vrijednosti nisu ope drutvene vrijednosti postoje
razliite kulture u suvremenim drutvima a ne jedna jedinstvena postoji kontradikcija
kolskog sustava: pluralizam kultura i vrijednosti je kontradiktoran uniformnim
vrijednostima kolskog sustava razvoj obrazovanja i razvoj drutva nije jednoznaan