Zbornik Konferencija Tisak

Meunarodna konferencija
o menadmentu u turizmu i sportu
STANJE I MOGUNOSTI
ZDRAVSTVENOG I
SPORTSKO-REKREACIJSKOG
TURIZMA
Sv. Martin na Muri, 12.-13. travnja 2012.
Supokrovitelji:
Grad akovec
Grad Prelog
Opina Sv. Martin na Muri
Opina Nedelie
Toplice Sv. Martin
Izdava:
Meimursko veleuilite u akovcu
Glavna i odgovorna urednica:
prof. dr. sc. Nevenka Breslauer
Tajnica Urednitva:
Mirjana Trstenjak
Recenzenti
prof. dr. sc. Mato Bartoluci
prof. dr. sc. Mirna Andrijaevi
dr. sc. Sanela kori
dr. sc. Ines Milohni
dr. sc. Vatroslav Horvat
mr. sc. Katarina Potnik Gali
mr. sc. Ivan Hegedu
mr. sc. Ana Kralj
Draenka Birki, univ. spec. oec.
Ivana Bujan, dipl. oec., univ. spec. oec.
Miodrag Novosel, univ. spec. men. sporta
Ksenija Pletenac, prof.
Ljerka Bogdan, dipl. iur.
Mirjana Trstenjak, dipl. oec.

Programski odbor
dr. sc. Nevenka Breslauer
dr. sc. Mato Bartoluci
Petar Skansi
Robert Pende
Zlatko Matea
dr. sc. Igor Juki
dr. sc. Mirna Andrijaevi
dr. sc. Sanela kori
Milan Kolman
Ivan Perho
Dragutin Glavina
Branko alamon
Organizacijski odbor
Nevenka Breslauer, Mato Bartoluci, Damira Miroslav, Mirjana Trstenjak, Marijan
Vugrini, Stevo Tkalec, Marija Zegnal, Mario Vukoja, Maja Bregovi, Ivan Hegedu, Ivana
Bujan, Andrijana Kos
Lektori:
Maja Bregovi, prof. (hrvatski jezik)
Marija Mianuk, prof. (engleski jezik)
Ivana Bujan, dipl. oec., univ. spec. philol. (engleski jezik)
Grafiko oblikovanje i tisak: Graphprint d.o.o.
Naklada: 150 primjeraka
Potovani,
Pred Vama je Zbornik radova sa 2. meunarodne konferencije o menadmentu u turizmu

i sportu na temu: Stanje i mogunosti zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog turizma. Zbornik
je podijeljen u dvije tematske cjeline; prvi dio posveen je zdravstvenom a drugi sportsko-
rekreacijskom turizmu.
Zdravstveni turizam je ve odavna prepoznat u svijetu, a u posljednje vrijeme i kod nas.
Radovi vezani uz zdravstveni turizam govore o njegovom stanju danas, ali i o svim mogunostima
njegova daljnjeg razvoja te o izazovima i problemima na koje nailazimo u ovom vidu turizma.
Sportska rekreacija tradicionalno je ukljuena u turistiku ponudu, meutim stalnim
radom na njenoj promociji i ciljanom ukljuivanju u ponudu turistima se mogu ponuditi
kvalitetni i dobro strukturirani sportsko-rekreacijski programi. Radovi vezani uz ovu temu
govore o stanju sportsko-rekreacijskog turizma u raznim podrujima Hrvatske, ali i izvan nje.
Mnogi radovi nude konkretna rjeenja kako to bolje prezentirati i ukljuiti sportsku rekreaciju
u turistiku ponudu, a sve u cilju razvoja sportsko-rekreacijskog turizma koji utjee i na mnoge
druge aspekte turizma i sporta.
Zdravstveni i sportsko-rekreacijski turizam se meusobno ne iskljuuju, ve su povezani.
Radovi objavljeni u Zborniku vrijedan su doprinos struci i njenom daljnjem razvoju.
Napomenula bih da veliku ulogu u razvoju zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog
turizma imaju struni kadrovi koji se ciljano bave ovim podrujem. Tako je na Meimurskom
veleuilitu u akovcu ustrojen struni studij Menadment turizma i sporta, koji kvalitetnom
nastavom i organizacijom strune prakse doprinosi razvoju turizma i sporta obrazovanjem
strunoga kadra menadera u turizmu i sportu.
Vjerujem da e odabir ove teme predstavljene na konferenciji potaknuti znanstvenike
i strunjake na nova istraivanja te na praktino djelovanje svih djelatnika u turizmu kako bi
zdravstveni i sportsko-rekreacijski turizam bili to vie zastupljeni u turistikoj ponudi.
Na kraju se zahvaljujem znanstvenicima koji su u uvodnim referatima obradili ovu
zanimljivu temu te svim sudionicima koji su svojim radovima doprinijeli da se na konferenciji
obuhvati to vie aspekata zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog turizma. Takoer se
zahvaljujem i svim institucijama koje su pripomogle u realizaciji 2. meunarodne konferencije
o menadmentu u turizmu i sportu.
glavna urednica
Sadraj
I. STANJE I MOGUNOSTI RAZVOJA

ZDRAVSTVENOG TURIZMA
Uvodni referati
Mato Bartoluci, Zvjezdana Hendija

Stanje i perspektive razvoja zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . 10
Damira Miroslav
Stanje i mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u Meimurju . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
STRUNI RADOVI NA TEMU

Draenka Birki, Silvija Vitner Markovi, Anita Vrbanac

Znaaj zdravstvenog turizma u razvoju
kontinentalnog turizma Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Ivana Bujan, Ozren Lonari
Obveznice kao nain financiranja u zdravstvenom turizmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Ivan Hegedu
Razvojni potencijal zdravstvenog i sportskog turizma
na podruju grada Preloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Alen Jerkunica, Martina Petrovi, Teo Bratinevi
Zakon o portu s aspekta funkcije sportskog menadmenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Andrijana Kos, Vesna Sabol
Kreiranje doivljaja i iskustava u objektima zdravstvenog turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Marija Mianuk, Mateja Mesari-Peras
Medicinska terminologija turizma i sporta na engleskom i njemakom jeziku . . . . . . 70
Jasmina Mlaenovi
Prikaz osnovnih graanskopravnih aspekata naknade
tete s posebnim osvrtom na naknade tete kod ugovora o turizmu . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Dragica Radanovi
Osteopatija kao vaan koncept u razvoju zdravstvenog turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
Andrea Russo, Ivan Peronja, Ranko Mili
Dalmatinska zagora neotkriveni potencijali razvoja zdravstvenog i sportsko-
rekreacijskog turizma u Dalmatinskom zaleu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Zdenko ipi, Marija Zegnal, eljko Knok
Zdravstveni turizam u funkciji razvoja hrvatskog turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Mirko Smolji
Akratoterme i politika koncesija u kontekstu
rjeenja iz Zakona o koncesijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
ura Somoi, Katarina Horvat, Sara Horvat
Projekt Ana Katarina Zrinski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
Branislav uti, Vlatka Rui
Razvojni potencijal zdravstvenog i sportskog turizma u
zatienom podruju na primjeru Nacionalnog parka Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . 112
Emir Troi, Irhad Troi
Razvojni planovi banjsko rekreacionog kompleksa Sanske Ilide . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
Emir Troi, Irhad Troi
Termomineralne osobine izvorske vode i
zdravstveno turistika usluga Sanske Ilide . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
II. STANJE I MOGUNOSTI RAZVOJA

SPORTSKO-REKREACIJSKOG TURIZMA
Uvodni referati
Sanela kori
Stanje i perspektive razvoja sportsko-rekreacijskog
turizma u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
Mirna Andrijaevi
Sportsko-rekreacijski programi u
turistikoj ponudi Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
Nevenka Breslauer
Stanje i mogunosti razvoja
sportsko-rekreacijskog turizma u Meimurju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152

SPORTSKO-REKREACIJSKOG TURIZMA
Andrija Antii, Ivana Jadri

Vanost e-commerce usluge u sportu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Bnhidi Mikls, Simonek Jaromir, Dobay Beta
Prefered sport tourism destinations of Slovak and Hungarian Tourists . . . . . . . . . . . . 169
Vesna Bedekovi, Darko Barievi, Biljana Lani
Promicanje odrivog turizma kroz razvoj
sportsko-rekreacijskog i ekoturizma na primjeru Pustare Vinjica . . . . . . . . . . . . . . . . 175
Marija Blaievi, Nevenka Breslauer
Uloga skijanja u zimskom sportsko-rekreacijskom
turizmu Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
Ksenija uri, Rikard Bakan
Mogunost turistikog vrednovanja
starih sportova na primjeru Podravskih Sesveta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
Kristina Devi, Ivana Tonkovi Prai, Ana Perii
Statistika analiza utjecaja marketinkih aktivnosti
na broj dolazaka posjetitelja: primjer Nacionalni park Sjeverni Velebit . . . . . . . . . . . . 192
Vladimir Grebenar
Od stratekog marketinga do operativnih
marketing procesa u kreiranju kvalitetne ponude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
Aleksandar Ivanovski, Sanja Petrii, Marija Zegnal
Uloga sportsko-rekreativnih aktivnosti u
efektima transformacionog liderstva na razvoj grupe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214
Pave Ivi
Avanturistiko-pustolovni sportovi u
razvoju turizma - na primjeru Zadarske upanije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218
Ivana Jadri, Andrija Antii
Uloga marketinga u razvoju sportsko-rekreacijskog turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
Mihaela Mesari, Sinia Golub
Mogunosti outdoor rekreacije u Regionalnom
parku Mura-Drava u Meimurskoj upaniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228
Miodrag Novosel, Vesna Sabol
Rafting kao sportsko-rekreativna turistika ponuda
Meimurja juer, danas, sutra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
Ivan Pukar, Silvija Vitner Markovi
Veteranska atletika i njezin znaaj za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma . . . . . . . . 243
Ivan Szabo, Ivan Penava
Sportsko-rekreacijski program usavravanja z
nanja plivanja za vrijeme godinjeg odmora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250
Mirjana Trstenjak, Adisa Gergi
Postojei sportsko-rekreacijski sadraji i mogunosti
ukljuivanja novih programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
Dejan Tubi, Irena Bosni, Zrinka Blaevi
Biciklistike rute u razvoju sportsko-rekreativnog turizma Meimurja . . . . . . . . . . . . 263
Marcel Vueti
Menaderske vjetine u sportsko-turistikoj rekreaciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269
I.
STANJE I MOGUNOSTI RAZVOJA
Uvodni referati
Mato Bartoluci, Zvjezdana Hendija:
Stanje i perspektive razvoja zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj
Prethodno priopenje
UDK 338.48:615.838(497.5)
Stanje i perspektive razvoja zdravstvenog turizma u

Republici Hrvatskoj
Development stages and prospects of Croatian health tourism
1
Mato Bartoluci, 2 Zvjezdana Hendija
1, 2
Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Trg J. F. Kennedyja 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: 1 mbartoluci@efzg.hr, 2 zhendija@efzg.hr
Saetak: U radu se polazi od spoznaje da turizam u Republici Hrvatskoj spada u red vodeih
gospodarskih djelatnosti. Ovu tezu podupiru temeljni ekonomski pokazatelji u posljednjem
desetljeu: udio turizma u BDP-u kretao se izmeu 14 i 21%, devizni prihodi od meunarodnog
turizma bili su izmeu 6 i 7,5 milijardi eura, broj izravno zaposlenih u turizmu kretao se izmeu
82 i 91 tisuu zaposlenih u ugostiteljskoj djelatnosti, uz jo najmanje 40 tisua zaposlenih u drugim
djelatnostima neizravno povezanih s turizmom.
U svjetskom turizmu jedan od najpropulzivnijih specifinih oblika turizma je zdravstveni
turizam iji se rast nastavlja i usprkos krizi i recesiji koja je usporila globalna turistika kretanja.
Republika Hrvatska za zdravstveni turizam ima izuzetne resurse i dugu tradiciju, ali taj oblik
turizma u Hrvatskoj nije iskoristio svoje razvojne mogunosti te nije konkurentan, posebno na
inozemnom turistikom tritu.
Cilj ovog rada je analizirati dosadanji razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj i dati ocjenu
njegovog budueg razvoja kroz analizu kapitalnih ulaganja u proteklom desetljeu, kao i moguih
novih investicija u zdravstveni turizam.
Temeljna hipoteza u ovom radu jest da zdravstveni turizam u Republici Hrvatskoj nije
imao odgovarajue mjesto u dosadanjim planovima i strategiji razvoja, pa stoga i nije ostvario
zadovoljavajui razvoj. U potvrivanju ove hipoteze koriteni su sekundarni izvori podataka,
ali i rezultati primarnog istraivanja autora provedenog u planiranju investicija u zdravstveno-
turistikim centrima u razdoblju od 2002. do 2011. godine kao i budui planovi ulaganja. U
koncepciji razvoja zdravstvenog turizma autori se zalau za koncept javno-privatnog partnerstva.
Da bi razvoj i investicije u zdravstvenom turizmu bili uinkoviti, njima je vano upravljati
uvaavajui sve kriterije odrivog razvoja. U radu e se koristiti znanstvene metode istraivanja:
metoda istraivanja za stolom (desk research), metoda komparativne analize i SWOT analiza.
Kljune rijei: zdravstveni turizam, razvoj zdravstvenog turizma, investicije u zdravstvenom

turizmu Hrvatske
Abstract: The starting point of this article is the perception that tourism in the Republic
of Croatia belongs to leading economic activities. This thesis is supported by basic economic
indicators from the last decade: the share of tourism GDP was between 14 and 21%, foreign
exchange earnings from international tourism were between 6 and 7.5 billion euros, the
number of people directly employed in tourism was between 82 and 91 thousand in hotel
and catering, together with at least 40 thousand people employed in other areas indirectly
connected with tourism.
10 2. meunarodna konferencija o menadmentu u turizmu i sportu

One of the most propulsive specific types of tourism at world level is health tourism whose
growth continues despite the crisis and recession that have slowed down global tourism trends.
The Republic of Croatia possesses both the outstanding resources and a long tradition for health
tourism. However, this type of tourism has not made the most of its developmental possibilities,
and is not competitive, particularly in the foreign tourism market.
The goal of this paper is to analyze the former development of Croatian health tourism and to
evaluate its future development through an analysis of capital investment over the past decade,
as well as potential new investments in health tourism.
The basic hypothesis was that health tourism in the Republic of Croatia did not have an adequate
place in previous developmental plans and strategies, so that consequently it has not developed
to satisfactory level. Secondary data sources were used to confirm this hypothesis, together with
the results of primary research of authors carried out within planning the investments in health-
tourism centres in the period between 2002 and 2012, and with future investment plans. As for
the concept of health tourism development, the authors advocate for the concept of public-private
partnership. For the investments in health tourism to be efficient, they have to managed in such
a way that all criteria of sustainable investment be taken into account. Scientific methods used
in this paper are: desk research, comparative analysis and SWOT analysis.
Key words: health tourism, health tourism development, investment in Croatian health tourism
1. Uvod
Turizam u Republici Hrvatskoj spada u red vodeih gospodarskih djelatnosti na to ukazuju
osnovni ekonomski pokazatelji u posljednjem desetljeu. Prema slubenim statistikim
podacima broj noenja u Hrvatskoj povean je za 12 milijuna ili za 27% u razdoblju od 2002.
do 2008. godine (s 45 milijuna na 57 milijuna), a bez podataka o neregistriranom turistikom
prometu koji se ostvaruje u stanovima i kuama za odmor i drugim vrstama smjetaja ili kod
rodbine i prijatelja i koji se statistiki ne evidentira te ostaje u zoni sive ekonomije (avlek,
Bartoluci et al., 2010.). Kontinuirani trend rasta turistikog prometa ostvarivan je sve do 2009.
godine kada je zbog globalne krize i recesije i kod nas dolo do njegovog usporavanja (uz pad od
2% s ostvarenih 56 milijuna noenja). Od fizikih pokazatelja o kretanju turistikog prometa jo
su vaniji financijski pokazatelji. Prihodi od meunarodnog turizma takoer su kontinuirano
rasli u Hrvatskoj od 2002. godine i poveani su za 3,5 milijarde eura u promatranom razdoblju
(s 4 milijarde eura u 2002. na 7,5 milijardi eura u 2008. godini). Meutim, u recesijskoj 2009.
godini, a i kasnije u 2010. godini, ostvareni su nii prihodi od turizma (MTRH, 2012.). Udio
turizma u BDP-u kretao se u analiziranom razdoblju od 2002. do 2008. godine izmeu 16 i
21%, uz pad na 14% u kriznoj 2009. godini i 13,6% u 2010. godini (Bartoluci et al., 2010a.).
Broj izravno zaposlenih u turistikim djelatnostima kretao se izmeu 82 i 91 tisuu zaposlenih
u ugostiteljskoj djelatnosti, uz jo najmanje 40 tisua zaposlenih u drugim djelatnostima
neizravno povezanih s turizmom (Bartoluci i Budimski, 2010b.). Izneseni podaci potvruju
vanost turizma za hrvatsko gospodarstvo.
U svjetskom turizmu jedan od njegovih najpropulzivnijih oblika je zdravstveni turizam
iji se rast nastavlja i usprkos financijskoj krizi i recesiji koja je usporila globalna turistika
kretanja 2009. godine. U razdoblju od 2002. do 2008. meunarodni turistiki dolasci u
svijetu poveani su za 224 milijuna ili za 32% (s 693 milijuna 2002. na 917 milijuna 2008.
godine) najvie zahvaljujui dinaminom rastu turizma u jugoistonoj Aziji (za 46%) i neto
umjerenijem rastu (za 19%) u Europi, kao vodeoj turistikoj regiji u svijetu (UNWTO, 2012.).
Kontinuirani trend rasta turizma u svijetu usporen je tek pojavom krize kada je 2009. godine
ostvareno 882 milijuna meunarodnih turistikih dolazaka, odnosno 35 milijuna dolazaka
manje nego u prethodnoj godini.
Stanje i mogunosti zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog turizma 11
Najnovija kretanja na turistikom tritu pokazuju znakove oporavka (2010. ostvareno je

939 milijuna meunarodnih turistikih dolazaka i 2011. godine 980 milijuna meunarodnih
turistikih dolazaka globalno), a i prihodi od meunarodnog turizma u globalnim razmjerima
takoer su vrlo visoki i ukazuju na vanost turizma za svjetsko gospodarstvo (693 milijardi eura
2010. godine). Stoga su i sve prognoze strunjaka Svjetske turistike organizacije za budunost
vrlo optimistine (UNWTO, 2011.).
2. Zdravstveni turizam u Hrvatskoj poeci razvoja i obiljeja

Brojni autori pokuavaju definirati pojam zdravstvenog turizma. Za Alfiera i Hitreca zdravlje
je jedan od najstarijih i najjaih motiva putovanja, a kasnije i turistikih kretanja (Alfier, 1977.,
199; Hitrec, 1998., 2). Za Kuena je zdravstveni turizam jedan od najstarijih specifinih oblika
turizma (SOT) u okviru kojeg se struno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti initelji i
primjenjuju postupci fizikalne terapije u cilju ouvanja i unapreenja zdravlja, te poboljanja
vrsnoe ivota (Kuen, 2006., 177). Taj oblik turizma temelji se na koritenju prirodnih ljekovitih
initelja koji mogu biti morski, topliki i klimatski (Bartoluci u avlek et al., 2011.). Temeljem
toga avlek i Vukoni definiraju zdravstveni turizam kao privremenu promjenu stalnog boravka
ljudi i odlazak u povoljno klimatsko ili kupalino mjesto radi zdravstvene preventive, kurative
i rehabilitacije (Vukoni i avlek, 2001., 454). U zdravstvenom turizmu koriste se prirodni i
klimatski initelji kontrolirano prema vrsti, obliku i trajanju ime se eli poboljati zdravstveno
stanje i kondicija. Zdravstveni turizam pomae ljudima ouvati i unaprijediti njihovo fiziko,
mentalno i duhovno zdravlje.
Na prostoru dananje Hrvatske taj oblik turizma poeo se razvijati u 19. stoljeu razvojem
kupalinih mjesta po uzoru na brojna europska ljeilita (Vichy, Abano, Karlovy Vary, Spa i
drugi), prvenstveno zahvaljujui prirodnim pogodnostima (izvoritima termomineralne vode,
nalazitima ljekovitog blata i sl.). Takva se kupalina mjesta poinju razvijati na kontinentalnom
dijelu u unutranjosti Hrvatske (Varadinske toplice, Lipik, Daruvar i dr.) i danas ine okosnicu
zdravstvenog turizma kod nas.
Od polovine 20. stoljea ta kupalina mjesta ukljuuju dio svojih smjetajnih kapaciteta
uglavnom u objektima ljeilita, odnosno specijalnih bolnica, u sustav zdravstva, to je na neki
nain odredilo i zakoilo daljnji razvoj tog oblika turizma kod nas. I dananji korisnici usluga
zdravstvenog turizma veinom su osobe upuene na oporavak ili lijeenje od strane Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Dananji slubeni statistiki podaci ne pruaju cjelovit uvid u zdravstveni turizam, a dolazi
i do pojave dvostrukog praenja - i u turizmu i u zdravstvu. Turistika statistika posebno prati
ustanove ljeilita (kupalina i klimatska), koja se tretiraju kao smjetajni objekti ukljueni u
turizam, premda se dio njihovih kapaciteta svrstava u zdravstvene ustanove jer su pod ugovorom
HZZO-a (Teliman et. al., 2005.), a posebno se prate naselja zdravstvenog turizma (kupalina
mjesta na kontinentu, tzv. toplice) (DZS, 2011., 411). Statistiki se prati 10 kupalinih mjesta
u Hrvatskoj i to: Bizovake toplice, Daruvarske, Istarske, Krapinske, Lipike, Stubike, Toplice
Lee, Topusko, Tuheljske i Varadinske toplice. Zanimljivo je da Ivanievi spominje ak 103
toplika mjesta u Hrvatskoj koja imaju neke prirodne resurse za budui razvoj kupalinog turizma
to govori o nedovoljno iskoritenom potencijalu ovog oblika turizma kod nas (Ivanievi, 2008.,
66). Koliko su statistiki podaci o zdravstvenom turizmu nepouzdani moe takoer posluiti
primjer o Toplicama Sveti Martin (iz opine Sv. Martin na Muri, naselje Grkaveak) koje DZS
svrstava u ostala, a ne u kupalina mjesta, premda su danas jedno od najrazvijenijih suvremenih
centara wellness i preventivno zdravstvenog turizma kod nas. Promotre li se podaci o ustanovama
ljeilita, odnosno specijalnih bolnica treba istaknuti da se vie od treine njihovih kapaciteta
osim u turizmu, evidentira i u zdravstvu. Prema podacima Zajednice zdravstvenog turizma koja

djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, ak 2100 postelja od ukupno 6000 u 14 ljeilita je
pod ugovorom HZZO-a (HGK, 2011., 1; Trdina, 2008., 21). Procjenjuje se da se po toj osnovi
u specijalnim bolnicama generira izmeu 60 i 80% prihoda specijalnih bolnica u Hrvatskoj.
Imajui sve navedeno u vidu u ovom radu se pod pojmom zdravstvenog turizma analiziraju
statistiki podaci u kupalinim mjestima jer, uz sva ogranienja, ipak najbolje oslikavaju obiljeja
tog specifinog oblika turizma kod nas.
Slijedei trendove turizma u zemlji u razdoblju od 2002. do 2008. godine noenja u
kupalinim mjestima poveana su za 78.000 ili za 24% (s 327.000 u 2002. na 405.000 u 2008.
godini), to je za 3% manje u odnosu na istodobni porast ukupnih noenja u Hrvatskoj (BIST,
2012.). Pad u recesijskoj godini nastavljen je i kasnije. U 2009. godini ostvareno je u kupalinim
mjestima 348.000 noenja i 313.000 u 2010. godini. Time je 2010. godine ostvaren najnii broj
noenja u kupalinim mjestima u Hrvatskoj u proteklom desetljeu i skroman udio od 0,6% u
ukupnim noenjima. U strukturi gostiju tih mjesta dominiraju domai gosti (84%), a slijede
Talijani (5%), dravljani Bosne i Hercegovine (2%) i Austrijanci (0,6%), a ostale nacionalnosti su
minimalno zastupljene. Usprkos skromnom udjelu u ukupnom turistikom prometu u zemlji,
zbog dominacije kupalino odmorinog turizma u primorskim mjestima (94%), zdravstveni
turizam ima i neke prednosti.
Za zdravstveni turizam karakteristina je ravnomjernija distribucija turistikih kretanja
tijekom cijele godine, pa se u srpnju i kolovozu ostvaruje 18% noenja, dok je prosjek u
Hrvatskoj 64% u ta dva mjeseca na vrhuncu ljetne sezone. Sljedea prednost oituje se u boljem
koritenju smjetajnih kapaciteta u ljeilinim mjestima. Ona se u prosjeku koriste 84 dana, dok
je hrvatski prosjek 68 dana, a posebno treba upozoriti na veu zauzetost smjetajnih kapaciteta u
kupalinim mjestima u hladnijem razdoblju u godini, kada se kod nas kapaciteti slabije koriste.
Iznesene prednosti zdravstvenog turizma opravdavaju potrebu snanijeg angairanja u poticanju
razvoja tog u Hrvatskoj zanemarivanog oblika turizma. Razvojne faze zdravstvenog turizma u
kontinentalnoj Hrvatskoj i njihova glavna obiljeja prikazana su na Slici 1.
Slika 1. Razvojne faze zdravstvenog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Objekti za Obiljeja putovanja i
Razvojna faza Razdoblje Oblik Sudionici
smjetaj boravka
Strani gosti, Izgradnja
Kupalino-
FAZA pripadnici ljeilita po Dulji boravci tijekom cijele
ljeilini turizam
DINAMINOG krajem 19. aristokracije, uzoru na slina godine, etnje i kupanje u
prepoznat na
TRINOG st. kraljevskih europska ljekovitoj termomineralnoj
meunarodnom
RAZVOJA obitelji, (Karlovy Vary, vodi
tritu
graanstva Vichy i sl.)
Prevladavaju
domai gosti
i to: 1) jedno- Ovisno o duljini boravka:
dnevni izletnici 1) dnevna rekreacija
od
Zdravstveno- motivirani (kupanje) 2) dulji boravci
FAZA OMA- polovine
socijalni turizam kupanjem Ljeilita, na preporuku lijenika
SOVLJENJA 20. st.
orijentiran 2) osobe nakon hoteli, privatne obino 21 dan; bez obzira
(SOCIJALNOG do 90-ih
primarno na lijenikih sobe na sezonu, cijele godine;
KARAKTERA) godina 20.
domae trite zahvata i zbog troak boravka esto
st.
zdravstvenih potpuno i djelomino
razloga na financiran iz zdravstva
rehabilitaciji,
ee stariji

