Aid Smajic - Vrijednosti I Vrijednosne Orijentacije PDF

AID SMAJI
VRIJEDNOSTI
I VRIJEDNOSNE
ORIJENTACIJE
MUSLIMANSKE OMLADINE
U BOSNI I HERCEGOVINI
AID SMAJI
VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

MUSLIMANSKE OMLADINE U BIH
02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 1 08.04.16. 15:08

Izdava: Centar za dijalog - Vesatijja
www.cdv.ba
Za izdavaa: Senad eman
Recenzenti: Ismet Dizdarevi

Jadranka Kolenovi-apo
Lektor: Emina Kamenarevi
Korektor: Mohamed-Suleyman Tadefi
Tehniki urednik: Aida Mujezin-olo
Dizajn korice: Tarik Jesenkovi
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
316.752-053.6:28(497.6)
SMAJI, Aid
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije
muslimanske omladine u BiH : istraivaki projekt /
Aid Smaji. - Sarajevo : Centar za dijalog - Vesatijja,
2016. - str. 116 : graf. prikazi ; 20 cm
Bibliografija: str. 95-100.
ISBN 978-9958-065-11-8
COBISS.BH-ID22889478

AID SMAJI
VRIJEDNOSTI
I VRIJEDNOSNE
ORIJENTACIJE
MUSLIMANSKE OMLADINE U BIH
Sarajevo, 1437. po H. / 2016. godine

Knjiga je autorov znanstveno-istraivaki rad realiziran u periodu od 20. novembra
2014. do 31. maja 2015. godine, uz finansijsku podrku Centra za dijalog - Vesatijja.
Miljenja iznesena u tekstu odraavaju stavove autora i nisu nuno stavovi izdavaa.
Vrijednosne orijentacije final.indd 4 8.4.2016 12:58:17

Sadraj
Uvod............................................................................... 7
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije ......................... 10
Osnovne psiho-socijalne znaajke
mladalake dobi ............................................................ 15
Drutveni kontekst mladih u BiH .............................. 23
Metodologija istraivanja .......................... 31
Predmet, ciljevi i hipoteze istraivanja ..................... 31
Ispitanici ........................................................................ 32
Instrumentarij............................................................... 36
Prikupljanje i obrada podataka................................... 36
Rezultati i analiza............................................. 39
Vrijednosne hijerahije i strukture............................... 39
Religija i moral .............................................................. 45
Brak i porodica.............................................................. 58
Slobodno vrijeme i rad................................................. 66
Drutvo i politika.......................................................... 74
Zakljuna razmatranja................................. 87
Literatura .............................................................. 95
PRILOG Upitnik s postocima ...................... 101

Uvod
U posljednjih nekoliko decenija svjedoci smo sve izra-

enijeg drutvenog i naunog interesiranja za vrijed-
nosti i vrijednosne orijentacije mladih, to je trend
povezan s nekoliko komplementarnih razloga. Vri-
jednosti, prije svega, imaju svoje etiko, identitetsko
i eksplanatorno znaenje i znaaj za ovjekovu egzi-
stenciju i ponaanje. Kao ciljne odnosno treba da i-
njenice, vrijednosti su najvii, neoborivi ideali morala
kojima i pojedinac i kolektiv mogu teiti, dok kao em-
pirijsko-faktike ili jeste injenice one predstavljaju
aktuelna individualna i kolektivna uvjerenja o poelj-
nom, odnosno relativno stabilne i multifunkcionalne
drutveno-psiholoke datosti iznimno vane za razu-
mijevanje kako linosti pojedinca tako i stanja i stre-
mljenja u iroj drutvenoj zajednici. Na diskrepancu
izmeu etikih ideala i drutvene stvarnosti obino
se gleda(lo) s osudom, smatrajui to uruavanjem tra-
dicionalnih normi, prijetnjom za temeljne drutvene
vrijednosti i (pred)znacima mogueg etikog sunova-
rata s obzirom na, izmeu ostalog, svojevrsni preo-
braajni potencijal u drutvu rairenih vrijednosnih
jeste injenica i njihovu sposobnost da se u kona-
nici nametnu kao normativne, krajnje, treba da vri-
jednosti.

8 VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE
Zbog svojih psiho-socijalnih i sociolokih spe-

cifinosti, doba mladosti se smatra ivotnom fazom
izrazito vanom za pravilan razvoj zrele linosti. Uz
karakteristine i nenadomjestive drutvene, psiho-
socijalne i bioloke resurse mladih, konstantna ten-
dencija vremenskog produivanja mladalake dobi
do mjere da je ono danas gotovo dvostruko due od
djetinjstva, uslonjavanje razvojnih zadataka koji se
vezuju za ovu ivotnu fazu, te sve sloenijih i ubrza-
nijih drutveno-kulturnih promjena na globalnom i
lokalnom nivou, primorale su teoretiare i istraivae
drutva da posebnu panju posvete adolescentima. U
kontekstu ovog i slinih istraivanja, posebno je va-
na injenici da su, za razliku od odraslih, mladi, iako
na pragu zrelosti, i dalje znaajno prijemivi za so-
cijalizacijski utjecaj, zbog ega predstavljaju izrazito
senzibiliran segment drutva pomou kojeg se moe
ostvariti vjerodostojan uvid u aktuelne procese i sta-
nja u datom drutvenom okruenju, ali i u trendove
koji anticipiraju vjerovatna budua kretanja.
Upravo u spomenutim viestrukim znaenjima
vrijednosnih stavova i mladalake dobi skriveni su
razlozi istovremene i zabrinutosti i nade dananjeg
ovjeka, onog muslimanskog u Bosni i Hercegovini
(BiH) napose, u pogledu sadanjosti i budunosti mla-
dih narataja, imajui u vidu izazove s kojima se suo-
avaju i oekivanja koja pred njih postavlja drutveno
okruenje. A ona se, istini za volju, nekad mogu initi
kontradiktornim. S jedne strane, od mladih se oekuje
da usvoje tradicionalne drutvene norme i tako sau-
vaju u drutvu ukorijenjene etike vrijednosti i nasta-
ve zacrtani drutveni razvoj, ali i da, s druge strane,
prihvate promjene neophodne za prilagoavanje sve

Uvod 9
dinaminijem svijetu, onom tranzicijskom posebno.

U odgovornim drutvima, koliko se uspjeno mladi
nose s proturjenostima svojih razvojnih zadataka
predmet je kontinuiranih i pomnih analiza. Na tom
tragu su u svijetu (Ester i sar., ur., 1994), regionu (Ba-
loban, ur., 2005) i kod nas (UNDP, 2009; iga i sar.,
2015) nasta(ja)le mnogobrojne studije o vrijednosnim
stavovima mladih. I predmetno istraivanje o vrijed-
nostima i vrijednosnim orijentacijama muslimanske
omladine u BiH provedeno je u uvjerenju da je omla-
dinska zadaa stvarati povijest, sadanjost i budu-
nost (Younnis i sar., 2001, prema Iliin, 2006, str. 15),
a da je odgovornost drutva pruiti im, prije svega,
saosjeajno razumijevanje (engl. symphatetic under-
standing Elkind, 1994) njihovih potencijala, potreba,
aspiracija i izazova s kojima se suoavaju u okolno-
stima ubrzanih dobnih i drutveno-idejnih tranzici-
ja na svom putu odrastanja, a onda, u skladu s tim,
osigurati im dovoljne resurse i odgovarajue temelje
neophodne za izvrenje te zadae.
Sukladno tome, osnovni cilj naeg istraivanja bio
je utvrditi i analizirati vrijednosne stavove musliman-
ske omladine u BiH u etiri temeljna podruja ivo-
ta religija i moral, brak i porodica, slobodno vrije-
me i rad, drutvo i politika pri emu smo se zbog
ogranienosti raspoloivih tehnikih resursa morali
ograniiti na najvanije indikatore i parametre ovdje
razmatranih vrijednosnih tendencija. Takoer napo-
minjemo da iako pojedini autori izraz mladost kori-
ste za kasnu adolescenciju, odnosno ranu odraslu dob
(Lackovi-Grgin, 2006), mi emo pojmove mladost,
omladina, mladi, mladenatvo, mladalaka dob i ado-
lescencija ovdje koristiti kao sinonime koji oznaavaju

razvojno razdoblje od 11. do 20. godine (Berk, 2006),

naglaavajui pritom da je svaka podjela ipak arbitrar-
na i da na uzorak u ovom istraivanju ine ispitanici
starosne dobi od 17 do 20 godina. Uvaavajui spo-
menuta ogranienja ove studije, te komplementarno
s relevantnim spoznajama ranije provedenih slinih
istraivanja, dobijene rezultate i provedene analize bi
trebalo uvaiti kod planiranja odgojnog i socijalizacij-
skog djelovanja meu mladim naratajima. S tim ci-
ljem, saznanja do kojih smo doli u provedenom istra-
ivanju inimo dostupnim naunoj i iroj drutvenoj
javnosti.
Na kraju, elimo izrazitu nau svesrdnu zahval-
nost Centru za dijalog - Vesatijja u Sarajevu to je obe-
zbjedio finansijska sredstva neophodna za realizaciju
ovog istraivakog projekta.
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije

Svako drutvo temelji se na odreenim shvatanjima i
nepisanim pravilima poeljnog, kao to i svaki po-
jedinac u jezgri svoje linosti ima drutveno i isku-
stveno posredovan odgovarajui sistem vjerovanja
o poeljnim ciljevima i vodeim naelima u ivotu
(Mladenovi i Knebl, 2000) koji energiziraju i usmje-
ravaju njegovo ponaanje, a njegovoj egzistenciji daju
smisao. Zbog toga e danas mnogi kazati da je ovje-
kovu drutvenost u totalitetu njenih manifestacija,
drutvenu odreenost i individualnost nemogue ra-
zumjeti i njegovo ponaanje objasniti bez uvida u nje-
gove referentne vrijednosti i vrijednosni sistem (Vuj-
i, 1987). Uz savremene promjene izazvane razliitim

Uvod 11
vrstama inovacija, pojavom pluralizma, individualiz-

ma, relativizma, gubitkom smisla ivota te jaanjem
fundamentalizma, to je ujedno i osnovni razlog zbog
kojeg posljednjih decenija biljeimo ogroman porast
u istraivanjima vrijednosnih pojava do te mjere da
pojedini autori poetak treeg milenija nazivaju sto-
ljeem otkria vrednota (Hoblaj i rpi, 2000:360).
Vrijednosti su pojam koji u svakodnevnom go-
voru nosi razliita znaenja te drutveno-psiholoka
injenica oko ijeg se odreenja istraivai razliitih
naunih usmjerenja u principu razilaze i raspravljaju,
to je obino izraz razliitosti njihovih polaznih aksi-
oma i fokusa teorijskog interesiranja ali i vanosti ove
pojave za adekvatno funkcioniranje kako pojedinca
tako i kolektiviteta. S obzirom na njeno interesiranje
za vrijednosti kao normativne, ciljne, treba da inje-
nice, za teologiju, naprimjer, one su neoborive, po-
sljednje, najvee veliine ciljeva i odnosa udorednog-
moralnog djelovanja (Baloban, 2005:11). Drutvene i
humanistike nauke su, pak, za vrijednosne pojave za-
interesirane prije svega kao faktike, operativne, jest
injenice (Vuji, 1987) odnosno opaene empirijske
konstrukte koji izraavaju temeljna i relativno vrsta
ljudska uvjerenja o tome ta je poeljno ili nepoeljno,
dobro ili loe, vano ili nevano (Iliin i Radin, 2002)
te ih takva usmjeravaju prema viim ili niim, vani-
jim ili manje vanim, poeljnim ili nepoeljnim cilje-
vima u ivotu. U tom smislu sociolozi ih prvenstveno
smatraju drutvenim propisima, idealima i moralnim
normama koje su karakteristine za odreene dru-
tvene grupe i sisteme (ekrlija, Turjaanin i Puhalo,
2004). Za psihologe one predstavljaju temeljna, re-
lativno stabilna vjerovanja ovjeka o preferabilnom,

nastala kao rezultat socijalizacije, pod utjecajem in-

dividualnog iskustva te drutvenih i kulturnih faktora,
koja, na individualnoj razini, znaajno utjeu na stavo-
ve i ponaanja (Franc, aki i Ivii, 2002:216) u razli-
itim segmentima ivota. Vrijednosni stavovi su, pre-
ma tome, kolektivne i individualne datosti u kojima se
najjasnije i najintimnije prepliu socijalno i psiholoko,
s obzirom na to da su znaajno povezane i s linim i s
drutvenim funkcijama, iskustvom i identitetom.
Bez obzira na to radi li se o pojedincu, nekoj dru-
tvenoj grupi ili cijeloj zajednici, vrijednosne kategorije
u stvarnom ivotu nikad ne dolaze samostalno, nego
u vrijednosnim sistemima kao odreenom skupu vri-
jednosti ljudi koje su organizirane na viedimenzio-
nalnom kontinuumu od relativne vanosti i koje me-
usobno tvore odreen tip iskustvenih, logikih i emo-
cionalnih veza i odnosa (Vuji, 1987:45). Vrijednosti
su odatle organizirane na nain vrijednosnih dimen-
zija ureenih nadalje po principu relativnih prioriteta
koji su, sukladno specifinim povijesnim, drutvenim
i aktuelnim okolnostima i personolokim dispozicija-
ma pojedinca inkorporirani u totalitet vrijednosnih si-
stema. U dodiru s egzistencijalnim, faktinim, onim
to jeste i to je oito, jednom rijeju, stvarnim ivo-
tom, vrijednosne dimenzije kao normativni elementi
i propozicije unutar neijeg sistema vrijednosti popri-
maju formu vrijednosnih orijentacija kao cjelovite slike
iskustva, ukupnog pogleda i generalizirane koncepcije
ljudi o poeljnim oblicima odnosa prema sebi, svijetu i
svojim stavovima u razliitim segmentima ivota, koje,
u skladu s tim, nazivamo, primjerice, konzervatizam,
patrijarhalizam, autoritarizam, etnocentrizam ili eko-
nomski liberalizam (Labus, 2005).

Uvod 13
Znaaj vrijednosnih stavova za drutvo i poje-

dinca te vanost njihovog sistematskog izuavanja
proizlazi iz naravi i drutveno-psiholokih funkcija
vrijednosnih kategorija. U tom su smislu vrijednosti
dugotrajni i stabilni ali i promjenjivi drutveni feno-
meni i individualne dispozicije koje drutvu i ljudskoj
linosti daju kontinuitet. Vrijednosne kategorije, me-
utim, takoer pruaju mogunost line i kolektivne
promjene i napretka s obzirom na to da su podlone
varijacijama tokom vremena bilo kao posljedica in-
trapsihike rekonstrukcije pojedinca ili povijesnih
dogaaja u irem okruenju. Vrijednosti nadalje uka-
zuju na poeljan nain ponaanja i ciljno stanje egzi-
stencije, zbog ega u principu posjeduju motivacijski
potencijal i izraenu sposobnost da aktiviraju djelo-
vanje pojedinca i kolektiva u skladu s vrijednosnim
sadrajima (ekrlija, Turjaanin i Puhalo, 2004; La-
bus, 2005) i poslue kao kriterij i orijentir u kontekstu
donoenja odluka i snalaenja u okruenju (Vuji,
1987). Na kraju, na nivou zajednice one imaju integra-
tivnu funkciju (Labus, 2005) jer uspostavljaju drutve-
no poeljne i zajednike ciljeve za svoje lanove, a na
nivou pojedinca one mu daju priliku da njihovim pre-
uzimanjem izgradi ne samo vlastiti socijalni identitet
i osjeaj pripadnosti irem okruenju nego i da izrazi
svoj odnos spram egzistencije u njenim razliitim as-
pektima a njegovom ivotu daju znaenje i smisao.
Usvajanje vrijednosti i izgradnja stabilnog i ko-
herentnog vrijednosnog sistema osnovni su razvojni
zadaci mladalake dobi na ijim e se temeljima u ko-
nanici formirati i svojevrsna ivotna filozofija mlade
jedinke (Berk, 2006; Lackovi-Grgin, 2006). Istovre-
meno noen tenjom da samostalno donosi odluke,

ukljuujui i one u vezi s vizijom svog ivota, i novo-

steenim sposobnostima apstraktnog i hipotetikog
razmiljanja o ivotnim i pitanjima morala, adolescent
je spreman da se aktivno ukljui u razvoj line ideolo-
gije, to ne bi trebalo da bude jednosmjeran proces u
kojem osoba pasivno preuzima vrijednosne preferen-
cije socijalnog okruenja (ekrlija, Turjaanin i Puha-
lo, 2004). tavie, traganje za smislenim idejama i ide-
alima vrijednih ivota osnovna je pokretaka snaga
mladalakog vezivanja za profesiju, vjeru, zajednicu,
politike i druge ideale, koja e heteronomnu, socija-
liziranu izvana ponuenu moralnost transformirati u
autonomni, poosobljeni, lino odabrani vrijednosnu i
moralnu orijentaciju. Upravo u skladu s tim mjerilom
mladi e pojedinac detektirati i procjenjivati sve dru-
tvene sadraje, ukljuujui i one religijske prirode,
tako da e mu oni u principu biti zanimljivi i privlani
onoliko koliko mu mogu pomoi da odgovori na pita-
nje egzistencijalnog smisla (Mandari, 2000).
Koliko e se uspjeno, meutim, ovaj proces inter-
nalizacije ivotnih vrijednosti okruenja odvijati, na
koje prepreke njeni akteri i nosioci ideoloke socijali-
zacije mlade osobe mogu naii, ta su to okolnosti koje
mogu olakati ili oteati slijeenje pozitivnih drutve-
nih ideala, pitanja su snano povezana s razvojnim
specifinostima mladalake dobi i psiho-fizikim pro-
mjenama karakteristinim za ovaj period ivota.

Uvod 15
Osnovne psiho-socijalne znaajke

mladalake dobi
Po mnogima, formiranje identiteta i integracija u
drutvo te s njima povezane promjene u fizikim, ko-
gnitivnim i socio-emocionalnim funkcijama mlade
jedinke predstavljaju osnovne psiho-socijalne znaaj-
ke mladalake dobi. Kad se radi o tjelesnim i psiho-
lokim promjenama koje se deavaju u adolescenciji,
istraivai i autori, u tom smislu, obino poinju s
onim najoitijim, a to su novonastale varijacije u bio-
lokim funkcijama i fizikom izgledu, koje imaju ite-
kako vane intelektualne, psiholoke i drutvene po-
sljedice za mladu osobu ije razmatranje obino trai
vii nivo socio-psiholoke imaginacije i sistematsku
analizu. Drugim rijeima, tjelesni rast adolescenta ne
odvija se u drutveno-psiholokom vakuumu nego
naprotiv suptilno, ali znaajno, povezan je s njego-
vim intrapsihikim svijetom i deavanjima na dru-
tveno-kulturnom planu s obzirom na to da su razli-
iti aspekti linosti po definiciji meusobno povezani
(Hwang i Nilsson, 2000) i da ih teoretiari konceptu-
alno diferenciraju da bi pojednostavili sagledavanje i
analizu ovog fenomena.
Tako je zamah u tjelesnom rastu, primjerice, je-
dan od prvih znakova ulaska u pubertet ili ranu ado-
lesenciju, pri emu se tijelo pubescenta obino poinje
razvijati u skladu sa, za tu dob karakteristinim, ka-
udalno-cefalnim i distalno-proksimalnim obrascem
rasta na nain da njegovi ekstremiteti bre rastu u od-
nosu na ostale dijelove tijela, usljed ega mladi popri-
maju nesrazmjeran, neproporcionalan, a neki e kaza-
ti ak i nezgrapan izgled (Berk, 2008). Vanije od toga

je svakako to to su ovih anatomskih promjena svjesni

kako oni u njihovom okruenju tako i oni sami, to
moe imati ozbiljne implikacije za njihove drutvene
odnose, samopoimanje i emocionalno stanje.
Za mnoge odrasle u njihovom okruenju to je znak
da donedavni djeak ili djevojica postaje odrasla oso-
ba, zbog ega se tako prema njima treba i odnositi
(Mandari 2000), tj. sputavati djetinjasto ponaanje i
traiti da se ponu prilagoavati svojim novim obave-
zma i ulogama odrasle osobe. Psiholozi posebno istiu
drutveno-psiholoki znaaj uvremenjosti anatom-
sko-fiziolokog sazrijevanja i tjelesnog rasta (Vranje-
evi i sar., 2003; Lackovi-Grgin, 2006).
Za emocionalni i socijalno-moralni rast mladog
pojedinca i njegove kasnije ponaajne tendencije, vri-
jeme i nain ovog ubrzanog fizikog odrastanja mogu
biti od presudne vanosti. S tim u vezi, kao primjer,
strunjaci napominju da rano sazrele djevojice zbog
svog drukijeg izgleda veoma esto bivaju stigma-
tizirane i odbaene od svojih vrnjakinja, tako da su
primorane prijateljstva uspostavljati s odraslijim gru-
pama koje ih dovode u situacije s kojima se intelektu-
alno i psihiki ne mogu nositi jer su jednostavno jo
mlade te takve nedorasle za prijevremena iskuenja.
Drugim rijeima, bioloka dob odnosno nivo tjelesne
i spolne zrelosti pojedinca u ovakvim sluajevima ne
mora se neminovno podudarati s nivoom njegovog
intelektualnog funkcioniranja (kognitivna dob), koli-
inom ivotnog iskustva (hronoloka dob) i stepenom
kolovanja, tj. onoga to je adolescent uspio tokom
kolovanja nauiti (Lackovi-Grgin, 2006) zbog ega
se mlada osoba moe nai u ozbiljnim problemima,

Uvod 17
ukljuujui razliite oblike rizinog ponaanja (Berk,

2008). U slinim iskuenjima mogu se nai i rano sa-
zreli djeaci usljed asinhronog razvoja u spomenutim
dobnim kategorijama, ali i njihovi kasno sazreli vr-
njaci s obzirom na to da i oni svojim izgledom ne za-
dovoljavaju vrnjake standarde.
Osim toga, tjelesni razvoj je usko povezan i sa
specifinim emocionalnim stanjem adolescenata. U
tom smislu, dananji mladi odrastaju pod utjecajem
globalne kulture koja veliku panju pridaje vanjskom,
fizikom izgledu osobe i u tom pogledu predstavlja im
konvencionalne ideale i kriterije ljepote u svjetlu u ko-
jem bi mlai narataji trebali sagledavati i vrednovati
svoje tjelesno ja. U takvom jednom kulturolokom
okruenju, i u momentu oitih anatomskih promjena,
kod mladih se takoer dogaa znaajan i po svom obli-
ku za tu dob karakteristian napredak u sposobnosti
metakognicije i samopoimanja na nain da izmeu
ostalog snano vjeruju da se nalaze u fokusu panje i
interesiranja svih ostalih u njihovoj blizini fenomen
u referentnoj naunoj literaturi poznat kao izmiljena
publika (Berk, 2008; Vranjeevi i sar., 2003). Krajnji
ishod ovakvog fiziko-kognitivnog razvoja adolescen-
ta u okolnostima u kojima njegovo okruenje snano
naglaava vanjsku ljepotu oekivano, logino i ti-
pino jeste mlada osoba koja je anksiozno i pomalo
depresivno zaokupljena svojim tjelesnim izgledom do
mjere da, kako e mnogi roditelji dananjih adolesce-
nata posvjedoiti, sate provodi pred ogledalom kako
bi procijenila koliko njeno realno ili, bolje reeno,
percipirano tjelesno ja odgovara konvencionalnim
idealima skladnog i lijepo razvijenog tijela.

