Zeleno za zdravlje

Victoria Boutenko

U potrazi za savrenom prehranom za ljude, Victoria Boutenko standardnu zapadnu prehranu

usporeuje s prehranom divljih impanzi. Te ivotinje imaju izuzetno jak prirodni imunitet na
AIDS, hepatitis C, rak i druge smrtonosne bolesti ljudi. Procjenjuje se da impanze imaju 9 9 , 4
% zajednikih g e n a s ljudima, ali njihova prehrana drastino se razlikuje od nae.
Najupadljivija razlika je to to impanze jedu znatno vie zelenog lia od ljudi. Victoria je
kreirala niz zelenih kaastih sokova koji svakome omoguuju da konzumira potrebnu koliinu
zelenja na vrlo ukusan nain i tako vidno pobolja vlastito zdravlje ili se izlijei od niza bolesti.

Jasan, jednostavan i majstorski koncept Victorie Boutenko tako je dragocjen, tako moan;
moemo oekivati da e m o vidjeti i osjetiti kako e se svijet zdravlja zatresti do temelja unutar
jednog desetljea. T h o m a s C. Chavez, homeopat, autor knjige Body Electronics

Victoria, opet si uspjela! Oboavam tvoju novu knjigu. Donijet e zdravlje milijunima, smanjit
e budue rizike od degenerativnih bolesti za nove generacije i odmah e olakati ivot svima
nama. Obavezno proitati! Dr. Rua Bogdanovich, meunarodno priznata predavaica i
uiteljica prave prehrane, autorica slavne knjige The Cure is in the Cause

U Zeleno za zdravlje Victoria nam daje jedinstvenu, a ipak jednostavnu i slasnu strategiju
dizanja naih razina hranjivih tvari. Zeleni kaasti sokovi upravo su revolucionarni! Ovu knjigu
preporuila bih b a svakom. Ona zadovoljava potrebe onih koji nastoje prijei sa standardne
amerike prehrane na zdraviji ivotni stil, kao i onih koji su v e godinama 'sirovi'! Phyllis
Linn, zagovornica sirove prehrane

Zeleno za zdravlje
Victoria Boutenko

Upozorenje:
I n f o r m a c i j e s a d r a n e u ovoj knjizi n i s u m e d i c i n s k i savjeti. V i c t o r i a B o u t
e n k o n e p r e p o r u u j e k u h a n u h r a n u ili s t a n d a r d n e m e d i c i n s k e p r a k s e .
Autori, i z d a v a i i/ili distributeri n e e p r e u z e t i o d g o v o r n o s t z a b i l o kakve n e g
a t i v n e p o s l j e d i c e n a s t a l e z b o g prihvaanja n a i n a ivota o p i s a n o g u knjizi.

K n j i g a je d o s a d p r e v e d e n a i na sljedee j e z i k e : ruski, njemaki, p o r t u g a l s k i ,

francuski, k i n e s k i i maarski.
 Sadraj

Rije a u t o r i c e
Zahvala
Predgovor
1 U s u d i t e se p r o m a t r a t i !
2 t o je n e d o s t a j a l o u naoj sirovoj p r e h r a n i ?
3 K a k o se h r a n e i m p a n z e
4 Revolucija zelenih kaastih sokova
5 Z a t o je t e k o voljeti zelenje?
6 Zelenje: Nova skupina namirnica
7 Obilje b j e l a n e v i n a u zelenju
8 Vlakna: arobna spuva
9 Z e l e n j e za h o m e o s t a z u
10 Vanost eluane kiseline
11 R o s e b u r k a studija
12 Z e l e n j e ini tijelo alkalnijim
1 3 Z d r a v o tlo vrjednije j e o d zlata
1 4 Ljekovita svojstva klorofila
1 5 M u d r o s t biljaka
16 V j eb e za eljusti
1 7 P r i z n a n j e dr. A n n Svjedoanstva

S v j e d o e n j a s u d i o n i k a R o s e b u r k e studije

Recepti za zelene kaaste sokove vii ix xi 1 7 11 21 31 37 41 49 57 61 69 79 87 93 99 105 109

113 135 163

Biljeke

Bibliografija

Posveta
Ovu knjigu posveujem dr. Ann Wigmore i drugima koji se usuuju misliti svojom glavom.
Dragi itatelju, Ushiena sam to ovu knjigu mogu podijeliti s vama. U sljedeim poglavljima
razotkrit u mnoge zapanjujue injenice o zelenju i objasniti zato je ono najnuniji dio ljudske
prehrane. Otkako sam shvatila da je klju izvrsnog zdravlja bio pred mojim nosom, poela sam
itati sve knjige o zelenju do kojih sam mogla doi. U poetku sam samo htjela unaprijediti
klasinu prehranu sirovom hranom. Na svoje iznenaenje, prilikom istraivanja otkrila sam da
dodavanje izmiksanog zelenja bilo ijoj prehrani dovodi do tako radi kalnog poboljanja zdravlja
da to moe ak nadmaiti koristi od tipine potpuno sirove prehrane u kojoj je relativno mali udio
zelenja. Osim toga, pijenje kaastih sokova daleko je izvodljivije od naglog prelaska na iskljuivo
sirovu hranu. Istovremeno, otkrila sam da ljudi koji u svoje svakodnevne obroke ukljue
izmiksano zelenje sami od sebe poinju jesti vie ive hrane. Izmiksani zeleni kaasti sokovi
jednostavan su i slastan nain iskoritavanja ljekovitih svojstava zelenja. Bez obzira da li ste
vegetarijanac, vegan, na sirovoj prehrani ili uobiajenoj amerikoj prehrani, redovno pijenje
zelenih kaastih sokova moe znatno popraviti vae zdravlje. Taj udotvoran napitak dostupan je
svakoj osobi u svakoj zemlji. Pridruite mi se u otkrivanju razloga zato je zelenje savrena hrana
za ljude. Nadam se da su ove informacije i za vas pravo osvjeenje, kao to su to bile meni.

Svom voljenom suprugu Igoru, to sam se uvijek mogla potpuno pouzdati u njega u svim svojim
nastojanjima, to je posluao i sa mnom raspravio bezbrojne nove koncepte, i na njegovoj
beskrajnoj udnji za istinom. Mojoj keri Valji, na njenom ljubaznom strpljenju i predanosti u
pojanjavanju teksta ove knjige. Mom sinu Sergeju na podrci punoj oduevljenja i elokventnim
kritikama. Mom sinu Stephanu na njego vim dragocjenim uvidima i inspirativnim telefonskim
pozivima. Dr. Paulu Fieberu i njegovoj supruzi Susie na njihovoj aktivnoj pomoi u organizaciji i
provedbi Roseburke studije. Svim sudionicima Roseburke studije na nji hovom vremenu i
predanosti. Vanessi Nowitzky, na njenim brzim prstima, nepogreivoj gramatici i slat kom smislu
za humor. Lauri Hamilton, Shavvni Huggins i Kendallu Olsonu Cassidyu na dugim satima koje
su proveli pripremajui ovaj rukopis za objavlji vanje. Elizabeth Bechtold, Phyllis Linn, Offeku
Ohnbaru, Grahamu VV. Boyesu, Penny Budinsky, Danielu i Judy Sapon-Borson na njihovoj
velikodunoj financij skoj pomoi mojim istraivanjima i objavljivanju ove
knjige. Svima koji su mi poslali svoju podrku oduev ljenja. Hvala vam. Neka vam pijenje
zelenih kaastih sokova svima pomogne.

Predgovor

U preko trideset i pet godina rada kao psihijatar na Medicinskom fakultetu Sveuilita Harvard
dobro sam nauio jednu stvar: ljudsko se ponaanje vrlo teko mijenja. Victoria Boutenko sada
me uspjela uvjeriti u suprotno. Jer ta je izvanredna ena razvila strategiju koja obinim
Amerikancima (onima koji vole sladoled, odrezak s pomfritom i pizzu) pomae da u svoje ivote
unesu zelenu ivu hranu na slastan nain koji stvara naviku. Nita od onoga to kae u svojoj
knjizi Zeleno za zdravlje - o sposobnosti naeg tijela da obnovi svoje zdravlje ako mu se prue
odgovarajue hranjive tvari - samo po sebi nije novo. Pa ipak, Zeleno za zdravlje prekretniko je
djelo zato to je ga Boutenko shvatila da nain da svoje itatelje potakne da pokrenu svoje
prirodne mehanizme za ienje svojih tijela od kole sterola, masti i toksina - i time poprave svoj
fiziki, a zatim i mentalni i duhovni ivot - nije u tome da svoje itatelje upozorava na potrebu da
jedu vie ive biljne hrane, nego u tome da im to olaka i uini ugodnim. Zeleni kaasti sok - ili,
tonije, jedna litra zelenog kaastog soka kojom bismo, kako nam ga Boutenko preporuuje u
ovoj knjizi, trebali zapoeti dan - sam je po sebi ogromna injekcija klorofila, vitamina, minerala,
enzima i antioksidanata u tipinu ameriku prehranu. Litra zelenog kaastog soka dnevno takoer
destimulira konzumiranje denaturirane i masne hrane. Naime, teko je prejedati se rafiniranim
krobom i eerima kad ste puni nekog od ukusnih i energetizirajuih napitaka gde Boutenko.
(Probajte neki od seda mnaest primamljivih recepata za slatke zelene kaaste sokove sa stranice
163.) A ako vas jo jedan izazovan zeleni kaasti sok doeka u hladnjaku kad se vratite kui s
posla, veera koju pripremite i pojedete nakon to ga s uitkom popijete gotovo e sigurno biti
manja, a moda i zdravija. Trideset dana pijenja zelenih kaastih sokova takoer e promijeniti
nain kako se osjeate i to mislite o sebi. To je nemalo postignue za jednu malu knjigu.
estitam gi Boutenko. Savjetujem vam da Zeleno za zdravlje shvatite vrlo ozbiljno. Vjerujem da
vam moe pomoi da promijenite svoj ivot.

A. William Menzin, dr. med. Katedra za psihijatriju Medicinski fakultet Sveuilita Harvard
Bivi savjetnik pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO)

Usudite se p r o m a t r a t i !
Sumnja je majka d o m i l j a t o s t i -Galileo Galilei

Promatranje predstavlja temelj svake znanosti. Vi i ja, poput bilo koga na ovom planetu, imamo
pravo promatrati i donositi vlastite zakljuke, bili znanstve nici ili ne. Naa osobna
eksperimentiranja pomau nam da zadrimo nadzor nad naim ivotima. Nika kvi znanstveni
podaci ne mogu zamijeniti nae osob no iskustvo. Kada djetetu kaemo da ne dira vatru, to
upozorenje ne znai puno dok ono ne pokua dodirnuti plamen i opee se. Samo kroz promatranje
moemo nauiti povezivati posljedice s uzrocima, postati svjesni to moemo oekivati. Na
primjer, ako se prejedemo kasno naveer, ne bismo trebali oekivati da emo se ujutro osjeati
krepko. Prednost svijesti o tome to e se dogoditi omoguava nam da u naim svakodnevnim
ivotima ostvarujemo eljene ciljeve kroz svjesno djelovanje, umjesto da neprekidno slijepo
slijedimo savjete nekoga tko zna bolje.

Nauite se promatrati
Ja sam odrasla u Sovjetskom Savezu gdje je svatko bio pod strogom kontrolom vladajuih
struktura. Od najranijeg sam djetinjstva dobivala stroge upute o tome to bih trebala raditi, misliti,
pa ak i govoriti. Bojala sam se isprobati bilo to novo. Meutim, imala sam veliku sreu u ivotu
upoznati brojne nevjerojatne ljude od kojih sam nauila da se moram usuditi isprobati sve to
elim. Jednostavno vam moram ispriati o Alexanderu Suvorovu s kojim sam se susrela nekoliko
puta i koji je postao moj junak i dugogodinje nadahnue. Alexander je potpuno oslijepio i
ogluio u dobi od tri godine. Usprkos tome, tako je arko elio proivjeti ivot u potpunosti da je
nauio govoriti i razumjeti to drugi ljudi govore drei ih za ruke. Zavrio je srednju kolu s
visokim ocjenama, a nakon toga je doktorirao na Moskovskom sveuilitu, napisao mnoge
briljantne znanstvene radove o pomaganju slijepoj i gluhoj djeci, objavio nekoliko knjiga i snimio
40-minutni dokumentarni film o svojoj percepciji ivota. Taj je film sedam desetih u Moskvi
postigao ogromnu gledanost. Ljudi su bili pod dubokim dojmom Alexanderove iskrenosti i
strasti. Sjeam se kako dugo nakon zavretka filma nitko nije napustio kinodvoranu. Jednostavno
smo ostali sjediti, smeteni, uplakani i posramljeni zbog naih kukavikih ivota i glupih strahova.
Alexander Suvorov, ivei svoj ivot u fizikoj tami i neprekidnoj tiini, sanjao je da posjeti
druge zemlje. Tako je nauio dva strana jezika i sam otputovao u nekoliko zemalja. Kad su ga
ljudi pitali zato je otiao, odgovorio je da je elio sam vidjeti svijet. Kad sretnem nevjerojatna
ljudska bia kao to je Alexander, ili itam o ljudima koji se usuuju vidjeti sami, dobivam
elju da potpunije istraim ivot oko sebe i saznam dokle mogu pomicati svoje granice. Dok
ivimo nae ivote, isprobavajui nove stvari i traei prave odgovore, stjeemo mnoga vlastita
iskustva. Nae znanje postaje detaljno i praktino. Osjeamo se prilino samopouzdano u bilo
kojim ivotnim okolnostima, posebno kada trebamo donijeti hitne odluke. Nasuprot tome, kada je
zbirka tuih uputa sve ime raspolaemo, najbolje to moemo uiniti je nadati se i moliti da su
autori tih uputa bili djelotvorni u prikupljanju svoga znanja i poteni u svojim namjerama.
Drugim rijeima, nadamo se da netko drugi brine o nama vie nego to mi brinemo o sebi. Kad
dopustimo da drugi promatraju i razmiljaju za nas, na neki nain svjesno odluujemo ostati
slijepi i gluhi. Postajemo prisiljeni pratiti tue upute, jednu za drugom, i obavljati radnje koje za
nas nemaju mnogo smisla. Pokoravamo se tuem autoritetu. Preputamo drugima svoju mo.
Nae neotuivo pravo je da promatramo. Koristimo li nau sposobnost da promatramo, moemo
se osloboditi iz labirinta konfuzija. Vjerujem da su naa osobna svjesna zapaanja tisuu puta
vanija od bilo koje krute znanstvene tvrdnje. Zato se u posljednje vrijeme objavljuje tako
mnogo knjiga o prehrani? Oigledno, javnost ima brojna pita nja o zdravlju na koja znanstveno
krilo nae svjetske zajednice ne daje zadovoljavajue odgovore. Veina nas potpuno je odvojena
od istraivaa, i istovremeno, znanstvenici su odvojeni od obinih ljudi. Pitam se zato se to
dogodilo, s obzirom da je izvorni cilj znanosti dobrobit ljudi

Veina rezultata iste znanosti obinim je ljudima nedostupna ili si ih ne mogu priutiti. Da bih,
primjerice, dobila izvjetaj od dvije ili tri strane za gotovo svaku medicinsku studiju morala sam
platiti mnogo novca, ponekad stotine dolara po izvjetaju. Prosjean istraivaki rad napisan je
sloenim, znanstvenim jezikom, to ga ini nerazumljivim ljudima koji ne pripa daju toj grani
znanosti. Primijetila sam da grane zna nosti postaju sve brojnije, i da se u jeziku koji koriste
neprekidno poveava broj strunih izraza. Tijekom svog ivota razgovarala sam s desecima
znanstvenika iz raznih krajeva svijeta, i nikada nisam srela nekog znanstvenika koji bi bio u
stanju razumjeti i objasniti studije iz svih grana istovremeno. U stvari, to znan stvenici vie tvrde
da znaju o nekoj temi, to su skloniji rei To nije moje podruje za druge. Iz te sklonosti moe
se zakljuiti da je znanost sve manje razumljiva prosjenom ovjeku prema znanosti koja je sama
sebi svrha. Dok javnost eli biti upoznata s najnovijim postignuima, znanstveni svijet je sve ma
nje dostupan za njenu goruu znatielju. Informacijski vakuum raste, posebno na podruju
zdravlja i prehra ne. Kao zamjenu za te nedostajue, a ipak tako potreb ne informacije, javnost
poinje stvarati vlastitu zna nost. Ona moda nije potpuno tona, ali je razumljiva veini ljudi.
Zbog toga smo svjedoci stotina, ako ne i tisua knjiga o prehrani iji su autori prosjeni ljudi koji
su proveli razne istraivake studije, ponekad bez nunog predznanja. Oajniki traei odgovore
na svoja- pitanja, ljudi upijaju to obilje informacija i esto postaju jo zbunjeniji.

Primjeujem da mnogi ljudi pisanoj rijei vjeruju vie nego izgovorenoj. Zbog nedostatka
vlastitog pro matranja i sklonosti da usvajaju cijele koncepte kao da su Sveto pismo, tragatelji za
zdravljem prihvaaju odreeni koncept, esto ovisno o tome koju su knji gu prvu proitali. Kako
se pojavljuje sve vie knjiga o prehrani, one jedna drugoj poinju proturjeiti. Kao rezultat toga
danas je mogue sresti stotine ljudi s pot puno razliitim savjetima o tome to jesti, sa stotinama
raznih razloga koji se meusobno pobijaju. Kad sam poela sa svojim istraivanjima o zelenju,
odmah sam beznadno potonula u ocean informacija. U situaciji u kojoj sam bila, morala sam
pronai pravi odgovor ili umrijeti. Osjeala sam odgovornost ne samo prema svom suprugu i
djeci, koje sam povukla za so bom na prehranu sirovom hranom, nego i prema svim onim
tisuama ljudi u svijetu koje sam nadahnula da usvoje potpuno sirovu prehranu. Na kraju sam
odlui la ostaviti sve po strani na nekoliko mjeseci, sjesti i pro itati to vie izvornih
istraivakih radova o prehrani. Odluila sam zanemariti sva miljenja i usredotoiti se samo na
izvorne podatke jer ljudsko zakljuivanje moe graditi logike lance misli koji glatko navode
itatelja do potpuno netonih zakljuaka s katastrofalnim rezultatima. (Kasnije u knjizi iznijet u
primjere takvih pogreaka u koje sam sama upala.)
Otkrila sam da u podacima postoje velike rupe i da svojstva mnogih vanih namirnica nikada nisu
bila prouena. Shvatila sam da u, elim li doi do pravih zakljuaka, morati sama pokrenuti
barem neke pilotstudije. Napokon, moj je ivot ve bio eksperiment u kojem sam ja bila pokusni
kuni.

vrsto vjerujem, danas vie nego ikad, da je sigurnije prijei na sirovu hranu na dva tjedna i sami
vidjeti kako se osjeate nego proitati deset knjiga i slijediti njihove preporuke nemajui pojma
zato. Pomou naih paljivih promatranja svi mi imamo sposobnost jasno vidjeti rezultate naih
djela. Dragi itatelju! Nadam se da u vas ovom knjigom nadahnuti da ponete promatrati koji
vam od vaih postupaka pomau da se osjeate i izgledate najzdravije, i da kao rezultat toga
stvorite vlastiti osobni plan koji e za vas biti najdjelotvorniji. Sami ste svoj najbolji strunjak.

t o je n e d o s t a j a l o u naoj sirovoj prehrani

Moj suprug, naa dva najmlaa djeteta i ja od sijenja 1994. hranili smo se iskljuivo sirovom
hranom, due od jedanaest godina. Na tu radikalnu prehranu preli smo iz potpunog oaja, nakon
to su nam lijenici rekli da nema izgleda da se oporavimo od naih uasnih bolesti.

Moj suprug Igor bio je neprestano bolestan od svog ranog djetinjstva. Do osjetljive dobi od 17
godina ve je imao devet operacija. S progresivnom hipertireozom i kroninim reumatoidnim
artritisom, u 38. je bio potpuna zdravstvena olupina. Za kinih dana morala sam mu zavezivati
vezice na cipelama jer se njegova artritina kraljenica nije mogla saviti. Igorov broj ot kucaja
srca u minuti najee je bio iznad 140, oi su mu suzile za sunanih dana, a ruke su mu se tresle.
Osjeao je neprestan umor i skoro je stalno bio u bolovima. Igorov lijenik za titnjau rekao
mu je da e umrijeti za manje od dva mjeseca ako ne pristane da mu se odstrani titna lijezda.
Njegov lijenik za artritis rekao mu je da se pripremi za to da e ostatak svog ivota morati
provesti u invalidskim kolicima. Meni su dijagnosticirali istu bolest koja je odnijela mog oca;
aritmiju ili nepravilan rad srca. Noge su mi bile neprekidno nateene od edema, imala sam preko
127 kila i stalno sam se debljala. Cesto bi mi nou trnula lijeva ruka i bojala sam se da u umrijeti
i da e moja djeca ostati siroad. Sjeam se da sam uvijek bila umorna i depresivna. Naa ki
Valya roena je s astmom i alergijama, esto je po itave noi jako kaljala. Naem sinu Sergeiju
dijagnosticiran je juvenilni dijabetes tipa 1. Jednoga dana, nakon to sam cijele noi plakala,
odluila sam da moramo poduzeti drugaije mjere elimo li dobiti drugaije rezultate. Tada smo
poeli isprobavati razne oblike lijeenja i na kraju smo doli do ideje da prijeemo na sirovu
hranu. U to vrijeme nismo znali nita o pripremanju raskonih sirovih jela, pa ak ni da moemo
suiti lanene krekere. Usprkos tome, trajno iskljuivi penicu i prestavi kuhati, uspjeli smo
izlijeiti sve nae neizljeive, po ivot opasne bolesti. Nae se zdravlje popravljalo tako brzo da
smo za tri i pol mjeseca svo etvero trali utrku Bolder Boulder 10K s 40.000 drugih natjecatelja.
ak se i Sergeijev eer u krvi stabilizirao zahva ljujui njegovoj novoj prehrani i redovitom
joggingu. Otkad smo poeli jesti sirovu hranu, nikada vie nije imao nikakve simptome
dijabetesa. Uvelike smo se iznenadili ne samo brzinom kojom se nae zdrav lje vratilo u
normalno stanje, nego i time koliko smo zdraviji nego to smo ikada prije bili. Priu o naem
udesnom izljeenju detaljno smo iznijeli u naoj knjizi Raw Family: A True Story of
Awakening. Meutim, nakon nekoliko godina prehrane si rovom hranom, svi smo poeli osjeati
kao da smo stigli do platoa na kojem je na proces ozdravljenja stao, pa ak pomalo krenuo
unatrag. Nakon otprilike sedam godina na iskljuivo sirovoj hrani, poeli smo s vremena na
vrijeme, sve ee i ee, osjeati nezadovoljstvo naim tadanjim programom prehrane. Poela
sam osjeati teinu u elucu nakon to bih pojela skoro bilo koju vrstu sirove hrane, a posebno
salatu s preljevom. Zbog toga sam poela jesti manje zelenja i vie voa i oraastih plodova.
Poela sam dobivati na teini. Moj suprug je poeo intenzivno sijedjeti. lanovi moje obitelji bili
su zbunjeni u vezi s prehranom, i inilo se da se esto pitaju: to da jedemo? Bilo je udnih
razdoblja kad smo osjeali glad, ali nam se nije jelo nita od hrane koja je za nas bila
dozvoljena u sklopLi tipine sirove prehrane: voe, orasi, sjemenke, itarice ili sueno voe.
Salate (s preljevima) bile su izvrsne, ali od njih smo se osjeali umorno i pospano. Osjeali smo
se kao u zamci. Sjeam se kako bi Igor gledao po unutranjosti hladnjaka i stalno ponavljao: Da
mi se bar jede neto od toga. Takva razdoblja nisu dugo trajala. Za sve smo okrivljavali
prejedanje i uspijevali smo povratiti apetit postom, vjebanjem ili tako to smo vie radili. U
mojoj obitelji vrsto vjerujemo da je sirova hrana jedino rjeenje i zato smo se meusobno
ohrabrivali da ostanemo na sirovoj prehrani bez obzira na sve, neprestano izmiljajui nove
trikove. Mnogi od mojih prijatelja priali su mi o slinim iskustvima nakon kojih su odustali od
prehrane 100% sirovom hranom i ponovno poeli dodavati kuhanu hranu u svoj jelovnik. Moja je
obitelj ostala na sirovoj hrani zahvaljujui tome to smo jedni drugima neprestano pruali
podrku. U mom je srcu svakim danom raslo jedno gorue pitanje. Pitanje je glasilo: Nedostaje
li neto u naoj prehrani? Odmah bi doao odgovor: Ne. Nita ne bi moglo biti bolje od sirove
prehrane. Ipak, koliko god sitni, poeli su se javljati neeljeni znaci nesavrenog zdravlja, kao
to su bradavica na ruci ili sijeda kosa, koji su unosili sumnju i pitanja u vezi cjelovitosti prehrane
sirovom hranom u njenom tadanjem obliku. Konano, kad su se moja djeca poela aliti na
poveanu osjetljivost zuba, dola sam do faze u kojoj nisam mogla misliti ni o emu drugom osim
o toj zdravstvenoj zagonetki. Izluivala sam sve oko sebe svojim neprestanim raspravama o tome
to bi moglo nedostajati. U svojoj revnoj potrazi poela sam prikupljati po datke o svakoj
postojeoj vrsti hrane koju ljudi jedu. Kao to je moja baka obiavala govoriti: Trai i nai e.
Nakon brojnih krivih pokuaja, konano sam pronala pravi odgovor. Pronala sam jednu
odreenu grupu namirnica koja je ispunjavala SVE ljudske pre hrambene potrebe - zelenje.
injenica je da moja obitelj dotad nije jela dovoljno zelenja. tovie, nije nam se ni svialo. Znali
smo da je zelenje vano, ali nikada i nigdje nismo uli koliko je tono zelenja potrebno u naoj
prehrani. uli smo samo neodreen savjet da ga jedemo to je vie mogue. Kako bih saznala
koliko zelenja trebamo jesti, odluila sam prouiti prehrambene navike impanza, budui da su
one jedan od najbliih srodnika ljudskih bia.

