Kako na mozak ita?

itanje je relativno nov fenomen u razvoju ljudske vrste i jedan od najzahtjevnijih zadataka koji
se postavljaju pred mlado ljudsko bie. Nakon formalne obuke, oko 50 % djece s lakoom usvaja
itanje, za drugih 50 % itanje je mnogo zahtjevniji zadatak, od ega za ak 20 30 % djece
itanje postaje jedan od najteih kognitivnih zadataka u ivotu.

Za uspjeno itanje trebaju zajedno raditi tri neuronska sustava. Vidno procesiranje se dogaa
kada oi snime slova pisanoga teksta i vidni signali putuju do vizualnoga korteksa smjetenog u
zatiljnom renju. U lijevom podruju mozga deifriraju se signali rijei razluujui ih u osnovne
glasove ili foneme. Ovaj proces pokree jezina podruja mozga smjetena u lijevoj polutki,
pokraj i u sljepoonom renju, gdje se dogaa sluno procesiranje. Brocino i Wernickovo
podruje opskrbljuju informacijama o rijeima iz njihovih mentalnih rjenika, a eoni reanj
integrira sve te informacije da bi osigurao znaenje.

Ti sistemi mogu zatraiti jedan od drugog dodatne informacije. Recimo, ako sluno procesiranje
ima potekoa u razaznavanju glasova, moe zatraiti od vidnog sistema da ponovo pogledom
snimi tekst. I eoni reanj moe zatraiti ponovno itanje ako ima problema s pridruivanjem
sadraja rijeima. Sve se to dogaa u djeliu sekunde. U ovako pojednostavljenom prikazu moe
nam se uiniti da se taj proces dogaa linearno i zasebno, ali se ustvari dogaa uporedo i
dvostrano. Mnogi se fonemi procesiraju istodobno. Sposobnost mozga da ita, svjedoi o
njegovoj izuzetnoj sposobnosti probijanja kroz naizgled zbunjujue unoenje znakova te
stvaranje obrazaca i sistema.

Da bi ova sloena integracija neuronskih sistema rezultirala uspjenim itanjem, potrebno je

razviti odreene vjetine i posjedovati odreena znanja. Fonoloka svjesnost je spoznaja da se
govoreni jezik moe razluiti u manje sastavnice kao to su rijei, rijei u slogove, a oni u
zasebne glasove. Ona znai da moemo uti razliku izmeu rijei nos i bos, izmeu popiti i
pobiti. Prije susreta s pisanim tekstom djeca trebaju prepoznavati da se rijei sastoje od zasebnih
glasova (fonema) i da se ti glasovi mogu slagati u nove rijei. To se naziva fonemska svjesnost.

Zatim trebaju razumjeti da se fonemi u pismu predstavljaju slovima i da se relativno malim

brojem fonema moe tvoriti veoma velik broj rijei, te nauiti povezivati glasove s pisanim
znakovima to je usvajanje abecednog glasovnog naela.

Da bi prepoznao napisanu rije, ita mora tu rije imati u svom mentalnom rjeniku. Mnoge
rijei djeca ue posredno, kroz svakodnevna iskustva koja mogu ukljuivati razgovor s drugim
ljudima, samostalno itanje ili sluanje drugih dok itaju. Izravno ue rijei kada ih se eksplicitno
poduava rijeima i strategijama uenja rijei. Naroito ih treba izravno poduavati rijeima koje
predstavljaju sloene koncepte i nisu dio svakodnevnih iskustava djeteta.
Trebaju ovladati i tenou sposobnou glasnog itanja s tonou, odgovarajuom brzinom i
izraajnou. Kada ne ovladaju tenou, djeca itaju sporo i s naporom, to im oteava
zapamivanje proitanog i povezivanje ideja iznesenih u tekstu s vlastitim iskustvom. Da bi se
ovladalo tenou, potrebno je redovito vjebati. Tenost je itekako vana jer je ona poveznica
izmeu prepoznavanja i razumijevanja. Oni koji ovladaju tenou, ne troe puno vremena na
prepoznavanje rijei pa mogu svoju pozornost usmjeriti na smisao teksta. Vjebom se postie
gotovo istodobno prepoznavanje i razumijevanje proitanoga. Razumijevanje je sloeni
interaktivni proces koji ide od prepoznavanja rijei, upotrebom znanja izvan teksta,
prepoznavanja gramatike strukture pa do izvlaenja zakljuaka i provjere smisla.

Mjera u kojoj dijete iskuava pismenost kod kue u znatnoj e mjeri utjecati ne samo na njegovu
sposobnost, ve i na njegovu spremnost da naui itati.

Broj rijei: 570 rijei