Prevladavaju
domai
gosti i to:1)
Ovisno o duljini boravka:
osobe nakon
1) dnevna rekreacija
lijenikih
(wellness i drugi
zahvata i zbog
Ljeilita, preventivno zdravstveni
Kupalino- zdravstvenih
hoteli, privatne tretmani, manje kupanje)
ljeilini turizam razloga na
sobe, privatne 2) rekovalenscenti na
FAZA (u toplicama) rehabilitaciji,
od 1991. poliklinike, zdravstvenom oporavku
SADANJEG obogaen ee stariji i
do danas specijalizirane i pacijenti za medicinske
RAZVOJA wellness i/ili branitelji,
ambulante: zahvate i postupke;
medicinskim 2) izletnici
afirmirani cijele godine, nije vezano
uslugama motivirani
specijalisti uz sezonu, troak boravka
wellnessom i
povremeno i samo
kupanjem,
djelomino financiran iz
3) osobe zbog
zdravstva
specifinih
medicinskih
usluga
Izvor: obrada autora prema avlek, Bartoluci, Hendija, 2011.
Prema najnovijim podacima za 2011. godinu kupalina mjesta imaju simbolian udio od 0,4%
u smjetajnim kapacitetima u Hrvatskoj (3.579 stalnih postelja naprama 852.433 stalnih postelja
u Hrvatskoj) i skroman udio od 0,5% u njima ostvarenih noenja (316.800 u 60 milijuna noenja
u Hrvatskoj) (BIST, 2012.). No jo tee od toga je njihovo stvarno stanje. Ponuda zdravstvenih
turistikih sadraja i usluga, u mjestima gdje je raspoloiva, uz rijetke izuzetke, uglavnom ne
zadovoljava zahtjeve suvremenog trita za tim oblikom turizma to je posljedica viegodinjeg
zaostajanja hrvatskih toplica za slinim lokalitetima u Europi (Teliman et. al., 2005.).
3. Razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj kroz ostvarene investicije u

proteklom desetljeu
Ukupna izravna inozemna ulaganja u ugostiteljsku djelatnost, odnosno u hotele i restorane u
razdoblju od 2002. do 2010. godine (u trenutku pisanja ovog rada jo nisu bili raspoloivi podaci
za cijelu 2011. godinu) Hrvatska narodna banka procjenjuje na 478 milijun eura to iznosi
skroman udio od 2,6% u ukupnim stranim investicijama u svim djelatnostima (18,6 milijardi
eura) u promatranom razdoblju u Republici Hrvatskoj (HNB, 2012.). Pod utjecajem globalne
gospodarske krize 2009. i 2010. znaajno je smanjen priljev stranih ulaganja u sve sektore u
Republici Hrvatskoj. Izravna inozemna ulaganja u hotele i restorane drastino su smanjena,
pa je 2009. uloeno samo 7,6 milijuna eura i 2010. godine 7,2 milijuna eura. Usporedbe radi, u
razdoblju od 2002. do 2008. godine, raspon stranih investicija na godinjoj razini u tom sektoru
kretao se od 17 milijuna eura (2003.) do 138 milijuna eura (2008.), ovisno o godini (HNB,
2012.).
Glavno tijelo dravne uprave zadueno za investicije u turizmu je resorno ministarstvo za
turizam (MTRH). Naime, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske zadueno je za turistiku
politiku zemlje u sklopu ope gospodarske politike, investicije u turizmu, poticanje razvoja
specifinih oblika turizma i sline poslove koji su mu dodijeljeni zakonom (NN 5/08). U cilju
razvoja turizma u Hrvatskoj doneseni su odreeni strateki dokumenti i planovi razvoja iju
su izradu poticali resorno ministarstvo za turizam i Hrvatska turistika zajednica. Tako je

izraeno osam globalnih stratekih dokumenata razvoja turizma u zemlji i akcijskih planova1.
U posljednjem od njih, tj. u Stratekom planu MTRH za razdoblje 2011. do 2013. (MTRH,
2010.) u okviru razvoja turistikog sektora spominje se izravno zdravstveni turizam kao
jedan od SOT-a iji razvoj treba poticati u Hrvatskoj zajedno sa seoskim, kulturnim, eno-
gastronomskim, ekoturizmom, lovnim, ribolovnim, avanturistikim, vjerskim, omladinskim i
sl. No, nedostaju konkretne mjere u operacionalizaciji tog cilja. Zanimljivo je da se u svim tim
razvojnim dokumentima spominje zdravstveni turizam kao dobra razvojna opcija hrvatskog
turizma, posebice u turistiki nerazvijenim podrujima, ali se nigdje ne konkretiziraju mjere i
aktivnosti koje bi trebalo poduzeti za ostvarenje navedenoga.
Kuen s pravom konstatira kako se kod nas nakon Domovinskog rata deklarativno inzistiralo
na razvoju zdravstvenog turizma, ali bez bitnih pomaka. Na inicijativu resornog ministarstva
za turizam 2002. godine izraena je i posebna studija u kojoj je djelomino razjanjena
fenomenologija zdravstvenog turizma. Od 90-ih godina prolog stoljea djelovao je i poseban
Odbor za zdravstveni turizam i prirodne ljekovite initelje Akademije medicinskih znanosti
Hrvatske, koji je organizirao posebne tematske skupove posveene zdravstvenom turizmu
(Kuen, 2006.). U Institutu za turizam 2005. godine izraena je posebna studija konkurentnosti
zdravstvenog turizma. Usprkos tim pokuajima, jo uvijek nisu razdvojene nadlenosti
zdravstvene skrbi i turistikog sektora, koje se cijelo vrijeme isprepliu.
Iznesene probleme zdravstvenog turizma najbolje potvruje injenica da se dosadanja i
budua ulaganja u zdravstvenom turizmu nigdje sustavno ne prate. O tome su vrlo oskudne
informacije Ministarstva turizma, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatske narodne banke i slinih institucija. Stoga su u ovom radu
kao izvor informacija o ulaganjima u zdravstveni turizam koritene izjave investitora objavljene
u dnevnom tisku (Vjesnik, Business.hr, Lider, Banka, Poslovni dnevnik i sl.).
Ulaganja u zdravstveni turizam u razdoblju izmeu 2002. i 2011. bila su skromna i kretala su
se oko 100,3 milijuna eura i prikazana su na Slici 2 (Bartoluci i Hendija, 2011., 291). Djelomino
se to pripisuje visokim stopama fiskalnih i parafiskalnih davanja koja dodatno optereuju
ulaganja u Hrvatskoj bez obzira o kojem sektoru je rije. Na probleme se nailazi i u ostvarivanju
novih kreditnih linija zbog administrativnih zapreka, tekih uvjeta kreditiranja i nemogunosti
reprogramiranja kredita.
Slika 2. Investicije u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj od 2002. do 2011. godine.

Investicija Destinacija Svrha
50,0 mil. eura Toplice Sv. Martin Wellnes i spa resort, hotel sa 4 zvjezdice, golf teren,
sportska dvorana
27,0 mil. eura Terme Tuhelj Kupalite na otvorenom s vodenim atrakcijama,
wellness; izgradnja novog hotela sa 4 zvjezdice
10,0 mil. eura Istarske toplice Rekonstrukcija ljeilita, izgradnja novog wellness
centra i poliklinike
5,4 mil. eura Daruvarske toplice Termalni vodeni park Aque Balissae
3,9 mil. eura Varadinske toplice Hidroterapia Terme, investicija u bolnike sadraje
1 Strateki razvojni dokumenti i akcijski planovi doneseni u RH u proteklom desetljeu su: Strateki marketinki plan
hrvatskog turizma 2001.-2005. (THR Barcelona i Horwath Consulting Zagreb, 2000.), Turizam i razvoj Hrvatske - Strategija
razvitka Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu (Institut za turizam Zagreb, 2001.), Strategija turizma za Hrvatsku
(DEG, 2002.), Strategija razvoja hrvatskog turizma 2010. (McKinsey, 2003.), Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010.
(MTRH, usvojena na 73. sjednici Vlade RH 2003.), Akcijski plan hrvatskog turizma u 2009. i 2010. godini (MTRH, 2008.),
Akcijski plan hrvatskog turizma u 2011. godini Konkurentni u 2010. godini te Program mjera Vlade RH za turizam
(MTRH, studeni 2010.), te Akcijski plan hrvatskog turizma u Stratekom planu Ministarstva turizma za razdoblje 2011. do
2013. (MTRH, 2010).

2,8 mil. eura Terme Jezerica (Donja Stubica) Dogradnja natkrivenog bazena na tri etae, izgradnja
wellness centra i 4 bazena za djecu, JPP
1,2 mil. eura Krapinske toplice Ureenje malog obiteljskog aparthotela Villa
Magdalena sa 4 zvjezdice i wellnessa u hotelu

100,3 mil. eura
Izvor: Bartoluci i Hendija, 2011., 291.
U Spa i golf Resort toplice Sveti Martin uloeno je ukupno 50 milijuna eura od 2003.
godine do 2011., to je jedna od najveih greenfield investicija u tom sektoru, a zbog kvalitete
ponude vrlo dobra nadopuna zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj. Koncesiju na koritenje
toplica (ranije poznatih pod nazivom Vukovec) privatni investitor je dobio na 30 godina, a
glavninu sredstava je uloio u hotel sa 4 zvjezdice, wellness centar, sportsku dvoranu i golf
teren. Terme Tuhelj su 2003. preuzele slovenske Terme Olimia te ukupno uloile 15 milijuna
eura, pri emu su prve tri godine pokrivale gubitak poslovanja jer je tvrtka bila u steaju u
trenutku kupnje. Izgradili su najvee kupalite na otvorenom s razliitim vodenim atrakcijama i
najvei wellness centar u blizini Zagreba (kao glavnom aritu turistike potranje), a od 2011.
krenuli su s novom investicijom od 12 milijuna eura za izgradnju novog hotela s kongresnom
dvoranom i wellnessom. U Istarske toplice ukupno je uloeno 10 milijuna eura, pri emu najvie
u obnovu hotela i restorana te izgradnju nove poliklinike i novog wellness centra s bazenom. U
Daruvarskim toplicama ureen je termalni vodeni park Aque Balisae za to je utroeno 5,4
milijuna eura. U Varadinskim toplicama rekonstruiran je termalnomineralni bazen, adaptiran
hotel, izgraen otvoreni i zatvoreni vodeni park i sl. za to je utroeno oko 3,9 milijuna eura.
U Termama Jezerica investicija za izgradnju kompleksa bazena i wellness centra u iznosu od
2,8 milijuna eura zapoela je u oujku 2011. godine (Rak-ajn, 2011., 1). U Krapinske toplice
investirano je u analiziranom razdoblju oko 1,2 milijuna eura u Villu Magdalena, wellness
centar, saunu i druge sadraje. Kapitalna ulaganja u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj u tom
investicijskom ciklusu (2002.-2011.) uglavnom su bila usmjerena u izgradnju wellness sadraja
te unapreenje smjetajne ponude.
Zanimljivo je spomenuti kako se dio planiranih investicija u tom razdoblju nije nikad
realizirao. U razdoblju od 2002. godine do danas planirano i nerealizirano u zdravstvenom
turizmu je 62 milijuna eura, pri emu 32 milijuna za oporavak Bizovakih toplica (Matijevi,
2011., 3) i 30 milijuna eura za ljeilite Naftalan iz Ivani-Grada.
4. Perspektive razvoja zdravstvenog turizma kroz mogua ulaganja

Zbog sloenosti ekonomske krize i recesije s kojom se suoava Hrvatska (Sever, 2009.) nije
realno oekivati znaajniju investicijsku aktivnost u zdravstvenom turizmu, posebno u kratkom
roku. Gospodarska situacija u Hrvatskoj u 2010. godini obiljeena je realnim padom BDP-a,
rastom nezaposlenosti, nepovoljnom ulagakom klimom, ogranienim priljevom kapitala,
padom izvoza i oteanim kreditiranjem (avlek, Bartoluci et al., 2010.). Prema recentnim
procjenama investicije u turizam na srednji i dugi rok Dragievi procjenjuje na iznos izmeu
9,5 i 12 milijardi eura u poslovno aktivna (postojea) trgovaka drutva, trgovaka drutva u
veinskom vlasnitvu drave, neaktiviranu dravnu imovinu i potpuno nove ulagake projekte
u turizam, tzv. greenfield projekte (Dragievi, 2010.).
Usprkos openito nepovoljnoj investicijskoj klimi koja destimulira ulaganja u Hrvatskoj, u
pojedinim destinacijama zdravstvenog turizma ipak postoje vizije i strategije razvoja te pokuaji
unapreenja ovog segmenta turistike ponude. Takve dugorono planirane investicije, za koje

je vrlo upitno da li e se uope i kada realizirati su primjerice Fantazija projekt kraj midhena,
zatim investicija u Toplice Drakovec, Terme sv. Ivan Zelina, Nogometni kamp u Termama
Tuhelj, Sutinske toplice, emnike toplice, Geotermalni projekt Legrad i slini u medijima
spominjani projekti (od kojih su neki pomalo utopijskog karaktera). Kada bi se sve te investicije
realizirale, ukupna dugorona ulaganja u zdravstvenom turizmu Republike Hrvatske mogla bi
dosegnuti preko 540 milijuna eura to je prikazano na Slici 3.
Slika 3. Mogua budua kapitalna ulaganja u zdravstveni turizam Hrvatske.

Investicija Destinacija Svrha
109,7 mil. eura Stubike toplice JPP ureenja zdravstveno-turistikog
kompleksa brojnih sadraja (izgradnja nekoliko
hotela, termalne i spa zone, kongresnog,
trgovakog, polikliniko-medicinskog centra
i sl.)
100,0 mil. eura *Terme Sv. Ivan Zelina Ulaganje u rekreacijsko vodeni kompleks
(Grad Sv. Ivan Zelina) termalne rivijere
0,3 mil. eura *Daruvarske toplice Ulaganje u toplice, wellness i sline sadraje
80,0 mil. eura *Toplice Drakovec Idejni projekt za Adrenalinski vodeni park je
dovren, investitor je nepoznat
27,0 mil. eura Varadinske toplice U okviru Specijalne bolnice za medicinsku re-
habilitaciju planiraju se urediti razni
novi sadraji, a najvanija investicija je
rekonstrukcija hotela Minerva
200,0 mil. eura *Toplice midhen kraj Fantazija projekt (u fazi mirovanja)
Samobora
16,0 mil. eura *Tuheljske toplice Nogometni kamp HNS-a u termama Tuhelj
7,0 mil. eura Tuheljske toplice Ureenje wellness centara
0,6 mil. eura Ljeilite Topusko Ishoena dokumentacija za blatne kupke
*Sutinske toplice, emnike toplice,
Geotermalni projekt Legrad i sl.
540,6 mil. eura

* Ne zna se trenutno stanje investicije.
Izvor: Bartoluci i Hendija, 2011., 293.
Planirano kapitalno ulaganje u Stubike toplice ima realno najvee anse za realizaciju. Rije
je o primjeru javno-privatnog partnerskog odnosa, odnosno o zajednikom ulaganju koncerna
Sunce i Krapinsko zagorske upanije, to je dogovoreno 2008. godine. Ukupno je planirana
greenfield investicija u iznosu od 109,7 milijuna eura za izgradnju zdravstveno-turistikog
kompleksa koji bi trebao sadravati izgradnju tri nova hotela (s 5 i 4 zvjezdica), kompleks
termalne i spa zone, veliki vodeni park, te kongresni, trgovako-poslovni i polikliniko-
medicinski centar. Za razliku od te investicije vrlo je upitna realizacija planirane investicije u
Terme Sv. Ivan Zelina u iznosu od 100 milijuna eura, jer je ulaganje dogovoreno 2005. godine i
otada nije nita napravljeno, a bila je planirana izgradnja hotela, zabavnog i trgovakog centra,
vodeni i geotermalni park, bazen i slini sadraji. Za Daruvarske toplice je 2008. napravljen
projekt zajednikog ulaganja s talijanskim partnerima iz sredstava Interreg projekta Europske
unije. Za Varadinske toplice planirana investicija od 27 milijuna eura trebala bi se najvie
odnositi na rekonstrukciju smjetajnog objekta (hotela Minerva). Planiraju se i druge investicije
kao npr. 80 milijuna eura u Toplice Drakovec (Kunst i Tomljenovi, 2011., 68), 7 milijuna eura
za wellness sadraje u Tuheljskim toplicama, 200 milijuna eura za projekt Fantazija na lokalitetu
Toplica midhen i sl. Veina dugorono planiranih investicija usmjerava se, osim na kvalitativno
unapreenje ponude zdravstvenog turizma, i na znatno obogaivanje te ponude brojnim drugim
sadrajima (zabavnim, poslovnim, kongresnim i ostalim).
No, da bi dugorono planirane investicije u budunosti osigurale i razvoj zdravstvenog
turizma na nacionalnoj razini potrebno je koordinirano djelovati na mikro i makro razini.
Investicijske procese u zdravstvenom turizmu potrebno je najprije pokrenuti na nacionalnoj
razini iji bi nositelji bili Ministarstvo turizma, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo
gospodarstva uz podrku Hrvatske gospodarske komore. Pretpostavka za pokretanje i realizaciju
takvih investicijskih projekata su rijeeni vlasniki odnosi ljeilita i specijalnih bolnica, koji su
preteno u dravnom vlasnitvu. Osnova za pokretanje novih investicijskih projekata treba biti
nova strategija razvoja zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj. Tek nakon toga mogue
je pristupiti izradi investicijskih studija za svaki projekt posebno ime bi se trebali privui
novi investitori i poslovni partneri, koristei koncept javno-privatnog partnerstva. Nositelji
investicijskih projekata trebaju biti turistike destinacije i poslovni subjekti koji djeluju u njima.
To se prvenstveno odnosi na ljeilita i toplike centre.
Dakako, time se ne iscrpljuju mogunosti investicijskih projekata u zdravstvenom turizmu.
U hrvatskom turizmu, posebno na moru, postoje kvalitetni hotelski kapaciteti koji su vei dio
godine nepotpuno iskoriteni. Pozitivni primjeri u nekim destinacijama (primjerice u Opatiji,
Loinju, Solarisu kraj ibenika, Dubrovniku i sl.) pokazuju da je razvojem wellnessa i drugih
zdravstveno-preventivnih programa mogue privui nove turiste i izvan glavne sezone. U
razvoju takvih investicijskih projekata potrebne su detaljne studije i projekti kako bi se utvrdila
ekonomska efikasnost novih investicija.
Kako bi se rizik i neizvjesnost ostvarenih projekata u zdravstvenom turizmu minimizirali,
nuno je upravljati poduzetnikim projektima od ideje do njihove realizacije (Bartoluci i
Budimski, 2010c, 195). Upravljanje poduzetnikim projektom moe vriti poduzetnik ili
menader ili moe to povjeriti strunoj organizaciji za upravljanje projektom. Meutim, za
uspjeno upravljanje investicijskim projektima u zdravstvenom turizmu potrebna je nova
strategija razvoja na nacionalnoj, ali i na destinacijskoj razini.
Da bi se kritiki ocijenile perspektive razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj temeljene na
planiranim investicijama, u nastavku ovog rada izraena je SWOT analiza zdravstvenog turizma
i prikazana na Slici 4, u kojoj su analizirane prednosti i mogunosti, ali i kritiki ocijenjene
slabosti i prijetnje budueg razvoja tog oblika turizma u Hrvatskoj.
Slika 4. SWOT analiza zdravstvenog turizma Hrvatske.

ZDRAVSTVENI TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ
PREDNOSTI (SNAGE) SLABOSTI
Prirodne predispozicije za razvoj kao i prirodni Suvremena oprema za medicinske usluge i tretmane
ljekoviti resursi (termomineralna vrela, ljekovita blata rehabilitacije
i sl.)
Neiskoritenost svih prirodnih resursa Kategorizacija i opremljenost objekata u destinacijama
Klimatske pogodnosti Ispreplitanje nadlenosti zdravstva i turizma
Tradicija zdravstvenog turizma u kupalinim mjestima Nedostatak identiteta
Povoljan geoprometni poloaj Hrvatske u odnosu na Pomanjkanje jasne strategije razvoja na nacionalnoj,
emitivna trita regionalnoj i lokalnoj razini
Gostoljubivost stanovnitva Ovisnost o domaim gostima

Strunost medicinskog i ljeilinog osoblja Slabo razvijena turistika infrastruktura u

destinacijama
Poduzetnika aktivnost u stvaranju bogatstva novih Nedovoljna raznovrsnost izvanpansionske ponude u
sadraja (npr. Sveti Martin) destinacijama
Ekoloka ouvanost destinacija Ureenost okolia
Cjelogodinje poslovanje Nemotiviranost ljudskih resursa
Bolje koritenje smjetajnih i drugih kapaciteta u
destinaciji
Sigurnost zemlje

MOGUNOSTI PRIJETNJE (RIZICI)
Izgradnja kvalitetnih smjetajnih objekata (npr. hotel u Otra konkurencija ve razvijenih destinacija
Termama Tuhelj) zdravstvenog turizma u konkurentskom okruenju
(Maarska, Slovenija, Austrija i sl.)
Interes stranog kapitala Visoka fiskalna i parafiskalna davanja
Uvoenje europskih standarda Nemogunost brze prilagodbe promjenjivim
turistikim potrebama
Stalan rast turistike potranje, novi segmenti i nova Spora izgradnja turistike infrastrukture zbog
trita nedostatka financijskih sredstava
Repozicioniranje hrvatskog turizma, prepoznatljiv Nerijeeni vlasniki odnosi
image
Poveanje kvalitete usluga Veliki gubici zdravstvenih centara akumulirani
izostankom poslovanja (npr. Bizovac)
Povean interes individualnih gostiju
Zdrava hrana
Konkurentnost novih proizvoda
Povezanost zdravstvenog sa drugim specifinim
oblicima turizma
Izvor: obrada autora.
SWOT analiza pokazuje da postoje brojne neiskoritene mogunosti razvoja to otvara

prostor za novim investicijama u zdravstvenom turizmu u Republici Hrvatskoj.
5. Zakljuak
U ovom radu potvrena je teza o vanosti turizma za hrvatsko gospodarstvo to je
argumentirano ekonomskim pokazateljima o udjelu prihoda od turizma u BDP-u (koji se kretao
izmeu 14 i 21% u razdoblju od 2002. do 2009.) te ukupnim brojem zaposlenih u turistikim
djelatnostima (oko 130 000). Analiza kretanja turistikog prometa u proteklom desetljeu
u Hrvatskoj pokazala je da dinamika rasta turizma u Hrvatskoj slijedi trend rasta turizma u
svijetu. Usprkos globalnoj krizi i recesiji koja je privremeno usporila turistika kretanja, turizam
u svijetu se uspjeno oporavlja, pa su prognoze njegovog rasta, koje iznose strunjaci Svjetske
turistike organizacije, vrlo optimistine. Posebno dinamian rast planira se za zdravstveni
turizam koji je jedan od najpropulzivnijih oblika turizma u svijetu.
Zdravstveni turizam u Hrvatskoj teko se moe statistiki pratiti zbog preklapanja nadlenosti
zdravstvene skrbi i turistikog sektora. U turistikim destinacijama koje su zbog svojih prirodnih
pogodnosti (ljekovitog blata, izvorita termomineralnih voda i sl.) orijentirane na razvoj
zdravstvenog turizma, dio kapaciteta je u nadlenosti zdravstva (najee u okviru specijalnih

bolnica), a dio se slobodno plasira na trite te se kao takav statistiki evidentira. Vie od treine
smjetajnih kapaciteta specijalnih bolnica, odnosno ustanova ljeilita ne evidentira se u turizmu
ve u zdravstvu. Naime, i dananji korisnici usluga zdravstvenog turizma kod nas veinom su
osobe upuene na oporavak ili lijeenje od strane HZZO-a, to je nasljee prolosti. Danas se
statistiki prati 10 kupalinih mjesta i to: Bizovake toplice, Daruvarske, Istarske, Krapinske,
Lipike, Stubike, Toplice Lee, Topsko, Tuheljske i Varadinske toplice, a evidentirana su ak
103 mjesta u Hrvatskoj koja posjeduju neke prirodne resurse za razvoj kupalinog turizma. SWOT
analiza je pokazala da Hrvatska posjeduje temeljne turistike resurse za razvoj zdravstvenog
turizma, a napose prirodne ljekovite initelje, to je osnovni preduvjet stvaranja privlane
ponude. Ti resursi nisu niti priblino iskoriteni u odnosu na njihov stvaran potencijal. Osim
toga, Hrvatska posjeduje dugu tradiciju i smjetajne kapacitete koji se neophodnim ulaganjima
mogu podii na daleko kvalitetniju razinu te time osigurati povoljniju konkurentsku poziciju na
tritu, uz unapreenje kvalitete usluga.
Premda kupalina mjesta ostvaruju skroman udio u turistikoj ponudi (0,4% u broju
postelja) i u potranji (0,5% u ukupnim statistiki evidentiranim noenjima), taj specifian oblik
turizma ima neke prednosti koje se ne istiu dovoljno. Za zdravstveni turizam karakteristina
je ravnomjernija distribucija turistikih kretanja tijekom cijele godine te bolje i ujednaenije
koritenje smjetajnih kapaciteta tijekom cijele godine.
Prouavanjem planova i strategija razvoja donesenih za turizam u Hrvatskoj u proteklom
desetljeu u ovom radu je dokazana hipoteza da zdravstveni turizam nije imao odgovarajue
mjesto u planovima i strategijama razvoja. Zdravstveni turizam se spominje kao dobra razvojna
opcija hrvatskog turizma, posebice u turistiki nerazvijenim podrujima, ali se nigdje ne
konkretiziraju mjere i aktivnosti koje bi trebalo poduzeti za ostvarivanje iste.
Izravna posljedica dosadanjeg pristupa zdravstvenom turizmu je investicijska politika.
Provedenom analizom ustanovljeno je da se u zdravstvenom turizmu u proteklom desetljeu
ulagalo iskljuivo ovisno o sposobnosti i inicijativi privatnog poduzetnitva, a ne na temelju nekih
jasnih vizija razvoja zdravstvenog turizma na nacionalnoj razini. Takvi su i dugoroni planovi
razvoja pojedinih zdravstveno-turistikih centara bez jasne strategije razvoja zdravstvenog
turizma u Hrvatskoj na nacionalnoj razini.
Iz ovoga proizlazi da je za pozitivne pomake u zdravstvenom turizmu nuno definirati
kvantitativne i kvalitativne ciljeve razvoja te strategiju razvoja na nacionalnoj, regionalnoj i
lokalnoj razini temeljenu na snanijem konceptu javno-privatnog partnerstva, a uvaavajui
pritom kriterije odrivog razvoja turizma.
Upravo sada u razdoblju zavrnih i intenzivnih pretpristupnih procesa Europskoj uniji pravi
je trenutak za pokretanje ili proirenje svih oblika investicijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj,
posebno u turizmu, a u okviru njega u zdravstvenom turizmu koji je jedan od najpropulzivnijih
oblika turizma u globalnim razmjerima. Investicije u zdravstvenom turizmu Republike
Hrvatske izravno doprinose razvoju ukupnog turizma koji znaajno pridonosi gospodarskom
rastu Republike Hrvatske i blagostanju njezinih graana, bazirajui se na odrivom koritenju
prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala, aktivno sudjelujui u njihovom ouvanju i razvoju,
stvarajui okruenje privlano za investitore (Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010.,
MTRH, 2003.).
Literatura:
1. Alfier, D. (1977). Uloga turizma u resocijalizaciji i desocijalizaciji suvremenog ovjeka. U:
Turizam izbor radova (1994). Zagreb, Institut za turizam. Pp. 189-201.

