NEURALNI KRUGOVI STRAHA

Amigdala je sredinja to_ka straha. Kada je neko rijetko oboljenje mozga kod
pacijentice koju su neurolozi nazvali S.M. razorilo amigdalu (pritom ne otetivi
nijedan drugi dio mozga), iz njezina mentalnog repertoara posve je nestalo straha.
Vie nije bila u stanju identificirati izraz straha na ne_ijem licu, a isto tako nije ni
sama mogla na_initi takav izraz. Prema rije_ima njezina neurologa: Da je netko uz
glavu S.M. prislonio pitolj, ona bi intelektualno znala da se treba bojati, ali ne bi je
bilo strah kao vas ili mene.

Neurolozi su moda najdetaljnije istraili upravo gra_u sklopova zaduenih za

strah, premda danas jo nije posve istraeno funkcioniranje nijednog emocionalnog
kruga. Strah je pogodan primjer za razumijevanje neuralne dinamike emocija. Strah
u procesu evolucije ima osobitu ulogu: presudniji je za preivljavanje moda i od bilo
koje druge emocije. Dakako, u dananje vrijeme, neutemeljeni su strahovi
prokletstvo svakodnevnog ivota; zbog njih patimo od razdraenosti, tjeskobe i
svakodnevnih briga - ili u patolokoj krajnosti, od napadaja panike, fobija ili
opsesivno-kompulzivnih poreme_aja.

Zamislite da je no_ i sami ste kod ku_e, _itate knjigu, kada iz susjedne sobe
odjednom _ujete tresak. Ono to se u sljede_ih nekoliko trenutaka doga_a u vaem
mozgu otvara pogled na neuralne krugove straha, i ulogu amigdale kao sustava
uzbunjivanja. Prvi modani krug koji sudjeluje u reakciji jednostavno registrira taj
zvuk kao _iste fizi_ke valove i preoblikuje ih u jezik mozga kako bi vas potaknuo na
budnost. Ovaj sklop vodi od uha do mozgovnog debla i potom do talamusa. S tog
mjesta razdvajaju se dvije grane: manji snop projekcija vodi u amigdalu i oblinji
hipokampus; drugi, iri put vodi do slunog korteksa u temporalnome renju, gdje se
zvukovi razvrstavaju i povezuju sa zna_enjem.

Hipokampus, glavno skladite sje_anja, brzo uspore_uje tresak s drugim

sli_nim zvukovima koje ste _uli, kako bi ustvrdio je li vam poznat - je li ovaj tresak
neto to odmah prepoznajete? U me_uvremenu, sluni korteks provodi rafiniraniju
analizu zvuka, ne bi li otkrio njegov izvor - je li to ma_ka? Prozorski kapak koji lupa

1
na vjetru? Provalnik? Sluni korteks postavlja hipotezu - mogla bi biti rije_ o ma_ki
koja je, recimo, sruila svjetiljku sa stola, ali mogao bi biti i provalnik - i upu_uje
poruku amigdali i hipokampusu, koji je brzo uspore_uje sa sli_nim sje_anjima.
Ako zaklju_ak donosi umirenje (rije_ je samo o lupanju prozorskoga kapka na
vjetru), tada op_a uzbunjenost ne prelazi na sljede_u razinu. Ali ako i dalje ne znate
to je to_no posrijedi, drugi krug koji funkcionira izme_u amigdale, hipokampusa i
frontalnog renja dodatno poja_ava vau nesigurnost i fiksira vam pozornost, zbog
_ega jo vie elite identificirati izvor onog zvuka. Ako ni daljnja pomna analiza ne
prui odgovor koji _e vas zadovoljiti, amigdala oglaava znak za uzbunu, pri _emu
njezin sredinji dio aktivira hipotalamus, mozgovno deblo i autonomni iv_ani sustav.
Fantasti_na gra_a amigdale kao sredinjeg sustava uzbunjivanja mozga postaje
o_ita u ovom trenutku straha i podsvjesne tjeskobe. Svaki od onih nekoliko snopova
neurona ima razli_it niz projekcija s receptorima prilago_enim razli_itim
neurotransmiterima, neto poput tvrtki koje nude ku_ne sustave uzbunjivanja
povezane s uredom u kojem su deurni slubenici, pripravni uputiti pozive najbioj
vatrogasnoj jedinici, policiji i susjedu, kad god ku_ni sigurnosni sustav dojavi
postojanje odre_enih problema i nepravilnosti.

Razni dijelovi amigdale primaju razli_ite informacije. U stranju jezgru amigdale

dolaze projekcije iz talamusa i slunog i vidnog korteksa. Mirisi, posredstvom
olfaktornog dijela produene modine, dolaze u kortikomedijalno podru_je amigdale,
a okusi i poruke iz utrobe dolaze u njezin sredinji dio. Zbog tih nadolaze_ih signala,
amigdala je stalno budna kontrolna to_ka, koja pomno analizira svako osjetilno
iskustvo.

