25.4.2016.

Ako kontrolira naftu, kontrolira dravu,

Odlike ako kontrolira hranu, kontrolira ljude."
H. Kissinger
odrive,konvencionalne i
ekoloke poljoprivrede
prof. dr. sc. Irena Jug

Povijesni pregled poljoprivrede Povijesni pregled poljoprivrede

I revolucija: Uvoenje obrade tla
Razdoblje: prije 10 000 g. II revolucija: Uvoenje lemenog pluga i plodoreda

svijest o potrebi pripreme tla za sjetvu

prvi prekid prirodne ravnotee

namjerno unoenje ekoloke neravnotee s namjerom evolucije

agroekosustava u smjeru poveanja proizvodnje po jedinici povrine tla

Sve vee ulaganje energije po jedinici povrine smanjenje potrebne

povrine per capita (po stanovniku) - uravnoteeno razdoblje u razvoju svjetske poljoprivrede

KUKURUZ LUK

LEGUMINOZE
KUPUSNJAE

1
 25.4.2016.

III revolucija zelena revolucija

-zapoinje '40. godina XX stoljea

-praktiki, posljedica utrke u naoruanju nakon I svjetskog rata

-uporaba velikog broja razliitih agrokemikalija

-uska specijalizacija posjeda

-odbacivanje plodoreda: "slobodna" plodosmjena

-visoka produkcija

-input izvan-farmskih ("off farm") sredstava i materijala (strojevi,

gorivo, mineralna gnojiva, pesticidi, sjemenski materijal) sve vea
ovisnost proizvoaa o agro-industrijskom kompleksu

Otac zelene revolucije je Norman Borlaug (dobitnik Nobelove

nagrade 1970-te god. za mir)
U Velikoj Britaniji i Francuskoj i SAD-u
primjenjivan Haber-Boschov postupak
1920-ih je toliko unaprijeen da se izmeu
1910. i 1940. globalna potronja gnojiva
istraivanja u podruju visokorodnih sorti penice (patuljasta penica
utrostruila
prilagoena uzgojnom podruju Meksika) i kukuruza
Smatralo se da se stanovnitvo svijeta iri geometrijskom
Nakon to se nekoliko tisua godina
progresijom (2,4,8,16), dok se je proizvodnja hrane irila FRITZ HABER Nobelova nagrada 1918.
oslanjalo na mikrobe u tlu, mahunarke i
aritmetikom progresijom (2,3,4,5).
stajsko gnojivo, ovjeanstvo je odluno
Pobornici zelene revolucije naglaavali su da treba utrostruiti
preuzelo kontrolu nad ciklusom duika, a
proizvodnju hrane do kraja 20. stoljea ili prihvatiti "gladnu
time i proizvodnje hrane
budunost

poetkom zelene revolucije osnivaju se i prvi Meunarodni centri za 2014. g. izdana je vrlo zanimljiva knjiga pod naslovom The

istraivanja u poljoprivredi (IARCs) Vandana Shiva Reader koju je objavio University Press of

Meunarodni institut za istraivanje rie (IRRI) na Filipinima Kentucky. Autorica knjige je dr. Vandana Shiva, ugledna i poznata

Meunarodni centar za poboljanje penice i kukuruza indijska znanstvenica, fiziarka, filozofkinja, feministica, koja je

(CIMMYT) u Meksiku. napisala i objavila vie od 20 knjiga i dobitnica je vie od 20

Osnivai - Zaklada Rockefeller i Zaklada Ford meunarodnih priznanja za svoj rad i znanstveni doprinos.