Uz navedene, na polju kognitivnog razvoja u pe-

riodu adolescencije takoer se deavaju i druge zna-
ajne kvalitativne promjene koje imaju vane impli-
kacije za intrapersonalni, interpersonalni i moralni
rast mlade osobe. Miljenje mlade jedinke postaje
apstraktnije, fleksibilnije, sistematinije, refleksivni-
je i djelotvornije, te ukljuuje dimenzije budunosti
i mogueg, tako da mladi mogu razmiljati o alter-
nativama i pojavama koje nisu prisutne i koje nisu
iskustveno doivjeli, postaviti hipoteze i sistematski
ih provjeravati, razmiljati o vlastitom razmiljanju i
izlaziti izvan vaeih i konvencionalnih okvira i gra-
nica (Hwang i Nilsson, 2000). Ve smo vidjeli kakve
posljedice razvoj u samopoimanju, naprimjer, moe
imati za emocionalno stanje adolescenta u kontekstu
fizikih promjena. Iz spomenutog se takoer moe
nedvojbeno naslutiti u kakvoj situaciji se mogu nai
unutarobiteljski odnosi kad adolescent noen svojim
mladalakim idealizmom, sposobnou da zamisli
drukije i bolje stanje stvari te eljom za promjenom
s mnogo vie loginosti, sistematinosti i kritinosti,
ali jo nedovoljne realistinosti, pone propitivati i-
votne vrijednosti, uvjerenja, stavove i svakodnevna
ponaanja svojih roditelja. U svakom sluaju, hoe li
ovu sklonost mladih da nespretno, kako e neki au-
tori kazati (Berk, 2008), koriste svoje novosteene in-
telektualne kapacitete starije generacije shvatiti kao
bunt drutveno nepodobnog i nepoeljnog antagoniz-
ma koji treba uguiti (Vranjeevi i sar., 2003) ili kao
izvor dinamizma, kreativne snage i poleta koji treba
strpljivo i mudro usmjeravati i za ope dobro iskori-
stiti (Mandari, 2000; Shaffer i Kipp, 2007) pitanje je o
ijem odgovoru ovisi (ne)uspjeh dananjeg globalnog

Uvod 19
ali i bosanskohercegovakog drutva da rijei problem

takozvanog meugeneracijskog jaza i nesporazu-
ma koji sputava sveukupni razvoj socijalnog kapitala
u kontekstu transgeneracijske razmjene vrijednosti,
znanja, iskustava i potencijala.
S obzirom na njihovu meusobnu povezanost i
uvjetovanost, referentna nauna literatura o socio-
emocionalnim promjenama u mladalakoj dobi obi-
no govori kao o dva aspekta istovjetnog procesa. U
tom pogledu, iako se tenja za ostvarenjem istovreme-
no takozvane psiholoke samostalnosti i bliskosti u
odnosu na svoje blie ili ire okruenje provlai kroz
sve razvojne faze, ovaj motiv u doba adolescencije po-
staje posebno vaan te poprima specifian oblik i ma-
nifestacije. Mladi, dakle, svjesni svoje anatomsko-fizi-
oloke zrelosti, intelektualnih sposobnosti ali i ogra-
nienja u znanju i slabosti svojih roditelja koje vie ne
smatraju sveznajuim i savrenim modelima, u svemu
vide priliku, od veernjih izlazaka do naina odije-
vanja, da realiziraju svoju autonomiju u svim njenim
segmentima u odnosu prvenstveno na svoje najblie.
Ono to, meutim, moe izmai njihovoj drutveno-
psiholokoj imaginaciji, barem privremeno i na mo-
mente, jeste injenica da su jednu ovisnost zamijenili
drugom, onom o vrnjacima i agensima sekundarne
socijalizacije koji suptilno i za njih nekad neprimjetno
oblikuju njihovo miljenje i ponaanje, odnosno dik-
tiraju njihovo raspoloenje (Hwang i Nilsson, 2000)
te da im blizina i pomo roditelja u procesu adapta-
bilnog i racionalnog osvajanja drutveno-psiholoke
samostalnosti i zrelosti moe biti itekako potrebna i
dragocjena. Za adolescenciju je nadalje karakteristi-
no stanje svojevrsne tenzije nastalo na tragu svijesti

o tjelesnim promjenama na jednoj, i kulturolokim

idealima ljepote na drugoj strani, odnosno tenje za
ostvarenjem autonomije i elje roditelja, a nekad i i-
reg okruenja, za njenim odgaanjem, ili na osnovu
etikih ideala i realnog stanja u drutvu, te vlastitih
elja i nesigurne budunosti. Zbog toga emocional-
no iskustvo rane, pubertetske mladalake dobi moe
imati elemente razdraljivosti, zabrinutosti, nezado-
voljstva, opeg negativizma i nesigurnosti, odnosno
openito emocionalne labilnosti i slabe emocionalne
samokontrole, pogotovo u okolnostima nepovoljnih
ivotnih dogaaja i u strukturiranim situacijama u
kojima mladi ne mogu biti akteri psiholoke samo-
stalnosti (Berk, 2008; Furlan, 1988). Nakon ovog po-
etnog perioda bure i stresa kod adolescenta obi-
no dolazi do primjetnog zatija u pogledu osjeanja
usljed upotpunjavanja fizikog rasta, ostvarenja rela-
tivne autonomije u ambijentu toplih i podravajuih
porodinih ali i konstruktivnih vrnjakih odnosa, te
formiranja jasne i stabilne slike o sebi.
Iako na prvi pogled sve ove promjene predstavljaju
samo izvor napetosti i problema za mlade i njihovo
okruenje, one su u sutini neophodne za savlada-
vanje razvojnih zadataka mladalake dobi, odnosno
internaliziranje vjetina, znanja, funkcija i stavova
koje osoba mora usvojiti da bi mogla efikasno funkci-
onirati na nain koji se smatra zrelim (Lackin-Grgin,
2006) u odreenoj kulturi za ovaj period ivota. Kad
se radi o mladima, relevantna i referentna nauna li-
teratura (Mandari, 2000; Shaffer i Kipp, 2007) govori
o izgradnji identiteta i integraciji u drutvo kao op-
enito temeljnim, ali i uzajamno snano povezanim
zadacima adolescencije.

Uvod 21
Tipino, svaka zdrava jedinka jo u ranom djetinj-

stvu postaje svjesna sebe, a u odrasloj dobi moe pro-
mijeniti svoje, naprimjer, vrijednosne preferencije, to
formiranje identiteta ini cjeloivotnim procesom. Pa
ipak, upravo u mladalakoj dobi pojedinac obino po-
staje zaokupljen ovom temom. U razvojno-psiholo-
koj literaturi pod formiranjem identiteta primarno
se misli na individualni proces izgradnje jasne, stabil-
ne i koherentne slike ili eksplicitne teorije o sebi na
nain samosvjesne i dinamine unutarnje jezgre i or-
ganizacije sveukupnih vlastitih spoznaja, sposobnosti,
potreba, drutvenih uloga, uvjerenja, vrijednosti, ci-
ljeva, profesionalnih izbora, poimanja sebe u prolosti,
sadanjosti i budunosti (Berk, 2008). Ovo refleksivno
sebstvo saeto je obino u odgovoru na pitanje ko
sam ja, ko i ta elim biti, i takvo predstavlja fizi-
ke, psiholoke i socio-demografske karakteristike koje
imaju ne samo lino nego, veoma esto, i vano dru-
tveno znaenje i znaaj (Vignoles, Schwartz i Luyckx,
2011) te izraava ivotni san i viziju svakog pojedinca.
U tom smislu, u ovoj oblasti meritorni autori formi-
ranje identiteta vide kao cjeloivotni, a u mladosti po-
sebno izraen, proces usvajanja i usaglaavanja njego-
vih osnovnih elemenata. Potpomognuta ostvarenim
rastom na isto mentalnom planu, na putu traganja
za sobom mlada je osoba noena potrebom za izgrad-
njom sveukupne egzistencijalne vizije koja njenom
ivotu daje vrijednost i smisao na nain da se s posto-
jeim i ponuenim mogunostima, idejama, ulogama
i vrijednostima moe poistovjetiti, prihvatiti ih kao
vlastite izbore i podrediti im ostatak ivota. Koliko je
neka osoba aktivno ukljuena u sagledavanje i istrai-
vanje moguih i ponuenih identitetskih alternativa,

te mjera u kojoj se s njima poistovjetila i na njih obave-

zala odredit e status njenog identiteta (Lackovi-Gr-
gin, 2006). Pritom se u naunoj literaturi postignuti
identitet obino smatra optimalnim statusnim rjee-
njem (Berk, 2008) u smislu da su proistekla pozitivna
i stabilna poistovjeenja adolescenta rezultat njegove
kritike analize identitetskih sadraja do kojih je do-
ao uz kooperativnu i toplu podrku porodice i pod, po
mogunosti, sinhroniziranim mentorstvom svih agen-
sa socijalizacije. Psihosocijalna vanost pravilnog obli-
kovanje ove intrapsihike strukture za ivot osobe ne
moe se prenaglasiti. Njena signifikantnost ogleda se,
uz ostalo, u njenim organizacijskim, emocionalnim i
izvrnim funkcijama (Aronson, Wilson i Akert, 2005)
jer upravo iz jasne, stabilne i koherentne slike o sebi mi
kao pojedinci crpimo doivljaj kontinuiteta, cjelovi-
tosti, sigurnosti, zadovoljstva, samopotovanja i jasne
ivotne orijentiranosti u kontekstu svakodnevnih situ-
acija i iskuenja ali i sveukupnog ivota i egzistencije.
Formiranje jasne predstave o sebi i svojim ivot-
nim ciljevima vaan je ali obino tek poetni korak u
pravilnom razvoju mlade individue, koji treba kulmi-
nirati ostvarenjem krajnjeg razvojnog zadatka mlada-
lake dobi, odnosno potpunom integracijom u drutvo
na nain preuzimanja drutvenih uloga jedne odrasle
osobe, za ta se pojedinac obino priprema u procesu
socijalizacije. U tom je smislu formacija ili izgradnja
identiteta samo jedan znak da je individua uspjeno
prela prag zrelosti, a zauzimanje mjesta u drutve-
noj raspodjeli rada, naputanje roditeljske kue, osni-
vanje porodice i preuzimanje roditeljske odgovornosti
konana potvrda da je i socijalno zrela (Vranjee-
vi i sar., 2003) i da je za nju razdoblje samotraenja i

Uvod 23
urastanja u drutvo odnosno mladalatva, uslovno

kazano, zavreno. Za optimalno ispunjenje razvojnih
zadataka koje pred mlade obino postavlja njihovo
okruenje potrebno je, meutim, osim odreenog mi-
nimuma personolokih dispozicija imati i adekvatnu
socijalizacijsku podrku ueg i ireg drutveno-kul-
turnog okruenja. Moe li se za sredinu u kojoj ivi
dananja omladina openito, a naa u Bosni i Herce-
govini posebno, (us)tvrditi da nudi optimalne uvjete
za svestrani razvoj mlade linosti i njenu drutvenu
(samo)realizaciju, pitanje je na koje je teko dati po-
tvrdan odgovor. Izvjesno je, meutim, da u okolno-
stima konstantnog preobraaja idejnog i privrednog
okruenja i iz toga proisteklih novih zahtjeva za sa-
modefiniranjem, prilagoavanjem i produenim ko-
lovanjem, u uvjetima nesigurne poslovne budunosti
i zakanjelog zasnivanja radnog odnosa, te sve eeg
odgaanja obiteljskog osamostaljenja i roditeljstva,
mladalaka dob za mnoge moe postati prazni pro-
stor izmeu steenih psiho-fizikih i socijalnih spo-
sobnosti i njihove drutvene i institucionalne realiza-
cije (Mandari, 2000).
Drutveni kontekst mladih u BiH

U relevantnoj naunoj literaturi spominju se najma-
nje tri razloga zbog kojih mladalako doba predstavlja
ne samo anatomsko-fizioloki i psiholoki ve i dru-
tveno-povijesni i kulturoloki fenomen. Kao prvo, o
mladosti kao ivotnom razdoblju svakog pojedinca
raspravljalo se jo od antikih vremena, ali su kao
zasebna, dobno odreena drutvena grupa koja dijeli

specifine socijalne znaajke, odgovarajue drutvene

uloge i obrasce ponaanja mladi direktan rezultat mo-
dernizacije, s obzirom na to da se konstituiraju tek u
industrijskom dobu (Iliin i Radin, 2002). U tradicio-
nalnom drutvu mladi kao takvi nisu bili prepoznati i
priznati jer je ukljuivanje u svijet rada, a time i prela-
zak u svijet odraslih, poinjalo jo u ranom djetinjstvu
(upanov, 2002) kad se od djece oekivalo da obavljaju
poslove odraslih, a prava odraslih bila su istovremeno
i prava djece (Hwang i Nilsson, 2000). S industrijaliza-
cijom ovaj princip naglog preobraaja ovisnog djeteta
u radno sposobnu odraslu osobu prestaje vaiti jer je
tad ostvareni tehnoloki napredak nametnuo drukije
i zahtjevnije uvjete za ulazak mladih narataja u svijet
rada i odraslih, ije ispunjenje namee potrebu za nji-
hovim dodatnim i sve duim kolovanjem i usavra-
vanjem. Na taj nain doi e do odvajanja mladalake
dobi od razvojnog perioda djetinjstva ali i svijeta rada
i odraslih, to e mlade u znaajnoj mjeri izdvojiti u
zasebnu subkulturnu grupu.
Osim toga, s obzirom na uobiajena oekivanja
da mladi putem usvajanja dominantnih vrijednosti i
obrazaca ponaanja u datom drutvu budu garant nje-
gove stabilnosti, a putem koritenja svojih inovativnih
i kreativnih potencijala nositelji nunih drutvenih
promjena (Iliin i sar., 2013), nemogue je zamisliti
prosperitet, napredak i razvoj ire zajednice bez no-
vih narataja. Drugim rijeima, mladi predstavljaju
dragocjen drutveni, politiki i ekonomski kapital ije
ignoriranje, zanemarivanje i (ne)aktiviranje ima di-
rektne i nesagledive posljedice za sadanjost i budu-
nost drutvene zajednice.

Uvod 25
Na kraju, razvoj mladih pojedinaca u svim nje-

govim segmentima fizikom, intelektualnom, emo-
cionalnom i socijalnom neminovno se odvija pod
utjecajem njihovog drutvenog okruenja putem me-
hanizama socijalizacije. Upravo je drutvo to koje
posreduje i potvruje njihove individualne sposob-
nosti, ivotne izbore, uvjerenja, vrijednosti, jednom
rijeju identitet kao njihovu refleksivnu svijest o sebi,
podravajai ih na taj nain u ostvarenju i konanog
razvojnog zadatka adolescencije, tj. preuzimanju od-
govarajuih drutvenih uloga i uspjenoj integraciji
u ire drutvene tokove. Odatle je ostvarenje ova dva
temeljna razvojna zadatka adolescencije ne samo psi-
holoki ve i relacijski, odnosno socioloki proces (Vi-
gnoles, Schwartz i Luyckx, 2011).
Iznimno je vano istai da socijalizacija predstavlja
sveukupnu interakciju izmeu individue i ambijenta u
njegovoj, za svakog pojedinca osebujnoj, raznolikosti,
viedimenzionalnosti i vieslojnosti, a s ciljem pri-
mopredaje ostvarenih spoznaja drutva i opeprihva-
enih vrijednosti, normi, stavova i ponaanja. Zbog
toga je ona jedinstveno i neponovljivo individualno i
kolektivno iskustvo proisteklo iz jedinstvenosti uku-
pnog drutveno-kulturnog ambijenta u datom histo-
rijskom momentu. Odatle se s pravom moe govoriti i
o razliitim iskustvima mladalake dobi, pluraliz-
mu adolescencija unutar razliitih socio-ekonomskih
uvjeta ili adolescenciji kao jednom velikom arhipe-
lagu (Mandari, 2000) i postavljati pitanje o speci-
finim drutveno-kulturnim faktorima koji znaajno
i na jedinstven nain oblikuju iskustvo mladalatva,
odrastanja i usvajanja vrijednosti kod muslimanske
omladine u Bosni i Hercegovini.

Muslimanska mlade u BiH danas uveliko odra-

sta u kulturnom ambijentu nastalom pod viedecenij-
skim utjecajem (post)modernih procesa i uvjeta iv-
ljenja (iga i Osmi, 2015), ali i tranzicije te svojevrsne
retradicionalizacije (Iliin, 2006), koji prate postkon-
fliktna drutva u Jugoistonoj i Istonoj Evropi. U
skladu sa modernizacijskim trendovima sekularizaci-
ja je u savremenom drutvu uspjela uspostaviti primat
razuma i ovjeka nad drugim, prije svega vjerskim i
tradicionalnim, autoritetima u sferi nauke, politike te
etike i morala (Neimarlija, 2005), oslobaajui tako
miljenje, vjerovanje i udoree umnog bia od stega
naslijeenih kulturolokih obrazaca. Ako tome do-
damo proces indivudalizacije koji se odvija(o) u svim
segmentima modernog drutva (Arai i Nikodem,
2000), subjektivizam autonomnog i samodostatnog
mladog pojedinca namee se kao jedna od temeljnih
znaajki dananjeg drutveno-kulturnog ambijenta,
na ijem tragu adolescent sebi uzima za pravo da u
skladu s vlastitim eljama i potrebama vrednuje poru-
ke i vrednote koje mu se nude i odabire svoju ivotnu
filozofiju.
Doivljaj odrastanja i preuzimanja vrednota od
okruenja nadalje je kod naih mladih danas znaaj-
no odreen injenicom da je savremeno drutvo, pa
i ono bosanskohercegovako, prije svega komplek-
sna i fragmentirana cjelina na nain njegove izdi-
ferenciranosti i raslojenosti po razliitim osnovama,
ukljuujui ideoloki i vrijednosni kriterij. Za razliku
od tradicionalnog, strukturalnim elementima i agen-
sima socijalizacije mlade jedinke unutar savremenog
drutva obino nedostaje ujedinjujui idejni imenitelj
i vrijednosna osnova na kojoj e mladi razvijati svoju

Uvod 27
ivotnu ideologiju. Metafora sela u kojem postoji za-

jedniki sistem vrijednosti, obiaja i normi s kojim se
sve generacije mogu poistovjetiti ne vai za savremeno
drutvo, koje bolje opisuje metafora grada s njego-
vim podsistemima vrijednosti i raznolikou drutve-
ne poruke nastalih na tragu viestoljetnih moderni-
zacijskih trendova. Ovakvo stanje dovodi do multipli-
ciranja vrijednosnih i identitetskih alternativa za mla-
de, to proces formiranja identiteta ini zahtjevnijim a
mladost kao razvojni period turbulentnijom (Hwang
i Nilsson, 2000).
Osim toga, pod utjecajem globalizacije koja, izme-
u ostalog, podrazumijeva i ubrzan razvoj informacij-
sko-komunikacijske tehnologije, savremeno kulturno
okruenje u njegovoj vieslojnosti u stalnom je pro-
cesu ubrzane transformacije i mijene. Ako tome do-
damo iskustvo ivljenja u tranzicijskom drutvu koje
prelazi iz jednog drutvenog poretka u drugi i inje-
nicu da je adolescencija po definiciji prijelazno razdo-
blje iz djetinjstva u svijet odraslih (Vranjeevi i sar.,
2003), onda stoji teza da se omladina u BiH suoava ne
samo sa dvostrukom tranzicijom, kako pojedini au-
tori ele ustvrditi (Iliin, 2006; Iliin i sar., 2013), nego
i s mnogostrukom prijelaznou sa svim njenim
prateim izazovima i rizicima. Socijalizacija takvih
mladih odvija se pod poveanim pritiskom za moder-
nizacijom, umnoavanjem faktora rizika, u nestabil-
nim uvjetima odsustva, slabljenja ili ambivalentnosti
drutvenih institucija, normi i procesa odgovornih za
uspjean prelazak mladih narataja u svijet odraslih,
kreirajui u drutvu i meu mladima ambijent svo-
jevrsne vrijednosne konfuzije (Iliin i Radin, 2002).
Isto vai i za religijsku socijalizaciju mladih gdje je na

globalnom i lokalnom nivou primjetna intenzivna

diverzifikacija u tumaenju i izraavanju religije op-
enito, a islama napose (Alibai, 2005), ali i djelova-
nje misionarskih udruenja i organizacija (Gobelji,
2015).
Takvo jedno pluriformno i dinamino idejno i
kulturno okruenje mladoj, u prolom vremenu ne-
dovoljno ukorijenjenoj mladoj osobi ne nudi idealno
polazite i optimalnu osnovu za izgradnju koheren-
tnog i stabilnog identiteta i integraciju u drutvo. ta-
vie, mnotvo i raznolikost konstantno transformi-
rajuih identitetskih alternativa ini njegovo traganje
za samim sobom i adekvatno urastanje u sredinu
dodatno turbulentnijim i psiholoki zahtjevnijim po-
duhvatom, zbog ega je Mandari upravu kad sukusi-
rajui trenutno stanje u tom pogledu tvrdi da:
...moderno drutvo ne osigurava dovoljne uvjete
i temelje za izgradnju stabilnog identiteta. Zato
sve ee susreemo mlade iji se identitet te-
melji na individualizmu, identitet koji je u sebi
fragmentaran, identitet u trajnom razvoju, am-
bivalentan i kontradiktoran, nikad dovren i ap-
sorbiran u jednoj vrstoj pripadnosti. Dananje
drutvo kontinuirano promovira nove potrebe i
raa nove elje koje mladi nisu u stanju zadovo-
ljiti. Zato raste dezorijentacija i razni oblici fru-
stracije (2000:94).
Upravo na tragu spomenutih (post)modernizacij-
skih i tranzicijskih procesa u drutvu na planetarnom
i lokalnom nivou nazire se znaajno drukija socijali-
zacija mladih u kojoj su uloge svih njenih agensa po-
rodica, kola, vrnjaci, mediji, religijske organizacije

Uvod 29
redefinirane, to sve skupa moe ugroziti naine

meugeneracijske transmisije vrijednosti i ponaajnih
obrazaca uvrijeene u patrijarhalnim zajednicama te
mladima oteati traganje za identitetom i strategijama
uspjene drutvene integracije.
Dezintegrativno i negativno djelovanje spomenu-
tih faktora na drutveno okruenje bosanskohecego-
vake mladei openito a muslimanske posebno do-
datno je intenzivirano ali i zakomplicirano posljednjim
ratnim deavanjima i agresijom na Bosnu i Hercego-
vinu, ije su direktne posljedice etnika podijeljenost
bh. drutva, njegova ubrzana deagrarizacija odnosno
urbanizacija, razorena ekonomija i, po mnogima, ne-
uspjela privredna reforma, te uruavanje drutvenih
institucija odgovornih za socijalizaciju mladih. U ko-
nanici, simultani i kumulativni utjecaj svih naprijed
spomenutih (post)modernizacijskih i tranzicijskih, a
u bosanskohecegovakom postkonfliktnom drutvu
na jedinstven nain uprisutnjenih procesa uveliko je
doprinio kreiranju specifinog drutveno-kulturnog
ambijenta u kojem se odvija sveukupni psihosocijalni
rast i odrastanje mlade osobe. Novonastalo drutve-
no-idejno okruenje, prema mnogima (iga i Osmi,
2015), naalost pogoduje razvoju retrogradnih men-
taliteta, neprihvatljivih sistema vrijednosti i neadap-
tabilnih obrazaca ponaanja meu omladinom, od-
nosno dovodi u pitanje uspjeno ostvarenje temeljnih
razvojnih zadataka mladalake dobi.