2. Bartoluci, M.; Hendija, Z.; Budimski, V. (2010a). Guidelines for Croatian Tourism Policy in
the Period of Recession; 5th International Conference An Enterprise Odyssey: from Crisis
to Prosperity - Challenges for Government and Business. Zagreb: Faculty of Economics and
Business Zagreb, pp. 1534-1547.
3. Bartoluci, M.; Budimski, V. (2010b). Struni kadrovi u turizmu. U: Struni kadrovi u turizmu
i sportu: zbornik radova / 1. hrvatski znanstveno struni skup o menadmentu u turizmu i
sportu; ur. Nevenka Breslauer. God. 1 (2010), br. 1. , str. 7-19.
4. Bartoluci, M.; Budimski, V. (2010c). Upravljanje poduzetnikim projektima u turizmu
Republike Hrvatske. Acta Turistica, Vol. 22 (No. 2), str. 179-200.
5. Bartoluci, M.; avlek et al. (2011). Turizam: ekonomske osnove i organizacijski sustav.
Zagreb, kolska knjiga.
6. Bartoluci, M.; Hendija, Z. (2011). Upravljanje investicijama u zdravstvenom turizmu
Hrvatske, Zbornik radova s meunarodne znanstvene i strune konferencije - Svezak I,
znanstveni radovi, ur. Belak, V., Zagreb, M.A.K. GOLDEN d.o.o., str.. 285-299.
7. BIST (2012). Online informacijski sustav Instituta za turizam koji koristi podatke DZS o
turistikom prometu i kapacitetima u Republici Hrvatskoj. Zagreb. www.iztzg.hr/bist
(8.3.2012.).
8. avlek, N.; Bartoluci, M.; Hendija, Z. (2011). The role of medical tourism in development of
Croatian health tourism, izlaganje na 3. konferenciji Medicinskog turizma odranoj 17.
rujna 2011. Zagreb, Udruga za razvoj medicinskog turizma.
9. avlek, N.; Bartoluci, M.; Kesar, O.; imar, S.; Hendija, Z. (2010). Prilog novim odrednicama
turistike politike u Hrvatskoj. Acta Turistica, Vol. 22 (No. 2), pp. 137- 160.
10. Dragievi, M. (2010). Turizam, konferencija Novi model rasta hrvatskog gospodarstva,
prezentacija, Poslovni dnevnik i Banka, Zagreb, 22. studeni 2010. http://www.poslovni.hr/
ostalo/prezentacije-na-konferenciji-novi-model-rasta-hrvatskog-gospodarstva-164408.
aspx. (12.4.2011)
11. DZS. Dravni zavod za statistiku (2011). Statistiki ljetopis Republike Hrvatske 2010,
Turizam metodoloka objanjenja, Zagreb.
12. HGK. Hrvatska gospodarska komora (2011). Zajednica zdravstvenog turizma Hrvatske pri
HGK.http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=1223 (12.4.2011).
13. Hitrec, T. (1998). Zdravlje kao trajna odrednica i razvojna ansa hrvatskog turizma,
Znanstveni skup, Zdravlje i turizam, Hvar.
14. HNB. Hrvatska narodna banka (2012). Inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku:
po djelatnostima. (Aurirani podaci 16.1.2012) http://www.hnb.hr/statistika/h-statistika_
inozemnih_izravnih_ul.htm (9.3.2012).
15. Ivanievi, G. (2008). Prirodne mogunosti razvitka wellness ponude u Hrvatskoj.
Prezentacija, Sjednica grupacije wellness turizma, Opatija. Grupacija wellness turizma pri
HGK. http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=1931 (10.4.2011.).
16. Kunst, I.; Tomljenovi, R. (2011). Uloga zdravstvenog turizma u podizanju konkurenosti
ruralnih podruja RH. Zagreb Institut za turizam.
17. Kuen, E. (2006). Zdravstveni turizam u Hrvatskoj. U: Plavo, bijelo, zeleno. Zagreb, Institut
za turizam. Str. 167-190.
18. Matijevi, N. (2011). Bizovake toplice spaava ulazak u zdravstveni sustav. U: Banka
magazinu. http://www.banka.hr (9.4.2011).
19. MTRH. Ministarstvo turizma (2010). Strateki plan MTRH za razdoblje od 2011. do 2013.
godine. http://www.mint.hr/UserDocsImages/110210-mint-11-13.pdf (9.3.2012).
20. MTRH. Ministarstvo turizma (2012). Statistika: Turizam 2010. kratki pregled.
http://www.mint.hr/UserDocsImages/turizam-2010-info.pdf. (9.3.2012).
21. Rak-ajn, J. (2011). U razvoj Termi Jezerica D. Leki ulae 17,5 milijuna kuna. Veernji. hr.
http://www.vecernji.hr/biznis/u-razvoj-termi-jezercica-d-lekic-ulaze- 17-5-milijuna-kuna-
clanak-267296 (10.4.201).
22. Sever, I. et al. (2009). The starting points of new economic policy in the conditions of
recession. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci: asopis za ekonomsku teoriju i
praksu, Vol. 27 (No. 2), pp. 217-262.
23. Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. (2003). Ministarstvo turizma Republike
Hrvatske.http://www.strategija.hr/datastore/filestore/16/Strategija_razvoja_hrvatskog_
turizma_do_2010.pdf (11.4.2011).
24. Teliman, N. et al. (2005). Konkurentska pozicija zdravstvenog turizma. Zagreb, Institut za
turizam, HGK.
25. Trdina, D. (2008). Upravljanje kvalitetom u zdravstvenom turizmu u Republici Hrvatskoj:
specijalistiki poslijediplomski rad. Zagreb, Ekonomski fakultet.
26. UNWTO. Svjetska turistika organizacija (2011). World Tourism Highlights, ed. 2011.
http://www.unwto.org/facts/menu.html (10.4.2011).
27. UNWTO. Svjetska turistika organizacija (2012). World Tourism Barometer, Vol. 10, No.
1.http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_barom12_01_january_
en_excerpt.pdf (9.3.2012).
28. Vukoni, B.; avlek, N. (2001). Rjenik turizma. Zagreb, Mass media.
29. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne
uprave. Narodne novine 5/08. http://www.mint.hr/default.aspx?id=4864. (12.4.2011).

Damira Miroslav:
State and possibilities of development of health tourism in Meimurje
Prethodno priopenje
UDK 338.48:61(497.524)
Stanje i mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u Meimurju

Damira Miroslav
Meimursko Veleuilite u akovcu
Bana Josipa Jelaia 22a, 40 000 akovec, Hrvatska
e-mail: dmiroslav@mev.hr
Saetak: U ovom radu ocjenjuju se stanje i mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u

Meimurju. U razvojnim dokumentima Meimurske upanije turizam je, uz poljoprivredu
i poduzetnitvo, prepoznat kao generator gospodarskog razvoja upanije (Strategija ruralnog
razvoja Meimurske upanije, 2008., 39). Osnovu za takvo pozicioniranje turizma prije svega
ine bogati prirodni resursi upanije. Hipoteza ovog rada je da u Meimurskoj upaniji postoji
osnova za razvoj zdravstvenog turizma. Pretpostavke za razvoj turizma ine turistika ponuda
i potranja. Kako bi se hipoteza dokazala, analizirana je postojea turistika ponuda i kretanje
potranje. U svrhu analize potranje primijenjena je statistika metoda prognoziranja potranje
pomou koje su izraunate prognostike vrijednosti broja noenja turista u Meimurskoj upaniji
u narednom razdoblju. Zakljuak rada je da, uz pretpostavku znaajnijih investicija u turistiku
ponudu, postoji osnova za daljnji razvoj zdravstvenog turizma u Meimurju.
Kljune rijei: zdravstveni turizam, Meimurje, prognoziranje turistike potranje
Abstract: This paper evaluates the state and possibilities of dovolopment of health tourism
in Meimurje. In strategic documents of Meimurje county tourism, along with agriculture and
entrepreneurship has been recognized as a promotor of economic development of the county. Rich
natural resourses set the ground for such positioning of tourism. Hypothesis of this paper is that
Meimurje County has the potential for development of health tourism. Prerequisites for tourism
development are tourism supply and demand. For purposes of demand analysis a statistical
forecasting mathod has been implemented for calculation of forecasting values of tourism nights
in Meimurje county for the next period. The conclusion of the paper is that with the assuption of
larger investments in tourist supply, there is a foundation for further development of health tourism
in Meimurje.

Key words: health tourism, Meimurje, tourism demand forecasting
1. Uvod
U ovom radu ocjenjuju se stanje i mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u Meimurju.
U razvojnim dokumentima Meimurske upanije turizam je, uz poljoprivredu i poduzetnitvo,
prepoznat kao generator gospodarskog razvoja upanije (Strategija ruralnog razvoja Meimurske
upanije, 2008., 39). Osnovu za takvo pozicioniranje turizma prije svega ine bogati prirodni
resursi upanije. Hipoteza ovog rada je da u Meimurskoj upaniji postoji osnova za razvoj
Damira Miroslav:
zdravstvenog turizma. Pretpostavke za razvoj turizma ine turistika ponuda i potranja. Kako
bi se hipoteza dokazala, analizirana je postojea turistika ponuda i kretanje potranje. U svrhu
analize potranje primijenjena je statistika metoda prognoziranja potranje pomou koje su
izraunate prognostike vrijednosti broja noenja turista u Meimurskoj upaniji u narednom
razdoblju. Ovaj rad podijeljen je na pet poglavlja. U drugom poglavlju ocjenjuje se postojee
stanje zdravstvenog turizma u Meimurju. Analiza ukazuje da postoji bogata resursna osnova
za razvoj zdravstvenog turizma u Meimurju, no ograniavajui faktor je nedovoljno razvijena
turistika ponuda. U treem poglavlju analizira se kretanje turistike potranje. Prognostiki
model ukazuje na trend rasta broja noenja u Meimurju. Mogunosti razvoja zdravstvenog
turizma u Meimurju ocjenjuje se u etvrtom poglavlju. Uz pretpostavku daljnjeg razvoja
ponude, prognostike vrijednosti turistike potranje i bogatstvo prirodnih resursa ukazuju na
mogunost budueg razvoja zdravstvenog turizma u Meimurju. U petom poglavlju sumiraju
se glavni zakljuci rada.
2. Ocjena stanja zdravstvenog turizma u Meimurskoj upaniji

Hrvatska ima dugu turistiku tradiciju. Kada se govori o turizmu u Hrvatskoj najee se
spominje primorski dio Hrvatske u kojem se ostvaruje najvei broj noenja i dolazaka turista.
Meutim, ako se analizira povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj, ljeilini turizam koji postoji jo
od rimskog doba bio je pretea modernom turizmu kakvog poznajemo danas (Vukoni, 2005.,
25). Ljeilini, odnosno zdravstveni turizam u odnosu na druge oblike turizma ima mnoge
prednosti kao npr. manje izraenu sezonalnost, obrazovaniju radnu snagu i dr. Zdravstveni
turizam se smatra jednim od najpropulzivnijih specifinih oblika turizma (Bartoluci i Hednija,
2012., 2).
U razvojnim dokumentima Meimurske upanije turizam je, uz poljoprivredu i poduzetnitvo,
prepoznat kao generator gospodarskog razvoja upanije (Strategija ruralnog razvoja Meimurske
upanije, 2008., 39). Osnovu za takvo pozicioniranje turizma prije svega ine bogati prirodni
resursi upanije. S aspekta razvoja zdravstvenog turizma posebno su znaajne termalno-
mineralne i mineralne ljekovite vode (Kuen, 2002., 183). Na podruju Meimurske upanije
nalaze se dva geotermalna podruja oko Meimurskih gorica i u dravskom bazenu (Kunst i
Tomljenovi, 2011., 20). U blizini Toplica Sv. Martin nalazi se izvor mineralne ljekovite vode
(Kunst i Tomljenovi, 2011., 21).
Prema postojeim analizama (Strategija ruralnog razvoja Meimurske upanije, 2008.; Kunst
i Tomljenovi, 2011.) turistika ponuda u Meimurju nedovoljno je razvijena. U turistikoj
ponudi upanije istiu se Toplice Sv. Martin. Po svojoj trinoj orijentaciji Toplice Sv. Martin
pozicionirane su kao odredite za psihofiziku rekuperaciju i rekreaciju baziranu na suvremenim
sadrajima spa/wellness ponude. Toplice nisu primarno orijentirane na zdravstveni turizam te
ne zapoljavaju struni, zdravstveno obrazovani kadar. Osim Toplica, wellness sadraji postoje
i u hotelu Aurora u akovcu. Kao dio ire ponude zdravstvenog turizma u upaniji mogu se
navesti duhovni parkovi Hrvatski cvjetnjak i Grad labirinta te Konjiki centar rean. Na
podruju upanije znaajna je ponuda sportsko-rekreacijskih sadraja (Gradski bazeni akovec
i Sportsko-gimnastiki centar Aton) koja se moe smatrati kompatibilnom s postojeim i
buduim sadrajima zdravstvenog turizma. (Kunst i Tomljenovi, 2011., 19).
Iz prethodno iznesenog moe se zakljuiti da je ponuda zdravstvenog turizma u Meimurskoj
upaniji nedovoljno razvijena. Iako su Toplice Sv. Martin znaajna turistika destinacija u
kontinentalnom dijelu Hrvatske, iz analize ponude zdravstvenog turizma u Meimurju oit je
nedostatak turistikih sadraja koji bi omoguili znaajniji razvoj zdravstvenog turizma.

Damira Miroslav:
3. Prognoziranje turistike potranje Meimurske upanije

Kao to je ve spomenuto, poznata je injenica rastue potranje u turizmu, a naroito u
nekim posebnim oblicima turizma poput zdravstvenog. Budui da je cilj ovog rada ocijeniti
mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u Meimurju, u ovom poglavlju prognozira se
kretanje broja noenja turista u Meimurskoj upaniji. Prema Box-Jenkinsovoj1 metodologiji
utvrdit e se prognostiki model koji omoguuje prognoziranje turistike potranje.
Na Grafu 1 prikazan je vremenski niz noenja turista u Meimurskoj upaniji u razdoblju
od sijenja 2002. do studenog 2011. godine. Grafiki prikaz upuuje na tendenciju rasta broja
noenja. Na Slici 1 prikazan je histogram i deskriptivna statistika za vremenski niz noenja
turista u Meimurskoj upaniji.
Graf 1. Noenja turista u Meimurskoj upaniji u razdoblju od

sijenja 2002. do studenog 2011. godine.
Izvor: ispis Eviews.
U promatranom razdoblju prosjean broj noenja iznosi 4 192. Medijan, odnosno poloajna
srednja vrijednost iznosi 4 226 noenja. Najvea vrijednost iznosi 10 387, a najmanja 755 noenja.
Standardna devijacija, odnosno prosjeno odstupanje iznosi 2 336 noenja. Prema izraunatim
veliinama podaci su blago pozitivno asimetrini (0,22) te malo zaobljeniji od normalne
distribucije (2,17). Rezultati Jarque-Bera testa ukazuju na normalnu distribuciju vrijednosti (s
obzirom da je empirijska razina signifikantnosti p = 0,11, nulta hipoteza o normalnoj distribuciji
prihvaa se kao mogua).
1 Vidi Gujarati (2004.); Bahovec i Erjavec (2009.).

Damira Miroslav:
Slika 1. Histogram i deskriptivna statistika vremenskog niza noenja turista

u Meimurskoj upaniji.
Analiza korelograma (Slika 2) ukazuje na nestacionarnost niza. Vrijednosti empirijske

autokorelacijske funkcije (SACF) velike su i sporo opadaju.
Slika 2. SACF i SPACF vremenskog niza noenja u Meimurskoj upaniji.
Date: 02/16/12 Time: 09:55

Sample: 2002M01 2012M12
Included observations: 119
Autocorrelation Partial Correlation AC PAC Q-Stat Prob
.|******| .|******| 1 0.835 0.835 85.162 0.000

.|******| .|*** | 2 0.806 0.358 165.15 0.000
.|******| .|* | 3 0.763 0.119 237.37 0.000
.|***** | .|* | 4 0.737 0.094 305.47 0.000
.|***** | .|. | 5 0.708 0.045 368.71 0.000
.|**** | **|. | 6 0.621 -0.209 417.84 0.000
.|***** | .|** | 7 0.671 0.318 475.74 0.000
.|***** | .|* | 8 0.670 0.176 533.96 0.000
.|***** | .|* | 9 0.680 0.092 594.55 0.000
.|***** | .|. | 10 0.673 0.046 654.29 0.000
.|***** | *|. | 11 0.651 -0.069 710.83 0.000
.|***** | .|* | 12 0.712 0.192 779.04 0.000
.|**** | **|. | 13 0.612 -0.291 829.85 0.000
.|**** | *|. | 14 0.585 -0.092 876.85 0.000
.|**** | .|. | 15 0.540 -0.034 917.17 0.000
.|**** | *|. | 16 0.512 -0.076 953.75 0.000
.|*** | *|. | 17 0.475 -0.111 985.55 0.000

Damira Miroslav:
.|*** | *|. | 18 0.390 -0.110 1007.2 0.000

.|*** | .|. | 19 0.427 0.071 1033.5 0.000
.|*** | .|. | 20 0.411 0.018 1058.1 0.000
.|*** | .|* | 21 0.436 0.132 1086.0 0.000
.|*** | .|. | 22 0.426 0.063 1113.0 0.000
.|*** | .|. | 23 0.411 -0.011 1138.3 0.000
.|*** | .|. | 24 0.453 0.039 1169.5 0.000
.|*** | *|. | 25 0.369 -0.129 1190.3 0.000
.|** | *|. | 26 0.335 -0.109 1207.7 0.000
.|** | .|. | 27 0.286 0.008 1220.5 0.000
.|** | .|. | 28 0.271 0.042 1232.1 0.000
.|** | .|. | 29 0.240 -0.040 1241.3 0.000
.|* | *|. | 30 0.166 -0.078 1245.8 0.000
.|* | .|. | 31 0.195 -0.018 1252.0 0.000
.|* | .|. | 32 0.183 -0.001 1257.5 0.000
.|* | .|. | 33 0.210 0.061 1264.9 0.000
.|* | .|. | 34 0.193 0.037 1271.2 0.000
.|* | *|. | 35 0.160 -0.114 1275.6 0.000
.|* | .|. | 36 0.186 -0.051 1281.6 0.000
Nestacionarnost niza dodatno je potvrena proirenim Dickey-Fullerovim testom (Tablica 1).

Vrijednost ADF test veliine iznosi1.392842. Vrijednost je vea od kritinih granica ADF testa
koje su jednake -2.586960 (za signifikantnost 1%), -1.943882 (za signifikantnost 5%), -1.614731
(za signifikantnost 10%). Ishod testa je prihvaanje nulte hipoteze o nestacionarnosti niza.
Tablica 1. Rezultati ADF testa za vremenski niz noenja turista u Meimurskoj upaniji.
Null Hypothesis: SERIES03 has a unit root

Exogenous: None
Lag Length: 12 (Automatic - based on SIC, maxlag=12)
t-Statistic Prob.*
Augmented Dickey-Fuller test statistic 1.392842 0.9585

Test critical values: 1% level -2.586960
5% level -1.943882
10% level -1.614731
*MacKinnon (1996) one-sided p-values.
Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Damira Miroslav:
Dependent Variable: D(SERIES03)

Method: Least Squares
Date: 02/16/12 Time: 09:57
Sample (adjusted): 2003M02 2011M11
Included observations: 106 after adjustments
Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.
SERIES03(-1) 0.030078 0.021595 1.392842 0.1670

D(SERIES03(-1)) -0.547003 0.105360 -5.191763 0.0000
D(SERIES03(-2)) -0.380962 0.118452 -3.216180 0.0018
D(SERIES03(-3)) -0.417080 0.128086 -3.256243 0.0016
D(SERIES03(-4)) -0.239740 0.134658 -1.780363 0.0783
D(SERIES03(-5)) -0.214666 0.134386 -1.597378 0.1136
D(SERIES03(-6)) -0.517045 0.130655 -3.957325 0.0001
D(SERIES03(-7)) -0.375828 0.130209 -2.886341 0.0048
D(SERIES03(-8)) -0.261101 0.134905 -1.935449 0.0560
D(SERIES03(-9)) -0.150239 0.134892 -1.113770 0.2682
D(SERIES03(-10)) -0.067033 0.127478 -0.525838 0.6003
D(SERIES03(-11)) -0.174357 0.122061 -1.428447 0.1565
D(SERIES03(-12)) 0.346237 0.112380 3.080946 0.0027
R-squared 0.588213 Mean dependent var 43.00943

Adjusted R-squared 0.535079 S.D. dependent var 1373.309
S.E. of regression 936.3925 Akaike info criterion 16.63639
Sum squared resid 81545278 Schwarz criterion 16.96304
Log likelihood -868.7287 Hannan-Quinn criter. 16.76878
Durbin-Watson stat 1.986063
Nakon zakljuka o nestacionarnosti niza pristupa se postupku diferenciranja, kako bi se

uklonila nestacionarnost. Na Slici 3 prikazan je korelogram diferenciranog niza. Korelogram
diferenciranog niza upuuje na sezonalnost vremenskog niza. Vrijednosti empirijske
autokorelacijske funkcije imaju iljak, odnosno signifikantne su za sezonski pomak k=6.
Slika 3. SACF i SPACF diferenciranog vremenskog niza noenja u Meimurskoj upaniji.
Date: 02/16/12 Time: 10:02

Sample: 2002M01 2012M12
***|. | ***|. | 1 -0.440 -0.440 23.452 0.000

Damira Miroslav:
.|. | *|. | 2 0.056 -0.171 23.831 0.000

*|. | *|. | 3 -0.099 -0.186 25.028 0.000
.|. | *|. | 4 0.050 -0.094 25.333 0.000
.|* | .|* | 5 0.173 0.192 29.079 0.000
***|. | ***|. | 6 -0.449 -0.384 54.613 0.000
.|* | **|. | 7 0.171 -0.266 58.342 0.000
.|. | *|. | 8 -0.024 -0.137 58.416 0.000
.|. | *|. | 9 0.061 -0.156 58.894 0.000
.|. | .|. | 10 0.034 0.005 59.046 0.000
**|. | **|. | 11 -0.271 -0.294 68.799 0.000
.|**** | .|* | 12 0.521 0.207 105.06 0.000
**|. | .|. | 13 -0.256 0.046 113.89 0.000
.|. | .|. | 14 0.066 -0.036 114.49 0.000
*|. | .|* | 15 -0.066 0.098 115.08 0.000
.|. | .|* | 16 0.052 0.146 115.46 0.000
.|* | .|* | 17 0.142 0.140 118.29 0.000
***|. | .|. | 18 -0.391 -0.020 139.89 0.000
.|* | .|. | 19 0.184 0.021 144.75 0.000
*|. | *|. | 20 -0.126 -0.128 147.03 0.000
.|* | *|. | 21 0.110 -0.109 148.80 0.000
.|. | .|. | 22 -0.001 -0.032 148.80 0.000
*|. | *|. | 23 -0.174 -0.088 153.31 0.000
.|*** | .|. | 24 0.391 0.045 176.34 0.000
*|. | .|. | 25 -0.173 0.054 180.90 0.000
.|. | .|. | 26 0.062 -0.050 181.48 0.000
*|. | *|. | 27 -0.123 -0.091 183.83 0.000
.|* | .|. | 28 0.076 0.001 184.73 0.000
.|* | .|. | 29 0.115 0.045 186.85 0.000
**|. | .|. | 30 -0.316 0.015 202.94 0.000
.|* | .|. | 31 0.145 -0.006 206.37 0.000
*|. | .|. | 32 -0.111 -0.045 208.38 0.000
.|* | *|. | 33 0.122 -0.082 210.87 0.000
.|. | .|. | 34 0.022 0.065 210.96 0.000
*|. | .|. | 35 -0.182 -0.008 216.61 0.000
.|** | .|. | 36 0.306 0.051 232.79 0.000
Sljedei korak je, dakle, desezoniranje niza. Diferencirani i desezonirani vremenski niz
prikazan je na Grafu 2.

Damira Miroslav:
Graf 2. Direfencirani i desezonirani vremenski niz noenja turista u Meimurskoj upaniji.
Na Slici 4 prikazan je histogram i deskriptivna statistika diferenciranog i desezoniranog

vremenskog niza. Prosjena vrijednost diferenciranog i desezoniranog niza iznosi 4 190.328
sa standardnom devijacijom 2167.400, iz ega proizlazi da je standardna pogreka procjene
, pa je omjer:
21,09
to ukazuje da je konstantni lan statistiki znaajan i da ga treba ukljuiti u model.
Slika 4. Histogram i deskriptivna statistika diferenciranog i desezoniranog vremenskog niza

noenja turista u Meimurskoj upaniji.
Na Slici 3 prikazan je korelogram diferenciranog i desezoniranog niza iz kojeg je vidljivo da je

niz stacionaran. Analizom korelograma mogu se odrediti odgovarajui modeli. Iz korelograma

Damira Miroslav:
je vidljivo da je znaajna vrijednost SACF za pomak k=1 i k=3, a SPACF za k=1, k=3 i k=7 nakon
ega vrijednosti opadaju.
Slika 3. SACF i SPACF diferenciranog vremenskog niza noenja u Meimurskoj upaniji.
Date: 02/16/12 Time: 10:04

Sample: 2002M01 2012M12
***|. | ***|. | 1 -0.344 -0.344 14.357 0.000

.|. | *|. | 2 0.016 -0.117 14.387 0.001
**|. | **|. | 3 -0.239 -0.314 21.407 0.000
.|* | *|. | 4 0.081 -0.158 22.226 0.000
.|. | .|. | 5 0.072 -0.005 22.871 0.000
.|. | *|. | 6 -0.026 -0.078 22.954 0.001
*|. | **|. | 7 -0.137 -0.217 25.354 0.001
.|* | .|. | 8 0.128 0.015 27.465 0.001
.|* | .|* | 9 0.113 0.162 29.137 0.001
.|. | .|. | 10 -0.030 0.033 29.253 0.001
.|. | .|. | 11 -0.041 0.062 29.476 0.002
*|. | .|. | 12 -0.122 -0.022 31.478 0.002
.|* | .|. | 13 0.088 0.003 32.522 0.002
.|. | .|. | 14 -0.020 -0.051 32.574 0.003
.|. | .|. | 15 0.003 -0.037 32.576 0.005
.|. | .|. | 16 -0.024 -0.020 32.657 0.008
.|* | .|. | 17 0.084 0.039 33.640 0.009
.|. | .|. | 18 0.004 0.021 33.643 0.014
*|. | *|. | 19 -0.083 -0.101 34.634 0.015
.|. | .|. | 20 -0.031 -0.050 34.773 0.021
.|. | .|. | 21 0.066 0.062 35.407 0.025
.|. | .|. | 22 -0.027 -0.057 35.518 0.034
.|. | .|. | 23 0.059 0.035 36.038 0.041
*|. | .|. | 24 -0.079 0.010 36.970 0.044
.|. | .|. | 25 0.065 0.027 37.616 0.050
.|. | .|. | 26 -0.007 -0.014 37.624 0.066
*|. | *|. | 27 -0.134 -0.182 40.417 0.047
.|* | .|. | 28 0.093 0.023 41.765 0.046
.|. | .|. | 29 0.004 0.036 41.767 0.059
.|. | .|. | 30 0.062 0.012 42.395 0.066
.|. | .|* | 31 0.037 0.116 42.612 0.080
*|. | .|. | 32 -0.146 -0.048 46.101 0.051
.|. | .|. | 33 0.059 0.007 46.679 0.058
.|* | .|* | 34 0.131 0.190 49.577 0.041
*|. | .|. | 35 -0.170 -0.061 54.523 0.019
.|. | .|. | 36 0.038 0.003 54.777 0.023

Damira Miroslav:
Stacionarnost niza dodatno je potvrena proirenim Dickey-Fullerovim testom (Tablica 2).

