POGOVOR: BORBA ZA PREVLAST ILI ZA

TO?

Brendan Simms, profesor je meunarodnih odnosa na Odsjeku za poli-

tologiju i meunarodne studije na Sveuilitu u Cambridgeu. Simms je,
inae, irski dravljanin. Rodio se u Dublinu, gdje je kao uenik pohaao
Njemaku kolu Sv. Kilian (vjerojatno jer mu je majka podrijetlom Nje-
mica) i poslije gimnaziju Heinrich-Hertz u Bonnu. Diplomirao je povi-
jest na Trinity Collegeu u Dublinu, nekada iskljuivo irsko-protestant-
skoj visokoj koli (gdje mu je otac bio profesor matematike). Pohaao je
i Sveuilite u Tbingenu i obranio na Sveuilitu u Cambridgeu povi-
jesnu doktorsku disertaciju o englesko-pruskim odnosima pred Napo-
leonovom prijetnjom. Te ope informacije, iako uvelike osobne, mogu
svakako biti zanimljive kada razmiljamo o nekim njegovim gleditima
u knjizi Europa. Borba za prevlast (engl. Europe. Struggle for Suprema-
cy), koju sada predstavljamo itateljima.
Simmsova knjiga prenosi veoma mnogo podataka o povijesti Euro-
pe od sredine 15. stoljea do danas, ali esto i osobite stavove autora o
razvitku i ujedinjenju Europe. Potonje moramo svakako upoznati, bez
obzira na mogue kritike ili ak jaka neslaganja s njegovim vizijama
(ili tumaenjima razvitka). S tim u vezi, engleski politoloki novinar i
takoer doktor povijesti Noel Malcolm, u recenziji objavljenoj u britan-
skim novinama The Telegraph (15. 04. 2013), oznaio je knjigu prvo kao
provokativnu i sjajnu, napisanu uz velik trud, ali je na kraju svog lanka
dodao da poput svih drugih monih i originalnih djela isplati se ne
slagati s knjigom, iako je nadasve treba proitati. I knjiga doista jest
snana i originalna, prije svega jer autor iznosi svoja gledia vie-ma-
nje izravno , koja bi drugi pisci vjerojatno vie relativizirali. Meutim,
Simmsovo vienje povijesti i smjera razvitka Europe, ipak odraava ide-
je koje danas postoje na Zapadu, uglavnom u angloamerikom svijetu,
ali rijetko u Hrvatskoj, ili u drugim europskim zemljama koje su nam
kulturno i povijesno najblii. I ba zato, kako je istaknuo Malcolm, treba
proitati ovu knjigu.
U uvodnom poglavlju knjige, Simms ve naznauje neka gledi-
ta.Prema njemu, na kraju visokoga srednjovjekovlja (od sredine 15.