Metodologija istraivanja
Predmet, ciljevi i hipoteze istraivanja

Predmet provedenog istraivanja jesu vrijednosti i
vrijednosne orijentacije te neki oblici ponaanja mla-
dih islamske vjere u Bosni i Hercegovini u kontekstu
drutvenih promjena koje prate tranzicijske procese u
ovoj zemlji. U skladu sa izloenim u teorijskom dijelu
ove studije, vrijednosti se posmatraju kao uvjerenja o
tome to je vano, poeljno ili nepoeljno odnosno
kao relevantni elementi nae realnosti koji diktiraju
ponaanje (Iliin i Radin, 2002:19).
Sukladno tome, postavljena su dva specifina cilja
istraivanja:
1. utvrditi, opisati i interpretirati vrijednosti i
vrijednosne orijentacije muslimanske omladi-
ne u BiH u etiri segmenta ivota religija i
moral, brak i porodica, slobodno vrijeme i rad,
drutvo i politika;
2. provjeriti povezanost vrijednosti i vrijedno-
snih orijentacija muslimanske omladine u po-
gledu religije i morala, braka i porodice, slo-
bodnog vremena i rada, drutva i politike sa
socio-demografskim obiljejima.
31

U skladu s predmetom i osnovnim ciljevima istra-

ivanja, a na osnovu saznanja ranije provedenih istra-
ivanja o mladima u BiH (Duilovi i sar., 2008; ipa i
Fazli, 2012; Halimi i sar., 2013; UNDP, 2009) i regi-
onu (Iliin i Radin, ur., 2002) postavljene su dvije ope
hipoteze:
1. nedavne i jo aktuelne promjene u bh. drutvu
djeluju na promjene u vrijednostima, vrijedno-
snim orijentacijama i ponaanju muslimanske
omladine, pri emu izraenost promjena nije
ista za sve ispitivane vrijednosne dimenzije i
oblike ponaanja;
2. razliita socio-demografska obiljeja znaajno
su povezana su ispitivanim vrijednostima i ob-
licima ponaanja, odnosno na razliite naine
diferenciraju mlade u pogledu njihovih vrijed-
nosnih stavova i ponaanja.
Ispitanici
Kako bismo to lake pratili dobijene rezultate i nji-
hovu interpretaciju u poglavljima koja slijede, struk-
tura uzorka praena i analizirana u ovom istraivanju
zahtijeva nekoliko napomena. Kao prvo, ispitanike u
naem istraivanju ini uzorak 1.151 uenika srednjih
kola i studenata univerziteta na podruju pet kantona
(Sarajevski, Tuzlanski, Zeniko-dobojski, Unsko-san-
ski i Hercegovako-neretvanski), koji su se u pogledu
vjerske pripadnosti izjasnili kao muslimani.

Metodologija istraivanja 33
Tabela 1. Struktura uzorka mladih u istraivanju (%)
Sociodemografska obiljeja %
Spol
Muki 42.0
enski 58.0
Dob
1718 godina 48.7
1920 godina 51.3
Vjerska pripadnost roditelja
Iste vjere 97.1
Razliite vjere 2.9
Regija
Sarajevska 21.5
Tuzlanska 21.8
Mostarska 19.6
Bihaka 18.2
Zenika 18.9
Obrazovni status
Uenik 48.7
Student 51.3
Mjesto odrastanja (stanovanja)
Selo 34.0
Manji grad 21.1
Srednji grad 19.6
Vei grad 25.3
Stepen obrazovanja oca
Nema zavrenu osnovnu kolu 2.0
Osnovna kola 19.5

Srednja kola 62.3

Fakultet 12.4
Magisterij ili doktorat 3.7
Mjesena primanja domainstva
Do 800 KM 33.5
Do 1500 KM 31.7
Do 2000 KM 17.8
Do 3000 KM 9.5
Preko 3000 KM 7.5
Religijska samoidentifikacija
Religiozni 77.0
Neodluni 12.7
Nereligiozni 6.5
S obzirom na to da je cilj istraivanja bio utvrdi-

ti vrijednosti i vrijednosne orijentacije muslimanske
omladine u BiH, ispitanici koji su se drukije izjasnili
oko pitanja njihove vjere ili koji su iz nekog razloga
propustili odgovoriti na ovu tvrdnju nisu ukljueni u
daljnja razmatranja i analizu, tako da se svi podaci na-
vedeni u poglavljima koja slijede i u prilogu na kraju
studije odnose na ispitanike islamske vjere. U tabeli
1. dati su podaci o njihovim ostalim socio-demograf-
skim karakterstikama u skladu s kojima smo analizi-
rali prikupljene podatke.
Osim toga, u prilogu na kraju studije prikazana je,
izmeu ostalog, struktura uzorka prema svim socio-
demografskim karakteristikama koritenim u istrai-
vanju. Meutim, s ciljem preglednosti i izbjegavanja
nepotrebnog ponavljanja, neki standardni sociodemo-
grafski pokazatelji izostavljeni su u analizama s obzi-

rom na to da su rezultati ranijih a i ovog istraivanja

potvrdili njihovu pozitivnu povezanost s drugim so-
cio-demografskim obiljejima ovdje koritenim kod
obrade prikupljenih podataka. Obrazovanost majke
ispitanika, naprimjer, u velikoj mjeri odgovara ste-
penu kolske spreme oca i djeluje u istom smjeru (rs=
.48, p=.000) pa je izostavljena iz analize kao nezavisna
varijabla. Izmeu dobne kohorte i obrazovnog statusa
ispitanika takoer postoji gotovo stopostotna podu-
darnost pa smo ovo drugo socio-demografsko obilje-
je kao nezavisnu varijablu izostavili u analizi vrijedno-
sti i vrijednosnih orijentacija mladih u naem uzorku.
Takoer, meu pojedincima iji oevi nemaju zavre-
nu osnovnu kolu je samo 12 naih ispitanika (2%), to
je broj nedovoljan za valjanu statistiku obradu pri-
kupljenih podataka i izvoenje validnih zakljuaka o
ovom poduzorku, zbog ega kod provjere meusobnih
razlika s obzirom na ovo socio-demografsko obiljeje
ovi ispitanici nisu bili ukljueni u analizu.
Na kraju, zbog ekonominosti pristupili smo sa-
imanju pojedinih socio-demografskih varijabli pa je
dob ispitanika saeta u dvije dobne podskupine, 17-18
i 19-20 godina, to korespondira s obrazovnim statu-
som uenika odnosno studenta. Religijsku samoidenti-
fikaciju kao doivljaj sveukupnog odnosa prema vjeri,
sa poetne etiri, sveli smo na tri kategorije (religiozni,
neodluni i nereligiozni) tako to su pojedinci koji se
deklariraju uvjerenim ateistima svrstani pod nereligio-
zne. Podatke o vjerskoj pripadnosti oca i majke reduci-
rali smo u jednu varijablu vjerske pripadnosti roditelja
kako bismo utvrdili da li iskustvo odrastanja u religij-
ski homogenom, odnosno mjeovitom braku znaajno
utjee na vrijednosni sistem muslimanske omladine.

Instrumentarij
Instrument, odnosno upitnik zatvorenog tipa koriten
u ovom istraivanju, ciljano je konstruiran za potrebe
ove studije, pri emu smo znaajan dio njegovih pi-
tanja preuzeli iz ranijih istraivanja vrijednosnih sta-
vova u svijetu, regionu i kod nas (Baloban, ur., 2005;
Iliin i Radin, ur., 2002; Iliin i sar., 2013; iga i sar.,
2015). Upitnik, koji u cijelosti navodimo u prilogu na
kraju studije, sadri nekoliko grupa varijabli koje su
mogu razvrstati u tri osnovne kategorije:
1. socio-demografske varijable (spol, dob, konfe-
sionalna pripadnost roditelja, regionalna pri-
padnost, mjesto odrastanja, stepen obrazova-
nja oca, visina mjesenih primanja domain-
stva i religijska samoidentifikacija);
2. varijable za ispitivanje vrijednosti (indvidu-
alne, religijske, moralne, porodine, radne,
drutvene, politike);
3. varijable za ispitivanje nekih oblika ponaanja
(religijska praksa, aktivnosti u slobodnom vre-
menu, politika participacija).
Prikupljanje i obrada podataka

Istraivanje je obavljeno u dvije faze. U okviru prve
provedeno je pilot-istraivanje s ciljem provjere valja-
nosti i razumljivosti instrumentarija, a ciljno istrai-
vanje provedeno je u maju 2015. godine u svrhu priku-
pljanja podataka koje donosimo i analiziramo u ovoj
studiji. Primjena upitnika, odnosno prikupljanje po-
dataka obavljeno je grupnom metodom i u prisustvu

naih saradnika u istraivanju u odreenom regionu.

Ispitanicima je u prosjeku trebalo 30 minuta za ispu-
njavanje upitnika.
Statistika obrada podataka izvrena je uz pomo
Statistikog programa SPSS for Windows 7, a obrae-
ni su podaci za N=1151 ispitanika. Nakon unosa pri-
kupljenih podataka, izvrene su sljedee deskriptivne
i inferencijske analize i postupci:
univarijatna analiza (odreivanje frekvencija i
postotaka);
bivarijatne analize (izraunavanje znaajnosti
razlika upotrebom chi-kvadrata, t-testa, anali-
ze varijanse, Man-Whitney i Kruskall-Walliss
testova);
multivarijatni postupci (hijerarhijske faktorske
analize pod komponentnim modelom, u skladu
s parametrima Kaisser-Gutmanovog kriterija i
Scree testa, varimax rotacija).
U skladu s uobiajenom praksom istraivaa (Ra-
din, 2002), analizirali smo i komentirali samo razlike
uoene na nivou znaajnosti p=.010 i manje, dok smo
kod varimax-rotacije, u skladu s preporukama stati-
stiara (Stern, 2010), u izdvojene faktore uvrtavali
pojedinane vrijednosti ija je zasienost faktora od-
nosno ajtem-faktor korelacija via od r=.40. S obzirom
na to da smo interpretirali iskljuivo razlike uoene
na nivou znaajnosti p=.010, zbog ekonominosti kod
statistikih postupaka bivarijatne analize, u tekstu na-
vodimo samo statistiki znaajne vrijednosti provede-
nih testova.

Rezultati i analiza
Vrijednosne hijerahije i strukture

Vrijednosni sistem podrazumijeva hijerarhijsku orga-
nizaciju vrijednosti nastalu na tragu linog iskustva
pojedinca u kontekstu specifinih drutveno-kultur-
nih uvjeta, ija je dinamika nadalje znaajno povezana
s razliitim promjenama kroz koje intenzivno prolaze
savremena drutva openito, a tranzicijska posebno.
Odatle smo, u skladu s postavljenim ciljevima, poku-
ali utvrditi hijerarhiju ispitivanih vrijednosti u na-
em uzorku, njihovu strukturu i meusobne razlike
u odnosu na istraivane sociodemografske varijable.
U tu svrhu od ispitanika se oekivalo da odgovore
na tvrdnje o vanosti koju pridaju ponuenim vrijed-
nostima, pri emu se raspon moguih odgovora kre-
tao od 1) posve nevano do 7) veoma vano. Na osnovu
frekvencijske analize odgovora doli smo do ljestvice
vrijednosti (grafikon 1) s tim da smo za njihovo rangi-
ranje koristili najpozitivnije odgovore (veoma vano)
sukladno miljenju pojedinih autora (Radin, 2002) da
oni najbolje odraavaju definiciju vrijednosti s obzi-
rom na to da pod njima mislimo na neto to ega nam
je jako stalo (str. 51).
39

U samom vrhu vrijednosnih prioriteta kod velike

veine u naem istraivanju nalazi se zdravlje (84.9%)
i porodica (84.6%), a zatim slijedi grupa ciljeva koju
veina naih ispitanika smatra veoma vanim, uklju-
ujui posao (64.8%), znanje (61.2%), a onda vrijedno-
sti veoma vane za svakog drugog ispitanika, kakve
su moral (55.9%), vjera (52.2%) i prijateljstvo (47.4%).
U donjem dijelu ljestvice nalazi se slobodno vrijeme,
to je jedna treina (31.6%) u naem uzorku procije-
nila veoma vanim, te sport (21.1%), drutveni sta-
tus (17.8%), bogatstvo (15.4%) i drutveni angaman
(13%), koje izrazito znaajnim smatraju ispitanici u
rasponu od jedne petine do jedne desetine. Uvjerljivo
poslednje rangirani cilj je bavljenje politikom (5.5%),
to je ivotni cilj koji, prema prosjenoj vrijednosti
rezultata (M=3.37), veina naih ispitanika smatra
nevanim. Ovi rezultati nas navode na zakljuak da
su za mlade uglavnom najvaniji ciljevi koji konstitu-
iraju privatnu sferu ivota (zdravlje, porodica, posao,
obrazovanje), a da najmanje interesiranje pokazuju
spram vrijednosti koje se vezuju za primarno javnu
sferu (drutveni i politiki angaman). Ovakva sazna-
nja ukazuju na tendenciju povlaenja omladine u od-
nosu na iru drutvenu zajednicu, trend prisutan i u
zemljama regiona i Evrope (Radin, 2002), ali, prema
nekima, i na raireno prisustvo osjeaja bespomono-
sti, pasivizma (ekrlija, Turjaanin i Puhalo, 2004) i
pomanjkanja inicijative meu omladinom. U sladu s
relevantnim teorijama motivacije (Miljkovi i Rijavec,
2008), uoena sklonost preusmjerevanja adolescenata
na ostvarive ciljeve lahko je razumljiva s obzirom na
to da je u okolnostima drutveno-ekonomske nesigur-
nosti i krize karakteristine za tranzicijska drutva

Rezultati i analiza 41
pojedinac sklon panju usmjeravati i podrku svake

vrste traiti u drutvenim strukturama i vrijedno-
stima koje nude vra uporita i do kojih je relativ-
no lake doi (Franc, aki i Ivii, 2002). Meutim,
bez obzira na dobijenu hijerarhiju vrednovanja ovdje
definiranih ciljeva, vrijednosti aritmetikih sredina
(vidi prilog) potvruju da sve ponuene stavke, izu-
zev politike, mladi u naem istraivanju u prosjeku
smatraju veoma vanim (M6.51, zdravlje, porodica
i posao), vanim (M=5.51-6.49, znanje, moral, prija-
teljstvo, vjera i slobodno vrijeme) ili uglavnom vanim
(M=4.5-5.49, sport, drutveni status, bogatsvo i dru-
tveni angaman), to sve skupa upuuje na pozitivan
odnos mladih spram spomenutih ivotnih ciljeva, kao
moguem ishoditu pozitivnih aspiracija.
Grafikon 1. Rang-ljestvica vrijednosti

stepen veoma vano (%)
Grafikon 1. Rang-ljestvica vrijednosti stepen veoma vano (%)
Zdravlje
Zdravlje 84,8
84,8
Porodica
Porodica 84,6
84,6
Posao
Posao 64,8
64,8
Znanje
Znanje 61,2
61,2
Moral
Moral 55,9
55,9
Vjera
Vjera 52
52
Prijateljstvo
Prijateljstvo 47,4
47,4
Slobodnovrijeme
Slobodno vrijeme 31,6
31,6
Sport
Sport 21,1
21,1
Drutvenistatus
Drutveni status 17,8
17,8
Bogatstvo
Bogatstvo 15,4
15,4
Drutveniangaman
Drutveni angaman 13
13
Politika
Politika 5,5
5,5
00 10
10 20
20 30
30 40
40 50
50 60
60 70
70 80
80 90
90

Eksplorativna faktorska analiza, provedena u svr-

hu utvrivanja strukture istraivanih vrijednosnih ci-
ljeva i njihovih latentnih odnosa, otkrila je dva faktora
prvog reda koji pokrivaju 39% ukupne varijanse rezul-
tata (tabela 2). Prvi faktor i latentnu vrijednosnu di-
menziju ine ciljevi kakvi su porodica, zdravlje, moral,
znanje, prijateljstvo, vjera i posao, odnosno konven-
cionalne vrijednosti karakteristine za tradicionalna
drutva pa ovu vrijednosnu orijentaciju moemo zvati
tradicionalizam. Drugi faktor znaajno je zasien vri-
jednostima kakve su bogatstvo, drutveni status, po-
litika, sport, drutveni angaman i slobodno vrijeme,
odnosno ciljevima koji imaju elemente materijalisti-
kih ciljeva i hedonizma s primjesom drutvene anga-
iranosti i liberalizma, pa smo ga nazvali faktorom
individualizma. Indikativno je da se u okviru prvog
faktora konvencionalne vrijednosti pojavljuju u vezi s
porodicom, zbog ega se ona moe smatrati socijali-
zacijskim ishoditem konvencionalnih vrijednosnih
ciljeva, ali i drutvenim lokusom poslovne, moralne
i emocionalne podrke. No, interesantno je da se vri-
jednosti bogatstva i drutvenog statusa vezuju za po-
litiku i drutveni angaman, to ukazuje na to da nai
mladi put do bogaenja vide u politici, a ne, napri-
mjer, u posjedovanju znanja i moralnih kvaliteta. Sve
u svemu, imajui u vidu vanost koju nai ispitanici
pridaju ciljevima koji ine tradicionalistiku odnosnu
individualistiku vrijednosnu orijentaciju, moemo
zakljuiti da iako su adolescentima u naem uzorku
najvaniji tradicionalni ili konvencionalni ivotni ci-
ljevi, meu njima su zastupljeni i tradicionalizam i in-
dividualizam. U tom se smislu nai mladi nalaze na
pola puta izmeu patrijarhalizma i liberalizma, to je

jedna od osnovnih znaajki (post)modernog shvata-

nja ivota (Arai i Nikodem, 2000).
Tabela 2. Faktorska struktura vrijednosti
Faktori
1 2
Porodica .712
Zdravlje .677
Moral .668
Znanje .605
Prijateljstvo .604
Vjera/religija .540
Posao .529
Bogatstvo .723
Drutveni status .721
Politika .551
Sport .495
Drutveni angaman .485
Slobodno vrijeme .443
Zajedniki korijen 3.30 1.81
% varijanse 25.38 13.92
Svi do sada analizirani rezultati odnosili su se na

istraivani uzorak omladine u cjelini. Mladi u naem
istraivanju, meutim, razlikuju se na osnovu ana-
liziranih socio-demografskih obiljeja, zbog ega se
namee pitanje njihove meusobne diferenciranosti
u ekstrahiranim vrijednosnim orijentacijama s obzi-
rom na njihov socio-demografski profil. U tu svrhu

naknadno provedeni statistiki postupci pokazuju da

je zastupljenost tradicionalne vrijednosne orijentacije
statistiki znaajno diferencirana u odnosu na spol
(t=7.76, p=.000), starosnu dob (t=2.70, p=.007), isto-
vjetnost vjerske pripadnosti roditelja (t=3.82, p=.000),
mjesto odrastanja (F=3.73, p=.010), stepen obrazo-
vanja oca (F=9.40, p=.000) i religijsku identifikaciju
(F=48.04, p=.000) ispitanika u naem uzorku. U tom
smislu, porodica, zdravlje, moral, znanje, prijateljstvo,
vjera i posao predstavljaju vrijednosne ciljeve koji su
posebno vani enskim ispitanicima, starijim u na-
em uzorku, pojedincima koji dolaze iz manje urbanih
naselja, pojedincima iji oevi imaju manju kolsku
spremu i ija oba roditelja su muslimani, te pojedin-
cima koji sebe doivljavaju religioznim, to je prilino
ustaljen obrazac utjecaja socio-demografskih obiljeja
na rasprostranjenost tradicionalistikih preferencija.
Individualistike vrijednosne preferencije, pak, pri-
mjetno su manje izdiferencirane s obzirom na to da
su znaajno uvjetovane samo spolom (t=4.93, p=.000),
regionalnom pripadnosti (F=6.14, p=.000) i veliinom
mjesta odrastanja (F=3.91, p=.009) ispitanika na na-
in da su za ovu orijentaciju vezani vrijednosni ciljevi
znaajno vaniji mukim ispitanicima, pojedincima iz
tuzlanske regije i veih gradskih sredina.

Religija i moral
Revitalizacija religije i religioznosti samo je jedno od
obiljeja tranzicijske stvarnosti, pa i one bosansko-
hercegovake, pri emu panju istraivaa obino po-
sebno privlai stanje religijske svijesti na odreenom
podruju i njen utjecaj na drutvo i pojedinca u ra-
zliitim segmentima ivota. U tom smo smislu odnos
ispitanika prema religijskim vrijednostima ili onome
to se u islamu u njegovom uem znaenju kao religi-
ji smatra temeljima vjere i njenim osnovnim obredi-
ma ispitivali putem varijabli konfesionalne i religijske
identifikacije, identificiranja s vjerskom zajednicom,
vjerovanja i religijske prakse.
Stavove mladih spram moralnih vrijednosti ana-
lizirali smo na osnovu njihovih odgovora u pogledu
(ne)prihvatljivosti odreenih oblika ponaanja u tzv.
sekularnim podrujima ivota na koje se u islamu
kao svjetonazoru i kulturi ivljenja uglavnom gleda
s osudom a prihvatljiva su u modernim drutvima,
zbog ega pomou njih moemo (u)pratiti posljedi-
nu dimenziju religije i koliko religiozni ispitanici uva-
avaju upute svoje religije u ivotnoj svakodnevnici.
Pritom jo jednom napominjemo da smo, s obzirom
na cilj istraivanja, ovdje analizirali odgovore samo
onih ispitanika (N=1151) koji su se na pitanje o vjer-
skoj pripadnosti ili konfesionalnoj identifikaciji kao
temeljnom indikatoru tradicionalne religioznosti izja-
snili kao pripadnici islama, zbog ega emo podatak o
konfesionalnoj pripadnosti ovdje izostaviti.
Kad se radi o religijskoj samoidentifikaciji ispita-
nika u naem uzorku kao sljedeem pokazatelju nji-
hove religioznosti na identifikacijskom nivou (tabela

3), 77% njih sebe smatraju religioznim, 5.6% nereligi-

oznim, 0.9% uvjerenim ateistima, a 12.7% neodlu-
no je u pogledu svog ukupnog odnosa spram religi-
je. Oekivano velika veina (97.2%) u naem uzorku
poistovjeuje se s Islamskom zajednicom u BiH, 1.1%
ni s jednom, a njih 0.3% s nekom drugom vjerskom
zajednicom. Na pitanje o religijskoj samoidentifikaciji
nije odgovorilo 3.9%, a na drugo o poistovjeivanju s
nekom vjerskom zajednicom 1.4% ispitanika.
Ovi rezultati upuuju na oiglednu rasprostranje-
nost i revitalizaciju religioznosti na identifikacijskom
nivou ali, s obzirom na to da na uzorak ine pojedin-
ci koji su se izjasnili kao muslimani, i na primjetnu
diskrepanciju izmeu izraenosti konfesionalne i reli-
gijske identifikacije meu naom omladinom, iz toga
se moe naslutiti prihvatanje islama kao obiljeja ire
kulturne i etnike, a ne ue religijske tradicije.
Tabela 3. Religijska identifikacija i vjerska zajednica (%)
Religiozna Nereligiozna Uvjereni

Religijska Ne znam
osoba osoba ateist
identifikacija
77.0 5.6 0.9 12.7
Identifikacija Islamska Bez
Neka druga Niti jednoj
sa vjerskom zajednica odgovora
zajednicom 97.2 0.3 1.1 1.4
Sa izuzetkom postojanja due (grafikon 2) kao ne-

materijalne i nadnaravne sastavnice ovjekovog bia
(37.0%), velika veina naih ispitanika prihvata temelj-
ne istine vjere islama na nain da se uglavnom ili pot-
puno slae s ponuenim tvrdnjama o postojanju Boga