Vrijednost ADF test veliine iznosi -9.790670. Vrijednost je manja od kritinih granica ADF testa
koje su jednake -2.586960 (za signifikantnost 1%), -1.943882 (za signifikantnost 5%), -1.614731
(za signifikantnost 10%). Ishod testa je odbacivanje nulte hipoteze o nestacionarnosti niza.
Tablica 2. Rezultati ADF testa za diferencirani i desezonirani vremenski niz noenja turista u
Meimurskoj upaniji.
Null Hypothesis: D(SERIES03_SA) has a unit root
Exogenous: None
Lag Length: 2 (Automatic - based on SIC, maxlag=12)
t-Statistic Prob.*
Augmented Dickey-Fuller test statistic -9.790670 0.0000

Test critical values: 1% level -2.585226
5% level -1.943637
10% level -1.614882
*MacKinnon (1996) one-sided p-values.
Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Dependent Variable: D(SERIES03_SA,2)
Method: Least Squares
Date: 02/16/12 Time: 10:06
Sample (adjusted): 2002M05 2011M11
Included observations: 115 after adjustments
Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.
D(SERIES03_SA(-1)) -1.957626 0.199948 -9.790670 0.0000

D(SERIES03_SA(-
1),2) 0.547575 0.155423 3.523126 0.0006
D(SERIES03_SA(-
2),2) 0.317282 0.092693 3.422945 0.0009
R-squared 0.705261 Mean dependent var 7.756392

Adjusted R-squared 0.699998 S.D. dependent var 1215.069
S.E. of regression 665.5226 Akaike info criterion 15.86476
Sum squared resid 49607080 Schwarz criterion 15.93637
Log likelihood -909.2239 Hannan-Quinn criter. 15.89383
Durbin-Watson stat 2.082556
Nakon usporedbe nekoliko potencijalno dobrih modela odabran je ARIMA (3,1,3)(0,1,1)6.

U tablici su vidljivi odabrani pokazatelji kakvoe.

Damira Miroslav:
Tablica 3. Odabrani pokazatelji kakvoe.

Model R - Square AIC2 SBC3
(1,1,1)(0,1,1)6 0,845 1442,2 1450,2
(0,1,1)(0,1,1)6 0,841 1444,4 1452,4
(1,1,0)(0,1,1)6 0,818 1458,7 1466,7
(3,1,3)(0,1,1)6 0,860 1441,0 1462,3
(1,1,3)(0,1,1)6 0,848 1445,9 1461,9
(3,1,1)(0,1,1)6 0,851 1443,7 1459,7
(7,1,1)(0,1,1)6 0,860 1445,1 1471,8
Nakon odabira modela moe se pristupiti prognoziranju potranje, odnosno broja noenja
u 2012. godini. Na Grafu 3 prikazane su prognostike vrijednosti prema odabranom modelu. Iz
grafikog prikaza moe se uoiti nastavak postupnog rasta potranje. Prognostike vrijednosti
prikazane su u Tablici 4.23
Graf 3. Prognostike vrijednosti.
Izvor: Ispis SAS 9.1.
Tablica 4. Prognostike vrijednosti i 95% - tne granice prognostikog intervala.

Prognostika vrijednost 95% granice prognostikog intervala
2011M12 5150 6885 3415
2012M01 6594 8486 4703
2012M02 5004 6972 3035
2012M03 5633 7665 3602
2012M04 7296 9386 5206
2012M05 7274 9421 5127
2012M06 7522 9724 5320
2012M07 6129 8385 3874
2012M08 9677 11985 7368
2 Akaike Information Criterion

3 Schwarz Bayesian Information Criterion

Damira Miroslav:
2012M09 6519 8879 4159

2012M10 6472 8883 4062
2012M11 5748 8208 3289
Izvor: ispis SAS 9.1.
Prognostike vrijednosti jasno ukazuju na nastavak pozitivnog trenda kretanja turistike

potranje u Meimurju. Prema prognozi broj noenja u 2012. godini mogao bi dosegnuti 79
018 noenja, to je za oko 1 posto vie nego 2011. godine.
4. Procjena mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u Meimurju

Resursi, prije svega geotermalni izvori i ouvani okoli ine povoljnu polaznu osnovu razvoja
zdravstvenog turizma u Meimurju. Kao dodatna prednost Meimurja moe se istaknuti
povoljan geografski poloaj (osim blizine Zagreba kao izvora turistike potranje za Meimurje je
znaajna injenica to granii sa Slovenijom i Maarskom) i dobra infrastrukturna opremljenost
(Kunst i Tomljenovi, 2011., 69).
Postojee analize mogunosti razvoja zdravstvenog turizma (Kunst i Tomljenovi, 2011.,
69) ukazuju na nekoliko ograniavajuih faktora za razvoj zdravstvenog turizma u Meimurju.
Jedan od glavnih ograniavajuih faktora svakako je nerazumijevanje koristi vezanih uz razvoj
turzma u nekom podruju, iz ega proizlazi inertnost institucija kad se radi o investicijama
u turizmu. Na nedostatak investicijskih inicijativa i konkretnih mjera za razvoj zdravstvenog
turizma na nacionalnoj razini ukazuju Bartoluci i Hendija (2012.).
Naime, ukupne uinke turistike potronje na gospodarstvo vrlo je teko procijeniti, to
znatno oteava bilo kakvu ocjenu budueg razvoja turizma i njegovog uinka na gospodarstvo
nekog podruja. Uinak dodatnog izdatka turista na gospodarstvo mjeri multiplikator. Postoje
tri osnovna tipa multiplikatora (Blaevi, 2007., 509):
multiplikator prometa (transakcijski) mjeri dodatni promet generiran (direktan i
sekundaran) dodatnom jedinicom izdataka turista,
dohodovni multiplikator mjeri dohodak generiran dodatnom jedinicom izdataka
turista, i
multiplikator zaposlenosti mjeri zaposlenost (direktnu i sekundarnu) stvorenu
dodatnom jedinicom izdatka turista.
Prvi korak ka kvalitetnoj ocjeni moguih uinaka turizma na ukupno gospodarstvo je realna
procjena turistike potranje. Prognostike vrijednosti izraunate u prethodnom poglavlju
jasno pokazuju da se i uz postojeu turistiku ponudu moe oekivati rast potranje. Meutim,
kako bi se procijenila potencijalna korist razvoja turizma za lokalno gospodarstvo u obzir je
potrebno uzeti i multiplikativne uinke turistike potronje. S obzirom na multiplikativne
uinke, razvoj turizma moe imati vei ili manji utjecaj na gospodarstvo, ovisno prije svega o
stupnju ekonomskog razvoja neke destinacije (Bartoluci et al., 2007., 65).
Prognoze turistike potranje iz prethodnog poglavlja potvrda je opravdanosti strateke
orijentacije razvoja Meimurske upanije. Moe se zakljuiti da, osim resursne osnove, i
kretanje potranje ukazuje da postoje potencijali za razvoj zdravstvenog turizma u Meimurju.
Ogranienje buduem razvoju zdravstvenog turizma u Meimurju predstavlja nedovoljno
razvijena ponuda.

Damira Miroslav:
5. Zakljuak
U ovom radu ocijenjeno je stanje i mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u Meimurju.
Ocjena se temeljila na analizi imbenika turistike ponude i potranje. Pretpostavka rada je da
u Meimurju postoji osnova za daljnji razvoj zdravstvenog turizma.
Analiza je ukazala na nedovoljno razvijenu ponudu zdravstvenog turizma u Meimurskoj
upaniji. Iako su Toplice Sv. Martin znaajna turistika destinacija u kontinentalnom dijelu
Hrvatske, iz analize ponude zdravstvenog turizma u Meimurju oit je nedostatak turistikih
sadraja. Navedeno ogranienje moglo bi se otkloniti investicijama u nove turistike sadraje
kao to je izgradnja toplica u Drakovcu (Terme Hortus Croatie ).
Analiza potranje ukazuje na nastavak pozitivnog trenda kretanja broja noenja. Prognostike
vrijednosti broja noenja potvrda su opravdanosti strateke orijentacije razvoja Meimurske
upanije. Moe se zakljuiti da, osim resursne osnove, i kretanje potranje ukazuje da postoje
potencijali za razvoj zdravstvenog turizma u Meimurju. Dakle, uz pretpostavku znaajnijih
investicija u turistiku ponudu, moe se ocjeniti da postoji osnova za daljnji razvoj zdravstvenog
turizma u Meimurju.
Literatura
1. Bahovec, V. ; Erjavec, N. (2009). Uvod u ekonometrijsku analizu. Zagreb, Element.
2. Bartoluci, M. et al. (2007). Turizam i sport - razvojni aspekti. Zagreb, kolska knjiga.
Hrvatske.
4. Blaevi, B. (2007). Turizam u gospodarskom sustavu. Opatija, Fakultet za turistiki i hotelski
menadment.
5. Gujarati, D. N. (2004). Basic Econometrics. 4ed. McGraw-Hill
6. Kunst, I.; Tomljenovi, R. (2011). Uloga zdravstvenog turizma u jaanju konkurentnosti
ruralnih podruja RH. Zagreb, IZTZ.
7. Kuen, E. (2002) Zdravstveni turizam. U: Turizam. 50 (2), str. 177-190.
8. Strategija ruralnog razvoja Meimurske upanije (2008). akovec, REDEA
9. Vukoni, B. (2005). Povijest hrvatskog turizma. Zagreb, Prometej


Draenka Birki, Silvija Vitner Markovi, Anita Vrbanac:
Znaaj zdravstvenog turizma u razvoju kontinentalnog turizma Republike Hrvatske
Primljen: 09.02.2012. Pregledni rad

Prihvaen: 15.02.2012. UDK 338.48:61(497.5)
Znaaj zdravstvenog turizma u razvoju kontinentalnog turizma

Republike Hrvatske
The importance of health tourism in the development of the Croatian
continental tourism
Draenka Birki, 2 Silvija Vitner Markovi, 3 Anita Vrbanac

1
Veleuilite u Karlovcu
Trg Josipa Juraja Strossmayera, 47000 Karlovac, Hrvatska
e-mail: 1 drazenka@topterme.hr, 2 silvija.vitner@vuka.hr, 3 anita.vrbanac@hotmail.com
Saetak: Potencijali zdravstvenog turizma se u Republici Hrvatskoj danas premalo koriste

unato postojanju resursa koji bi mogli omoguiti budue pozicioniranje zemlje kao prepoznatljive
turistike destinacije zdravstvenog turizma. Zdravstvenim se turizmom u Republici Hrvatskoj bave
ljeilita, toplice i specijalne bolnice (zdravstvene ustanove); pored osnovne djelatnosti zdravstvenog
turizma, temeljene na izvorima geotermalne vode, razvija se i turistika djelatnost. Razvoj
zdravstvenog turizma temeljen je na ljekovitim svojstvima geotermalne vode, ije mogunosti
koritenja u razliitim preventivnim tretmanima ujedno doprinose i poveanju prepoznatljivosti
turistike destinacije. Prepoznatljiv i kvalitetan turistiki proizvod zdravstvenog turizma je
proizvod koji bi mogao biti jedan od konkurentnih pravaca dugoronog trinog pozicioniranja
Republike Hrvatske na meunarodnom turistikom tritu. Isti moe biti jedan od potencijalnih
pravaca turistikog razvoja upravo kontinentalnog prostora Republike Hrvatske. Republika
Hrvatska treba prepoznati te potencijale, iskoristiti ih, unaprijediti suradnju javnog i privatnog
sektora te zakonodavnog okvira koji e omoguiti investiranje privatnom sektoru upravo u tu vrstu
turistike ponude. Cilj rada je istraiti potencijale zdravstvenog turizma i ulogu istog u razvoju
kontinentalnog turizma te identificirati kljune initelje uspjeha za razvoj zdravstvenog turizma u
Republici Hrvatskoj.
Kljune rijei: zdravstveni turizam, kontinentalni turizam, Republika Hrvatska
Summary: The potentials of health tourism in the Republic of Croatia are still insufficiently
used. The Republic of Croatia has the resources on which to base the future positioning of the
country as a distinctive tourist destination for health tourism. Today, in the Republic of Croatia,
mostly spa, followed by health resorts and health facilities for special treatment, are engaged in
health tourism. In addition to their basic business they develop health tourism, based on the sources
of geothermal water, within which they perform the tourist activity. The development of health
tourism based on the medicinal properties of geothermal water, i.e., the possibility of its use in a
variety of preventive treatments contributes to increasing recognition of the tourist destination.
Recognizable and quality tourist product of health tourism is a product that could be one of
the competing lines of long-term market positioning of the Republic of Croatia on international
tourism market. The same can be one of the potential directions of tourist development exactly
for the continental area of the Republic of Croatia. The Republic of Croatia should recognize the
potentials and use them. It should also improve cooperation between public and private sector and
the legislative framework which will enable private sector to invest in precisely this kind of tourist

The importance of health tourism in the development of the Croatian continental tourism
supply. The aim of this paper is to explore the potential of health tourism and the role of the same
in the development of continental tourism and to identify key success factors for the development of
health tourism in the Republic of Croatia.
Key words: health tourism, continental tourism, the Republic of Croatia
1. Uvod
U radu je stavljen naglasak na razvoj zdravstvenog turizma temeljenog na ljekovitim svojstvima
geotermalne vode u kontinentalnoj Hrvatskoj, koji moe doprinijeti poveanju prepoznatljivosti
turistike destinacije. Prepoznatljiv i kvalitetan turistiki proizvod zdravstvenog turizma je
proizvod koji bi mogao biti jedan od konkurentnih pravaca dugoronog trinog pozicioniranja
Republike Hrvatske na meunarodnom turistikom tritu. Isti moe biti jedan od potencijalnih
pravaca turistikog razvoja upravo kontinentalnog prostora Republike Hrvatske.
Raniji trend ljeilinog turizma, stacionarno lijeenje, u novije vrijeme prerasta u aktivni
zdravstveno-rekreativni turizam, novi oblik masovnog turizma 21. stoljea. Prema podacima
UNWTO-a vrijednost industrije zdravstvenog turizma u svijetu iznosi oko 100 milijardi dolara,
a u 2010. godini u zdravstvenom turizmu registrirano je vie od 40 milijuna meunarodnih
putovanja to ini 2,5% udjela u ukupnom broju ostvarenih meunarodnih putovanja u turizmu.
Takoer se procjenjuje kako e se vrijednost prometa u zdravstvenom turizmu do 2020. godine
udvostruiti na 200 milijardi dolara (Dronji, 2011., 6).
Osnovna hipoteza od koje se polazi u radu glasi:
H1- zdravstveni turizam moe biti jedan od vodeih specifinih oblika turizma kontinentalne
Hrvatske uz pretpostavku da se provedu strateke mjere i pravci razvoja istraeni i prikazani u
ovom radu.
Cilj rada je ukazati na mjere i aktivnosti koje se trebaju poduzeti da bi dolo do razvoja
zdravstvenog turizma kao jednog od vodeih specifinih oblika turizma kontinentalne Hrvatske.
2. Pojam i definicija zdravstvenog turizma

U Republici Hrvatskoj postoje toplice koje tradicionalno iskoritavaju geotermalnu energiju
iz prirodnih izvora u medicinske i rekreativne svrhe kao to su Varadinske, Daruvarske,
Stubike toplice, Lipik, Topusko itd. Zdravstvenim se turizmom u Republici Hrvatskoj bave
ljeilita, toplice i specijalne bolnice koje osim osnovne djelatnosti, medicinske rehabilitacije,
razvijaju i zdravstveni turizam.
Unato brojnim pokuajima tumaenja zdravstvenog turizma, danas je na hrvatskom tritu
sveprisutno poistovjeivanje raznorodnih pojmova i usluga iz sfere zdravstveno-ljeilinog
turizma. Nakon temeljitog uvida u relevantnu ponuenu literaturu donosimo pregled osnovnih
pojmova u podruju zdravstvenog turizma.
Balneoterapija je lijeenje primjenom termalnih voda i peloida, a mogu se koristiti kao kupke,
inhalacije, pijenje i oblozi.1 To je jedna nespecifina podraajna terapija koja dovodi u tijelu
do mobilizacije obrambenih faktora i aktivacije cijelog organizma, a javlja se i farmakoloko
djelovanje pojedinih minerala na metabolizam (Novak, 1967., 700). Primjena balneoterapije
1 Termalne vode nastaju geolokim procesima u dubokim slojevima zemljine kore gdje je mnogo toplije, a visoka temperatura
i tlak ih potiskuju prema povrini. Kada te vodene pare prolaze kroz naslage zemljine unutranjosti koje obiluju rudama
i mineralima na povrinu izlaze kao mineralizirana ljekovita voda. Da bi njihova upotreba bila ljekovita moraju prema
meunarodnim standardima imati temperaturu iznad 20C, sadravati vie od 1g/l otopljenih vrstih tvari ili dovoljno
malih koliina tvari s jakim fiziolokim djelovanjem. Uz to, njihovo djelovanje mora biti iskustvom utvreno.

u medicinske svrhe posljedica je tisuugodinjeg iskustva u primjeni termomineralnih voda u

svijetu, pa i kod nas.
Zdravstveni turizam, kao grana turistike djelatnosti, struno i pod nadzorom koristi prirodne
ljekovite initelje ili postupke fizikalne medicine i rehabilitacije u cilju ouvanja i unapreenja
zdravlja i/ili poboljanja vrsnoe ivota. Osnovu zdravstvenog turizma ini koritenje prirodnih
ljekovitih initelja ili postupaka fizikalne medicine, po emu se razlikuje od konvencionalnog
turizma u okviru kojeg se nekontrolirano koriste klimatski i drugi prirodni ljekoviti initelji
(Kuen i Cetinski, 2000., 255). Korisnik je turist, hotelski gost koji ivi odabranim nainom
ivota, a dio dana odvaja za medicinski program koji mu odredi lijenik (Ivanievi, 2000., 81).
Hrvatska za razvoj zdravstvenog turizma ima zavidne prirodne i klimatske uvjete. Tu su prije
svega termomineralne ljekovite vode, zatim obilje raznolikih i rijetkih prirodnih initelja, a
naposljetku i odgovarajui ugostiteljski, medicinski, paramedicinski sadraji. S druge je strane
vano istaknuti i blizinu najjaeg emitivnog trita, tj. podruje Zapadne Europe ija starija, a
dobrostojea populacija sve vie potrauje sadraje zdravstvenog turizma.
Wellness turizam podrazumijeva univerzalnu ponudu uvjeta i postupaka za postizanje
optimalne tjelesne i duhovne dobrobiti pojedinaca. Wellness ponuda se moe realizirati bez
uporabe prirodnih ljekovitih initelja i bez lijenikog nadzora. Moe se realizirati u objektima
koji nude wellness ponudu, ali se nudi i kao dodatna ponuda zdravstveno-turistikih objekata
i prirodnih ljeilita (Kunst i Tomljenovi, 2011., 5). Glavna uloga wellnessa je briga o zdravlju,
odnosno odravanje tijela i duha zdravim, te odravanjem kondicije. Wellness se sastoji od
pet osnovnih dijelova - fizike aktivnosti, duevne aktivnosti, osobne relaksacije, zdrave i
prirodne prehrane te programa ljepote, odnosno njege lica i tijela. Danas je u svijetu sveprisutan
medicinski wellness koji uz klasine tretmane nudi i tretmane koji trae lijeniki nadzor, ali je
prvenstveno orijentiran na neinvazivne metode kao to su dijagnostika, kontrolirani programi
mravljenja, vitaminske kure, tretmani s mikrokristalima, laserske korekcije, injekcije botoksa i
filtera i sl. Taj tip wellnessa u osnovi nije zamiljen za oporavak bolesnika, nego se prvenstveno
posveuje raznim metodama pomlaivanja i boljeg osjeaja (Radovi, 2011., 18).
Ljeilini turizam definira se kao vrsta sloene zdravstvene i turistike aktivnosti koja
se provodi u prirodnim ljeilitima u kojima kljuno mjesto zauzima ljeenje i rehabilitacija
razliitih bolesti i bolesnih stanja, oporavka i spreavanja bolesti uz strunu primjenu prirodnih
ljekovitih initelja i postupaka medicinske rehabilitacije (Kunst i Tomljenovi, 2011., 5).
Medicinski turizam podrazumijeva putovanja koja pojedinci poduzimaju u svrhu obavljanja
odreenih medicinskih zahvata (zubarskih, kirurkih i sl.). Pacijenti putuju izvan mjesta stalnog
prebivalita zbog koritenja medicinskih, zdravstvenih i turistikih usluga destinacije. Osobe
kojima je potrebna medicinska pomo putuju u druge zemlje jer ele dobiti medicinsku njegu
visoke kvalitete s prihvatljivom cijenom, a uz to ele posjetiti atraktivnu destinaciju, iskoristiti ju
za rehabilitaciju, odmor i relaksaciju (Jagysi, 2010., 12).
Zdravstveni turisti rijetko putuju samo radi specifinih tretmana. Klijenti zdravstvenog
turizma trae odredita u kojima e se uz medicinske usluge ujedno i relaksirati i poboljati
svoje ope stanje. Stoga su najtraenija odredita koja uz kvalitetnu zdravstvenu infrastrukturu
imaju i iroku paletu sadraja koji pruaju sveobuhvatni doivljaj, od povijesnih i kulturnih
lokacija preko atraktivnih krajolika za rekreaciju do niza dodatno ponuenih aktivnosti. U
dananje vrijeme svjetski centri zdravstvenog turizma nude visok nivo medicinskih tretmana,
preventivnih programa, rehabilitacijskih programa kao i wellness programe usmjerene prema
pojedinim interesnim grupama - ene, poslovni ljudi, pripadnici tree dobi. Programi su
prilagoeni profilu gostiju u ijoj su strukturi preteno gosti starije i srednje dobi, kao i poslovni
ljudi. Takoer su u ponudi raznovrsne mogunosti rekreacijskih programa s bazenima, trim
kabinetima, fitness studijima, saunama, solarijima i mogunost bavljenja sportom na vanjskim
terenima, te mogunosti zdrave prehrane u ekoloki ouvanom okoliu.

Zdravstveni turizam predstavlja suradnju u podruju zdravstva i turizma u kojem je na

partnerskoj osnovi organiziran boravak gostiju tretiranih kao turista, koji dolaze na mjesta
prirodnih ljekovitih initelja gdje im se pod lijenikim nadzorom pruaju usluge aktivnog
odmora, dijetalnog reima prehrane i balneoterapije, sve uz prethodni inicijalni pregled
funkcionalne sposobnosti, stalni medicinski nadzor te davanje zavrnog miljenja u zdravstveno-
turistikim objektima, odnosno hotelima (Trdina, 2008., 54).
3. Zdravstveni turizam u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske

U Europi se u 18 st. razvija nova znanstvena grana balneologija, pa su se shodno tome i toplice
na prostoru dananje Hrvatske nale u sreditu europskih istraivanja posredstvom bekih
lijenika i kemiara. Istraivanja su pokazala izvanrednu kvalitetu vode i tako su se toplice na
prostoru dananje Hrvatske nale meu najboljim toplicama u Europi. Zahvaljujui toj injenici
nastaje novi oblik turizma, zdravstveni turizam, koji se u Europi poeo razvijati od 18. st. da bi
potpuni procvat doivio u 19. st.
Na prostoru dananje Hrvatske u 19. st. takoer se poinju razvijati ljeilina mjesta po uzoru
na brojna europska ljeilita (Vichy, Abano, Karlovy Vary, Spa i sl.), prvenstveno zahvaljujui
prirodnim pogodnostima (izvoritima termomineralne vode, nalazitima ljekovitog blata i sl.).
U to vrijeme nastaju uvena i nadaleko poznata kupalina mjesta Varadinske toplice, Lipik,
Daruvarske toplice, toplice Topusko, Stubike i Krapinske toplice koje i danas ine okosnicu
zdravstvenog turizma, ali i okosnicu kontinentalnog turizma u Republici Hrvatskoj. Krajem
19. st. i poetkom 20. st. hrvatske toplice postepeno se preobraavaju u moderne zdravstveno-
turistike centre tog doba. Uspjeni rezultati lijeenja povukli su za sobom i poboljanu lijeniku
skrb. Tijekom dugog niza godina organizirane medicinske skrbi (od 19. st. do danas) i praenja
svjetskih saznanja i trendova veina njih postigla je dobre rezultate u tretiranju i prevenciji raznih
bolesti. Upravo u toj injenici lei jedna od glavnih mogunosti uspjenog razvoja zdravstvenog
turizma u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske.
Prikaz 1. Geografska rasprostranjenost geotermalnih izvora u Republici Hrvatskoj.
Izvor: Energetski institut Hrvoje Poar. www.eihp.hr/hrvatski/geoen-ep.htm.
U Republici Hrvatskoj su ak 122 toplika mjesta koja imaju neke od temeljnih prirodnih
resursa za budui razvoj zdravstvenog turizma, od toga postoji sveukupno 28 geotermalnih
nalazita i veina su negativne buotine na naftu i plin, od kojih je 18 u upotrebi.
Dananja kontinentalna Hrvatska, u ijem su dijelu rasprostranjeni geotermalni izvori,

suoena je s ekonomskom stagnacijom i iseljavanjem stanovnitva. Razvijanje zdravstvenog
turizma i poticanje razvoja zdravstvenog turizma u tim podrujima je pravac koji vrlo uspjeno
moe osigurati novi gospodarski razvoj te unaprijediti gospodarsku strukturu kontinentalne
Hrvatske. Razvoj zdravstvenog turizma temeljen na ljekovitim svojstvima geotermalne vode,
odnosno mogunostima njenog koritenja u razliitim kurativnim i preventivnim tretmanima,
moe doprinijeti znaajnom poveanju meunarodne prepoznatljivosti i atraktivnosti Republike
Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma. Za zdravstveni turizam karakteristina je
ravnomjerna distribucija turistikih kretanja tijekom cijele godine, a boravci turista traju u
pravilu najmanje 14 dana. Prema podacima ESPA2 20 milijuna turista u Europi (s Rusijom)
posjeuje toplice s duinom boravka od prosjeno 4-10 dana, ovisno o zemlji. 3
U kontinentalnom dijelu Hrvatske zdravstveno-turistiki centri ponekad su i jedini smjetajni
kapaciteti na podruju upanije, a ostvaruju i do 50% svih noenja u pojedinim upanijama.
Hrvatska, za razliku od mnogih nama konkurentnih zemalja, ima stoljetnu tradiciju zdravstvenog
turizma i primjenu balneoterapije u zdravstvene svrhe, ali za razliku od nama konkurentnih
zemalja ubiremo malu gospodarsku dobit temeljenu na zdravstvenom turizmu.
Tablica 1. Ukupan broj noenja ostvaren u zdravstvenom turizmu Republike Hrvatske i Slovenije
tijekom odabranih godina.
Godina Republika Hrvatska Republika Slovenija
2000. 252 970 2 235 204
2004. 194 022 2 491 997
2009. 213 481 2 772 079
Izvor: Hrvatska gospodarska komora (2011.).
Republika Slovenija od turizma godinje ostvari neto vie od dvije milijarde eura, dok
Hrvatska realizira neto vie od sedam milijardi eura. Ipak, u usporedbi sa susjednom nam
Slovenijom, Hrvatska je u nepovoljnom poloaju po pitanju prihoda od zdravstvenog turizma,
dok Republika Slovenija raspolae s 18 000 kreveta u zdravstveno-turistikom sektoru (HGK,
2011.) Republika Hrvatska ih ima tek 6 338 (Trdina, 2008., 58). Ako usporedimo broj noenja
ostvaren u zdravstvenom turizmu u Sloveniji, od 2000. godine do 2009. godine, broj noenja
koji se odnosi na zdravstveni turizam neprekinuto raste, dok u Hrvatskoj broj noenja ostvaren
u zdravstvenom turizmu od 2000. godine do 2009. godine prema podacima HGK vidljivo
opada. Tako je u 2009. godini, prema podacima HGK, Slovenija ostvarila 2 772 079 noenja, a
Republika Hrvatska tek 213 481 noenje to je 8% u odnosu na susjednu nam dravu. U ukupnim
prihodima od turizma 2009. godine, udio prihoda od zdravstvenog turizma u Sloveniji iznosi
32%, a u ukupnim je turistikim prihodima Republike Hrvatske udio prihoda od zdravstvenog
turizma tek 1,2% .
Zdravstveno-turistikih centara u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske je ukupno
14. Raspolau s oko 4 760 kreveta, od ega je 1 809 pod ugovorom sa Hrvatskim zavodom za
zdravstveno osiguranje (HZZO), a ostalih 2 951 je na slobodnom tritu. Vano je napomenuti
da su to kapaciteti koji su na raspolaganju cijelu godinu. U kontinentalnom dijelu Hrvatske
zdravstveno-turistiki centri ponekad su i jedini smjetajni kapaciteti na podruju upanije.
2 Engl. European Spa Association krovna je organizacija koja uglavnom objedinjuje zdravstveno-turistike asocijacije iz 22
europske zemlje. Njezini su najvaniji ciljevi pratiti i analizirati stanje zdravstveno-turistike ponude, postaviti i unaprjeivati
standarde usluga u svim europskim zdravstveno-turistikim centrima, stimulirati razmjenu iskustava i znanja, definirati i
usuglasiti zajednike obrazovne programe i pruiti okvir za zajednike marketinke akcije zemalja lanica.
3 Spafinders, http://www.spafinders.com.