William Engdahl je 2003. u svojoj knjizi

Sjeme unitenja naveo kako ria nije U knjizi dr. Shiva otkriva nain na koji je 'zelena revolucija' prisilila

sluajno odabrana kao prva kultura u Rockefellerovoj genetskoj indijske najsiromanije poljoprivrednike da napuste svoju zemlju. A

revoluciji. sada strahuje da Afriku oekuje jo vea katastrofa budui je na

ria je osnovna namirnica za vie od 2,5 milijarde ljudi, a uzgaja se vie ovom 'crnom' kontinentu ve zapoela prava poljoprivredna

od 12 tisua godina. U Aziji se uzgaja gotovo 90 % svjetske proizvodnje revolucija primjenom GMO-a

rie, a najvie u Indiji i Kini.

2
 25.4.2016.

Pismo indijanskog poglavice amerikom predsjedniku (1854.) kao

odgovor na ponudu vezanu za otkup zemlje (Pismo bijelom ovjeku):
Mi znamo da bijeli ovjek ne razumije na ivot. Jedan dio zemlje
njemu je isti kao i drugi, jer on je stranac koji doe nou i uzima od
zemlje sve to eli. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kada
je pokori on kree dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine
se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Odnosi se prema majci-
zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima to se mogu kupiti,
opljakati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit prodrijet e
zemlju i ostaviti samo pusto to je ovjek bez ivotinja? Ako sve
ivotinje odu, ovjek e umrijeti od velike usamljenosti duha.
to god se dogodilo ivotinjama ubrzo e se dogoditi i ovjeku. Sve stvari
su povezane to god snae Zemlju snai e i sinove Zemlje. Ako ovjek
pljuje na tlo pljuje na sebe samoga. Zemlja ne pripada ovjeku; ovjek
pripada Zemlji to god snae Zemlju snai e i sinove Zemlje. ovjek ne
tka tkivo ivota; on je samo struk u tome. to god ini tkanju ini sebi
samome...
Tek kada posijeete posljednje drvo, tek kada zatrujete
posljednju rijeku, tek kada upecate posljednju ribu, tek tada ete
spoznati da se novac ne moe jesti.
proroanstvo Cree Indijanaca

DVIJE DIMENZIJE ZELENE REVOLUCIJE:

Kriticizam - zelena revolucija je donijela propast unitila tlo,

okoli i podzemne vode ime je izazvala brojne bolesti primjer
Indije i smrtonosnih bolesti kao to su leukemija, rak i tumori i
kod male djece i mlae populacije to se povezuje s trovanjem iz
zagaenog tla i vode

Zagovornitvo - veinu problema izaziva nepravilna primjena

tehnologija zelene revolucije. Pretjeruje se s upotrebom gnojiva i
pesticida, navodnjavanjem i uklanjanjem svih ostataka usjeva s
prva zelena revolucija druga zelena revolucija polja hranjivih tvari s povrine tla, itd.
glavni meunarodni istraivaki centri i banke sjemena

KONVENCIONALNA POLJOPRIVREDA
upotrebom mehanizacije, sredstava za zatitu bilja, mineralnih gnojiva,
koncentrata, novostvorenih sorti i pasmina i velike koliine energije
postiu se vrlo visoki prinosi
ovakvim gospodarenjem nestala su MJEOVITA gospodarstva (zdruenost
biljne i stoarske proizvodnje) to je dovelo do stvaranja tzv.
SPECIJALIZIRANIH REGIJA (stoarske regije, itne regije, itd)
U biljnoj proizvodnji tlo prestaje biti jedini supstrat za uzgoj bilja
(hidroponski uzgoj, aeroponski uzgoj, itd), a u stoarskoj proizvodnji
uzgoj nesilica u kavezima (primjena hormona i antibiotika), uzgoj pilia
bez kvoke itd.
Ovakvim pristupom konvencionalna proizvodnja je dovela do niza neg.
pojava koje su se reflektirale na okoli, a samim tim i na ljudsko zdravlje http://www.greenpackonline.org/english/human-
activities.php?id=12

3
 25.4.2016.