K a k o se hrane i m p a n z e

impanze su vrlo sline ljudskim biima. Znanstvenici s Instituta za komunikaciju impanza i

ljudi s Centralnog sveuilita u Washingtonu (WCU) smatra ju da bi impanze trebalo
kategorizirati kao ljude.1 Nakon detaljnog prouavanja ponaanja tih inteligen tnih bia
istraivai WCU-a postali su uvjereni da su impanze znatno pametnije nego to to veina ljudi
mi sli. Prema znanstvenicima s WCU-a, impanze imaju vlastiti jezik i kulturu za koje ljudi nisu
ni slutili da bi mogle imati, vjerojatno zato to impanze ne govore. Meutim, one koriste vlastiti
znakovni jezik koji znan stvenici paljivo prouavaju ve due od tri desetljea. Istraivai s
WCU-a priznaju: Novi dokazi pokazuju da tehnologija i komunikacija zajednice impanza za
dovoljavaju definiciju kulture. Takoer znamo da su spoznajne sposobnosti impanza vrlo sline
naima, i u intelektualnom i u emocionalnom pogledu. Po bilo kojoj razumnoj definiciji,
impanze bi trebalo katego 2 rizirati kao ljude. Veina medicinskih istraivakih instituta slae
se da su impanze i ljudi vrlo slini. Naalost, na teme lju toga koriste impanze za znanstvene
eksperimente. Samo pogledajte sljedee citate iz brojnih medicinskih lanaka: ProcjenJLije se
da moderni ljudi i impanze dijele 99,4% sekvencije DNA, zbog ega su obje vrste u bli em
srodstvu meusobno nego s bilo kojom drugom 3 ivotinjskom vrstom. Cimpanze nalikuju na
ljude vie nego bilo koja druga ivotinja... Ljudski mozak vrlo je slian mozgu impanze. Glavne
razlike izmeu ljudi i ovjekolikih majmuna nisu anatomske, nego u ponaanju.4 Cimpanze
imaju iste krvne grupe A-B-0 kao i ljudi, i koriste se za studije kompatibilnosti kod transplanta
cije tkiva, za istraivanja hepatitisa i druga medicinska istraivanja.5 Nehumani primati [imaju]
kritinu ulogu u bio medicinskom istraivanju razumijevanja, tretiranja i prevencije vanih
zaraznih bolesti kao to su AIDS, hepatitis i malarija, te kroninih degenerativnih pore meaja
sredinjeg ivanog sustava (kao to su Parkinsonova i Alzheimerova bolest)... Evolucijska
srodnost nehumanih primata s ljudima ne samo to otvara pu tove za istraivanje sigurnosti i
djelotvornosti novih lijekova i cjepiva, nego obeava i mogunost procjene potencijala novih
genskih terapija za zarazne i genet ske bolesti kod ljudi.6 Nehumani primati su odlini modeli
za proua vanje ljudske biologije i ponaanja zbog njihove filogenetske bliskosti s ljudima.
Njihovo koritenje u bi-omedicinskim istraivanjima od presudne je vanosti za napredak u
medicinskoj znanosti... [ukljuujui] otkrie Rh faktora i razvoj cjepiva protiv virusa djeje
paralize... Njihovo koritenje proirilo se na doslovno sva podruja medicine. 7 Pitam se, ako su
impanze i ljudi zaista u tako bliskom srodstvu, i ako je prouavanje te bliskosti od tako presudne
vanosti za nae zdravlje, zato mi ljudi ne bismo primjenjivali nae studije i na dobro i na zlo?
Kako je mogue da zaraavamo impanze najgorim ljudskim bolestima, ali ne uimo od njih?
Umjesto da unitavamo njihovo zdravlje, zato ne bismo popravili svoje? Zato ne bismo barem
proba li ono to one jedu? Otila sam na internet i potroila 300 dolara na knjige i DVD-ove o
impanzama, njihovoj prehrani I nainu ivota. Poslala sam pismo sa svojim pitanjima
Sveuilitu Jane Goodall. Otputovala sam u tri velika zooloka vrta koji dre impanze i
razgovarala s mno gim ljudima koji ih svakodnevno hrane i brinu se o nji ma. Otkrila sam
fascinantne informacije o impanza ma koje su potpuno promijenile moje gledite na njih. Doista
me impresioniralo otkrie da impanze mogu nauiti koristiti ameriki znakovni jezik: Pod
dvostruko slijepim uvjetima utvrdili smo da impanze amerikim znakovnim jezikom (ASL) pre
nose informacije ljudskim promatraima. One kori ste znakove za prirodne jezine kategorije:
npr. PAS za bilo kojeg psa, CVIJET za bilo koji cvijet, CIPELA za bilo koju cipelu, itd.
impanze usvajaju i spontano koriste svoje znakove za komuniciranje s ljudima i me usobno o
normalnom tijeku dogaaja koji ih okruu ju. Pokazale su sposobnost izmiljanja novih znakova
ili kombiniranja znakova za metaforiko oznaavanje novog predmeta, kao na primjer: rotkvicu
su nazva le PLAE BOLI HRANA, a lubenicu PIE VOE. U dvostruko slijepim uvjetima
impanze mogu razumje ti i koristiti nove prijedlone fraze, razumjeti izgovore ne rijei na
engleskom jeziku, prevoditi rijei na svoje izraze u amerikom glasovnom jeziku, pa ak i preno
siti svoje vjetine koritenja znakova sljedeoj genera ciji bez ljudske intervencije. Njihovo
ponaanje u igri pokazalo je da se slue matom na isti nain kao ljudi. Takoer je utvreno da
meusobno vode razgovore znakovima kad su same. Konverzacijska istraivanja pokazuju da
impanze zapoinju i vode razgovore na naine koji su poput ljudskih. impanze mogu ispra viti
razgovor ako doe do nesporazuma. Osim toga,priaju same sa sobom pomou znakova, a
primijetili smo da priaju znakovima i u snu. 8 Kad sam nauila vie o impanzama postale su
jed na od mojih najdraih vrsta. Shvaajui njihovu inte ligentnu prirodu, duboko alim 1.500
impanza koje provode ivote u malim kavezima medicinskih labo ratorija u Sjedinjenim
Dravama. Usprkos svim znanstvenim istraivanjima ljudsko zdravlje neprestano slabi. Mnogi
nutricionisti povezu ju zdravstvene probleme ljudi s nedostatkom hranji vih tvari. Ljudi su
izgubili svoj prirodan nain hranje nja. Zbog toga sam tako zahvalna to na ovom svijetu postoji
jo jedna vrsta koja nam je vrlo slina. Posebno mi je bilo drago kada sam saznala da u dolini
Gombe u Africi ivi na tisue impanza. Najizvanrednija je injenica to veina impanza iz
doline Gombe, [za razliku od ljudi] nije bila u dodiru s civilizacijom. To je velika srea za nas
ljude! Daje nam nadu da emo pronai odgovore na naa najvanija pitanja: kako bi trebala
izgledati ljudska prehrana? Kakva je izvorno bila? Razumijevanje prehrambenih navika impanza
moglo bi nam pomoi da bolje shvatimo ljudske pre hrambene potrebe. Molim vas da pogledate
ovu tabli cu prosjene prehrane impanza u prirodi, koju sam izradila na temelju podataka iz
knjige Jane Goodall: Kao to moete vidjeti, dvije glavne skupine namir nica za impanze su
voe i zelenje. Molim vas, nemojte zelenje brkati s korjenastim povrem kao to je mrkva, cikla
ili krumpir. Takoer nemojte brkati zelenje s ne sla tkim voem kao to su krastavac, rajica,
tikvica i paprika. impanze korjenasto povre jedu samo u sluajevima sue ili gladi, kao zadnju
opciju.9 Prema Jane Goodall, svjetski poznatoj istraivaici impanza, udio vremena koje
impanze provode jedui zelene biljke u odnosu na ostatak njihove prehrane varira od 25 do 50%,
ovisno o godinjem dobu. 10 Dva do sedam posto njihove prehrane ine srika i kora. (Pod
srikom podrazumijevamo i stabljike i druge vlaknastije dijelova biljaka.) U vrijeme cvatnje
stabala, u oujku i travnju, cvje tovi ine do 10% prehrane impanza. impanze ne jedu mnogo
oraastih plodova, ali u njihovoj prehrani moe biti do 5% sjemenki. Takoer, posebno u stude
nom, jedu male koliine kukaca, pa ak i male ivo tinje, no Goodall kae da je taj dio njihove
prehrane neredovit i neznatan, jer mogu mjesecima ne jesti ni kakve ivotinje i ini se da to na
njih ne ostavlja tetne posljedice. Postoje i druga istraivanja koja pokazuju da kod divljih
impanza unos kukaca i drugih ivoti nja nikada ne ini vie od 1% njihove prehrane.
Otkad pamtim, impanze obino prikazuju s bana nom ili naranom u ruci, to me svakako
navelo na pretpostavku da jedu samo voe. Spoznaja da zelene biljke ine gotovo polovicu
njihove prehrane za mene je bilo iznenaujue otkrie. Moja su me istraivanja vrsto uvjerila da
bi ljudi trebali jesti daleko vie zelenja nego to sam ranije mislila. Usporedimo standardnu
ameriku prehranu s pre hranom impanza. Kao to moete vidjeti, izgledaju potpuno razliito.
Te dvije prehrane nemaju praktino nieg zajednikog! Mi ljudi uglavnom jedemo stvari koje
impanze uope ne jedu, kao to su kuhana hrana bogata krobom, ulja, maslac, jogurt, sir,
hamburgeri itd. Dok veinu naeg povra ini korjenasto povre, divlje impanze gotovo nikada
ne jedu korjenasto po vre, osim u sluaju sue i kada im voe i zelenje nisu dostupni. Upravo je
unos zelenja najdramatinije opao u ljudskoj prehrani. Naa potronja zelenja openito je spala na
dva smeurana lista salate u naim sendvii ma.

Kukci
Usporedimo standardnu ameriku prehranu s prosjenom sirovom prehranom plodovi sastoje od
70 do 80% ulja. K tomu, ljudi na sirovoj prehrani poveavaju svoju potronju ulja i avo kada zato
to salate, svoje glavno jelo, najee jedu pomijeane s preljevom, umakom ili guacamoleom.
Jo jedan veliki udio u tipinoj sirovoj prehrani otpada na korjenasto povre, uglavnom zbog
pripreme sokova. Takoer, korjenasto povre slaeg je okusa od zelenja i zato ini velik dio
sirovih salata. Uzevi u obzir sve te faktore, kad usporedimo tipi nu sirovu prehranu s prehranom
impanza, moemo jasno vidjeti da postoje dva glavna naina da dodatno poboljamo nae
individualne obrasce hranjenja: da poveamo unos zelenja i da smanjimo unos oraastih plodova,
sjemenki i ulja.

Mislim da sirova prehrana pokazuje golemo poboljanje u odnosu na uobiajenu prehranu. Kao
prvo, u sirovoj prehrani svi su sastojci nekuhani i puni enzima i vitamina; zbog toga je sirova
prehrana poput revolucije u usporedbi sa standardnom amerikom prehranom. To objanjava
zato tako velik broj ljudi izvjetava da su se poeli osjeati bolje im su preli na sirovu
prehranu. Vidimo da ljudi na sirovoj prehrani jedu mnogo voa, posebno ako imamo na umu da
su paprike, krastavci, tikvice i rajice takoer voe. Meutim, iako ljudi na sirovoj prehrani
tipino jedu znatno vie zelenja od ljudi na uobiajenoj prehrani, zelenje gotovo nikad ne ini 45
posto njihove prehrane. Sto onda ljudi na sirovoj prehrani jedu umjesto zelenja koje im
nedostaje? Odgovor je: veina ljudi na sirovoj prehra ni konzumira velike koliine voa, oraastih
plodova i sjemenki. Cesto koriste oraaste plodove kao zamjenu za ugljikohidrate, posebno kad
pokuavaju imitirati kuhana jela pomou sirovih sastojaka, iako se oraasti plodovi sastoje od 70
do 80% ulja. K tomu, ljudi na sirovoj prehrani poveavaju svoju potronju ulja i avo kada zato to
salate, svoje glavno jelo, najee jedu pomijeane s preljevom, umakom ili guacamoleom. Jo
jedan veliki udio u tipinoj sirovoj prehrani otpada na korjenasto povre, uglavnom zbog
pripreme sokova. Takoer, korjenasto povre slaeg je okusa od zelenja i zato ini velik dio
sirovih salata. Uzevi u obzir sve te faktore, kad usporedimo tipi nu sirovu prehranu s prehranom
impanza, moemo jasno vidjeti da postoje dva glavna naina da dodatno poboljamo nae
individualne obrasce hranjenja: da poveamo unos zelenja i da smanjimo unos oraastih plodova,
sjemenki i ulja.

Na primjer, na temelju koliine voa koju pojedemo u mojoj obitelji (oko 1,8 do 2,3 kg dnevno
po osobi) procjenjujem da bismo trebali jesti oko dva ovea svenja tamnozelenog lisnatog
povra po osobi dnevno. . Jo jedan upadljiv, karakteristian aspekt prehrane impanza je da
nikada ne jedu kasno poslijepodne ili naveer. impanze se bude vrlo rano, s prvim zrakama
zore. Nakon to napuste svoja gnijezda, nekoliko minuta jedni drugima iste krzno, a onda kreu
u potragu za hranom. impanze moraju naporno raditi da dou do svoje hrane, penjui se po
mnogim stablima i pretraujui brojno nisko grmlje. Ujutro se najee hrane voem i manjom
koliinom lia. Nakon otprili ke etiri sata odmore se jedan do dva sata, igrajui se ili
drijemajui na suncu. Nakon toga impanze nastav ljaju s hranjenjem, jedui uglavnom zelene
biljke sve do otprilike tri ili etiri sata poslijepodne, nakon ega se meusobno iste i pripremaju
gnijezda za noni po inak. Nasuprot tome, moj osobni obrazac hranjenja pot puno je drukiji.
Obino ne jedem nita do podneva ili kasnije, a naveer se nakrcam hranom. Trenutno se trudim
prestati jesti nakon 6 popodne. Iako osjeam pozitivne rezultate i konano skidam neto suvinih
kilograma, moram priznati da mi suzdravanje od ka snih obroka pada puno tee nego to sam
oekivala. To pripisujem veoj koliini stresa koju obino akumu liramo prema kraju dana.

Revolucija zelenih kaastih sokova

Tijekom svojih istraivanja primijetila sam da im panze doista vole zelenje. Sjeam se kako sam
gle dala impanze u zoolokom vrtu i primijetila koliko bi se uzbudile kad bi dobile svjee
granice akacije, mla do i mekano palmino lie, ili kelj. Gledajui ih, osjetila sam se toliko
nadahnutom da sam otila do oblinjeg grmlja i sama probala lie akacije. Meutim, zeleno lie
nije mi bilo odve ukusno, to je predstavljalo jo jedan problem. Zelenje sam uvijek jela kao po
duno sti. Govorila bih si: Moram pojesti svoju dozu zele nja. Ponekad bih varala i cijedila
svoje zelenje po mou sokovnika. Brzo bih popila alicu zelenog soka i raunala bih da sam
mirna za sljedeih nekoliko dana. Ili bih napravila izvrstan sirov preljev za salatu i poto pila svoje
zelenje u njega. To je za mene bio jo jedan nain da uivam u zelenju. Ali nikada se ne bih
mogla zamisliti kako sjedim i jedem dva svenja kelja ili pinata.

Iako meni povre nije bilo drago, moj suprug Igor jednostavno ga nije podnosio. Dok je odrastao
poticali su ga da jede uglavnom meso i kruh, kao pravi ruski mukarac. Dok smo ivjeli u
Rusiji, u trgovinama ni kada nismo viali nikakvo zelenje. Ljudi su samo ljeti mogli kupiti kopar,
perin i mladi luk od seljaka na trnici. Sjeam se da bih salatu vidjela otprilike samo dvaput
svakog ljeta, smatrajui ju rijetkim i egzoti nim povrem.

Sto sam vie itala o prehrambenom sastavu zelenja, to sam bila uvjerenija da je zelenje
najvanija hrana za ljude. Kad bih samo uspjela pronai nain da uivam u njemu dovoljno da
mogu pojesti optimalnu koliinu koja je potrebna da postignem savreno zdravlje! Bezbroj sam se
puta pokuala natjerati da jedem velike koliine zelenja u obliku salata ili samog, samo kako bih
otkrila da to fiziki nisam u stanju uiniti. Nakon otprilike dvije alice sjeckanog zelenja dobila
bih garavicu ili muninu. Jednog dana, dok sam itala knjigu o biologiji, zaintrigirao me
zapanjujue ilav sastav biljaka. Izgle da da celuloza, glavni sastojak biljaka, ima jednu od
najvrih molekularnih struktura na planetu. Zele nje sadri vie vrijednih hranjivih tvari nego
bilo koja druga grupa namirnica, ali sve su te hranjive tvari po hranjene u unutranjosti biljnih
stanica. Te se stanice sastoje od otpornih materijala, koji vjerojatno biljkama olakavaju
preivljavanje, inei ih teko jestivim za ivotinje. Kako bi se oslobodile sve hranjive tvari iz
stanica, potrebno je pokidati stanine stijenke. Poki dati te vrste stanice nije lako. Zato jedenje
zelenja bez temeljitog vakanja ne bi zadovoljilo nae prehrambe ne potrebe. Jednostavnije
reeno, nae povre moramo savakati do kremaste konzistencije da bismo od njega imali koristi.
Osim toga, kako bismo probavili osloboene mi nerale i vitamine, solna kiselina u naem elucu
mora biti vrlo jaka, s pH izmeu 1 i 2. Ta dva uvjeta su apsolutno, vitalno nuna za asimilaciju
hranjivih tvari iz zelenja. Oigledno, kad sam pokuavala jesti samo zelenje nisam ga dovoljno
vakala, a mogue je i da u elucu nisam imala dovoljnu koliinu solne kiseline. Kao rezultat
toga, doivljavala sam neugodne znakove loe probave i zelenje mi se openito zgadilo. Nakon
mnogih desetljea konzumiranja uglavnom visoko preraene hrane, moderni ljudi izgubili su spo
sobnost normalnog vakanja.12 Nae eljusti postale su tako uske da ak i nakon vaenja
umnjaka moramo nositi aparati za zube. 13 Nai eljusni miii postali su preslabi za temeljito
vakanje ilavih vlakana. Od svog sam stomatologa nekoliko puta ula preporuku da budem
njenija prema svojim zubima i da ne grizem tvrdo voe, ve da mrkvu i jabuke radije naribam.
Pored tih problema, mnogi ljudi imaju puno zubnih plombi, umjetne zube ili im nedostaju zubi.
Sve te pre preke ine vakanje povra do potrebne konzistencije doslovno nemoguim. Zbog toga
sam odluila pokuati vakati svoje zelenje u Vitamix mikseru. Prvo sam izmiksala sveanj
kelja s vodom. Mislila sam: Samo u zamiriti, stisnuti nos i to popiti. Ali im sam dignula
poklopac, brzo sam ga opet zatvorila jer sam osjetila muninu od jakog mirisa na mlado lie
penice. Tamno zele na, skoro crna smjesa bila je potpuno nejestiva. Na kon kraeg mozganja,
dodala sam nekoliko banana i opet promiksala. I tada je poela arolija! Polako, i pomalo
strepei, otvorila sam poklopac i pomirisala, i na moje ogromno iznenaenje ta svijetlo zelena
mje avina mirisala je vrlo ugodno. Oprezno sam probala jedan gutljaj i oduevila se! Bilo je i
vie nego ukusno! Ni preslatko, ni pregorko, bilo je najneobinijeg okusa koji sam ikada probala,
i mogla bih ga opisati jednom rijeju - svjeina. U etiri sata popila sam sve to sam izmiksala, a
to je bio sveanj kelja, etiri banane i litra vode. Osjeala sam se divno i pripremila sam jo.
Pobjedonosno sam shvatila da sam te veeri po prvi put u ivotu pojela dva velika svenja zelenja
u jednom danu. Osim toga, pojela sam ih bez imalo ulja ili soli! Uivala sam u cije lom tom
iskustvu. Osjeaj u elucu bio je ugodan i bila sam sretna to sam ostvarila svoj cilj. Bio je
kolovoz 2004. Rjeenje za moju dilemu oko zelenja bilo je tako neoekivano jednostavno.
Konzu miranje zelenja na taj nain oduzimalo je tako malo vremena da sam prirodno nastavila
eksperimentirati s miksanjem zelenja i voa dan za danom.

Ovdje moram priznati da ideja miksanja zelenja za mene nije bila nova. Jedanaest godina ranije,
dok se moja obitelj obrazovala na Institutu za kreativno zdravlje (CHI) u Michiganu, uili su nas
o izvanrednim ljekovitim svojstvima energetske juhe: miksanih klica, avokada i jabuka. Tu je
juhu izmislila dr. Ann Wigmore, pionirka ivotnog stila ive hrane u 20. sto ljeu. Iako su nam
bezbroj puta rekli kako je energet ska juha izuzetno korisna za zdravlje, veina gostiju Instituta
nije bila u stanju pojesti vie od nekoliko lica energetske juhe jer nije bila ukusna. Duboko su
me se dojmila svjedoanstva ljudi o koristi od energetske juhe. Kad sam se vratila kui, oajniki
sam eksperimentirala s energetskom juhom pokuavajui joj poboljati okus, jer sam htjela da
moja obitelj ima koristi od jedenja te juhe. Moj posljednji po kuaj usavravanja energetske juhe
zavrio je jednog dana kad sam ula Valyu kako u dvoritu vie Sergeiju: Bjei! Mama opet
pravi onu zelenu kau! Usprkos svim dokazima o ljekovitim svojstvima energetske juhe, otkrila
sam da se, naalost, ak ni ljudi koji su je oajniki trebali i htjeli nisu mogli natjerati da je
redovito jedu. Zadivilo me to sam jedanaest godina nakon upo znavanja s energetskom juhom,
kada sam ve potpuno na nJLi zaboravila, opet dola do iste ideje miksanja ze lenja iz jednog
potpuno novog smjera. Kada sam poela piti zelene kaaste sokove nisam to nikom spome nula i
nisam oekivala da e se neto vano dogoditi. Budui da nisam imala nikakvih velikih
zdravstvenih problema, nisam nastojala postii nikakve dramatine promjene. Samo nisam htjela
tako vidno starjeti. Me utim, nakon otprilike mjesec dana nesustavnog pijenja zelenih kaastih
sokova, dva madea i bradavica koje sam imala od ranog djetinjstva otpali su s mog tijela.
Osjeala sam da imam vie energije nego ikad prije, i poela sam dijeliti svoje iskustvo sa svojom
obi telji i prijateljima. Sljedea stvar koju sam primijetila bila je da je potpuno nestala ona jaka
potreba za te kom hranom poput oraastih plodova ili krekera koju sam ranije povremeno
osjeala, posebno naveer. Pri mijetila sam da su mnoge bore na mom licu nestale, i poela sam
dobivati komplimente od drugih ljudi o tome kako izgledam svjee. Nokti su mi postali vri,
vid mi se izotrio, i imala sam divan okus u ustima, ak i ujutro odmah nakon buenja
(zadovoljstvo koje nisam imala od djetinjstva). Moj san konano se ostvario! Konzumirala sam
obilne koliine zelenja svakoga dana. Poela sam se osjeati lake i energija mi se poveala. Moji
ukusi poeli su se mijenjati. Otkrila sam da mi je tijelo bilo tako gladno zelenja da sam nekoliko
tjedana ivjela gotovo iskljuivo na zelenim kaastim sokovima. Samo voe i povre postalo mi
je puno privlanije, a moja jaka po treba za masnom hranom drastino se smanjila. Potpuno sam
prestala konzumirati bilo koju vrstu soli, ak i alge. Dva tjedna kasnije moj suprug i ja etali smo
uz travnatu povrinu u Kaliforniji, a meni je iznenada poela curiti slina od pogleda na
tamnozelene sone granice sljeza koje su u velikim koliinama rasle du staze. Vie puta sam se
uhvatila kako ih elim ubrati i pojesti. Podijelila sam svoja zapaanja s Igorom i on me paljivo
posluao, ali se nije uznemirio. Ve je bio primijetio da se u posljednje vrijeme drukije hranim.
Umjesto da si pripremam ogromne porcije salate sastavljene od raznog sjeckanog povra, velikog
avokada, morske soli, ptino luka i maslinovog ulja, sad bih nasjeckala sveanj salate i rajicu,
nakapala limunovog soka i neizmjerno uivala u tome, prevrui oima i predui od zadovoljstva.
Nije mi nedostajala hrana koju sam ranije jela, i osjeala sam se potpuno zadovoljno jedui tako
jednostavne obroke. Sada znam da ljudsko tijelo moe nauiti udjeti za zelenjem! Postojala je
jo jedna promjena koja me zapanjila. Nekada sam, kad bih se umorila, eznula za nezdravom
hranom. Na primjer, u prolosti, kad bismo putovali i proveli no u avionu, ili nakon to bismo se
vozili cijelu no, osjeala sam jaku elju za tekom sirovom hranom ili ak nekom autentinom
mskom kuhanom hranom iz djetinjstva koju nisam jela due od desetljea. Ta elja bila je vrlo
jaka i dosadna. Tjerana tim porivom, pripremila bih si neku vrstu teke sirove hrane, poput sira od
sjemenki s krekerima, ili bih se prejela oraastih plodova, ponekad i kasno naveer. ula sam od
mnogih drugih ljudi da proivljavaju sline situacije. Usto, tijekom prethodnih godina kada bih
dola kui iz svog ureda, esto iza deset naveer, uivala sam u tome da prebacujem fokus s rada
na druge lake teme, bilo itanjem kojeg poglavlja iz neke knjige ili tako to bih pogledala dobar
film. Primijetila sam da kada bih si dopustila da uzmem jabuku ili aku oraha, obino bih
nastavila zobati i nikad ne bih mogla postii osjeaj da sam se najela. ak i kad bih primijenila
snagu volje i ne bih dirala nikakvu hranti kod kue, nastavila bih osjeati nezadovoljstvo i misli
su mi stal no bjeale na hranu. Kad sam poela piti zelene kaaste sokove, odmah sam primijetila
da su elje takve vrste nestale. Tad je moj suprug stvarno primijetio promjenu u mom ponaanju.
Naveer, nakon iscrpljujueg radnog dana, on bi i dalje osjeao jaku potrebu da neto pojede, dok
sam ja bila oputena i zadovoljna samo itanjem knjige i razgovorom. Kad je Igor vidio koliko
sam naveer sretna, zajedno s primjetnim poboljanjem mog zdravlja, pridruio mi se u pijenju
zelenih kaastih sokova. Poeo je traiti alicu te zelene stvari svaki put kad bih je pripremala.
Ni Igor ni ja nismo imali nikakve bolesti, pa je u poetku bilo teko rei da li smo samo uzbueni
ili se zaista osjeamo bolje. Ali uskoro smo i Igor i ja mogli posvjedoiti da smo doivjeli
pomlaivanje i poeli izgledati mlae. Nakon samo dva mjeseca pijenja zelenih kaastih sokova
Igorovi brkovi i brada poeli su tamnjeti, i nei da izgleda kao to je izgledao u doba kad smo se
upoznali. Igor je postao tako entuzijastian zbog svog mladolikog izgleda da je postao najvei
pobornik zelenih kaastih sokova u mojoj obitelji. Probudio bi se rano i pripremio dva ili tri
galona [1 gal = 3,78 1] kaastog soka svaki dan: jedan za mene, jedan za sebe, i jedan Sergeiju i
Valyji da ga podijele. Oboje nae djece s uit kom je ovo ukusno zeleno pie ukljuilo u svoj
dnevni jelovnik, iako im je zdravlje ve bilo izvrsno. Primije tili su dodatna poboljanja, kao
sposobnost da manje spavaju, potpunije pranjenje crijeva, vre nokte, i iznad svega,
poboljanje stanja njihovih zuba, koji su postali manje osjetljivi. Jedan od mojih strahova bio je
da u se jednog dana umoriti od zelenih kaastih sokova i da ih vie neu eljeti. Ipak, nakon est
mjeseci redovnog pijenja uivala sam u njima vie nego ikad. Danas ne bih mogla zamisliti ivot
bez svojih zelenih kaastih sokova, budui da su postali 80% moje prehrane. Pored zelenih
kaastih sokova, jela sam lanene krekere, salate, voe i - povremeno - sjemenke ili oraaste
plodove. Kako bih uvijek bila u prilici da si pripremim svje zeleni kaasti sok, kupila sam jo
jedan Vitamix mikser za svoj ured. Svaki put kad bi moji prijatelji ili kupci doli u moj ured,
vidjeli bi veliku zelenu alicu pored mog raunala, a ja bih ih im dala da kuaju moje novo ot
krie. Na moje veliko zadovoljstvo, svima se svialo, usprkos njihovim razliitim prehrambenim
navikama. Neoekivano, neki od mojih prijatelja i suradnika poeli su komentirati da im se
zdravlje popravilo od svega jedne alice zelenog kaastog soka koju bi popili u mom uredu! Bez
ale! Moj web dizajner poeo je udjeti za sirovom hranom kao rezultat neredovitih porcija
zelenog kaastog soka, izgubivi sedam kilograma u nekoliko mjeseci. Jedna ena iz ureda preko
puta rijeila se svog ekcema pijui alicu zelenog kaastog soka gotovo svaki dan. Svidio se ak i
ovjeku iz UPS-a. Nadahnuta toplim prijemom, napisala sam lanak Oda zelenim kaastim
sokovima i e-mailom ga posla la svima iz mog internetskog adresara. Gotovo odmah sam poela
primati vrlo pozitivne povratne informaci je i mnoga detaljna svjedoenja mojih prijatelja, stude
nata i kupaca. Iako sam se osjeala obaveznom prove sti dodatna istraivanja, inilo se da su
mnogostruke koristi od zelenih kaastih sokova bile oigledne svi ma koji su ih probali, a brojni
ljudi koji su pili zelene kaaste sokove postali su zeleni val koji se brzo irio iz dana u dan.

Zato je t e k o voljeti zelenje?

Oekivani ivotni vijek mirisalo strelovito bi rastao kad bi zeleno tako dobro kao slanina. -
Doug Larson povre

Zelenje nikada nije bilo ukljueno LI nau prehram benu piramidu kao posebna skupina
namirnica zato to ga ljudi nikada nisu doivljavali kao pravu hraiut. Nadzemni dio mrkve ima
nekoliko puta veu prehrambenu vrijednost od korijena, ali nas miljenje da je zelenje hrana za
zeeve, ovce i krave prijei da mrkvino lie jedemo u salatama. Rutinski bacamo najhranjiviji
dio biljke mrkve! Korijen je puno ugod niji ovjekovom nepcu od nadzemnog dijela zato to
korijen sadri znatno vie eera i vode. Nadzemni di jelovi su gorki zbog obilnih koliina
hranjivih tvari LI njima.

Sljedea tablica (na stranama 33-35 ) jasno pokazu je prehrambenu superiornost lia nad
korijenjem kod 14 tri razliite biljne vrste: cikle, perina i repe. Jedine tri kategorije u kojima
korijenje ima veu vrijednost su kalorije, ugljikohidrati i eer (osim kod repe). To su tri sastavna
elementa koji nam korijenje ine ukusnijim od nadzemnih dijelova. Nadam se da e vas se
dojmiti neke od ovih brojki. Na primjer, kalcija u nadzemnim dijelovima cikle ima 7 puta vie
nego u njenom ko rijenu, a vitamina A ima 192 puta vie u nadzemnim dijelovima nego u
korijenu! Kod repe, vitamina K u nadzemnim dijelovima ima 2.500 (!) puta vie nego u korijenu.
Uvjerljiva razlika izmeu koliine nutrijenata u ta dva dijela biljke oigledna je i neosporiva.
Raz mislite o tisuama tona izuzetno vrijedne hrane, ze lenih nadzemnih dijelova korjenastog
povra, koje se godinu za godinom bacaju zbog naeg neznanja, dok veina ljudi pati od
kroninih nedostataka hranjivih tvari. Prirodno, na um nam pada jedno pitanje. Zato nam se ne
svia okus zelenja? Nije li nae tijelo dovoljno pametno da intuitivno udi za onim to mu je
potreb no? Svega sam nekoliko puta u ivotu srela ljude koji stvarno vole i eznu za zelenim
povrem. Rekli su mi da im njihovi roditelji nisu davali stimulirajui! hranu kao to su slatkii ili
prena jela kad su bili djeca. Te svoje prijatelje smatram najsretnijim ljudima na svijetu.
Raspamete se od sree zbog komada krastavca ili svjee rajice. Od pogleda na graak krene im
voda na usta. Moja prijateljica Vanessa kae: Jednostavna hrana odLivijek mi je imala najbolji
okus. Ne moete stvarno osjetiti bit hrane ako ju ne jedete samu za sebe. Tada moete istinski
uivati u njenom pravom okusu. Kad moja mama i ja odemo na zabavu, obino jedemo samo
listove povra koje stav ljaju kao ukras ispod kriki sira. Bilo bi mi drae kad bi kelj stavljali
preko sira, ali barem ga ima. Meutim, veina ljudi bila bi zbunjena kad bi na za bavi zatekli
samo krastavce, rajice i graak, ili jo gore, samo tu podlogu od lisnatog povra. Meni se ini
jasnim da ako eznemo za hranom sa stimulansima kao to su eer, kofein i bijelo brano, to
znai da je naa osjetljiva tjelesna homeostaza postala poremeena. U posljednja dva stoljea
ljudsko se tijelo promije nilo. Vrste hrane koje imaju stimulativniji okus postale su nam
primamljivije od prirodne, nepreraene hrane. Meutim, svi priznaju injenicu da ne moemo
ivjeti samo na okoladi i tjestenini, koliko nam se god one inile ukusnima. Iz svojih istraivanja
nauila sam da ljudi veinom ne bi pristali na bljutavu ili gorkLi pre hranu radi zdravlja, ak ni
ako imaju bolest koja im ugroava ivot. Ipak, mnogi i dalje pitaju: Sto bismo trebali jesti?
Kako bismo trebali hraniti svoju djecu da budu zdravija? Zadivljujue, ali zeleni kaasti sokovi
su ne samo hranjivi, nego i izvanredno ukusni, ak i djeci. vrsto vjerujem da je mogue povratiti
nau spo sobnost da volimo zdravu hranu i udimo za njom. Mogli bismo nauiti ivjeti na
prirodnoj, zdravoj pre hrani, iako smo razvili neke vrlo jake, neprirodne elje.