Tablica 2. Smjetajni kapaciteti hrvatskih zdravstveno-turistikih centara u kontinentalnoj

Hrvatskoj koji nemaju ugovor s HZZO-om.
Ostvareni
Ugovorene Broj Ostvarena Investicije od
Zdravstveno- Slobodni prihodi u
. postelje s zaposlenih dobit u 2002. do 2011.
turistiki centri kreveti mil. (2010.
HZZO-om 2010. (2010. g.) godu mil.
g.)
Aqvae vivae d.o.o.
1. - 240 47 3,8 796.061 -
Krapinske toplice
2. Top-Terme d.o.o - 240 150 2,9 -335.336 -
3. Tuheljske Toplice - 237 127 4,8 267.331 22,5
4. Toplice Sv. Martin - 712 207 4,3 -1.806.895 50,0
5. Terme Jezerica - 110 34 945 tis. 11.767 2,7
6. Toplice Lee - 70 30 - - -
Ukupno - 1609 595 - - -
Izvor: obrada autora HGK, DZS.
Zdravstveno-turistikih centara u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske koji nemaju

ugovor s HZZO-om je ukupno est. Lideri su toplice Sv. Martin i Terme Tuhelj. Svi zajedno
raspolau s 1609 kreveta. Ukupno zapoljavaju oko 600 djelatnika. Proirivanjem smjetajnih
kapaciteta i dodatnih sadraja broj zaposlenih e se i poveavati.
Terme Tuhelj, nekad zaputene zagorske toplice, postale su jedan od najveih kontinentalnih
turistikih centara u koji se neprestano ulae. Danas ostvaruju 50% svih noenja Krapinsko-
zagorske upanije. Godine 2003. Terme Tuhelj zapoljavale su 75 djelatnika, a danas je ta brojka
narasla na 127. U Termama Tuhelj je u 2010. godini realizirano 54 tisue noenja te je zabiljeeno
175 tisua kupaa, to je generiralo dobit od 267 tisua eura. Od poetka gospodarske krize u
Republici Hrvatskoj izgraen je novi wellness centar vrijedan 15 milijuna eura te je obnovljen
hotel Breza, to je bila investicija od est milijuna eura. Unato gospodarskoj krizi, broj noenja
i prihodi u Termama Tuhelj su u porastu. Ovaj poslovni uspjeh moemo tumaiti uspjenom
primjenom engl. know-how tehnologije. Terme Tuhelj su u vlasnitvu Terma Olimia iz
susjedne nam drave Slovenije. U Termama Olimia zaposleno je 250 djelatnika, u 2010. godini
su ostvarile 360 tisua noenja te ugostile 516 tisua kupaa, to je rezultiralo neto dobit od
1,38 milijuna eura. Terme Olimia su kao takve generirale razvoj sela Podetrtek s ukupno 500
stanovnika i okolice, dodatno se razvila ponuda u mjestu i okolici koja omoguava iznimno
dobre prihode domaem stanovnitvu.
Republika Hrvatska ima velike potekoe s razumijevanjem potrebe razvoja turizma u
kontinentalnom dijelu, kako investicijski tako i promocijski upravo zahvaljujui razvedenoj
obali Jadranskog mora, gdje je koncentrirano vie od 90% prihoda od turizma Hrvatske.
Tablica 3. Prikaz smjetajnih kapaciteta hrvatskih zdravstveno-turistikih centara u

kontinentalnoj Hrvatskoj koji imaju ugovor s HZZO-om.
Ostvareni Investicije
Ugovorene
Zdravstveno- Slobodni Broj prihodi u u mil.
postelje s HZZO Ukupno
turistiki centri kreveti zaposlenih mil. (2002.-
(2010.-2012.)
(2008. g.) 2011.)
1. Bizovake toplice 100 (85%) 17 (15%) 117 112 2,0 -
2. Daruvarske toplice 140 (47%) 156 (53%) 296 241 5,6 -
Naftalan Ivani
3. grad
60 (60%) 40 (40%) 100 85 2,8 -

4. Lipik 130 (60%) 90 (40) 220 216 4,0 -

5. Krapinske toplice 456 (60%) 310(40) 760 759 17,8 -
7. Stubike toplice 150 (41%) 213 (59%) 363 229 4,9 -
8. Ljeilite Topusko 71 (48%) 76 (52%) 147 87 3,9 -
Varadinske
9. toplice
488 (42%) 662 (58%) 1150 750 18,4 3,9
1564
Ukupno 1595 (35%) 4696 2 479 59,4 3,9
(65%)
Izvor: obrada autora HGK, DZS.
Zdravstveno-turistiki centri, odnosno ljeilita i specijalne bolnice u Republici Hrvatskoj koje

svoje prihode ostvaruju u ugovornom odnosu s HZZO-om, 35 % svojih smjetajnih kapaciteta
popunjavaju putem ugovora s HZZO-om, dok preostalih 65 % smjetajnih kapaciteta imaju za
slobodnu prodaju na tritu. U 2008. godini ostvarili su 59,4 mil. prihoda. Ukupno zapoljavaju
2 479 djelatnika. S obzirom na sve navedeno, mogunosti za rast i razvoj zdravstvenog turizma
u ovim zdravstveno-turistikim centrima su daleko vei, no zbog razliitih i mnogobrojnih
zapreka u ovom segmentu se ve godinama ne dogaaju nikakvi pomaci na bolje. Zbog
nezainteresiranosti, odnosno orijentiranosti prema jednom klijentu (HZZO), manjkavosti
definiranja proizvoda, nepoznavanja konkurencije, nedefiniranih, odnosno preiroko definiranih
ciljnih skupina i nedostatka potpore lokalne zajednice izostaju poslovni rezultati. Hrvatski zavod
za zdravstveno osiguranje, s obzirom na gospodarsku situaciju, sve je restriktivniji, pa postupno
smanjuje broj zakupljenih postelja u zdravstveno-turistikim centrima u Republici Hrvatskoj
te se poveava broj leajeva namijenjenih slobodnom tritu, a da bi se privukli gosti, pogotovo
oni iz razvijenih emitivnih turistikih trita, potrebno je investirati u poboljanje komfornosti
smjetaja i u sadraje za zabavu i slobodno vrijeme. Smjetajni kapaciteti zdravstveno-
turistikih centara navedeni u prethodnoj Tablici 3 su, u pravilu, niske i srednje kategorije, s
dvije i tri zvjezdice. Ljeilita i specijalne bolnice su neprofitabilne poslovne organizacije to
im onemoguuje uzimanje kredita za pribavljanje sredstava potrebnih za investicijsko ulaganje.
Za znaajniji trini iskorak ljeilita i specijalnih bolnica potrebno je unaprijediti kvalitetu
smjetajnih kapaciteta i pratee ugostiteljske ponude, ponude wellnessa kao i modernizaciju
zdravstvene infrastrukture, za to nedostaje investicijskog kapitala, a nerijetko i menaderskog
znanja. Hrvatska, usprkos bogatim geotermalnim nalazitima i dobrim rezultatima u tretiranju
i prevenciji raznih bolesti, zaostaje u razvoju zdravstvenog turizma u odnosu na konkurentno
okruenje.
Susjedna nam drava, Republika Slovenija nema tih problema, jer slovenske toplice imaju
dobro definiran spa proizvod kojeg uspjeno prodaju u inozemstvo, ali i na domaem tritu.
Ono to je najvanije za svaku vrstu turizma jest izraen turistiki proizvod. Proizvod slovenskih
termi i ljeilita je dobar i u zdravstvenom i u wellness smislu, o emu svjedoe i dobri poslovni
rezultati. Posebno je vano to da je zastupljena kvaliteta svih usluga, hotelskih, ugostiteljskih kao
i wellnessa, a one se postiu samo uz pomo kvalificiranog osoblja uz vrhunsku uslugu, te uz
razumnu konkurentsku cijenu.
4. Problematika razvoja zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj

U svjetskom turizmu jedan od najrazvijenijih i najtraenijih specifinih oblika turizma je
zdravstveni turizam iji se rast nastavlja usprkos gospodarskoj krizi koja je usporila globalna
turistika kretanja. Republika Hrvatska za razvoj zdravstvenog turizma ima resursne pretpostavke

i dugu tradiciju, ali taj oblik turizma u Hrvatskoj nije iskoristio svoje razvojne mogunosti i nije
konkurentan na inozemnom turistikom tritu.
Razlozi za to su brojni:
1. zdravstveni turizam u Republici Hrvatskoj nema odgovarajue mjesto u dosadanjim
planovima i strategijama razvoja turizma na nacionalnoj razini;
2. ne postoji cjeloviti sustav razvoja i upravljanja razvojnoinvesticijskim projektima na
lokalitetima pod kontrolom jedinica lokalne samouprave;
3. ne postoji odgovarajua zakonska regulativa u podruju zdravstvenog turizma;
4. ne postoji adekvatan sustav poticaja i stvaranja investicijske klime za projekte
zdravstvenog turizma;
5. prisutna je nedovoljna suradnja pojedinih ministarstava u Republici Hrvatskoj koja
direktno i indirektno utjeu na razvoj zdravstvenog turizma;
6. prisutan je nedovoljan stupanj istraenosti i koritenosti geotermalnih izvora u turistike
svrhe u Republici Hrvatskoj.
Unato iznimnoj resursnoj osnovi za razvoj zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj,
zdravstveni turizam se ne moe aktivirati bez aktivne uloge javnog sektora na svim razinama
upravljanja (nacionalna, upanijska, lokalna razina) koji potencijale treba prepoznati, osmisliti
viziju razvoja temeljenu na definiranim potencijalima te je artikulirati kroz strateke ciljeve
razvoja i prostorno planske dokumente.
U cilju razvoja turizma u Republici Hrvatskoj doneseni su strateki dokumenti i planovi
razvoja iju su izradu poticali Ministarstvo turizma i Hrvatska turistika zajednica. Izraeno
je osam globalnih stratekih dokumenata razvoja turizma u zemlji i akcijskih planova. U
posljednjem od njih (Strateki plan MTRH za razdoblje od 2011. do 2013.; MTRH, 2010.)
u okviru razvoja turistikog sektora spominje se izravno zdravstveni turizam iji razvoj
treba poticati u Republici Hrvatskoj zajedno sa seoskim, kulturnim, eno-gastronomskim,
ekoturizmom, lovnim, ribolovnim, avanturistikim, vjerskim, omladinskim turizmom i sl.
Nedostaju konkretne mjere u operacionalizaciji tog cilja. Zanimljivo je da se u svim razvojnim
dokumentima ipak spominje zdravstveni turizam kao dobra razvojna opcija hrvatskog turizma,
posebno u turistiki nerazvijenim podrujima, ali se nigdje ne konkretiziraju mjere i aktivnosti
koje bi trebalo poduzeti za ostvarenje navedenoga (Bartoluci i Hendija, 2011., 5).
Nositelji javne vlasti u naelu podravaju razvoj turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske,
a tako i zdravstvenog turizma, odnosno eksploataciju geotermalnih izvora i njihovo koritenje u
turistike svrhe. Uslijed niza neadekvatno rijeenih odnosa, takva podrka je deklarativne prirode.
U stvarnosti ne postoje odgovarajui planski dokumenti razvoja turizma pojedinih prostora. Za
financijsku pomo iz meunarodnih fondova za financiranje projekata u zdravstvenom turizmu
potrebno je imati svu prostorno-plansku i imovinsko-vlasniku dokumentaciju to je esto
nemogue ishodovati. S navedenim potekoama suoavaju se jedinice lokalne samouprave koje
bi eljele aktivirati geotermalne izvore na svom podruju, kao i privatni investitori koji imaju
interesa ulagati u zdravstveni turizam.
Relevantni planski dokumenti za razvoj zdravstvenog turizma su prostorni planovi, razvojni
planovi te turistiki planovi upanija i opina. Planovi gradova i opina kao administrativnih
jedinica moraju biti usklaeni s planovima vieg reda, tj. sa upanijskim planovima kako bi
se postigla nadogradnja razvojnih projekata i njihova meusobna povezanost. Uinkovitim
sustavom prostornog planiranja kojim se dugorono odreuje optimalna namjena koritenja
prostora u nekoj zemlji, uinkoviti razvoj i upravljanje projektima na lokalitetima predvienim za
turistiko privreivanje nesumnjivo predstavlja jedan od kljunih zahtjeva, kako na dugorono
odrivom i ekonomski svrsishodnom koritenju potencijala nekog prostora, tako i u njegovoj
neposrednoj komercijalizaciji, osobito kad je rije o razvoju tzv. greenfield projekata.
Zainteresiranim investitorima sustav prostornog planiranja prua jasnu sliku podruja koje
se eli razviti, ukljuujui prostorne gabarite, kapacitet i prostorni razmjetaj pojedinih sadraja
ponude, odnosno eventualna razvojna ogranienja, postojanje i primjenu cjelovitog sustava

razvoja projekta. U Hrvatskoj se projekti pri razvoju zdravstveno turistike ponude u pravilu
razvijaju nedovoljno struno, emu u odreenoj mjeri pridonose i organi lokalne samouprave,
ovisno o lokalitetu gdje se projekt odvija. Javni sektor, upanije i opine prepoznaju
potencijale kontinentalne Hrvatske kroz izvore geotermalne vode, no izostaje zajedniko
proaktivno djelovanje u privlaenju investitora. Donoenje razvojne vizije neke manje ili vee
administrativnoprostorne cjeline (opina, grad, upanija) je proces usklaivanja interesa
svih zainteresiranih sudionika u definiranju eljene slike jedinice lokalne samouprave.
Uspjena inicijacija i uinkovita realizacija kapitalno razvojnih investicijskih projekata u
sferi zdravstvenog turizma na nekom podruju velikim je dijelom uvjetovana i postojanjem
cjelovite i od svih relevantnih dionika razvojnog procesa prihvaene vizije turistikog razvoja
u budunosti.
Gorui problem zdravstveno-turistikih centara je pitanje pravnog statusa. Obavljanje
djelatnosti zdravstvenog turizma u Hrvatskoj trenutno nije precizno regulirano zakonskom
regulativom. Eduard Kuen konstatira kako se u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata
deklarativno inzistiralo na razvoju zdravstvenog turizma, ali bez bitnih pomaka. Na
inicijativu resornog ministarstva za turizam 2002. godine izraena je i posebna studija u
kojoj je djelomino razjanjena fenomenologija zdravstvenog turizma (Kuen, 2006., 216). U
Institutu za turizam 2005. godine izraena je posebna studija konkurentnosti zdravstvenog
turizma. Usprkos tim pokuajima, jo uvijek nisu razdvojene nadlenosti zdravstvene skrbi i
turistikog sektora koje se itavo vrijeme isprepliu. S istim ciljem osnovana je 1995. godine
Zajednica zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a 1999. godine osniva se
Referentni centar za turizam i medicinski programirani odmor sa sjeditem u Opatiji. Jedan
od ciljeva i svrha rada ove Zajednice je i iniciranje aktivnosti prema Ministarstvu turizma
i Ministarstvu zdravstva s konanim ciljem reguliranja obavljanja djelatnosti zdravstvenog
turizma. Ne postoji zakon o zdravstvenom turizmu u Republici Hrvatskoj, a o njemu nema
ni odreenja u postojeem Zakonu o zdravstvu. Nuno je definirati legislativu i pri tome
primorati dva ministarstva Republike Hrvatske, konkretno Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi te Ministarstvo turizma da iznau odgovarajua rjeenja koja se odnose na zdravstveni
turizam. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske ne kategorizira ustanove koje se bave
zdravstvenim turizmom jer te ustanove nisu obuhvaene zakonskim propisima o turizmu,
pa se ne mogu uvrstiti u neku od turistikih kategorija. Nemogunost kategoriziranja hotela
zdravstvenog turizma rezultira nemogunou trinog pozicioniranja zdravstvenog turizma
Hrvatske te prilagoavanja istog meunarodnim standardima (Trdina, 2008., 71). Dravne
institucije, resorna ministarstva zaduena za zdravstvo, turizam i gospodarstvo, agencija
za poticanje ulaganja, gospodarske komore te jedinice lokalne i regionalne samouprave
trebali bi zajedniki ukazati na probleme sektora te definirati mogua rjeenja. Jedan od
instrumenata bilo bi primjerenije zakonsko reguliranje u cilju sreivanja nereda koji vlada u
sustavu isprepletenih ovlasti i nadlenosti izmeu dva sektora zdravstva i turizma. Kljuno
ogranienje daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma u brojnim toplikim destinacijama koje
koriste vrijedne prirodne resurse, proizlazi iz institucionalnog statusa specijalnih bolnica
koje uslijed postojee pravne regulative, vlasnikog statusa, tradicionalnih usmjerenja nisu
dovoljno orijentirane na valoriziranje mogunosti koje prua zdravstveni turizam. Planira
se donijeti Zakon i Pravilnik o zdravstvenom turizmu Republike Hrvatske, koji e definirati
elemente sustava (ljeilini turizam, medicinski turizam, wellness turizam i sl.) te ukazati na
veze i odnose izmeu zdravstva i turizma.
Unato naelnoj podrci, ni razvoj turizma u kontinentalnim podrujima Republike
Hrvatske, kao niti razvoj zdravstvenog turizma danas nisu praeni nacionalnim politikama

potpore i poticaja. Nacionalne potpore iz sektora turizma odnose se uglavnom na razvoj

seoskog turizma i malog obiteljskog poduzetnitva, gdje je u novije vrijeme i Ministarstvo
turizma i Ministarstvo regionalnog razvoja Republike Hrvatske ulagalo znaajna sredstva
kroz razne programe potpora i poticaja. Danas gotovo da nema drave u kojoj nositelji javne
vlasti aktivnom promotivnom politikom i nizom konkretnih mjera ne pokuavaju stvoriti
pozitivnu investicijsku klimu i kontinuirano odrati interes potencijalnih stranih i domaih
investitora. Bez investicijskih ulaganja ne mogu se povisiti kategorije ljeilita kao i komfor
specijalnih bolnica, a bez ulaganja u smjetajne kapacitete, dodatne sadraje i infrastrukturu
nema kvalitetnog trinog pozicioniranja na emitivna turistika trita. Nuno je minimizirati
utjecaj brojnih prepreka koje postoje za investicijska ulaganja u zdravstveni turizam u Hrvatskoj,
kao to su zemljina legislativa, sporost u donoenju prostornih planova, pretjerane vrijednosti
privatnog zemljita, sukob interesa razliitih interesnih skupina, birokracija i korupcija. Za
pomake na ovom podruju potreban je angaman svih sudionika u procesu odluivanja vezanim
za realizaciju investicijskih ulaganja.
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske najavilo je izradu nacionalne strategije razvoja
turizma u kojoj se oekuje da bi zdravstveni turizam trebao imati znaajnu ulogu u sveukupnom
turistikom razvoju Republike Hrvatske. Za razvoj turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske, pa
tako i zdravstvenog turizma djelomino je nadleno i Ministarstvo regionalnog razvoja, vodnog
gospodarstva i umarstva, i to kroz skrb o ujednaenom razvoju hrvatskih regija. Pored niskog
stupnja iskoritenosti ljekovite geotermalne vode u zdravstveno-turistike svrhe u Republici
Hrvatskoj, infrastruktura za zdravstvenu ponudu u postojeim ljeilinim mjestima zaostaje
za suvremenim meunarodnim standardima, ponajvie zbog injenice da su objekti ljeilita
i specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju u vlasnitvu javnog sektora. Sve ljeiline
ustanove su u ugovornom odnosu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje to im
osigurava prihode, ali i ograniava trino razmiljanje. Zdravstveno-turistiki centri formalno
su u vlasnitvu upanija, ali u nadlenosti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Svojim
redovnim poslovanjem zdravstveno-turistiki centri u Republici Hrvatskoj esto ne ostvaruju
dobit jer se financiraju iz dravnog prorauna, a ni Ministarstvo zdravstva niti upanije nemaju
tako izdane blagajne da bi mogli ulagati u poboljanje kapaciteta.
U veini sluajeva u Republici Hrvatskoj rije je o tek djelomino istraenim geotermalnim
leitima. Istraivanje i eksploatacija takvih geotermalnih leita je skupa, a visoka temperatura
vode onemoguuje njeno direktno koritenje u termalnom ljeilitu. Ako bi se uz geotermalne
izvore razvijali samo topliki sadraji, to bi bilo neisplativo ulaganje za investitora. Stoga je
potrebno pristupiti ulaganju uz mogunost vienamjenskog koritenja geotermalnih leita
(proizvodnja elektrine energije, toplana i centralno grijanje objekata, poljoprivreda i sl.).
Nacionalna energetska strategija, koju je vlada Republike Hrvatske usvojila 2008. godine, kao
prioritetne zadatke postavlja vee koritenje obnovljivih izvora energije, to podrazumijeva i
geotermalnu energiju. Ako se geotermalna voda koristi u balneoloke, rekreativne ili ljekovite
svrhe, tada se koritenje vode regulira Zakonom o vodama Republike Hrvatske. Ako se
iz mineralne i geotermalne vode mogu dobivati mineralne sirovine ili se iz vode koristi
akumulirana toplina u energetske svrhe, tada se koritenje vode regulira Zakonom o rudarstvu
Republike Hrvatske. Prema tom zakonu geotermalne vode su mineralne sirovine i kao takve
su u vlasnitvu drave, a Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Republike Hrvatske
izdaje koncesiju za njihovo koritenje, stoga svaki investitor treba biti upoznat sa zakonodavnim
okvirima Republike Hrvatske za oba navedena sluaja.
Prikaz 2. SWOT analiza zdravstvenog turizma Republike Hrvatske.

ZDRAVSTVENI TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ
Snage Slabosti
Brojnost izvanrednih geotermalnih izvora i ljekovita Nedostatak vizije turistikog razvoja kontinentalne
blata Hrvatske
Temperaturna izdanost geotermalnih izvora Nedostatak prepoznatljivog turistikog identiteta
Ljepota, raznolikost i ouvanost krajolika Nedovoljna percepcija zdravstvenog turizma
Bogatstvo nenaseljenog, gospodarski neiskoritenog kao pokretaa razvoja kontinentalne, turistiki
podruja nerazvijene Hrvatske
Cjelogodinje poslovanje zdravstvenog turizma Nedovoljna istraenost geotermalnog potencijala
Laka dostupnost zdrave i visokokvalitetne hrane (lokalitet, temperatura, ljekovitost)
Tradicija zdravstvenog turizma u kupalinim Kategorizacija i opremljenost objekata u
mjestima destinacijama
Strunost medicinskog osoblja Ispreplitanje nadlenosti Ministarstva zdravstva i
Ekoloka ouvanost destinacije Ministarstva turizma
Postojanje tradicijskih manifestacija Nedostatak suvremenih zdravstveno-turistikih i
Gostoljubivost i ljubaznost lokalnog stanovnitva spa/wellness sadraja
Postoje osnove za razvoj malog obiteljskog Slabo razvijena turistika infrastruktura u
poduzetnitva u turizmu destinacijama zdravstvenog turizma
Visoka razina sigurnosti zemlje Nedovoljno jasna zakonska regulativa u sferi
zdravstvenog turizma
Nedovoljno znanja za upravljanje turistikim
razvojem kontinentalne Hrvatske
Nedostatak znanja za iniciranje zdravstveno
turistikih projekata
Nedovoljan sustav poticaja za razvoj zdravstveno-
turistike ponude
Mogunosti Prijetnje ( Rizici)
Jaka i rastua potranja za zdravstveno-turistikim Nedovoljan interes nositelja javne vlasti za razvojem
uslugama zdravstveno-turistikih projekata
Stvaranje jedinstvene turistike ponude s naglaskom Nedostatak suradnje javnog i privatnog sektora na
na kulturnoj i prirodnoj batini zdravstveno-turistikim projektima
Lako dostupna iskustva drugih zemalja u razvoju Ulaganje u zdravstveno-turistike projekte bez vizije
zdravstvenog turizma za razvoj i upravljanje zdravstveno-turistikom
Usklaenost sa trendovima u Europi i svijetu s destinacijom
kvalitetom i programskim sadrajima ponude Otra konkurencija ve razvijenih destinacija
Podizanje svjesti stanovnitvu o gospodarskom zdravstvenog turizma u konkurentnom okruenju
potencijalu zdravstvenog turizma Spora izgradnja turistike infrastrukture
Mogunost financiranja razvoja iz EU fondova Nerijeeni vlasniki odnosi
Interes stranog kapitala Nedostatak suradnje s relevantnim institucijama na
Uvoenje europskih standarda kvalitete regionalnoj i nacionalnoj razini
Povezanost zdravstvenog sa drugim specifinim Vii trokovi investicija i zahtjevniji proces
oblicima turizma pridobivanja kvalitetnih investitora i operatera
Poveanje kvalitete usluge Nedostatak novaca za obnovu kulturno-povijesne
Suradnja sa drugim regijama-stvaranje lige batine
kontinentalnog turizma Nastavljanje migracije stanovnitva s ruralnih
Stvaranje nove prepoznatljive turistike destinacije podruja
(kontinentalna Hrvatska)
Izvor: obrada autora prema Bartoluci, M., Hendija Z., (2011a), Kunst, I., Tomljenovi, R., (2011).
SWOT analiza istie da postoje brojne neiskoritene mogunosti razvoja zdravstvenog

turizma, a kao najjae zapreke u razvoju zdravstvenog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj
istiemo nedovoljan interes nositelja javne vlasti za razvojem zdravstveno-turistikih projekata
i nerijeene vlasnike odnose te nedostatak suradnje s relevantnim institucijama na regionalnoj
i nacionalnoj razini nadlenima za poticanje i razvoj zdravstvenog turizma u Republici
Hrvatskoj.