(92.6%), inu Boijeg stvaranja svijeta (90.2%), posto-

janju denneta i dehennema (84.7%), sveprisustvu
Boga u ivotu pojedinca (83.1%), postojanju duhov-
nih bia (77.2%) i proivljenju poslije smrti (73.4%).
Pritom je primjetna hijerhija slaganja s ponuenim
tvrdnjama na nain da je na njenom vrhu tvrdnja o
postojanju Boga, a na zaelju tvrdnja o duhovnoj su-
tini ovjekovog bia, te injenica da procent onih
koji prihvataju etiri najvie pozicionirane tvrdnje
znaajno prelazi procent mladih u uzorku (77%) koji
se izjanjavaju religioznim, iz ega se vidi da i meu
neodlunim i nereligioznim u pogledu religijske sa-
moprocjene vjerovatno ima pojedinaca koji prihvataju
temeljna islamska vjerovanja.
Grafikon
Grafikon 2. Prihvatanje
2. Prihvatanje temeljavjere
temelja islamske islamske
(%) vjere (%)
Bogimaipostoji
Bog ima i postoji. 92,6
92,6
OvajsvijetjestvorioBog
Ovaj svijet je stvorio Bog. 90,2
90,2
Dennetidehennempostoje
Dennet i dehennem postoje. 84,7
84,7
Bogpratipostupkesvakogovjeka
Bog prati postupke svakog ovjeka. 83,1
83,1
Duhovnabiapoputmelekapostoje
Duhovna bia poput meleka postoje. 77,2
77,2
Svieljudibitiproivljeniposlijesmrti
Svi e ljudi biti proivljeni poslije smrti. 73,4
73,4
LjudiimajuBogomdatubesmrtnu
Ljudi imaju Bogom duu
datu besmrtnu duu. 37
37
00 50
50 100
100
Zbir odgovora nekad, esto i uvijek na pitanjima

religijske prakse (grafikon 3) pokazuje da velika vei-
na u naem uzorku prakticira islamske obrede indivi-
dualnog namaza u kui (83.6%), zajednikog namaza

u damiji (88.4%) i posta (89.3%), s tim da je meu

njima s izuzetkom posta najvie prigodnih i po-
vremenih praktikanata, tj. onih koji ove obrede obav-
ljaju nekad odnosno esto. Redovnih praktikanata je
najvie meu postaima (39.3%), dok svaki esti ispi-
tanik (16.5%) redovno klanja kod kue, a neto manje
od jedne desetine (7.8%) ide u damiju. Oko jedne de-
setine naih ispitanika uope ne prakticira islamske
vjerske obrede, odnosno ne klanja (14.2%), ne ide u
damiju (10.3%) i ne posti (9.4%), to priblino odgo-
vara ukupnom procentu u naem uzorku (10.4%) koji
se izjasnio nereligioznim (5.6%), uvjerenim ateistima
(0.9%) ili nije odgovorio (3.9%) na pitanje religijske
identifikacije, to upuuje na sklonost ponaajno za-
snovane religijske samoprocjene meu mladima, od-
nosno mogunost da mladi svoju religioznost uglav-
nom procjenjuju na osnovu prakticiranja religijskih
obreda a ne vjerovanja. Osim toga, oigledna je dis-
krepancija izmeu procenta religioznih (77%) i onih
koji redovno prakticiraju vjerske obrede, ali ovaj put
na nain da je redovnih praktikanata u sve tri obredne
obaveze znaajno manje.
Tvrdnje u ispitivanim aspektima religioznosti smo
organizirali u kompozitne skale religijskog vjerovanja
(= .68) i religijske prakse (= .83) pri emu njihovi
alpha koeficijenti unutarnje konzistencije posjeduju
zadovoljavajuu vrijednost.
S ciljem provjere homogenosti rezultata dobijenih
na ovim religijskim varijablama, provedeni su t-testo-
vi i analize varijansi, koji potvruju da je vjerovanje u
osnovne temelje islamske vjere znaajno izraenije kod
enskih ispitanika (t= -5.04, p=.000), djece iz religijski

rezUltati i analiza 49
Grafikon 3. Prakticiranje religijskih obreda (%)
39,3
39,3
23,5
23,5
Postim propisani post
26,5
26,5
9,4
9,4
7,8
7,8 Uvijek
Uvijek
27,7
27,7
Idemu udamiju
Idem damiju esto
esto
52,9
52,9
10,3
10,3 Nekad
Nekad
Nikad
Nikad
16,5
16,5
27,3
27,3
Klanjam kod kue
39,8
39,8
14,2
14,2
0 10 20 30 40 50 60
homogenih brakova (t=3.50, p=.000), ispitanika iz ze-

nike, sarajevske i bihake regije (F=12.55, p=.000), te
seoskih i manjih gradskih naselja (F=8.38, p=.000),
djece oeva s manjim stepenom obrazovanja (F=3.86)
i ispitanika koji sebe smatraju religioznim pojedinci-
ma (F=77.03, p=.000), to je prilino postojan obrazac
utjecaja socio-demografskog profila na izraenost reli-
gijskog vjerovanja. Pritom, primjetan je znaajniji utje-
caj socijalizacijskih faktora u odnosu na ambijentalne
okolnosti odrastanja.
identian obrazac uvjetovanosti nalazimo i u po-
gledu religijske prakse, s tim da enski ispitanici zna-
ajno vie poste (t=2.83, p=.005) i obavljaju namaz u
kui (t=2.74, p=.006) ali oekivano manje posjeuju
damiju (t=-3.66, p=.000), te je prakticiranje vjerskih
dunosti znaajno izraenije kod ispitanika iz do-
mainstava s niim mjesenim primanjima (F=9.38,
p=.000). ranije smo ustvrdili da 77% naih ispitanika
3
sebe smatraju religioznim pojedincima, 7% nereligio-
znim, dok njih 12.7% je neodluno u pogledu procjene

vlastite religioznosti (vidi tabelu 1). Iako s religijskom

identifikacijom linearno raste i stepen vjerovanja i
prakse, indikativno je, meutim, da ukrtanje rezul-
tata na religijskom vjerovanju i praksi s religijskom
identifikacijom (tabele 4 i 5 kao ilustracija) pokazu-
je da meu spomenutih 77% religioznih ima pojedi-
naca koji ne vjeruju u temelje islamske vjere i nikad
ne prakticiraju obrede, isto kao to meu utvrenih
12.7% nereligioznih ima onih koji vjeruju te prigodno
i povremeno prakticiraju kolektivni i individualni na-
maz odnosno post.
Tabela 4. Religijska samoidentifikacija

i slaganje s temeljnim islamskim vjerovanjima (%)
Vjerovanja Ukupno
Religiozan Neodluan Nereligiozan
Duhovna bia S 83.2 60.4 48.7 77.9
poput meleka NE 7.7 29.2 36.5 12.5
postoje. NS 9.1 10.4 15.9 9.6
Dennet i S 91.3 71.5 52.7 86.1

dehennem NE 4.3 20.1 36.5 8.5
postoje. NS 4.4 8.4 10.9 5.4
S 95.9 86.8 71.2 93.1
Bog ima i
NE 1.7 9.7 23.3 4.2
postoji.
NS 2.4 3.5 5.4 2.7
S=slaem se, NE=nesiguran, NS=ne slaem se
Do slinih saznanja dovodila su i ranija istraiva-

nja religioznosti (Jerolimov, 2002) koja ovakve ten-
dencije objanjavaju disolucijom dogmatskog sistema i

Tabela 5. Religijska samoidentifikacija

i prakticiranje islamskih obreda (%)
Obredi Ukupno
Religiozan Neodluan Nereligiozan
U 19.1 5.7 2.7 16.3
Klanjam 33.1 7.1 4.1 27.8
kod kue. NE 39.0 54.3 32.4 40.5
NI 7.6 29.3 59.5 13.9
U 46.1 18.9 5.4 39.8
Postim 24.1 27.3 9.5 23.5
propisani
post. NE 24.2 32.9 39.2 26.3
NI 4.8 18.2 45.9 9.3
U=uvijek, =esto, NE=nekada, NI=nikada
privatizacijom religije kad se radi o selektivnom vjero-

vanju i obredoslovlju religioznih, odnosno potrebom
za viom silom i prakticiranjem vjere kao obiljeja
obiteljske i ire kulturne tradicije u sluaju vjerovanja
i prakticiranja obreda kod nereligioznih pojedinaca.
Meu istraivaima je takoer prisutna nedoumica o
tome koliko mladi uope poznaju uenje svoje vjere, a
spram koje se deklariraju kao (ne)religiozni pojedinci
(Marinovi-Bobinac, 2000, prema Jerolimov, 2002).
Modaliteti religijskog prisustva u dravi, drutvu i
ivotu pojedinca predmet su razliitih analiza, a veo-
ma esto i unih rasprava. Kad se radi o odnosu naih
ispitanika spram prisustva vjere u privatnom i dru-
tvenom ivotu (grafikon 4), velika veina meu njima
prihvata znaajnu ulogu vjere kao utjehe u privatnom
ivotu (78.8%), ali manje od pola njih podrava mo-
gunost da medicinski radnik iz vjerskih razloga odbije

asistirati u izvrenju zakonom dozvoljenog abortusa

(44.1%), tvrdnju da je boljitak za bosanskohercego-
vaku administraciju u angamanu politiara vrsto
uvjerenih vjernika (39.6%) i da pojedinci koji ne vje-
ruju u Boga nisu prikladni za javnu slubu (42.5%).
Mladi u naem istraivanju najmanje podravaju di-
rektno mijeanje vjerskih velikodostojnika u politiku
(15.0%) i izborni proces (10.2%). Iz ovih rezultata ra-
zumljivo je da nai mladi na drutvenu ulogu religije
i referentne religijske zajednice ne gledaju jednostra-
no nego ovisno o kojem se segmentu ivota radi, pri
emu znaajno otvorenije govore o prisustvu religije i
njenoj kompenzacijskoj funkciji u njihovim privatnim
ivotima, s izraenom zadrkom u pogledu mijeanja
religije u javni sektor, pogotovo na nain eksplicitne
religizacije politike putem direktnog mijeanja vjer-
skih velikodostojnika u politika deavanja.
Grafikon
Grafikon 4. Drutveno
4. Drutveno prisustvo
prisustvo religije (%) religije (%)
7,6
7,6
U vjeriUnalazim
vjeri nalazim utjehuiiohrabrenje
utjehu ohrabrenje.
78,8
78,8
Iz religijskih razlogaIz religijskih

smije serazloga
odbitismije se odbiti u
asistiranje 22,5
22,5
asistiranje
izvrenju u izvrenju abortusa.
abortusa 44,1
44,1
Pojedinci
Pojedinci s vrstim
s vrstim vjerskimuvjerenjima
vjerskim uvjerenjima 18,8
18,8
trebaju obavljati
trebaju obavljati javnejavne poslove.
poslove
42,5
42,5
Politiari
Politiari koji ne vjeruju koji nesu
u Boga vjeruju u Boga
neprikladni 24,7
24,7
neprikladni
za javne slube su za javne slube.
39,6
39,6
Vjerske voe bi trebaleVjerske voena

utjecati bi trebale
odluke 53,8
53,8
utjecati na odluke vlasti.
vlasti
15
15
Vjerske voe
Vjerske voe bi trebale bi trebale
utjecati nautjecati na toe
to kako 69,4
69,4
kakona
ljudi glasati e ljudi glasati na izborima.
izborima
10,2
10,2
Neslaese
Ne slae se Slaese
Slae se

Faktorska analiza stavova naih ispitanika gle-

de drutvene uloge religije dala je dva latentna fak-
tora prvog reda, koji objanjavaju 68.38% varijanse
ukupnih rezultata (tabela 6), a koja smo, sukladno-
njihovim pripadajuim varijablama, nazvali dimen-
zijama drutvene uloge vjere odnosno politike uloge
vjerskih velikodostojnika. Ovi rezultati potvruju da
nai ispitanici prave jasnu distinkciju izmeu prisu-
stva religije u javnoj sferi na nain implicitne religi-
oznosti vjernika, s jedne strane, i uplitanja vjerskih
velikodostojnika u politika deavanja, s druge, pri
emu prvu mogunost znaajno odobravaju, a dru-
gu dvotreinskom odnosno natpolovinom veinom
odbacuju.
Tabela 6. Faktorska analiza drutvene uloge religije
Faktori
1 2
Za BiH bi bilo bolje da pojedinci s vrstim .814
vjerskim uvjerenjima obavljaju javne poslove.
Politiari koji ne vjeruju u Boga .761
neprikladni su za javne slube.
Medicinska sestra smije iz religijskih razloga odbiti .602
asistiranje u izvrenju zakonski doputenog pobaaja.
U vjeri nalazim utjehu i ohrabrenje. .585
Vjerske voe bi trebale utjecati na to .851
kako e ljudi glasati na izborima.
Vjerske voe bi trebale utjecati na odluke vlasti. .876
% varijanse 34.16 24.22

Naknadne statistike analize dobijenih rezultata

na ekstrahiranim faktorima pokazuju da u odnosu
na druge regije znaajnije manji drutveni angaman
religije prieljkuju ispitanici iz tuzlanskog podru-
ja (F=3.76, p=.005), manjih i veih gradskih naselja
(F=4.54, p=.004), djeca roditelja koji imaju vii ste-
pen strune spreme (F=3.71, p=.010) te pojedinci
koji se izjanjavaju kao nereligiozne osobe (F=35.07,
p=.000).
U pogledu mjesta vjerskih velikodostojnika u
politici nai su ispitanici znaajno homogeniji pa
uplitanje vjerskih velikodostojnika u politiku gotovo
jednako osuuju svi bez obzira na njihov sociode-
mografski profil, s tim da su prema toj mogunosti
znaajno vie kritini stariji (t=2.88, p=.004) te ispita-
nici iz sarajevske, zenike i mostarske regije (F=4.64,
p=.001).
Na skali od 1 (potpuno neprihvatljivo) do 5 (pot-
puno prihvatljivo) ispitanici u naem istraivanju su se
izjanjavali o prihvatljivosti razliitih oblika (ne)mo-
ralnog ponaanja.
Velika veina mladih u naem uzorku (grafikon
5) neprihvatljivim smatraju prostituciju (82.2%), stu-
panje u intimni odnos s sobom koja je ve u braku
(73.3%), abortus (72.6%), homoseksualnu orijentaciju
(70.9%), raanje djece izvan braka (69.6%), smjeta-
nje roditelja u staraki dom (68.7%), a za dvije treine
njih neprihvatljivo je ivjeti u izvanbranoj zajednici
(60.3%). Neto manje od polovine mladih u uzorku to
misli za predbrane seksualne odnose (43.2%), a njih
29.6% za razvod braka.

Grafikon 5. Prihvatljivost razliitih oblika

Grafikon 5. Prihvatljivost razliitih oblika (ne)moralnog ponaanja (%)
(ne)moralnog ponaanja (%)
Prostitucija
Prostitucija
82,2
82,2
9,8
9,8
Ljubavni odnos sa osobom
Ljubavni odnos s osobom koja je ve
73,3
73,3
koja jeuvebraku
u braku 16,3
16,3
Abortus
Abortus
72,6
72,6
12,7
12,7
Homoseksualna orijentacija
Homoseksualna orijentacija
70,9
70,9
15,4
15,4
Raanjeizvan
Raanje djece djece izvan braka
braka
69,6
69,6
16
16
Smjetaj u
Smjetaj roditelja roditelja u staraki
staraki domdom 68,7
68,7
14
14
ivot u izvanbranoj
ivot u izvanbranoj zajednici
zajednici
60,3
60,3
21,3
21,3
Seksualni odnosi
Seksualni odnosi prijeprije
brakabraka 43,2
43,2
41,9
41,9
Razvod
Razvod
29,6
29,6
49,2
49,2
00 20
20 40
40 60
60 80
80 100
100
Neprihvatljivo
Neprihvatljivo Prihvatljivo
Prihvatljivo
Statistiki postupak faktorske analize razliitih

oblika (ne)moralnog ponaanja (tabela 7) dao je dva
latentna faktora koji zajedno objanjavaju 57.72% va-
rijanse, a koja smo, sukladno njihovim faktorskim za-
sienjima, nazvali brano-porodinom moralnom ori-
jentacijom odnosno seksualnom moralnom orijentaci-
jom. Provedeni t-testovi i analize varijanse potvruju
identian obrazac uvjetovanosti obje latentne dimen-
zije s obzirom na religijsku pripadnost roditelja naih
ispitanika (t=2.65, p=.000; t=4.06, p=.000), njihovo
religijsko samoodreenje (F=17.00, p=.000; F=43.44,
p=.000), stepen obrazovanja njihovih oeva (F=12.49,
p=.000; F=16.32; p=.000) i visinu primanja njihovog
domainstva (F=7.55, p=.000; F=15.73, p=.000), odno-

sno, spram ponuenih ponaajnih obrazaca posebno

su kritini pojedinci koji sebe smatraju religioznim
osobama, djeca manje obrazovanih oeva ija oba ro-
ditelji su muslimani te ispitanici iz slabije situiranih
porodica. Za enske (t=10.09, p=.000) i starije ispita-
nike (t=3.00, p=.003), nadalje, posebno su neprihvat-
ljiva ispitivana ponaanja u pogledu seksualnosti, dok
ispitanici iz tuzlanske regije (F=4.76, p=.001; F=4.85,
p=.001) i veih gradskih naselja (F=12.87, p=.000;
F=13.41, p=.000) sa znaajno manje izraenim neo-
dobravanjem gledaju na ovdje istraivana ponaanja u
pogledu seksualnosti te branih i porodinih odnosa.
Tabela 7. Faktorska analiza prihvatljivosti

razliitih oblika ponaanja
Faktori
1 2
Ljubavni odnos s osobom koja je ve u braku .865
Prostitucija .783
Seksualni odnosi prije braka .630
ivot u izvanbranoj zajednici .733
Razvod .697
Raanje djece izvan braka .674
Homoseksualna orijentacija .673
Smjetaj roditelja u staraki dom .654
Pobaaj .644
% varijanse 44.67 13.05

Uoeni obrazac utjecaja socio-demografskih obi-

ljeja na rasprostranjenost ispitivanih moralnih vri-
jednosti je uglavnom oekivan i upuuje na znaajnu
diferenciranost naih ispitanika u tom pogledu i to
prema onim socio-kulturalnim karakteristikama za
koje se tradicionalno vezuje drutveno raslojavanje u
kontekstu odnosa spram konzervativnih odnosno li-
beralnih vrijednosnih stavova.
Odnos religioznih pojedinaca u tom pogledu iden-
tian je onom spram vjerovanja i religijske prakse: iako
Tabela 8. Religijska samoidentifikacija i

prihvatljivost (ne)moralnih ponaajnih obrazaca (%)
Ponueno (ne)moralno Religijska samoidentifikacija

Ukupno
ponaanje Religiozan Neodluan Nereligiozan
ivot u P 18.2 24.2 47.3 20.9
izvanbranoj NS 17.4 24.1 16.2 18.2
zajednici NP 64.3 51.7 46.5 60.8
P 13.7 18.7 33.8 15.6
Raanje djece
NS 12.4 26.7 12.2 14.3
izvan braka
NP 73.9 54.8 54.1 70.0
Ljubavni P 14.5 17.3 29.7 15.9
odnos s NS 8.9 17.9 12.2 10.3
osobom koja
NP 76.6 64.8 58.1 73.8
je ve u braku
Seksualni P 36.7 54.8 79.7 42.0

odnosi prije NS 14.5 18.5 6.8 14.5
braka NP 48.8 26.8 13.5 43.5
P=prihvatljivo, NS=nisam siguran, NP=neprihvatljivo

s religijskom identifikacijom linearno raste i stepen

odbijanja ponuenih ponaanja, ukrtanje varijabli ek-
strahiranih faktora s religijskom identifikacijom (tabe-
la 8 kao ilustracija) pokazuje da je meu religioznima
znaajan procent onih koji prihvataju ponuene pona-
ajne obrasce, jednako kao to je meu nereligioznima
znaajan broj onih koji ih smatraju neprihvatljivim.
Ova saznanja upuuju na zakljuak da usljed
utjecaja sekularnih ideja i postojee drutvene prakse
deklarirani vjernici znaajno u svojim stavovima od-
stupaju od islamske koncepcije seksualnog, branog i
porodinog morala, ali i da nereligiozni pojedinci raz-
matrane ponaajne obrasce odbacuju ne iz vjerskog
uvjerenja koliko u ime, vjerovatno, patrijarhalnih vri-
jednosti koje su jo prisutne u bh. drutvu.
Brak i porodica
Tradicionalno shvatanje braka i porodice kao osnovne
elije drutva danas je suoeno s izazovima (post)mo-
derne dinamike i kulture ivljenja do te mjere da se sve
ee govori o krizi porodice (Arai i Nikodem, 2000)
ali i braka kao intimnog i ekonomskog zajednitva
mukarca i ene, to direktno ugroava njihovu repro-
duktivnu, socijalizacijsku, ekonomsku, politiku i dru-
ge funkcije u drutvu. Propitivanje njihove patrijarhal-
ne koncepcije karakteristine za Bosnu i Hercegovinu
nije zaobilo ni mlade u ovoj zemlji, ije smo brane
i porodine vrijednosne stavove ispitivali pomou pi-
tanja o njihovom odnosu naspram braka, percepcji
budueg branog statusa, predstavama o najboljim go-
dinama za ulazak u brak mukarca i ene te eljenom

broju djece u sluaju braka. Takoer nas je zanimalo

njihovo miljenje o preduvjetima uspjenog braka.
U dijelu o hijerarhiji vrijednosti kod mladih u na-
em uzorku (vidi str. 21-22 ove studije) vidjeli smo da je
za 98.6% naih ispitanika porodica vaan ivotni cilj i
da je takva visoko pozicionirana u njihovom vrijedno-
snom sistemu s obzirom na to da toliku vanost jedino
jo pridaju zdravlju. U skladu s tim (vidi prilog), velika
veina naih ispitanika slae se s tvrdnjama da brak jo
nije zastarjela institucija (79.8%) i da djeca trebaju oba
roditelja da bi sretno odrastali (84%). Sukladno tome,
86% mladih u naem istraivanju svoju budunost za-
miljaju u braku i s vlastitom porodicom, to sve sku-
pa potvruje da naa omladina i dalje visoko vrednuje
ove temeljne drutvene institucije, kako su to pokazala
i neka ranija istraivanja na vie ogranienim loka-
litetima (iga, 2015). Meutim, znaajno se razilaze u
pogledu najboljih godina za ulazak u brak mukarca
odnosno ene i koliko djece planirati. Najvei dio na-
ih ispitanika (vidi prilog), njih dvije treine vjeruje
da je najbolje vrijeme za ulazak u brak za mukarca
izmeu 26. i 29. godine (58.8%), odnosno izmeu 21.
i 25. godine za enu (56%). I dok tek svaki deseti ispi-
tanik (10.9%) smatra da mukarac treba brak sklopiti
poslije 29. godine, svaki trei (37.9%) vjeruje da to ena
treba uraditi poslije 25. godine, iz ega se moe ipak
razumjeti da je meu mladima poeljno da ene rani-
je ulaze u brak u odnosu na mukarce. Neto vie od
polovine u naem uzorku (55.2%), nadalje, eli imati
dvoje djece, gotovo svaki deseti (8.9%) ispitanik samo
jedno, a svaki etvrti (27.1%) troje odnosno etvero,
tako da u prosjeku mladi u naem uzorku ele imati
2.25 djece. S obzirom na spomenute stavove mladih,

oekivati je da e se u budunosti mladi sve kasnije od-

luivati za zasnivanje brane zajednice meu kojima e
uglavnom dominarati one sa dvoje djece, odnosno e-
tverolane porodice, to su tendencije dekonstrukci-
je patrijarhalnog tipa porodice i porodinih promjena
tipinih za savremena drutva (iga, 2015), a koje se
obino povezuju sa eljama mladih narataja za viim
stepenom obrazovanja i uspjenijom karijerom (Iliin
i sar., 2013).
Rezultati naknadnih statistikih provjera s ob-
zirom na socio-demografski profil naih ispitanika
pokazuju da su mladi u naem uzorku prilino jedin-
stveni glede svog budueg branog statusa, s obzirom
na to da se u tom pogledu razlikuju samo prema uzra-
stu (2=13.21, p=.004) i religijskoj samodentifikaciji
(2=45.57, p=.000) tako da studenti i oni meu njima
koji se smatraju religioznima u veoj mjeri svoju bu-
dunost vide u branoj zajednici u poreenju s ueni-
cima, odnosno nereligioznim i neodlunim u pogledu
religijske samoprocjene. Vie diferenciranosti nalazi-
mo u prihvatanju tvrdnje da brak nije zastarjela in-
stitucija, koju znaajno manje podravaju muki ispi-
tanici (z= -2.56, p=.010), oni meu njima koji dolaze iz
tuzlanske regije (2=13.85, p=.008) i manje religiozni
(2=12.07, p=.002). Stav da dijete treba i oca i majku
da bi sretno odrastalo znaajno vie podrke nalazi
meu mlaim ispitanicima (z= -3.17, p=.002), onima
koji dolaze iz manjih sredina (2=17.15, p=.001) i djeci
oeva s relativno niskim odnosno izuzetno visokim
stepenom obrazovanja (2=11.47, p=.009).
Glede najprikladnijih godina za ulazak u brak jed-
nog mukarca odnosno ene, nai ispitanici se konzi-

stentno razlikuju s obzirom na uzrast (z= 5.95, p=.000

za mukarca, z=3.91, p=.000 za enu), mjesto odrasta-
nja (2=23.01, p=.000 za mukarca, 2=22.92, p=.22.92
za enu), stepen obrazovanja oca (2=15.68, p=.001
za mukarca, 2=22.46, p=.000 za enu), mjesena
primanja domainstva (2=22.52, p=.000 za mukar-
ca, 2=21.68, p=.000 za enu) i religijsku identifikaci-
ju (2=12.07, p=.002 za mukarca; 2=8.79, p=.010 za
enu). Da u znaajno kasnijim godinama i mukarac i
ena trebaju zasnivati branu zajednicu smatraju stu-
denti, pojedinci iz veih mjesta, djeca vie obrazovanih
roditelja, pojedinci iz prosjeno situiranih porodica te
mladi u naem uzorku koji se smatraju nereligioznim,
to je obrazac utjecaja socio-demografskih obiljeja
uoen i u drugim istraivanjima (Iliin i sar., 2013).
Mladi u naem uzorku u pogledu broja eljene
djeca razlikuju se samo prema regionalnoj pripadno-
sti (2=15.94, p=.003) i religijskoj samoidentifikaciji
(2=17.08, p=.000), na nain da religiozni meu njima
ele imati znaajno vei broj djece, kao i ispitanici iz
zenike i mostarske regije, to ukazuje na homogenost
stava u pogledu ranije spomenutog podatka da nai is-
pitanici u prosjeku ele 2.25 djece.
S obzirom na to da velika veina u naem uzorku
svoju budunost vidi u nekoj vrsti brane zajednice,
zanimljivo je vidjeti kako e se za taj ivotni korak pri-
premiti, odnosno ta smatraju vanim za uspjeh braka
i porodice. U grafikonu 6. prikazana je hijerarhija pre-
duvjeta uspjenog braka prema miljenju nae omla-
dine, pri ijoj smo konstrukciji, tragom preporuke
Radina (2002), koristili samo najpozitivnije odgovore
(veoma vano).