Z e l e n j e : nova skupina n a m i r n i c a

Pitam se kako je zelenje kao to je kelj, rimska salata, pinat, lie mrkve i tome slino zavrilo
kategorizirano kao povre? Zato mnoge, potpuno razliite, skupine namirnica zovemo povre,
kad izgledaju ra zliito i sadre razliite grupe hranjivih tvari? Voditelj odjela povra iz lokalne
trgovine zdrave hrane poa lio mi se da se njegovi kupci esto zbune kada trae odreen sastojak
izmeu preko 150 razliitih vrsta okupljenih pod istim imenom: povre. Taj je ovjek ra dio na
odjelu povra preko deset godina. Predloio je da se odjel povra podijeli na nekoliko manjih
grupa biljnih namirnica sa specifinim slinostima, npr. kor jenasto povre (mrkva, cikla,
daikon, itd.), jestive cvaTove (brokula, cvjetaa, artioka, itd.) i neslatko voe (krastavac,
tikvica, tikva, rajica itd.). Kombiniranje namirnica sa slinim prehrambenim vrijednostima ne
samo to bi pomoglo kupcima da bre pronau potrebne sastojke, nego bi im pomoglo da se
upoznaJLi s veim brojem biljnih namirnica i poveaju raznolikost svoje potronje vegetarijanske
hrane.
Oigledno, ljudi nikada nisu smatrali biljke dovoljno vanima da ih se ispravno klasificira. ak i
u obinom supermarketu moemo vidjeti da na odjelima s drugim skupinama namirnica postoji
detaljnija klasifikacija. Na primjer, odjel s mesom podijeljen je na perad, ribu i crveno meso, koje
je dodatno podijeljeno na manje odjeljke, kao to su teletina, mljeveno meso, kosti i potproizvodi.
Svaki artikl je paljivo kategorizi ran, i navodi se s kojeg dijela tijela je uzet. Sirevi imaju vlastitu
specifikaciju. Nitko nikada ne bi zajedno kla sificirao sir i meso u jednu grupu kao to je hrana
za sendvi, jer bi to bilo nepraktino i nejasno. Ipak, ta kva zbrkanost i pogreke neprestano se
dogaaju na odjelu s povrem. Neke greke su prilino ozbiljne, do te mjere da bi mogle
uzrokovati zdravstvene proble me. Na primjer, stavljanje korjenastog povra bogatog krobom u
istu kategoriju s rajicama i rabarbarom moglo bi potaknuti potroae na loe odluke u vezi s
kombiniranjem hrane. Mnogi nutricionisti vjeruju u korist od ispravnog kombiniranja hrane. 15
Primjerice, krobasto povre kombinirano u istom obroku s kise lim voem ili povrem moe
izazvati fermentaciju i plinove u naim crijevima. Svrstavanje zelenja u istu kategoriju s
povrem dovelo je do toga da neki ljudi pogreno primjenju ju pravila kombiniranja krobastog
povra na zelenje. Potaknuti tom konfuzijom, mnogi zabrinuti ljudi pisa li su mi elei znati da li
je mijeanje voa sa zelenim povrem ispravno kombiniranje hrane. Oni su uli da nije dobro
mijeati voe i povre. Da, kombiniranje krobastog povra s voem ne bi bilo dobra ideja. Ta
kva kombinacija moe uzrokovati plinove u crijevima. Meutim, zelenje nije povre i zelenje nije
krobasto.
U stvari, zelenje je jedina skupina namirnica koja po mae probavljanje ostale hrane
poticanjem luenja probavnih enzima. Zbog toga se zelenje moe kombi nirati s bilo kojom
hranom. Osim toga, zabiljeeno je da impanze esto jedu plodove i lie s istog stabla u istom
obroku. U stvari, Jane Goodall i drugi istraivai primijetili su da ponekad zamataju plodove u
listove i jedu ih kao sendvie. Meutim, postoji jo jedno veliko pogreno shva anje koje je
posljedica svrstavanja zelenja i povra u istu kategoriju. Takve neprikladne generalizacije istra
ivae su dovele do pogrenog zakljuka da je zelenje lo izvor bjelanevina. Suprotno tom
popularnom vje rovanju, zelenje je izvrstan izvor bjelanevina, kao to ete vidjeti u sljedeem
poglavlju. Predlaem da zelenje odvojimo od povra, sada i zauvijek. Zelenje nikada nije
dobivalo zasluenu pa nju i nikada nije prikladno istraeno zato to se po greno izjednaava s
povrem. U veini jezika nema mo ak ni pravi naziv za zelenje. Naziv tamnozeleno lisnato
povre je dug i nezgodan za upotrebu, slino kao rogata ivotinja koja daje mlijeko. Ne
raspolaemo potpunim nutricionistikim po dacima o zelenju. Za ovu knjigu morala sam prikupiti
djelie podataka iz knjiga i asopisa objavljenih u ra znim zemljama, i jo uvijek nemam sve
dijelove. Na primjer, nigdje nisam uspjela pronai potpun popis hranjivih tvari u Uu mrkve.
Usprkos tome, imam do voljno podataka da izvuem neke osnovne zakljuke: zelenje je osnovna
grupa namirnica koja najpotpu nije zadovoljava prehrambene potrebe ljudi. U sljedeoj tablici
moete vidjeti popis vanih mi nerala i vitamina koje preporuuje Ministarstvo poljo-privrede
SAD-a i popis tih hranjivih tvari dostupnih u kelJLi i lobodi (jestivom korovu). Na temelJLi ovih
podataka, moemo zakljuiti da je zelenje najvanija hrana za lJLide.

Obilje bjelanevina u zelenju

Smatram da znanstvenici jo nisu istraili skrivene mogunosti bezbrojnog sjemenja, lia i
plodova za pruanje najpotpunije mogue prehrane ljudskom rodu. -Mahatma Gandhi

Svaka molekula bjelanevine sastoji se od lanca aminokiselina. Esencijalna aminokiselina je ona

koju tijelo ne moe sintetizirati, i zato ju treba unositi u sklopu prehrane. Ljudi u svoju prehranu
moraju ukljuiti odgovarajue koliine 9 aminokiselina. Profesor T. Colin Campbell je LI svojoj
knjizi The China Study pokazao da je preporuena dnevna doza bjelanevina u SAD-u daleko
pretjerana. Studije u koji ma je prehrana impanza usporeena s ljudskom prehranom potvrLiju
istu istinu. Cimpanze odravaju prilino nizak i konstantan Linos bjelanevina, zbog svoje
Lisredotoenosti na voe...17 ProLiila sam sadraj hranjivih tvari vie desetaka vrsta razliitog
zelenog povra i sa zadovoljstvom sam utvrdila da aminokiselina kojih u jednoj biljci ima malo u
drugoj ima mnogo. Drugim rijeima, ako odrava mo raznovrsnost zelenja LI naoj prehrani,
dobivamo sve esencijalne aminokiseline u obilnim koliinama.

Molim vas da pogledate tablicu sadraja esencijal nih aminokiselina u kelju i lobodi. Izabrala sam
kelj zato to je dostupan u veini trgovina koje dre povr e. Loboda je jedan od najeih jestivih
korova koji raste u razliitim klimama. Veina poljoprivrednika trebala bi vam znati pokazati
lobodu. U lijevom stupcu moete vidjeti preporuene ko liine aminokiselina za prosjenu
odraslu osobu. 18 U desnom stupcu moete vidjeti koliine tih aminokise lina u lobodi i kelju.
Obratite panju na injenicu da tamnozeleno lisnato povre sadri sline ili vee koli ine
aminokiselina od preporuenog dnevnog unosa (RDA). Kao to moete vidjeti iz ove tablice,
jedna funta (0,454 kg) kelja sadri ak i vie bjelanevina od dnev nog unosa koji preporuuje
ministarstvo poljoprivre de. Ipak, pogrenim svrstavanjem svih dijelova bi ljaka (korijena,
peteljke, cvata, izdanaka, listova itd.) u istu kategoriju povra, i uz pretpostavku da imaju ista
svojstva, pogreno smo zakljuili da je zelenje slab izvor bjelanevina. Taj netoan zakljuak
doveo je do desetljeima dugog pothranjivanja i patnji ljudi. Ne dostatak istraivanja o sadraju
hranjivih tvari u ze lenju doveo je do velike zbunjenosti kod veine ljudi, ukljuujui mnoge
strunjake. Dr. Joel Fuhrman je u svojoj knjizi Eat to Live napisao: Cak se i lijenici i
dijetetiari... iznenade kada saznaju da... ako jedete velike koliine zelenog povra, dobivate
znaajnu koliinu bjelanevina. Odakle ja dobivam svoje bjelanevine? Budui da sam svjesna
konfuzije oko povra, jasno mi je zato je to postalo popularno pitanje. Kako veina ljudi nije bila
svjesna da u zelenju ima obilje dostupnih esenci-jalnih aminokiselina, pokuavali su jesti
namirnice iz drugih grupa koje su poznate po svom viskom sadra ju bjelanevina. Meutim,
eljela bih objasniti razliku izmeu sloenih bjelanevina koje se nalaze u mesu, mlijenim
proizvodima, ribi itd. i pojedinanih amino kiselina koje se nalaze u vou, povru, a
posebno u zelenju.

Jasno je da tijelo treba raditi daleko manje kada stvara bjelanevine iz pojedinanih aminokiselina
do stupnih iz zelenja nego iz ve kombiniranih, dugih molekula bjelanevina, sastavljenih prema
stranom uzorku nekog potpuno drugaijeg stvorenja kao to je krava ili pile. Htjela bih objasniti
razliku izmeu slo enih aminokiselina i pojedinanih aminokiselina po mou jednostavne
anegdote. Zamislite da trebate saiti vjenanicu za svoju ker. Konzumiranje sloenih
bjelanevina koje dobivamo od krava i drugih stvorenja je kao da odete u trgovinu s rabljenom
odjeom, kupite mnogo koritene odjee drugih ljudi, doete kui i provedete nekoliko sati ki
dajui na dijelove haljine koje vam se sviaju i kombi nirajui ih u novu haljinu za svoju ker. Ta
mogunost oduzela bi vam mnogo vremena i energije, ostavila mnogo smea. Na taj nain nikada
ne biste mogli saiti savrenu haljinu. Konzumiranje pojedinanih aminokiselina je kao da
odvedete svoju ker u tvornicu tekstila kako biste kupile prekrasne nove tkanine, ipke, dugmad,
vrpce, niti i perle. S tim osnovnim elementima moete sai ti prelijepu haljinu koja e savreno
pristajati njenom jedinstvenom tijelu. Slino tome, kada jedete zelenje, kupujete nove
aminokiseline, svjee napravljene uz pomo Suneve svjetlosti i klorofila, koje e tijelo ko ristiti
za obnavljanje svojih dijelova u skladu s vaom vlastitom DNK. Nasuprot tome, tijelo bi vam se
moralo muiti po kuavajui sastaviti savrene molekule bjelanevina iz tuih molekula, koje se
sastoje od potpuno druk ijih kombinacija aminokiselina. Osim toga, vae bi tijelo najvjerojatnije
dobilo mnogo nepotrebnih dijelova koje je teko probaviti. Ti bi dijelovi dugo kruili vaim
krvotokom poput smea, izazivajui alergije i druge zdravstvene probleme. Profesor W. A.
Walker s Katedre za nutricionizam na Harvardskoj koli javnog zdravlja kae: Nepotpuno
probavljeni dijelovi bjelan evina mogu se apsorbirati u krvotok. Apsorpcija tih velikih molekula
doprinosi razvoju alergija na hranu i imunosnih poremeaja.19 Ironian rezultat jedenja tih
nesavrenih izvora bje lanevina (ivotinjskih bjelanevina), je da mnogi ljudi pate od nedostatka
esencijalnih aminokiselina. Takvi nedostaci ne samo to su opasni po zdravlje, nego kod ljudi
dramatino mijenjaju percepciju ivota i nain na koji se osjeaju i ponaaju. U proizvodnji
neurotransmitera tijelo koristi neke esencijalne aminokise line, poput tirozina, triptofana,
glutamina, histamina i drugih. Neurotransmiteri su prirodni kemijski spojevi koji olakavaju
komunikaciju izmeu stanica mozga. Tvari su to koje upravljaju naim emocijama, pame njem,
raspoloenjima, ponaanjem, sposobnostima za uenje i obrascima spavanja. Tijekom posljednja
tri de setljea neurotransmiteri su bili u sreditu istraivanja mentalnog zdravlja. Prema
istraivanju Julie Ross, specijalistice za pre hrambenu psihologiju,20 ukoliko vaem tijelu
nedosta je odreenih aminokiselina, kod vas se mogu pojavi ti jaki simptomi mentalne i
fizioloke neravnotee te jaka udnja za nepoeljnim tvarima. Na primjer, razmotrimo tirozin i
fenilalanin. Simp tomi nedostatka tih aminokiselina mogu uzrokovati: Depresiju Nedostatak
usredotoenosti i koncentracije Nedostatak energije Poremeaj panje K tomu, simptomi
nedostatka tih aminokiselina mogu dovesti do jake elje za: Slatkiima Aspartamom
Kofeinom krobom Alkoholom Kokainom okoladom Marihuanom Duhanom
Koristei dostupne podatke iz slubenih izvora,21 izraunala sam koliine tih dviju esencijalnih
amino kiselina koje moemo dobiti iz piletine ili tamnozelene endivije:

PILETINA
J e d n a porcija: 2 2 2 mg tirozina 261 mg fenilalaninana. Na primjer, bjelanevine iz zelenja
nemaju rak kao nuspojavu. Ipak, u mnogim knjigama zelenje se uope ne navodi kao izvor
bjelanevina zato to zele nje jo nije dovoljno istraeno. Zelenje ima dovoljno bjelanevina da
izgradi miie ivotinja koje pasu. Ovo svjedoanstvo dobila sam od svog prvog amerikog
prijatelja, farmera koji je diplomirao psihologiju na Sveuilitu Harvard, Petera Hagertya iz
Mainea: Kad su nae ovce u staji i jedu koncentriranu krmu kao to je mljeveni kukuruz ili zob,
dobivaju na teini pLino brze, ali mali jaganjci, kada dosegnu 54 kg ili 90% teine potrebne za
klanje, poi nju pretvarati tu koncentriranu hranu u salo umjesto u miie, to nije od koristi
potroau koji mora to salo odvojiti i baciti. Ako su jaganjci uzgojeni na travi rastLi sporije, ali
mogu dosegnuti punu teinu za klanje s vrlo malo sala. Tako je moje zapaanje da se ini kako
koncentrati izgrauju lako sagorive masti dok trave izgraLiju kvalitetne miie. Ukratko,
zelenje prua bjelanevine u obliku poje dinanih aminokiselina. Tijelo te aminokiseline koristi
lake nego sloene bjelanevine. Raznovrsno povre moe nam pruati sve bjelanevine koje su
nam po trebne za odravanje naih jedinstvenih tijela.

ENDIVIJA
J e d n a glavica: 2 0 5 mg tirozina 2 7 2 mg fenilalanina

Kao to moete vidjeti, protivno popularnom vje rovanju, u zelenom povru ima mnogo
visokokvalitet nih bjelanevina. Prema objanjenju profesora T. Colina Campbella, postoji cijelo
brdo uvjerljivih doka za koji pokazuju da su takozvane biljne bjelanevine niske kvalitete, koje
omoguuju sporu, ali postojanu sintezu novih bjelanevina, najzdraviji tip bjelanevi-

Vlakna: " a r o b n a spuva"

r. sc. Bernard Jensen, dr. med., kiropraktiar, jedan od najuglednijih svjetskih strunjaka s
podru ja nutricionizma i autor mnogih popularnih knjiga o zdravlju, ustvrdio je da: Svaki
program ienja trebao bi poeti od debelog crijeva... U 50 godina koje sam proveo pomaui
ljudima da pobijede bolesti i invalidnost, postalo je savreno jasno da lo odnos prema crijevima
lei u korijenu zdravstvenih problema veine ljudi. Nakon lijeenja vie od 300.000 pacijenata,
mogu rei da prije nego to se poduzme bilo kakvo djelotvorno lijeenje uvijek je potrebno
najprije se pobrinuti za crijeva. Glavni razlog unosa vlakana izbacivanje je otpadnih tvari iz
organizma. Bez vlakana, potpuno izbacivanje otpadnih tvari gotovo je ili potpuno nemogue.
Ljudsko tijelo je udesno graeno: skoro svi toksini iz svih dijelova tijela, ukljuujui milijune
mrtvih sta nica, svakodnevno zavravaju u ovjejem kanalizacijskom sustavu - debelom crijevu.
Debelo crijevo se puni otpadnim tvarima koje su tako pune otrova da na njih gledamo s
gaenjem, ne usuujui se dodirnuti ih. Kako bi izbacilo te tvari, tijelu su potrebna vlakna.
Postoje dvije glavne vrste vlakana: topiva i netopiva. Topiva se vlakna nalaze u vou, grahu,
graku, zobenim mekinjama, a posebno u sjemenkama biljke chin (vrsta kadulje). Ima
konzistenciju slinu gelu koja pomae pranjenje crijeva poveanjem volumena sto lice u
debelom crijevu. Topiva vlakna veu kolesterol u tankom crijevu i izbacuju ga iz tijela. Odreena
topi va vlakna kao to su pektini (u jabukama) i guar-guma (u sjemenkama chie, zobenom branu,
mahunarkama i mangu) usporavaju oslobaanje eera sadranog u hrani koju jedemo,
smanjujui tako rizik od dijabete sa. Netopiva vlakna nalaze se prvenstveno u zelenju, kori voa i
povra, oraastim plodovima, sjemenkama, grahu i ljuskama itarica. Sustav izluivanja otpadnih
tvari vrlo je kompleksan. Priroda je usavrila svaki nje gov i najsitniji korak. Pokuat u objasniti
taj sloeni proces jednim vrlo jednostavnim primjerom. Netopi va vlakna pod mikroskopom
izgledaju poput spuve, i zaista nam slue kao udesna spuva, jer svaki djeli vlakna moe
apsorbirati nekoliko puta vie toksina od svog volumena. Jeste li se ikada zapitali zato voli
mo imati spuvu u kuhinji? Nikad ne koristimo neto glatko, poput papira ili plastike, kako
bismo brisanjem oistili prljave povrine. Spuve su vlaknaste. One olakavaju posao
ienja tako to apsorbiraju prljavtinu. To rade i netopiva vlakna. Ona uhvate toksine i
izbace ih iz tijela u zahodsku koljku. Netopiva vlakna mnogo su bolja od bilo koje spuve
zato to mogu vezati nekoliko puta vie toksina od vlastite veliine. Ja ih zovem arobna
spuva. Ne unosimo li vlakna hranom, veina toksinog ot pada akumulira se u naem
tijelu. Nae tijelo graeno je na tako udesan nain da se svi toksini usmjerava ju prema
debelom crijevu. To je kanalizacijski sustav ljudskog tijela. Moramo razumjeti da redovno
iz tijela moramo izbacivati mnoge kilograme toksina. Odakle potjeu toksini? Oni ne
potjeu samo od udisanja praine i azbesta, neprobavljene hrane, unesenih tekih metala i
pesticida. Velike koliine toksina potjeu od mrtvih stanica samih naih tijela. Znamo da su
stanice siune i ponekad zakljuujemo da sta nice ne mogu bitno poveati koliinu otpadnih
tvari u naem tijelu. Meutim, imajmo na umu da se svake godine zamijeni ak 98% od ukupnog
broja atoma u naem tijelu. To znai da 32 do 45 kilograma mrtvih stanica godinje, ili vie, treba
proi kroz na sustav. Ako ih ne izbacimo, mrtve stanice naeg vlastitog tije la mogu biti jedna od
najtoksinijih vrsta otpada zato to odmah poinju truliti. Vano je razumjeti da kad ne uzimamo
dovoljno vlakana, nakupljamo mnogo vie otpada nego to nae tijelo moe podnijeti. Ba kao to
ne moete oistiti kuhinju bez spuve, ljudsko tijelo ne moe izbacivati otpadne tvari bez vla
kana. Zamislite da morate oistiti velik, prljav prostor kao to je garaa iskljuivo pomou
plastine folije. Ja bih odustala. Ljudsko tijelo nee odustati, ali ako nema vlakana, prvo to
se dogaa je da naa koa pokua va preuzeti posao eliminacije, a kao rezultat toga
postaje gruba i bubuljiava. Kad su naa crijeva zae : pljena, tijelo pokuava luiti vie sluzi
kroz oi, nos i grlo, znojimo se puno vie - tijelo koristi sve mogue kanale za izbacivanje
toksinih tvari, ali to je kao da izbacujete smee kroz prozor na kojem je mrea protiv komaraca
umjesto kroz vrata. Konzumiranjem dovolj nih koliina netopivih vlakana otkljuavamo vrata za
izbacivanje toksina iz tijela na lak i normalan nain. Sad se vjerojatno pitate koliko bismo
vlakana tre bali unositi da bismo postigli optimalan uinak na zdravlje. Prema istraivanjima,
prosjena divlja im panza pojede 300 grama vlakana na dan!

Kad sam to proitala, izraunala sam koliko sam vlakana ja unosila svakog dana. Dobila sam
koliinu od svega tri grama, zato to sam voljela cijediti sokove. esto sam cijedila svoje voe i
povre umjesto da gubim svoje vrijeme i trud na vakanje. Prije tridesetak godina, iz prvih
knjiga o sokovima koje sam proitala, nauila sam da vlakna nisu probavljiva, ne sadre hranjive
tvari, pa slue samo kao optereenje za ljudski probavni trakt. Otada je cijeenje sokova postalo
jedna od mojih re dovnih navika. Ponosno sam pila sokove danima, pa ak i tjednima,
pokuavajui se oistiti od toksina, smatrajui da se pridravam vrlo zdrave prehrane! Za
panjila me usporedba tih 300 grama s moja tri. Osim toga, shvatila sam koliko je kodilo mom
zdravlju kad nisam unosila nimalo vlakana zato to sam cijelo vrijeme samo pila sokove. Odluila
sam da si vie ne mogu dopustiti da vlakna bacam u kompost. Zeleni kaasti sokovi definitivno su
superiorni sokovima. Ipak, jo uvijek smatram da sokovi mogu doprinijeti zdravlju u specifinim
situacijama. Albert Mosseri, slavni francuski doktor prirodne higijene, radikalno je izmijenio
klasinu eltonovsku metodu posta na vodi. Nakon nadgledanja 4.000 du gotrajnih postova na
vodi provedenih u njegovoj klinici, doao je do izvanrednog zakljuka da je dugotrajan post
riskantno gubljenje vremena. On sada nadgle da daleko krae postove na vodi nakon kojih
slijedi ono to on zove polupostovi, u kojima uz vodu u prehranu uvodi ograniene koliine
hrane bogate vlaknima. Tijekom te vane faze lijeenja njegovi pacijenti dobivaju samo pola
kilograma voa i pola kilograma povra dnevno dok se njihova eliminacija otpadnih tvari ne
zavri.
Dr. Mosseri tvrdi da je prijelaz na metodu polupostova ubrzao eliminaciju do tog stupnja da
100% njegovih pacijenata pokazuje jake znakove dubinskog procesa ienja u obliku tamnih
naslaga na jeziku, esto crnih poput ugljena ili tamnosmeih. Od poetka prolog stoljea irom
svijeta provede na su doista brojna istraivanja prehrambenih vlaka na. Danas imamo hrpe
nepobitnih dokaza za brojna ljekovita svojstva vlakana.
Evo nekih od tih svojstava:
 Vlakna mogu ojaati bolesno srce. 27 Vlakna snizuju kolesterol, to smanjuje opasnost od
bolesti srca. Vlakna sprjeavaju nastanak raznih oblika raka, smanjuju rizik od raka i veu
kancerogene tvari. Vlakna mogu smanjiti opasnost od dijabetesa i ublaiti ve dijagnosticirani
dijabetes. Vlakna ublaavaju oscilacije eera u krvi uspo ravanjem apsorpcije eera. 28
Vlakna mogu ojaati imunosni sustav. Vlakna odravaju nae debelo crijevo zdravim,
oslobaaju od opstipacije i potiu redovitost stolice.
Vlakna spreavaju nastanak unih kamenaca.
Vlakna potiu rast korisnih probavnih bakterija. Vlakna nam pomau da skinemo kilograme i
obuzdavaju prejedanje. Vlakna veu suvian estrogen. Vlakna sprjeavaJLi nastanak ireva.

Preporuen dnevni unos vlakana u SAD-u je 30 grama dnevno. Prosjean Amerikanac pojede
izmeu 30 10 i 15 grama vlakana dnevno. To je daleko od dovolj ne koliine. Imajui u vidu da
bi tih jadnih 10 grama vlakana trebalo apsorbirati i izbaciti par kilograma otpadnih tvari, 10
grama je praktino nita. Smatram da je nedovoljan unos vlakana glavni razlog starenja kod
ljudi. Pogledajte bilo koju ivotinju koja ivi u divljini. Teko je pogoditi starost jelena, zebre,
orla ili irafe. Bili stari dvije ili petnaest godina, izgledaju jednako. Divlje ivotinje postaju
sporije tek tijekom posljednjih nekoliko tjedana ivota. S druge strane, esto je lako pogoditi dob
ljudi, do u pet godina. Istovremeno, vi djela sam mnoge ljude koji su poeli izgledati mlae
nakon to su popravili svoju eliminaciju otpadnih tva ri. Vjerujem da bismo trebali unositi 50 do
70 grama vlakana na dan, ili vie od toga. Meutim, unos vla kana moramo poveavati
postupno. Prijei s 10 na 70 grama preko noi moglo bi biti opasno. Tijela mnogih ljudi zbog
konzumiranja prerae ne hrane kroz desetljea su degenerirala. Osim toga, usvojili smo mnoge
neprirodne navike kao to je ne dostatak vjebanja i provoenje veine vremena u zatvorenom
prostoru. Zbog toga moramo postupno ponovno uvoditi zdrave navike kako bismo tijelu dali
vremena da se prilagodi. Zeleni kaasti sokovi savr eni su za taj postupan prijelaz. Drugi izvori
vlakana, posebno vlakna u obliku pilula, mogu dovesti do previe drastinog poveanja koliine
vlakana u prehra ni i rezultirati osjeajem napLihnutosti i poveanjem plinova u crijevima. Takve
negativne nuspojave mogu navesti ljude da odustanu prije nego to uope dobiju priliku osjetiti
zdravstvene koristi od vlakana. Vlakna su vaan sastojak u prehrani impanza. Kao to sam
spomenula, one hranom unose 300 grama vlakana dnevno. Osim to jedu mnogo vlaknima bo
gatog voa i lia, svoju prehranu dopunjuju srikom i korom, koje se sastoje od priblino 44%
vlakana. Sjemenke lana savren su dodatak ljudskoj prehra ni. Sjemenke lana izuzetno su
bogate i topivim i netopivim vlaknima. Sadre 26% vlakana (14% topivih, 12% netopivih).
Samo 1/8 alice sjemenki lana sadri 6 grama vlakana. Preporuila bih vam da u svoju
prehranu redovito dodajete sjemenke lana. Sjemenke lana imaju vrstu vanjsku ljusku i
trebaju biti svjee samljevene kako bi bile najkorisnije za zdravlje. Moete samljeti cijele
sjemenke mlincem za kavu ili u Vitamixovoj posudici za suhu hranu. Savjetovala bih vam da
jednu do dvije lice mljevenih sjemenki lana dodate svojim salatama, juhama ili kaastim
sokovima. Sjemenke lana takoer su dobar izvor omega-3 masnih kiselina, i daleko naj bolji
prirodan izvor biljnog lignina, vanog fitonutrijenta koji titi od raka. Moja obitelj je otprije
intuitivno dodavala sjemenke lana naim obrocima bilo u obliku krekera ili u obliku brana. Igor
je usavrio metodu dehidriranja lanenih krekera do tog stupnja da ih zna osuiti tako da imaju
okus kao raeni kruh, ili kao dvopek od uskislog tijesta, ili kao svima najdrai ruski kruh s
kimom. Na uite li praviti krekere poput Igora nikada neete biti usamljeni, a u svojoj prehrani
imat ete obilje vlakana, prirodne spuve.

Z e l e n j e za h o m e o s t a z u
Pogledajte ovo tijelo! To je umjetniko djelo. Nije ga mogue poboljati ni na koji nain...
boanski sastavljeno. 31 -Dr. Bernard Jensen
Glavna razlika izmeu ivih bia i neivih stvari je u tome to se ivi entiteti mogu obnavljati i na
taj nain uvelike prilagoavati promjenama u okoliu, dok se stvari koje nisu ive mogu razbiti i
unititi. Na primjer, ako s biljke otkinete list, na njoj e narasti novi list. Ako poreete kou na
svom prstu, vaa koa e zarasti. S druge strane, neive stvari poput kamenja ili ljudskih
graevina, bez obzira koliko bile velike i vrste, ako se otete ne mogu se same popraviti. Na
primjer, nakon katastrofa kao to su potresi, lavine i tornado ljudi moraju obnoviti svoje kue,
ceste, elek trane itd. Ta izvanredna sposobnost svih ivih organizama da se obnavljaju jedina je
sila koja moe izlijeiti bilo koju bolest. Sve druge tehnike lijeenja koje su izmislili ljudi mogu
biti uspjene samo ako su usmje rene na to da pomau prirodnoj sposobnosti samog tijela da se
popravlja. Ljudsko tijelo moe preboljeti neku bolest samo ako se sve tjelesne tvari kao to su
limfa, krv, hormoni i bezbroj drugih odravaju unutar odreenih optimalnih parametara.
Fizioloki proces koji sve tvari u tijelu odrava na razinama nunim za optimalno zdravlje tijela
zove se homeostaza. Taj proces ekstremno je sloen, i potpuno razumijevanje njegovih
mehanizama daleko nadilazi mogunosti nae trodimenzionalne mate. Sa zahvalnou uviamo
da je homeostaza najvaniji proces u tijelu. Jednostavna istina glasi: pomaemo li naoj
homeostazi - brinemo se o svom zdravlju na najbolji mogui nain. Kako se moemo brinuti o
naoj homeostazi kad nam je izvan dosega? Proces homeostaze u ljudskom tijelu usko je povezan
s endokrinim sustavom. Homeostatska ravnotea ovisi o radi li endokrinih lijezda. Ako lijezde
ne lue odgovarajue koliine hormona, homeostatska ravnotea u tijelu e se poremetiti i mo gla
bi se razviti bolest. lijezde endokrinog sustava i hormoni koje one oslobaaju utjeu gotovo na
svaku stanicu, organ i funkciju naeg tijela. Endokrini sustav ima vanu ulo gu u reguliranju
raspoloenja, rasta i razvoja, funkcija tkiva i metabolizma, kao i seksualne funkcije te proce sa
razmnoavanja. Najjednostavnije reeno, endokrini sustav u ljud skom tijelu djeluje poput
tvornice kombinirane sa supermarketom koja proizvodi i opskrbljuje svakom po trebnom tvari
svaku lijezdu ili organ u bilo koje vrije me i u bilo kojoj koliini. Sto bi takvoj tvornici moglo
biti potrebno? Obilje sirovina visoke kvalitete! Slino tome, endokrinom sustavu u naem tijelu
apsolutno su potrebne sve hranjive tvari, ukljuujui vitamine,aminokiseline, ugljikohidrate,
esencijalne masne kiseline, minerale i sve elemente u tragovima. Opskrbljivanje naeg tijela svim
tim hranjivim tvarima od presudne je vanosti za dobro zdravlje. Sve te potrebe zelenje
zadovoljava bolje od bilo koje druge hrane! Da ponovim jo jednom, kad ga izmiksamo,
hranjive tvari iz zelenja apsorbiraju se djelotvornije i pruaju mnogo puta vie hranjivih
tvari od drugih namirnica, pa ak i od salata pripremljenih na tradicionalan nain. Drugim
rijeima, pijenjem zelenih kaastih sokova odravamo nau homeostatsku ravnoteu na
najbolji mogui nain. ao mi je to tu informaciju nisam saznala prije deset godina, dok je
moja majka jo bila iva. Bila je prelijepa, pustolovna ena od samo 66 godina kad su joj
dijagnosticirali rak, godinu dana nakon to je plivala u jednoj rijeci blizu ernobila. Sad bih joj
mogla na vrlo zoran nain objasniti kako se tijelo lijei. Sigurna sam da bi mama odbila
kemoterapiju, jer su te otrovne kemikalije unitile njenu ve oslabljenu homeostazu. Umjesto
toga bih je hranom dovela do zdravlja. Danas razumijem da samo podupiranjem (a ne
unitavanjem) homeostaze tijelu dajemo najvee anse da se izlijei. Moda bi jo bila s
nama. Upoznala sam mnoge lju de koji su preivjeli daleko tee oblike raka od onoga koji je
imala moja majka tako to su u svoju prehranu ukljuili vie zelenja. Nedostaje mi. Znala je
podijeliti radost kao nitko drugi. Kad stariji ljudi dou na moja predavanja, osjeam zahvalnost
to imam priliku podijeliti svoje informacije s neijim roditeljima. Osjeam se tako sretna zbog
njihove djece. Kakav je blagoslov imati roditelje otvorenog uma! Stvarno se trudim i sama biti
takva.

