4. 1450.-1550.: VELICINA I DEKADENCUA Humanizam Meso St ga intelekele i uéeni ad kao dnatteni stale i ha hasta auzimaj taljanskor drufa skraja 14.1 s proj polovii 15, st. jo je zoajije od onoga {So su ga zzzimali u doba komuna i Dante, Starane sngenoga upravaog aparatay potrca wspostalana brojne diplomacje i posanitkoga Kora used eve slozengih fednos medu drfavama, nastnak peavih dvorova raz signa, zumisijenih kao simbola upleda i sreditta polittke propagande, ekoder su element ji pridonose eto) potralnstrutnogitelekrwanog personals i veg) viednost now uslo= ®. [Natu povetans potranju veut jedvawspjeajn odgoworti, Ne smo ato 'Ho ih nije bilo dovolino — u randobj kojim se ondje vim iankla su nova sweutlta u Ferrari, Fiend i drugije — veéorabitostoga So ona nisa vig bila sonja prafsi medernu izbrazbu prilgodenu naralim porebama vremea, Tet sveutilga bila jaf uidrena u programma i ddaktifkim doktrinama sholastickos ‘encikiopediza arstocelizme, pod koji su mnakorn masala raza se, Sade 32 pejaile nove prvame Skole pri semim dvorovima Ht w kagama seni Gud — slalemije, 1 ojima je sokratski model, odor iamed uta i udenika bio job eposredniji i komusikatvnij, a nastava je obnovlena ie korems. Nsjslavnja od tih alademij bila je Casa Giocasa 4 Mantovi koja je pod vodstvom Vitoria da Felue 1s novim pedagotkim krterjima, udomila dla genera zmanswvena Duh wie ‘Najsavnije i napoordenje intleknualce i humanise dosiowee su opscdli rani gredovisignor, 2 mjhovs se kaijera astjsl od stalnoga Istana po nave sredigema poluotoka, Toe wee bio sisi s Petracom kaise po maogitn spelt ‘mode smatrati orem onoga Sto nazivamo studs lamas — homanistils stud Lorenzo Vala, primjerice, djekom svoj krckog Stora (Qotivio je pedesesdvile godine) natso je veemera ds obide i viv svim vetim elljnskim seta ime svim masjnjim dvorovima. Reden w Rimu, kao mlaié preselo se Firenea gale Je ratio studi, potom je oso w Pavia dab predavao ma sveuiit, Prinsden ‘mapas tj grad, jer sesukobio sa svojm kalegama na Pravnom falta, sono se Milano kod Viscontijeih «zat preSao w Napuj u shabu A¥onsta Aragon“ Poi Talon sho ds bi svoj dane zavtiou rodnom imu, Leon Batist: Alber, motda maj- Ikompletnja ienost ljanskog hunmaniams, mao je lian dinamini caradun vice. Clan obit koja su Medichprojersl iz Fience,stkao je dolaorat u Bologn i ‘mogaose 1429, godine vat w damavinn, Ali rje dag uno) boravo, da bi med 4431.1 1441, gone mogso pratt pins kuru na nenim selidbams po raznim trdovima, sjedftima raciinoga koncilaotvorenog a Basel, pa se zatim vratio Rim, ponovno w Bologn i Firencu te Fevzaru, glje se spriatelio s vejvodom Leoneliom d'Ese. Na rana droga purovana i boravdes magnala ga je slava kau je stelao kao arhitelt, pie nego So Je 72, godine 2aurio svoj vrij vor. Med njegovim najponnacjiea radovima je pals Rucci w Fitene, Tempieco (tim ‘bite Malstesta) w Riminij,erkva SanéAndrea w Manto. A io tek roti 0 postolownors i razuzdanom Zivot Ro su gx prove Francesco Filef li Anronio [Beccadelli evan Panormiss, koji suse ubraali med najeée dvorjane i mabolie plageneelanske humanist ‘Onn