Na vrhu ljestvice najvanijih uvjeta uspjene bra-

ne zajednice kod njih nalaze se meusobna vjernost
suprunika (84.9%), djeca (66.5%) i spremnost na raz-
govor o nastalim problemima (64.4%) zbog ega je
mogue oekivati da ove vrijednosti ipak dominiraju
njihovim vrijednosnim sistemom u pogledu uspjeno-
sti braka. Slaganje u politikim stavovima (7.4%) i isto-
vjetnost socijalnog porijekla (9%) najmanje su birane
kategorije i najmanje vani preduvjeti za harmonian
brak, prema miljenju naih mladih. Nai ispitanici u
prosjeku, izuzev istog socijalnog porijekla (M=2.82) i
slaganja u politikim stavovima (M=2.04), sve ponu-
ene stavke smatraju vanim za uspjeh braka, iz ega
je razumljivo da imaju prilino realna saznanja o tome
koje su to vane odrednice braka i brane vrijednosti
s obzirom na to da njihovi vrijednosni stavovi u tom
pogledu znaajno koincidiraju s nalazima recentnih
istraivanja o najeim uzrocima razvoda (otari,
uti i Vrdoljak, 2015).
Istovremeno zabrinjava injenica da mladi u naem
uzorku relativno manji znaaj pridaju branim okol-
nostima, koje istraivai smatraju ozbiljnim izvorom
frustracija i nesporazuma izmeu suprunika. Takav
obrazac odgovora upuuje na prisustvo nerealnih oe-
kivanja spram braka kod naih ispitanika i njihovu ne-
dovoljnu pripremljenost za brak. Prosjena vrijednost
(M=3.81) za stavku isto vjersko uvjerenje, naprimjer,
pozicionira je tek na deveto mjesto po vanosti za nau
omladinu iako neke statistike tvrde da do razvoda
mjeovitih brakova u sluaju Bonjaka dolazi goto-
vo dvostruko ee nego do razvoda etniki odnosno
religijski homogenih branih parova (Begovi, 2008).

Grafikon 6. Rang-ljestvica najvanijih preduvjeta

uspjenog
Grafikon brakanajvanijih
6. Rang-ljestvica stepenpreduvjeta
veomauspjenog
vanobraka
(%) stepen veoma vano (%)
Vjernost
Vjernost 84,9
84,9
Djeca
Djeca 66,5
66,5
Spremnost na raspravljanje o problemima

Spremnostnaraspravljanjeoproblemimakoji
64,4
64,4
koji se pojave izmeu suprunika
sepojaveizmeusuprunika
Dobar seksualni odnos

Dobarseksualniodnos 56,1
56,1
Imati vrijeme za vlastite prijatelje

Imativrijemezavlastiteprijateljeiline
aktivnostii line aktivnosti
42,1
42,1
Dijeliti isto vjersko uvjerenje

Dijelitiistovjerskouvjerenje 40,7
40,7
Uzajamno obavljanje poslova u domainstvu

Uzajamnoobavljanjeposlovaudomainstvu 29
29
Dobri stambeni uvjeti

Dobristambeniuvjeti 27,9
27,9
Dovoljna novana primanja/prihodi

Dovoljnanovanaprimanja/prihodi 26,4
26,4
ivot odvojen od roditelja

ivotodvojenodroditelja 22,7
22,7
Biti istog socijalnog porijekla

Bitiistogsocijalnogporijekla 9
Slaganje u politici
Slaganjeupolitici 7,4
7,4
0 20 40
40 60 80 100
100
Slino zapaanje prisutno je i kod kategorije djeca

s obzirom na to da ih nai ispitanici doivljavaju kao
faktor stabilnosti braka, iako strunjaci upozoravaju
da dolazak prinove u porodicu zahtijeva znaajno pri-
lagoavanje roditelja, zbog ega se esto povezuje sa
smanjenim branim zadovoljstvom i turbulencijama
(Baloban i rpi, 2005).
Faktorska analiza percipiranih uvjeta uspjenog
braka (tabela 9) dala je tri zasebna faktora prvog reda
koji objanjavaju 44.28% ukupne varijanse rezultata, a
koja smo sukladno strukturi njihovih zasienja nazvali
dimenzijama samodovoljnosti, orijentacije na zajedni-
tvo i sociokulturalne homogenosti. S obzirom na ranije
utvrenu hijerarhiju vrijednosti vanih za uspjean
brak, ini se da u vrhu prioriteta nae omladine kad se

radi o uspjehu brane zajednice dominiraju vrijedno-

sti emocionalnog zajednitva, a da je donji dio ljestvi-
ce pripao vrijednostima okupljenim oko dimenzija
samodovoljnosti i socio-kulturne homogenosti. Takav
obrazac odgovora jo jednom ukazuje na tendenciju
svojevrsnog romantiarskog razumijevanja braka kod
nae omladine, to je oekivano s obzirom na njihovu
starosnu dob.
Rezultati provedenih t-testova i ANOVA-e poka-
zuju da izraenost dimenzije orijentacije na zajedni-
tvo znaajno ovisi o spolu naih ispitanika (t=-7.19,
p=.000), njihovoj regionalnoj pripadnosti (F=4.35,
p=.002) i religijskoj samoidentifikaciji (F=8.37,
p=.000). U tom smislu su vjernost, podjela poslova u
domainstvu, djeca i razgovor o eventualnim branim
nesuglasicama posebno vane za enske ispitanike,
pojedince meu njima iz sarajevske i tuzlanske regije,
te za religiozne pojedince. Vanost samodovoljnosti i
njoj pripadajuih varijabli znaajno je diferencirana s
obzirom na geografska podruja mladih u istraivanju
(F=3.38, p=.009), veliinu naselja u kojem su odrasli
(F=12.33, p=.000) i stepen obrazovanja oca (F=4.59,
p=.003). Dovoljna novana primanja, kvalitet stambe-
nih uvjeta, ivot odvojen od roditelja i vrijeme za sebe
iznimno vanim smatraju ispitanici iz tuzlanske i sa-
rajevske regije, pojedinci iz gradskih sredina bez ob-
zira na njihovu veliinu, te djeca roditelja sa srednjim
ili viim stepenom obrazovanja. Konano, vanost ka-
rakteristika vezanih za socio-kulturalnu homogenost
ovisi o istovjetnosti vjeroispovijesti roditelja (t=3.05,
p=.002) naih ispitanika i njihovoj samoprocjeni reli-
gioznosti (F=34.58, p=.000). Slaganje u socijalnom po-
rijeklu, vjerskom uvjerenju i politici posebno vanim

Tabela 9. Faktorska analiza uvjeta uspjenog braka
Faktori
1 2 3
Dovoljna novana primanja/prihodi .689
Dobri stambeni uvjeti .643
ivot odvojen od roditelja .549
Dobar seksualni odnos .540
Imati vrijeme za vlastite prijatelje, .396
line aktivnosti i hobije
Spremnost na raspravljanje o problemima .755
koji se pojave izmeu mua i ene
Vjernost .626
Djeca .620
Uzajamno obavljanje poslova u domainstvu .424
Biti istog socijalnog porijekla .771
Dijeliti isto vjersko uvjerenje .687
Slaganje u politici .565
Zajedniki korijen 2.41 1.65 1.25
% varijanse 20.10 13.74 10.44
za uspjeh braka smatraju djeca ija su oba roditelja

muslimani i pojedinci koji sebe smatraju religioznim.
Sveukupno, mladi u naem uzorku relativno su
umjereno diferencirani u pogledu izraenosti ovdje
ekstrahiranih branih orijentacija. Uoeni obrazac
utjecaja socio-demografskih obiljeja na percepciju
vanosti ponuenih stavki za uspjeh braka je uglav-
nom oekivan i razumljiv, ali i iznimno vaan jer pred-
stavlja svojevrsni kriterij u skladu s kojim je mogue

procjenjivati u kojoj mjeri mladi suprunici odreenog

socio-demografskog profila dijele zajednika oekiva-
nja u pogledu branih i porodinih odnosa, to je, po
mnogima, kamen temeljac uspjenog braka (otari,
uti i Vrdoljak, 2015).
Slobodno vrijeme i rad

Slobodno vrijeme kao zanimanje kojem se pojedinac
moe posvetiti po vlastitom opredjeljenju izvan pro-
fesionalnih, drutvenih, porodinih i drugih obaveza
s ciljem odmora, zabave i kultiviranja vlastite linosti
masovna je pojava i zasebna sfera ivotne svakod-
nevnice dananje omladine u kojoj se moda najbo-
lje zrcale bezbrojne mogunosti ovjekova napretka
i nazatka, samootuenja i razotuenja u beskonanoj
igri njegovih antropolokih karakteristika (ugi,
2000, prema Iliin, 2002b:271). Odatle je od izuzet-
ne vanosti pratiti i analizirati naine na koji mladi u
Bosni i Hercegovini ispunjavaju svoju dokolicu. Rad,
kako smo vidjeli, visoko je pozicioniran ivotni cilj
u vrijednosnom sistemu mladih u naem uzorku. S
obzirom na visok stepen nezaposlenost mladih u bh.
drutvu, koji prema nekim statistikama dostie goto-
vo 58% (iga i Osmi, 2015) i potekoa na koje mladi
ovjek nailazi u procesu profesionalnog samoostvare-
nja, vano je pitanje kako ove objektivne datosti bh.
poslovne stvarnosti utjeu na radne vrijednosti mla-
dih u BiH i njihovu strukturu.
Podatke o nainu provoenja slobodnog vreme-
na i radnim vrijednostima mladih u naem uzorku
prikupili smo pomou pitanja o koliini vremena

provedenog u razliitim drutveno-kulturnim, rekre-

ativnim i zabavnim aktivnostima, na internetu i TV-
u, njihovim stavovima prema poslu i percepcijama o
najvanijim faktorima prilikom pronalaenja posla u
Bosni i Hercegovini.
Na pitanje koliko esto provode slobodno vrije-
me u navedenim aktivnostima dobili smo odgovore
(grafikon 7) iz koji se razaznaje hijerarahija provoenja
slobodnog vremena, prema kojoj nai ispitanici svoju
dokolicu najee provode u izlascima sa prijateljima
(67.1%) i djevojkama odnosno mladiima (49.3%), onda
u sportskim (40.6%) i vjerskim (40.0%) aktivnostima
te itanju (37.8%), a najmanje posjetama izlobi (5.1%)
i pozorinim predstavama (7.4%). Primjetno je pritom
da veina ispitanika svoju dokolicu povremeno ili pone-
kad troi na sve navedene aktivnosti s izuzetkom (vidi
Grafikon 7. Koliina vremena provedena

u odreenim
Grafikon 7. Koliina aktivnostima
vremena provedena (%)aktivnostima (%)
u odreenim
Izlasci s prijateljima
Izlasci s prijateljima 1,3
1,3
67,1
67,1
Izlazak sIzlazak
djevojkom/dekom
s djevojkom/djekom 14,3
14,3
49,3
49,3
Bavljenje sportom
Bavljenje sportom 13
13
40,6
40,6
Vjerske aktivnosti
Vjerske aktivnosti 12,5
12,5
40
40
itanje knjiga/novina
itanje knjiga/novina 14,3
14,3
37,8
37,8
Odlazci na zabave
Odlasci na zabave 10
10
29,5
29,5
Uee u Uee
dobrovoljnim aktivnostima
u dobrovoljnim aktivnostima 12,3
12,3
24,3
24,3
Organizirane vannastavne
Organizirane aktivnosti
vannastavne aktivnosti 30,3
30,3
16,3
16,3
Odlazak u pozorite
Odlazak u pozorite 46,4
46,4
7,4
7,4
Odlazak nana
Odlazak izlobe
izlobe 58,8
58,8
5,1
5,1
00 10 20 30 40 50 60 70 80
Nikad
Nikad esto
esto

prilog), kao to smo vidjeli, druenja s prijateljima i

djevojkama, odnosno odlazaka na izlobe i pozorine
predstave. I dok dvije treine njih slobodno vrijeme
esto koristi za druenje s prijateljima, odnosno svaki
drugi za izlazak s djevojkom, dotle gotovo dvije tre-
ine (58.8%), odnosno jedna polovina (46.4%), nikad
ne koristi dokolicu za prisustvo kulturnim manife-
stacijama i dogaajima kakvi su izlobe ili posjete
pozoritu.
Faktorska analiza odgovora mladih u naem istra-
ivanju u pogledu naina upranjavanja slobodnog
vremena otkrila je dva latentna faktora (tabela 10) koji
objanjavaju 43.28% ukupne varijanse rezultata, a koja
Tabela 10. Faktorska analiza aktivnosti

u slobodnom vremenu
Faktori
1 2
Odlasci na zabave .809
Izlazci s prijateljima .671
Izlazak s djevojkom/dekom .639
Odlazak u pozorite .743
Odlazak na izlobe .717
Organizirane vannastavne aktivnosti .636
itanje knjiga/novina .565
Uee u dobrovoljnim aktivnostima .564
Vjerske aktivnosti .483
% varijanse 25.72 17.56

smo, sukladno njihovim zasienjama, nazvali zaoku-

pljenost kulturno-drutvenim aktivnostima i zaoku-
pljenost zabavom. S obzirom na to da nijedan faktor
nije bio dovoljno zasien varijablom bavljenje spor-
tom, ona je izostavljena u naknadnim analizama.
Ako uz nalaze faktorske analize imamo u vidu i
navedene rezultate o zastupljenosti odreenih aktiv-
nosti u slobodnom vremenu naih mladih, primijetit
emo da ispitanici u naem uzorku u vremenu doko-
lice najvie upranjavaju aktivnosti koje su u funkciji
zabave i razonode. Na drugoj strani nalaze se uglav-
nom recepcijske aktivnosti koji drugi organiziraju za
mlade a koje konstituiraju tzv. elitni kulturni obrazac
(Iliin, 2002b) koji pretpostavlja intelektualni anga-
man korisnika, zbog ega se, uz izuzetak vjerskih
aktivnosti i sporta, malo moe govoriti o zastuplje-
nosti razvojne funkcije slobodnog vremena meu na-
om omladinom. ini se da je dokolica za nau omla-
dinu u znaajnoj mjeri postala prostor za oputanje,
razonodu i rekreaciju karakteristinu za tzv. urbani
kulturni obrazac (Iliin, 2002b) provoenja slobodnog
vremena. To potvruju i rezultati t-testova i analize
varijansi s obzirom na to da pokazuju relativno sla-
bu diferenciranost naih ispitanika u pogledu i jedne
i druge vrijednosne orijentacije. Aktivnosti okupljene
oko urbanog kulturnog obrasca provoenja dokolice,
vjerovatno zbog manje ponude i finansijskih mogu-
nosti, manje su karakteristine za pojedince iz seoskih
sredina (F=10.10, p=.000) i domainstava s niim mje-
senim primanjima (F=4.35, p=.002), dok su u svoje
slobodno vrijeme drutveno-kulturnim aktivnostima
znaajno vie zaokupljeni enski ispitanici (t=4.80,

p=.000), mladi iz sarajevske, zenike i tuzlanske regije

(F=6.65, p=.000) i, oekivano, meu njima vie reli-
giozni pojedinci (F=23.94, p=.000). I dok se izraeni-
je prisustvo elitnog kulturnog obrasca meu enskim
ispitanicima moe tumaiti kao dokaz patrijarhalne
matrice socijalizacije, njegova vea izraenost kod
mladih iz odreenih regija nagovjetava mogunost
vie ponude ovih recepcijskih aktivnosti u odreenim
sredinama.
Dobijeni rezultati pokazuju da nai ispitanici, na-
dalje, u prosjeku dnevno provode 2.78 sati na inter-
netu i kompjuteru, odnosno 1.67 sati gledajui TV,
znaajno manje u poreenju sa saznanjima nekih
slinih istraivanja u zemlji (Turilo, 2015) i regionu
(Iliin i sar., 2013) koja ovu vrijednost zaokruuju ak
na 3.8 sati za internet, odnosno 2.3 sata za TV, to je
vjerovatno pouzdaniji podatak s obzirom na to da su
za razliku od naeg ova istraivanja koristila vei
raspon moguih odgovora (od 1-2 sata do vie od 6
sati) i samim tim mogunost odabira viih vrijednosti
i postizanja viih aritmetikih sredina u tom pogle-
du. Zbog toga nae rezultate da priblino svaki tre-
i ispitanik u istraivanju na internetu i kompjuteru
provede do dva (28.9%), tri (27.8%) ili etiri sata i vie
(31.5%), odnosno do jednog sata (34.1%) pred TV-om,
treba razumijevati u svjetlu rezultata spomenutih
studija o mladima. Indikativno je da ista istraivanja
takoer pokazuju da mladi svoje slobodno vrijeme
ee ispunjavaju koritenjem ovih informacijsko-ko-
munikacijskih tehnologija negoli drugim zabavno-
rekreativnim i socijalno-interakcijskim aktivnostima
(Turilo, 2015). Zbog toga se stjee dojam da mlade
ovaj medij odvlai od drugih medija ali i od druenja

sa stvarnim prijateljima (Iliin i sar., 2013) te drugih

aktivnosti koje bi trebalo da budu u funkciji svestra-
nog razvoja linosti adolescenta. Na kraju, zvui para-
doksalno da mladi i kad provode slobodno vrijeme na
internetu, ovaj medij koriste prije svega kao tehnolo-
ku podlogu za koritenje drutvenih mrea (Turilo,
2015:104), odnosno kao prostor za druenje i razono-
du. Ova spoznaja potvruje najprije tezu da dananja
omladina stvarno prijateljstvo pokuava nadomjestiti
virtuelnim, a zatim i da su zabava i razonoda kod njih,
uzevi u obzir zastupljenost varijabli koje ine na ek-
strahirani faktor zaokupljenost zabavom vjerovatno
preovladavajui modalitet ispunjavanja dokolice. A
da su nai ispitanici prilino homogeni u koritenju
ovih medija potvruje i njihova relativno slaba dife-
renciranost u tom pogledu s obzirom na socio-de-
mografska obiljeja. Tek djeca oeva sa zavrenom
osnovnom kolom znaajno manje vremena (F=4.78,
p=.003) provode na internetu u odnosu na ispitani-
ke vie obrazovanih roditelja, dok osim uz televizijski
ekran slobodno vrijeme znaajno vie (t=3.62, p=.000)
provode mlai ispitanici i pojedinci u naem uzorku
iz tuzlanske i mostarske regije (F=6.37, p=.000).
Rad kao multidimenzionalna i multifunkcio-
nalna drutvena pojava zadovoljava razliite potre-
be mladih u kojoj oni, sukladno tome, mogu vidjeti
priliku za ostvarenje razliitih vrijednosnih ciljeva.
Nae saznanje da mladi visoko vrednuju mogunost
ostvarenja razliitih ciljeva putem rada (vidi prilog),
ukljuujui socijalno-interakcijski (87.6% rad je ak-
tivnost putem koje ovjek upoznaje druge ljude), kon-
formistiki (82% rad je dunost, doprinos drutvu),
samoaktuelizacijski (80.1% rad je aktivnost pomou

koje se ovjek samodokazuje), egzistencijalni (77.8%

rad je nain da se osigura egzistencija), statusni (68.6%
rad je nain da se osigura odreeno mjesto u drutvu),
psihoterapijski (64.8% rad je dobar nain da se po-
bjegne od raznih ivotnih problema), dokaz je koegzi-
stencije ili paralelne interiorizacije radnih vrijednosti
kod naih ispitanika i multifunkcionalnosti rada. To
potvruje i visok stepen neslaganja (85%) s vrijedno-
sno neutralnim konceptom rada (rad je nuno zlo i u
njemu nema nikakvog zadovoljstva) u skladu s kojim
je on aktivnost liena bilo kakve privlanosti. Pritom
moemo vidjeti (grafikon 8) da prema izraenosti
najpozitivnijeg odgovora (potpuno se slaem) najvei
procent njih (40.5%) istie njegovu socijalno-interak-
cijsku vrijednost. Ovakav trend mogue je objanja-
vati u skladu s kompenzancijskim naelom, odnosno
konceptom socijalne iskljuenosti i izoliranosti mla-
dih u BiH (Radin, 2002b) s obzirom na to da virtuel-
nim druenjem, ini se, ne uspijevaju zadovoljiti po-
trebu za stvarnim prijateljstvom. Svaki trei ispitanik,
nadalje, najvanijim smatra njegovu konformistiku
(34.4%), samoaktuelizacijsku (32.7%) i materijalnu
(32.4%) funkciju, to sve skupa ukazuje na dominaciju
ekstrinzinih radnih vrijednosti meu naom omla-
dinom. U najmanjoj mjeri nai ispitanici (2.4%) po-
dravaju vrijednosno neutralni koncept rada, prema
kojem radni angaman ne moe biti izvor nikakvog
zadovoljstva.
Prezentirani podaci odatle potvruju izrazito vi-
soka oekivanja i pozitivne aspiracije mladih u naem
uzorku u pogledu radnog angamana, koja intere-
santno je dijele ispitanici svih socio-demografskih
profila s obzirom na to da naknadni statistiki postupci

nisu utvrdili njihovu znaajnu diferenciranost u izra-

enosti etiri najprisutnije vrijednosne orijentacije u
naem uzorku (socijalno-interakcijskoj, konformisti-
koj, samoaktuaelizacijskoj i materijalnoj) prema ispi-
tivanim sociodemografskim obiljejima.
Grafikon 8. Rang-ljestvica radnih vrijednosti

stepen
Grafikon potpuno
8. Rang-ljestvica radnih se slaem
vrijednosti (%)potpuno se slaem (%)
stepen
Radjejeaktivnost
Rad aktivnostputem
putem koje
koje ovjek
ovjek upoznaje
upoznajeljude.
ljude 40,5
40,5
Rad
Radjejedunost,
dunost,doprinos
doprinosdrutvu.
drutvu 34,4
34,4
Radjejeaktivnost
Rad aktivnostputem
putemkoje
koje se
se ovjek
ovjek samodokazuje.
samodokazuje 32,7
32,7
Radjejenain
Rad nain da
da se
seosigura
osiguraegzistencija.
egzistencija 32,4
32,4
Rad
Rad je dobarnain
je dobar naindadasesepobjegne
pobjegne od
odproblema.
problema 28,6
2 8,6
Rad
Radjejeizvor
izvorzadovoljstva.
zadovoljstva 25,9
25,9
Rad
Radjejenavika.
navika 25,3
25,3
Rad jeje nain
Rad nain da
dase
seosigura
osiguramjesto
mjestou udrutvu.
drutvu 24,2
24,2
Rad
Radjejenuno
nunozlo.
zlo 2,4
2,4
0
0 10
10 20
20 30
30 40
40 50
50
Odgovor na pitanje jesu li mladi svjesni izazova

i prepreka na koje mogu naii u ostvarivanju svojih
poslovnih oekivanja na bosanskohercegovakom
tritu rada, pokuali smo pronai pomou analize
njihove percepcije najvanijih faktora za dobijanje bu-
dueg zaposlenja (grafikon 9). Kao najvaniji faktor
prilikom pronalaenja posla u BiH najvei procent
u uzorku (42.8%) navodi politike veze, gotovo jedna
treina (28.3%) nivo obrazovanja, a onda prema zastu-
pljenosti odgovora slijedi strunost (10.7%), poznant-
svo i prijatelji (8.6%) i srea (6.6%).
Mladi u naem uzorku uglavnom se slau u per-
cepciji najvanijeg faktora prilikom pronalaenja po-
sla u BiH s obzirom na to da tek ispitanici iz bihake
8