Koliko ljudi zna kolika je vrijednost njihove eluane kiseline? Koliko nas cijeni njenu
vanost za nae ope zdravlje? Gotovo nitko ne uvia koliko je presudno imati normalnu
koliinu solne kiseline u elucu. Ne znam zato me nijedan od brojnih lijenika koje sam
posjetila nikada nije pitao za moju eluanu kiselinu, ili ju testirao. Nikada nisam ula svoje pri
jatelje da priaju o njihovoj eluanoj kiselini. Sretna sam to sam doznala za njenu vanost od
jednog veterinara koji mi je pomagao sastaviti zdravu prehranu za mog psa. Na moje iznenaenje,
pronala sam desetke knjiga i znanstvenih lanaka o vezi izmeu razine solne kiseline i ljudskog
zdravlja. Ta tema prouava se ve desetljeima. Profesor W. A. Walker s Katedre za prehranu
Harvardske kole za javno zdravlje kae: Medicinske istraivae od 1930-ih zabrinjavaju
posljedice nedostatka solne kiseline. Iako jo uvijek nisu potpuno jasne sve posljedice po
zdravlje, neke su dobro dokumentirane.

Niska kiselost u elucu (hipoklorhidrija) stanje je koje se javlja kad ljudsko tijelo nije
sposobno proizvoditi odgovarajue koliine eluane kiseline. Niska kiselost u elucu
neizbjeno i dramatino utjee na probavu i apsorpciju veine hranjivih tvari neophodnih
za zdravlje. Veina minerala, ukljuujui i tako vane kao to su eljezo, cink, kalcij i
vitamine B kompleksa (folnu kiselinu i druge) treba odreenu koliinu eluane kiseline da
bi uope mogli biti apsorbirani. Bez eluane kiseline, neizbjeno dolazi do nedostataka
hranjivih tvari koji vode do bolesti. Pored apsorpcije, eluana kiselina ima mnoge druge
vane funkcije. Na primjer, eluana kiselina trebala bi unitavati sve tetne
mikroorganizme, pa togene bakterije, parazite i njihova jajaca, te gljivice koje uu u tijelo
kroz usta. Zbog toga, kod nedostatka eluane kiseline ne postoji barijera protiv parazita.
Razgovarala sam s gastroenterologom koji uzima uzorke eluane kiseline od svojih
pacijenata i esto pronalazi raznovrsne parazite koji bujaju upravo tamo gdje bi trebali biti
uniteni. Ve samo zbog tog razloga htjela bih da je moja eluana kiselina jaka. eluana
kiselina pomae kod probavljanja velikih molekula bjelanevina. Ako je razina eluane
kiseline niska, nepotpuno probavljeni dijelovi bjelanevina apsorbiraju se u krvotok i
izazivaju alergije i imunoloke poremeaje. Prirodna razina solne kiseline (HC1) opada sa
starou osobe, posebno nakon etrdesete. Tada veina ljudi poinje dobivati sijede dlake kao
rezultat nedostatka hranjivih tvari uzrokovanog snienom razinom eluane kiseline. Razina
solne kiseline moe se poeti smanjivati i ranije ako zlostavljamo svoj probavni trakt, ili cijelo
tijelo, suvinim koliinama hrane, upotrebom kemikalija i stresom. Prejedanje, posebno pretjeran
unos masti i bjelanevina, iscrpljuje stanice stijenke eluca koje lue HC1

Autohtoni narodi poznavali su mnoge razliite prehrane kroz povijest, ovisno o njihovom okoliu.
Zajedniko im je bilo to to su jeli velike koliine vlakana. Istraivai su procijenili da su
australopitek i neki drugi autohtoni narodi konzumirali oko 150 grama vlakana dnevno.
Kad vidimo tu brojku, lako je zakljuiti da je njihova eluana kiselina bila prilino jaka, bitno
jaa od nae. Takoer su imali puno jae zube, eljusti i eljusne miie. Bili su u stanju u ustima
savakati ilavu, vlaknastu hranu do kremaste konzistencije, a onda bi njihovi eluci pomou
solne kiseline nastavili probavljati tu dobro savakanu tvar. Od toga vreme na naa su se tijela
dramatino promijenila. Napravite jedan eksperiment: uzmite komadi bilo kojeg povra ili zeleni
list, sjednite i vaite ga to due moete. Kad osjetite da ste ga spremni progutati, ispljunite ga
na dlan i pogledajte ga. Vidjet ete da e jo uvijek biti daleko od kremaste konzistencije. Imajte
na umu da e vae tijelo biti u stanju asimilirati samo hranjive tvari iz najsitnijih estica.
Velike estice nee biti probavljene i pretvorit e se u kiseo otpad. Jedan moj prijatelj koji je
lijenik i esto radi krvne pretrage pokazao mi je na monitoru povezanom s raunalom jedan
takav neprobavljeni komad u krvi jednog veganskog pacijenta. okirala sam se kad sam vidjela
da svaki put kad je taj siuni neprobavljeni komad dodirnuo crvena krvna zrnca, ta su zrnca istog
trenutka umrla. Na kraju je taj komadi neprobavljene hrane zavrio okruen sa stotinjak mrtvih
stanica u nekoliko slojeva. Taj mi je prijatelj objasnio da se takvi toksini djelii nakupljaju u
naem tankom crijevu, zbog ega ljudi imaju proirene, ispupene trbuhe. Ako pored nedovoljnog
vakanja neki od nas nemaju potrebnu koncentraciju solne kiseline, tad vrlo vjerojatno imaju
nedostatak veeg broja hranjivih tvari. Da bi moglo stvarati solnu kiselinu, ljudsko tijelo mora
naporno raditi. Kako starimo, naa tijela postaju slabija i ne mogu stvarati odgovarajue koliine
solne kiseline. Zato veina ljudi s godinama ima sve manje eluane kiseline. Sa starenjem
dobivamo sjedine. Primijetila sam da veina ljudi kojima je dijagnosticirana vrlo niska razi
na eluane kiseline ima primjetno vie sijedih dlaka, to je neizravan znak nedostatka
hranjivih tvari. S dru ge strane, postoje mnogobrojne dobro dokumentirane prie o ljudima
kojima se vratila prirodna boja kose kao rezultat redovnog konzumiranja izmiksanog zele nja, a
jedna od njih je i Ann Wigmore. Miksanje je slino vakanju, i zato uzimanje izmiksane hrane
moe dovesti do dramatinog poboljanja naeg zdravlja. Nakon usitnjavanja u mikseru velike
brzine, dijelovi hrane postaju idealne veliine za asi milaciju. Kao rezultat toga, tijelo ne zadrava
hrami u elucu tako dugo, nego ju odmah alje u tanko crijevo, omoguujui tijelu da stvara
manje solne kiseline. Zbog toga, jedenje izmiksane hrane tedi nau energiju i odrava nas
mladolikima usprkos starenju. Godinama nisam uspijevala shvatiti zato neki lju di brzo izgLibe
viak kilograma nakon to preu na prehranu sirovom hranom. Ti ljudi jednostavno ne mogu
ostati na sirovoj hrani jer im je neugodno ivjeti uz neprestane primjedbe njihovih prijatelja i
roa ka da su premravi. Slaem se da ljudi ne bi trebali biti premravi. Nakon to sam dLigo
istraivala utjecaj smanjene kiselosti u elucu na asimilaciju hrane, upitala sam neke od svojih
prijatelja s problemom s teinom jesu li ikada provjerili svoju razinu kiseline u elucu. Nekoliko
njih kasnije mi se javilo i reklo da im je dijagnosticirano da imaju vrlo malo ili nimalo eluane
kiseline. Njihov lijenik prepisao im je da Liz obroke uzimaju pilule solne kiseline. Jedna bliska
prijateljica pokuavala je jesti sirovo nekoliko godina i postala je tako mrava da se njen suprug
zabrinuo za njeno zdravlje. Otila je k lijeniku i dijagnosticirali su joj aklorhidriju (odsutnost
solne kiseline). Lijenik joj je dao pilule s HCl-om i ona je nastavila sa svojom sirovom
prehranom. Ta prijateljica povratila je svu svoju teinu. Da bi hranjive tvari mogle biti
apsorbirane, hrana u elucu treba biti razgraena, i mehaniki i pomou kiselina, u vrlo male
komadie od 1 do 2 mm. Sirovo voe i povre u sebi sadre najvrednije hranjive tvari, ali ih je
posebno teko probaviti zato to njihovu ilavu celuloznu strukturu treba razbiti da bi hranjive
tva ri izale. Ako nema dovoljno eluane kiseline, tijelo nije u stanju uzeti sve potrebne hranjive
tvari, posebno bjelanevine, i poinju se javljati nedostaci. Upoznala sam nekoliko ljudi s takvim
problemom koji su se osjeali kao da su u zamci. Dok bi jeli samo sirovu hranu uspijevali bi se
osloboditi simptoma odreenih bolesti koje su imali, ali bi postali vrlo mravi. Onda bi u svoju
prehranu dodali kuhanu hranu kako bi postigli svoju eljenu teinu, ali vratili bi im se njihovi
neeljeni simptomi. Zbunjeni, stalno su mijenjali prehranu ne znajui to da rade. Zato sam
osjetila veliku sreu kada sam, nakon to sam odrala nekoliko predavanja o zelenim kaastim
sokovima, poela primati pisma poput ovog: lako je sirova hrana rijeila moj artritis, nikada je
se nisam mogao pridravati due od dva mjeseca jer sam na iskljuivo sirovoj hrani gubio teinu
tako brzo, do 60 kila, da bi se moja ena uspaniila mislei da umirem, pa bih morao opet prijei
na kuhanu hranu od koje bi mi se vratio artritis. Kad sam poeo piti zelene kaaste so kove, moja
teina se stabilizirala! Sad sam ve est mjeseci na sirovoj hrani i odravam svoju normalnu
teinu od 70 kilograma. Hvala vam! (N. H. Canada)

Ve sam vidjela mnoge sluajeve u kojima su ljudi s probavnim problemima bili u stanju uvelike
pobolj ati svoju asimilaciju dodavanjem izmiksanog zelenja svojoj prehrani. Iako kuhanje
namirnice ini mekima i probavljivijima, procesom zagrijavanja unitava se veina neophodnih
vitamina i enzima u hrani. Miksanje je daleko manje tetno od kuhanja zato to uva sve
neophodne hranjive tvari u hrani.
S niskom razinom eluane kiseline povezane su mnoge bolesti. 5 Evo tek nekih: razmnoavanje
bakterija, kronina kandidijaza, paraziti, Addisonova bolest, multipla skleroza, artritis, astma,
autoimuni poremeaji, celijana bolest, karcinom eluca, depresija, dermatitis, dijabetes, ekcemi,
vjetrovi, bolest une vreice, polipi na elucu, gastritis, hepatitis, hipertireoza, mijastenija
gravis, osteoporoza, psorijaza, rozaceja, ulcerozni kolitis, urtikarija i vitiligo.
Zbog toga je slav ni istraiva, dr. Theodore A. Baroody, u svojoj divnoj knjizi Alkalize or Die,
zapisao: Solna kiselina je apsolutno neophodna za ivot. Drugim rijeima, nitko ne moe biti
potpuno zdrav bez normalne razine solne kiseline. Molim vas, nemojte pomijeati kiselost u
elucu s alkalnou krvi. Naa krv mora biti blago alkalna, i o tome emo govoriti u narednim
poglavljima. Solna kiselina je jedina kiselina koju nae tijelo stvara. Sve druge kiseline su
nusproizvodi metabolizma, i uklanjaju se to je mogue bre.

R o z e b u r k a studija
Kad sam postala svjesna vanosti uloge solne kiseline, odluila sam provesti studiju. Na temelju
simptoma niske razine eluane kiseline koje sam prikupila iz raznih medicinskih lanaka,
izradila sam upitni listi. Zatim sam isprintala tisuu primjeraka i podijelila ih svojim uenicima.
Rezultati su bili okantni! Izraunala sam da je 98% ljudi koji su odgovorili na moja pitanja imalo
neke simptome niske kiselosti u elucu. Pozivam vas da provjerite da li i sami imate neke
simptome koji ukazuju na hipoklorhidriju. Znakovi i simptomi niske kiselosti u elucu

Molim vas da proitate pitanje i ispunite

Imate li nadutost, podrigivanje ili vjetrove neposredno nakon jela?
Imate li probavne smetnje, proljev ili opstipaciju?
Osjeate li osjetljivost, arenje ili suhou usta?
Imale li garavicu?

Ti simptomi mogu biti indikatori hipoklorhidrije. Ako ste oznaili nekoliko simptoma, bilo bi
dobro da provjerite kiselost svog eluca kod lijenika. Razgovarala sam s jednim lijenikom iz
Rusije i zaintrigiralo me kad sam otkrila kako tamo testiraju hipoklorhidriju. Zatrae od ljudi da
popiju etvrt alice soka od cikle i provjere hoe li se boja njihovog urina ili stolice imalo
promijeniti prema boji cikle. Pazite sad! Ako se promijene, onda da, vaa razina eluane kiseline
je niska. To me zapanjilo, jer sam vjerovala da je takva promjena boje normalna, jer je uvijek bila
za mene. Meutim, nekoliko mjeseci nakon to smo poeli piti zelene kaaste sokove, moja je
obitelj pojela veliku, slasnu salatu od cikle, ali nitko od nas vie nije imao promjene boje! Kako
sam tu dramatinu promjenu mogla pripisati samo pijenju zelenih kaastih sokova, pretpostavila
sam da se naa razina solne kiseline popravila. Kako bih dobila vri dokaz za to, poela sam
planirati studiju koja bi pokazala uinak zelenih kaastih sokova na eluanu kiselinu. Htjela sam
pronai nekoliko ljudi kojima je dijagnosticirana niska razina solne kiseline i koji bi bili
dobrovoljci za dodavanje zelenih kaastih sokova svojoj prehrani na neko vrijeme. Nakon to bi
zavrili s pijenjem zelenih kaastih sokova na odreeno vrijeme, bili bi ponovno testirani. Nekom
arobnom sluajnou, dok sam se molila da pronaem lijenika koji bi mi bio spreman pomoi
oko takve studije, jednog sunanog jutra lijenik po imenu Paul Fiber nazvao me iz Roseburga,
oblinjeg grada u Oregonu. On mi je rekao da su on i njegova supruga nedavno prihvatili ivotni
stil prehrane sirovom hranom i da im treba vodstvo. Takoer mi je spomenuo da ga je nedavno
poela brinuti injenica da velik broj ljudi ima nisku razinu eluane kiseline. Sastali smo se
sljedeeg jutra kako bismo detaljno razgovarali o naem eksperimentu. Dr. Fieber se inio vrlo
zainteresiranim za sudjelovanje. Sljedeeg tjedna, Igor i ja odvezli smo se do 190 kilometara
udaljenog Roseburga kako bismo tamo odrali predavanje o prehrani. Nakon mog predavanja 27
ljudi se dobrovoljno javilo za svakodnevno pijenje jedne litre svjee pripremljenog zelenog
kaastog soka tijekom mjesec dana, uz svoju uobiajenu ameriku prehranu. Projekt je poeo 29.
travnja 2005. Cijela moja obitelj na smjenu je miksala litre i litre zelenog pia. Kako bismo
poveali raznolikost, koristili smo svako voe i povre kojeg smo se mogli dokopati. Igor je svaki
drugi dan s dragocjenim tovarom odlazio na put od 380 kilometara do tamo i natrag. Bila je to
velika obaveza, ne samo za moju obitelj, nego i za sve sudionike, pa ak i za njihove obitelji.
Nijedan od mojih dragih sudionika nije nijednom propustio doi na mjesto preuzimanja. Kad sam
se zahvalila toj svojoj novoj obitelji (zovem ih moji posirovljeni) to su bili tako predani i
disciplinirani, odgovorili su mi da su svi oni osjeali veliku vanost i hitnost ovog eksperimenta,
te da su bili uzbueni to mogu pomoi. Osim toga, mnogi od njih htjeli popraviti stanje svog
eluca na prirodan nain. Sljedei odlomak opisuje dr. Fieberovu stranu prie.

PRIA DR. PAULA

U p o z n a v a n j e s V i c t o r i o m i n j e n o m obitelji bilo je prek r a s n o iskustvo.
Zadivljujue je kako nas je sudbina j a a v a njegov uinak. M n o g i ljudi imaju
oslabljen p r o c e s stvaranja kiseline i boluju od h i p o k l o r h i d r i j e ili, u ozbiljnijim
sluajevima, aklorhidrije. M n o g i od mojih pacijenata a l e se na p o v r a t h r a n e u
j e d n j a k (gastriki refluks) z b o g p r e j a k o g luenja el u a n e k i s e l i n e .
P r e m a m o m iskustvu, p r e j a k o luenje e l u a n e kiseline nije esto. M e u t i
m , luenje e l u a n e kiseline u k r i v o vrijeme e s t o je, a m o e izazvati s i m p t
o me u i r i t i r a n o m ili u p a l j e n o m p r o b a v n o m traktu. K o d m n o g i h ljudi
v r a a n j e sadraja e l u c a u j e d n j a k vie je p o v e z a n o s n e o d g o v a r a j u
i m l u e n j e m e l u a n e k i s e l i n e koje d o v o d i do truljenja h r a n e i p o p
r a t n i h s i m p t o m a - plinova, n a d u t o s t i , refluksa i podrigivanja.
T e r a pija a n t a c i d o m m o e pruiti p r i v r e m e n o olakanje, ali ni na koji n a
i n ne p o m a e u lijeenju. U naoj studiji svaki s u d i o n i k d o b i o je 10 k a p s u l
a HC1a, koje su bile dovoljne za p r o v o k a c i j s k i test 4 o b r o k a . O d n a e s k u
p i n e zatraili s m o d a testiraju obroke bog a t e b j e l a n e v i n a m a i obilan s l o
e n o b r o k . Poeli su s j e d n o m k a p s u l o m uz prvi o b r o k , i a k o nisu imali b l
agog
spojila. M o j a s u p r u g a i j a traili s m o p o m o n a n a e m p u t u p r e m a poboljanju z
d r a v l j a k r o z s i r o v u p r e h r a n u , a Victoriji je trebala p o m o o k o njene studije. P o
s t o j e r a z n e m e t o d e testiranja HCl-a, ali o d l u i l i s m o da e za n a s biti najzgodniji
provokacijski test HCl-a, i m a j u i u v i d u n a v r e m e n s k i okvir. P r o v o k a c i j s k i
test H C l - a slui k a o p o m o k o d eluca da proizvede utvrivanja s p o s o b n o s t i
koliine eluane odgovarajue k i s e l i n e . Tijelo j e e v o l u i r a l o t a k o d a o s l o b a a
e l u a n u k i s e l i n u k a o reakciju n a o d g o v a r a j u e p o d r a a j e . R a z miljanje o
hrani, v a k a n j e i p r i s u t n o s t o d r e e n e h r a n e ( z d r a v e ili n e ) u e l u c u , npr.
bj el a nevi na , mlijeka, soli kalcija, kave... s t i m u l i r a o s l o b a a n j e gastrina, h o r m o
n a koji l u e g a s t r i n s k e stanice, ili G stanice, u p i l o r i k i m li j e z d a m a s m j e t
e n i m u i z l a z n o m dijelu e l u c a . G a s t r i n s n a n o s t i m u l i r a lijezde stijenke e
l u c a na stvaranje i luenje kiseline u e l u d a c . H i s t a m i n j e j o j e d a n h o r m o n koji
s t i m u l i r a stvaranje k i s e l i n e . P r i s u t n o s t g a s t r i n a po-

ZELENO ZA ZDRAVLJE
Rozeburka stuclija j e d o k a z a l o o g r o m n a iscjeljujua svojstva zelenih kaa stih s o k o v
a . e l i o b i h o s o b n o zahvaliti Victoriji to m i j e p r u i l a priliku da sudjelujem u t a k o
i z u z e t n o j studiji. U s v o m i v o t u s r e o s a m vrlo m a l o ljudi koji su t a k o p r e d a n i
i t a k o s t r a s t v e n o p o m a u d r u g i m a . H v a l a ti, Victoria, za uvijek si promijenila n
a e ivote.

arenja ili n a d r a e n o s t i trebali su p o v e a t i d o z u na dvije k a p s u l e s a s l j e d e i

m o b r o k o m t e nastaviti l a k o d o k n e dobiju reakciju ili d o u do 4 k a p s u l e b e z i k a
k v e reakcije. O d 2 7 s u d i o n i k a , s a m o j e dvoje i m a l o reakciju s j e d n o m k a p s u l
o m i oni su tada p r e k i n u l i studiju. S v i ostali iz n a e s k u p i n e imali s u o d r e e n u r
a z i n u h i p o k l o r h i d r i j e i n a s t a v i l i su sudjelovati u studiji. N j i h o v a d o b bila je
u r a s p o n u o d 1 7 d o 8 0 g o d i n a . O d svih s u d i o n i k a z a t r a e n o j e d a n e
mijenjaju n i j e d a n d r u g i d i o svoje p r e h r a n e . N a k o n trideset d a n a s v a k o d n e v
n o g pijenja j e d n e litre z e l e n i h kaastih s o k o v a , p r o v e l i s m o j o j e d a n p r o v o
k a cijski test HCl-a k a k o b i s m o utvrdili da li je u p r o t e k l i h m j e s e c d a n a d o l o d
o poboljanja. J e d n a o s o b a o t p a l a j e o k o s r e d i n e studije z b o g osjeaja m u n i n
e . O d p r e o s t a l a 24 s u d i o n i k a u g r u p i k o d njih 16 d o l o je do poboljanja
stvaranja H C l - a .
Z a p a n j i l o m e t o to j e 6 6 , 7 % s u d i o n i k a pokazalo t a k o z n a a j n o poboljanje.
Nisam oekivao da u vidjeti tako velik n a p r e d a k u t a k o k r a t k o m r a z d o blju. V l a k
n a u z e l e n i m k a a s t i m s o k o v i m a i njihova pre h r a m b e n a vrijednost postigli su
nevjerojatan uspjeh. S v i s u d i o n i c i primijetili su i m n o g a d r u g a poboljanja s v o g
zdravlja, o d kojih s u n e k a bila d r a m a t i n e p r o m j e n e .

Kao to je dr. Fieber spomenuo, oekivali smo neke pozitivne promjene, ali nismo znali da e biti
tako zna ajne u tako kratkom vremenskom razdobljti. Veina eksperimenata poput ovog obino
se planira na tri do est mjeseci, no kako smo sve plaali iz vlastitog depa, napravili smo samo
onoliko koliko smo si mogli priutiti. Roseburki eksperiment pokazao je da redovno
konzumiranje zelenih kaastih sokova uvelike koristi zdravlju ljudi kroz poboljanje razine solne
kiseline.
Zato bi potroai zelenih kaastih sokova trebali oekivati da e: imati bolju apsorpciju
vrijednih hranjivih tvari; smanjiti mogunost dobivanja infekcija i parazita; izlijeiti alergije;
poboljati ope zdravstveno stanje. Bolja apsorpcija sama po sebi je velika prednost. Bolja
apsorpcija kalcija, primjerice, moe smanjiti rizik od osteoporoze, bolja apsorpcija eljeza moe
pomoi kod lijeenja anemije; bolja apsorpcija vitamina grupe B moe tititi od ivanih
poremeaja, i tako dalje.

[Molim vas da pogledate svjedoanstva na kraju ove knjige.]

T a k o e r bih elio iznijeti svoje o s o b n o s v j e d o a n s t v o , b u d u i da s m o ja i m o
j a s u p r u g a p o e l i piti z e l e n e kaaste sokove oko dva mj.prije p r o v e d b e studije. M
o j krvni tlak, p u i s i r a z i n a k o l e s t e r o l a z n a t n o su se p o p r a vili. Izgubili s m o s v
a k u elju za k u h a n o m h r a n o m , a z e l e n i kaasti s o k o v i bili su vrlo u k u s n i i
zasitni. Najvanija promjena kod mene b i l a j e p o v e z a n a s m a l o m i z r a s l i n o m koja
m i s e bila pojavila n a n o s u . N a k o n j e d nog mjeseca na zelenim kaastim sokovima,
izraslina je o t p a l a , ostavivi m a l u r u p u n a mjestu gdje j e bila. To mi

Na kraju knjige moete proitati svjedoanstva sudionika Roseburke studije. Kao rezultat
redovnog konzumiranja zelenih kaastih sokova tijekom samo jednog mjeseca, sudionici su
naveli sljedea pobolja nja: poveanje energije, ublaenje depresije i nestanak suicidalnih misli,
manja kolebanja razine eera u krvi, redovitija stolica, nestanak peruti, nestanak nesanice,
potpun prestanak napada astme, potpun nestanak uo biajenih simptoma PMS-a, vri nokti,
slabija elja za kavom, poboljanje seksualnog ivota, istija koa i mnoga druga. Bilo je
zanimljivo da je veina sudionika koji su eljeli smravjeti izgubila 2,3 do 4,5 kilograma, a onih
par ljudi koji su htjeli dobiti na teini uspjeli su dobiti pola ili jedan kilogram. Sudionici
Roseburke studije bili su tako uzbue ni zbog svojih rezultata da su do mene doprle glasine da
razmiljaju o tome da promijene ime svog grada u Raws'burg!*
injenica da je praktian eksperiment dokazao sva ljekovita svojstva zelenih kaastih sokova ini
ovo jednostavno pie istinski posebnim. Molim vas da imate u vidu da ne nastojim bilo to
prodati. Nadam se da u nadahnuti to je mogue vie ljudi da u svoje svakod nevne ivote
ukljue zelene kaaste sokove. Od Roseburga do Sankt Peterburga Uzbuena sam to mogu
svima objaviti da je u Rusiji, u Centru za zdravu prehranu ROSTKI u Sankt Peterburgu, poela
nova, detaljnija studija slina Roseburkoj studiji. Taj je Centar osam godina provodio razne
studije implikacija klorofila na ljudsko zdravlje pod nadzorom lijenika, profesora i znanstvenika.
Odobrena su sredstva za provedbu studije utjecaja pi jenja zelenih kaastih sokova na
koncentraciju HC1 u elucu i razinu vitamina B-12.

Roseburka skupina sa svojim obiteljima i prijateljima.

* Engl, raw = sirov, prim. prev.