Sve gore navedeno rezultiralo je nedostatkom investicija u zdravstvenom turizmu i vezano

za to nedostatkom suvremenih zdravstveno-turistikih centara i spa/wellness sadraja te slabo
razvijenom turistikom infrastrukturom u destinaciji zdravstvenog turizma kontinentalne
Hrvatske.
5. Zakljuak
Republika Hrvatska za razvoj zdravstvenog turizma ima resursne pretpostavke i dugu tradiciju,
ali taj oblik turizma u Hrvatskoj nije iskoristio svoje razvojne mogunosti i nije konkurentan
na inozemnom turistikom tritu. Zdravstveni turizam kao specifini oblik turizma treba biti
jedan od pravaca turistikog razvoja upravo kontinentalnog prostora Republike Hrvatske.
Potencijali zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj mogu se aktivirati samo uz aktivnu
ulogu javnog sektora na svim razinama upravljanja (nacionalna, upanijska, lokalna razina) koji
potencijale trebaju prepoznati, osmisliti viziju razvoja temeljenu na definiranim potencijalima
te ju artikulirati kroz strateke ciljeve razvoja i prostorno planske dokumente.
Kljuno ogranienje daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma u brojnim toplikim destinacijama
u Hrvatskoj koje koriste vrijedne prirodne resurse proizlazi iz institucionalnog statusa specijalnih
bolnica koje uslijed postojee pravne regulative, vlasnikog statusa, tradicionalnih usmjerenja
nisu dovoljno orijentirane na valoriziranje mogunosti koje prua zdravstveni turizam.
Za znaajniji trini iskorak ljeilita i specijalnih bolnica potrebno je unaprijediti kvalitetu
smjetajnih kapaciteta i pratee ugostiteljske ponude, ponude wellnessa kao i modernizaciju
zdravstvene infrastrukture za to nedostaje investicijskog kapitala, a nerijetko i menaderskog
znanja. Nuno je minimizirati utjecaj brojnih prepreka koje postoje za investicijska ulaganja u
zdravstveni turizam u Hrvatskoj kao to su zemljina legislativa, sporost u donoenju prostornih
planova, pretjerane vrijednosti privatnog zemljita, sukob interesa razliitih interesnih skupina,
birokracija i korupcija.
Za oekivati je da e se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju zateena situacija
promijeniti; postojee toplice, ljeilita i specijalne bolnice dobit e nove vlasnike, doi e do
investicijskih ulaganja. No da bi se hrvatski zdravstveni turizam razvio, treba pruiti jedinstveni i
prepoznatljivi proizvod koji e Hrvatsku odvojiti od iznimno jake konkurencije u okruenju. Pri
tome treba voditi rauna, izmeu ostalog, o odrivom razvoju, koritenju prirodnih i kulturno-
povijesnih potencijala, aktivno sudjelujui u njihovom ouvanju i razvoju.
Literatura
1. Bartoluci, Mato; Hendija, Zvjezdana (2011). Investicije u zdravstvenom turizmu, izlaganje
na skupu Udruge medicinskog turizama, 7. Oujka. Zagreb.
2. Bartoluci, Mato; Hendija, Zvjezdana (2011a). Upravljanje investicijama u zdravstvenom
turizmu, izlaganje na meunarodnoj znanstvenoj i strunoj konferenciji Raunovodstvo i
menadment, 9. - 11. lipanj 2011, Split.
3. Dronji, B. (2011). Zdravstveni turizam - Industrija s najviom stopom rasta, Struna revija
za turizam - Ugostiteljstvo i turizam, god. 2011, br. 3, str. 6-8.
4. Energetski institut Hrvoje Poar. www.eihp.hr/hrvatski/geoen-ep.htm. (10. 01. 2012.).
5. HGK. Hrvatska gospodarska komora (2011). Zajednica zdravstvenog turizma Hrvatske pri
HGK, http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=1223. (10. 01. 2012.).
6. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. http://www.hzzo-net.hr/03_01_11.php, Mrea_
bolnikih_u_ postelja_RH-07102011 (15. 01. 2012.).
7. Ivanievi, G. (2000). Prirodni ljekoviti initelji u zdravstvenom turizmu. U: Zdravstveni
turizam 21 st., Opatija.
8. Jagysi, P. (2010). Medicina i turizam snaan imbenik gospodarskog razvoja, prevela Peut
Kukina M.. Struna revija za turizam Ugostiteljstvo i turizam. God. 2011., br. 3, str. 12-15.
9. Kunst, I.; Tomljenovi, R. (2011). Uloga zdravstvenog turizma u jaanju konkurentnosti
ruralnih podruja RH. Zagreb, Institut za turizam.
10. Kuen, E., Cetinski, V. (2000). Status i struktura zdravstveno turistike destinacije,
Zdravstveni turizam za 21. st. Zbornik radova, Opatija.
11. Novak, R., (1967). Balneologija, Balneoterapija, Medicinska enciklopedija, sv.1. Zagreb,
Jugoslavenski leksikografski zavod.
12. Radovi, Z. (2011). ivotni stil i atraktivna razvojna ansa, Struna revija za turizam -
Ugostiteljstvo i turizam. God. 2011., br. 3, str. 18-19.
13. Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010., finalna verzija, Ministarstvo turizma
Republike Hrvatske, Zagreb. http//www.strategija.hr/datastore/filestore/16Strategija_
razvoja_hrvatskog_turizma_do_2010.pdf. (12. 01. 2012.).
14. Trdina, D. (2008). Upravljanje kvalitetom u zdravstvenom turizmu u Republici Hrvatskoj,
specijalistiki poslijediplomski rad. Zagreb, Ekonomski fakultet.
15. Web portal limun.hr. http://limun.hr/Slovenci od termi zarade dvije milijarde eura.
(20.01.2012.).

Ivana Bujan, Ozren Lonari:
Bonds as a type of financing in health tourism
Primljen: 27.03.2012. Struni rad

Prihvaen: 28.03.2012. UDK 338.48:61+336
Obveznice kao nain financiranja u zdravstvenom turizmu

Ivana Bujan, 2 Ozren Lonari

1
1
Bana Josipa Jelaia 22a, 40 000 akovec, Hrvatska
2
student Meimurskog veleuilita u akovcu
e-mail: ibujan@mev.hr, 2 ozren.loncaric@porezna-uprava.hr
1
Saetak: Ovaj rad bazira se na istraivanju mogunosti financiranja obveznicama kao jedan
od naina ulaganja u razvoj objekata zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Rezultati istraivanja
pokazali su da je stupanj financiranja obveznicama, tj. razvoj dunikog naina financiranja
municipalnim obveznicama u Hrvatskoj vrlo slab te da postoje mogunosti i prednosti za ovakav
nain financiranja. Koriteni su sekundarni podaci kod definiranja objekata zdravstvenog turizma.
Kljune rijei: obveznice, zdravstveni turizam, struktura kapitala, financiranje
Abstract: This paper researches bond financing possibilities as a way of financing health tourism
infrastructure in Croatia. Research results have shown that the degree of bond financing, that is
development of debt financing with municipal bonds in Croatia, is very low but that there are
possibilities and advantages for that type of financing. Secondary data were used when defining
health tourism objects.
Key words: bonds, health tourism, capital structure, financing
1. Uvod
Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih oblika turizma, a o tome govori i injenica da je
nastao pred nekoliko tisua godina kada su Grki hodoasnici koji su putovali Mediteranom
dolazili u Saronski zaljev koji se nazivao Epidauria. Navedeni zaljev bio je utoite izljeenja
boga Asklepiosa te se smatra prvim oblikom zdravstvenog turizma. Takoer, u 18. stoljeu u
Engleskoj pacijenti su posjeivali toplice jer su to bila mjesta gdje se koristila mineralna voda,
lijeili problemi s jetrom i bronhitis (Miri, Vlahovi, 1998.). Zdravstveni turizam posljednjih se
godina znatno razvio te je naglasak stavljen na kirurke zahvate u zemljama gdje je troak istih
znatno nii u odnosu na zemlju pacijenta. Tako stanovnici Sjedinjenih Amerikih Drava esto
putuju u Tajland ili Indiju na operacije srca.
U Hrvatskoj postoje razliiti objekti zdravstvenog turizma u kontinentalnom dijelu i na
Jadranskoj obali. Nadalje, u kontinentalnoj Hrvatskoj postoje velike i neiskoritene
mogunosti izgradnje zdravstveno-turistikih objekata zbog povoljnog geografskog poloaja -
blizine Austrije, Madarske, Slovenije i ostalih zemalja te isto tako bogatih izvora termalne vode.
Istraivanjem u ovome radu prikazat e se, osim objekata u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj,
naini financiranja objekata zdravstvenog turizma. Radi razvoja zdravstvenog turizma, kao jedne
od vrlo unosnih i propulzivnih grana turizma u svijetu pa tako i Hrvatskoj, potrebno je razvijati
infrastrukturu. Kao prednosti financiranja municipalnim obveznicama mogu se navesti nia i

fiksna kamatna stopa te odreivanje uvjeta vezano uz izdanje i isplatu kamate investitorima.
Autori smatraju kako je potrebno staviti naglasak na promjenu naina financiranja i to
emisijom municipalnih obveznica s obzirom da u Hrvatskoj postoje te mogunosti, uz prethodno
stvaranje zakonske regulative i stjecanje iskustva u upravljanju vezanim uz obveznice.
2. Zdravstveni turizam
Zdravstveni turizam teko je definirati zbog raznorodnosti usluga koje obuhvaa. On
predstavlja skup svih usluga i aktivnosti koje se tiu zdravlja, od wellness i spa tretmana preko
strunog i kontroliranog lijeenja prirodnim ljekovitim tvarima (Andrijaevi, 2004.). Korisnici
zdravstvenog turizma zdrave su osobe i u toplice odlaze preventivno. Osnovu zdravstvenog
turizma ini koritenje prirodnih ljekovitih initelja koji mogu biti topliki, klimatski i morski.
Pod toplike initelje spadaju termomineralne vode, peloidi, naftalan, klima, biljni pokrov,
kvaliteta zraka, etnice, sunevo zraenje. Pod klimatske ljekovite initelje spadaju promjena
klimatskog mjesta, kvaliteta zraka, sunevo zraenje, a pod morske ljekovite initelje spada
morska voda, alge, etnice, biljni pokrov, pijesak, solanski peloid, morski peloid, kvaliteta zraka
i klima.
2.1. Zdravstveni turizam u Europi

U susjednim zemljama Sloveniji, Austriji i Njemakoj zdravstveni turizam mnogo je razvijeniji
nego u Republici Hrvatskoj. Njemaka je prije dvije godine od zdravstvenog turizma ostvarila
30 milijardi eura prihoda, a u tamonjim ljeilitima bilo je zaposleno 400.000 djelatnika (www.
business.hr). U Njemakoj pogodnosti zdravstvenog turizma koristi vie od 19,5 milijuna
graana koji su ostvarili vie od 102 milijuna noenja, odnosno treinu svih turistikih noenja u
toj zemlji. Podatak da je ostvarena zarada od impresivnih 30 milijardi eura govori o rairenosti i
odlinim mogunostima u toj grani turizma (www.poslovni.hr). Naime, ak 17 posto Europljana
starijih od 65 godina koristi ari zdravstvenog turizma kako bi ublaili posljedice slabih fizikih
aktivnosti te podigli kvalitetu ivljenja.
2.2. Problemi vezani uz zdravstveni turizam u Republici Hrvatskoj

Naa zemlja moe se pohvaliti izuzetno ouvanim prirodnim potencijalima, poput
kvalitetnog zraka, bujne i raznolike vegetacije, termalnih voda, ljekovitog blata. Iako naizgled
na zdravstveni turizam dobro funkcionira i imamo sve blagodati potrebne za njegov razvitak,
rezultati ipak izostaju. U Hrvatskoj se ve godinama govori o razvoju zdravstvenog turizma.
Nezagaena priroda i brojni termalni izvori kao glavni imbenici su slabo ili nikako iskoriteni.
Postojee objekte trebalo bi obnoviti, a ponuda u toplicama, specijalnim bolnicama i ljeilitima
je vrlo slaba (Bartoluci, Hendija, 2011.). Ograniavajui faktor za razvitak zdravstvenog turizma
je u tome to ljeilini hoteli nisu kategorizirani, a nazive ustanova treba promijeniti iz bolnice
u neko drugo ime kako bi se lake moglo izai na trite. Broj noenja u ljeilitima i toplicama
pada iz godine u godinu. Objekti zdravstvenog turizma u Europi veinom su u privatnom ili
javnom privatnom vlasnitvu, dok je veina objekata istog karaktera u Hrvatskoj u sustavu
obvezne zdravstvene zatite na teret dravnog ili lokalnog prorauna koji prelazi 100 milijuna
kuna godinje, a trokovi odravanja su vrlo visoki.

2.2.1. Struktura vlasnitva i mogunosti financiranja objekata zdravstvenog

turizma u Republici Hrvatskoj
Iz istraivanja strukture vlasnitva veina zdravstveno-lijeilinih ustanova u Republici
Hrvatskoj nalazi se u vlasnitvu upanije (Tabela 1). Proraunsko ogranienje sredstava s kojima
se suoava drava i lokalna samouprava za kapitalne projekte vrlo su velika. S druge strane, u
fondovima osnovnog zdravstvenog osiguranja sve se vie smanjuju sredstva kojima se financira
boravak njihovih osiguranika u prirodnim ljeilitima.
S obzirom na gore navedeno jedinice podrune i lokalne samouprave pomno bi morale
sagledati sve mogunosti to jeftinijeg zaduivanja iz nefiskalnih izvora (kreditima, a posebice
izdavanjem municipalnih obveznica) te sklapanjem javno-privatnog partnerstva. Postupak
sklapanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu u pravilu traje znaajno dulje nego kod
drugih izvora financiranja. Jedan od prvih koraka koje bi valjalo slijediti je da se kroz poziv za
iskazivanje interesa za javno privatno-partnerstvo i izdavanje municipalnih obveznica utvrde
daljnji koraci djelovanja. Takvim se pozivom pozivaju svi zainteresirani poduzetnici da izraze
svoj naelni interes za sudjelovanje.
3. Obveznice kao nain financiranja u Hrvatskoj

Obveznice predstavljaju osnovnu vrstu dugoronih dugovnih vrijednosnica kojim se emitent,
tj. prodavatelj obvezuje isplatiti fiksni iznos kupcu obveznice, dok rizik neplaanja ovisi o
ekonomskoj odrivosti emitenta (Vidui, 2011.). Karakteristike pojedinane emisije obveznica
definiraju se ugovorom, a tu su navedeni neki osnovni elementi izdanja kao to su nominalna
vrijednost, kuponska kamatna stopa, datumi isplate, kolateral, klauzula opoziva itd. Prednosti
financiranja obveznicama mogu biti jeftiniji nain financiranja u odnosu na poslovne kredite
nia kamatna stopa, emitent odreuje kamatnu stopu i ona se ne mijenja kao to to moe biti
sluaj s poslovnim kreditima, razvija se financijski sustav uz trgovinu na sekundarnom tritu.
Postoje razliite vrste obveznica, pa tako postoje obveznice s kuponom, jednokratno isplative
obveznice, obveznice s vjenom rentom, korporativne obveznice, junk obveznice, municipalne
obveznice, Eurobond obveznice, Samuraj obveznice, Yankee obveznice i mnoge druge vrste, ve
ovisno o dravi u kojoj su izdane i nekim drugim uvjetima isplate i izdanja.
3.1. Municipalne obveznice

Nadalje e se naglasak staviti na municipalne obveznice jer se one u ovom radu razmatraju
kao nain financiranja. Po definiciji municipalne obveznice su one koje izdaju opine, gradovi,
upanije, tj. jedinice lokalne uprave i samouprave. U Hrvatskoj obveznice prvenstveno izdaje
drava, tj. Ministarstvo financija. Navedene obveznice se po emisiji uvrtavaju na Zagrebaku
burzu, meutim njima se moe ali i ne mora trgovati. Osim dravnih obveznica, postoji i
nekoliko izdanja municipalnih i korporativnih obveznica. Prema podacima sa Zagrebake
burze na dan 23. oujka 2012. u slubenoj kotaciji je do sada emitirano 6 serija municipalnih
obveznica, a emitenti su bili gradovi Rijeka, Split, Osijek, Vinkovci. Navedene obveznice su
bile nain financiranja, meutim njima nije trgovano na sekundarnom tritu. Na Grafikonu 1
mogu se vidjeti vrijednosti izdanih municipalnih obveznica prema gradovima.
Grafikon 1. Vrijednosti izdanja municipalnih obveznica.
Izvor: ZSE, PBZ, 2012.
3.1.1. Financiranje municipalnim obveznicama na primjeru grada Vinkovaca

Grad Vinkovci je 25.05.2007. izdao obveznica ukupne vrijednosti 42.000.000 kn, kamata se
investitorima isplaivala polugodinje i iznosila je 2,75% (Prospekt grada Vinkovaca, Zagrebaka
burza, 2012.). Dospijee obveznica je 23.10.2017., uvrtene su u redovnu kotizaciju Zagrebake
burze po izdanju i prihvaanju prospekta, meutim njima se do sada nije trgovalo. Neto prihod
od izdavanja obveznica je upotrijebljen za financiranje kompleksa zatvorenih bazena s centrom
za rekreaciju i rehabilitaciju te izgradnju Hrvatskog doma koji e obuhvaati knjinicu sa
prateim sadrajima, vienamjensku dvoranu sa 400 sjedala i poslovne sadraje. Jednostavnom
usporedbom iz ovog primjera se ve mogu vidjeti neke prednosti izdanja municipalnih obveznica
u odnosu na kredit znatno nia kamatna stopa.
4. Cilj istraivanja
Cilj ovog istraivanja je odrediti broj objekata koji se bave zdravstvenim turizmom u
Hrvatskoj te prezentirati mogunost financiranja hrvatskog zdravstvenog turizma putem
municipalnih obveznica. Istraivanje je provedeno na 14 objekata u Hrvatskoj koji se bave
zdravstvenim turizmom. Radi prikaza trenutne financijske strukture autori su istraili 14
objekata zdravstvenog turizma na podruju Hrvatske. U istraivanju su koriteni sekundarni
podaci o financijskoj strukturi objekata zdravstvenog turizma. Podaci su dobiveni na temelju
zakljunih bilanci za godine 2008., 2009., 2010. U obzir su uzete tri godine kako bi se vidjelo da
li su se obveznice koristile kao nain financiranja.

5. Rezultati istraivanja
Na temelju istraivanja trita nie je navedena Tabela 1 s nazivima i lokacijama objekata koji
se bave zdravstvenim turizmom u Hrvatskoj.
Tabela 1. Popis objekata (ljeilita, toplice, talasoterapije) iji je predmet poslovanja

zdravstveni turizam.
RB Mjesto Ljeilite
1. CRIKVENICA Thalassotherapia Crikvenica
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju
2. KORULA-VELA LUKA Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos
3. MAKARSKA Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka
4. VELI LOINJ Ljeilite Veli Loinj
5. DARUVARSKE TOPLICE Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske
toplice
6. IVANI GRAD Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan
7. VARADINSKE TOPLICE Hotel Minerva
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju
8. TOPUSKO Ljeilite Topusko Top Terme
9. OPATIJA Thalassotherapia Opatija
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca,
plua i reumatizma
10. BIZOVAKE TOPLICE Hotel Termia ; Ljeilite Bizovake toplice
11. ISTARSKE TOPLICE Ljeilite Istarske toplice
Sv.Stjepan
12. KRAPINSKE TOPLICE Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice
13. LIPIK Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik
14. STUBIKE TOPLICE Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubike toplice
Izvor: HGK, Zajednica zdravstvenog turizma Hrvatske, Sektor za turizam. Zagreb, sijeanj 2012.
Financijska struktura objekata istraivala se na temelju sekundarnih podataka dostupnih na

stranicama Financijske agencije-FINA iz dostupnih predanih financijskih izvjea pojedinog
objekta. Na internet stranicama Financijske agencije (FINA) postoji samo javna objava za
dva objekta koji su prikazani u Tabeli 2. Za objekte kojih je vlasnik upanija nema dostupnih
financijskih izvjetaja o strukturi kapitala. Tabela 2 prikazuje objekte zdravstvenog turizma koji
su registrirani kao profitne organizacije te iji financijski izvjetaji, tj. zakljune bilance su javno
objavljene.
Tabela 2. Financijska struktura objekata u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj,

izraeno u kunama.
RBR Institucija 2008. 2009. 2010.
1. MIAMEDICA- ISTRA D.O.O.
DUGORONE OBVEZE - KREDITI 25.886.111 24.292.689 23.039.754
KRATKORONE OBVEZE 8.276.054 7.556.300 4.982.716
KREDITI
UKUPNO 34.162.165 31.848.989 30.332.224
2. BIZOVAKE TOPLICE D.D.

DUGORONE OBVEZE - KREDITI 18.244.224 15.230.758 12.345.081

KRATKORONE OBVEZE 27.066.240 36.928.850 49.362.191
KREDITI
UKUPNO 45.310.464 52.159.608 61.707.272
Izvor: FINA (www.fina.hr).
Iz navedene tabele vidljivo je da se struktura kapitala sastoji samo od dugoronih i kratkoronih

kredita bez financiranja obveznicama te bi se financiranje obveznicama svakako moglo uvesti.
6. Zakljuak
Ovim radom dan je kratak prikaz stanja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Iz rada se vidi
da u Hrvatskoj svakako postoje mogunosti razvoja zdravstvenog turizma zbog prirodnih i
geografskih obiljeja, ali da izostaju ulaganja u daljnji razvoj. Cilj rada bio je istraiti objekte
u zdravstvenom turizmu i naine na koji se oni financiraju. Kako su neki objekti u Hrvatskoj
financirani municipalnim obveznicama (npr. Vinkovci) autori smatraju da bi se financiranje
obveznicama trebalo i vie primjenjivati. Istraivanje je pokazalo da postoji 14 objekata
zdravstvenog turizma koji su navedeni u bazi Hrvatske gospodarske komore. Takoer, mnogi
objekti su financirani od strane lokalne uprave a jedini nain financiranja, osim proraunskih
sredstava, su krediti. Financijska struktura bila je dio istraivanja koji je donio najmanje rezultata,
jer su samo dva objekta Miamedica Istra i Bizovake toplice navedene u bazi Financijske
agencije.
Literatura
1. Andrijaevi, M (2004.). Razvojna problematika hrvatskog turizma U: Bartoluci i sur.
Menedment u sportu i turizmu. Zagreb, Kinezioloki fakultet, Ekonomski fakultet. Str.351-355.
Hrvatske. Zbornik radova s meunarodne znanstvene i strune konferencije Svezak I,
znanstveni radovi/Belak Vinko, Zagreb.
3. Bartoluci, M., avlek, N. i suradnici (2007). Turizam i sport razvojni aspekti. Zagreb,
kolska knjiga.
4. Business.hr. www.business.hr (05.03.2012.).
5. Poslovni.hr. www.poslovni.hr (05.03.2012.)
6. Zagrebaka burza d.d. www.zse.hr (05.03.2012.)
7. FINA. www.fina.hr (01.03.2012.).
8. HGK. Zajednica zdravstvenog turizma Hrvatske, Sektor za turizam. www.hgk.hr
(01.02. 2012.).
9. Miri, D.; Vlahovi, D. i sur. (1998). Zdravlje i turizam. Split, Hrvatsko kardioloko drutvo,
Ogranak, Turistika zajednica grada Splita.
10. Vidui, Lj. (2011). Financijski menadment. Zagreb, RRIF Plus.

Ivan Hegedu:
Developing of health and sport tourism of the town of Prelog area

Prihvaen: 19.03.2012. UDK 338.48:61:796(497.524)
Razvojni potencijal zdravstvenog i sportskog turizma

na podruju grada Preloga
Ivan Hegedu
Bana Josipa Jelaia 22a, akovec, Hrvatska
e-mail: hegedus.cehovec@gmail.com
Saetak: Hidroakumulacijsko jezero uz grad Prelog zbog svojih prirodnih posebnosti predstavlja
izvrsnu platformu za razvoj zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog turizma uzimajui u obzir
brojne prednosti koje prua jezero u smislu turistike ponude. U suradnji sa gradom Prelogom kao
ekonomskim i kulturnim sreditem Donjeg Meimurja razvoj sportsko-rekreacijskog i zdravstvenog
turizma uz jezero moe se valorizirati kroz mnoge ekonomske i neekonomske uinke turizma.
Otvaranjem potencijalno novog trita za sport, rekreaciju a ujedno i animaciju gostiju, bez obzira
na turistiku sezonu, Prelog moe na najbolji mogui nain valorizirati i prezentirati svu blagodat
koju ima upravo zahvaljujui jezeru.
Kljune rijei: zdravlje, turizam, sportski turizam, animacija gostiju, rekreacija, zdravstveni turizam
Abstract: Power plant lake near the town of Prelog, representes outstanding basis for development
of health and recreational-sports tourism, due to its natural characteristics, considering numeruos
advantages which the lake offers. In cooperation with Prelog, the economic and cultural center of
lower Meimurje region, the development of sport-recreational and health tourism near the lake,
could be valued through a lot of economical and noneconomical effects of tourism itself. Giving
changes to potential new market of sport, recreation and taking part in guest animation, no matter
the touristic season, the town of Prelog can value and present the natural fortune which it has,
thanking to the lake.
Key words: health, tourism, sport tourism, guest animation, recreation, health tourism
1. Uvod
Dananji razvoj materijalnog bogatstva obiljeen je visokim ivotnim standardom i sve
veim nedostatkom slobodnog vremena, pa se ovjek a ujedno i samo drutvo pretvara sve vie
u turista (oputenog i kreativnog dokoliara) ime turizam kao takav postaje jedan od najboljih i
najpotpunijih organizatora slobodnog vremena. To slobodno vrijeme kojeg dananji ovjek ima
sve vie, zbog informatizacije i niza drugih tehnikih i inih pomagala na poslu, on najvie moe
iskoristiti kroz niz aspekata zdravstvenog, rekreacijskog i sportskog turizma. Za pojedine oblike
sportskog i rekreacijskog turizma ne trebaju ni velika materijalna ulaganja ni novana sredstva,
jer se pojedini segmenti selektivnog turizma mogu afirmirati uz pojedine prirodne turistike
atrakcije.
Ivan Hegedu:
Razvojni potencijal zdravstvenog i sportskog turizma na podruju grada Preloga
Grad Prelog zahvaljujui oblinjem jezeru HE Dubrava ima ogroman vodeni potencijal za
razvoj razliitih vrsta turizma sportsko-rekreacijskog sadraja uz samo jezero. Dananji otueni
gradski ovjek, koji je u sadanje vrijeme profita i lake zarade sve vie rob posla, osjea potrebu
za bijegom iz takve sredine, za odlaskom u sredinu gdje se moe nadisati svjeeg zraka, stopiti
se s prirodom i uivati u prvim zrakama sunca odmarajui duh i tijelo. Budui da se nalazimo u
nekom obliku neoliberalizma (izrazi poput relativizma, utilitarizma i hedonizma), a takozvani
potroaki i otueni mentalitet sve se vie prenosi s bogatog zapada i na Hrvatsku, dananji
sportsko-rekreacijski i zdravstveni turizam itekako je potreban svima nama jer smo praktiki
svi na istom brodu.
Aktualnu turistiku ponudu treba promijeniti, uskladiti s novim izazovima i obogatiti ju, te
osvjeiti s razliitim autentinim, tradicijskim, kulturnim i ambijentalnim elementima koji su
tipini za sam grad Prelog i njegovu okolicu. Grad Prelog trebao bi ulagati (osim u smjetajne
kapacitete) u selektivni turizam, a posebno u onaj vid turizma koji se odnosi na organizaciju i
turistiku ponudu razliitih oblika provoenja slobodnog vremena, dokolice i sve druge oblike
rekreacije. Do razliitih oblika turizma moe se doi nizom planskih mjera meusektorskog
povezivanja razliitih oblika gospodarskih aktivnosti.
Ukoliko uzmemo u obzir pet temeljnih stupova suvremenog turizma a to su: turistiko mjesto,
hotel, prirodna i kulturna povijesna batina, turistika infrastruktura i pojedine selektivne vrste
turizma, grad Prelog ima sve predispozicije za zdravstveni i sportsko-rekreacijski turizam.
2. Akumulacijsko jezero HE Dubrava