Grafikon 9. Percepcija najvanijih faktora

za pronalazak posla (%)
Grafikon 9. Percepcija najvanijih faktora za pronalazak posla (%)
Politike veze
Politike veze 42,8
42,8
Nivoobrazovanja
Nivo obrazovanja 28,3
28,3
Strunost
Strunost 10,7
10,7
Poznanstvo/prijatelji
Poznanstvo/prijatelji 8,6
8,6
Srea
Srea 6,6
6,6
Ostalo
Ostalo 3,1
3,1
0 5 10
10 15
15 20
20 25
25 30 35 40 45
regije (2=22.05, p=.000) i djeca vie obrazovanih oe-

va (2=12.85, p=.005) znaajnije istiu vanost faktora
koji su povezani s vanjskim lokusom kontrole kakvi su
srea, poznanstvo i prijatelji te politike veze. Odatle
postaje jasno da su mladi u naem istraivanju znaaj-
no sloni u pogledu stava da su za ispunjenje njihovih
poslovnih aspiracija i oekivanja najvaniji vanjski
faktori, meu kojima po svojoj vanosti prednjai po-
litika uvezanost. Drugim rijeima, u pogledu ostva-
renja prava na zaposlenje za nau omladinu tipian je
vanjski lokus kontrole.
Drutvo i politika
Svaka ozbiljnija analiza vrijednosnog sistema mladih
neminovno iziskuje razmatranje
9 njihovih drutve-

no-politikih stavova, vrijednosti i ponaanja, s ob-
zirom na to da demokratsko drutvo zahtijeva jedan
stepen politike ukljuenosti svih njenih punoljetnih

graana i da upravo mladi kao sudionici aktuelnih i

buduih politikih procesa i deavanja nose ogroman
politiki potencijal (Iliin, 2002a). U kontekstu naeg
istraivanja detaljnije razmatranje ove teme dodatno
dobija na znaaju imajui u vidu naprijed prezentira-
ne podatke o niskom vrednovanju drutvenog i poli-
tikog angamana, s jedne strane, i izraenosti svijesti
meu mladima u ovoj studiji o uvjetovanosti njihove
poslovne afirmacije socijalnim vezama i politikim
faktorom, s druge strane. Podatke o drutvenim i po-
litikim vrijednostima mladih prikupljali smo pomo-
u pitanja u vezi s percepcijom line i budunosti bh.
drutva, osjeajem nacionalnog ponosa, ueem u
volonterskim aktivnostima, individualnim interesira-
njem za politiku, politikom participacijom, izlaskom
na izbore i povjerenjem u drutvene institucije. Tim
redoslijedom prezentirat emo dobijene rezultate.
Kada se radi o procjeni vlastite budunosti (grafi-
kon 10), vie od polovine ispitanika u naem istrai-
vanju (54.2%) smatra da e budunost biti bolja od
sadanjosti, a svaki peti ispitanik (22.1%) da e bu-
dunost biti gora od sadanjosti. U pogledu percep-
cije budunosti bh. drutva dobijeni su dijametralno
suprotni rezultati vie od polovine (54.8%) ispitani-
ka je na strani uvjerenja da e budunost biti gora od
sadanjosti, a tek svaki esti (16.1%) ispitanik vjeruje
da e budunost biti bolja od sadanjosti. Meu na-
im ispitanicima neto je vie onih (29.2%) koji u bu-
duem stanju bh. drutva ne oekuju znaajnije pro-
mjene nego je to sluaj kad se radi o vlastitoj budu-
nosti (23.7%). Iz navedenog jasno se nazire i u mno-
gim drugim istraivanjima (Iliin i Radin, 2002; Iliin
i sar., 2013) uoena nerealna diskrepancija izmeu

Grafikon 10. Percepcija vlastite

i budunosti
Grafikon bh. drutva
10. Percepcija vlastite (%)bh. drutva (%)
i budunosti
54,8
54,8
Budunostbh.drutva
Budunost bh. drutva 29,2
29,2
16,1
16,1
Goraodsadanjosti
Gora od sadanjosti
Istakaoisadanjost
Ista kao i sadanjost
22,1
22,1
Boljaodsadanjosti
Bolja od sadanjosti
Vlastitabudunost
Vlastita budunost 23,7
23,7
54,2
54,2
00 10
10 20
20 30
30 40
40 50
50 60
60
vienja vlastite i kolektivne budunosti kod omladine,

odnosno tendencija da mogunosti uspjeha pojedinca
posmatraju odvojeno od drutveno-ekonomskih kre-
tanja u okruenju, to nedvojbeno ukazuje na njiho-
vo nedovoljno poznavanje kompleksne i neraskidive
dinamike izmeu individue i drutva, ali i na vrsto
uvjerenje da imaju vremena napretek da ostvare svoje
ivotne ciljeve, to je vrsta nada koju ovjek suoen sa
izvjenou biolokog kraja obino gubi tek u periodu
starosti. Naknadne statistike provjere difirencirano-
sti navedenih rezultata upuuju na izraenu homoge-
nost naih ispitanika s obzirom na to da tek ispitanici
iz sarajevske regije (2=31.36, p=.000), te meu njima
oni iz domainstava s veim mjesenim primanjima
(2=16.13, p=.003) pokazuju znaajno vei stepen op-
timizma u pogledu vlastite budunosti, dok su muki
ispitanici znaajno vei optimisti (z=2.66, p=.008) kad
se radi o budunosti bh. drutva.
10


Koliko je rezistentna ali u odnosu na drutveno-

politiki ambijent i ambivalentna naprijed istaknuta
nada mladih u naem istraivanju u bolje sutra i nji-
hov ponos, ukazuje i saznanje da iako velik dio njih
ne vjeruje u svjetliju budunost bh. drutva, ipak dvije
treine ih (65%) se potpuno ili uglavnom slae s tvrd-
njom da su ponosni to su graani Bosne i Hercego-
vine (grafikon 11), dok je svaki esti ispitanik (15.8%)
negativno odgovorio na to pitanje, a jedna petina
njih (19.2%) je bez stava. Nacionalni ponos znaaj-
no je izraeniji kod kod mukih ispitanika (z=-3.46,
p=.001), pojedinaca iz mostarske regije (2=28.58,
p=.000) i onih meu njima koji se deklariraju kao reli-
giozne osobe (2=10.41, p=.005) u naem istraivanju.
Grafikon 11. Ponosan sam to sam graanin

Bosne
Grafikon i Hercegovine
11. Ponosan (%)
sam to sam graanin Bosne i Hercegovine (%)
11
11
4,8
4,8
Uopeseneslaem
Uope se ne slaem
Uglavnomseneslaem
Uglavnom se ne slaem
19,2
19,2
Nisamsiguran/na
Nisam siguran/na
20,6
20,6 Uglavnomseslaem
Uglavnom se slaem
Potpunoseslaem
Potpuno se slaem
44,4
44,4
00 10
10 20
20 30
30 40
40 50
50
Odgovor na pitanje jesu li u posljednjih 12 mjese-

ci dobrovoljno i bez naknade uestvovali u navedenim
volonterskim aktivnostima indikator je spremno-

sti mladih da se putem civilnog angamana aktivno

ukljue u razvoj socijalnog povjerenja, faktora koji se
niz godina povezuje s ekonomskim i demokratskim
napretkom i stabilnou drutva (Putnam, 2003, pre-
ma Iliin i sar., 2013). Dobijeni rezultati (grafikon 12)
pokazuju da je najvei procent mladih u naem uzorku
(79%) odgovorio potvrdno u sluaju pomaganja kole-
gi/ci u savladavanju nastavnog gradiva, da je polovina
njih (50.7%) pomagala starijim i/ili osobama s poseb-
nim potrebama, a svaki trei uestvovao je u organiza-
ciji vjerskih (34%) i sportskih (31.3%) dogaaja. U or-
ganizaciji kulturnih dogaaja i javnim radovima u lo-
kalnoj zajednici uee je uzelo 27.3% odnosno 26.6%
mladih obuhvaenih ovim istraivanjem, a svaki peti
(19.7%) uestvovao je u aktivnostima NVO-sektora.
Grafikon 12. Rang-ljestvica uea mladih

Grafikon 12. Rang-ljestvica uea aktivnostima
u volonterskim mladih u volonterskim aktivnostima
u poslednjih u poslednjih
12 mjeseci (%)12 mjeseci (%)
Pomaganje kolegi u savladavanju

Pomaganje gradiva
kolegi u savladavanju gradiva 79
79
Pomaganje Pomaganje
osobama s posebnim
osobama s posebnim
50,7
50,7
potrebama/starijim
potrebama/starijim osobama osobama
Organizacija vjerskih
Organizacija aktivnosti
vjerskih aktivnosti 34
34
Organizacija sportskih
Organizacija dogaaja
sportskih dogaaja 31,3
31,3
Organizacija kulturnih
Organizacija dogaaja
kulturnih dogaaja 27,3
27,3
Javni radovi u radovi

Javni lokalnoj zajednici
u lokalnoj zajednici 26,6
26,6
Aktivnosti NVO
Aktivnosti NVO 19,7
19,7
00 20
20 40
40 60
60 80
80 100
100
U odnosu na ranija istraivanja (UNDP, 2009;

iga i sar., 2015), naa saznanja ukazuju na znaajno

vei stepen volontiranja mladih. S obzirom na to da

spomenute studije (UNDP, 2009) pokazuju da broj
osoba koje volontiraju opada srazmjerno starosti is-
pitanika, a da na uzorak ini ueniki i studentski
dio populacije te pojedinci mlae starosne dobi, nae
rezultate treba uzeti kao pokazatelj izraenosti volon-
tiranja prvenstveno meu uenicima i studenti(ca)
ma starosne dobi od 17 do 20 godina. Sve u svemu,
volontiranje nije posebno raireno u istraivanom
dijelu populacije, a meu pojedincima s takvim isku-
stvom preovladava neformalni tip dobrovoljnog rada
karakteristian za istraivani dio populacije tipa
pomaganje kolegi/ci u savladavanju gradiva, s jed-
ne strane, i volonterske aktivnosti usmjerene prema
osobama kojima je potrebna neka vrsta pomoi, s
druge strane.
Provedena faktorska analiza dala je dva latentna
faktora prvog reda (tabela 11) koji objanjavaju 43.79%
ukupne varijanse rezultata, a koje smo, sukladno nji-
hovoj konfiguraciji estica, nazvali formalne odnosno
neformalne volonterske aktivnosti. Rezultati faktor-
ske analize potvruju da ispitanici u naem uzorku
sukladno samosvijesti svojstvenoj njihovom uzrastu
prave jasnu distinkciju izmeu volonterskog djelova-
nja u strukturiranim uvjetima i volonterskim okolno-
stima u kojima im se prua mogunost samoincijativ-
nog i samostalnog djelovanja.
Naknadni t-testovi utvrdili su znaajno izraenije
uee mukih ispitanika u formalnim oblicima volonte-
rizma (t=4.77, p=.000), a enskih u neformalnim (t=3.32,
p=.001), to se moe objasniti drutvenim ulogama koje
okruenje dodjeljuje razliitim spolovima, odnosno pa-

trijarhalnom matricom socijalizacije u pogledu dobro-

voljnog rada i openito drutvenog angamana.
Imajui u vidu tradicionalno ustrajnu tendenci-
ju nezainteresiranosti mladih za politiku i distancira-
nosti od politikih deavanja, ovdje dobijeni rezultati
u pogledu politikih stavova naih ispitanika bili su
uglavnom oekivani. S obzirom, meutim, na utvre-
nu rairenost percepcije da njihov visoko vrednovani
poslovni angaman najprije ovisi o politikom fak-
toru, interesantno je bilo vidjeti kako e mladi u na-
em uzorku odgovoriti na pitanja o zainteresiranosti
za politiku i mogunost politike participacije putem
njenih direktnih i indirektnih mehanizama.
Kad se radi o interesiranju za politiku (grafikon
13), tek svaki peti ispitanik (19%) za sebe izjavljuje da
Tabela 11. Faktorska analiza volonterskih aktivnosti
Faktori
1 2
Uee u javnim radovima u lokalnoj zajednici .648
U aktivnostima nevladine organizacije .632
U organizaciji kulturnih dogaaja (festivali, koncerti i sl.) .622
U organizaciji sportskih dogaaja .589
U organizaciji vjerske aktivnosti .482
Pomaganje kolegi u savladavanju gradiva .823
Pomaganje osobama s posebnim potrebama/starijim .728
osobama
% varijanse 1.08 15.39

Grafikon 13. Procjena vlastitog interesiranja

za politiku?
Grafikon (%)
13. Procjena vlastitog interesiranja za politiku? (%)
46,1
46,1
Uglavnom nezainteresiran/a
Uglavnom nezainteresiran/a
34,9
34,9
Nitizainteresiran/a,
Niti zainteresiran/a, niti
nezainteresiran/a
niti nezainteresiran/a
13,6
13,6 Uglavnom zainteresiran/a
Uglavnom zainteresiran/a
Veoma zainteresiran/a
Veoma zainteresiran/a
5,4
5,4
0 10 20 30 40 50
je uglavnom ili veoma zainteresovan za politika de-

avanja, tako da velika veina (81%) iskazuje indife-
rentnost u tom pogledu. Sukladno tome, prema priku-
pljenim podacima o ueu mladih u naem uzorku
u razliitim javnim aktivnostima (grafikon 14), neto
manje od etvrtine (24.2%) je prisustvovalo javnim
skupovima gdje se raspravljalo o politikim i drutve-
nim pitanjima, svaki esti ispitanik je potpisao petici-
ju (17.6%) i uestvovao u javnim protestima (16.2%), a
svaki deseti (12.2%) napisao relevantan lanak u ne-
kom od javnih glasila, dok je najmanji procent meu
njima (7.1%) direktno kontaktirao politiare.
Na kraju, na pitanje da li bi izali na izbore u slua-
ju njihovog odravanja i pod pretpostavkom da imaju
pravo glasati, 62.3% mladih u uzorku odgovorilo je
potvrdno,

to je broj koji priblino
13 odgovara i procen-
tu od 54% mladih koji su na Opim izborima 2012.
godine iskoristili svoje pravo da glasaju (Halimi,
Kotrebi i Neimarlija, 2013), odnosno saznanjima
slinih istraivanja u zemlji (Kapidi, 2015).

Grafikon 14. Stepen koritenja mehanizama

direktne
Grafikon 14. Stepen politike
koritenja participacije
mehanizama (%) participacije (%)
direktne politike
Prisustvovali
Prisustvovali javnom javnom
skupu skupu
gdje segdje se raspravljaloo
raspravljalo
o politikim ipitanjima
politikim i drutvenim drutvenim pitanjima. 24,2
24,2
Potpisalipeticiju
Potpisali peticiju. 17,6
17,6
Uestvovali
Uestvovali u javnim
u javnim protestima.
protestima 16,2
16,2
Napisali lanak
Napisali lanak u kolskim/studentskim u kolskim/
novinama,
12,2
12,2
internetu
studentskim novinama, internetu.
Kontaktirali
Kontaktirali politiare
politiare 7,1
7,1
00 55 10
10 15
15 20
20 25
25 30
30
Iako je to znaajno vie u poreenju s uoenim ste-

penom koritenja mehanizama direktne politike par-
ticipacije, ovi podaci openito razmatrani ukazuju na
nezainteresiranost i svojevrsnu kritiku suzdranost
mladih od politike i politikih deavanja. Istraivai i
teoretiari drutva takve tendencije obino objanjava-
ju godinama akumuliranim negativnim iskustvom s
politikim establimentom u Bosni i Hercegovini i iz
toga proisteklim osjeajem bespomonosti i bespred-
metnosti intenzivnijeg proaktivnog politikog anga-
mana (Iliin, 2002) te naglaenim preusmjeravanjem
svoga interesiranja na privatnu sferu ivota. Dodatne
analize razlika u pogledu istraivanih politikih stavo-
va i vrijednosti utvrdile su da znaajno manje intere-
siranje za politiku pokazuju enski ispitanici (t=3.94,
p=.000), mlai (t=2.92, p=.004) i u religioznom smi-
slu neodluni pojedinci (F=5.03, p=.007), dok je pak
izraenija diferenciranost uoena u ekstrahiranom
faktoru politike participacije (tabela 12) u vezi s im
14


znaajno vii stepen koritenja mehanizama direk-

tne politike participacije pokazuju muki ispitanici
(t=3.94, p=.000), stariji pojedinci (t=2.92, p=.004), is-
pitanici iz zenike i sarajevske regije (F=4.53, p=.001) i
iz vie naseljenih mjesta (F=5.65, p=.001), djeca oeva
sa zavrenom srednjom kolom i fakultetom (F=4.17,
p=.006) te pojedinci koji sebe smatraju nereligioznim
osobama (F=6.34, p=.002).
Tabela 12. Faktorska analiza mehanizama

direktne politike participacije
Faktori
1
Potpisali peticiju .646
Kontaktirali politiare .620
Prisustvovali javnom skupu gdje se raspravljalo
.618
o politikim i drutvenim pitanjima
Uestvovali u javnim protestima .543
Napisali lanak u kolskim/studentskim novinama,
.518
internetu i sl.
Zajedniki korijen 1.75
% varijanse 34.95
Ko bi mogli biti nosioci pozitivnih promjena u

drutvenoj i politikoj kulturi mladih pitanje je koje
godinama zaokuplja teoretiare i istraivae drutva.
Sigurno je, meutim, da to mogu biti samo one instan-
ce u zajednici koje uivaju oboje, i drutvenu mo i
drutveno povjerenje (alaj, 2009), zbog ega je od izu-
zetne vanosti to koliko mladi vjeruju najznaajnijim

drutvenim institucijama. Dobijeni rezultati (grafikon

15) pokazuju da mladi, mjereno stepenom jako, re-
lativno malo vjeruju navedenim ustanova drutva.
Njih 27.5% jako povjerenje ima u Islamsku zajedni-
cu, svaki etvrti (24.2%) u vojsku, svaki peti (18.3%) u
obrazovni sistem, a 15.4% meu njima u zdravstvo. Na
dnu ljestvice institucija u koje snano povjerenje ima
najmanji dio naeg uzorka uvjerljivo, ve tradicional-
no, nalaze se politike stranke (2.5%), mediji (2.9%) i
meunarodne organizacije (3.2%), dok sredinja po-
zicija u tom smislu pripada policiji (10.5%), sudstvu
(6.7%) i NVO-sektoru (6.3%).
Ukoliko, meutim, kod procjene drutvenog po-
vjerenja mladih koristimo kumulativni rezultat od-
govora jako i donekle, to je nain vrednovanja
prisutan u odreenim istraivanjima (Kapidi, 2015),
utoliko uoavamo da mladi u naem uzorku znaajno
vie vjeruju istraivanim drutvenim institucijama
negoli je to utvreno u spomenutim istraivanjima
(Islamska zajednica 62.6%, obrazovanje 59.6%,
vojska 58.7%, zdravstvo 53.1%, policija 45.3%,
nevladine organizacije 36.6%, meunarodne orga-
nizacije 35%, sudstvo 31.2%, mediji 22.9%, poli-
tike stranke 11.5%), odnosno da odreene ustanove
drutva uivaju veinsko (Islamska zajednica) a neke
natpolovino (vojska, obrazovanje i zdravstvo) po-
vjerenje u ovoj studiji istraivanog segmenta mlaeg
dijela populacije, a to se moe tumaiti kao rezultat
nedovoljne drutvene integriranosti mladih u naem
uzorku u aktuelne drutvene tokove s obzirom na to
da se radi o ispitanicima mlae starosne dobi od 17 do
20 godina u odnosu na referentna istraivanja, s jed-

Grafikon 15. Rang-ljestvica povjerenja mladih

u drutvene institucije stepen jako (%)
Grafikon 15. Rang-ljestvica povjerenja mladih u drutvene institucije stepen jako (%)
Islamska
Islamska zajednica
zajednica 27,5
27,5
Vojska
Vojska 24,2
24,2
Obrazovanje
Obrazovanje 18,3
18,3
Zdravstvo
Zdravstvo 15,4
15,4
Policija
Policija 10,5
10,5
Sudstvo
Sudstvo 6,7
NVO
NVO 6,3
Meunarodne
Meunarodne organizacije 3,2
3,2
organizacije
Mediji
Mediji 2,9
Politikestranke
Politike stranke 2,5
00 5 10
10 15
15 20
20 25 30
30
ne strane, ali i oekivanja koja oni imaju spram ovih

ustanova u kontekstu doprinosa u rjeavanju percipi-
ranih problema bh. drutva, s druge strane. Indikativ-
no je meutim da su kod oba naina procjene stepena
drutvenog povjerenja na vrhu ljestvice izbile vjerske,
sigurnosne i obrazovno-zdravstvene ustanove, a na
njenom zaelju su ostale politike stranke i mediji,
to ustvari dobrim dijelom reflektira ne samo nivo
zainteresiranosti mladih u ovom uzorku za politiku i
drutvena deavanja nego i njihovu hijerarhiju ivot-
nih ciljeva uoenu jo u prvom poglavlju rezultata do
kojih je dola ova studija.
Provjeru povezanosti uoenog nivoa drutvenog
povjerenja naih ispitanika s njihovim socio-demo-
grafskim obiljejima ograniili smo na najbolje ran-
giranu ustanovu vlastitu vjersku zajednicu, odno-
sno Islamsku zajednicu, s obzirom na to da su uzorak
inili pojedinci koji se izjanjavaju kao muslimani.
15


Imajui u vidu da naknadni statistiki postupci po-

kazuju da Islamskoj zajednici znaajno vie vjeruju
pojedinci koji sebe smatraju religioznim (2=59.13,
p=.000), moe se zakljuiti da je uoeni stepen povje-
renja u Islamsku zajednicu rairen meu svim naim
ispitanicima.