Z e l e n j e ini t i j e l o alkalnijim

Ponekad mi se ini da u naoj potrazi za zdravljem ve mnogo desetljea ponavljamo iste stvari.
U meuvremenu, najea bolest - rak - pogorava se iz godine u godinu. Pogledajmo statistike
za 2005. 40 Procjenjuje se da e se pojaviti 1.372.910 novih sluajeva raka i 570.260 smrtnih
sluajeva od raka; petogodinja stopa preivljavanja porasla je s 50 posto iz 1970-ih na 74 posto.
Rak plua ostaje najvei ubojica, a procjenjuje se da e odnijeti ivote 163.510 ljudi. Rak
prostate bit e dijagnosticiran kod oko 232.090 mukaraca, a umrijet e njih 30.350. Rak dojke
bit e dijagnosticiran kod otprilike 211.240 ena, a umrijet e njih 40.410.
BO

I u Rusiji i u Sjedinjenim Dravama primijetila sam da se glavna struja medicine fokLisira na

sporedne Lizroke bolesti. Za mene je to kao da golim rukama guramo automobil koji je ostao bez
benzina umjesto da ga napu nimo benzinom, ili kao da tjeimo gladne ljude umjesto da ih
nahranimo. Dakle, to je glavni uzrok bolesti? Danas imamo cijelo more zbunjujuih informacija
i lanke u kojima razni strunjaci iznose razne razloge bolesti. MedLitim, osobno mislim da je
glavni razlog bolesti vrlo jasno objanjen jo 1931. godine!
Prije vie od 75 godina Otto Warburg dobio je Nobelovu nagradu za svoje otkrie da je uzrok
raka oslabljeno stanino disanje zbog nedostatka kisika na staninoj razini. Prema Warburgu,
narueno stanino disanje dovodi do fermentacije, to rezultira niskim pH (kiselou) na staninoj
razini. Dr. Warburg je u svojoj studiji za koju mu je dodijeljena Nobelova nagrada ilustrirao
okolinu kancerozne stanice. Normalna zdrava stanica prolazi kroz negativne promjene kada vie
ne moe primati kisik kako bi pretvarala glukozu u energiju. U nedostatkLi kisika, stanica
pribjegava prvobitnom programu prehrane pretvorbom glukoze kroz proces fermentacije.
Mlijena kiselina koju stvara fermentacija sniava stanini pH (acidobazinu ravnoteLi) i razara
sposobnost DNK i RNK da kontroliraju dijeljenje stanice. Na kon toga stanice se poinju mnoiti.
Mlijena kiselina istovremeno izaziva jake lokalne bolove jer unitava stanine enzime. Rak se
javlja kao brzorastui vanjski stanini pokrov s jezgrom od mrtvih stanica. Dr. Otto Warburg
zavrio je jedan od svojih najslavnijih govora sljedeom tvrdnjom: ...danas nitko ne moe rei
da se ne zna to je rak i to je njegov glavni uzrok.Naprotiv, nema bolesti iji bi glavni uzrok bio
bolje poznat, i zato neznanje danas nije izgovor da se ne moe poduzeti vie u pogledu
prevencije.il Otto WarbLirg dobio je Nobelovu nagradu za to to je pokazao da rak buja LI
anaerobnim (bez kisika) ili kiselim uvjetima. Drugim rijeima, glavni uzrok raka je kiselost
ljudskog tijela. U vrijeme kad sam proitala njegov genijalni govor on je ve odavna bio mrtav.
Pitam se, ako je to otkrie bilo tako vano da je za njega dobio Nobelovu nagradu, zato svi nisu
upoznati s tim to je pH? im su znanstvenici otkrili kakvi bi trebali biti zdrav ljudski krvni tlak i
temperatura, izumljeni su ureaji za njihovo mjerenje. Svaki puta kad bih otila k lijeniku
izmjerili bi mi krvni tlak i temperaturu, ali ne sjeam se da mi je lijenik ikada izmjerio pH.
Visok krvni tlak i vruica, iako nisu ugodni, ne izazivaju rak. Kiselo stanje krvi ga izaziva. To je
dokazao dr. War burg, znanstvenik meunarodnog ugleda. Zato mi se ini da je od presudne
vanosti informacije o pH odmah uiniti svima dostupnima. Osobno smatram vrlo opravdanim da
djeca ue pH indeks svih namirnica u koli i da bi sve namirnice koje se prodaju javnosti trebale
imati pH indeks ispisan na etiketi sa sadrajem, zajedno s kalorijama i hranjivim tvarima. Na
primjer, sir parmezan trebao bi imati crvenu upozoravajuu etiketu s pH znakom koji kae
da stvara ekstremnu kiselost -34! S druge strane, pinat bi mogao imati znak zlatne medalje
s indek som pH +14, kao izvrsna, alkaliziraJLia hrana. Indeksi pH izmjereni su u
biokemijskim laboratorijima i nije ih mogue pogoditi samo po izgledu hrane. Neke namirnice
iznenaujue su alkalne ili kisele; na primjer, veina ljudi zaudi se kada sazna da je limun jedno
od najjae alkalizirajueg voa, dok orasi blago zakiseljuju tijelo. Smatram da je vano da
piramida namirnica amerikog Ministarstva poljoprivrede pone iskazivati pH razliitih
namirnica to je prije mogue. Vjerujem da bi se zdravlje mnogih ljudi moglo odmah popraviti
kad bi znali birati alkalizirajuu hranu koja ima bolji uinak na ljudsko zdravlje. Potpun popis pH
vrijedno sti razliitih namirnica moete pronai u knjizi The pH Miracle Roberta Younga.
Popularna zabluda meu mnogim ljudima na dijeti je da masti najvie doprinose debljanju.
To pogreno shvaanje dovodi do velike konfuzije i objanjava zato tako velik broj debelih ljudi
ne uspijeva skinuti kilograme. Sigurna sam da bi mnoge okiralo kada bi saznali da se
moemo udebljati jedui, na primjer, sir, ne samo zato to je bogat mastima, ve najvie
zbog njego ve velike kiselosti. Kao reakciju na visok pH, tijelo stvara masne stanice za
pohranjivanje kiseline. Na primjer, bademi imaju 70% masti, a svinjetina samo 58%. Meutim,
svinjetina ima jednu od najviih kiselosti -38, dok bademi imaju alkalnu reakciju +3.
To je razlog zato je, pored prehrambene vrijednosti, presudno znati pH indeks - imati ga
dostupnog i pri ruci u svakoj trgovini, ispisanog na svakoj etiketi, kako bi se znala sposobnost
namirnice da alkalizira tijelo. Poznavanje pH indeksa raznih namirnica moe nam pomoi da
uravnoteimo nae osobne planove dnevnih obroka. Sjeam se kako je 1965. moja majka bila u
suzama nakon to je u jednom ruskom magazinu o zdravlju proitala lanak koji je tvrdio da
lubenice i krastavci nemaju nikakvu prehrambenu vrijednost. To je bila najdraa hrana nae
obitelji. etrdeset godina kasnije saznala sam da krastavci i lubenice toliko alkaliziraju da
neutraliziraju zakiseljujui uinak jedenja govedine. Drago mi je to su moji roditelji nastavili
kupovati lubenice, usprkos znanstvenim preporukama. Prije mnogo godina, dok sam se u
Rusiji obrazovala za medicinsku sestru, na profesor rekao nam je da kolesterol iz nae hrane ne
doprinosi razini kolesterola u naoj krvi, jer kolesterol stvara naa jetra. Zbog toga nisam bila
iznenaena ili razoarana prehranom bogatom mastima i ivotinjskim bjelanevinama koju je moj
otac dobivao dok je bio u centru za srane bolesti. Nakon to je moj otac doivio jak srani
napad, posluivali su mu govei odrezak s umakom i mlijeko. Kasnije, nakon to sam proitala
mnogo knjiga i lanaka o vanosti pravilne pH ravnotee u tijelu, saznala sam da takozvani
tetni kolesterol, lipoprotein (LDL) stvara naa vlastita jetra radi vezanja toksina i deaktiviranja
kiselog otpada koji potjee od odreenih vrsta hrane, kao to su masti i ivotinjske bjelanevine.
Naalost, svoju prvu knjigu na tu temu, Alkalize or Die43, kupila sam dva mjeseca nakon to je
moj otac umro od svog drugog sranog napada. Hrana nije jedini imbenik koji utjee na nau pH
ravnoteu. Bilo koji stres potencijalno moe ostaviti kisele ostatke u naem tijelu; i suprotno,
svaka aktiv nost koja je smirujua i oputajua moe nas uiniti alkalnijima. Faktori koji nas
potencijalno ine kiselijima ukljuuju sluanje ili govorenje grubih ili bijesnih rijei, glasnu
muziku i buku, ekanje u prometnoj guvi, osjeaj ljubomore ili elju za osvetom, sluanje bebe
kako plae, pretjerani rad i pretjerano vjebanje, poetak i zavretak kole, odlazak na odmor,
gledanje stranih ili stresnih filmova, gledanje i sluanje televizije, dugi telefonski razgovori,
uzimanje hipoteke, plaanje rauna i kreditnih kartica, itd.
Faktori koji nas potencijalno ine alkalnijima su: davanje ili primanje osmijeha ili zagrljaja,
smijeh i ale, klasina ili tiha glazba, gledanje teneta, primanje komplimenta ili blagoslova,
primanje blage masae, boravak u ugodnoj i istoj okolini, boravak u prirodi, gledanje djece kako
se smiju i igraju, etnja i spavanje pod zvijezdama i mjeseinom, rad LI vrtu, promatranje cvijea,
pjevanje ili sviranje glazbenog instrumenta, iskren prijateljski razgovor i mnoge druge stvari.
Meni pomae promatranje unutarnjih reakcija mog tijela na razliite dogaaje oko mene, i ako
primijetim neeljeni osjeaj ili unutarnji stres, pokuavam promi jeniti ne samo svoju prehranu,
nego i cijeli svoj nain ivota. Neobrazovanost u vezi s pH ravnoteom izaziva mnogo
zbunjenosti meu ljudima koji trae zdrave naine prehrane. Oni isprobavaju mnoge razliite
stvari, vrlo esto bez pozitivnih rezultata. Na primjer, moje vlastito iskustvo je da sam mnogo
godina jela samo sirovu hranu. Iako je to bilo veliko poboljanje u odnosu na moj prijanji nain
prehrane, nisam postizala optimalne rezultate koje sam htjela sve dok nisam poela jesti vie
zelenja. Proitala sam nekoliko knjiga i lanaka na tu temu i kupila lakmus papir kako bih
pomou njega mjerila svoj pH. Meutim, gotovo svaki put kad bih izmjerila svoju slinu ili urin,
bili su kiseli. Zato sam postala jo zbunjenija i prestala sam mjeriti. Bila sam uvjerena da je moja
prehrana najbolja mogua, jer to bi moglo biti bolje od prehrane sirovom hranom? Nisam
razumjela vanost odravanja alkalne ravnotee tijela.

Kad sam poela piti zelene kaaste sokove odluila sam jo jednom provjeriti svoju pH
ravnoteu. Testira la sam svoju slinu i urin, s iznenaenjem otkrila da je lakimis papir sada bio
postojane zelene boje koja znai alkalnost! im sam jasno prepoznala usku povezanost izmeu
hrane koju unosimo u tijelo i nae pH ravnotee, za svoju sam obitelj kupila mnogo traka za
mjerenje pH i stavila sam ih u zahode i kuhinje, da budu dostupne u svakom trenutku, kako bismo
mogli svakodnevno provjeravati nau pH ravnoteu i bih sigurni da je nae zdravlje izvan
opasnosti. Nakon to smo tako mnogo godina bili na 100% sirovoj prehrani, dola sam do za
kljuka da je nemogue zadrati povoljnu alkalnu pH ravnoteu bez konzumiranja velikih
koliina tamnozelenog lisnatog povra, otprilike dva svenja ili 0,45 do 0,91 kilograma
dnevno. Neki ljudi pokuavaju odrati normalnu pH ravnoteLi uzimanjem dopuna prehrani koje
sadre sueno zelenje. Iako je to sigurno bolje nego jesti samo pomfrit, vrsto vjerujem da je
konzumiranje svjeeg zelenja tisuu puta bolje zato jer su dopLine prehrani preraena hrana i
njihova je prehrambena vrijednost izmijenjena, a kao rezLiltat toga neke kvalitete hranjivih tvari
nestaju, zbog ega se vrijednost nutrijenata uvelike mijenja. Takoer, kad se konzumiraju u
obliku kapsula i tableta, oni ulaze u nae tijelo u golemim, koncentriranim dozama, i sve dodatne
hranjive tvari stvaraju dodatno optereenje za sustav izluivanja. Zbog tog razloga, od svih izbora
koje imamo u vezi s konzumiranjem zelenja, zeleni kaasti sok je pobjednik zato to je potpuna
hrana, svje je, a za njegovu pripremu potrebno je manje od minute.

Z d r a v o t l o vrjednije je od z l a t a
Mi smo prah Zemljin. - dr. Bernard Jensen

Kad sam proitala svoju prvu knjigu o permakulturi (prirodnom nainu vrtlarstva), neoekivano
sam nauila tako zapanjujue injenice o tlu da sam radikalno izmijenila brojne svoje navike.
Pored toga to kompostiram, recikliram i kupujem iskljuivo eko loki uzgojenu hranu, sada
imam i vlastiti mali permakulturni vrt. Sto je najvanije, razvila sam duboko potovanje prema
svim vrstama tla. Tijekom stotina milijuna godina koliko ve ive na naem planetu, biljke su
postale zapanjujue samodovoljne. Osim to su postigle koristan odnos sa Sunevom svjetlou,
biljke su nauile uzgajati vlastito tlo! Kada biljke umru, nama se moe initi da samo padnu na
tlo i istrunu, pojedene od mnotva buba i crva. Meutim, istraivai su sa zaprepatenjem otkrili
da samo odreene vrste bakterija i gljivica jedu 44 mrtve biljke. Biljke znaju kako da na
vlastite trule pripadnice privuku samo one mikroorganizme i gliste koji e stvoriti korisne
minerale za tlo na kojem e rasti druge biljke te vrste. Jedan od naina na koje biljke privlae
odreene mikroorganizme na svoje tlo je taj da koncentriraju vie eera u svom korijenju. Tako
je korijenje, kao kod mrkve i krumpira, uvijek puno slae od ostalih dijelova biljaka. Biljke i
mikroorganizmi nalaze se u simbiotskom odnosu, koji je koristan i za biljku i za mikroorganizam.

Ba kao to mi ljudi radimo s naim domaim ivotinjama, biljke uzgajaju neke

mikroorganizme i odreene vrste gljivica koje stvaraju humus (organsku tvar) bogat
najpotrebnijim mineralima za tu vrstu biljaka. Oigledno je da je kvaliteta tla od presudne
vanosti, ne samo kao izvor vode i minerala za biljke, nego je od kljune vanosti za samo
njihovo preivljavanje. To je razlog zato se biljke nikada ne smiju istraivati odvojeno od tla na
kojem rastu. Ako nas zanima koje hranjive tvari primamo od biljaka, nikako ne smijemo
ignorirati kvalitetu hranjivih tvari koje biljke dobivaju iz tla, jer mi doslovno konzumiramo
minerale iz tla preko biljaka. Kvaliteta tla na kojem biljke rastu ima ogroman utjecaj na
zdrav lje ljudi i ivotinja koje jedu biljke. Sljedei primjer s istokrvnim konjima jasno
pokazuje kakav utjecaj tlo moe imati na ljude i ivotinje: U par generacija, izvorno divovski
pjegavi konji za vuu pasmine Percheron, nastale na tlima francuske pokrajine juno od
Normandije, smanjili su se na veliinu kozakih konja, iako su Sovjeti njihove loze odravali
istokrvnima, i njihova je tjelesna graa ostala ista, iako minijarurizi46 rana. Taj sluaj otkriva
da je tlo na kojem biljke rastu jednako vano za nae zdravlje kao i same biljke, ako ne i vanije!
Drugim rijeima, koliko god to neobino zvualo, naa dobrobit ovisi o kvaliteti tla na kojem
raste naa hrana, jer je pravi izvor hranjivih tvari za ljude tlo, a ne biljke. Glavna razlika
izmeu ekolokog i konvencional nog vrtlarstva je u tome to Konvencionalna poljopri
vreda nastoji hraniti biljke, dok ekoloka metoda hrani mikroorganizme u tlu. 47
Jednostavno reeno, konvencionalni poljoprivrednici ignoriraju mikroorganizme u tlu i
usmjeravaju svoje napore na opskrbljivanje tla kalijem, duikom i drugim kemikalijama radi
zdravlja biljaka, dok se ekoloki vrtlari brinu da nahrane ive organizme u tlu, koji pruaju
harmonino uravnote ene hranjive tvari za biljke. Ba kao to ljudi ne mogu ivjeti od
kemikalija umjesto hrane, mikroorganizmi tla ne mogu preivjeti kada se hrane umjetnim
gno jivima. Kad kemikalijama unitimo sve mikroorganizme, tlo se pretvara u prainu. Nijedna
biljka ne moe rasti u praini, koliko god ta praina bila bogata raznim kemikalijama. Kroz biljke
koje jedemo primamo neophodne hranjive tvari koje su stvorili mikroorganizmi u tlu. Sto u tlu
ima vie organske materije ili humusa, to je hrana uzgojena na tom tlu bogatija hranjivim
tvarima. Molim vas da na sljedeoj tablici obratite panju na zapanjujue razlike u sadraju
hranjivih tvari izmeu ekoloki i konvencionalno uzgojenog povra.
Prouite, na primjer, koliinu eljeza u rajicama i pinatu. Takoer uoite injenicu da u
konvencionalno uzgojenom povru gotovo uope nema kobalta. Budui da kobalt slui kao
osnova za vitamin B-12 (kobalamin), pitam se moe li konzumiranje preteno konvencio nalno
uzgojenog povra doprinijeti nedostatku vita mina B-12.

Cini se da su biljke daleko bolji farmeri od nas. Kao rezultat milijuna godina njihovog mudrog
vrtlarenja, mi ljudi naslijedili s m o nekoliko stopa debeo sloj predivnog, plodnog povrinskog
t l a po cijelom svijetu s nebrojenim sretnim mikroorganizmima koji u n j e mu bujaju. U svom
bestseleru Tajni ivot tla, Peter Tompkins i Cristopher Bird kau: Zajednika teina svih
stanica mikroorganizama na Zemlji je dvadeset pet puta vea od teine ivotinjskog svijeta; svako
ju tro dobro obraene zemlje sadri do pola tone bujajuih mikroorganizama, i tonu glista koje
dnevno mogu izbaciti tonu humusom bogatog, probavljenog Elemenata u tragovima u ppm suhe
tvari tla.: A9 Kao poslje dica naeg ljud skog visokotehnolokog naina Lizgoja biljaka,
najvei dio tla na poljo privrednim far mama l i SAD-u sadri manje od 2% organske tva ri, dok
je izvorno, prije ere kemizacije, sadravalo 60-100%. Prema Davidu Blumeu, ekolokom bio
logu, u i t e l J L i i strunjaku za permakulturu: Veina komercijalnog poljoprivrednog tla I
klase u najboljem sluaju ima 2% organske tvari - to je granina linija izmeu ivog i 50 mrtvog
tla. Primjenjujui tehniku permakulturnog vrtlarstva na polju s izuzetno iscrpljenim tlom, koje
se sastojalo od gline tvrde poput cementa, David Blume je u nekoliko godina uspio podii L i d i
o organske tvari na razimi od 25%. S tog je polja Librao 8 puta vie plodova po e tvornoj stopi
od koliine koju ameriko Ministarstvo poljoprivrede smatra moguom. 51 Tla ne moemo
uspjeno hraniti kemikalijama zato to biologija nije isto to i kemija*.82 Drugim rijeima,
kemijskim gnojivi ma nedostaju ivi enzimi koji doprinose jedinstvenim sposobnostima svih tala.
Prema brojnim istraivanjima provedenim u razliitim zemljama, enzimi tla mogu pretvoriti
jedan element u neki drugi ako bi takva b i oloka transmutacija bila od koristi za biljke koje na
tom tlu rastu. Pogledajte sljedee citate iz brojnih studi ja i uvjerite se sami. Profesor Rene Furon
s Fakulteta za znanosti Sveui lita u Parizu tvrdi: Vie se ne moe poricati da priroda stvara
magnezij iz kalcija (u nekim sluajevima odvija se obrnut proces); da kalij moe nastati iz
natrija.
Komaki, direktor laboratorija za bioloka istraiva nja kompanije Matsushita Electric iz Japana
kae: Razni mikroorganizmi, ukljuujui odreene bakterije i po dvije vrste plijesni i kvasaca,
bili su u stanju transmutirati natrij u kalij.
Ruski profesor P. A. Korolkov tvrdi: ...silicij se moe pretvarati u aluminij... prolazimo kroz
radikalnu reviziju, ne sitnica, nego osnovnog statusa naslijeene prirodne znanosti. Do lo je
vrijeme da priznamo da se bilo koji kemijski element moe pretvoriti u neki drugi, pod prirodnim
uvjetima. To su vrste injenice iz kojih moemo zakljuiti da kemijska gnojiva nikada ne
mogu obogatiti ivo tlo, ve ga mogu samo naruiti ili ak unititi, uz ka tastrofalne
posljedice po biljke, ivotinje i ljude.

Kad se s panjom usredotoite na bilo to, ak i vlat trave, to postaje jedan zagonetan,
zadivljuju, neopisivo velianstven svijet za sebe. -Henry Miller

Sto due ivim, sve se vie divim prirodi. Kad za vrijeme svojih jutarnjih etnji po prirodi naiem
na jelena, vjevericu ili bilo koju drugu ivotinju, ukoim se i upijam ih oima tako oduevljeno
kao da mi nita drugo nije vano. Osjeam da postoji neto vrlo tajanstveno u ivotinjama,
cvijeu, drveu, a posebno u suncu. Kada pogledam Sunce, zahvalna sam to je njegova svjetlost
besplatna i jednako dostupna svima. Mnogi ljudi vole sunce. Svi se osjeamo bolje i izgledamo
zdravije ako se redovito izlaemo suncu. Pokuavamo dobiti to je mogue vie Suneve
svjetlosti. Nai kupai kostimi sveli su se na sam minimum dok nastojimo kupati svoja tijela u
dragocjenoj Sunevoj svjetlosti. Meutim, malo je ljudi koji su svjesni tekueg oblika sunca -
klorofila. Klorofil jednako vaan kao Suneva svjetlost! Nikakav ivot nije mogu bez Suneve
svjetlosti i nikakav ivot nije mogu bez klorofila. Klorofil je Suneva energija pretvorena u
tekue stanje. Konzumiranje to je mogue vie klorofila isto je kao da sunamo svoje
unutarnje organe. Molekula klorofila iznenaujue je slina molekuli hema u ljudskoj krvi.

Klorofil se bri ne o naem tijelu poput najbrinije majke. On lijei i isti sve nae organe, pa ak i
unitava mnoge od naih unutarnjih neprijatelja, kao to su patogene bakterije, gljivice, stanice
raka i mnogi drugi. Da bismo uivali u optimalnom zdravlju, u naim crijevima moramo
imati 80-85% dobrih bakterija. Prijateljske bakterije stvaraju mnoge neophodne hranjive
tvari za nae tijelo, ukljuujui vitamin K, vitamine skupine B, brojne korisne enzime i druge
tvari od vitalne vanosti. Te dobre ili aerobne bakterije rastu u prisutnosti kisika, koji im je
potreban za stalan rast i opstanak. Zato ako u stanicama naih tijela nemamo dovoljno kisika,
loe bakterije nadvladat e dobre i poeti bujati, izazivajui ogroman broj infekcija i bolesti. Te
patogene bakterije su anaerobne i ne podnose plinoviti kisik. Od kljune je vanosti da vodimo
brigu o naoj crijevnoj flori! Dobre bakterije lako mogu propasti zbog nebrojenih faktora, kao
to su antibiotici, loa prehrana, prejedanje, stres itd. U tom sluaju moemo imati 80-90%
loih bakterija koje pune nae tijelo toksinim kiselim otpadom. Vjerujem da je
prevladavanje anaerobnih bakterija u naim crijevima glavni uzrok svih bolesti. Klorofil se
od drevnih vremena koristio kao udotvoran lijek. Klorofil sa sobom nosi znatne koliine kisika,
zbog ega igra presudnu ulogu u podravanju aerobnih bakterija. Zbog toga, to vie klorofila
konzumiramo, to e bolja biti naa crijevna flora i ope zdravlje. S obzirom da je zelenje glavni
izvor klorofila,teko je nai bolji nain konzumiranja klorofila od pijenja zelenih kaastih sokova.
Dokazano je da je klorofil koristan kod prevencije i lijeenja mnogih oblika raka i ateroskleroze.
Brojna znanstvena istraivanja pokazuju da gotovo i nema bolesti kod koje klorofil ne bi bio od
pomoi. Kad bih htjela opisati sve ljekovite kvalitete klorofila morala bih napisati cijelu jednu
posebnu knjigu. Zato sam navela samo neka od brojnih ljekovitih svojstava ove zadivljujue
tvari.

Klorofil
Poveava broj krvnih zrnaca Pomae u prevenciji raka Organima prua eljezo ini tijelo
alkalnijim Neutralizira toksine unesene hranom Poboljava stanje kod anemije isti i
deodorira tkiva debelog crijeva Pomae u ienju jetre Poboljava stanje kod hepatitisa
Regulira mjesenicu Pomae kod hemofilije Poboljava stvaranje mlijeka Ubrzava zarastanje
rana Uklanja tjelesne mirise titi rane od bakterija isti zube i desni kod pioreje Uklanja
zadah iz usta Ublaava grlobolju Izvrstan je za ispiranje usta kod oralne kirurgije Pomae kod
upale krajnika Smiruje ireve Smiruje bolne hemoroide Pomae kod izbacivanja katara
Revitalizira krvoilni sustav u nogama Poboljava stanje kod proirenih vena Ublaava bolove
izazvane upalom Poboljava vid

Najvaniji cilj svih oblika ivota na naem plane tu je produenje njihovog ivota. to je nama
ljudima potrebno za preivljavanje? Osim zraka i vode, naa primarna potreba je hrana. Hranu
dobivamo od biljaka i ivotinja. Odakle biljke dobivaju svoju hranu? Biljke svoju hranu dobivaju
iz tla i izravno od sunca! Samo biljke znaju pretvarati Sunevu svjetlost u ugljikohidrate. Tako
biljke rastu. One stvaraju ugljikohidrate od Suneve svjetlosti, od ugljikohidrata biljke izgrauju
nove stabljike, korijenje i koru, i to je najvanije, izgrauju novo lie jer lie moe stvarati
dodatne ugljikohidrate. Zbog toga je masa lia uvijek vea u odnosu na ostale dijelove biljke.
Budui da zeleni dijelovi biljke uvijek nastoje poveati apsorpciju u klorofilu, one neprestano
rastu, i zato mi neprestano moramo iati grmlje i kositi travu oko naih kua; inae e biljke
nastaviti neprekidno rasti sve dok ne zauzmu sav prostor, ne ostavljajui mjesta za nas. ivot
biljaka ovisi o Sunevoj svjetlosti, a na ivot ovisi o biljkama. ak i kada ljudi jedu
ivotinje, jedu ih zbog hranjivih tvari koje je ivotinja prije toga dobila jedui biljke. To je
razlog zato ljudi gotovo nikada ne jedu mesoderske ivotinje, ve samo one koje se hrane
biljkama. Drevna palestinska uenja, islam i razne druge religije zabranjuju jedenje
mesoderskih ivotinja kao to su lavovi, tigrovi, leopardi, lisice, orlovi, pelikani itd. Moja baka
se sjeala kako su za vrijeme rata njeni gladni roaci pokuali jesti meso mesoderskih ivotinja i
svi su se teko razboljeli. Istovremeno, nijedna ivotinja, ak i mesoderska, ne bi mogla pre
ivjeti bez konzumiranja odreenih koliina zelenja. Svi smo vidjeli da psi i make povremeno
jedu zelenu travu. Zahvaljujui visokom udjelu kisika u klorofilu i visokom udjelu minerala LI
zelenim biljkama, zele nje alkalizira tijelo vie od bilo koje druge hrane na naem planetu.
Ukljuimo li zelene kaaste sokove u nau prehranu, moemo odrati naa tijela alkalnima i
zdravima. Drugi izvrstan nain dobivanja klorofila i hranjivih tvari iz zelenja je pijenje
soka od mlade penice. To vrlo hranjivo pie izmislila je dr. Ami Wigmore i ono neprekidno
dobiva na popularnosti. Sok mlade penice sastoji se od 70% klorofila i sadri razliita minerala
od 102 mogua, beta karoten i B vitamine, uz vitamine C, E, H i K, 19 aminokiselina i korisne
enzime. Sva ta svojstva ine mladu penicu izvanrednim graditeljem zdravlja. Meutim, zbog
visoke gustoe hranjivih tvari sok od mlade penice mnogim ljudima teko pada. Mnogi bi ga
rado redovito konzumirali, ali to ne mogu zbog osjeaja munine koji im ponekad izaziva i sam
njegov miris. I sama sam mnogo puta poela piti sok od mlade penice i nisam ga uspijevala
zadrati u elucu ak ni nakon to sam nauila poseban ples mlade penice, izgovarala posebne
molitve, drala zaepljen nos i izvodila druge trikove. Nakon to sam godinu dana redovno pila
zelene kaaste sokove, netko mi je ponudio aicu soka od penice i, neoekivano, svidio mi se!
Sada sam po prvi put u ivotu u stanju bez popratnih neugodnosti sva koga dana popiti decilitar,
dva ili vie soka od mlade penice. Bila sam toliko zadivljena i radosna da sam neko vrijeme
odlazila u nau lokalnu zadrugu Ashland piti sok od penice, plaajui svaki put 10 do 15 dolara
samo za to pie. ula sam kako djevojke za barom sa sokovima komentiraju da nikada nisu
vidjele da netko moe popiti toliko tog soka s takvom lakoom. Nijedna od njih nije uope mogla
piti sok od zelene penice! Danas ga vie ne konzumiram svakodnevno, ali uvijek ga popijem kad
imam priliku. Mislim da je ta dramatina promjena tolerancije mog tijela prema soku od mlade
penice povezana s mojom poboljanom razinom eluane kiseline.

Mudrost biljaka

Ve smo raspravljali o sloenom odnosu biljaka s tlom i Sunevom svjetlou. ini se da SLI
milijuni godina suivota na istom planetu doveli do toga da su biljke, ljudi i ivotinje razvili jaku
simbiotsku vezu. Biljkama ne smeta ako ljudi i ivotinje jedu njihove plodove jer im to koristi
tako to iri njihovo sjeme za budue generacije. U stvari, biljke su zainteresirane da netko
pojede njihove plodove, ah samo kad su zreli. Kao to sam ve rekla, cilj svih biljaka je
produenje njihove vrste i pruanje odgovaraJLiih Livjeta za ivot njihovim potomcima. To je
razlog zato SLI skoro svi plodovi na svijetu okruglog oblika, kako bi se mogli otkotrljati i
zapoeti nov ivot. Iz istog razloga biljke su nauile svoje plodove uiniti upadljivo obojenima,
ukusnima i hranjivima, kako bi osigurale da njihovi potroai ne pojedu samo jedan plod, ve da
se vraa ju po jo. Ta je strategija vrlo uspjena i svo voe bude pojedeno. Jeste li ikada
primijetili koliko detaljno ptice oiste stabla trenje ili kako vjeverica nastavlja raditi na hrastu
sve dok ne ostane nijedan ir? to se dogaa nakon toga? Jedai probavljaju svoju hranu i
izbacu ju izmet daleko od matine biljke, pa sjeme biva pre kriveno izvrsnim organskim
gnojivom. Sjeme dobi va savren poetak. Unutar ploda sjemenke su mudro zatiene od
probave tvrdom ljuskom i inhibitorima. Obratite pozornost na to kako biljka svoje plodove dri
vrlo neukusnima, bezbojnima i bez privlanog mirisa sve dok sjemenke ne postanu zrele, kako ih
nitko ne bi pojeo prije nego to sjemenke sazru. Sljedei primjer ilustrira koliko biljkama znai
nastavak njihove vrste. U jednoj nedavnoj studiji provedenoj u Rusiji biolozi su otkrili da Kada
stablo predosjeti svoju smrt, ono prikupi svu svoju energiju i uloi tu energiju u stvaranje sjemena
po posljednji put. Na primjer, hrast koji je slomila oluja ili cedar kojem je kora oguljena s debla, u
oprotajnom naporu prije nego to zauvijek umru, daju svoje rekordne prinose irova i sjemenki.
Nasuprot prethodnom primjeru, kad je biljka genetski izmijenjena, namjerno ne stvara sjeme.
Takva biljka sebe uini neplodnom kako bi sprijeila budue nezdrave generacije.
Lubenice bez sjemenki obino nemaju mirisa ni okusa, jer poremeena biljka nije motivirana da
joj plodovi budu slatki, mirisni ili na bilo koji drugi nain privlani. Uvjerena sam da nije zdra vo
jesti biljke bez sjemena, jer su itava njihova kemija, elektromagnetski naboj i tko zna to jo,
izmijenjeni. Drae mi je platiti dvostruko za ekoloki uzgojene lubenice ili rajice sa
sjemenkama. Zele li biljke da jedemo njihove stabljike i korije nje? Ne. Zato je korijenje
skriveno u zemlji. Korijenje je namijenjeno mikroorganizmima tla, kao to smo objasnili u
prethodnom poglavlju. Stabljika je s razlogom prekrivena tvrdom i gorkom korom. A to je sa
zele nim dijelovima? Opet, biljke pokazuju svoju savrenu sposobnost razvijanja simbioze s
raznim stvorenjima. Biljke ljudima i ivotinjama doputajuda jedu svo njihovo voe, ali samo
dio njihovog lia, jer biljke mo raju imati lie za vlastite potrebe - a to je stvaranje klorofila.
Meutim, biljke ovise o pokretnim stvorenji ma iz mnogih razloga kao to su opraivanje,
gnojidba tla i boravak u blizini kako bi pojela zrelo voe. Iz tog razloga biljke u svojim listovima
akumuliraju mnogo hranjivih elemenata, ali te hranjive sastojke kombini raju ili s gorkim tvarima
ili vrlo malim koliinama alkaloida (otrova). Na taj nain prisiljavaju ivotinje da stalno rotiraju
svoj meni, i zato sve ivotinje u prirodi brste. Pojedu manju koliinu neega, a zatim preu na
mnoge druge biljke tijekom dana. Tijelo je u stanju detoksificirati male koliine vrlo velikog
broja otrovnih tvari. impanze takoer rotiraju zelene biljke koje jedu. Tijekom jedne godine
hrane se s priblino 117 razliitih biljaka.
Mi ljudi trebamo nauiti jesti to je mogue raznovrsnije zelenje, umjesto da jedemo samo salatu
ledenku, pinat i rimsku salatu. Uspjela sam nai samo 40 vrsta razliitog zelenja, ukljuujui
jestive korove, dostupnog u mojoj dravi Oregon. Nadam se da e nai poljoprivrednici nauiti
uzgajati vei broj vrsta zelenog lisnatog povra kako bi proirili nae izvore zelenja. Slijedi popis
zelenja koje je moja obitelj rotirala u prehrani tijekom prole godine.