Akumulacijsko jezero HE Donja Dubrava je najvee umjetno jezero u Hrvatskoj povrine 16
km i pogodno je za razvitak vodenih sportova i niza sportsko-rekreacijskih sadraja. Uz samo
jezero nalazi se luica s marinom uz mogunost vezova te pratei ugostiteljski objekt.
Uz jezero se nalazi rukavac rijeke Drave o kojem se brinu lanovi ribikog drutva Glavatica
Prelog te nude mogunost sportskog ribolova. Taj dio ribolovnog podruja bogat je aranom. Uz
samo jezero na derivacijskom kanalu koji se protee od mjesta Otok do Svete Marije, odnosno
hidroelektrane, nudi se mogunost ribolova najkvalitetnije slatkovodne pastrve, a ta atrakcija
privlai brojne rekreativce i ribolovce iz cijele Hrvatske. Zbog bogatstva flore i faune, uz samo
jezero se mogu razvijati svi rekreativni sportovi.
Oblinje jezero uz sam grad Prelog gotovo je turistiki neiskoriteno. Navest emo samo neke
od adrenalinskih sportova kao rekreativni nain odmora: paintball, skijanje na vodi, letenje
balonom, motorno letenje zmajem Od sportova koji bi se mogli odvijati uz samo jezero,
treba spomenuti sljedee rekreacijske sportove: biciklizam, badminton, mali nogomet, odbojka
na pijesku, frizbi, rekreativno tranje, tranje u vrei, utrke na hodalicama, bacanje kamena s
ramena, potezanje ueta, konja trave Pokraj jezera, u vidu sportske rekreacije, odvija se i niz
dogaaja koje organizira Turistika zajednica grada Preloga, poput triatlona, lova na labue
pero, vonja Dravom do Legrada
Navedene manifestacije itekako obogauju turistiku ponudu grada Preloga, ali i na najbolji
mogui nain oslobaaju od stresa i svakodnevnih psihikih pritisaka.
3. Razliiti oblici sportsko-rekreacijske ponude

Nedaleko od jezera napravljena je nova sportska dvorana u sklopu osnovne kole koja je jo
uvijek nedovoljno iskoritena u sportsko-rekreacijskom smislu. Zbog svoje izvrsne izgradnje
i niza mogunosti, oblinje stanovnitvo moe se baviti i rekreirati sljedeim dvoranskim
sportovima: aerobic, badminton, unutarnji biciklizam-cycling, dizanje utega, fitness, pilates,

Ivan Hegedu:
trampolin, yoga Zbog bogatstva flore i faune na podruju jezera mogu se praktiki razvijati
svi rekreacijski sportovi.
Jedan od temeljnih problema sportskog i zdravstvenog turizma u gradu Prelogu je nepovoljna
struktura kapaciteta i relativno siromatvo sadraja i dogaaja u turistikom odreditu. U gradu
Prelogu postoji nepovezanost struktura kapaciteta usluga i sadraja poput:
- organizacije putovanja,
- organizacije pojedinanih odmora u svrhu sportske rekreacije i razonode na
oblinjem jezeru,
- kvalitetne prezentacije mogunosti bavljenja sportsko-rekreacijskim sadrajima,
- prezentacije adrenalinskih sportova,
- kvalitetne prezentacije narodnog blaga i kulturne batine,
- promoviranja autohtonih suvenira (autohtoni suveniri mogli bi biti razliiti modeli
zmajeva, razne sportske majice s logotipom dravskog jezera, pastrve, bicikla...),
- promoviranja izleta, sportsko-rekreacijskih dogaanja, drutvenih sadraja i igara,
- prezentacije mnogobrojnih selektivnih i autentinih vrijednosti zaviajnog identiteta
grada Preloga i blie okolice.
Od kapaciteta i sadraja takozvane male privrede i poduzetnitva postoji firma u Prelogu
koja se bavi proizvodnjom sprava za rekreaciju, a koja bi u suradnji s lokalnom zajednicom
trebala navedene proizvode to bolje afirmirati na obostranu korist. Naalost, grad Prelog za
takav vid suradnje nije zainteresiran, iako bi se u samoj suradnji otvorio niz mogunosti za
razvoj zdravstvenog, sportskog i rekreacijskog turizma i turistike ponude u samom gradu.
4. Razvojni projekti grada Preloga

Grad Prelog moe kroz sustav turistike zajednice, ministarstva turizma i druge dravne,
upanijske i lokalne ustanove, osmiljavati razliite razvojne projekte za razvoj zdravstvenog
i sportsko-rekreacijskog turizma, za domicilnu destinaciju, u suradnji s malim i srednjim
poduzetnitvom provoditi niz mjera za osmiljavanje turistike ponude poput promocije
destinacije i destinacijskog menadmenta, otvorenosti prema stranim ulaganjima, zatite
okolia, urbanistikih planova, usklaivanja interesa sudionika turistike ponude
Ukoliko gledamo ekonomske uinke turizma koji donose financijsku korist lokalnoj zajednici
kroz razne fizike, financijske, izravne i neizravne ekonomske uinke, onda grad Prelog upravo
zbog oblinjeg jezera ima ogroman kapital za razvoj zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog
turizma.
Navest emo neke od pozitivnih ekonomskih uinaka:
- rast bruto domaeg proizvoda,
- aktiviranje neprivrednih resursa,
- rast prihoda subjektivne turistike ponude (pravnih i fizikih osoba) po osnovi ostvarene
turistike potronje.
Ukoliko u cjelini gledamo pozitivne ekonomske uinke koji lokalnoj zajednici donose niz
dobrobiti, onda treba spomenuti da se uz vidljive uinke, to jest onih djelatnosti koje izravno ine
turizam, javlja jo i niz skrivenih neekonomskih uinaka koji na neposredan nain sudjeluju u
ostvarenju prihoda od turizma a ne pokazuju se eksplicitno (radovi u graevinarstvu, prometu,
trgovini, telekomunikacijama...).
Turistika atrakcija je privlaan element u nekoj destinaciji u obliku kulturno-povijesne
batine, prirodne cjeline, pojavne prirode ili dogaaja koji motivira turista za dolazak, a i
okosnica je razvoja turizma u destinaciji (Vukoni i avlek, 2001., 26). Budui da u prirodne
atrakcije spadaju klima, planine, rijeke, jezera, flora i fauna, pejza itd., a atrakcije koje je stvorio
ovjek obuhvaaju kulturno-povijesnu batinu (muzeji, zbirke, spomenici), etnosocijalne i
Ivan Hegedu:
Razvojni potencijal zdravstvenog i sportskog turizma na podruju grada Preloga
umjetnike atrakcije, grad Prelog kao turistika destinacija ima sve predispozicije zahvaljujui
upravo hidroakumulacijskom jezeru.
U dananje vrijeme kada ljudi zbog posla jednostavno postaju roba na tritu, bez prava
na odmor, rekreaciju, kulturno obogaivanje, obrazovanje i slino, kljunu ulogu u ovjekovoj
dokolici ili njegovu slobodnom vremenu treba imati zdravstvena ili sportsko-rekreacijska
funkcija turizma.
Ako elimo govoriti o budunosti zdravstvenog i sportskog turizma u gradu Prelogu, onda se
prvenstveno trebamo vratiti turistikom mjestu kao glavnom ishoditu i glavnom reprezentantu
turistike motivacije i dogaaja. Jedan od sportsko-rekreacijskih programa koje organizira
zmajarski klub Rode, a koji se odvija uz samo jezero je Sportsko-rekreacijsko letenje zmajem
koje omoguuje turistu da bude slobodan kao ptica i da svoje svakodnevne probleme i strahove
barem na odreeno vrijeme promatra iz zraka. Oputaju se ivci, ovjek u zraku osjea svaki
atom svoga tijela i doivljava neopisiv osjeaj slobode. Razni rekreacijski programi poput
kajakarenja, splavarenja, ronjenja i niza drugih atrakcija i doivljaja koji se mogu organizirati na
jezeru i uz jezero mogu itekako doprinijeti psihofizikom zdravlju i srei ovjeka.
5. Zakljuak
U samom uvodu napomenuto je da je razvoj sportsko-rekreacijskog i zdravstvenog
turizma mogu u sva etiri godinja doba, budui da se mogu kombinirati dvoranski sportovi
s vanjskim (adrenalinskim) sportovima. Naalost, uz samo jezero jo uvijek nema oznaenih
biciklistikih, pjeakih, konjikih i rekreacijskih staza. Uz suradnju svih segmenata drutva, od
lokalne zajednice do poduzetnika u gradu Prelogu uskoro moemo oekivati bogatu sportsku-
rekreacijsku, zdravstvenu, turistiku i kulturnu ponudu (npr. crkva svetog Jakoba iz razdoblja
baroka).
Ona je na dohvat ruke, samo treba znati iskoristiti prirodne resurse i turistike atrakcije koje
su date ovjeku da ih ekonomski valorizira i osmisli, a sve zbog dobrobiti svih nas te posebice
za boljitak i razvoj odreene turistike regije, a ovaj put to moemo uiniti za grad Prelog. Za
boljitak grada Preloga trebalo bi uiniti sljedee:
- donijeti strategiju razvoja turizma i prostorni plan za budui turistiki centar uz jezero,
- budue investitore osloboditi komunalnog doprinosa,
- dogovoriti suradnju s HEP-om (budui da je jezero u vlasnitvu HEP-a) o zajednikom
ulaganju u sportsko-rekreacijski turizam,
- brendirati Prelog kao Grad na jezeru s obiljem rekreacije za duu i tijelo.
Literatura:
1. avlek i sur, (2011). Turizam, ekonomske osnove i organizacijski sustav. Zagreb,
kolska knjiga.
2. Hegedu, Ivan (2003). Mogunost razvoja i kvaliteta turistike i sportske ponude u
Meimurskoj upaniji: magistarski rad
3. http://www.tz-prelog.hr/lov_na_labude_pero.html.
4. http://www.tz-prelog.hr/triatlon.html.
5. http://www.tz-prelog.hr/turizam-u-prelogu.html.
6. Jadrei, V. (2001). Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni. Zagreb, kolska knjiga.
7. Rjenik turizma / urednici Vukoni, avlek (2001). Zagreb, Masmedia.

Alen Jerkunica, Martina Petrovi, Teo Bratinevi:
Sports act with respect to the functions in terms of sports management
Primljen: 24.02.2012. Iskustvo iz prakse

Prihvaen: 27.03.2012. UDK 796/799(497.5)(094.5)
Zakon o portu s aspekta funkcije sportskog menadmenta
Sports act with respect to the functions in terms of sports

management
Alen Jerkunica, 2 Martina Petrovi, 3Teo Bratinevi

1
1, 2, 3
Visoka kola za sportski menadment Aspira
Domovinskog rata 65, 21000 Split, Hrvatska
e-mail: 1 alen.jerkunica@aspira.hr, 2 martina.petrovic@aspira.hr, 3 teo.bratincevic@aspira.hr
Saetak: Zakon o portu donesen je 9. lipnja 2006. s dobrom namjerom da se unaprijedi sport
u Republici Hrvatskoj. Meutim, u ovih est godina od njegovog stupanja na snagu na povrinu su
isplivali i neki, nadamo se, nenamjerni nedostaci. Kako je interes svih dionika unaprijediti sport
i uiniti ga posebnim interesom drutva, osjeamo se pozvanima da ukaemo na nedostatke ovog
Zakona, u prvom redu vezano za funkciju sportskog menadmenta kao neeg bez ega nijedna
moderna sportska organizacija vie ne moe funkcionirati. Naime, u Zakonu iz 2006. godine
potpuno je zanemarena sama uloga sportskog menadera kao onoga koji organizira i upravlja
sportom ili sportskom organizacijom, te je sveden na osobu, agenta koja obavlja poslove posredovanja
pri prelasku sportaa iz jednog sportskog kluba u drugi. Da bi sport i sportske organizacije u
Hrvatskoj funkcionirale efikasno, njima moraju upravljati kolovani sportski menaderi, jer kao
to, sukladno ovom Zakonu, poslove trenera mogu obavljati iskljuivo kolovani treneri, tako bi
i poslove sportskog menadera trebali obavljati kolovani sportski menaderi. U ovom radu dan
je kritiki osvrt na fundamentalne stavke Zakona, govori se o njihovim nedostacima te se donose
zakljuke koji bi trebali odrediti smjernice pisanja novog i boljeg Zakona o portu.
Kljune rijei: Zakon o portu, sportska organizacija, sportski menader
Abstract: Sports Act was passed on June 9 2006, in good faith to improve sports in The Republic
of Croatia. However, in the past six years since it came into effect, there have been some, hopefully
unintentional, shortcomings. Considering the main interest of all stakeholders is to advance sports
and make it of a special interest to the society, we feel obligated to point out the shortcomings of this
Act, primarily with respect to the functions in terms of sport management as the aspect without
which no modern sports organization can function. Namely, in the Act from the year 2006, the role
of sports manager as the person who organizes and manages sports or sports organizations was
neglected; instead, the term was reduced to the person, agent, who performs mediation services in
transfers of athletes from one sports club to another. In order for sports and sports organizations
in Croatia to function effectively, they need to be managed by the educated sports managers, and
just as, pursuant to this Act, coaching job can be done exclusively by educated coaches, the job of
a sports manager should be done by educated sports managers. In this paper, we critically review
the fundamental points of the Act, and talk about its shortcomings, as well as give conclusions that
should determine the guidelines in writing the new and better Sports Act.
Keywords: Sports Act, sports organization, sports manager

1. Uvod
Od hrvatskog Zakona o portu (NN 71/06; 150/08; 124/10; 124/11), donesenog 2006. godine,
oekivalo se mnogo. Izmeu ostalog, da se raiste odnosi, bolje reeno ogromna financijska
dugovanja profesionalnih klubova prema dravi.1 Postavilo se pitanje kako taj ogromni dug
izbrisati, a da vuk ostane sit i ovca cijela. Dolo se do ideje da se klubovi dunici preoblikuju
u sportska dionika drutva, a potraivanja drave preuzimaju lokalne samouprave, dugovanje
kluba pretvaraju u dionice te na taj nain postaju veinski vlasnici kluba. Naalost, vrijeme je
pokazalo, da su mnogi lanci Zakona ostali samo mrtvo slovo na papiru, te da Zakon nikad nije
profunkcionirao u praksi.
Ipak, veliki previd ovog Zakona je zasigurno potpuno zanemarivanje funkcije sportskog
menadmenta kao neeg bez ega nijedna moderna sportska organizacija ne moe funkcionirati.
Upravo je ovakvo nepostojanje kriterija, tko moe upravljati sportskom organizacijom, a tko ne
moe, dovelo, kako do krize upravljanja, tako i do pitanja same odrivosti profesionalnog sporta
u Hrvatskoj.
2. Funkcija sportskog menadmenta i Zakon o portu

Treba naglasiti da je Zakon o portu i openito pravna regulativa iznimno znaajan element
sporta, a obuhvaa pravne propise kojima drava ureuje drutvene odnose u sportu, kao i
interne propise sportskih organizacija, klubova i udruga kojima se ureuje ponaanje sportaa,
trenera, menadera i drugih osoba u sportu. Niz je razloga zbog kojih je upravo taj pravni aspekt
sporta sve aktualniji i znaajniji. U podruju sporta sve se vie javljaju specifini i sloeni odnosi,
pojave, pitanja pa i problemi koji nuno zahtijevaju jasno zakonsko ureenje.
Problem koji elimo naglasiti javlja se kod definiranja osoba u sustavu sporta. Naime, da
bi sport i sportske organizacije u Hrvatskoj funkcionirale efikasno, njima moraju upravljati
kolovani sportski menaderi. U sportskim je organizacijama ukupno zaposleno 12.5742
sportska djelatnika, dok je dunosnika 17.786, tj. 41% vie nego sportskih djelatnika. Ako tom
broju pridodamo i javne djelatnike u sportu zaposlenih u 556 gradova i opina, onda dobivamo
jedan impozantan broj sportskih dionika koji nisu do sada imali prilike biti formalno kolovani
za upravljanje u sportu. Jasno je da bez visokoobrazovanih kadrova za upravljanje specifinim
poslovnim procesima u sportu zasigurno nije mogue ostvariti dugorone uspjehe o emu
svjedoi i trenutno stanje u hrvatskom sportu. Openitim obrazovanjem ne mogu se stei
znanja iz podruja sportskog menadmenta u mjeri koja je nuna zbog sloenosti, posebnosti,
meunarodnog aspekta i znaaja odnosa i problema koji nastaju u odvijanju sportske djelatnosti.
Sve to ukazuje na nunost naobrazbe ne samo sportaa, nego i svih onih koji bi trebali skrbiti o
sportu i sportaima. Sportski menadment kao proces, specifina disciplina i skup poslovnih
aktivnosti koje su usmjerene na realizaciju zadanih ciljeva u skladu s postavljenom misijom
i vizijom, temeljene na koncepciji sportskog marketinga, a upravlja i rukovodi s kapitalom,
ljudima, sredstvima za rad, informacijama i raznovrsnim programima iji je primarni i osnovni
proizvod vezan uz sport, sportske aktivnosti i sportsku industriju (Novak, 2006., 175.) osigurava
funkcioniranje cjelokupnog sistema sportske organizacije (Tomi, 2007.). Stoga ne zauuje
to je ignoriranje vanosti funkcije sportskog menadmenta dovelo da potpunog kolapsa
profesionalnog sporta u Hrvatskoj.
1 Prema izjavama tadanjeg ministra znanosti, obrazovanja i sporta ukupno dugovanje klubova iznosilo je oko 700
milijuna kuna.
2 Podaci Dravnog zavoda za statistiku, Sport u 2009., Zagreb, 05.11.2010.

Sports act with respect to the functions in terms of sports management
3. Osobe u sustavu sporta

Za jasnije definiranje odnosa fizikih osoba u sustavu sporta nuno je napraviti jasnu
distinkciju izmeu sportskog menadera i sportskog agenta, jer je sukladno Zakonu o portu iz
2006. godine menader u sportu ustvari sportski agent. Treba naglasiti da je sportski menader
osoba koja organizira i upravlja sportom, odnosno sportskom organizacijom, sportskim
natjecanjem i sportskom graevinom radi ostvarivanja sportskih i drugih ciljeva uz racionalno
koritenje ogranienih resursa.
Takoer, iz gore navedenih razloga, sportski menader bi morao imati strunu spremu na
razini prvostupnika sportskog menadmenta ili, ukoliko je rije o osobi koja ve obavlja poslove
sportskog menadera, visoku strunu spremu te da je struno osposobljena putem ustanove
za osposobljavanje kadra u sportskom menadmentu. Kao to poslove trenera mogu obavljati
iskljuivo kolovani treneri, tako i poslove sportskog menadera trebaju obavljati kolovani
sportski menaderi. S druge strane, sportski agent bi trebala biti iskljuivo osoba koja je prema
pravilima nacionalnog saveza ovlatena obavljati poslove posredovanja prelaska sportaa iz
jednoga sportskog kluba u drugi sportski klub. Iz tih razloga nuno je da zakon prepoznaje
sportske menadere i napose sportske agente kao osobe u sustavu sporta.
4. Sportske djelatnosti i struni poslovi u sportu

Bitno za sadraj novoga Zakona je takoer da se sportski menadment prepozna kao
sportska djelatnost. Menadment openito podrazumijeva proces rada s drugima i pomou
drugih na ostvarenju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz efektivnu i efikasnu
uporabu ogranienih resursa (Buble, 2006., 3-4). Ovime se zapravo naglaava nekoliko bitnih
karakteristika menadmenta kao to su rad s drugima i pomou drugih, ciljevi poduzea,
efikasnost naspram efektivnosti, ogranieni resursi te promjenjiva okolina. On se, ovisno o
vrsti organizacijske strukture, ali i stupnju centralizacije odnosno decentralizacije u poduzeu,
odnosno o dubini ili visini organizacije (vidi Sikavica, Novak, 1999., 401) provodi na
nekoliko razina. U svakom sluaju radi se o djelatnosti. Smatramo da u dananje vrijeme sportski
menadment svakako spada u segment sportskih djelatnosti.
U Zakonu, u lanku 59., nedostaju struni poslovi u sportu poput organiziranja i upravljanja
sportskom organizacijom (sportskim savezom, sportskom udrugom za natjecanje, sportskim
dionikim drutvom), organiziranje i upravljanje sportskim natjecanjem i priredbom, te
organiziranje i upravljanje sportskom graevinom. Navedene strune poslove su do sada obavljali
menaderi koji nisu kvalificirani za upravljanje i voenje istih, a trebali bi ih obavljati osobe koje
imaju odgovarajuu strunu spremu najmanje na razini prvostupnika sportskog menadmenta
ili osobe koje su te poslove obavljale najmanje 2 godine do stupanja zadnje izmjene ovog Zakona,
a imaju visoku strunu spremu te su struno osposobljene za obavljanje tih poslova.
5. Preoblikovanje klubova u s.d.d. - spas ili nuno zlo

Namjera da se ovim Zakonom o portu stane na kraj netransparentnom poslovanju klubova
zasigurno je pohvalna. Problem je jedino taj to klubovi koji su do donoenja ovog Zakona
poslovali pozitivno mogu zadrati pravni oblik sportske udruge za natjecanje, dok profesionalni
sportski klubovi u nogometu, koarci i rukometu, a koji su pred steajem, sukladno lanku 41.
Zakona, imaju obvezu preoblikovanja u sportsko dioniko drutvo. Zbog ega je to problem?
Jedan od najvanijih razloga je, kao i uvijek, novac. Naime, sportske udruge za natjecanje,
kao neprofitne, nisu obvezne plaati porez na dobit (osim po rjeenju Porezne uprave), dok
sportska dionika drutva u svakom sluaju jesu. Takoer, sukladno Zakonu o udrugama,
klubovi sav zaraeni novac trebaju reinvestirati u klub. Tijekom godina bilo je dosta sumnji
oko reinvestiranja u klubove. Stoga bi bilo pravedno da su svi profesionalni sportski klubovi
jednaki i ravnopravni po pitanju svog pravnog oblika, a ne da su neki trgovaka drutva, a neki
sportske udruge. Da budemo precizniji, ukoliko klub ostvaruje zaradu od prodaje igraa, trebao
bi biti trgovako drutvo.
Dogaalo se i to, da se i nakon donoenja Zakona, klubovi koji su de facto bankrotirali
poput, K. K. Cibone, nisu preoblikovali ve su umjetno spaeni od lokalne samouprave. Opet se
namee pitanje koja je onda svrha ovoga Zakona?! Isto tako, klubovi koji su zaista otili u steaj
i formalno se ugasili, samo bi dodali pored imena npr. godinu osnutka, te se nastavili natjecati u
istom rangu (ligi) kao da se nita nije dogodilo, umjesto da idu u najnii rang.
Za sada je nogometni klub Hajduk jedini klub koji se preoblikovao u Hrvatskoj sukladno
lanku 41. Zakona, jer su se stekli uvjeti za pokretanje steajnog postupka. Zar svi drugi
nogometni, koarkaki i rukometni klubovi posluju pozitivno?! To je jo jedan dokaz da se
Zakon provodi selektivno, te da Zakon nije u potpunosti primjenjiv u praksi.
Takoer, smatramo bitnim da se dotaknemo pravnih osoba u sustavu sporta. Naime, nema
razloga zbog kojeg trgovako drutvo koje obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim
natjecanjima mora imati iskljuivo pravni oblik dionikog drutva, a ne i pravni oblik drutva
s ogranienom odgovornou (d.o.o.) koji je puno jednostavniji s organizacijskog i pravnog
aspekta, a jednako transparentan.
6. Zakljuak
Svrha Zakona o sportu bi trebala biti da obuhvati i sustavno ustroji sve dionike u sportu
i omogui sportu da se razvija i da bude dostupan svim ljudima jedne zemlje. Nepostojanje
kriterija tko moe voditi sportske organizacije dovelo je do rasula u hrvatskom sportu, kako u
onom amaterskom, tako i u profesionalnom.
U radu su dani konkretni prijedlozi za nune promjene u izradi novoga Zakona o portu
pogotovo iz funkcije sportskog menadmenta. Polazilo se od toga da u Republici Hrvatskoj
zadau upravljanja u sportu obavljaju menaderi razliitog strunog profila. Bez obzira
provodi li se uloga upravljanja u okvirima tzv. drutvenog ili operativnog menadmenta,
sportski menaderi moraju biti strune osobe koje su svoje znanje, vjetine upravljanja i ostale
sposobnosti stekle i obrazovanjem i iskustvom u odreenom sportu. Upravo zbog toga jer se u
podruju sporta sve se vie javljaju specifini i sloeni odnosi, pojave, pitanja pa i problemi koji
nuno zahtijevaju jasno zakonsko ureenje, novi Zakon o portu treba jasno i nedvosmisleno
definirati gore spomenute odnose.
Literatura
1. Bartoluci, M. i kori, S. (2009) Menadment u sportu. Zagreb: Odjel za izobrazbu trenera
Drutvenog veleuilita u Zagrebu, Kinezioloki fakultet.
2. Buble, M. (2006) Osnove menadmenta. Zagreb: Sinergija.
3. Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i sporta RH (2006). Zakon o portu. Zagreb, Narodne
novine 71/06; 150/08; 124/10; 124/11.
4. Novak, I. (2006). Sportski marketing i industrija sporta. Mailing Zagreb.
5. Podaci Dravnog zavoda za statistiku, Sport u 2009., Zagreb, 05.11.2010.
6. Tomi, M. (2007) Sportski menadment. Beograd, Data status.

Andrijana Kos, Vesna Sabol:
Adventure and Experience Creation in Health Tourism Objects

Prihvaen: 26.03.2012. UDK 339.138:338.48:61
Kreiranje doivljaja i iskustava u objektima zdravstvenog turizma
Andrijana Kos, 2 Vesna Sabol

1

1, 2
Bana Jelaia 22a, 40 000 akovec, Hrvatska

e-mail: 1 akos@mev.hr, 2 vesna.lions@gmail.com
Saetak: Objekti zdravstvenog turizma (ljeilita, specijalne bolnice, toplice) preuzimaju sve
aktivniju ulogu u nastojanju privlaenja svojih klijenata. U tom nastojanju animacijske aktivnosti
u sferi turizma poseban naglasak stavljen je na iskustveni marketing i turizam, odnosno stvaranje
doivljaja koji e dovesti do pozitivnog iskustva posjetitelja. Animacija u turistikoj ponudi
sagledava se s naglaskom na unutarnje raspoloenje gosta u vrijeme boravka u odabranoj turistikoj
destinaciji i vremenu njegova ispunjavanja osnovnog motiva dolaska u odabranu destinaciju. Cilj
rada je prikazati iskustvo u funkciji marketinga i turizma te mogue animacijske programe koje
objekti zdravstvenog turizma mogu kreirati za zadravanje posjetitelja i njihov ponovni povratak.
Kljune rijei: zdravstveni turizam, marketinke aktivnosti, animacijski programi
Abstract: Objects in health tourism (treatment centers, specialized hospitals, spas) are taking
more active role in attraction of its clients. In this attempt they use animation activities in scope
of tourism. Special emphasis is given on experiental marketing and tourism, creation of positive
experience. Animation in the tourist industry is viewed with an emphasis on the inner mood of
the guests during their stay in selected tourist destination and time of meeting its primary motive
for coming to the selected destination. The objective of the paper is to show experience in scope of
marketing and possible animation programmes that objects of health tourism can create to hold
visitors and assure their return.
Key words: health tourism, marketing activities, animation programmes.
1. Uvod
Danas se zdravstveni turizam smatra jednim od najbre rastuih segmenta turistike
potranje. Prema nekim istraivanjima (ETC Pool Report European Travel Monitor) putovanja
koja su dominantno vezana za zdravlje ine oko 15% europskog meunarodnog turistikog
prometa (Kunst, Tomljenovi, 2011., 11.). U svijetu se u medicinskom turizmu vrti vie od
60 mlrd. $ na godinu i potranja za turistiko-medicinskim uslugama raste godinjom stopom
od 20% (www.umt.hr). Sadraji ponude animacijskih programa u zdravstvenom turizmu
zbog specifinosti segmenata korisnika moraju biti dobro odabrani kako bi ih korisnici mogli
prihvatiti i konzumirati te je nuno njihovo povezivanje s animacijskim programima ostalih
oblika turizma (kulturni turizam, seoski turizam, sportski turizam i sl.) da bi mogli kreirati
cjelokupni doivljaj kao glavnu determinantu iskustvenog marketinga i turizma. S obzirom
na konstantno opadajuu kvalitetu suvremenog ivota uzrokovanu stresom i zagaenjem,
zdravstveni turizam poprima znaajnu ulogu u revitalizaciji psihofizikih sposobnosti ovjeka.