Zakljuna razmatranja
Imajui u vidu openito prirodu samosvijesti mladih

u razvojnoj fazi kasne adolescencije te drutveno sta-
nje tranzicijskog i postkonfliktnog bh. okruenja u
kojem mladi u naem uzorku sazrijevaju i rastu, re-
zultati provedenog istraivanja pruaju valjanu empi-
rijsku podlogu na temelju koje je mogue skicirati vri-
jednosni sistem i orijentacije muslimanske omladine u
Bosni i Hercegovini starosne dobi od 17 do 20 godina.
Dobijena slika pritom je istovremeno zabrinjavajua
i obeavajua, s obzirom na to da se radi o periodu
razvoja kad je teko govoriti o vrsto internaliziranom
i u strukturi linosti utemeljenom vrijednosnom si-
stemu koliko o vrijednosnom usmjerenju podlonom
transformaciji. Zbog toga, ovdje uoene pozitivne i
negativne trendove treba shvatiti, prije svega, kao
polaznu osnovu za plansko i zajedniko djelovanje
ustanova drutva odgovornih za odgoj i rad s mladim
dijelom populacije.
Iako openito izraavaju pozitivne stavove prema
svim ivotnim ciljevima tretiranim u istraivanju,
izuzimajui politiku, najvie su, to je s jedne strane i
razumljivo, zaokupljeni vie dostupnim konvencional-
nim vrijednostima iz kojih u nesigurnoj i turbulentnoj
87

bh. tranzicijskoj stvarnosti mogu crpiti sigurniju i

vru podrku a koje uglavnom konstituiraju privat-
nu sferu ivota u ijem se sreditu nalazi porodica kao
socijalizacijsko ishodite konvencionalnih vrijedno-
snih ciljeva, ali i kao drutveni lokus poslovne, moral-
ne i emocionalne podrke. Imajui u vidu, meutim,
upozorenja relevantnih istraivanja (iga, 2015) da
je usljed djelovanja nepovoljnih globalnih i lokalnih
trendova u Bosni i Hercegovini na sceni erozija socija-
lizirajue-odgojnih, ekonomsko-zatitnih i emotivno-
identifikacijskih funkcija, odnosno kljuno vanih
uloga (str. 76) bh. porodice, veliko je pitanje hoe li
bonjaka porodica u datim okolnostima uz podrku
relevantnih drutvenih institucija moi ispuniti oe-
kivanja njenih najmlaih ili e se oni nai u svojevr-
snom odgojnom vakumu koji e preuzeti u svakom
smislu nepodobni odgajatelji. U drugom su planu za
muslimansku omladinu vrijednosni ciljevi povezani
s (post)modernim trendovima individualizma, dru-
tveno-politikog i sportskog angamana u javnom,
inherentno sekularnom i pluralnom okruenju, ijim
sistemom dominira elja za materijalnim bogaenjem
i, na taj nain, postizanjem drutvenog statusa. Spo-
menuti obrazac povezanosti ovih ivotnih vrijednosti
kod nae omladine upuuje na rairenost uvjerenja da
se do novca i ugleda u drutvu dolazi putem drutve-
no-politikog angamana i sporta, odnosno na prisu-
stvo ranije uoene tzv. alkaponeovske matrice uspje-
nosti (iga i Osmi, 2015) sukladno kojoj se do lahke
pare dolazi zahvaljujui snalaljivosti, prosjenosti
te beskarakternoj i konformistikoj lojalnosti, a ne
potenim i ustrajnim zalaganjem u koli trend koji
zasluuje panju svih odgojnih faktora. Sve u svemu,

Zakljuna razmatranja 89
za vrijednosni sistem nae omladine karakteristino

je 1) prisustvo i tradicionalnih i (post)modernih vri-
jednosnih ciljeva uz dominaciju tradicionalistike ori-
jentacije, 2) distinkcija izmeu privatne i javne sfere
ivota s izraenom tendencijom povlaenja u odnosu
na iru drutvenu zajednicu te 3) proturjena, ambiva-
lentna i nerealna oekivanja spram ostvarenja eljenih
ivotnih ciljeva, radilo se o onim zacrtanim u kontek-
stu privatne ili javne sfere ivota. ini se da upravo ove
tri tendencije prate vrijednosne stavove naih mladih
u sva etiri ivotna podruja analizirana u ovom istra-
ivanju.
U tom je smislu, da koristimo rijei dr. Shaikha
Alija, Bog statistiki iv i dobro (2010:2), ali ostaje
upitno koliko je meu muslimanskim adolescenti-
ma prisutno ispravno razumijevanje i prakticiranje
temeljnih naela islama kao religije i svjetonazora.
Uoena diskrepancija izmeu stepena konfesional-
ne i religijske identifikacije dokaz je da je meu jed-
nom petinom nae omladine islam prisutan tek kao
obiljeje porodine te ire kulturne i etnike, a ne ue
religijske tradicije. Osim toga, spremnost, po linoj
samoprocjeni religioznih pojedinaca, da izraze nesla-
ganje s temeljnim istinama islamske vjere i nikad ne
prakticiraju islamske obrede ukazuje na svojevrsnu
disoluciju dogmatskog sistema i privatizaciju religije.
Usto, postojanje nereligioznih pojedinaca koji uvaa-
vaju osnovne postulate islamskog vjerovanja te povre-
meno, u odreenim prilikama, prakticiraju islamske
obrede upuuje ne samo na obiajno upranjavanje
vjere nego i na univerzalno stanje potrebitosti ovjeka
za viom silom, zbog ega je za veliku veinu mladih
(78.8%) vjera vana jer im nudi utjehu u privatnom

ivotu i tekim momentima. U kontekstu razumije-

vanja i jednog i drugog trenda ostaje nedoumica ko-
liko mladi uope poznaju uenje svoje vjere u vezi s
kojom se deklariraju kao (ne)religiozni pojedinci. U
skladu s njihovom tendencijom diferenciranja izmeu
privatne i javne sfere ivota, pitanje u kojem kapaci-
tetu i svojstvu e vjera, meutim, biti prisutna u dr-
avi i irem drutvu primjetno je osjetljivija tema za
nae mlade, zbog ega sa znaajno viom zadrkom
gledaju na prisustvo religije u javnom sektoru, pogo-
tovo na nain eksplicitne religizacije politike putem
direktnog mijeanja vjerskih velikodostojnika u poli-
tika deavanja, prema emu nai ispitanici izraava-
ju otvorenu odbojnost. Na kraju, iako svakodnevno
izloeni utjecajima (post)modernog shvatanja ivota,
nai mladi su to zbog vjerskih uvjerenja, to u ime
patrijarhalnih vrijednosti jo prisutnih u bh. drutvu
uglavnom zadrali izraeno konzervativne stavove
u pogledu seksualne i brane moralnosti, s tim da je
utjecaj relevantnih sekularnih ideja i postojee dru-
tvene prakse itekako intenzivan i primjetan, to se
moe zakljuiti i iz injenice da i deklarirani vjernici
znaajno u svojim stavovima odstupaju od islamske
koncepcije seksualnog, branog i porodinog morala.
U skladu sa svim kazanim, za veliku veinu mla-
dih brak ostaje neprevazien oblik intimnog zajedni-
tva u okviru kojeg oni vide svoju budunost. Meu-
tim, na tragu savremenih tendencija dekonstrukcije
patrijarhalnog tipa porodice, te usljed nepovoljne eko-
nomske situacije u BiH, zahtijeva okruenja za sve du-
gotrajnijim kolovanjem i vlastite potrebe za uspje-
nijom afirmacijom na profesionalnom planu, naa e

se omladina na zasnivanje brane zajednice i preuzi-

manje iz tog ina proisteklih nekih trajnih drutvenih
uloga vjerovatno odluivati sve kasnije, odnosno oko
tridesete godine mukarci, a polovinom dvadesetih
ene. Osim toga, pri stupanju u brak prilino odlu-
no e planirati da imaju u prosjeku dvoje djece, to je
nedovoljno za demografsku obnovu populacije koja u
posljednjih nekoliko godina konstantno biljei nega-
tivan ili nizak prirodni prirataj, a poetkom devede-
setih prologa stoljea bila je objekt genocida, etni-
kog ienja i masovnog raseljavanja. Voeni, nadalje,
romantiarskim shvatanjem braka karakteristinim
za adolescentsku populaciju, mladi e suprunici kod
izbora branog partnera prije svega biti voeni fakto-
rima emocionalne pa tek onda sociokulturne bliskosti
odnosno materijalne situiranosti, to je hijerarhija pri-
oriteta koja, u najmanju ruku, baca sumnju na njihovu
pripremljenost za stvarni brak i njegove ovovremene
izazove usljed kojih u posljednje vrijeme sve vie dola-
zi do razvrgavanja branih zajednica na prostoru BiH.
Izraeno socijabilno interesiranje svojstveno je
adolescentima, koji tokom procesa psihikog osamo-
stavljivanja openito preferiraju neformalne aktivno-
sti u okviru kojih mogu samostalno i bez nadzora sta-
rijih provjeravati svoje drutvene kompetencije, zbog
ega je donekle razumljivo to mladi u istraivanoj
populaciji vrijeme dokolice najee provode s prijate-
ljima. Zabrinjavajue je, meutim, to je tako provede-
no vrijeme prije svega u funkciji zabave i razonode, a
ne konstruktivnih aktivnosti koje doprinose svestra-
nom razvoju linosti mladog pojedinca. Ovaj trend
vjerovatno je prisutan meu mladima i kod koritenja

informacijsko-komunikacijskih tehnologija, koje, ako

je suditi po naim i saznanjima ranijih istraivanja,
uzimaju najvii procent njihovog slobodnog vremena
odnosno odvlae ih od drugih svrsishodnijih sadra-
ja i druenja sa stvarnim prijateljima. To potvruje i
podatak ove studije da gotovo dvije treine odnosno
polovina naih mladih nikad ne posjeuje kulturne
manifestacije, da tek 24% odnosno 30% uestvuje u
dobrovoljnim i vannastavnim aktivnostima. Iako oi-
gledno ne ulau dovoljno u svestrani razvoj linosti
i socio-kulturnih kompetencija potrebnih za konku-
rentnost na tritu rada, mladi u naem istraivanju
imaju pozitivne poslovne aspiracije s obzirom na to
da visoko vrednuju posao koji na svojoj listi prioriteta
stavljaju na tree mjesto po vanosti koji mu pripisu-
ju, odmah nakon zdravlja i porodice. U radu, nadalje,
u skladu sa svojim socijabilnim, a putem virtualnih
prijateljstava ini se nezadovoljenim, potrebama i in-
teresiranjima prije svega vide priliku da se drue, a
onda i daju svoj doprinos u izgradnji drutva, samo-
dokazuju, osiguraju egzistenciju i drutveni status, ali
i pobjegnu od izazova svakodnevnice. Svjesni koliko
je put do prvog zaposlenja u njihovoj domovini trno-
vit, pronalaenju posla ipak ne ele pristupiti potpuno
nespremni, s tim da e se 39% njih za ovaj sveani
momenat pripremati ulaganjem u svoje obrazovanje
i strunost, a blizu 60% e igrati na kartu vanjskog
faktora, prije svega politikih veza (42.8%), raznovr-
snih poznanstava (8.6%) i sree (6.6%), iz ega se jasno
naziru obrisi alkaponeovskog mentaliteta.
Kako naa omladina ovdje istraivane starosne dobi
obino rjeava svoju intrapsihiku ali i iru drutvenu

dilemu proisteklu iz injenice da odbacuju mogunost

drutvenog i politikog angamana, s jedne strane,
i svjesnog uvjerenja da, primjerice, na tritu rada
mogu uspjeti samo uz drutveno-politiko uveziva-
nje, s druge strane, moglo se naslutiti ve iz njihovih
odgovora na prva pitanja u okviru poglavlja drutvo
i politika, a to bi se moglo saeti u svojevrsno per-
petuiranje proturjenih i nerealnih ivotnih stavova i
oekivanja nastalo na tragu ranije spomenute njihove
distinkcije izmeu privatne i javne sfere ivota, rai-
renog negativnog imida koji prati politiki establi-
ment u bh. drutvu te nedovoljne integriranosti u ire
drutvene tokove. U tom smislu, natpolovina veina
(54.2%) vjeruje da e njihova budunost biti bolja od
njihove sadanjosti, ali isto toliki procent (54.8%) je na
strani uvjerenja da e budunost bh. drutva biti gora
od njenog trenutnog stanja; dvotreinska veina (65%)
tvrdi da je ponosna to su graani Bosne i Hercegovi-
ne, ali procent i vii od toga izjavljuje da u proteklih
godinu nisu uzeli uee ni u jednoj od navedenih
volonterskih aktivnosti, s izuzetkom volonterizma
neformalnog tipa gdje je ipak evidentno znaajnije
prisustvo omladine. Svoj politiki angaman, nadalje,
dvotreinska veina mladih (62.3%) zasad eli svesti
na uee u izborima, dok se u pogledu ostalih mo-
gunosti politike participacije u prosjeku dosljedno
dre ranije iskazane hijerahije svojih ivotnih ciljeva,
prema kojoj je politika vana tek za njih 25.8%, pa je i
procent onih koji su zainteresirani za politiku (19%),
odnosno onih koji su u protekloj godini (is)koristili
neki od mehanizama direktne politike participacije
(20%) prilino poraavajui.

Unato na momente obeshrabrujuim podacima o

vrijednosnim stavovima mladih u ovdje razmatranim
podrujima ivota, namee se pitanje ko moe i tre-
ba njihove, ipak openito pozitivne aspiracije i odnos
spram razliitih ivotnih ciljeva, ukljuujui vjeru i
moral, brak i porodicu, posao i rad, pa donekle i dru-
tveni angaman, te izraeni individualni optimizam,
nacionalni ponos, distanciranu i nekada proturjenu
ali u principu dobronamjernu kritinost spram dru-
tva i spremnost na minimum politike participaci-
je, preuzeti kao njihov poetni zalog za bolje sutra i
pretvoriti ga u sveopi pokret za pozitivne drutvene
promjene? Istraivai i teoretiari drutva u tom su pi-
tanju konzistentni (alaj, 2009): to mogu biti instance
u okruenju kojima mladi vjeruju, a, po iskazu musli-
manske omladine u BiH, to su, osim porodice ija se
bezuvjetna podrka podrazumijeva, prije svega, vjer-
ski i prosvjetni radnici. Za oekivati je da e upravo
oni u meusobnoj i saradnji s drugim ustanovama
drutva znati i smoi snage da prihvate ovu iskreno
pruenu ruku mladih.

Literatura
Alibai, A. (2005). Globalisation and its impact on

Bosnian Muslims practices. Preuzeto 20. oktobra
2015. sa: http://www.bosanskialim.com/rubrike/
tekstovi/000355R021.PDF.
Arai, P. i Nikodem, K. (2000). Vanost braka i obi-
telji u hrvatskom drutvu. Bogoslovna smotra, 70,
291-311.
Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). So-
cijalna psihologija. 4. izdanje. Prijevod Franc, R.,
Kamenov, . i aki, M. Zagreb: MATE.
Baloban, J. (2005). Uvod. U J. Baloban (Ur.), U potrazi
za identitetom (str. 11-16). Zagreb: Golden marke-
ting.
Baloban, J. (Ur.) (2005). U potrazi za identitetom:
Komparativna studija vrijednosti Hrvastka i Eu-
ropa. Zagreb: Golden marketing.
Baloban, J. and rpi, G. (2005). Marriage: the insti-
tution that is expected from and which is not inve-
sted in! U J. Baloban (Ed.), In Search of Identity: A
Comparative Study of Values Croatia and Europe
(pp. 115-144).
Begovi, N. (2008). Tendencije razvoda braka u Fe-
deraciji BiH od 1996. do 2007. godine. Preuze-
95

to 27. oktobra 2015. sa: http://fin.unsa.ba/index.

php/component/phocadownload/category/1-
tekstovi?download=37:tendencije-razvoda-braka-
u-fbih-nedim-
Berk, L. E. (2006). Psihologija cjeloivotnog razvoja.
Prijevod 3. izdanja Kereste, G., Kuterovac-Jago-
di, G. i orkalo-Biruki, D. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
ekrlija, ., Turjaanin, V. i Puhalo, S. (2004). Dru-
tvene orijentacije mladih. Banja Luka: Nacionalni
institut za borbu protiv narkomanije.
Duilovi, D., Sinanovi, N., ipa, D., Basari, H.,
Dervievi, E., Kulenovi, J. Z., Kuruzovi, N. i
Rotim, M. (2008). Mladi trebaju omladinsku poli-
tiku: Analiza poloaja mladih i omladinskog sekto-
ra u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Vijee minista-
ra BiH i GTZ.
ipa, D. i Fazli, S. (2012). Glasovi mladih: Istrai-
vanje o mladima u BiH Rezultati kvantitativnog
istraivanja. Sarajevo: MDGF.
Elkind, D. (1978). Understanding the young adoles-
cent. Adolescence, 13, 127-134.
Ester, P., Halman, L. and de Moor. (Ur.) (1994). The In-
dividualizing Society: Value Change in Europe and
North America. Tilburg: Tilburg University Press.
Franc, R., aki, V. i Ivii, I. (2002). Vrednote i vri-
jednosne orijentacije adolescenata: hijerarhija i po-
vezanost sa stavovima i ponaanjima. Drutvena
istraivanja, 58-59, 215-238.
Furlan, I. (1998). ovjekov psihiki razvoj: uvod u ra-
zvojnu psihologiju. Zagreb: kolska knjiga.

Literatura 97
Gobelji, S. (2015). Mapiranje drutvenog angamana

kranskih meureligijskih i mirotvornih organi-
zacija u postratnoj Bosni i Hercegovini (neobjavlje-
na magistarska teza). Sarajevo: Fakultet islamskih
nauka.
Halimi, ., Kotrebi, K. i Neimarlija, N. (2013).
Na putu ka politici prema mladima FBiH. Saraje-
vo: Institut za razvoj mladih KULT. Preuzeto 26.
oktobra 2015. sa: http://www.mladi.org/index.
php?option=com_phocadownload&view=cate-
gory&download=382%3Aanalizafbih2013&id=30
%3Aanalize-poloaja-mladih-u-bih-svi-nivoi&Item
id=87&lang=ba.
Hoblaj, A. i rpi, G. (2000). Bitne vrednote u odgo-
ju mladih narataja s posebnim osvrtom na kolski
vjeronauk. Bogoslovna smotra, 79, 359-393.
Hwang. P. i Nilsson, B. (2000). Razvojna psihologija:
od fetusa do odraslog. Prijevod Kaleb, S. Zenica:
Dom tampe.
Lackovi-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Iliin, V. (2002a). Mladi i politika. U V. Iliin i F. Ra-
din (Ur.), Mladi uoi treeg milenija, str. 155-202.
Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
_______. (2002b). Interesi i slobodno vrijeme mla-
dih. U V. Iliin i F. Radin (Ur.), Mladi uoi treeg
milenija (str. 269-302). Zagreb: Institut za drutve-
na istraivanja.
_______. (2006). Konceptualni okvir istraivanja. U
V. Iliin (Ur.), Mladi izmeu elja i mogunosti (str.
11-26). Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.

Iliin, V. i Radin, F. (2002). Drutveni kontekst i me-

todologija istraivanja. U V. Iliin i F. Radin (Ur.),
Mladi uoi treeg milenija (str. 13-26). Zagreb: In-
stitut za drutvena istraivanja.
Iliin, V. i Radin, F. (Ur.). (2002). Mladi uoi treeg mi-
lenija. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
Iliin, V., Bouillet, D., Gvozdanovi, A. i Potonik, D.
(2013). Mladi u vremenu krize. Zagreb: FES.
Jerolimov, D.M. (2002). Religioznost, nereligioznost i
neke vrijednosti mladih. U V. Iliin i F. Radin (Ur.),
Mladi uoi treeg milenija (str. 79-124). Zagreb: In-
stitut za drutvena istraivanja.
Kapidi, D. (2015). Politika, razvoj i demokracija. U
J. iga, L. Turilo, A. Osmi, S. Bai, N. Dana-
novi-Miraija, D. Kapidi, J. Brki-migoc (str.
114-125). Studija o mladima u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo: FES.
Labus, M. (2005). Vrijednosne orijentacije i religio-
znost. Sociologija sela, 43, 383-408.
Mandari, V. B. (2000). Religiozni identitet zagreba-
kih adolescenata. Zagreb: Institut drutvenih zna-
nosti.
Miljkovi, D. i Rijavec, M. (2008). Organizacijska psi-
hologija: odabrana poglavlja. Zagbreb: IEP.
Mladenovi, U. i Knebl, J. (2000). Vrednosne orijen-
tacije i preferencije ivotnih stilova adolescenata.
Psihologija, 3-4, 435-454.
Neimarlija, H. (2005). Uvod: nastanak sociologije. U
H. Neimarlija, Socioloke teme i perspektive: hre-
stomatija (str. 11-24). Sarajevo: Fakultet islamskih
nauka.

Literatura 99
Radin, F. (2002). Vrijednosne hijerarhije i strukture. U

V. Iliin i F. Radin (Ur.), Mladi uoi treeg milenija
(str. 47-78). Zagreb: Institut za drutvena istraiva-
nja.
Shaffer, D.R. and Kipp, K. (2007). Developmental
Psychology: Childhood and Adolesence. 7th ed. Bel-
mont, CA: Thomson Wadsworth.
Shaikh Ali, Anas. (2010). Is religion making itself irre-
levant? Presentation given at The Future of Faith
in the Age of Globalisation Conference. Bosnia and
Herzegovina: Sarajevo, 19-20 September 2010.
Stern, L.D. (2010). A Visual Approach to SPSS for Win-
dows: A Guide to SPSS 17.0. 2nd edition. New York:
Allyn and Bacon.
alaj, B. (2009). Socijalno povjerenje u Bosni i Hercego-
vini. Sarajevo: FES.
otari, M., uti, L. i Vrdoljak, A. (2015). Subjek-
tivna percepcija razvoda roditelja kao odrednica
privrenosti roditeljima i stavova prema razvo-
du. Zagreb: Filozofski fakultet. Preuzeto 25. ok-
tobra 2015. sa: http://www.unizg.hr/rektorova/
upload/%C5%A0o%C5%A1tari%C4%87,%20
%C5%A0uti%C4%87,%20Vrdoljak.pdf.
timac-Radin, H. (2002). Radne vrijednosti mladih. U
V. Iliin i F. Radin (Ur.), Mladi uoi treeg milenija
(str.219-230). Zagreb: Institut za drutvena istrai-
vanja.
UNDP. (2009). Veze meu nama: drutveni kapital u
Bosni i Hercegovini. Sarajevo. Preuzeto 27. oktobra
2015. sa http://hdr.undp.org/sites/default/files/bo-
snia_nhdr_2009_bih.pdf.