Sad se osjeam tako bedasto kad se sjetim kako sam uvijek iz svog vrta upala groznu lobodu
kako bi moja dragocjena salata ledenka mogla rasti. Najbolji nain da nauite koji su korovi
jestivi je da se prijavite za etnju kroz bilje s iskusnim vodiem iz vaeg lokalnog podruja. Na taj
nain moete nauiti prepoznavati odreene jestive biljke dodirujui ih, miriui i kuajui, kako
biste bili u stanju sami skupljati svoje divlje povre. Takoer, na internetu ima mnogo lanaka i
fotografija jestivih korova. Mogu se nai i brojne knjige koje e vam pomoi da identificirate je
stive biljke u vaem kraju. Radi raznolikosti u nau smo prehranu ukljuili nekoliko vrsta klica,
ali nikada vie od jedne ake, i samo jednom do dvaput tjedno. Otprilike od treeg do estog dana
svog ivota, klice sadre visoke razine alkaloida kao zatitu da ih ivotinje ne bi odgrizle i
ubile.To ne znai da su klice otrovne ili opasne, ve samo da ne moemo ivjeti samo na klicama.
Veina klica bogata je B vitaminima i ima sto puta vie hranjivih tvari od potpuno razvijene
biljke, budui da klicama treba vie hranjivih tvari za njihovo razdoblje brzog rasta. Divlje jestive
biljke esto sadre vie vitamina i minerala od komercijalno uzgojenih biljaka. Korove nije
razmazila briga poljoprivrednika, za razliku od dobrih vrtnih biljaka. Kako bi preivjeli
usprkos neprekidnom plijevljenju, upanju i prskanju, korovi su morali razviti jaku sposobnost
opstanka. Na primjer, kako bi preivjeli bez zalijevanja, veina korova razvi la je nevjerojatno
dugo korijenje. Korijenje lucerne naraste u duinu preko est metara i dosee najplodnije slojeve
tla. Kao rezultat toga, sve divlje biljke imaju vie hranjivih tvari od komercijalno uzgojenih
biljaka. S vremena na vrijeme proitam u novinama ili primim e-mail o tome kako kelj, pinat,
perin ili bilo koje drugo zeleno povre ima neki toksian sastojak i da je stoga opasno za ljudsku
potronju. Sve je to istina, ali ne u tolikoj mjeri da bismo trebali iskljuiti bilo koje zelenje iz nae
prehrane. Nauimo poveati raznoli kost zelenja u naoj prehrani i neprestano ih rotirati radi
boljih prehrambenih rezultata. Postoji jo nekoliko naina na koje se biljke tite od unitenja.
Neke biljke imaju trnje umjesto alkaloida, a na jednoj vrsti akacije u Africi ive kolonije vrlo
agresivnih mrava iji je ubod bolan. Bodljikave biljke, poput kaktusa i koprive, uope ne sadre
alkaloide, to ih ini vrijednim dodatkom naoj prehrani. Naravno, prvo moramo otkriti kako ih
moemo jesti. Ja sam esto uspjeno dodavala koprivu mojim zelenim kaastim sokovima. Mlade
itarice sadre vrlo malo ili nimalo alkaloida zato to nastoje privui jelene, divlje konje, koze i
druge ivotinje na livadu kako bi dobile gnojivo od tih ivotinja. Lie trave evolucijom je razvilo
grubu strukturu i teko je probavljivo, prisiljavajui tako ivotinje da u vakanju provedu cijeli
dan na livadi. Kad razmiljam o svim tim malim trikovima koje su biljke razvile radi svog
preivljavanja, osjeam ogromno potovanje i divljenje prema prirodi. Naa simbioza s
biljkama razvijala se tijekom vie milijuna godina, a mogli bismo je unititi samo nekoliko de
setljea. Vjerujem da jo uvijek moemo popraviti na odnos s prirodom. Povratak naoj izvornoj
prehrani jedan je od nunih koraka ka tom cilju.

Vjebe za eljusti
Shvatila sam da sam konzumiranjem veine svoje hrane u izmiksanom obliku gotovo potpuno
iskljuila vakanje, za koje sam znala da predstavlja vaan dio probavnog procesa. Odluila sam
smisliti neke vjebe za svoje eljusti, i na kraju sam izradila vjebalo za eljusti; jednostavnu
spravicu koju sam poela nositi sa sobom kako bih vjebala eljusti kad imam priliku. U poetku
me zapanjilo koliko su moje eljusti bile slabe. Poele bi se koiti nakon samo pet pokreta. Na
stavila sam napredovati velikom brzinom i do kraja drugog dana vjebanja bila sam u stanju
izvesti 20-30 pokreta odjednom. Moram priznati da je stiskanje eljusti uz otpor vjebala toliko
ugodno da sam zapravo u tome uivala. Jasno mi je koliko su moje eljusti eznule za takvom
vrstom rada sve ove godine. Osim tog ugodnog osjeaja primijetila sam da su mi zubi postali
bjelji I puno snaniji. Moje desni postale su zdravije. Takoer sam primijetila da malo izvoenja
vjebi u mojim usti ma neposredno prije jela poboljava moju probavu. Malo sam istraivala i
otkrila da je kotano tkivo koje tvori na kostur zaista izvanredan materijal. Ne prestano se
oblikuje i preoblikuje. Taj proces nepre kidne regeneracije kostiju podsjea me na nau slubu
odravanja cesta koja neprestano obavlja radove na cestama, skidajui staru, ispucanu povrinu i
postav ljajui nov, vrst i gladak asfalt. Osim toga, ceste koje se najintenzivnije koriste dobivaju
vie panje i bolji beton, dok ceste koje se rijetko koriste ostaju zanema rene i zaputene.
Njemaki lijenik J. Wolff 1892. otkrio je da Mehanike sile imaju jak utjecaj na proces
oblikovanja i preoblikovanja kosti, i kortikalne i trabekularne, budui da je njihov utjecaj na
morfologiju kostiju oigledan... Kost osjea mehanike sile, i sve te mehanike sile iza zivaju
strukturnu prilagodbu arhitekture unutarnjeg tkiva.63 Dr. Wolff je objasnio da nae kosti mogu
po stati vre ili slabije kao odgovor na sile koje na njih djeluju. Drugim rijeima, kad
opteretimo nae kosti radom, kao odgovor na takvo vjebanje nae kosti do bivaju veu gustou
minerala i tako postaju jae. Ne davna medicinska studija provedena u Manchesteru u
Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazala je da: dominantna ruka odraslih tenisaa ima do 40% veu
kotanu masu od ruke kojom ne igraju.
Nasuprot tome, ako ne vjebamo, nae kosti izlaze iz forme i gube snagu zbog neaktivnosti. Na
primjer, astronauti u svemiru izgube dio svoje kotane mase zbog odsutnosti gravitacije. Da
zakljuimo, elimo li ojaati nae kosti moramo vjebati. Nikakve pilule, hrana ili dodaci
prehrani ne mogu zamijeniti vjebanje u jaanju naih kostiju. Mnogi ljudi imaju problema sa
suavanjem eljusti i stanjivanjem eljusne kosti. To je velik problem u stomatologiji, rekao je
Ichiro Nishimura, izvanredni profesor restorativne stomatologije na Harvardskom stomatolokom
fakultetu. Tanke eljusti lako se mogu slomiti. Takoer, postavljanje zubnih proteza vrlo je
nezgodno, budui da nema potporne strukture. Je dan od naina rjeavanja tih problema bio bi
potaknuti eljusnu kost da stvori novu potpornu kost. Ali to rjeenje ima prizvuk fantastike,
neega za budunost. Dr. Weston Price 6 6 bio je dLiboko zabrinut naglo rastuim brojem sve
deformiranijih zubnih lukova, krivih zuba i karijesa. Godine 1939. pisao je o dubokoj
degeneraciji zdravlja kod takozvanih civiliziranih naroda. To je bilo prije skoro 100 godina. U
svojim istraivanjima Price je demonstrirao vezu izmeu nastanka deformacija eljusti i jedenja
preraene hrane. Htjela bih naglasiti da sirova, prirodna, nepreraena hrana zahtijeva mnogo
vakanja, dok je preraena hrana veinom premekana i ne trai nikakav rad eljusnih miia. Na
primjer, usporedite mekani bijeli kruh za sendvi, peeni krumpir ili zobenu kau (koje goto vo
uope ne treba vakati) s nekim ilavim biljkama kao to su peteljke celera, oraii s tvrdom
ljuskom ili vlaknasto korijenje koji zahtijevaju energino va kanje. Nedovoljno upoljavanje
naih eljusnih miia vjerojatno je jedan od glavnih faktora koji doprinose razvoju slabih, uskih,
degeneriranih eljusti. Uspjela sam pronai kvalitetno vjebalo za eljusti koje je razvio australski
stomatolog dr. Kevin Bourke. On je opirno istraio koristi od ispravnog vakanja za
ljudsko zdravlje. Spravu za vakanje dr. Burkea, koju je nazvao Myomunchee, trenutno moete
nabaviti preko njegove web-lokacije: www.teethperfect.com. Moj mi je zubar rekao da milijuni
Amerikanaca pate od tekih deformacija eljusti. To je posebno esto kod mladih ljudi i djece.
Rekao je da se obino moraju podvrgnuti vrlo bolnoj operaciji koja im donosi samo privremeno
olakanje. Nadam se da e neki stomato lozi razmotriti ukljuivanje programa vjebanja elju sti
u svoje preporuke u vezi s prevencijom.

Priznanje Dr. Ann

Zaista se divim dr. Arm Wigmore. Svaki put kad na ruim au soka od mlade penice osjeam
kao da osobno poznajem dr. Ann. Sok od mlade penice ini me zdravijom. Za mogunost da ga
pijem u lokalnoj zadruzi mogu zahvaliti dr. Ann. Zahvaljujui njoj ljudi u cijelom svijetli mogu
piti sok od mlade penice i uivati u njegovim bezbrojnim ljekovitim svojstvima. Zadivljuje me
kako Ann Wigmore nastavlja doticati nae ivote mnogo godina nakon to je umrla, iako ju
mnogi od nas nikada nisu upoznali, pa ak ni uli za nju. Dr. Ann ne samo to je otkrila i detaljno
istraila ljekovita svojstva soka od mlade penice, nego je razvila i detaljno opisala proces uzgoja
mlade penice u plitkim zdjelama kod kue ili na bilo kojem mjestu. Izmislila je jeftin sokovnik
za mladu penicu kako bi taj ivotni eliksir uinila dostupnim svakome.

Cijenim brojne praktine izume dr. Ann koje koristimo u naim svakodnevnim ivotima mislei
da su postojali oduvijek. Tko se danas sjea da su sirova gurmanska jela zapoela s receptima dr.
Ann za sir od sjemenki i sirovu juhu. Ona je za nas izmislila mlijeko od oraha i
dehidrirane krekere, trucu od badema i ive bombone. Dr. Ann je u nae ivote unijela
razne klice. Tako er je izmislila vreicu za klijanje. Svaki put kad moja obitelj ide na put, uvijek
ponesemo sjeme za klijanje kako bismo imali siguran izvor zelenja. Dr. Ann je klice zvala iva
hrana. Teko je zamisliti da te rijei prije nekog vremena nisu postojale. Dr. Ann je otkrila
brojne koristi za zdravlje od miksanja hrane, posebno zelenja. Dr. Ann Wigmore posljednjih je
nekoliko godina svog ivota ivjela skoro iskljuivo na miksanoj hrani, koja se velikim dijelom
sastojala od zelenja. Primijetila je da se izmiksana hrana lake asimilira. Na primjer, za voe je
govorila: Ako imam jabuku, izmiksat u je umjesto da je savaem, jer ne elim uludo bacati
njenu i svoju energiju. Primijetila je da joj jedenje izmiksane hrane poboljava zdravlje i
smanjuje potrebno vrijeme spavanja na dva sata svake noi.
Prije dr. Ann ljudi su koristili miksere za beznaajne svrhe kao to je muenje jaja i pravljenje
koktela. Danas ne moemo zamisliti sirovu prehranu bez jakog miksera. Dr. Ann Wigmore jasno
je vidjela blisku povezanost ekolokog tla i ljudskog zdravlja i u ezdesetima poela promicati
ekoloko vrtlarstvo i kompostiranje, kad je veina ljudi tek poinjala prihvaati kemijska gnojiva
kao budunost poljoprivrede.
Jedinstvenost Ann Wigmore vidim i u njenoj sposobnosti da posveuje panju irokom spektru
dogaaja, da istrauje ivljenje na ovom planetu kao jedan cjelovit proces, i da svoju strunost
primjenjuje na brojne, razliite aspekte ivota. Nije izabrala biti specijalist samo za jedno usko
podruje kao to su uinili mnogi. Usuivala se stvarati vlastito miljenje o svemu sa im se
susretala, bila to analiza krvi, ispiranje debelog cri jeva, post, sastav hrane, bakterije, vrtlarstvo ili
pijenje vode. Zbog svoje sveobuhvatne perspektive bila je u stanju stvoriti sustav lijeenja koji je
pomogao tisuama ljudi. Dr. Ann je bila poznata po revnom i produktivnom radu. Svakodnev no
je imala nove zamisli. Odravala se u vidno izvrsnoj formi, uvijek trei i nikad hodajui,
spavajui svega dva sata dnevno. U poznoj dobi od 82 godine dr. Ann nije imala jedne sijede
vlasi. Ta injenica bila je toliko nevjerojatna da su njeni studenti zatraili od nje dozvolu da
proue njenu kosu u laboratoriju kako bi vidjeli da li je obojena. Test je dokazao da je to bila
njena prirodna boja. Pored temeljitog istraivanja na podruju ljudskog zdravlja, dr. Ann je bila
aktivistica za prava ivotinja, borila se protiv fluoridacije i kloriranja pitke vode, protiv
kemijskog zagaivanja i mnogih drugih stvari.
Najnovija znanstvena otkria dokazuju da je dr. Ann bila u pravu u veini svojih predvianja i
preporuka. Vjerujem da e doi dan kad e studenti medicine prouavati knjige Ann Wigmore
kao to danas prouavaju Hipokrata. Dr. Ann uiva velik ugled u cijelom svijetu. Na svojim
putovanjima stalno sreem ljude koji me pitaju jesam li ula za dr. Ann Wigmore. Nakon tog
pitanja obino slijedi uzbudljiva pria o jo jednom ljudskom ivotu koji je spaen zahvaljujui
uenjima dr. Ann. Sumnjam da je mogue izraunati koliko je ivota ta briljantna ena spasila.
Ona sama bila je jedan od naj zdravijih ljudi na Planetu u dvadesetom stoljeu. Dr. Ann je ivjela
svoje savjete i u vlastitom ivotu prakti cirala sve o emu je pouavala. Meutim, iznad svega,
ljudi koji su je osobno upoznali pamte je po njenom dobronamjernom duhu punom ljubavi

Svjedoanstva
Od govedine i svinjetine do zelenih kaastih sokova
Ovo je svjedoanstvo upueno svim krupnim momcima. Ja sam bio tip koji bi kad me pitaju
elim li govedinu ili svinjetinu u burritu odgovorio - 'Oboje, i dodajte jo sira kad ste kod toga'.
Bio sam tip koji bi se uvrijedio na spomen da se dodaci na pizzi dodatno plaaju. Kad bi vidjeli
moje oigledno uzbuenje, poslovoe zalogajnica na principu pojedi-koliko-moe poeli bi se
tresti od straha. Ja sam bio tip koji bi se okirao kad bi ga pitali eli li salatu uz svoj odrezak.
Salatu? Moete li zamisliti? Ne, donesite mi krilca umjesto toga. Bio sam od onih koji iskreno
vjeruju da Rocky Road nije samo sladoled nego, za hrabre, nain ivota. Volio sam tu stvar i ona
me ubijala. Bio sam grozno predebeo i zapravo sam se stidio sebe. Tad je moja supruga poela
istraivati o sirovoj hrani. Jedna od njenih prijateljica spomenula je zelene kaaste sokove. Bili su
malo gusti, ali prilino ukusni. Svaka n o v a kreacija z a ruak koJi bi mi moja supruga
predstavila bila je istovremeno osvjeavajua i ugodna oku. Nemojte me krivo shvatiti, nisam se
odmah navukao, ali nakon to sam odluio staviti zdravlje na prvo mjesto, zapravo mi se to
poelo sviati. Sada pijem zelene kaaste sokove neto due od tri tjedna i osjeam se ivlje nego
ikad. Neki dan sam se probudio prije zvona budilice! To se sada dogaa ve nekoliko dana za
redom. Nikad nisam bio jutarnji tip, a sad se budim pun energije. Bilo je skoro zastraujue biti
tako budan i bistar, ali to je dobrodola promjena. Najuzbudljivija stvar je to sada udim za
dobrim stvarima. Sto zelenije to bolje! Izgubio sam puno kilograma. Stvarno ne znam koliko, ali
s hlaa veliine 48 sad sam doao na 42 (skoro 40), a nisam jo gotov! Sve je to jo uvijek novo
za mene, ali osjetio sam razliku i vie se ne vraam na staro. Sada imam energije i elje za
vjebanjem. Znam da e kilogrami nastaviti padati. Za sve vas XXL-ovce, hrana nije samo slasna
nego i iznenaujue zasitna. Zato ti kaem, prijatelju, prikljui se. Poni ivjeti. Ovo je
stvarno; ovo je dobro; ovo je ispravno. Neki ljudi mogli bi rei da idem u krajnost, ali ja volim
rei da sam SIROV. Veliko hura za Victoriu to nas je nauila kako jesti zdravo i piti te ukusne
zelene kaaste sokove. Jo, molim! :) -g. R.R.V. vi ma dao sam veliku ulogu u svojoj prehrani.
Popijem barem jedan skoro svaki dan. Trenutno treniram za svoj prvi maraton. Prije ovog
treniranja, najvie to sam ikad istrao bilo je oko tri i pol milje (5,6 km). Ni sam bio u stanju
trati vie od toga jer se inilo da bih svaki put ozlijedio jedno od koljena, zbog ega bih mo rao
prestati s tranjem na nekoliko tjedana, dok se ne bih poeo osjeati bolje. Takoer sam osjeao
kao da se nikako ne bih mogao natjerati da trim vie od toga. Sretan sam to mogu rei da sam
sada dogurao do 14 milja (22,5 km) (to znai da sam polumaratonac!) i ne samo to se nisam
ozlijedio, nego nisam osjeao ni ni kakve bolove dan nakon tranja - ak i nakon to bih istrao
8,10,12 i 14 milja! Drugi sudionici moje grupe za trening esto se ale na bolove, a ja se
oporavljam vrlo dobro. Ponekad me malo boli odmah nakon tranja, ali sljedei dan uvijek se
osjeam odlino! Primjeujem da imam mnogo energije za vjebanje ako kao obrok prije treninga
popijem zeleni kaasti sok. Moj najdrai sok za obrok prije vjebanja je bana na (ili mango) s
celerom. To me opskrbljuje eerima i elektrolitima koji su mi potrebni za dugo tranje po
ljetnim vruinama.
- B. E. iz Chicaga
Prodajem invalidska kolica! Prije tri mjeseca raunao sam s time da je moj ivot pri kraju.
ivljenje je za mene bilo sporo umiranje, a smrt je trebala biti konaan kraj mojih muka. Imam
dvadeset i pet godina i bio sam u invalidskim kolicima. Nisam mogao prijei ni tri metra od svoje
spavae sobe do kaua u dnevnom boravku bez dahtanja i osjeaja da me poinju: hvatati grevi u
leima. U takvom sam stanju bio vie od est mjeseci, i ve sam bio izgubio svaku nadu da u
ikada opet moi samostalno hoda ti. Bio sam vie nego jadan; imao sam preko devede set kila
vika. Da stvari budu gore, takoer sam imao uznapredovalu apneju tijekom spavanja; bila je
toliko teka da nisam mogao koristiti ni C-PAP ureaj koji koristi veina bolesnika jer mi ak ni
pri maksimalnom radu nije pruao dovoljno zraka da nou mogu disati. Nikada nisam mogao
doi do REM sna, nou bih se veinom budio dva ili tri puta zbog nedostatka kisika.
Konvencionalne metode vie mi nisu mogle pomo i. Zbog loeg sna bio sam iscrpljen po cijele
dane i doslovno bih zaspao svakih pet do deset minuta bez obzira to sam radio ili gdje sam bio.
Tako se moj i vot pretvorio u kratke trenutke budnosti u bolovima i borbe da funkcioniram
najbolje to mogu prije nego opet zaspim. Cijelo vrijeme sam bio u depresiji i sva kodnevno sam
plakao, obino ni zbog ega. Onda su me prije mjesec dana moji teta i tetak, koji se hrane
sirovom hranom, pozvali da doem u Oregon i ostanem s njima neko vrijeme, isprobam sirovu
hranu i vidim moe li to imalo pomoi mom zdravlju. Pomislio sam da bih mogao probati -
budui da nita drugo nije djelovalo - no bio sam siguran da zbog naina na koji ivim i tekog
stanja mog zdravlja neu doivjeti trideseti roendan. Prvog dana boravka odluio sam pokuati
hodati, ali za manje od pet minLita bio sam u suzama. Lea mi jednostavno nisu dala da se ma
knem. Tog dana preao sam na 100% sirovu prehranu i poeo sam piti zelene kaaste sokove.
Svaki dan sam se tjerao da hodam malo due. Do kraja prvog tjedna bio sam u stanju prijei deset
metara do taglja, mogao sam biti budan satima, i ak sam osjeao kao da poinjem gubiti na
teini! Otada je prolo preko dva tjedna i jo uvijek sam 100% na sirovoj hrani. Izgubio sam
jedanaest kilograma, mogu biti budan cijeli dan, a juer sam ak i etao, da, etao sam do vrha
400 metara visokog brda koje je na farmi. Nisam mogao vjerovati! Kad sam stigao do vrha sjeo
sam i zaplakao, ne zato to bi me neto boljelo, nego zato to sam hodao! To je najvie to sam
prehodao u preko godinu dana, a to je samo poetak! I cijeli moj stav se promijenio, vie ni sam
deprimiran, sad imam pozitivan pogled na ivot. Osjeam se kao nova osoba iznutra i izvana.
Znam da mi je pruena druga prilika da ivim i da mi je sirova hrana spasila ivot. Nikada se
neu vratiti staroj pre hrani i ivljenju. Tko bi elio mijenjati ovo udo ivota i zdravlja za
nekoliko trenutaka hrane? Ja definitivno ne. Razmiljam o svemu to sam postigao u samo dva
tjedna i znam da u budunosti mogu uiniti bilo to jer sam sada iv, i imam snagu i energiju.
Usrdno pre poruujem svima da prue sirovoj hrani priliku da im pomogne poboljati kvalitetu
njihovog zdravlja i ivo ta. elim da se svi osjeaj LI tako divno kao ja. - /. S., Sacramento, CA

Zeleni kaasti sokovi pomau u normaliziranju razina B-12 Bila sam alergina na svu hranu do te
mjere da ni sam mogla spavati. Cesto sam zvala hitnu pomo i jed nom sam bila hospitalizirana
pet puta u mjesec dana. Godine 1989. dijagnosticirali su mi sindrom kroninog umora i
hipotireozu. Osjeala sam smuenost i bolo ve u miiima pet godina, bolovala sam od alergija I
kandide, i tada sam bila hospitalizirana. Nisam mogla fiziki raditi ni plesati. Primala sam visoke
doze antibiotika Xanax za hijatalnu herniju koji mi uope nisu po magali i od kojih sam dobivala
srane palpitacije (um na srcu). Tad sam postala veganka/vegetarijanka, to mi je donijelo tek
blago poboljanje. Onda sam pre la na sirovu prehranu i odmah sam se poela osjeati puno
bolje. Meutim, moj kolesterol jo je uvijek bio na visokih 200. Otprilike sedam godina bila sam
na 90% si rovoj prehrani. Veina mojih simptoma je nestala, osim vitamina B-12 koji mi je i dalje
bio nizak. Moj lijenik mi je pripisao injekcije i dodatke prehrani s B-12. Prije pet mjeseci
ukljuila sam zelene kaaste so kove u svoJLi prehranu i moje se zdravlje dramatino popravilo.
Obino popijem jednu litru dnevno. Volim lobodu ili kelj kao osnovu s perinom, krukom,
mangom i jabukom. Ponekad dodam papaju i namoene sjemenke chie. Nakon etiri mjeseca moj
je kolesterol pao na 170, a moj test titnjae bio je normalan. Naj uzbudljivija promjena bilo je to
to je moj test B-12 bio normalan po prvi put u mnogo godina i moj je lijenik rekao da vie ne
trebam pri mati injekcije B-12. Oboavam kako se osjeam! Sum na srcu je nestao. Puno manje
udim za nezdravom hranom. Izgubila sam 5,5 kilograma i to je tako dobar osjeaj, posebno zato
to sam plesaica. Jedem dva obro ka dnevno i imam puno energije. Energino pleem sving i
polku deset sati tjedno. Moja kosa koja je dvadeset godina bila sijeda iznenada opet postaje
tamna. S 67 godina vie se niega ne bojim jer se moj ivotni stav znatno promijenio. Nikad se
nisam osjeala tako dobro uravnoteenom u cijelom svom ivotu! Moj maser rekao mi je da mi
koa blista i da mi se popravio tonus miia. Izgledam deset godina mlae, a osjeam se dvadeset
godina mlae. Otkad sam u svoju prehranu ukljuila zelene kaaste sokove moja djeca vie ne
mogu drati korak sa mnom: svog sedamnaestogodinjeg unuka pobjeujem u tenisu. U naem
plesnom klubu mogLi natplesati mnoge mlae plesae. Mogu est sati bez prekida plesati polkLi,
valcere ili sving. Ljudi me stalno pitaju u emu je moja tajna. BudLii da posvuda nosim svoje
zeleno pie, uvijek im ju rado otkrijem. Mnogi ljudi moje dobi esto imaju teke probleme s
probavom koji su muili i mene. Otkad sam poela piti zelene kaaste sokove moja crijeva rade
fantasti no: jedan obrok unutra, drugi obrok van. Moji bubrezi postali SLI puno jai, vie se ne
budim Lisred noi radi mokrenja. Moje starake pjege primjetno su izblijedile. Vid mi se tako
popravio da mi veinu vremena naoale ne trebaju. U stanju sam odrati pozitivan stav ak i u
najteim trenucima ivota. Osjeam se smirenije i fokusiranije. Nedavno sam proirila svoj posao
u Washingtonu D.C. koji vodim iz Kalifornije, s udaljenosti od 4800 kilometara, koristei
telefaks, raunalo, telefon i esta putovanja avionom. Takoer organiziram sedam velikih zakuski
godinje u Vegetarijanskom drutvu San Francisco i Vegetarijanskom drutvu East Bay, kao i
mnoge zakuske i teajeve o sirovoj hrani. Kako bih pomagala drugim ljudima s informacijama o
lijeenju odravam vlastitu web-lokaciju www.LizzysLanding.com Podravam Victorijina
istraivanja o impanzama i sve ostalo ime se bavi. Vjerujem da je sirova prehrana uz dodatak
zelenih kaastih sokova budunost itave prehrane. Divim se Victorijinoj hrabrosti i posveeno sti
stvaranju zdravijeg planeta. - Elizabeth Bechtold, CA

Poboljanje raka guterae Uiteljica sam engleskog jezika u srednjoj koli u Taipeiu, Tajvan, i
imam vrlo stresan ivot. Na godi njem lijenikom pregledu reeno mi je da imam rak guterae,
jer je CEI90 test imao vrijednost 40, a normalno je 33. Osjeala sam se uplaeno, nisam htjela
umrijeti. Imam dvije keri koje jo idu u kolu i potpuno ovise o meni. Umjesto da se lijeim na
tradicionalan medicinski nain pokuala sam piti sok mlade penice, ali nikako nisam mogla
podnijeti okus. Poela sam jesti sirovo voe i povre i prestala jesti meso i mlijene proizvode.
Nakon tri mjeseca ponovno su me testirali. Test je opet pokazao razinu 40. Lijenici su mi rekli
da moj rak ne napreduje, ali se ni ne smanjuje. Tad sam proitala Victorijinu knjigu i saznala za
zelene kaaste sokove. Poela sam piti 450 grama zelenih kaastih sokova dnevno, i oni su postali
redovan dio moje svakodnevne prehrane. Obino sam koristila naranin sok za tekuinu,
dodala bananu i ananas ili mango. Zelenje je bilo perin, klice suncokreta, rimska salata i
mlade klice graka. Nakon jo tri mjeseca, kad sam se vratila na nove pretrage, CEI 90 test
pokazao je razinu 28, bolju od normalne! Vjerujem da su zeleni kaasti sokovi spasili moj ivot. -
S. Chiao, Tajvan
Ekcem nestaje Imam 57 godina i od djetinjstva sam bio vrlo alergian na sve. Roen sam s
ekcemom i cijeli sam ivot morao uzimati jake lijekove. Svake noi bih eao cijelo svoje tijelo
dok ne bi poelo boljeti i krvariti. Stanje mi se pogoralo, pa su lijenici udvostruili moje lije
kove, ukljuujui steroide. To je malo ublailo svrab, ali je ostavilo krvarenja i modrice s runim
osipima po cijelom tijelu. Pet puta sam bio hospitaliziran na neko liko dana, to mi nikada nije
pomoglo. Triput sam se osjeao tako bolesno da sam mislio da u umrijeti. udo je poelo kad
me moja prijateljica Elizabeth upoznala s takozvanim <<zelenim kaastim sokom. To udesno
pie ne samo to je uvelike poboljalo stanje moje koe, nego sada i spavam puno bolje - bez da
se svake noi eem do krvi. Nakon samo dva tjedna zaista se osjeam ugodnije u svojoj koi i
svakog dana izgledam sve bolje. To je blagoslov koji ne mogu potpuno izraziti rijeima. Moj
beskrajni pakao sad se pribliava kraju. Zaista je blaenstvo osjeati se bolje i konano postati
produktivniji u ivotLi nakon 57 godi na patnji. Hvala vam, Elizabeth i Victoria. - Karl E. U. iz
Kalifornije