478
 POGOVOR: BORBA ZA PREVLAST ILI ZA TO?

stoljea) Zapadna i Srednja Europa imala je osjeaj zajednikoga iden-

titeta, naspram istonoj Europe i podruju islama. Meutim, tada je na
tom europskom podruju (prema miljenju autora) porasla i elja za
politikom slobodom, ali ne i za suverenosti zemalja, jer su navodno
mnogi ljudi u to vrijeme esto prihvaali izvanjske intervencije protiv
tiranskih vlada, kao zakonite i poeljne. Osim toga, taj zapadni kran-
ski svijet, Christianitas, je dotad doivio unutranje vjerske sukobe i
napade na rimokatoliko jedinstvo. Nadalje, Nijemci su, smatra Simms,
bili ti koji su se najvie (zbog elje za slobodom) sukobljavali s vlastima,
u sklopu Svetoga Rimskog Carstva, koje e vie-manje od 1450.,sve e-
e dobivati i podnaslov njemake nacije. Simms je u Uvodu rekao da
e njegova knjiga pokazati da su Sveto Rimsko Carstvo i njegove drave
nasljednice bile u sreditu europske ravnotee moi i globalnog sustava
koji e taj okvir moi iznjedriti. Uz jo neke kratke osvrte na teme koji-
ma e se baviti (sve do najnovije prolosti), autor je izrazio i gledite da
je upravo borba za prevlast u Njemakoj poticala i procese unutarnjih
promjena u Europi. Iako e u svojoj knjizi iznositi mnoge druge po-
datke, pogotovo vezane za Veliku Britaniju, Francusku i SAD, odmah
postaje jasno da je kljuno podruje za Simmsa ponajprije Njemaka.
U prvom poglavlju knjige, Simms se fokusira na velike politike tvo-
revine na prijelazu iz kasnog srednjovjekovlja u prva stoljea moderno-
ga doba. Poetak toga razdoblja mu je 1453. godina, kada je osmanski
sultan Medmed II. osvojio Konstantinopol i okonao Bizantsko carstvo.
Zadnja bitna godina u toj povijesnoj fazi bit e mu 1648., kada je u Eu-
ropi nakon protestantsko-katolikih sukoba i poslije Tridesetogodinjeg
rata, bio postignut vestfalski sporazum. Autor je u tom prvom poglavlju
opisao poprilino dugo razdoblje od oko dva stoljea na tek malo vie
od trideset stranica. Meutim, u iduim poglavljima smanjit e traja-
nje vremenskih razdoblja koja e prikazivati i poveat e opseg i duinu
svojih komentara.
Na poetku svih svojih poglavlja Simms je postavio relevantne citate
razliitih autora, znanstvenika i politiara, ali od svih tih zanimljivih
kratkih komentara ini se da je najblii njegovoj viziji prvi po redu ispod
naslova drugoga poglavlju, koji je 1670. iznio Gottfried Wilhem Leib-
niz: [Njemako] carstvo je glavni ud, Njemaka je sredite Europe
Njemaka je lopta koju [sile] bacaju jedna drugoj... Njemaka je bojini-
ca na kojoj se borba za prevlast u Europi bije .*
Inae, to drugo poglavlje nosi naslov Sukcesije, 1649.1755. i od-
nosi se na krize u vezi s dinastijskim nasljedstvom u njemakom (tj.

* Naalost, Simms je taj citat preuzeo iz jednog sekundarnog izvora i ne izravno iz nekog Leibni-
zovog zapisa.

479
 EUROPA

svetorimskom) prostoru, Engleskoj, Poljskoj, panjolskoj i Habsbur-

koj monarhiji, iako se Simms osvre i na ire teme. Poetnu godinu
te epohe, tj. 1649. zacijelo je izabrao kao vremenski pomak nakon ve-
stfalskog sporazuma (treba dodati da je to bila i godina kada je Oliver
Cromwell, nakon smaknua kralja Karla I. Stuarta, uspostavio Engleski
Commonwealth), dok bi 1755. oznaila preteu prije Sedmogodinjeg
rata, koji e Simms kasnije opisati.
Simms je tree poglavlje svoje knjige naslovio Revolucije, 1756.
1813., pa se taj vremenski okvir moe saeti kao razdoblje izmeu
Sedmogodinjega rata i kraja napoleonske epohe. Pruska e za vrijeme
Sedmogodinjega rata, kako tvrdi Simms, stei status velesile. Na po-
etku poglavlja, autor se osvre na dogaaje u Akadiji i Novoj kotskoj
u Sjevernoj Americi, koje je Velika Britanija ve prije preuzela od Fran-
cuske. Godine 1755. Britanci su raselili francusko-katolike Akaane,
izvrivi tako jednu od prvih primjera etnikog ienja. to se pak
tie Sedmogodinjega rata, Simms ga izriito povezuje s pomacima koje
su dovele do rata za nezavisnost britansko-amerikih kolonija. U po-
glavlju e slijediti opis podjele Poljske izmeu Pruske, Rusije i Austrije,
i komentari o napoleonskim ratovima. Poglavlje e zavriti saetkom o
nastanku SAD-a, gubitkom kolonija Velike Britanije u Sjevernoj Ame-
rici, i o meteorskom usponu Rusije, pogotovo u vezi s prodorima u
Osmansko carstvo i utjecajem u Srednjoj Europi.
U svom etvrtom pogledu, Emancipacije, 1814.1866., Simms opi-
suje politike pomake od zavrnice Napoleonove vlasti do bitke kod
Sadove (1866), nakon koje je Pruska iskljuila Austriju iz Njemake.
Kljuni su dogaaji na poetku toga razdoblja, na koje se autor osvre,
(primjerice) nastanak Njemakog saveza (Deutscher Bund) i kraj Svetog
Rimskog Carstva; zavretak drugoga rata izmeu SAD-a i Velike Brita-
nije; emancipacija katolika u Velikoj Britaniji (1829) i zakonsko ukida-
nje ropstva na britanskim podrujima (1833) i, u Njemakoj, stvaranje
carinske unije (Zollverein) pod pruskim vodstvom. Na kraju poglavlja,
saeo je dogaaje: Rusija je bila poraena na Krimu; Velika Britanija je
postigla diplomatsku prevagu u Europi; Francuska je u ovoj epohi imali
mjeovite uspjehe; SAD su postale najuspjenija politika jedinica, svla-
davi secesiju Juga, dok je Bismarckova Pruska kooptirala je ustavne
nacionaliste i takoer je postigla velik uspjeh.
Peto Simmsovo poglavlje, Ujedinjenje, 1867.1916., analizira dalj-
nja politika zbivanja do sredine Prvoga svjetskog rata. SAD su nakon
pobjede Sjevera nad Jugom pojaali svoju vanjsku politiku (takoer i
mjere protiv Indijanaca). Simms tu navodi razne podatke, ali na kraju
ovog poglavlja njegova je tematika usmjerena na poetak Prvoga svjet-
skog rata, koji je sa strane Antante imao cilj obuzdati Njemaku (dakle,