putovanjs§raznovrnaiskuseva, sdopljena pains i prepise Koj su apotinjalt i njegoval, a potom i davai drugima na Cane uabikarma — epstols- Fima, samo su povedila | pojtala oes} poveranoes, slidaenost | Kolegjalnoss tj je vee posojan meds talijanskom intelgencijom. Ta) Se oes} pretvorio 1 svijest © porcono} loc kaj imaje went Judi | latevm!talnskogs bein. Te ‘ove eves rodiaseelaintlekzualna avantor koje aaivamo humanizam. Morat ‘emo prea’ pojava prosjetitewa da bismo pronl ako intenzimno razdobje, take bogatog vega, tliko opéegenrarijazma irk pore pote 22 istinam. (Ope je predodiba, sje barem opée kolasieno i maprhacenije sli, da sss hauls bili jedm vojka wéenih hod, neumornih isteatvata supa Hl ‘énihteksova Ej je powjema zaslga Seo su abogat i obnevil nae pomnavanje Jknleurnoga bogattva Kasienog eijea. Da st samo tj posse obaili (li nisu), dog moderne koltore i eiviliacije prema jim bio bi jenako neprciejiv. Daj ‘avo euopske kulture bio bi aeamisiv ber njihowih oti, bez njhovaspaisva- ja sarin, ber niihovih restavratorsk radova. Dovolno je pamisit ma to to jew povies moderne kalcare anatio stud gre flozofie, So sw ga pokrenal humma- risa, Poeredstvom gr8ch znanstvenik kaj su bill pozvan da dodu ipoduéavaju na faljanskim Solara akademnijama,o@ erent pads Konstansinopolsa do raf 15. Stole, cljela vel batinabieanske Slate terudioje, od Prllasa naovamo, postal e sstvnim dijclom zapsdnocuropske kulture. Porislino samo laliko je Enadla mogoénoseétana velkih gre Kasikaw orginal iw poxzdanim pre sim, ili je vadna bilo ponome otkrivanje Platona wcelini — moda naive kloan dogadkumanisigke epoh, i pak otsdeoriginalnog Lukrecievog spss Derr nate, Ro ga je pronaina aebudeni Poggio Braccoln’u podrumjednos: Svicaskog samostans, Svaki od th pronadeni restricanh spe bio je marjvo prepisan u vide primera, «te kopje sto so postal predmetom prave epovine Med raznovrenim lkovin kslttnihdjlatika humanisike epohe nita mane nije znatjan ik egoves kodeksim,vknjdarae.Jedan od nih, Vespasano da ste, ‘stvia mam jew svom dels Hie exjedotanswvo 0 poStovanjaidivlenju St je aio prema svoj neni Kijentioa i 9 edgovornaet = kojom je obrljno sv) paso. ‘Tako su nate i prve kane: u Ftenc,aslugom humanisa Niccolda Niceolja ~ bibiotka semostana Swetog Marka kj la i osobna Bocrsecovabibitek 1 Veneciy,bibliotlan Marciana koja poyjeée od ostvtine kardinal Bessriones, Jednog ed najvedi Inomanista toga doba iw kao se euvaju lige koje je Francesco Petratesestavio mlestko| republic « Rin Vaasa biota Se omivanje pote i rmobha poniftata Nikole V. (1447.~1455). Ali ni ake promjene koje su se dogodile w proizvodajt i distibucji aig nsw bile dosatne da zadovolie potrebu sve ice publike. Ocrietisarskoga soi, ak se vopée radio otic, siglo Jeu pravo vajeme. ‘Da je humanizam i bio samo golemo deo spaiavans Kline batine — vali to ponovid — vet i samim tim dinom njegov doprines modernoj kuti | cv 22ejj bio vrlo matajn. Nie, medutim, nije samo o tome ‘Kroz resturatoski ad, aredivane | Romentae.srih sita postupno a se formirali —a to je bla najadnijainajsajnija ostvtina — merodith- kerf