Zeleni kaasti sokovi pomau jednoj obitelji da prijee na sirovu hranu Ja sam certificirani
htoterapeut i pomogla sam mnogim ljudima s njihovim zdravljem kroz savjetova nja u mom
domu i predavanja koja sam odrala. Na kon roenja mog estog djeteta zdravlje mi je poelo
slabjeti. lako sam poznavala ljekovito bilje, nisam si bila u stanju pomoi si. Budui da mi je i
samoj zdrav lje bilo loe, odustala sam od odravanja predavanja i smanjila sam broj svojih
klijenata. Vei dio ivota bila sam osoba s vrlo mnogo energije, pa kad mi je energija poela
opadati okremila sam se kofeiiui da me privremeno podigne. eer u krvi bio mi je tako nizak da
sam morala neprekidno jesti. Hranjenje je postalo obaveza u kojoj vie nisam uivala. Patila sam
od nesanice, peruti, iscrpljenosti, zabrinutosti, depresije, elje za nezdravom hranom i loih
raspoloenja. Kad sam prvi put ula za Victorijina predavanja oklijevala sam otii. Na kraju sam
ipak otila i povela sa sobom par prijateljica. Svima su nam se jako svidjeli kaasti sokovi. Sve
to je Victoria govorila o zelenju slagalo se s onim to sam otprije znala. Poela sam praviti
kaaste sokove sljedeeg jutra, od divljeg zelenja iz mog vrta. Kaasti sokovi svidjeli su se i
mojoj obitelji, pa sam poela pripremati 3,8 litara dnevno za njih. Tad sam se uspjela ukljuiti u
studiju koju su proveli Victoria i dr. Fieber. Poela sam priati o kaastim sokovima svim svojim
prijateljima. Raw Family je leala na mom kredencu, a ja sam ju izbjegavala proitati. Moj
suprug ju je uzeo i proitao. Zatim mi je rekao da bih ju trebala proitati. Proitala sam je i
shvatila da je to izvanredna pria. Osjetila sam nadu da e se moje zdravlje popraviti. Nakon to
je proitao Raw Family moj suprug se zainteresirao za prelazak na sirovu hranu, ali je imao
razumljive sumnje. Glavna je bila to to nikada nije vidio vegetarijanca koji izgleda snano i
zdravo. Moj suprug voli vjebati i nije elio prijei na sirovu hra nu ako bi to znailo da e
izgubiti miinu masu. Dok nam je Igor dovozio kaaste sokove, moj suprug ga je uspio upoznati.
Igor voli vjebati. On zapravo ima oko 300 razliitih sprava za vjebanje. Takoer se obuio za
masera u Moskvi. Mog supruga je impresioniralo kako zdravo izgleda Igorova koa i kako je
dobro graen. Moje je miljenje da je biti vegetarijanac na sirovoj hrani bitno drugaije nego biti
vegetarijanac na ku hanoj hrani. Ne vjemjem da ovjek dobiva dovoljno bjelanevina ako jede
kuhano povre. Ljudi koji su na sirovoj hrani jedini su ljudi koje sam vidjela da izgledaju zaista
zdravo. Prva stvar koju su kaasti sokovi postigli kod mene bilo je to to su mi pomogli da ne
udim za nezdravom hranom. Mislim da elja za loom hranom potjee od nedostatka
hranjivih tvari. Kad se ti nedostaci rijee, elja nestane. Uvijek bismo trebali oslukivati nae e
lje. To je jedna od prvih stvari koje pitam klijente kad me posjete. Mislim da su kaasti sokovi
kljuan faktor u tome to sve vie ljudi prelazi na sirovu hranu. Kad se ovjek ne mora boriti s
neprestanom eljom, puno im je lake biti samo na sirovoj hrani. Kad sam prestala udjeti za
nezdravom hranom shvatila sam da stvarno elim prijei na sirovu prehranu. Dok sam
napredovala prema sirovoj prehrani moja obitelj i prijatelji su me promatrali. Jedna prijate ljica
ak mi je rekla: Pustit emo te da bude pokusni kuni i gledat emo kako e to djelovati na tebe
prije nego to i sami prijeemo na sirovu prehranu. Pa, djelovalo je odlino i sada veina njih
takoer prelazi na sirovu hranu. To ukljuuje i mog supruga i estero djece, od kojih je
najstarijem 15 godina.
Opet sam povratila svoju energiju! vrsto spavam cijelu no. Oko 5 ujutro probudim se sama od
sebe, osjeajui se odmornom i spremnom za dan. Moje emocije se uravnoteuju; pozitivna sam,
vie ne udim za kofeinom i imam opi osjeaj dobrog zdravlja. Ko nano sam izgubila 4,5
kilograma koje sam dobila za vrijeme trudnoe. Zapravo se neke dane osjeam tako dobro da to
mogu jedino opisati kao osjeaj da sam na nekoj drogi. Mislim da nas je Bog stvorio da se osjea
mo tako dobro cijelo vrijeme. To je razlog zato ljudi toliko vole droge, zato to je negdje u nama
prisutna elja da se osjeamo onako kako nas je Bog stvorio da budemo. Imala sam nekoliko dana
kad sam prolazila kroz detoksifikaciju, ali tih dana se jednostavno odmaram i doputam sebi da se
izlijeim. Stalno sebi ponavljam da se oslobaam smea koje je dugorono moglo uzrokovati vie
bolesti. Suprug mi je takoer podrka u tim danima i govori mi: Zna da je ova prehrana
ispravna; samo izdri. Mom suprugu je uvijek trebalo puno sna, ali sad mu je ponekad dovoljno
i 5 sati. Sva moja djeca bolje napreduju. Moja petnaestogodinja ki kae da je pametnija. Moja
dvanaestogodinjakinja ima vie energije i perut i akne joj prolaze. Hvala ti, Victoria, to si
promijenila moj ivot i ivote moje obitelji i prijatelja svojim entuzijastinim i renjem
informacija o sirovoj hrani. Molim se da vas Bog za to bogato blagoslovi. - Angela R.

Loa probava i udnja za slatkiima su nestale Draga sestro Victoria, Audreyina i moja (Hugh)
iskustva sa zelenim ka astim sokovima vrlo su slina: 1. Oboje smo skinuli po oko 2,5
kilograma otkad smo prije par mjeseci preli na ovaj reim prehrane. Audrey je sa smravila na
65,5 kg, a Hugh je sa 89 smravio na priblino 86,5. 2. Osjeamo veliku energiju, zajedno sa
slobodnom i divnom stolicom - esto i triput dnevno! 3. Prema testu kiselosti, Audrey (krvna
grupa 0-) ima mnogo eluane kiseline, na prirodan nain, i gotovo nikad nema lou probavu.
Hugh (krvna gru pa A+) ima vrlo nisku eluanu kiselinu (uzeo sam ak etiri kapsule kiseline,
sa svojim uobiajenim punim obrokom, i pomogle su da nemam lou probavu od nedostatka
kiseline, a ni arenje od previe ki seline!) Nekad sam svakodnevno imao lou probavu i dugo
sam ovisio o sodi bikarboni za ublaavanje tegoba, a onda sam otkrio da pojedem li cijelu
naranu im se javi loa probava, dok pojedem tu naranu ona nestane! Kako bilo da bilo - sa
zelenim kaastim sokovima ne osjeam nikakvu neugodu u elucu! To je divno! 4. Naa elja
za sladoledom i slatkiima nestala je BRZO! Lijep, soan odrezak zvui dobro - i moda u malo
sliniti razmiljajui o njemu - ali nije mi nika kav problem i suzdrati se od njega. Ja, Hugh,
prizna jem da smo dvaput u protekla dva tjedna bili pozvani na odreske na rotilju, i ja sam
dvaput popustio pred iskuenjem. - I, dvaput sam kasnije patio od loe pro bave! To jednostavno
nije vrijedno toga! Nakon sinonje gozbe od SIROVE HRANE na naoj prvoj Zakuski sirove
hrane u Myrtle Creeku, jeo sam kao prase, nakon to sam popio zeleni kaasti sok prije nego to
smo krenuli na spomenutu zakusku, pa ipak nisam uope imao lou probavu. Mi smo VJERNICI!
I, nepokolebljivi smo sljedbenici Victorie Boutenko i naeg dr. Paula. Oboje ste divni ljudi i
tako smo sretni to vas poznajemo i primjenjujemo vaa uenja. - Hugh i Audrey B.

Prestala sam piti kavu Prole godine prola sam kroz razvod i bila sam pod dosta jakim stresom.
Dok sam prisustvovala prvom predavanju o sirovoj hrani, bila sam doista pod jakim stresom.
Moja probava postala je tako loa da mi je skoro sve to bih pojela izazivalo plinove, nadima nje.
Moj lijenik mi je rekao da mi nedostaje skoro svih hranjivih tvari, zato to nisam apsorbirala
skoro nita. Zato sam bila oduevljena kad sam dobila priliku sudjelovati u studiji. Kad smo tek
poeli sa studijom nisam primijetila nikakvu razliku kad sam dola do 4 kapsule HCl-a uz obrok.
Znam da imam vrlo malo eluane kiseline i da teko probavljam. Kad smo poeli sa zelenim
kaastim sokovima, esto sam morala popiti jednu kapsulu HCl-a samo kako ne bih imala ono za
to sam mislila da je garavica ili dizanje kiseline u jednjak ako sam bila i pod najmanjim
stresom. Na taj nain mogla sam bez problema probaviti kaasti sok. Tijekom prvog tjedna nisam
primijetila znaajnije promjene, ali od poetka drugog tjedna bila sam zadivljena. Poela sam se
buditi prije zvona moje budilice, a to je stvarno bilo neto. Obino bih se jedva uspijevala
probuditi i izvui iz kreveta ak i nakon 8 sati spavanja. Nakon toga sam se budila s lakoom i
spremna zapoeti svoj dan. Nisam bila odustala od svih svojih loih navika kao to su jutarnja
kava, kuhana i sirova hrana, i malo vina uveer. ak i uz te loe stvari moja energija bila je
puno bolja. Stvarno sam se poela radovati kaastim sokovi ma svakog dana i bilo bi mi drago da
sam ih mogla dobivati vie. Tada jednostavno nisam imala vremena praviti ih za sebe. Kao
samohrana majka radim pre vie sati dnevno pokuavajui izgraditi svoju tvrtku, pa ipak uz to
moram raditi i honorarno. Pokuavam takoer provoditi vrijeme u druenju sa svojim sinom, pa
je za mene izazov pronai dovoljno vremena kod kue. Sad kad je kola zavrila i kad su
aktivnosti mog sina malo usporile, u stanju sam vie biti kod kue, pa se planiram vratili na
Ritinu svakodnevnog pijenja ze lenih kaastih sokova. Znam da sam se osjeala toliko bolje i
imala vie energije. Sad sam prestala piti kavu, a moj mlinac za kavu postao je mlinac za
sjemenke lana. Takoer sam primijetila da su moja crijeva radila bolje dok sam pila zelene
kaaste sokove. Tako mi je to pomoglo da se osjeam manje zatrovanom. Sirova prehrana je
neto za to ZNAM da je ispravno; samo mi je teko to ostvariti u praksi. Mislim da je uz pijenje
ka astih sokova lake nego ikad jesti sirovo i dobivati hranjive tvari koje mi nedostaju. Probava
mi se postupno poboljava i konfekcijski broj mi se smanjio za 2 tijekom jednomjesene studije.
To nije neki velik gubitak teine, ali ipak je gubitak. Pitam se koliko bih bila izgubila da nisam
istovremeno radila sve one loe stvari! Trebao mi je taj poticaj da ponovno ponem vo diti vie
brige o sebi i zahvaljujem vam na tome. Majke koje puno rade moraju bolje voditi brigu o sebi, a
ja u to postii pijenjem zelenih kaastih sokova! Radujem se to u vidjeti kako mi se zdravlje
nastavlja pobolja vati, a energija poveavati. elim drati korak s ovim svojim sinom
tinejderom! :o) Hvala vam, hvala vam! Nadam se da u opet vidje ti vas i vau obitelj. Bog vas
blagoslovio! -L.H.

Zeleni kaasti sokovi oslobaaju od udnje za previe masnoa Mi smo dvije ene u etrdesetim
godinama. Jedna od nas bila je 100 posto na sirovoj hrani 2 godine, a sad je oko 75 posto sirova
vegetarijanka; druga je oko 40 posto sirova i jede meso. Poele smo piti zelene kaaste sokove
prije otprilike 2 mjeseca nakon to smo proita le Victorijin lanak Oda zelenim kaastim
sokovima. Par stvari smo odmah primijetile: okus im je ODLIAN! Otkrile smo da ne samo to
nas je iznenadio njihov slastan okus, nego smo i poele udjeti za njima. Bile smo sretne to su se
dva naa obroka dnevno sastojala od zelenih kaastih sokova. 40 posto sirova poela je bez
napora gubiti na teini i htjela je jesti samo zelene kaaste sokove za dva obroka (a ponekad i za
sve obro ke). 75 posto sirova imala je krizu lijeenja nakon petodnevnog ienja samo uz
zelene kaaste sokove i voe. Smatramo da SLI zeleni kaasti sokovi divan na in oslobaanja od
udnje za previe masnoa: kaasti sokovi su tako zasitni i nemasni. Osjeamo da smo na putu
prema jo boljem zdravlju! Hvala vam! - MA i LC iz Berkeleya, CA

Migrena se povukla s 40% na 10% Draga Victoria, Upoznali smo se u svibnju na Super klicama u
Torontu. Hvala vam na predavanju prepunom informacija i podrci koju pruate mnogim
tragaocima za zdravljem, ukljuujui moju obitelj i mene. U listopadu 2004. rekli su mi da mi je
razina kolesterola tako visoka da je udo to sam uope bila u stanju doi u lijeniku ordinaciju
kako bih ula tu groznu vijest. Istovremeno, artritis u obje Ruke bio mi je tako bolan da sam se
svako jutro budila s bolovima u mojim onesposobljenim rukama. Bila sam oajna jer sviram
klavir, a glazba je vaan dio mog ivota. Povrh svega toga, vid mi se pogoravao i u lijevom oku
mi se poela stvarati mrena. Okulist mi je rekao da je to progresivna bolest i da mi samo kirurgija
moe pomoi... to da onda radim? Da pijem jo vie pilula... NE... Uz pomo prijatelja na
SIROVOJ hrani odluila sam da u odmah prijei na SIROVO... Ila sam na put u Njemaku i
nisam sumnjala da u preivjeti slijedei SIROVU prehranu. Moja obitelj u inozemstvu za moj je
dolazak pripremila kuhana jela i peene kolae svih vrsta. Objavila sam im da, prema
lijenikovom nareenju, moram nastaviti sa SIROVOM prehranom... uslijedila je velika tiina...
ali na moje uenje, svi su potovali moju elju. ak sam pripremala slasna SIROVA jela,
ukljuujui deserte. Svi su bili zapanjeni i vie nego ugodno iznenaeni novootkrivenim oku som.

Provela sam 4 tjedna u inozemstvu, koristei recep te koje sam bila ponijela sa sobom da mi
pomognu. Svugdje sam se divno provela. Vratila sam se kui i ponovno otila kod lijenika na jo
jedan pregled. Lijenik me obavijestio da mi je kolesterol nevjerojatno dobar, usporediv s
razinom kod mlade osobe (mlada sam 58 godina... i to je bio jo jedan kompliment) - rekao je da
to god da ja to radim da je dobro i da s tim nastavim. Podijelila sam s njim svoje iskustvo sa
SIROVOM prehranom, ali to je ulo na jedno uho i izalo na drugo... Zatim sam otila na pregled
oiju i lijenik je bio potpuno zateen dok mi je govorio da ne samo to se mrena povukla s 40%
na 10%, nego mi se i vid znatno popravio i sad mi trebaju nove naoale. Tad sam ga upitala da li
je u tijekom svih godina svoga rada imao slian sluaj, a njegov odgovor bilo je kategorino NE.
Zatim sam mu rekla da to poboljanje i izljeenje bolesti pripisujem svojoj SIROVOJ prehrani.
To ga se nije dojmilo, ali su svi pacijenti u ekaonici uli to sam rekla svom lijeniku. Bilo je
nevjerojatno da ga to uope nije zainteresiralo... moda kasnije... ali to je loe za njegov posao,
zar ne? U svakom sluaju, od prolog listopada bacila sam sve svoje pilule, i sad se osjeam
daleko bolje. Energija mi je na puno vioj razini, smravila sam 16 kila i nika da ranije u svom
ivotu nisam izgledala tako dobro. To su opipljivi rezultati nakon par mjeseci SIROVE prehrane,
udim se divnom pomlaivanju koje su si gurno doivjeli i moji unutarnji organi... Hvala vam,
Victoria, na vaoj hrabrosti to ste od luili dokazati medicinskoj zajednici da je u krivu, I
pokazati da postoji zdravija alternativa kuhanoj hrani i pilulama (Itekako!) Ostajte radosni i
zdravi, - Deanna A. Gontard, 25. svibnja 2005.

Sretni dani na sirovoj hrani Prije Victorijinog i Igorovog izlaganja u Riddleu, bila sam u vrlo
alosnoj situaciji. Vie nisam htjela biti na ovom planetu. Osjeala sam se tako umorno,
depresivno, bolesno. Kad sam posluala Victorijino entuzijastino predavanje, moje srce se
oraspoloilo. Pronala sam novu nadu. Pronala sam rjeenje za svoje probleme! U sebi sam
osjeala da je jedenje vie svjeeg voa, povra i zelenja dobro za mene, tono ono to mi je
trebalo. Ali nisam znala kako - ili mogu li to uiniti. Imala sam tako malo eluane kiseline da
sam bila dio studije sa zelenjem. Hvala vam! Nakon 30 dana na zelenim kaastim sokovima moje
tijelo eli samo sirovu hranu. Osjeam energiju! Vid mi se poeo popravljati i vratila mi se
radost! Moje razine eera u krvi su se stabilizirale. Moja raspoloenja su se stabilizirala. elim
ivjeti! Imam energiju! Imam redovitu stolicu. Vidim jasnije. Koa mi je zdravija. Osjeam takvu
zahvalnost! Hvala vam. - Bridget BW, 14. lipnja 2005.

Beba Zander jede sirovu hranu Z-ov dolazak: Alexander (alias Zander, alias Z) Graff Levin, ro
en u Beaufortu, South Carolina, 1. sijenja 2004., tri kilograma i sto grama, dug 49,5 cm. Primili
smo poziv da doemo odvesti [usvojiti] Zaiidera kad su mu bila etiri dana; odvjetnik je bio na
odmoru izvan grada kad je Z roen. Prva etiri mjeseca. Z-ova glavna hrana: kozje mli jeko,
dojiljino mlijeko, voda. Peti mjesec. Z-LI smo poeli davati sirove sokove. esti mjesec. Dodali
smo zeleni sok jema, kao i ri jetke miksane zelene kaaste sokove u malim kolii nama. Deveti
mjesec. Z oboava avokado i jabuke. Deseti mjesec. Z voli jesti limune, jabuke i celer u sva kom
kaastom soku. Jedanaesti mjesec. elje zo u krvi: 12,9! Z mi voli po magati u kuhinji dok
pravim kaaste sokove. Sjedi na ku hinjskom ormariu i dodaje mi stvari [jo uvijek ne po
imenu], ili ga pustim da mi jea sadraj miksera [iskop anog iz struje] drvenom ku haom.
Savjetovali SLI mi da poveam Z-ov unos eljeza. Tako su, uz vie dodanog zelenja [salate i
perina] i malo biljnih kombinacija Vi tal K i Floradix, Z-ove krvne pretrage pokazale viso kih
12,9%! Z-ov lijenik je rekao: Sjajno! Cime ste ga hranili, avlima? Dvanaesti mjesec. Z je
poeo jesti kaaste sokove na zelenoj bazi. Z voli pokuavati jesti sam, a onda ga nudi nama na
svojoj lici. Z jo uvijek trai mlijeko,i skoro je prestao dojiti. Ali opet je poeo kad me nije bilo
par dana. Petnaesti i esnaesti mjesec. Z-ova krvna slika i da lje je jako dobra. Na moj zahtjev,
zadnji put je testirana u travnju 2005. i pokazala je razinu od 11,9. Z-ov pedi jatar prilikom
posljednjeg posjeta postavljao je mnoga pitanja. Potpuno je odobravao svaki odgovor. Dok torove
posljednje rijei bile su: Svi rezultati su nor malni ili bolji od normalnih. Ne trebam ga ponovno
pregledati do 24. mjeseca, redovne kontrole. To znai da je preporuio da preskoimo mtinski
pregled s 18 mjeseci starosti. Z hoda p o s v L i d a , a mi diemo stvari u kui na veu visinu
kako bi bile izvan dohvata Z-ovih sve duih ruku. Sada govori nasumine fraze kao to su: Ja
sam dobro, to radi, Kako si?, Ne znam, Volim te, Pa-pa, Hvala ti, Radim to i
Nisam to uradio. Jo par stvari: 1. Otkad smo mu u prehranu uveli zelenu hranu, pa sve do sad,
Z je svakodnevno imao dvije ili tri stolice. Uvjerena sam da kaasti sokovi na zelenoj bazi
odravaJLi njegova crijeva podmazanima i hidratiziranima, uglavnom zbog visokog udjela vode i
ulja. Vlakna iz voa i povra takoer stimuliraju peristaltiku. 4. Svia mi se stara izreka Neka ti
hrana bude li jek, a lijek neka ti bude hrana. Slobodno potpiite moje ime. Hvala to pitate. -
Clare Levin, clare@classictouch.net

I mali Nicolas ih voli! Poela sam redovito piti zelene kaaste sokove zajedno sa svojim
suprugom Stephanom kad sam bila otprilike u estom mjesecu trudnoe s naim sinom
Nicolasom, prvim unukom obitelji Boutenko. Primi jetila sam da sam imala vie energije i opi
osjeaj dobrog zdravlja. Takoer sam imala divan porod koji je proao glatko, beba nije
pokazivala uobiajene znakove stresa prilikom kontrakcija, kao to je usporen rad srca. U stvari,
svaki put kad bi kontrakcije poele bebin otkucaj srca ne bi se ni najmanje izmijenio. Nakon
Nicolasovog roe nja nastavila sam piti kaaste sokove, i vjerujem da su koristi od njih kroz
dojenje ile izravno Nicolasu. On nas je sve zadivio, ukljuujui i njegovog pedijatra, jer je
neprestano ispred prosjeka u fazama razvoja i sada pokuava hodati. Nicolasu je sad skoro 9
mjeseci, i za razliku od njegovih vrnjaka nijednom nije bio bole stan. Nae izvrsno zdravlje
pripisujemo zelenom kaastom soku. - Tasia, Stephan i Nicolas Boutenko

Svjedoenja sudionika R o s e b u r k e studije

Kako bih prikupila vie podataka za svoja istrai vanja, zamolila sam sudionike Roseburke
studije da odgovore na sljedea pitanja.
1. Je li v a m bilo t e k o s v a k o d n e v n o pili litru stih s o k o v a ? 2. Je li se o s t a t a k vae
p r e h r a n e p r o m i j e n i o z b o g z e l e n i h ka astih s o k o v a ? 3. J e s t e li primijetili
bilo k a k v e p r o m j e n e u vezi s vaim zdravljem? 4. Je li v a m se smanjila elja za n e z d r a
v o m h r a n o m ? 5. J e s t e li primijetili bilo k a k v e p r o m j e n e vae tjelesne tei ne? 6. Je
li v a m se san p r o m i j e n i o ? 7. Je li v a m se stolica p r o m i j e n i l a ? 8. Je li v a m se
energija p r o m i j e n i l a ? 9. Je li n e t k o k o m e n t i r a o k a k o i z g l e d a t e ? 10. J e s t e
li imali n e k e s i m p t o m e detoksifikacije? 11. J e s t e li imali bilo k a k v a n e g a t i v n a
iskustva? 12. Biste li voljeli nastaviti piti z e l e n e k a a s t e s o k o v e ? z e l e n i h kaa

Odgovori su bili tako autentini da sam ih odlui la sve ukljuiti kako bi bili odraz mnotva
pozitivnih promjena koje su se dogodile. Izostavila sam samo neodgovorena pitanja. Hugh B. 1.
Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaastih sokova? Ne. 2. Je li se ostatak vae
prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da. Imam manju elju za drugom hranom! 3.
Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Vie energije. 4. Je li vam
se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Ovih dana jedem manje sladoleda. 5. Jeste li
primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Da. Blagi gubitak (1,8 kg). 6. Je li vam se
san promijenio? Da. Puno. 7. Je li vam se stolica promijenila? O, da! 8. Je li netko komentirao
kako izgledate? Ne. Barem ne meni u lice! 9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Nita to bih primijetio - moda je to razlog zato sam danas tako umoran. 10. Jeste li imali bilo
kakva negativna iskustva? Nita negativno. 1 1 . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste
sokove? Da. Planiram ih i dalje piti! Odlian seks.

A. R. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, pila sam i vie
i oboavala ih. I moja obitelj ih je poela piti i ljute se ako ne napravim kaaste sokove i za njih.
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da, zbog njih sam
poeljela jesti sirovo, i zato sam sad 95% na sirovoj hrani. Nisam imala elju za nezdravom
hranom. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da, dobro spavam,
imam energije, pozitivno razmiljam, izgubila sam 4,5 kg, perut je nestala. 4. Je li vam se
smanjila elja za nezdravom hranom? Da, nemam elju za nezdravom hranom! 5. Jeste li
primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Da, izgubila sam 4,5 kg, ali sam takoer bila
na sirovoj prehrani. 6. Je li vam se san promijenio? Odlino spavam! Godinama sam imala prob
lema s nesanicom. 7. Je li vam se energija promijenila? Imam jako puno energije. Budim se u 5
ujutro i osjeam se odmorna i puna snage. Pojaan seksualni nagon. 8. Je li netko komentirao
kako izgledate? Da. Suprug i djeca. Vidim sjaj na vlastitom licu. 9. Jeste li imali bilo kakva
negativna iskustva? Samo slabiju detoksifikaciju, ali bila sam sprem na proi kroz to zbog
nagrade.
10. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da, cijela moja obitelj se navLikla.
Beskrajno vam hvala. Mislim da su zeleni kaa sti sokovi jedna od najhranjivijih stvari koje mo
emo jesti. Stalno priam o tome svojoj obitelji i prijateljima. Odigrali ste ulogu u potpunoj pro
mjeni mog ivota! T.T. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova?
Ne! Bilo je vrlo ugodno, htjela sam jo. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih
ka astih sokova? Nisam bila toliko gladna, imala sam manju elju za kavom. 3. Jeste li primijetili
bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Imala sam vie energije. 4. Je li vam se san
promijenio? Da, spavala sam bolje, dLie i bez buenja. 5. Je li vam se energija promijenila?
Nekad sam imala svakodnevan pad energije oko 2 popodne. Sad mi se to dogaa samo jednom
tjedno, otprilike. 6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Nisam primijetila nikakve
nuspojave. 7. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Sama u praviti svoje kaaste
sokove i UIVATI na putu do boljeg zdravlja. Razmiljam o tome da ponem prodavati zelene
kaaste sokove u svojoj trgovini.