480
 POGOVOR: BORBA ZA PREVLAST ILI ZA TO?

u skladu s time morali bismo zakljuiti da je austro-ugarski kontekst bio

tek poticaj za sukob). No suprotstavljene strane, smatra Simms, ostale
su podjednako odmjerene tijekom prvih dviju godina rata.
esto poglavlja, Utopije, 1917.1944., kree od godine kada su u Ru-
siji izbile revolucije (februarska na poetku oujka i boljevika ok-
tobarska u studenom), kada su SAD ule u Prvi svjetski rat i kada je
britanska vlada (tonije Ministarstvo vanjskih poslova) donijela Balfo-
urovu deklaraciju o uspostavi idovske domovine u Palestini. Razdoblje
koje Simms opisuje u ovom poglavlju traje do poraza Hitlerove Njema-
ke na kraju Drugog svjetskog rata. U posljednjem odlomku ovog po-
glavlja, autor zakljuuje da je sukob izmeu triju utopija, tj. demokrat-
ske, komunistike i nacionalsocijalistike zahvatio sve kontinente, ali
da je glavni fokus uvijek bila Europa, pogotovo Njemaka. I kada je
nacistika utopija propala ostala je samo demokratska i komunistika.
Idue poglavlje, sedmo, Particije, 1945.1973, tematizira nastavak
sukoba izmeu, uvjetno reeno, demokracije i komunizma. Particije
koje autor analizira uglavnom su politike ili geopolitike podjele unu-
tar Europe prije svega Njemake, nakon kraja Drugog svjetskog rata i
poetka hladnoratovske epohe sve do poetka detanta. Na poetku po-
glavlja, Simms daje neke osvrte na posljednja zbivanja na kraju Drugog
svjetskog rata, na dogovore iz Jalte, izmjene europskih granica i takoer
na stvaranje Ujedinjenih naroda, kao rezultat saveza protiv Njemake.
Simmsovo osmo poglavlje, Demokracije, 1974.2011., na sedamde-
setak stranica obrauje politike dogaaje tijekom neto manje od eti-
ri (nedavnih) desetljea, kada je dolo do sloma komunizma na istoku
Europe, i zatim do irenjaEuropske unije i NATO-a prema istoku. I na
kraju e Simms obratiti ekonomske probleme u Eurozoni. Spomenut e
ekonomsku krizu u zemljama PIIGS (Portugalu, Italiji, Irskoj, Grkoj i
panjolskoj), bez dodatka da je taj naziv posprdan. Njemaka pak, nije
doivjela tu krizu u Eurozoni, ali postoje u toj zemlji ideje da se vrati
deutschmark i da Nijemci operu ruke od Europe. Za Simmsa bi to bio
negativan pomak.
U Zakljuku knjige, Simms iznosipitanja. Prvo: hoe li Europa biti
ujedinjena, ili pod dominacijom jedne sile. Njemu je i dalje sredinja
zona nadasve Njemaka, te je zakljuio da e odluke o jaoj uniji ili o
konfederaciji (to ne prihvaa) odluiti polazite iz Njemake.
Koje su glavne Simmsove postavke? U saetku knjige pokuali smo
opisati njezin hod, ali osnovne teme i stavovi mogu se nabrojiti ova-
ko: 1) sredinji prostor od kojega autor kree, je Sveto Rimsko Carstvo,
kojeg vidi kao Njemaku (dakle, Prvi Reich); 2) sva nastojanja da se
Europa ujedini, od vladavine Karla V. Habsburgovca, Luja XIV., Napo-
leona sve do Adolfa Hitlera, imala su usmjerenja na njemake zemlje;