koi s2idams primjonjuju w snanswenim-israfvanjima, To J, prje wega-abjetions nara samogastraivana: na znansteeika injegov rad ne Sj ujcat naa wzor politike, religinne i emotivne narav, Ja si ga oniome tko zlorabi neki Kas pis sfeiranjegow autentignos! Tilologis je osnova i Hue svakors enani, litho idanjejeprepostvia za tane biol i. Klisifanprimjer ove ove sietode natin rada humanist, bee évojbe, potato dokazivane alsiikaa layne Konstantinave dozaie, fea se poduhvatio Lorenzo Valls. Rie joo srednjvje koynom dokumenta ft gu je Crleva navedila da bi oprevdala legtimnast seoih svjetonirajevs, Valine demonstra zasnovana je na testa fills clementima kojima se nema So prigoveris. Ali profit razumjeti neki Wasi tekst znailo je i posuvid ga w obvir negova doba, dai mu odredeno miesto © kjifemom korpusu i kaega se on rade, Filoloa dimenajaradal je poe [je bil refi o tome ease Pltona suprotstv Arstotly, nego o rsumijevan jednoga i drugoga, jednogasdrogim. Kako je tdi Leon Batasta Alber w svoj djlu Phiodenes, sina — alee, Ki je Kronosa, vemens, + njegov sogradsnin Mateo Pelmiesi odvraézo mu je uzrekom: wveriai prfecto cognitionem dant ‘emporax — vejeme, zasigurno, dij speznsj istne. Tz ove konjugaie floloske ‘metade shisoricizmom radao re novi mentani habinasmidron tolerance, ko nad svoj otvorvorenje sav vel inost Kala je bila Erazmo Rotterdam= ski, ut) fiologe i tolerance. on se, priredno, obrazovao na ufenjima hum “Humanist au w porpuncet bil sjesni novine vance ovoga evojeg onda, Shvatls a je nithovs poviesnazachiga ne samo odkrvan reser sarth teksto, vee iw tome So su rzamjeliithova nadia znatejai uéenja ato zat 4a 9 otk metods kojom st Kasifn psc radii slobodent uzora | predrastda, {ii veda daha. Ohrabrenitakvom spoznajom oni su sa saialjnjem gledali na redaj jek, media ctr (pjam x8 izisl sami hmanis), + njegowim predras= ddan i nesposobnodéa filoloe prover i poijesnog razaifianj. Nasuprot rome, tadizal su vlsto vijeme fimtelekcualnu revolucjuw kojoj sa oni sami odigali sien ulogu. Stas 2a starinam radala je panos kaj je odredivan i cbogacivaa@ ovis Tali Pripadanje modernim vrermenims. Oponaiai anicke pisce nje znatilo ponavlas ‘ono si welikan’ re, nego je to nails om s stom ‘adoznalou, strani lucdnofa umovans koja suse § Hic suokavali ‘eaojem aie: To je nate trafic i otras noe eine i nove pute — 2nailo Je grad, Cises nanoste ako eadsla primijejenn ananast eon Batista Albert svom traleatu Dela ptra pide da je do svoga povrata te Firencu iz progonstva bio uvjeren da ve iscrpljena jndskxpriroda nilada nece bis w stanje promi plodnos i somalia sage wh wilh anclik vremenas. No akon Sto se vaio u domeovins it se nadiviodjlima Brunellschija (Pipo ahi telus), Donatella, Masicia i drug vliihfretinsis uremia te epohe, pastao Je ijrtan da so modern autri nadmatil ange ako mi ber witli ber taka Primjeraotkivamo ummjemost i ananotio jim se nikad prime i vi fulon Tek je pronadt ede syjedotansivo inelekeudnog puta hsmanizmna, > Unjettst i zmanost okejimase pie nije ni vdjelo ni Clo i evo artes finenjers Quatrocents koji provéwajues Vitra okrvaju mode edne nave | ‘lo originale cvine i vone shiek. Evo th kako s projeriranajednejedine grade prelze na pojetirane clogs grad, raconalnoraznjltenog | organiza og Bro geograi i lartograi (aajvedi od nh bo je Paolo Del Pozzo Toscanelli, priatel] Bronellescia) kj eraj nave inaines ma, kojima Ge se politi po- ‘mori itadiati Novoga svies. Evo Leonarda da Vina (1452.