Turilo, L. (2015). Slobodno vrijeme, nain ivota i ri-

zina ponaanja. U J. iga, L. Turilo, A. Osmi,
S. Bai, N. Dananovi-Miraija, D. Kapidi, J.
Brki-migoc (str. 101-113). Studija o mladima u
Bosni i Hercegovini. Sarajevo: FES.
Vignoles, V.L., Schwartz, S.J. i Luyckx, K. (2011). In-
troduction: toward an integrative view of identity.
U S.J. Schwartz, K. Luyckx i V.L. Vignoles (Eds.),
Handbook of Identity Theory and Research (pp.
1-27). New York: Springer.
Vranjeevi, J., Triki, Z., Koruga, D., Vidovi, S. i De-
janovi, V. (2003). Vrnjaka medijacija: prirunik
za voditelje radionica iz oblasti obrazovanja za ve-
tine medijacije. Beograd: Kinderberg i GTZ.
Vuji, V. (1987). Sistem vrijednosti i odgoja: idejni i
vrijednosni aspekta razvoja i odgoja mladih. Za-
greb: kolske novine.
iga, J. (2015). Porodica i socijalne mree. U J. iga, L.
Turilo, A. Osmi, S. Bai, N. Dananovi-Mira-
ija, D. Kapidi, J. Brki-migoc (str. 71-84). Stu-
dija o mladima u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: FES.
iga, J. i Osmi, A. (2015). Uvod. U J. iga, L. Tur-
ilo, A. Osmi, S. Bai, N. Dananovi-Miraija,
D. Kapidi, J. Brki-migoc (str. 11-29). Studija o
mladima u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: FES.
iga, J., Turilo, L., Osmi, A., Bai, S., Danano-
vi-Miraija, N., Kapidi, D. i Brki-migoc, J.
(2015). Studija o mladima u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo: FES.
upanov, J. (2002). Predgovor. U V. Iliin i F. Radin
(Ur.), Mladi uoi treeg milenija (str. 9-12). Zagreb:
Institut za drutvena istraivanja.

PRILOG Upitnik s postocima
Ope upute
Potovani/a,
u saradnji sa Centrom za dijalog iz Sarajeva provodi-
mo istraivanje o vrijednosnim stavovima mladih u
Bosni i Hercegovini. Vae miljenje nam je izuzetno
vano, pa Vas molimo da to iskrenije odgovorite na
postavljena pitanja. Ovdje nema tanih i netanih od-
govora, a najbolji odgovor je onaj koji izraava Vae
miljenje i stav.
Ovaj upitnik sastoji se iz nekoliko kraih upitnika,
pa Vas molimo da prije popunjavanja paljivo proita-
te svako uputstvo, a ako Vam neto nije jasno, dignite
ruku i mi emo doi do Vas.
Uee u istraivanju je potpuno anonimno, a Vai
odgovori ostaju tajni i zatieni, to znai da nigdje u
upitniku neete pisati Vae ime te da niko nee imati
uvid u Va odgovor, a dobijeni podaci e biti koriteni
iskljuivo u naunoistraivake svrhe.
Imate li pitanja? Moemo poeti? Hvala!
101

A.1. Socio-demografska obiljeja (%)
Spol
Muki 42
enski 58
Dob u godinama
17 35.6
18 13.1
19 30.7
20 20.6
Obrazovni status
Uenik 48.7
Student 51.3
Vaa vjeroispovijest
Islamska 100
Vjeroispovijest Vaeg oca
Islamska 97.5
Pravoslavna 1.3
Katolika 0.3
Nijedna 0.8
Neka druga 0.1
Vjeroispovijest Vae majke
Islamska 97.6
Pravoslavna 0.4
Katolika 0.8
Nijedna 0.6
Neka druga 0.1
Vaa etnika pripadnost
Bonjak/inja 98.2
Srbin/Srpkinja 0.1

Prilog upitnik s postocima 103
Hrvat/ica 0.2
Jevrej/ka 0.2
Ne znam 0.2
Drugo 1.2
Vaa vjerska zajednica
Islamska zajednica 97.2
Neka druga 0.3
Nijedna 1.1
Bez odgovora 1.4
Za sebe biste kazali da ste
Religiozna osoba 80.1
Nereligiozna osoba 5.8
Uvjereni ateist 0.9
Ne znam 13.2
Stepen obrazovanja Vaeg oca
Zavrena osnovna kola 19.5
Srednja kola 62.3
Fakultet 12.4
Stepen obrazovanja Vae majke
Zavrena osnovna kola 19.5
Srednja kola 62.3
Fakultet 12.4
Mjesena primanja u Vaem domainstvu
Do 800 KM 33.5
Do 1.500 KM 31.7
Do 2.000 KM 17.8

Do 3.000 KM 9.5
Vie od 3.000 KM 7.5
Veliina mjesta u kojem ste odrasli
Selo 34.0
Manji grad (izmeu 5.000 i 10.000 stanovnika) 21.1
Srednji grad (izmeu 10.000 i 50.000 stanovnika) 19.6
Vei grad (vie od 50.000 stanovnika) 25.3
Regija
Sarajevska 21.5
Tuzlanska 21.8
Mostarska 19.6
Bihaka 18.2
Zenika 18.9

A.2. Hijerarhija vrijednosti
Za svaku od sljedeih stavki navedite koliko Vam je vana u

ivotu tako to ete zaokruiti JEDAN od ponuenih brojeva
ija su znaenja pojanjena u zatamnjenim poljima na vrhu
tabele. (%)
nevano
Posve
Nevano
nevano
Uglavnom
siguran/a
Nisam
vano
Uglavnom
Vano
vano
Veoma
M
1 2 3 4 5 6 7
1 Posao 0.3 0.3 0.4 .07 7.9 25.5 64.8 6.51
2 Znanje 0.3 0.2 0.4 1.3 9.5 27.1 61.2 6.45
3 Porodica 0.3 0.3 0.2 0.6 2.6 11.4 84.6 6.77
4 Prijateljstvo 0.3 0.2 0.7 3.1 14.8 33.5 47.4 6.22
5 Slobodno
vrijeme 0.4 0.6 1.8 3.2 26.5 35.9 31.6 5.89
6 Politika 20.2 13.4 19.6 21.0 13.4 6.9 5.5 3.37
7 Drutveni
angaman 2.6 2.8 5.4 22.0 31.2 23.0 13.0 4.98
8 Vjera/
religija 2.2 2.3 2.5 4.5 13.8 22.7 52.0 6.02
9 Moral 1.0 0.2 0.9 3.0 11.1 28.1 55.9 6.31

10 Zdravlje 0.4 0.1 0.4 0.4 3.0 10.6 84.9 6.77
11 Sport 3.3 4.0 7.6 12.7 27.6 23.6 21.1 5.13
12 Bogatstvo 2.7 4.7 11.8 17.4 28.3 19.6 15.4 4.84
13 Drutveni
status 2.5 3.2 7.9 13.2 24.7 30.6 17.8 5.17

A.3. Religija i moral
Koliko se slaete ili ne slaete sa sljedeim tvrdnjama? (%)
ne slaem
Uope se
se ne slaem
Uglavnom
siguran/a
Nisam
se slaem
Uglavnom
se slaem
Potpuno
Tvrdnje M
1 2 3 4 5
Vjerovanje
1 Duhovna bia poput

anela/meleka postoje. 5.0 4.9 13.0 9.4 67.8 4.30
Raj/dennet i pakao/
2 dehennem 2.6 3.4 9.3 8.9 75.8 4.52
postoje.
3 poslije smrti. proivljeni
Svi e ljudi biti 6.0 1.9 18.7 16.7 56.7 4.16
4 Bog ima i postoji. 2.0 0.7 4.6 9.9 82.7 4.71

5 Ovaj svijet je stvorio Bog. 1.8 1.9 6.1 7.6 82.6 4.67
6 Ljudi imaju Bogom datu

besmrtnu duu. 28.9 8.5 25.6 5.1 31.9 3.03
Bog prati i brine za
7 postupke 2.7 2.2 12.0 14.0 69.1 4.45
svakog ovjeka.
Drutvena uloga religije
1 Uohrabrenje.
vjeri nalazim utjehu i 2.9 4.7 13.7 31.2 47.6 4.16
Medicinska sestra smije iz
religioznih razloga
2 odbiti asistiranje u izvrenju 16.1 6.4 33.4 17.2 26.9 3.32
zakonski doputenog
pobaaja.
Politiari koji ne vjeruju
3 u Boga su neprikladni za 15.2 9.5 35.7 13.0 26.6 3.26
javne slube.
Za BiH bi bilo bolje da
4 pojedinci vrstih vjerskih
uvjerenja obavljaju javne 11.0 7.8 38.8 18.7 23.8 3.37
poslove.

5 Vjerske voe bi trebale

utjecati na odluke vlasti. 31.6 22.2 31.2 7.9 7.1 2.37
Vjerske voe bi trebale
6 utjecati na to kako e ljudi 48.2 21.2 20.4 5.2 5.0 1.98
glasati na izborima.
Koliko esto prakticirate sljedee vjerske obrede i aktivnosti?

(%)
Ne znam
Nikad
Nekad
esto
Uvijek
Religijska praksa M
0 1 2 3 4
1 Klanjam kod kue. 2.3 14.2 39.8 27.3 16.5 2.42
2 Idem u damiju. 1.3 10.3 52.9 27.7 7.8 2.30
3 Postim propisani post. 1.2 9.4 26.5 23.5 39.3 2.90
Oznaite koliko su, po Vama, navedena ponaanja prihvat-

ljiva ili neprihvatljiva. Za svako zaokruite JEDAN izbor! (%)
neprihvatljivo
Potpuno
neprihvatljivo
Uglavnom
siguran/a
Nisam
Prihvatljivo
prihvatljivo
Potpuno
Ne/moralna ponaanja M
1 2 3 4 5
1 Seksualni odnosi prije braka 30.2 13.0 14.9 20.8 21.1 2.90
2 Homoseksualna orijentacija 60.4 10.5 13.7 10.2 5.2 1.89
3 Ljubavni odnos s osobom

koja je ve u braku 59.3 14.0 10.4 7.8 8.5 1.92
4 Razvod 17.7 11.9 21.2 33.2 16.0 3.18

5 Prostitucija 72.8 9.4 8.0 5.1 4.7 1.59

6 Smjetaj
dom
roditelja u staraki 48.8 19.9 17.3 9.7 4.4 2.01
7 Raanje djece izvan braka 48.5 21.1 14.4 11.4 4.6 2.03
ivot u izvanbranoj
8 zajednici 42.8 17.5 18.3 14.7 6.6 2.25
9 Pobaaj 57.5 15.1 14.7 8.1 4.6 1.87

A.4. Brak i porodica
Navedite koliko se slaete ili ne slaete s ovdje ponuenim

tvrdnjama! (%)
ne slaem
Uopte se
se ne slaem
Uglavnom
siguran/a
Nisam
se slaem
Uglavnom
Potpuno
se slaem
Tvrdnje M
1 2 3 4 5
1 Brak nije zastarjela insti-
tucija. 2.5 4.8 12.9 18.2 61.6 4.31
2 Brak je nuan za sreu. 11.0 14.3 23.9 21.6 29.2 3.44
3 Dijete treba i oca i majku da

bi odrastalo sretno. 3.7 4.4 8.0 20.6 63.4 4.36
Kako zamiljate svoju budunost? (%)
1 Oenjen/udata s vlastitom porodicom 86.0

2 U izvanbranoj zajednici s partnerom/icom 2.3
3 Bez partnera/ice i bez porodinih obaveza 3.1
4 Ne znam 8.6
Vrijednosti izraene u godinama (%)
17-20 21-25 26-29 30 Iznad Ne

30 znam
Koje su, prema Vaem
1 miljenju, za mukarca
najbolje godine za ulazak 1.4 26.4 58.8 8.5 2.4 2.4
u brak?
Koje su, prema Vaem
2 miljenju, za enu najbolje 3.3 56.0 32.8 3.7 1.4 2.8
godine za ulazak u brak?

Ako se oenite/udate, koliko biste djece eljeli imati? (%)
Nijedno Jedno Dvoje Troje etvero i Ne znam M

vie
1.7 8.9 55.2 18.8 8.3 7.0 2.25
Koliko smatrate da je sljedee vano za uspjean brak? Za

svaku stavku zaokruite po jednu brojku. (%)
nevano
Posve
nevano
Uglavnom
siguran/a
Nisam
Vano
vano
Veoma
M
1 2 3 4 5
1 Vjernost 0.0 0.4 1.3 13.3 84.9 4.83
2 Dovoljna
prihodi
novana primanja/ 0.7 3.4 8.1 61.4 26.4 4.09
3 Biti istog socijalnog

porijekla 18.5 21.6 28.6 22.3 9.0 2.82
Dijeliti isto vjersko
4 uvjerenje 9.1 10.1 12.2 28.0 40.7 3.81
5 Dobri stambeni uvjeti 1.7 2.4 8.5 59.6 27.9 4.10

6 Slaganje u politici 46.9 24.0 14.5 7.2 7.4 2.04
7 ivot odvojen od roditelja 9.7 13.0 25.5 29.1 22.7 3.42
8 Dobar seksualni odnos 1.6 1.8 8.9 31.7 56.1 4.39
9 Uzajamno obavljanje
poslova u domainstvu 2.8 5.5 12.2 50.5 29.0 3.97
10 Djeca 1.3 1.8 5.6 24.8 66.5 4.53

Spremnost na raspravljanje
11 o problemima koji se pojave 0.6 0.8 5.1 29.1 64.4 4.56
izmeu mua i ene
Imati vrijeme za vlastite
12 prijatelje, line aktivnosti 0.7 1.0 7.9 48.3 42.1 4.30
i hobije

A.5. Slobodno vrijeme i rad
Koliko esto provodite slobodno vrijeme u svakoj od sljede-

ih aktivnosti? (%)
Nikada Ponekad esto Ne znam

1 Odlasci na zabave 10.0 58.4 29.5 2.0
2 Izlasci s prijateljima 1.3 30.9 67.1 0.7
3 Izlazak s djevojkom/dekom 14.3 29.3 49.3 7.1
4 Uee u dobrovoljnim
aktivnostima 12.3 58.5 24.3 4.8
5 Organizirane
aktivnosti
vannastavne 30.2 46.9 16.3 6.6
6 Odlazak u pozorite 46.4 42.6 7.4 3.6

7 Odlazak na izlobe 58.8 32.5 5.1 3.6
8 itanje knjiga/novina 14.3 46.3 37.8 1.6
9 Bavljenje sportom 13.0 45.0 40.6 1.4
10 Vjerske aktivnosti 12.5 44.3 40.0 3.3
Koliko vremena dnevno u prosjeku provodite: (%)
Nikako Do 1 sat Do 2 sata 3 sata 4 sata i

vie
1 Na internetu/
kompjuteru 1.0 10.8 28.9 27.8 31.5
2 Gledajui TV 16.1 34.1 26.6 13.1 10.1

Navedite koliko se slaete ili ne slaete s ovdje ponuenim

tvrdnjama! (%)
slaem
Uopte se ne
ne slaem
Uglavnom se
siguran/a
Nisam
slaem
Uglavnom se
slaem
Potpuno se
TVRDNJE M
1 2 3 4 5
1 Rad je nuno zlo i u njemu
nema nikakvog zadovoljstva 66.3 18.7 9.3 3.4 2.4 1.57
Rad je nain da se osigura
egzistencija. to vie radi,
2 vie e zaraditi i tako 2.7 6.8 12.7 45.4 32.4 3.98
zadovoljiti svoje materijalne
potrebe.
Rad je nain da se
osigura odreeno mjesto
3 u drutvu. Njime se postie 4.3 7.6 19.5 44.4 24.2 3.77
ugled, presti i drutveni
poloaj.
Rad je izvor zadovoljstva. Ja
4 volim raditi i sretan/a sam 3.1 6.2 23.1 41.7 25.9 3.81
kad to inim.
Rad je aktivnost pomou
5 koje se ovjek samodokazuje 1.7 3.8 14.3 47.4 32.7 4.05
i samopotvruje.
Rad je dunost, doprinos
drutvu. Putem rada ovjek
6 ini ono to je korisno i za 1.1 3.3 13.5 47.6 34.4 4.11
druge ljude i za drutvo u
cjelini.
Rad je aktivnost putem koje
7 ovjek upoznaje druge ljude, 1.1 2.1 9.1 47.1 40.5 4.24
drui se s njima i ostvaruje
prijateljstva.
Rad je navika. Svi rade i
8 ovjek bi bio razliit od 5.7 9.6 21.9 37.5 25.3 3.67
drugih kad ne bi radio.
Rad je dobar nain da se
9 pobjegne od raznih ivotnih 5.1 6.6 23.5 36.2 28.6 3.77
problema i svakodnevnih
briga.

Prema Vama, ta je najvanije prilikom pronalaenja posla u

BiH? (%)
Poznanstvo/ Strunost Nivo Politike Srea Drugo

prijatelji obrazovanja veze
8.6 10.7 28.3 42.8 6.6 7.0

A.6. Drutvo i politika
Kako gledate na bliu budunost i to svoju i naeg bh. dru-

tva? Za oboje zaokruite odgovarajui broj! (%)
Vaa Bh. drutva

1 Budunost e biti gora od sadanjosti 22.1 54.81
2 Budunost e biti ista kao sadanjost 23.7 29.2
3 Budunost e biti bolja od sadanjosti 54.2 16.1
Koliko se slaete s ovdje navedenim tvrdnjama? (%)

slaem
Uope se ne
ne slaem
Uglavnom se
siguran/a
Nisam
slaem
Uglavnom se
slaem
Potpuno se
Tvrdnje M
1 2 3 4 5
Ponosan sam to sam
graanin Bosne i 11.0 4.8 19.2 20.6 44.4 3.83
Hercegovine
Jeste li u posljednjih 12 mjeseci dobrovoljno i bez naknade

radili na ovdje navedenim poslovima? (%)
Da Ne Ne znam
1 Uee u javnim radovima u lokalnoj

zajednici 26.6 68.1 5.3
2 Pomaganje osobama s posebnim

potrebama / starijim osobama 50.7 44.1 5.1
3 U organizaciji sportskih dogaaja 31.3 64.5 4.2
4 U(festivali,
organizaciji kulturnih dogaaja
koncerti i sl.) 27.3 69.0 3.7

5 Pomaganje
gradiva
kolegi u savladavanju 79.0 17.2 5.5
6 U organizaciji vjerske aktivnosti 34.0 60.5 5.5

7 U aktivnostima nevladine organizacije 19.7 73.8 6.5
Kako procjenjujete svoje interesiranje za politiku? (%)
Uglavnom Ni zainteresiran, Uglavnom Veoma

nezainteresiran/a ni nezainteresiran zainteresiran/a zainteresiran/a
46.1 34.9 13.6 5.4
Jeste li u proteklih 12 mjeseci uestvovali u navedenim jav-

nim aktivnostima? (%)
Da Ne Ne znam
1 Kontaktirali politiare 7.1 90.7 2.7

Prisustvovali javnom skupu na kojem se
2 raspravljalo o politikim i drutvenim 24.2 73.1 2.7
pitanjima
3 Potpisali peticiju 17.6 79.1 3.3
4 Uestvovali u javnim protestima 16.2 82.0 1.8
5 Napisali lanak u kolskim/studentskim

novinama, internetu i sl. 12.2 85.3 2.5
Pod pretpostavkom da imate pravo glasati, da se danas odr-

avaju opi izbori u BiH, biste li izali na glasanje? (%)
Ne Da Ne znam
22.4 62.3 14.4

Koliko imate povjerenja u sljedee institucije? Jako, donekle,

malo ili im uope ne vjerujete? (%)
ne vjerujem
Uope im
Malo
Jako
Ne znam
Donekle
Institucija
1 Meunarodne organizacije 19.3 34.8 31.8 3.2 10.8

2 Nevladine organizacije 20.3 32.0 30.3 6.3 11.2
3 Mediji 34.6 35.1 20.0 2.9 7.3
4 Politike stranke 60.3 21.3 9.0 2.5 6.9
5 Sudstvo 24.0 35.8 24.5 6.7 9.0
6 Policija 20.0 29.0 34.8 10.5 5.6
7 Vojska 11.3 22.3 34.5 24.2 7.7
Vaa vjerska zajednica (Islamska
8 zajednica / Katolika crkva / 9.8 19.8 35.1 27.5 7.8
Pravoslavna crkva)
9 Obrazovni sistem 10.3 24.6 41.3 18.3 5.5
10 Zdravstveni sistem 13.8 28.2 37.7 15.4 4.9
Hvala na saradnji!

Aid Smajic - Vrijednosti I Vrijednosne Orijentacije PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Aid Smajic - Vrijednosti I Vrijednosne Orijentacije PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AID SMAJI

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 1 08.04.16. 15:08

Recenzenti: Ismet Dizdarevi

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Bibliografija: str. 95-100.

02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 2 12.04.16. 13:51

Sarajevo, 1437. po H. / 2016. godine

02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 3 08.04.16. 15:08

Vrijednosne orijentacije final.indd 4 8.4.2016 12:58:17

Vrijednosne orijentacije final.indd 5 8.4.2016 12:58:17

U posljednjih nekoliko decenija svjedoci smo sve izra-

Vrijednosne orijentacije final.indd 7 8.4.2016 12:58:17

Zbog svojih psiho-socijalnih i sociolokih spe-

Vrijednosne orijentacije final.indd 8 8.4.2016 12:58:17

dinaminijem svijetu, onom tranzicijskom posebno.

Vrijednosne orijentacije final.indd 9 8.4.2016 12:58:17

razvojno razdoblje od 11. do 20. godine (Berk, 2006),

Vrijednosti i vrijednosne orijentacije

Vrijednosne orijentacije final.indd 10 8.4.2016 12:58:17

vrstama inovacija, pojavom pluralizma, individualiz-

Vrijednosne orijentacije final.indd 11 8.4.2016 12:58:17

nastala kao rezultat socijalizacije, pod utjecajem in-

Vrijednosne orijentacije final.indd 12 8.4.2016 12:58:17

Znaaj vrijednosnih stavova za drutvo i poje-

Vrijednosne orijentacije final.indd 13 8.4.2016 12:58:17

ukljuujui i one u vezi s vizijom svog ivota, i novo-

Vrijednosne orijentacije final.indd 14 8.4.2016 12:58:17

Osnovne psiho-socijalne znaajke

Vrijednosne orijentacije final.indd 15 8.4.2016 12:58:17

je svakako to to su ovih anatomskih promjena svjesni

Vrijednosne orijentacije final.indd 16 8.4.2016 12:58:17

ukljuujui razliite oblike rizinog ponaanja (Berk,

Vrijednosne orijentacije final.indd 17 8.4.2016 12:58:17

Uz navedene, na polju kognitivnog razvoja u pe-

Vrijednosne orijentacije final.indd 18 8.4.2016 12:58:17

ali i bosanskohercegovakog drutva da rijei problem

Vrijednosne orijentacije final.indd 19 8.4.2016 12:58:17

o tjelesnim promjenama na jednoj, i kulturolokim

Vrijednosne orijentacije final.indd 20 8.4.2016 12:58:17

Tipino, svaka zdrava jedinka jo u ranom djetinj-

Vrijednosne orijentacije final.indd 21 8.4.2016 12:58:17

te mjera u kojoj se s njima poistovjetila i na njih obave-

Vrijednosne orijentacije final.indd 22 8.4.2016 12:58:17

urastanja u drutvo odnosno mladalatva, uslovno

Drutveni kontekst mladih u BiH

Vrijednosne orijentacije final.indd 23 8.4.2016 12:58:18

specifine socijalne znaajke, odgovarajue drutvene

Vrijednosne orijentacije final.indd 24 8.4.2016 12:58:18

Na kraju, razvoj mladih pojedinaca u svim nje-

Vrijednosne orijentacije final.indd 25 8.4.2016 12:58:18

Muslimanska mlade u BiH danas uveliko odra-

Vrijednosne orijentacije final.indd 26 8.4.2016 12:58:18

ivotnu ideologiju. Metafora sela u kojem postoji za-

Vrijednosne orijentacije final.indd 27 8.4.2016 12:58:18

globalnom i lokalnom nivou primjetna intenzivna

Vrijednosne orijentacije final.indd 28 8.4.2016 12:58:18

redefinirane, to sve skupa moe ugroziti naine

Vrijednosne orijentacije final.indd 29 8.4.2016 12:58:18

Predmet, ciljevi i hipoteze istraivanja

Vrijednosne orijentacije final.indd 31 8.4.2016 12:58:18

U skladu s predmetom i osnovnim ciljevima istra-

Vrijednosne orijentacije final.indd 32 8.4.2016 12:58:18