481
 EUROPA

3) suverenitet drava bio je redovito problematian, kao i zlatni veto i

autonomije u Poljskoj; 4) zbog sukoba iz vremena Sedmogodinjeg rata,
SAD su nastale kao nova samostalna europska zemlja; 5) englesko-kot-
ski ugovor o uniji iz 1707. bio je navodno primjer povezivanja podruja,
koje su i SAD prihvatile; 4) nakon francuske revolucije, Edmund Bur-
ke izrazio je potrebu za intervencijom u susjedne zemlje, koje Simms
smatra vanom; 5) pozitivnost u novom dobu su liberalizam i ljudska
prava, i trebaju se poduzeti (prema Burkeovom modelu) humanistike
intervencije; 6) mir za vrijeme detanta ugrozio je europsko jedinstvo; 7)
povezivanje Europe ide preko otpora prema vanjskim sredinama koje
ne prihvaaju liberalne (ili liberalno-kapitalistike) modele, i EU mora
staviti naglasak na vojsku da bi postala svjetska sila.
Treba dodati da su ovi Simmsovi stavovi uglavnom odraz njegovih
politikih pozicija. Zajedno s nekim svojim kolegama i studentima iz
Cambridgea osnovao je 2005. Udrugu Henry Jackson (= engl. Henry
Jackson Society), samostalnu organizaciju koja je, meu inim, vodila
razgovore s predstavnicima britanskog donjeg doma.* Ta udruga je za-
govarala dominaciju zapadnih liberalnih demokracija nad ostatkom
svijeta, liberalni interventizam i stavila je naglasak na vojne dimenzi-
je i na kapitalizam. Zatim, Simms je 2013. bio suosniva i (do danas)
predsjednik Projekta za demokratsku uniju, meu studentima u Mn-
chenu. Taj projekt je zagovarao snanu i demokratiniju Europu, s op-
im europskim parlamentom gdje bi se govorilo slubeno (naalost!)
iskljuivo na engleskom i slijedio bi se model englesko-kotske unije iz
1707. godine. Takoer je stavio naglasak na vojne aktivnosti, tj. na opu
europsku vojsku, koja bi morala obuhvatiti sve Europljane. U jednom
svom komentaru na televiziji, Simms je to saeo ovako: zemlje u EU-u
trebale bi napustiti svoje suverenitete, prihvatiti engleski jezik i razvijati
jedinstvenu i snanu vojsku kako bi EU postala svjetska sila.
Svakako, vie od sukoba, rata ili geopolitike, smatramo da je mno-
go vanije prouavanje kulture kao i njezinog utjecaja na ekonomiju i
drutveno ureenje. I zato onda treba proitati Simmsovu knjigu?Kako
je rekao Noel Malcolm, Isplati se ne slagati s knjigom. itatelji treba-
ju znati kakve se teorije javljaju na Zapadu (uvjetno reeno) i jasno,
morat e prouavati teorije i miljenja drugih strana svijeta, da bismo,
napokon, i svoju zemlju razvili, za sebe i kao primjer za normalizaciju
u svijetu.
Toliko o knjizi, a zainteresiranom itatelju preporuamo da se uhvati
u kotac s idejama koje autor iznosi i sam stvori miljenje o budunosti

* Udruga je dobila ime po Henryju Scoop Jacksonu (19121983), amerikom demokratskom

lanu Kongresu i senatoru, spomenutom u tekstu, koji je slovio i kao antikomunistiki obrambeni
jastreb.

482
 POGOVOR: BORBA ZA PREVLAST ILI ZA TO?

zemalja Europe. Na taj nain e se njegovati tradicija raspravljanja s

tekstom koja je u europskom duhu prisutna vie od dvije tisue godina,
te koju ne bi bilo loe pomalo ponovno potaknuti i u Hrvatskoj.

dr. sc. Emil Herak

dr. sc. Borna Jalenjak

483