-1519) kaj svoj inuicjuna plju ote, mehsnike i uopée Sake prewarsw primljenjens znanose. ‘Magli bism upast!u velina pogrean povijesne prspeive kad bismo, ma tag covih rmatrana i ovihnagoxjt, jel w homanizm nazis potetke moderne zanstvene isl, Ona se formal Kasai, drugim i sleenijim purovima, a ono Eo 4 najnaésieulgnost Leonard, projektana Futuris strojeva i slilarazapre= ‘paleajuih ie, to je upravo njegovaienimnost, dt ne kakemo ajegova flaca, Poslje njega u lnskoj hulset renesanse neds bis pojave vellkog enagenja ddomaisa na podrugju manoad i manstenog mijn. No unatot tome, navede coticige huranizma, ato je — objektivna tsa mara svakom obliyudskog znana. tse «vat sv Humanist w taljanskom drutiva U proiome smo olor pokl aku alo je well odluéu bio dopr znistithe kuleae moderac} mis -civiiaci, Moramo si sad post nje koje je 'powjesno omedeno ali zto-ne man vadno w djl ese govori o taljanska) povjesti— a to je o odnosu humanisa s drustvom-: deustwenim okrenjem taljansksh gradova-driwva ia koji poten koma sis deloval Kala je bil, ako se motemo iarait na pojednostvlen main, hora politica miszo i osoitonjhovo kolksiono ponatanj ko intelekrusiea drat? [Nije jt apstakmom probleme, vet 0 problemu io $4 ga sani humanist pst pokusali na nega edgovoris. Rasprava 0 supeiornostiaktivaog ili ko 1Ws0-15: VELICINA DEKADENCUA @ semplatinogSvot bila jeje od vei tema hoje sup wu umanisti Jjitemnor, od Colucea Salata nade, Veci dio sodionika v to raspesv, 2 ‘osobito firentinsi humanist, opéenito sa estupali prvensvo prvogs nad drug Znanseenil i obrazovan Eovck nije se sniosatvort uw iolacu svojeradne sabe, ‘nego je svoju pataia morao posveutiobiei, pritebima, grad moro je, dale, svi sii vo, Hvoteradanina jus adn. Dale wt cle (O pradan ‘shorn Zivot) upravo je i naslov pomatogs dein Srentinako Bamana Matta Palmieri, Uoetalom 2 nde kot su bil angirani poltitkom Zivora kai su" “obra jae funkeje, 8 je bio slut} = mnogima humanists, te pice nile ri poral, Calcio Salut, oxi fo se eauzimo 2a pozivanjenjbollh gra ‘dite iz Bizants, wlio je ve svoje mistone mage | svoj lyjavno ume brani republike dj je kaneelar bio, priv argumentcije Romanista stoi scontijeraca, a Tad slavjena njezine slobode, Nasijedio ga je mista) dwinost Leonardo Brin, drag vel hsmanistizhi lik, koji nam jeu svoim dicts Storie _Porentine Prensa pies); Lanai aetna rbis (Pola fuentinskog grad) ‘stv sjedotanswo o duboke Jubavihojujegafio prema svojem grad, Drugs ‘humanist oi toiko daleko ws svome sgradanskome angideanu éa su posal ‘arotmici taka je sia Stefaa Pore kj je 1453. godine pogublen zbog su elovanj u uroti prosv pape Nikole V, pape koi ei sam bio ljubi zaSieik ‘inde kamantts, Safe pier Milancza Cole