Poslije industrije i prometa, konvencionalni nain proizvodnje je

jedan od najveih oneiivaa okolia koji ujedno predstavlja i
uzrok degradacije okolia:

smanjenje organske tvari

gubitak bioloke raznolikosti
erozija tla
zaslanjivanje tla
acidifikacija tla
eutrofikacija voda, itd.

eutrofikacija

4
 25.4.2016.

zaslanjivanje uzrokovano navodnjavanjem

Acidifikacija (zakiseljavanje tla) tla je prirodan proces, u posljednje

vrijeme pojaan zbog antropogenog utjecaja (emisija sumpornih i
duikovih spojeva nastalih izgaranjem fosilnih goriva i industrijskim
procesima, gnojidba, itd))
Glavni utjecaj zakiseljavanja na okoli je ispiranja kiselih spojeva iz
tla u povrinske i podzemne vode. Zakiseljavanje, u kombinaciji s
kationima eljeza, aluminija, kalcija, magnezija i nekih tekih metala,
smanjuje pufernu sposobnost tla (pjeskovita tla imaju nii puferni
kapacitet te je dovoljna mala promjena pH vrijednosti moe dovesti
do mogueg otputanja tekih metala koji u visokim
koncentracijama postaju tetni) Zakiseljavanje tla se moe regulirati gnojidbom i kalcizacijom iako se
time ne poveava puferni kapacitet te zbog toga predstavlja jednu od
najozbiljnijih prijetnji za okoli

Smanjenje bioloke raznolikosti

1 t/ha materijala za kalcizaciju bez kalcizacije

pH=5.1 pH=4
Al < 2 g/g Al = 15 g/g

U vrlo kiselim tlima svi makroelementi i molibden kao mikroelement ,

mogu biti biljkama nepristupani ili pristupani u nedostatnim
koliinama.
Mali pad pH vrijednosti moe rezultirati porastom biljci pristupanog
aluminija to dovodi do usporavanja rasta korijena, ograniavanja
pristupanosti vode i drugih hranjivih tvari to rezultira smanjnjem
prinosa.

5
 25.4.2016.

Degradacija tla

vrlo degradirana tla

degradirana tla
stabilna tla
bez vegetacije

golemi rast proizvodnje u proteklim desetljeima mnogim siromanim IV ili odriva revolucija u poljoprivredi
stanovnicima nije uspio poveati dostupnost hrane
koncept zatite tla, voda, biljnih i animalnih genetskih resursa,
Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu vanije se
nedegradirajua za okoli, tehniki primjerena, ekonomski opstojna,
usmjeriti na promjenu paradigme u poljodjelstvu u smjeru odrivih i
socijalno prihvatljiva
ekoloki prihvatljivih naina u korist malih gospodarstava, a ne u
korist tzv. multinacionalnih poljoprivrednih kompanija!
-neprihvatljiv je "ablonski" pristup, ali postoji nekoliko
standardiziranih, kompleksnih postupaka:
ODRIVA POLJOPRIVREDA: usmjeriti fokus na ekoloke i socioloke
utjecaje u proizvodnjih hrane, a ne na puko uveanje uroda pod svaku
Odrivo gospodarenje tlom (Sustainable Land Management SLM)
cijenu
Integrirana zatita bilja (Integrated Pest Management IPM)
Integrirana ishrana bilja (Integrated Plant Nutrition System IPNS)

Dva temeljna naela:

Prema zakonu, ODRIVI RAZVOJ POLJOPRIVREDE PROMIE SE
prilagodba agroekosustava staninim imbenicima nekog podruja,
JAANJEM EKOLOKI OSVIJETENOG PRISTUPA GOSPODARENJA
optimalno koritenje biolokih i kemijsko-fizikalnih resursa u RESURSIMA, USPOSTAVOM SUSTAVA INTEGRIRANE PROIZVODNJE,
agroekosustavu PRIMJENOM DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE, PROVOENJEM

globalno iskoritenje zemljita RAZVOJNIH I PRIMIJENJENIH ISTRAIVANJA, SURADNJOM SA

poljoprivreda 14,0% STRUNIM I ZNANSTVENIM USTANOVAMA U POLJOPRIVREDI TE

umarstvo 31,0% USPOSTAVOM JAVNIH I PRIVATNIH SAVJETODAVNIH SLUBI
panjaci, stoarstvo 26,0%
infrastruktura 0,5%
zatiena podruja 11,0%
ostalo 17,5%

Opseg pokrivenosti poljp. zemljita u 90-tim (Foley et al. 2009, SCIENCE)

6
 25.4.2016.