Iz amigdale, projekcije se nastavljaju u sve glavne dijelove mozga. Iz sredinjih i

medijalnih podru_ja jedna grana vodi do dijelova hipotalamusa koji lu_e tjelesnu tvar
za reakcije u hitnim situacijama, hormon koji osloba_a kortikotropin (CRH), za
mobiliziranje reakcije tipa borba ili bijeg posredstvom _itave kaskade drugih
hormona. Bazalno podru_je amigdale drugim granama dolazi do corpusa
striatuma, povezuju_i se s modanim sustavom za kretanje. A preko oblinje
sredinje jezgre, amigdala upu_uje signale autonomnom iv_anome sustavu preko
produene modine, aktiviraju_i irok spektar dalekosenih reakcija u
kardiovaskularnome sustavu, mii_ima i utrobi.

2
Iz bazolateralnog podru_ja amigdale, proteu se veze do cingulatornog korteksa i
vlakana poznatih pod nazivom sredinje sivo, stanica koje reguliraju velike mii_e
kostura. Upravo te stanice navode psa na reanje ili ma_ku na savijanje le_a kada
eli zaprijetiti uljezu na svome podru_ju. Kod Ijudi, isti ovi krugovi zateu mii_e
glasnica, stvaraju_i visok prestraen glas.

Jo jedan put koji izvire iz amigdale vodi do locusa ceruleusa u mozgovnome

deblu, koji potom proizvodi noradrenalin (koji se naziva i norepinefrinom) i
distribuira ga mozgom. Krajnji u_inak noradrenalina jest poja_avanje op_e
reaktivnosti modanih podru_ja koja ga primaju, zbog _ega senzorni krugovi postaju
osjetljivijima. Noradrenalin proima korteks, mozgovno deblo, sam limbi_ki sustav, u
biti dovode_i mozak u stanje pune pripravnosti. Sada _ak i obi_na kripa stuba moe
izazvati prestraeno podrhtavanje koje _e vam prostrujiti _itavim tijelom. Ve_ina ovih
promjena doga_a se izvan svijesti, tako da jo niste svjesni toga da osje_ate strah.
Ali kada ga doista po_nete osje_ati - odnosno, kada tjeskoba koja je dotada bila
nesvjesna prodre u svijest - amigdala bez zastajanja nalae reakciju irokog spektra.
Ona stanicama u mozgovnome deblu nalae da vam na lice navuku prestraen
izraz, da u vama izazovu tjeskobu i strah, da zaustave pokrete koje su vai mii_i
ve_ zapo_eli, a nemaju veze s trenuta_nom situacijom, da vam ubrzaju rad srca,
povise krvni tlak i uspore disanje (i sami _ete moda primijetiti kako kada prvi put
osjetite strah odjednom zadravate dah, ne biste li tako to bolje i jasnije _uli ono
_ega se bojite). Ovo je samo jedan dio irokog, pomno koordiniranog raspona
promjena koje amigdala i srodna podru_ja orkestriraju dok upravljaju mozgom u
trenucima krize.

U me_uvremenu, amigdala, zajedno s povezanim hipokampusom, upravlja

stanicama koje upu_uju klju_ne neurotransmitere, na primjer, kako bi potaknuli
osloba_anje dopamina koji dovodi do fiksiranja pozornosti na izvor straha - neobi_ne
zvukove - i priprema vam mii_e za odgovaraju_e reakcije. Istodobno, amigdala
upu_uje signale senzornim podru_jima za vid i pozornost, brinu_i se za to da o_i
svakako po_nu traiti to god je u odre_enoj hitnoj situaciji najvanije. Kortikalni
sustavi pam_enja simultano se pregrupiraju tako da znanje i sje_anja najvaniji za
konkretnu situaciju mogu najbre doprijeti do svijesti, stje_u_i pravo prvenstva pred

3
drugim manje zna_ajnim smjerovima misli.

Jednom kada su ovi signali upu_eni, va je sustav uba_en u najviu mogu_u

brzinu: postajete svjesni karakteristi_nog gr_enja u utrobi, ubrzanog rada srca,
zatezanja mii_a u podru_ju vrata i ramena ili podrhtavanja udova; tijelo vam
nepomi_no ostaje na mjestu, dok se upinjete ne biste li _uli jo koji zvuk, a misli vam
grozni_avo lete mogu_im opasnostima koje vrebaju i na_inima reagiranja. _itav ovaj
slijed - od iznena_enja do neizvjesnosti, strepnje i straha - moe se dogoditi unutar
razdoblja od priblino samo jedne sekunde. (Poblie informacije potraite u knjizi
Jeromea Kagana Galen's Prophecy. New York, Basic Books, 1994.).