Montana, koi je bi ijn alt= nik uote w kao) je rev pso wojvoda Galestxo Mara Sforza koje sam smaéa plato vhssew hrabrost. Osumnjigen, io sa esnovom, 2a urot priv pape bil su | Pomponio Leto, majoras hie rmskoga humanisihoge kruge i dan Rimeke akacemije, i Barslomeo Platina, kojega ce Sito IV kasi imenovas prefktom ‘Vatkanse bibliotske, Nisu svi humanissdakako, djl republlansa uvjerenjs Srensinskih kancelra i protiransk entuzjazam urotaa koji suse upuStal wrazne pothvate. Nei, lao Antonio nico ie Vicente, il sath ladarsi brs smisao nonarhj, masuprot spologeima frentnskeslobode. No ial sus il gotovo i, bill wuzeniuborbe i sukabesvojega vemena, inakopii raza sstva fe gradan- hog Zivot, bili mgnani na rama 0 sivanjiena svjega doba, Taio tam se ni doputtenin pte, nije ise gradanskiangatenan pojedinih hrumanista konketzia i pretvriew kok poliicks svijet aij desievene ‘linave, dodute slosent i arselirans, kao Ho 656 Situ doba prosyedteljsta? [No da bismo adgovoril nat pitanje neophodino je prethodno upitat se Jako je bilo moguée poliicko i obnowtelko dlewanje u deusevu 14. i 18. stojeca ‘Osigovor na to dita nam je pomjess Wyeli i Has, dva najvecareformators i vromena vel koncil i Borbe 2 reform Crkve,obojia intelekeusc,sveuiif profesor, ali ro nj sprietilo ih i nihove prisate da postanu poh aati pokretd velish kolelivns gibanja. Oboruéai.dubokim i celovitim xjersizm txjerenjima, bil st cersto nau dix druttva mioraa iskorilenit svaku zirabu, srogancju sinks, korupeja biskypa i relat i patnje ponizns ako je roéno da draiteo mora biti ostrjeno po Botjim zakonima-UySéen cm wyjerejer, nis ‘okljevali snasi sve posedice, sje sé be morale povui za wobnovus za kaj st © ‘auzimal, posivajue sve werike usborb 23 dobro, jr taka je bila Boda apo» Pools Tallin ‘ie Mi danas zoamo de sien ems elisa orover som {kinom drutenog vor {u ky ea duhome ruksue vel Wd mas tie religorne arate, ovo bio edn pu kj se moglo nad promjens Inia 1 ble jedoge dati. Reforma onog poi bis je masta ‘mol forma lipiet Cs, sama pnizenth ian bude elu ere (Ovo 6 ovo, |B por kaj Ee kobe Lite i vet pootratlm 17s eng pritane revolacona Tet, matin, sane mogh soni i pone se ma oe natn. Tne samo store ear dato loli | rue npn ed elk eshog. ez ro sa how univers | ineeksaao cease, | plots ‘dru bil bo rit od Wyelifirail issovs. Onis, ao vl nay ‘rural jedan dp wo moderne Kak, slobedne of predator § wo bogatom irfniranom inelelealnom kas, Nouprae he eas "periomont pn ist hj some rv wena rvs saat palltke Iso monopole kiwi cbraovaih ud adnoe ime va (uth jm se vad pepo’ dno, dno imat tla futeita, Nios men dit blond nae pti Saari magi Fema, se pk on hk sna loots. Mog sedge {shee eva two rata Bro pv de tlie pv pripaalo eno Brac onome kaj ao nego pee dha ot ring peri ‘Nitta bi elit dalek od shtane svijet madahnotog eskim integra lem, nego oj ob. Nihoo gine peta prmojeja bogomalie prema kore Cre bj jdmako onome sg si prea resolvent Eatin Herta, Ako je vet Pogo Brcciln, pba maj Join Pfiogu Kons, sis ti cuba divjena 21 ooge drugogKatotae it implicne ena negveprogonte Eva Sito Prclorin orvace ex