DOBRA POLJOPRIVREDNA PRAKSA (GAP) Zato provoditi mjere dobre poljoprivredne prakse?

Dobra poljoprivredna praksa jest primjena optimalnih agrotehnikih
mjera koje osiguravaju stabilne prinose bez tetnog djelovanja na
prirodu i okoli.
Ova praksa obuhvaa mjere u zatiti tla, vode, zraka i prirode, kao i
mjere kojima se osigurava zdravlje i dobrobit domaih ivotinja.
Mjere dobre poljoprivredne prakse obuhvaaju racionalnu gnojidbu i
primjenu sredstava za zatitu bilja, ouvanje plodnosti tla, potivanje
prirodnih potreba ivotinja koje se uzgajaju, gospodarenje hranivima,
pravilnu uporabu mehanizacije i slino.
1. RAZLOG je zatita zdravlja, prirode i okolia
Nain na koji se hrana proizvodi odraava se na njezinu kvalitetu i u
konanici na zdravlje svakog potroaa. Nain na koji se gospodari
prirodom i okoliem utjee na kakvou tla, vode i zraka i u konanici
takoer utjee na zdravlje svakog od nas. Nain proizvodnje takoer
izravno utjee na zdravlje samih poljoprivrednika i njihovih obitelji i moe
imati tetne posljedice (npr. nestruna primjena pesticida, oneienje
bunara iscjeivanjem gnoja).

to je viestruka sukladnost?
2. RAZLOG je potivanje zakonskih obveza
Viestruka sukladnost (eng. cross-compliance) jest skup mjera zatite
prirode i okolia, sigurnosti hrane, zdravstvenog stanja ivotinja i biljaka
Dananja poljoprivredna politika Europske unije posveuje iznimnu
te dobrobiti ivotinja, koje poljoprivredni proizvoai u Europskoj uniji
pozornost ouvanju prirode i okolia. Posljednja reforma Zajednike
moraju potivati kako bi imali pravo na isplatu poticaja.
poljoprivredne politike radikalno je izmijenila modele izravnih plaanja
poljoprivrednim proizvoaima te ukinula vezu izmeu visine poticaja i 3. RAZLOG je ekonomino poslovanje
proizvodnje. Proizvoa umjesto plaanja za odreenu biljnu ili stoarsku
proizvodnju dobiva jedinstveno plaanje po gospodarstvu, bez obzira na Primjena optimalnih agrotehnikih mjera i racionalna uporaba inputa
to to proizvodi. Poljoprivrednicima je u potpunosti ostavljena sloboda pridonose smanjenju trokova proizvodnje i poveanju prinosa. Stoga,
da izaberu to e proizvoditi, pod uvjetom da potuju mjere viestruke ak i kad primjena nekih mjera dobra poljoprivredne prakse u poetku
sukladnosti. iziskuje dodatna ulaganja, dugorono ove mjere pridonose
ekonomskoj uspjenosti svakog poljoprivrednog gospodarstva.