T. W. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne! Zapravo sam
se navikao na pijenje kaastih sokova, i nakon tjedan dana su mi se zapravo pili kaasti sokovi. 2.
Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da. Jeo sam manje hrane
LI svakom obroku. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Imao
sam vie energije i nisam tako esto drijemao popodne. Takoer nisam imao greve od gladi prije
obroka i nisam imao padove ra zine eera LI krvi tijekom poslijepodneva. 4. Je li vam se
smanjila elja za nezdravom hranom? Malo. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae
tjelesne teine? Teina je ostala otprilike jednaka - radio sam u naem vrhi (20 kvadratnih metara)
pa sam ve bio izgubio na teini. 6. Je li vam se san promijenio? Da, od prvih dana spavao sam
vrlo vrsto i nisam nou krgutao zubima. 7. Je li vam se stolica promijenila? Moja stolica se
udvostruila! Obino sam imao stolicu samo jednom dnevno - sada imam dvaput dnevno, vrlo
redovno. 8. Je li vam se energija promijenila? Definitivno mi je porasla energija - bio sam u
stanju raditi LI vrtu i okunici po cijeli dan uz samo nekoliko kratkih prekida. Prije sam morao
malo odspavati tijekom svakog poslijepodneva.
9. Je li netko komentirao kako izgledate? Zapravo nismo viali nikoga drugog, ali osjeali smo se
pLtno bolje. 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Da, greve u elucLi kod drugog
kruga zelenih kaastih sokova. Bio sam vrlo napuhnut prvih par dana - nakon toga nisam imao
problema. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Nikakve druge negativne reakcije.
12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da, nastavit u piti zelene kaaste sokove
- ui vati u okusu i boljem zdravlJLi - oni su dio moje dnevne rutine. L. C 1. Je li vam bilo teko
svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne. Jela sam ih za doruak, tee nou. Ne mogu
puno pojesti i k tome piti. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih
sokova? Jedem vie sirovog. PokLiavam nai hranu koja je slina stvarima koje volim ili za
kojima udim - kruhu, siru. 3. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Ne, neke sam
stvari jako eljela, strukture, okLise, toplinu, vruinu, poznato. Prije sam pila kavu, sada ne
pijem. 4. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine? Izgubila sam oko 2
kilograma. 5. Je li vam se san promijenio? Spavam vre.
6. Je li vam se energija promijenila? Imam vie energije. Prije bih bila Limorna oko 2-3
poslijepodne. Uzimala sam dodatke prehrani, pila sam kavu, sad ne budem umorna osim ako ne
jedem vie kuhane hrane. 7. Je li netko komentirao kako izgledate? Da, sjala sam od zdravlja. 8.
Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Glavobolje. Vruicu, gripu, jaku prehladu, bron
hitis u poetku. 9. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Uenje kako pripremati sirova
jela, koritenje opreme koju nisam poznavala. Trebam hranu koja se priprema brzo i lako. 10.
Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da. Smirenija sam, spokojnija, manje
tjeskobna. L. M. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne (Jo!
Pravila sam ih i sama.) 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova?
Da. Pravila sam vie kaastih sokova i jela manje deserta i drugih stvari, manje ugljikohidrata. 3.
Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Vie energije i izgubila sam
na teini. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. 5. Jeste li primijetili bilo
kakve promjene vae tjelesne tei ne? Da. Izgubila sam 4-5 kg.
6. Je li vam se san promijenio? Spavam malo bolje. 7. Je li vam se stolica promijenila? Vie
mokrim. Manje sam zatvorena. 8. Je li vam se energija promijenila? Vie energije. 9. Je li netko
komentirao kako izgledate? Da. 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Moda blagu
gripu na poetku. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne. 12. Biste li voljeli
nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da! Rebeca S. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru
zelenih kaa stih sokova? Ne, ao mi je to dnevno nisam mogla dobivati vie. 2. Je li se ostatak
vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da, prestala sam eljeti eere i
ugljikohidrate. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da, osjeam
vie energije i nemam vie zatvor, to je divno! 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom
hranom? Da. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Ne, definitivno ne,
jo se ne hranim 100% sirovo.
6. Je li vam se san promijenio? Spavam puno bolje. 7. Je li vam se stolica promijenila? Moja
stolica je sada odlina! 8. Je li vam se energija promijenila? Da, imam pLino vie energije. 9. Je li
netko komentirao kako izgledate? Ne, nitko. 1 0 . Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Samo svrbe. Nepravilan svrbe po cijelom tijelu tijekom prvog tjedna. 1 1 . Jeste li imali bilo
kakva negativna iskustva? Ne. 12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da,
apsolutno. Hvala vam najljepa, cijenim sve to je cijela vaa obitelj uinila za nas. Brent G. 1.
Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? U poetku. 2. Je li se ostatak
vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Donekle, manje mlijeka i mesa. 3. Jeste
li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Manje Limora, vie energije. 4. Je li
vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da, osim elje za kavom. 5. Jeste li primijetili bilo
kakve promjene vae tjelesne teine? Ne.
6. Je li vam se san promijenio? Da. Ustajem ranije, rjee odlazim na zahod. 7. Je li vam se stolica
promijenila? Stolica se poboljala. 8. Je li vam se energija promijenila? Imam energije za dui
rad. 9. Je li netko komentirao kako izgledate? Da, rekli su da izgledam manje pod stresom. 10.
Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Neke, glavobolju, vie akni. 1 1 . Jeste li imali bilo
kakva negativna iskustva? Ne. 12. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da.
Carrie M. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne. Lako. 2. Je
li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da. Jedem sve sirovo. 3.
Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Manje se osjeam
dezorijentirana kada proe nekoliko sati od zadnjeg obroka. 4. Je li vam se smanjila elja za
nezdravom hranom? Da. Ne udim za nezdravom hranom. 5. Jeste li primijetili bilo kakve
promjene vae tjelesne tei ne? Da. Izgubila sam 2 kilograma u prva dva tjedna. Nita nisam
izgubila ovaj zadnji tjedan.

6. Je li vam se san promijenio? Moda je malo bolji, ali u biti je isti. 7. Je li vam se stolica
promijenila? Da. ea je, oko pet puta dnevno. 8. Je li vam se energija promijenila? Imam malo
vie energije, um mi je malo bistriji. 9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Samo sve te
odlaske na zahod. Osjeala sam se loe jedno popodne. 1 0 . Jeste li imali bilo kakva negativna
iskustva? Ne. 1 1 . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Nastavit u zbog
pozitivnog krvnog testa na ANA testu. Mandy O. (mama odgovorila umjesto nje) 1. Je li vam
bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne. 2. Jeste li primijetili bilo kakve
promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Manje astme - die mnogo lake od njene sestre blizanke
koja nije uzimala kaaste sokove (vidi dolje). 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae
tjelesne tei ne? Bila je 51,3 kg, sad je 50 kg, jer su joj bili zasitni. 4. Je li vam se energija
promijenila? Da. U stanju je trati due bez da ostane bez daha. 5. Jeste li imali neke simptome
detoksifikacije? Ne.

Mandy i Becky su jednojajane blizanke. Imaju 17 godina. Obje su vrlo aktivne i zvijezde
nogometa. Mandy je pila zelene kaaste sokove. Becky nije. Prije poetka, Mandy je imala teke
napade astme - prve u etiri godine. (Roene SLI pet tjedana pre rano.) Mandy ima probleme s
pluima od roenja - Becky nema.) Tjedan dana od poetka uzimanja zelenih kaastih sokova
Mandyni napadi astme su prestali. Nakon 2. tjedna poele su trati kako bi na jesen spremne
doekale nogomet. Kad su prvi put trale - 1,6 km - Becky je dahtala za vrijeme i nakon tranja
kao i njihove prijateljice koje su trale s njima. Mandy jedva da je imala problema s disanjem za
vrijeme i nakon tranja. Osjeala je da die lake i dublje ak i na uzbrdici. Tre dvaput tjedno
nakon kole. Becky nakon toga dahe, a Mandy ne. Becky je pokupila ono to je kruilo po koli
- bolest. Mandy nije. LaVee H.
1. Je li v a m b i l o t e k o s v a k o d n e v n o piti litru stih s o k o v a ? z e l e n i h kaa

4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Ponekad - stres je utjecao na te elje vie od
bilo ega drugog. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne tei ne? Da. Izgubila
sam skoro jedan kilogram. 6. Je li vam se san promijenio? Da. Vie sanjam, budim se prije zvona.
(Obino spavam dobro.) 7. Je li vam se stolica promijenila? Da, manje sam zatvorena - u poetku
je bila zelenija, zatim je posmeila. 8. Je li vam se energija promijenila? Da. Imala sam vie
energije - lake sam se budila ujutro - sretnija. 9. Je li netko komentirao kako izgledate? Da.
Jedna osoba rekla je da dobro izgledam. 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Da.
Blagu muninu ili garavicu - to se obino dogaalo kad sam bila pod jakim stresom prije pijenja
kaastih sokova. Prolazila sam kroz mnogo emocionalnih stvari koje su bile vrlo stresne, pa sam
moda vie detoksificirala negativne emocije nego fizike otrove. 11. Biste li voljeli nastaviti piti
zelene kaaste sokove? Da. Nadam se da u ih piti jo vie. Audrey B. 1. Je li vam bilo teko
svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, lako, slasno. 2. Je li se ostatak vae prehrane
promijenio zbog zelenih ka astih sokova?
Ne. Voljela bih da sam ih mogla piti vie. Bilo je tako lijepo to ste ih pripremali umjesto mene.
Hvala vam!

2 . J e l i s e o s t a t a k vae p r e h r a n e p r o m i j e n i o z b o g z e l e n i h ka astih s o k o v
a?
Da. Bila sam svjesnija jedenja vie sirove hrane svakog dana.

3. J e s t e li primijetili b i l o k a k v e p r o m j e n e u vezi s v a i m zdravljem?

Da. Imala sam vie energije, budim se prije nego to se ukljui budilica.

Da. Puno sam smanjila koliinu i pazila sam to jedemo. 3. Jeste li primijetili bilo kakve
promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. Zeleni kaasti sokovi svakodnevno su istili moj
organizam.
4.

2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? S Kaastim sokovima
popijem jednu jednu au istog vonog soka rano ujutro, jednu oko pod neva, i opet popodne ili
prije spavanja. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Nisam
primijetila da udim za bilo kakvom hranom. Takoer sam primijetila da su mi nokti na prstima
opet vri. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Obino sam imala jedan
obrok i kaasti sokovi su me drali sitom. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne
tei ne? Nije bilo promjene. Nikad je nije bilo. 6. Je li vam se san promijenio? Sada spavam
vre. Prije sam ponekad leala 2-3 sata prije nego to bih zaspala. Koristila sam i kapsule
korijena valerijane. 7. Je li vam se stolica promijenila? Stolica mi je uvijek bila vrlo rijetka i
blijedo ute boje. Sad je mekana i ponekad idem tripLit dnevno. Ne osjeam neugodnosti u
podruju trbuha. 8. Je li vam se energija promijenila? Nekad mi je trebao odmor poslijepodne.
Sada mogu biti u poslu cijeli dan uz povremene pre dahe, dakle ini se da imam vie energije.
Ak tivnosti, briga o kozama. Vrtlarstvo, razvlaenje drobljenog kamena i iverja radi oblikovanja
krajolika. Definitivno vie energije.

Je li vam s e smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Radimo na izbacivanju sladoleda.

primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine? Da. Gubitak - 1 , 8 kg.

6. Je li v a m se san promijenio? Da, spavala sam bolje i imala dublji san. 7. Je li vam se stolica
promijenila? Da. Ustanem, ponem hodati i moram ii. 8. Je li vam se energija promijenila? Da.
Vrlo sam zadovoljna. 9. Je li netko komentirao kako izgledate? Da. Rekli su mi da blistam.
Seksualni ivot se popravio. 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Nikakve simptome
koje bih osjetila. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne. Ba nikakva.
12. B i s te li voljeli nastaviti piti z e l e n e kaaste sokove? Da. Definitivno to planiram!

Marion C, 75 godina 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova?
Nije mi bilo problem piti litru dnevno. Ponekad sam ih mijeala s drugim vonim sokovima.

9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Ne. Nikakvih loih reakcija. 10. Jeste li imali bilo
kakva negativna iskustva? Ne. 1 1 . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Imam
malu srarm aritmiju posljednjih nekoliko godina, pa uzimam dodatke prehrani s ekstrak tima
raznih namirnica. Uzimam Mannatech do datke prehrani od prosinca 2004. i primijetila sam da
mi se srani ritam normalizira. Takoer sam imala hladne ake i stopala, minimalnu energiju, ali
svi su ti manji problemi nestali. Oduvijek sam mislila da bih mogla imati hipotireozu, ali ovo to
sada radim je stvarno dobro, i zato sam zadovolj na i namjeravam ostati na kaastim sokovima.
Gabrielle R., 35 godina 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova?
Da, morala sam ih razdijeliti na male porcije, okus je bio dobar, ali nije mi prijala gustoa i
koliina, kao i premalo raznovrsnosti, ali sama u eksperimentirati. 2. Je li se ostatak vae
prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da, openito sam jela manje. Imala sam
manju elju za nezdravom hranom, a veu za voem i sirovom hranom. 3. Jeste li primijetili bilo
kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da, vie energije! Trebam manje sna, tempera ment
mi je Lijednaeniji i ugodniji; nisam imala nijedan od mojih uobiajenih simptoma PMSa i
koa mi se divno oistila.

4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Uspjela sam prilino lako izbaciti
mnoge nezdrave stvari iz svoje prehrane. 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne
tei ne? Izgubila sam samo dva kilograma prema vagi, ali osjeam se kao da sam izgubila neto
vie. 6. Je li vam se san promijenio? Bolje spavam, treba mi manje sna po noi. Bu dim se
potpuno bistra i ne zadravam se u kre vetu kao to sam ranije obino radila. 7. Je li vam se
stolica promijenila? Definitivno idem ee nego ikad prije, i defini tivno ee mokrim. Nisam
primijetila nikakve specifine promjene boje. 8. Je li vam se energija promijenila? Da. Svaku
veer utvrdim da je sve to sam tog dana namjeravala napraviti zaista uinjeno! Nemam
nagomilane neobavljene poslove na kraju dana kao to sam ranije znala imati. 9. Je li netko
komentirao kako izgledate? Imala sam samo par blagih komplimenata. 10. Jeste li imali neke
simptome detoksifikacije? Imala sam blago iskaljavanje sluzi i sluz u sinusima, takoer i blagLt
muninLi prvih par dana. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne! 12. Biste li voljeli
nastaviti piti zelene kaaste sokove? Definitivno. Radujem se eksperimentiranju s raznim
receptima i uivanju u njima zajedno sa svojom obitelji.

Leah W. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, meutim,
ne bih htjela vie od toga. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih
sokova? Jela sam vie povra, jer sam bila svjesnija dobre hrane. 3. Jeste li primijetili bilo
kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Uope nisam imala zatvor, svjeiji okus hrane, moda
vie energije. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Zasitili bi me, pa bih jela
manje druge hrane, ali jo sam mogla eljeti drugu hranu. 5. Je li vam se stolica promijenila?
Obino imam jednu stolicu dnevno, ali uz kaaste sokove imala sam 2 ili vie, bez zatvora. 6. Je li
vam se energija promijenila? Prije kaastih sokova pojela bih ruak, a onda sjela i gledala TV i
zaspala. Nakon kaastih sokova ne bih zaspala gledajui TV. 7. Biste li voljeli nastaviti piti
zelene kaaste sokove? Da! Pokuat u nastaviti i eksperimentirati s razliitim zelenjem, dodajui
takoer i vie ekoloki uzgojenog povra. PLino vam hvala to ste me upoznali sa sirovom
hranom, zelenjem i boljom prehranom! Divni ste!

Al C. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, s lakoom bih
mogao piti i vie. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Da.
Poeo sam jesti puno vie salata, ali jo uvijek me ponekad uhvati elja za nezdravom hranom. 3.
Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Izgubio sam 2-3 kilograma. 4.
Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? ini se da jedem daleko manje smea. 5. Jeste
li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine? Izgubio sam 2-3 kilograma. 6. Je li vam se
san promijenio? ini se da se manje bacakam i okreem jer mi kosa nije toliko neuredna ujutro
kad se probu dim. 7. Je li vam se stolica promijenila? 3 do 4 puta dnevno. Osjeao sam kao da mi
se cijelo debelo crijevo isprazni odjednom. 8. Je li vam se energija promijenila? Jo nije bilo
stvarno primjetne promjene - ini se da je otprilike ista. 9. Jeste li imali bilo kakva negativna
iskustva? Ne. 10. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da, nastavit u. Imam 54
godine. Definitivno sam primijetio znaajno poboljanje u mukoj snazi - kao da sam 15 godina
mlai.
 Wib 1. J e li se ostatak vae prehrane promijenio z b o g zelenih ka astih sokova? Da, manje
pripremljene hrane.
2.

3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. 4. Jeste li primijetili bilo
kakve promjene vae tjelesne teine? Da, izgubila sam 4,5 kg. 5. Je li netko komentirao kako
izgledate? Par ljudi primijetilo je gubitak teine. 6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije?
Ne koliko znam. 7. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Nita negativno. Terri B., 51
godina 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne. Bilo je lako i
ugodno. Bilo bi lijepo da je bilo vie. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka
astih sokova? Da, moja obitelj i ja poeli smo jesti neto sirove hrane. 3. Jeste li primijetili bilo
kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da, imam vie energije, a s mojim suprugom je lake
ivjeti. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da, moja elja je gotovo pa nestala.
Kad sam imala puno loih izbora, nije me bilo briga i nisam jela. 5. Jeste li primijetili bilo kakve
promjene vae tjelesne tei ne? Da, izgubila sam 4-4,5 kg.

Jeste li primijetili bilo kakve promjene zdravljem? Da. Izgubio sam 1,4 kg.

Je li vam se smanjila elja z a nezdravom hranom? Da. Moda zbog motivacije vie nego zbog
ukusa.

4. Je li v a m se san promijenio? Da, spavao sam tvre. 5. Je li vam se stolica promijenila? Stolica
je redovitija, mokraa senzacionalnija. 6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Blage
glavobolje. 7. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Nikad nisam uivao u okusu, pio sam
samo zbog testa i zdravlja.
8. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da. U raznim koliinama, vrstama pia i
kom binacijama. Neemo prijei na 100% sirovu hranu, nadamo se na oko 75-90% sirovo. Ali
hvala na vaoj panji i pomoi.

Dee S. 1. Je li v a m b i l o teko svakodnevno piti stih sokova? Ne.

2. litru

zelenih kaa

Je li se ostatak vae prehrane promijenio z b o g zelenih ka astih sokova? Da, jela sam uglavnom
sirovo.

6. Je li vam se san promijenio? Bila sam odmorna, ali budila sam se ee kako bih ila na zahod
mokriti. 7. Je li vam se stolica promijenila? Da, izbacivala sam puno vie nego to bih pojela, i
bilo je lako i njeno. 8. Je li vam se energija promijenila? Da, vie ne elim zadrijemati kad god
imam vremena. 9. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Da. arenje oiju i Lisana,
glavobolje. 10. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Ne, bilo je to vrlo pozitivno
iskListvo. Poinjemo se hraniti sirovom hranom. I pokuavamo otkri ti kako pripremati hranu za
6 lJLidi (od kojih su 4 deki u razvoju), to je malo obeshrabrujue. 1 1 . Biste li voljeli nastaviti
piti zelene kaaste sokove? Da.

Berta D. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne. 2. Je li se
ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Ne. Mislim da malo manje
udim za eerom. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Ne. Moja
teina oscilira gore-dolje. 4. Je li vam se energija promijenila? Hodam malo vie i Lilanila sam
se u Curves. 5. Je li netko komentirao kako izgledate? Nitko nije komentirao.

6. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Ne. 7. Jeste li imali bilo kakva negativna
iskustva? Nikakva negativna iskustva. 8. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove?
Imala sam vie pozitivnog nego negativnog u cijelom ovom iskustvu. Sunny D. 1. Je li vam bilo
teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, nimalo - mogla bih ih piti po cijeli dan.
2. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Primijetila sam poboljanje
stanja svoje koe - posebno u danima kada nisam jela drugu nezdravu hranu. 3. Je li vam se
smanjila elja za nezdravom hranom? Malo, manje me zanima okolada. 4. Jeste li primijetili bilo
kakve promjene vae tjelesne tei ne? Ne, ostala je ista. 5. Je li vam se san promijenio? Spavam
bolje, posebno ako ne jedem ljutu hranu pored kaastih sokova. 6. Je li vam se stolica
promijenila? Malo je veeg volumena. 7. Je li vam se energija promijenila? Nisam primijetila
promjene energije. 8. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Imala sam detoksifikacijske
glavobolje jedan dan i jednu no.9. Jeste li imali bilo kakva negativna iskustva? Nikakva! 10.
Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Definitivno! Ve sam bila pila po jedan veliki
kaasti sok dnevno: otprilike 1,4 litre, 75-80% voa s neto zelenja. Nastavila sam to piti cijeli
ovaj mjesec pored zelenih kaastih sokova. Sad u definitivno nastaviti s kaastim sokovima koji
imaju vie zelenja - previe bi mi nedosta jalo zelenje kad bih prestala!

Cindy S. 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Ne, ponekad
sam htjela vie. 2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Jelo
mi se vie svjee hrane, kuhana hrana nije mi bila toliko primamljiva. 3. Jeste li primijetili bilo
kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Bila sam gladnija u vrijeme obroka prvih tjedan ili
dva. Imala sam redovitiju stolicu. 4. Je li vam se smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Nisam
imala takvu elju za slatkiima, bila sam motiviranija da jedem zdravije. 5. Jeste li primijetili bilo
kakve promjene vae tjelesne tei ne? Izgubila sam neto na teini; to mi se svia! 6. Je li vam se
san promijenio? Moda mi je potrebno manje sna. 7. Je li vam se stolica promijenila? Imala sam
redovitiju stolicu - koliinski veu, a pred kraj sam primijetila tamniju stolicu - moda sam se
rjeavala starijeg nakupljenog materijala? 8. Je li vam se energija promijenila? Osjeala sam se
dobro znajui da sam radila neto tako dobro za sebe; ivot mi je vrlo uurban i ispunjen poslom.
Sigurna sam da kad bih bila discipliniranija, imala bih vee koristi. 9. Je li netko komentirao kako
izgledate? Nitko nije nita rekao, osim to moj mu kae da sad bolje sviram klavir! 10. Jeste li
imali neke simptome detoksifikacije? Nita, koliko znam. 1 1 . Jeste li imali bilo kakva negativna
iskustva? Nikakva. Jako sam uivala u sudjelovanju u ovoj studiji i prianju drugima o njoj. 12.
Biste li voljeli nastaviti piti zelene kaaste sokove? Da. elim nastaviti s ovim.

Vickie G. iz Glidea 1. Je li vam bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? U
poetku, onda sam se navikla na okus. Postalo je lake, to vie pije, vie ga eli. 2. Je li se
ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Djelomino, povremeno sam
gladnija. 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Da. 4. Je li vam se
smanjila elja za nezdravom hranom? Da. Manje mi se jedu okolada i slatkii na poslu.5. Je li
vam se san promijenio? San mi je dublji, sanjam po prvi put u skoro godinu dana. 6. Je li vam se
stolica promijenila? Ceca je. Nekad sam imala brabonjke svaki put kad sam ila. Sad je vee,
meke, jo ee. Sad sam vrlo edna. 7. Je li vam se energija promijenila? Da. Rjee i krae
drijemam. (Radim od 6 popodne do 6 ujutro.) Budnija sam na poslu i paljivija, imam vie
energije na poslu.
8. J e li n e t k o
2. Je li se ostatak vae prehrane promijenio zbog zelenih ka astih sokova? Moje tijelo je poelo
traiti sirovu hranu oko 9. dana pijenja zelenih kaastih sokova! elim uskoro biti 100% na
sirovoj prehrani! 3. Jeste li primijetili bilo kakve promjene u vezi s vaim zdravljem? Poveanu
energiju, motivaciju da vie vjebam, vratila mi se radost, nestala je moja depresija i nemam
suicidalne misli - manje fluktuacija eera u krvi! Hvala vam! 4. Je li vam se smanjila elja za
nezdravom hranom? Moja elja za alkoholom, slatkiima i okoladom skoro je nestala! Hvala
Bogu! 5. Jeste li primijetili bilo kakve promjene vae tjelesne teine? Izgubila sam koji kilogram
koji sam htjela izgu biti! 6. Je li vam se san promijenio? Par puta mi je trebalo manje sna, i rjee
se bu dim nou. 7. Je li vam se stolica promijenila? Idem ee na zahod svaki dan. Oko tjedan i
pol imala sam vrlo rijetku stolicu. Ujutro sam znala imati blagi proljev. 8. Je li vam se energija
promijenila? Vie energije! Budim se i dogiram u 6 ujutro prije posla u 7 ujutro. 9. Je li netko
komentirao kako izgledate? Jedna je osoba mislila da sam smravila i da li jepo izgledam. Svojim
entuzijazmom nadahnula sam i druge! 10. Jeste li imali neke simptome detoksifikacije? Tokice
poput bubuljica ili osipa (nije urtikarija).

komentirao k a k o izgledate? Ja sam komentirala: manje tamnih nabora i vreica ispod oiju.
simptome detoksifikacije? Da. Poneka glavobolja prvih tjedana, sad se osjeam bolje. U poetku
je nestalo dizanje kise line iz eluca, onda sam imala jaku kiselinu ak i u ustima, sad nemam
refluksa.
i m a l i bilo

9. J e s t e li imali n e k e
10. J e s t e li Ne. kakva negativna iskustva?
11. Biste li voljeli nastaviti piti z e l e n e kaaste sokove? Da, elim sama brati i pripremati
vlastite. Na poslu prehlade i gripa stalno krue, i ja se obino razbolim. Nisam se razboljela otkad
sam krenula s ovim. Takoer, moj petogodinjak ih takoer pije i sviaju mu se.

Bridget H. 1. J e li v a m bilo teko svakodnevno piti litru zelenih kaa stih sokova? Bilo ih je
vrlo lako piti, uope nije teko piti ze lene kaaste sokove.

Simptomi gripe, malo munine kad bih razmiljala o uzimanju vitamina, proljev skoro svako
jutro kroz otprilike 10 dana, malo bolova u zglobovima. 11.J e s t e li imali b i l o k a k v a
negativna iskustva?Ba nita negativno.1 2 . B i s t e li voljeli nastaviti piti z e l e n e kaaste s o k
o v e ? Da! I elim biti 100% na sirovoj prehrani! Beskrajno vam hvala!

Recepti za zelene kasaste sokove

Valyin najdrai
Dobro izmiksajte: 8 listova rimske salate 5 alica lubenice 1 alicu vode Daje: 1 litru kaastog
soka

Zelena dobronamjernost
Dobro izmiksajte: 6 do 8 listova rimske salate 1 alicu crnog groa 1 srednju naranu 1 bananu 2
alice vode Daje: 1 litru kaastog soka Slatko i kiselo Dobro izmiksajte: 6 do 8 listova crvene
salate 4 marelice 1 bananu Vi alice borovnica 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

Svjeina
Dobro izmiksajte: 6 do 8 listova rimske salate % srednje velike dinje 2 alice vode Daje: 1 litru
kaastog soka

iva aloa
Dobro izmiksajte: 1 alicu jabunog soka 1 bananu 1 mango 1 mali komad aloe 5 listova kelja 2
alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

Puding od manga i perina

Dobro izmiksajte: 2 velika manga (oguljena) 1 sveanj perina 2 alice vode Daje: 1 litru
kaastog soka

Ljetna poslastica
Dobro izmiksajte: 6 bresaka (bez sjemenke) 2 ake listova pinata 2 alice vode Daje: 1 litru
kaastog soka

Korov za klince
Dobro izmiksajte: 4 manga (oguljena) 1 aku lobode (ili drugog korova, poput koprive, tunja,
itd.) 2 alice vode Daje: 1 litru slatkog gustbg (poput pudinga) kaastog soka

Polje jagoda
Dobro izmiksajte: 1 alicu jagoda 2 banane Vi svenja rimske salate 2 alice vode Daje: 1 litru
kaastog soka

Zeleni puding od sjemenki chie

Namaite 1 veliku licu sjemenki chie 1 sat u 1 alici vode. Za sat vremena imat ete 1 alicu gela
od chie Dobro izmiksajte: 1 alicu gela od chie (1 veliku licu sjemenki chie, natapanu 1 sat u 1
alici vode) 4 jabuke (od slatke i sone sorte, oguljene) i limuna (ocijeenog) 4-5 listova kelja 1
granicu metvice (po elji) 2 alice vode Daje: 1,5 litre gustog kaastog soka

Kivi uitak Dobro izmiksajte: 4 vrlo zrela kivija (zelena ili zlatna) 1 zrelu bananu 3 peteljke
celera 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

Igorov najdrai
Dobro izmiksajte: Vi svenja pinata 4 jabuke (oguljene) Vi cijele limete s korom 1 bananu 2
alice vode Daje: 1 litru kaastog soka
Uzbuenje od metvice Dobro izmiksajte: 4 zrele kruke 4-5 listova kelja Vi svenja metvice 2
alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

10 prstiju
Dobro izmiksajte: 10 mini banana 2 ake listova pinata 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

Malinov san Dobro izmiksajte: 2 zimske kruke 1 aku malina 4-5 listova kelja 2 alice vode
Daje: 1 litru kaastog soka

Shaktin zeleni Thai

Dobro izmiksajte: 2Vi alice pinata Vi svenja korijandra 1 esan enjaka Vi crvene paprike
babure Vi limete (ocijeene) 1 ajnu liicu stevije (1 zeleni list) 3 duguljaste rajice 2 alice
vode Daje: 1 litru kaastog soka

Zelena slast Bit pravljenja zelenih kaastih sokova je konzumiranje veih koliina zelenja,
posebno bez soli. Meutim, u ovaj izvanredno ukusan recept ukljuili smo sol. Smatramo da je
izvrstan za poastiti one nae prijatelje koji imaju uobiajenu prehranu. Dobro izmiksajte: 5
listova kelja (ljubiastog) Vi avokada 3 esna enjaka sok Vi limete 2 alice vode Vi ajne
liice soli 2 duguljaste rajice Daje: 1 litru kaastog soka

Victorijin najdrai
Dobro izmiksajte: 6 listova crvene salate Vi svenja svjeeg bosiljka Vi limete (ocijeene) Vi
crvenog luka 2 peteljke celera Vi avokada 2 alice vode Daje: 1 litru kaastog soka

Sergeijev najdrai Dobro izmiksajte: 5 listova kelj a (zelenog) Vi svenja svjeeg kopra Vi
limete (ocijeene) 3 esna enjaka Vi alice rajice osuene na suncu 2 alice vode Daje: 1 litru
kaastog soka Orionova limun-jalapeno fresca Dobro izmiksajte: Vi limuna (sok) 4 duguljaste
rajice % svenja kelj a 1,2 cm jalapeno papriice 1 manji esan enjaka 2 alice vode Daje: 1
litru kaastog soka

Divlji banango sirove obitelji

Dobro izmiksajte: 2 alice lobode (trpuca, mijakinje ili drugog korova) 1bananu 1 mango 2alice
vode Daje: 1 litru kaastog soka Puding od borovnica Dobro izmiksajte: 1 peteljku celera 2 alice
svjeih borovnica 1 bananu 2 alice vode Daje:1litru kaastog soka

Hranjiva gorina
Dobro izmiksajte: 5 listova kelja (zelenog ili ljubiastog) Va avokada 3 esna enjaka Vi alice
limetinog soka 1 papriku baburu 2 peteljke celera Vi svenja perina 2 alice vode Daje: 1 litru
kaastog soka
V a n i savjeti

uvanje zelenih kaastih sokova

Iako je svjee uvijek najbolje, zeleni kaasti sokovi se na niskim temperaturama mogu uvati do
tri dana, to moe biti zgodno na poslu i prilikom putovanja.

Rotiranje zelenja
eljela bih naglasiti vanost koritenja vrlo raznovrsnog zelenja. Pokuajte se dokopati to vie
razliitog zelenja. Ako stalno koristite isto zelenje, moete oekivati da ete izgubiti elju za
zelenim kaastim sokovima.
O AUTORICI

Victoria Boutenko odrava predavanja o sirovoj hrani na Sveuilitu South Oregon, a kao rezultat
njenih uenja diljem svijeta su nastale brojne zajednice ljudi koji jedu sirovu hranu. Victoria i
njena obitelj ive na 100% sirovoj prehrani od 1994., i svo etvero izlijeilo se od neizljeivih
bolesti. Prelazak Victorijine obitelji na sirovu prehranu opisan je u njenoj knjizi Raw Family
(Sirova obitelj). Victoria je takoer autorica 12 Steps to Raw Foods (12 koraka do sirove hrane).
Njeno dvoje djece napisalo je knjigu s izvrsnim receptima od sirovih namirnica pod naslovom
Eating without Heating (Jesti bez zagrijavanja).