sinatra tn pega prtasU oom derma sts ain, jn mc, eka nekth hemansa spam Sora 1 jogos, poll cnowe Srentnaog verthog i gadanhog Hiv i Eremovu spam huratskog pole. Analog tome, lunar au bil lek od idee da pbs laa abnovae uv doit eebaj i osare wot preckretom wi et drain’ jo od wha dn. i sates ge prompt bit tent nes toda, Oa "ed ken ave formar ih gamaporoaa Bote voe (Bedm todo a0 eo promi Comp) u havin ofa to bio pu aoa g opine Kaien pic okoven svi predrantana |r pag set T je WO ‘ent habins a asiguno nj pogadvao radu ednoga aleltivacg sr tog poker wreformes. Gradaneh angen uranic ju aneana edo plemenitoginigsinog bora jaro je do ako asa prince za fra prone wvodes, Sve velke revo, leone inteleknlne maj av chen ‘60-550 VELIGINA 1 DEKADENCUA 2 alija u dragoj polovici 15. stljeéa U vrlo rato radobiju od sega neko godin, med 149.1 1453. gine zapuo se kansas pie it sjedokom cru vel bans: konatnog Uoblaranja Hame loj jee gotovo clo stage. pores Kaolies ery, i sgodneg ra, maposliea, pada nota crs i Konstaninogola Cin se Hao da blzia|goroo ito ov ‘ns 26a ei nana naijern sort jam deste pun “akjugenjajnog porijesnog ctiua&onana drug, Nakon dug, egcbnog ‘ado koe plo depresom 14 salle, Europa laa se poral plovcom 5 tole, uistns je a zoo) myer jena mova Europa. Prete pastovaje pre hihsconaia) imei paps, koje evi brpeno ie Semasiah peicpor koneisih prep, sj tne ve je wid svamos novi sacional- Il dria, Engeske Henri VIL 1 Francuoke Louies XL, koe ile ao repo rodeneeekteia roger Rij! je o Earp, sem stoénim bokom inodena turk prieen,ptine era ka Adan ra ojem se rea sudbina Lsabona, Hannover, Londo Seville prpremanaljeisforaune Mle, Ge- rove drugh aljnaih grove, Rit je, oslo, 0 Europ w jj je sve mane snes opravdana aon poten poo tog Fala gonpskom pan, too usferi medunaroaih odnor,dosida osvari i a koje je iegada sso bogasr "No uebase vat nalane das tk poet ubrn. Nol eaops i sredozet poredak tase era poovion 5 stiles, ak pote nepornanicaa ptsno- Sima 22 buduénostljandogn drive, ie io ita ane ieaSan pia Zsiguo casi prety nie elo podeent Soko ga proizven pad Kon Stantinopoapokazo elo jm, oko se oevidajm, tek godin, po- Taal nemo ltanske Europe da ta to enka odgorer, una papinim port pov opetovanio apeima 2 wskesnce dua hrizaskih vj. Alina plno konjonisure polish i eportich odnos, psdice sovitog class ot- Trane sie Sedanemljensa bile ko rama ao obi x mogl poms, it barem isu to bile 2a ave. Genova je, mals oijednam odrezana oa seh ‘natu Kolonia na morn mons, del vo tts dare ha ee naerat ma ubraanje preobrasbe sa tgpvahe ma Gnancsk ckonomi, vee zapete ose ie Banke an Giro doksb Mita wpjel pons maven aks novim ‘podria Levanta Guba Nepropona tdrugih istaknu polotaa a Egi- Shor mor in allan ole uspjlsu dlomicenadokndiosvsanjem Cipe a aun Genovetana Katona, Posebn su yl deat maine poreme {cress povltce ma metake owe kaj su pola o Konstannopa Sako reprise) imeda Veni Porte enue je preinuro nakon saan clo, Sporaranm ekom 1479. 480. godine, ko da je ak mleadla pomorsia esd Seiwa porpunu nevtralnose otal pasion promazagem poke tuskog i ‘raven Orns 1480. gine