Odrivo gospodarenje tlom obuhvaa sve uzgojne zahvate, politike i

po IBSRAM-u (International Board for Soil Research and Management )postoje
gospodarske mjere te aktivnosti usmjerene prema integraciji 6 razreda odrivosti:

socioekonomskih naela s brigom za okoli, uz ispunjavanje slijedeih

uvjeta:
Odrivost Razred Opis sustava Trajanje
(godine)
Proizvodnost odrava se ili poveava postignuta razina proizvodnje Odrivi sustavi SLM I Dugorono odriv > 25
II Srednjorono odriv 15-25
Sigurnost smanjuje se rizik proizvodnje
III Kratkorono odriv 7-15
Zatita tite se prirodni resursi i sprjeava degradacija tla, voda i Neodrivi sustavi SLM IV Malo nestabilan 5-7
zraka V Srednje nestabilan 2-5
Ekonominost osigurava se gospodarska opravdanost VI Jako nestabilan <2

Socijalnost sustav je socijalno prihvatljiv

Trajnost - ukoliko se u nekom vremenskom razdoblju ne ispuni bilo
koji od navedenih uvjeta neodrivost

7
 25.4.2016.

gospodarenje tlom
Farma budunosti:
odrivo
- biljna proizvodnja u sinergiji s tlom konvencionalno

- precizno ratarenje za kontroliraniju primjenu agrokemikalija i hraniva

Vanjski utjecaji:
- praenje i erozije i ispiranja hraniva klimatske promjene
duik
- maksimalno koritenje agroekosustava invazivne vrste
polutanti
tetnici i patogeni korisni tetnici i patogeni korisni
organizmi organizmi
svi zahvati valoriziraju se s dva aspekta: niska
bioraznolikost
visoka
bioraznolikost
tla tla
q izravni efekt samog zahvata
q utjecaj zahvata na cjelovit sustav i gospodarenje cijele farme
zdravlje ljudi

zdravlje zdravlje
ivotinja biljaka

Integrirana zatita bilja - je sustav zatite bilja koji podrazumijeva

primjenu biolokih, biotehnikih, kemijskih i fizikalnih mjera zatite bilja, Uporabom niih preporuenih doza manje toksinih sredstava za
te ostalih agrotehnikih mjera pri emu je uporaba kemijskih sredstava za zatitu bilja i pravilnim odabirom naina obrade tla konzervacijska
zatitu bilja ograniena na najnuniju mjeru potrebnu za odranje obrada, direktna sjetva, itd. pozitivno se utjee na mikrofaunu tla.
populacije tetnih organizama ispod razine gospodarske tete. Izbor odgovarajuih sredstava za zatitu bilja te preporueni nain
uporabe mogu smanjiti smrtnost ptica, jeeva, aba, riba, i drugih
Integriranom se zatitom potie bioloka raznolikost koja ima funkciju korisnih ivotinja (npr. kinih glista).
samoodrivosti sustava
Bioloku raznovrsnost biljnih vrsta mogue je djelomino postii
prelaskom iz monokulture u sustav plodoreda u kojem bi bilo
zastupljeno vie biljnih vrsta, zdruenih usjeva i smjesa razliitih vrsta
kao pokrovni usjev.

Integrirana zatita ratarskih kultura od bolesti podrazumijeva
provoenje svih nekemijskih mjera kojima se smanjuje vjerojatnost
napada parazita i razvoja bolesti.
Nekemijske mjere su preventivne odnosno primjenjuju se prije
ostvarenja zaraze, a ako se ovim mjerama ne mogu sprijeiti
gospodarske tete treba koristiti kemijska sredstva - fungicide.
Uporaba fungicida, odnosno kemijska zatita, moe biti preventivna,
ako se primjenjuju prije ostvarenja infekcije i kurativna kada se
zaustavlja ve nastala zaraza.
Integrirana zatita od bolesti u ratarstvu ukljuuje agrotehnike mjere
Integrirana zatita bilja od tetnika podrazumijeva suzbijanje tetnika po
ekolokim principima, uz primjenu kemijskih preparata, ali samo ako je
to nuno potrebno.
Cilj IZB je sprijeiti masovnu pojavu tetnika i mogue tete stalnim
praenjem njihove pojave na odreenim usjevima (monitoring), kako bi
se na vrijeme i odgovarajuom mjerom sprijeila ekonomska teta.
Integrirana zatita bilja od tetnika ukljuuje slijedee mjere borbe:
agrotehnike,
mehanike,
Ako ni jedna navedena mjera ne pokae zadovoljavajue
fizikalne, rezultate pristupa se kemijskim mjerama borbe

dok se druge mjere kao mehanike, fizikalne, bioloke ili biotehnike u bioloke,
praksi ne primjenjuju. biotehnike,
karantenske i druge.

8
 25.4.2016.

Mehanike mjere - mjere zatite provedene mehanikim putem (npr.

Agrotehnike mjere - mjere koje imaju preventivni karakter, no
iskopavanje zatitnih jaraka koji slue kao lovni kanali izmeu parcela
mogu biti i direktne mjere borbe suzbijanja tetnika.
protiv repine pipe; skupljanje i unitavanje svih stadija krumpirove
zlatice, hruteva i drugih kukaca. , itd).
U ove mjere se ubrajaju :

Fizikalne mjere - primjena niskih i visokih temperatura (sniavanjem

1. sjetva i uzgoj tolerantnih sorata ili hibrida
temperatura u zatvorenim prostorima, produuje se ili onemoguava
2. upotreba certificiranog sjemena
razvoj odreene vrste kukca, to rezultira manjim brojem generacija.
3. plodored
Povienom temperaturom unitavaju se tetnici u tlu.
4. izbalansirana gnojidba
5. obrada tla
Bioloke mjere - introdukcija prirodnih neprijatelja radi suzbijanja tetnih
6. odvodnja i navodnjavanje
vrsta kukaca
7. vrijeme sjetve i etve

Integrirana ishrana bilja -

Plan gnojidbe podrazumijeva uvoenja leguminoza u plodored te:
Gnojidba mora biti ekoloki prihvatljiva i ekonomski isplativa to
a) Veu uporabu biolokih (bioloka gnojiva, doputeni bioloki agensi i
podrazumijeva primjenu gnojiva u koliinama koje odgovaraju:
mikoriza) i organskih gnojiva za ishranu bilja i popravljanje strukture

potrebama i stanju biljaka (usjeva, povra, nasada)
plodnosti tla
profitabilnosti rada i uloenih sredstava
vremenskim uvjetima, okoliu i moguem prinosu
tla uz smanjivanje koliina mineralnih gnojiva.
Time se smanjuju erozija i oneienja podzemnih voda s
prvenstvenom namjerom popravljanja fizikalnih, mehanikih i

agrokemijskih svojstava tla,

b) Obvezatno se utvruje bilanca hraniva

c) Uvodi se planski petogodinji management hraniva

Budget (bilanca) hraniva je kljuna za nadzor unosa glavnih hraniva

Integrirana biljna proizvodnja doputa primjenu mineralnih gnojiva, ali uz
(N, P205 i K2O). Ako nema drugih ogranienja, najvii godinji unos
obavezu:
mineralnih i/ili organskih gnojiva iznosi:
170 kg N/ha/god (osim za merkantilni i silani kukuruza kad se
analize tla,
doputa najvie 200 kg N/ha)
gnojidbene preporuke
150 kg P205 /ha/god/ (osim na terenima nagiba 10% na kojima
planiranje gnojidbe to podrazumijeva:
doputa najvie 100 kg/ha/god/)
praenje bilance hraniva
175 kg K2O/ ha/god/ (osim za eernu repu 250, a kukuruz i
izbor vrste gnojiva
krumpir 225 kg/ha/god/)
zabranu primjene gnojiva (mineralnog i organskog) bez
Ogranienje godinjeg unosa duika propisano je takoer za neke
vegetacije ili tijekom zime kad je povean rizik od ispiranja.
vrste usjeva i vodoopskrbna podruja Zakonom o vodama, NN
153/2009.

9
 25.4.2016.

Zabranjuje se:
ODRIVA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ
Prekoraiti sve zakonski propisane vrijednosti unosa hraniva ili termin
vne smijemo dopustiti smanjenje proizvodnje
primjene gnojiva,
vprimjena mineralnih gnojiva je ispod Europe: nema negativnih uinaka
Prekoraenje ukupne doze aktivne tvari za duik dok se P, K, Ca, Mg i Na
na okoli naa prednost
moraju uklopiti u petogodinji neutralni budget
Koritenje komunalnog otpada, mulja i komposta iz proiivaa vrazina opskrbljenosti tla sa P i K ispod je potrebnog - podizati razinu!
otpadnih voda kao i svih gnojiva s nedozvoljenim udjelom tekih metala
vtrai se monitoring poljoprivrednog zemljita- trajno praenje stanja
i toksinih spojeva, kao i nestruno koritenje folijarnih pripravaka koji
vuzgoj leguminoza, i kao ivi mal
sadre TM
Koritenje vie od 60 kg mineralnog N/ha u jednom obroku, a u vinterpolirani usjevi - NE golom tlu
vodozatitnim zonama i parkovima prirode doza mora biti u skladu s
vintegrirati ratarsku i stoarsku proizvodnju
vaeim propisima.
vtraenje alternativa prakticiranim mjerama prema ekolokim prilikama

EKOLOKA POLJOPRIVREDA
Predstavlja poljoprivrednu proizvodnju koncipiranu na nain da titi
tlo, zrak, biljne i animalne te genetske resurse, da za okoli nije
tetna, da je tehniki primjerena, ekonomski isplativa i socijalno
prihvatljiva.
Oko 2. sv. rata poinju se osnivati udruge koje propagiraju ekoloku
poljoprivredu:
o Soil & Healt (Novi Zeland) - 1941
o Soil Asocciation (UK) 1946
o Nature & Progress (Francuska) 1946
1962. g. Rachel Carson Nijemo proljee
biblija ekologije

Brojne publikacije koje su progovorile o opasnostima oneienja Utemeljna IFOAM 1972.g. (International Federation of Organic
okolia, posljedicama poveabnja urbanog na utrb ruralnog Agriculture Movements) kao nevladina udruga koja za cilj ima
stanovnitva, itd. promicanje ekoloke poljoprivrede
Upravo unutar IFOAM-a su izraeni prvi zakoni i pravilnici za ekoloki
uzgoj
Naelo
zdravlja

Naelo Naelo
sigurnosti IFOAM ekologije

Naelo
pravednosti

10

Naelo ekologije ekoloka poljoprivreda trebala bi se temeljiti na
radu unutar ivotnih ekolokih sustava i ciklusa, oponaajui ih i
odravajui ih
Naelo pravednosti ekoloka poljoprivreda trebala bi se izgraivati
na odnosima pravednosti obzirom na okoli i ivotni standard
Naelo sigurnosti ekoloka poljoprivreda trebala bi se provoditi
sigurno uz oprez i odgovornost prema ljudskom zdravlju i dobrobiti
sadanjih i buduih generacija
Naelo zdravlja ekoloka poljoprivreda trebala bi odravati i
poveavati plodnost i kvalitetu tla, biljaka i ivotinja, to se u
konanici reflektira i na kvalitetu ljudskog ivota
25.4.2016.
Ekoloka proizvodnja poseban je sustav odrivoga gospodarenja u
poljoprivredi i umarstvu koji obuhvaa uzgoj bilja i ivotinja, proizvodnju
hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a
ukljuuje sve ekoloki, gospodarski i drutveno opravdane proizvodno-
tehnoloke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristei plodnost tla i
raspoloive vode, prirodna svojstva biljaka, ivotinja i krajobraza, poveanje
prinosa i otpornosti biljaka s pomou prirodnih sila i zakona, uz propisanu
uporabu gnojiva, sredstava za zatitu bilja i ivotinja, sukladno s
meunarodno usvojenim normama i naelima.
Ekoloki proizvod je onaj proizvod, koji je proizveden i oznaen sukladno s
odredbama Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda i propisa donesenih na temelju njega.
11