U ljeilitima se nude uravnoteena prehrana, iskljuenost od buke i zagaenja zraka, tjelovjeba,
drutveni i duhovni programi koji doprinose stvaranju cjelokupnog doivljaja tijekom boravka
u objektima zdravstvenog turizma.
2. Definicija zdravstvenog turizma

Kuen definira zdravstveni turizam kao turistiki proizvod sainjen od kombinacije
usluga u jednoj ili vie zdravstveno-turistikih ustanova, smjeten u zdravstvenom lokalitetu
unutar turistike destinacije (Kuen, 2011.). Razliiti autori donose svoje definicije turizma,
tj. zdravstvenog turizma no svi navode temeljni pojam koji se ovdje javlja, a to je odrivost
kvalitete ivota koju zdravstveni turizam podupire. Zdravstveni turizam veinom je baziran
na motivima odmora i relaksacije i obavlja se u smjetajnim objektima, prirodnim ljeilitima
koji nude zdravstvene programe i dodatne usluge u zdravstvenim lokalitetima i/ili zdravstveno-
turistikim destinacijama (Kuen, 2011.). Navedeno nas navodi na zakljuak da je zdravstveni
turizam vezan za odmor i poboljanje kvalitete ivota. Mnoge vlade, meunarodne organizacije,
privatni pruatelji zdravstvenih usluga, ak i neki medicinski strunjaci vide zdravstveni turizam
kao sredstvo ekonomskog razvoja koji bi mogao postati ulaznica u zdravstveni sustav i postati
rjeenje za probleme koji su zadesili svjetski zdravstveni sustav (Hall, 2011.).
3. Motivi dolaska turista u zdravstvenom turizmu

Turisti se razlikuju prema svojim motivima dolaska, a posebno u zdravstvenom turizmu gdje
ih postoji nekoliko koji potiu na putovanje. Pet je sastavnica trita zdravstvenog turizma i
svaki od njih identificira specifiniji trini segment koji moe imati kategorije zdravstvenog
turizma povezane s njim:
sunce i zabavne sadraje (odmorini turizam);
ukljuivanje u sadraje povezane sa zdravljem, ali zdravlje nije glavni motiv (vanjska
rekreacija, pustolovni turizam, sportski turizam i wellness turizam);
glavni motiv za putovanje je zdravlje (zdravstveni i wellness turizam);
putovanje vezano za saune, masae i ostale zdravstvene aktivnosti (ljeilini i wellness
turizam);
medicinsko lijeenje (medicinski i dentalni turizam) (Goeldner, 1989. prema Hall, 2011., 5).
Turisti nisu kategorija koja se moe lako grupirati prema godinama, spolu, financijskom
statusu. Poto postoji vie vrsta turista prema razliitim faktorima, postoji i mnogo motiva za
zadovoljenje njihovih turistikih potreba. Neki dolaze zbog relaksacije, zabave, doivljaja neeg
novog. Negativni faktori koji utjeu na njihov svakodnevni ivot, kao to je stres, potiu stvaranje
motiva za putovanjem i bijegom od svakodnevice. Motivi i potrebe turista su nedvojbeno
povezani sa zadovoljstvom turista. tovie, zadovoljenje potreba za turistikim putovanjem
je ultimativni cilj svih poduzea u ovom podruju. Prema svojoj prirodi, zadovoljstvo turista
je kompleksan fenomen (Ambro, Ovsenik, 2011., 75). Ono to vee sve turiste je elja; elja
za bijegom, za nepoznatim, za poznatim koje je vezano uz iskustvo. Danas turisti imaju
snaan poriv da doive duhovnu stranu svojeg ivota. Drugi turistiki aspekti nisu potisnuti
sa strane. Oni jo uvijek postoje (Ambro, Ovsenik, 2011., 82). Za turiste iskustvo ukljuuje
npr. ljude koje susreu, mjesta koja posjeuju, smjetaj u kojem odsjedaju, aktivnosti u kojima
sudjeluju. Upravo zdravstveni turizam moe iskoristiti potrebe turista za doivljajem integracije
svih aspekata iskustava, od planiranja putovanja, osnovnih i proirenih usluga i programa do

postturistikih aktivnosti. Objekti zdravstvenog turizma moraju i mogu utjecati na percepciju

koju turisti stjeu o njima.
4. Iskustvo u funkciji kreiranja animacijskih programa objekata zdravstvenog

turizma
Masovni turizam ne moe postii razinu zadovoljstva i lojalnosti turista jer je tradicionalno
fokusiran na paket aranmane s niskim udjelom ukljuivanja potreba turista. Isto se odnosi i na
masovni marketing koji se kreira za masovni turizam. Zato se javlja potreba za personaliziranim
pristupom turistima kojeg mogu postii iskustveni marketing i turizam. Dok tradicionalni
marketinki okviri vide potroae kao racionalne donositelje odluka usredotoene na
funkcionalne elemente i koristi proizvoda, iskustveni marketing vidi potroae kao emotivna bia,
usredotoena na postizanje zadovoljavajuih iskustava. Ta iskustva postiu se kroz pruatelje
iskustava kao to su komunikacije, vizualni i verbalni identitet, prisutnost i mediji (Williams,
2006.). Dok su proizvodi opipljive prirode, usluge su neopipljive pa su pogodne za kreiranje
doivljaja i iskustava. Iskustva u turizmu su osobna i zahtijevaju visoki nivo ukljuivanja turista.
Marketing s druge strane, daje iskustvu vie objektivno (radije nego subjektivno) znaenje,
potvrujui ideju da rezultat moe biti neto ekstremno znaajno i nezaboravno za potroaa
ukljuenog u iskustvo (Grunday, 2008., 138).
Za stvaranje doivljaja koji e biti pamen i potaknuti na povratak dobro je potaknuti svih pet
ljudskih osjetila (vid, sluh, njuh, okus i opip) to objekti zdravstvenog turizma mogu ostvariti.
Vano je ukljuivanje svih pet osjetila jer to je iskustvo vie osjetilno, vie e biti pamtljivo.
Mnoge turistike i ugostiteljske usluge koriste niz osjetilnih elemenata, zvukove, izgled, miris,
dodir i okus (Williams, 2006.). Potrebno je stvoriti temu koja e biti vezana za iskustvo. Osim toga,
potrebno je provoditi permanentnu marketinku komunikaciju, biti konzistentan u provoenju
animacijskih programa i pomou svojih zaposlenika stvoriti doivljaj. Ako se animacijski
programi pravilno provode, mogu postati snaan alat za stjecanje lojalnosti i povratka turista. U
kreiranje marketinke strategije potrebno je ukljuiti svoju ciljanu publiku kao dodatne kreatore.
Iskustveni marketing doputa klijentima da se ukljue i stvore interaktivnu vezu s uslugom na
osjetilni nain te da sami iskuse prednosti usluge zdravstvenog turizma. Objekti zdravstvenog
turizma moraju razumjeti to turisti misle i osjeaju, a tako e lake stvoriti ideju i usmjeriti
turiste da se poveu s uslugom koju pruaju.
to se tie stvaranja doivljaja turista tijekom boravka postavljeni su odreeni standardi (Smith,
2006.) prema kojima e biti predloeni animacijski programi:
1. Ljudi stvaraju znaenje kroz direktno iskustvo.
Organiziranje preobrazbi posjetitelja to mogu ukljuivati masae, anticelulitne tretmane,
frizerske usluge, manikure, pedikure kao poklon iznenaenja vjernim gostima.
2. Iskustvo ukljuuje upoznavanje ljudi, posjeivanje mjesta, sudjelovanje u aktivnostima.
U terapeutske svrhe mogu se organizirati aktivnosti slikanja vlastitih djela posjetitelja i
prirediti izlobe izraenih djela ili besplatne radionice o ureivanju vrta, uenje plesnih
koraka i sl.
3. Iskustvo ukljuuje aktivnosti prije planiranja putovanja i poslije ostvarenog putovanja.
Fotografije na internet stranicama i karte kako doi do nezaboravnog iskustva neophodne
su kao poticaj za dolazak. Fotografije ostvarenog posjeta objektu zdravstvenog turizma
poslane u e-mail poruci zajedno sa zahvalom to su odluili biti dio njihove obitelji
posjetitelja, kreiraju njihova pozitivna sjeanja.
4. Iskustveni turizam ukljuuje ljude u lokalnu prirodu, kulturu i povijest.
Objekti zdravstvenog turizma mogu uloiti u vanjski okoli, npr. vlastiti vrt s leptirima,
park sa ivotinjama i sl., gdje se moe organizirati doruak u prirodnom okruenju.
Obavezno treba u ponudu ukljuiti posjet lokalnom muzeju za upoznavanje s povijeu

mjesta objekta zdravstvenog turizma.
5. Iskustveni turizam je osoban, jedinstven i individualan za svakog posjetitelja.
Organizacija radionica pravilnog disanja, psiholokih radionica umijea kvalitetnog
ivljenja i sl.
6. Kvaliteta, pamtljiva iskustva posjetitelja zajedniki su produkt posjetitelja i pruatelja
usluge.
Ponuda pripreme zdrave hrane s poznatim osobama (kuharima, sportaima i sl.) koristei
svjee namirnice koji e ubrati posjetitelji u vlastitom vrtu objekta zdravstvenog turizma.
7. Mogunosti iskustvenog turizma ukljuuju uenje novih vjetina ili ukljuivanje u nove
aktivnosti.
Posebni naglasak moe se staviti na wellness i sportske programe. U bogatoj ponudi sportskih
programa mogue je izdvojiti aerobik, jogu, thai-chi, workout, pilates, aquagiy, aquaerobic. To su
programi koji se meusobno sadrajno razlikuju, ali je i razliito vrijeme (dio dana) izvoenja.
Primjerenije je u jutarnjim satima provoditi oputenije programe npr. jogu ili pilates, dok su
poslijepodnevni termini predvieni zahtjevnijim programima. Od velike je vanosti strunost
i znanje osobe animatora koja izvodi odreeni program. Animatora u ovom podruju moraju
karakterizirati potrebna znanja iz odabranog podruja animacijskog programa, jer se mora
prilagoditi dobnoj strukturi gostiju i njihovom zdravstvenom statusu, kako bi se vjebe mogle
izvoditi pravilno i bez ozljeivanja. Goste u zdravstvenom turizmu karakteriziraju neke od
slijedeih specifinosti: ograniene motorike mogunosti, u veini sluajeva trea ivotna dob,
poveana traumatiziranost, poveane frustracije, bolja platena mo, vea oekivanja, narueno
zdravlje, oekivanje brzog oporavka, nestrpljivost (Cerovi, 2008.). Kod sporta u turizmu, ali
i kroz dobre i kvalitetno koncipirane animacijske programe koji se koriste u zdravstvenom
turizmu ostvaruju se posredni ekonomski uinci turizma: motivacija za odabir turistike
destinacije, produenje turistike sezone, prevladavanje sezonskog karaktera turizma, poveanje
izvanpansionske potronje, unapreenje raznolikosti kvalitete turistike ponude (Bartoluci,
avlek, 2007.).
6. Zakljuak
Zdravstveni turizam smatra se jednim od najbre rastuih segmenta turistike potranje.
Njegova znaajna uloga reflektira se u revitalizaciji psihofizikih sposobnosti ovjeka, zadovoljenju
potreba turista za odmorom, zabavom, duhovnim doivljajem. Objekti zdravstvenog turizma
moraju i mogu utjecati na percepciju koju turisti stjeu o njima, a njihov zadatak je stvoriti
doivljaj svojim klijentima, posjetiteljima, koji e biti pamen i potaknuti ih na povratak.
Osim toga, potrebno je provoditi permanentnu marketinku komunikaciju, biti konzistentan
u provoenju animacijskih programa i stvoriti interaktivnu vezu klijenata s uslugom koju nude
na osjetilni nain.
Literatura
1. Ambro, Milan; Ovsenik, Rok (2011). Tourist origin and spriritual motives. Management.
Vol. 16, no. 3, pp 71-86.
2. Bartoluci, Mato; avlek, Nevenka (2007). Turizam i sport Razvojni aspekti, kolska knjiga,
Zagreb.
3. Cerovi, Zdenko (2008). Animacija u turizmu, Sveuilite u Rijeci Fakultet za turistiki i
hotelski menadment, Opatija.

4. Grundey, Dainora (2008). Experiental Marketing vs. Traditional Marketing: Creating

Rational and Emotional Liaisons with Consumers. The Romanian Economic Journal. No.
29, pp 133-151.
5. Hall, Michael C. (2011). Health and medical tourism: a kill or cure for global public health?.
Tourism review. Vol. 66, no 1/2, pp 4-15
6. Kunst, Ivo; Tomljenovi, Renata (2011). Uloga zdravstvenog turizma u jaanju
konkurentnosti ruralnih podruja RH.Institut za turizam, Zagreb.
7. Kuen, Eduard (2011). Positioning medical tourism in the broader framework of healh
tourism. Tourism. Vol. 59, no 1, pp 95-99.
8. Smith, William L. (2006). Experiental Tourism around the World and at Home: Definitions
and Standards. International Journal of Services and Standards. Vol. 2, no 1, pp 1-14.
9. Williams, Alistair (2006). Tourism and hospitality marketing: fantasy, feeling and fun.
International Journal of Contemporary Hospitality Mangement. Vol. 18, no. 6, pp 482-495.
10. Udruga za razvoj medicinskog turizma. http://www.umt.hr/

Marija Mianuk, Mateja Mesari-Peras:
Medicinska terminologija turizma i sporta na engleskom i njemakom jeziku

Prihvaen: 20.03.2012. UDK 61:001.4=111.111=112.2
Medicinska terminologija turizma i sporta na engleskom i

njemakom jeziku
Medical terminology of tourism and sport in english and german
language
Marija Mianuk, 2 Mateja Mesari-Peras

1
1
Meimursko veleuilite u akovcu,
Bana Josipa Jelaia 22a, 40000 akovec, Hrvatska
2
Ekonomska i trgovaka kola akovec
Vladimira Nazora 36, 40000 akovec, Hrvatska
e-mail: 1 mmiscancuk@mev.hr, 2 mateja.mesaric1@ck.t-com.hr
Saetak: Studenti menadmenta turizma i sporta, kako bi se kvalitetno bavili turizmom,

moraju poznavati osnovne termine iz medicine sporta i medicine turizma. Upravo stoga na
Meimurskom veleuilitu u akovcu, u okviru strunog studija Menadmenta u turizmu i
sportu, jedan od izbornih predmeta na treoj godini studija je i kolegij pod nazivom Medicina u
turizmu i sportu. Kolegij se bavi povezanou turizma, a isto tako i sporta s medicinom, vanou
preventive i ouvanja zdravlja sportaa, moguim sportskim ozljedama, a isto tako i vanou
poznavanja osnova medicine u razvoju turizma i zdravstvenog turizma kao grane turizma koja
se sve vie razvija u Hrvatskoj. Cilj ovog rada je istraiti koliko su studentima medicinski termini
poznati na stranom jeziku, tj. engleskom i njemakom jeziku. Na uzorku od 50-ak termina
i izraza koji su studentima poznati iz navedenog kolegija istraili smo koliko su oni poznati
studentima na engleskom i njemakom jeziku. Budui da su studenti pokazali relativno slabo
poznavanje tih termina na stranom jeziku, navedene smo termine preveli na oba jezika, usporedili
dobivene prijevode i istraili postoje li slinosti izmeu engleskog, njemakog i hrvatskog jezika u
medicinskom nazivlju. Nakon toga je sastavljen mali glosar medicinske terminologije u turizmu
i sportu s namjerom njegovog stalnog proirivanja i dopunjavanja, koji e sluiti studentima kao
prirunik u njihovom daljnjem studiju i buduem radu, s obzirom da je strani jezik, bez obzira
na to o kojem se radi, jedan od kljunih elemenata uspjenosti modernog turistikog ili sportskog
djelatnika.
Kljune rijei: medicinska terminologija, glosar, medicina u turizmu i sportu, engleski jezik,
njemaki jezik, hrvatski jezik
Abstract: In order to be able to work in the field of tourism in the best possible way, the students
of tourism and sports management should be acquainted with basic sports medicine terminology as
well as medical terms connected with tourism. This is why at the Meimurje University of Applied
Sciences in akovec a course in Medicine in Tourism and Sport has been introduced as an elective
course at the third year of the study. The course deals with the connection of tourism and sport with
medicine, the importance of prevention and maintaining health among athletes, possible sports
injuries, but also the importance of the knowledge of fundamentals of medicine for the development
of tourism, and medical tourism as a tourism branch on the rise in Croatia. The aim of this paper is
to examine the level of students knowledge of medical terms in foreign languages, i.e. English and
German. On the sample of about 50 terms and expressions the students learn about at the previously

Medical terminology of tourism and sport in english and german language
mentioned course, their knowledge of the terms in English and German was checked. Since the
students showed quite weak knowledge of the terms in foreign languages, they were translated to
both languages. The obtained translations were compared and their similarities in English, German
and Croatian language examined. After that, a small glossary of medical terminology in tourism
and sport was compiled, with the aim of its further updating, which will serve the students as a
handbook in their further studies and work, since a foreign language, no matter which one, is one
of the key elements of success of a modern tourism or sports worker.
Key words: medical terminology, glossary, medicine in tourism and sport, English language,
German language, Croatian language
1. Uvod
Poznata je i ve utvrena povezanost izmeu medicine i sporta, ali i medicine i turizma.
Takoer, neminovno se povezuje sport i turizam i to su poveznice na kojima se temelji uvoenje
kolegija Medicina u turizmu i sportu, izbornog predmeta na strunom studiju Menadment
turizma i sporta na Meimurskom veleuilitu u akovcu. S druge strane, poznavanje stranih
jezika, u ovom sluaju engleskog i njemakog jezika koji se pouavaju na navedenom Veleuilitu,
u dananje doba globalizacije predstavlja neizbjenu injenicu u suvremenom svijetu turizma
i sporta, pa smo stoga odluili ovim radom ispitati i provjeriti u kolikoj su mjeri studenti koji
sluaju navedeni kolegij upoznati s terminologijom s kojom se susreu tijekom predavanja na
navedenom kolegiju na stranom jeziku kojeg ue ili znaju.
Rad se takoer bavi komparativnom analizom termina iz navedenih podruja u tri jezika,
hrvatskom, engleskom i njemakom uoavanjem odreenih specifinosti, slinosti i razlika.
2. Materijali i metode
Studentica koja pohaa navedeni kolegij Medicina u turizmu i sportu sastavila je listu
pojmova koji se koriste na predavanjima i vjebama na navedenom kolegiju, a vezani su uz
sport, turizam i medicinu. Na taj nain dobivena je lista od 55 pojmova koji su tada u obliku
ankete dani studentima koji sluaju navedeni kolegij. Studenti su trebali prevesti zadane termine
na njemaki ili engleski jezik, ovisno o tome koji jezik ue. Na uzorku od 16 studenata koji su
prevodili termine na engleski jezik i 4 studenta koji su prevodili na njemaki jezik dobiveni su
rezultati koji su potvrdili prethodno postavljenu tezu o slabom poznavanju navedene specifine
terminologije na stranim jezicima. Uzorak studenata koji su prevodili pojmove na engleski
jezik je vei zbog veeg ukupnog broja studenata koji sluaju engleski jezik, a i sveukupan broj
studenata nije velik zbog same injenice to je kolegij Medicina u turizmu i sportu izborni kolegij
kojeg slua manji broj studenata. Analiza ispunjenih anketnih listova pokazuje slabo poznavanje
medicinske terminologije, i to vee nepoznavanje u njemakom jeziku. Kvantitativno, pojmovi
su prevedeni na engleski jezik u puno veem broju nego u njemakom (englski u prosjeku 25
pojmova, a njemaki 8,5 pojmova). Meutim, kvalitativno je situacija znatno loija, bilo da je
prijevod neadekvatan, bilo da nije ispravno napisan, to je sluaj u velikom broju primjera, a o
emu se detaljnije izvjetava kasnije u ovom radu. Nakon analize i konstatacije o nedovoljnom
poznavanju medicinske terminologije kod studenata, preveli smo termine na navedene jezike i
na taj nain dobili mali glosar pojmova koji se upotrebljavaju na kolegiju.
Daljnja je ideja ovog rada bila pregledati prevedene pojmove i komparativnom ih analizom
(kiljan, 1985.) usporediti u sva tri jezika - hrvatskom, engleskom i njemakom, te temeljem
dobivenog prijevoda izvui odreene zakljuke o njihovom porijeklu, uz uoavanje moguih
slinosti i razlika.
3. Analiza
Studenti koji su prevodili pojmove na engleski jezik (55 pojmova; 16 studenata) sveukupno
su rijeili 450 pojmova, odnosno prosjeno 25 pojmova. Od rijeenih pojmova tono je rijeeno
177, osnosno prosjeno 11 pojmova. Veina tono rijeenih su poznati i esto koriteni pojmovi
- puenje (15), alkohol (15), bazen (14), stres (14), teretana (11), toplice (10), dijabetes (9), masnoa
(9), voe i povre (9), rehabilitacija (9), dob (9) i spol (9).
S druge strane, nijedno tono rjeenje nemamo za pojmove aritmija, karcinom, kronine
bolesti, hipertenzija, dislipidemija, povien krvni tlak, tetne tvari, debljina, upala tetive, artroza,
steznik, stanje svijesti i nesvijesti, boni poloaj. Ostali pojmovi tono su prevedeni u 1 do 8
sluajeva.
U njemakom jeziku situacija je drugaija. Na etiri anketna listia, to je relativno malen
uzorak, ali je uzet u obzir zbog mogunosti usporedbe, u prosjeku je rijeeno 8,5 pojmova. U
njemakom jeziku ukupno je tono rijeeno 25 pojmova, odnosno u prosjeku 6,2 pojmova.
Velik broj termina ostao je nepreveden, tj. rubrike su ostavljene prazne. Veina tono rijeenih
termina su esto koriteni pojmovi poput stres, voe, povre, puenje, alkohol, dijabetes, debljina,
to je takoer zabiljeeno i u prijevodu na engleski jezik. Neke rijei su neispravno napisane (npr.
Rauchen, Alkohol s malim poetnm slovom, Diabetese, Hertz itd). Nadalje, kod sloenice masaa
srca zamijenjen je poredak Massage Herz, dva studenta poistovjeuju masnou i debljinu; oni to
prevode s fett, dva studenta dob prevode s Jahr, samo jedan student je preveo pojam fizikalna
terapija, neki poistovjeuju bazen sa schwimmen, dok su neke rijei sasvim krivo prevedene.
Omjer rijeenosti i tonosti rijeenih rezultata pokazuje bolji omjer u korist njemakog jezika,
tj. vei je postotak rijeenosti u engleskom jeziku ali je tonost vrlo mala, dok je u njemakom
jeziku slabija rijeenost, ali i vea tonost.
25
20
15
Engleski
10
Njemaki
5
0
rijeeno tono
rijeeno
Grafiki prikaz 1. Broj rijeenih i tono rijeenih pojmova na engleskom i njemakom jeziku.
Prevedene termine moemo klasificirati u tri skupine: pojmovi koji se u prijevodu razlikuju
na sva tri jezika, zatim pojmovi koji imaju isti korijen u sva tri jezika pa su im i prijevodi vrlo
slini i razlikuju se samo zbog specifinosti pojedinog jezika, a to su uglavnom pojmovi direktno
vezani uz medicinsku terminologiju i konano, sloenice koje se sastoje od dvije ili vie rijei
od kojih je jedna ista u sva tri ili dva od tri jezika, a druga se razlikuje. U Tablici 1 navedeni su
pojmovi koji se prevode na gotovo identian nain.

Tablica 1. Pojmovi koji su isti/slini u sva tri jezika.

Hrvatski Njemaki Engleski
1 alkohol Alkohol alcohol
2 aritmija Arrhythmie arrhythmia
3 arteroskleroza Arteriosklerose atherosclerosis
4 artroza Arthrose arthrosis
5 dijabetes Diabetes, Zuckerkrankheit diabetes
6 dislipidemija Dislipidemie dyslipid(a)emia
7 fizika aktivnost physische, krperliche physical activity
Aktivitt
8 fizikalna terapija physikalische Therapie physical therapy
9 genetika Genetik genetics
10 hipertenzija Hypertensie hypertension
11 karcinom Karzinom carcinoma
12 metaboliki sindrom metabolisches Syndrom metabolic syndrome
13 rehabilitacija Rehabilitation rehabilitation / rehab
14 rehabilitacijski centar Rehabilitationszentrum rehabilitation centre
15 rizini imbenici (faktori) riskante Faktoren risk factors
16 stres Stress stress
Izvor: Enciklopedijski rjenik humanog i medicinskog nazivlja (2006.). Zagreb, Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krlea.
Od 55 pojmova iz tablice pojmova medicine turizma i sporta 16 pojmova (29%) u sva tri
jezika se prevode rijeju koja ima isti korijen, pa su stoga vrlo slini. U svakom jeziku korijen
je prilagoen jezinim naelima svakog pojedinog jezika, pa tako npr. hrvatski pojam aritmija
(grkog porijekla) u engleskom glasi arrhythmia, a u njemakom Arrhythmie.
Etimoloki, mnogi pojmovi su grkog (aritmija, karcinom Karzinom, carcinoma; fizikalna
terapija - physikalische Therapie, physical therapy; metaboliki sindrom- metabolisches Syndrom,
metabolic syndrome; artroza Arthrose, arthrosis; genetika Genetik, genetics i dr.), i latinskog
porijekla (respiratorni respiratorische, respiratory; rehabilitacija Rehabilitation, rehabilitation;
normalan normale, normal i dr.), dok je npr. pojam stres usvojen i u hrvatskom i njemakom
porijeklom iz engleskog jezika (stress), a rije alkohol Alkohol, alcohol arapskog porijekla. Kod
termina dijabetes i fizika (aktivnost) u njemakom jeziku uz etimoloki istu rije zabiljeili smo
istoznanicu s njemakim korijenom Zuckerkrankheit, tj. krperliche (Aktivitt).
Znaajno je napomenuti da su rijei navedene u Tablici 1 uglavnom vezane uz medicinsku
terminologiju, koja je specifina po tome to u razliitim jezicima koristi istu etimologiju, pa
ak i u jezicima koji nisu srodni i ne spadaju u istu jezinu skupinu, kao npr. hrvatski i, s druge
strane, engleski i njemaki koji spadaju u istu, germansku skupinu jezika.
Tablica 2. Sloenice koje se sastoje dijelom od rijei koje su iste na sva tri/dva od tri jezika i rijei
koja se razlikuje u sva tri jezika.
1 automatski vanjski defibrilator AED- automatischer Automated External
Aussendefibrilator Defibrillator
2 cirkulacijski sustav Kreislaufsystem circulatory system
3 dini sustav respiratorisches System respiratory system
4 kardiovaskularne bolesti kardio-vaskulare cardiovascular diseases
Krankheiten

5 kontrola miia Muskelkontrolle muscle control

6 koronarna bolest srca koronale Herzkrankheit coronary heart disease
7 kronine bolesti chronische Krankheit chronic disease
8 masaa srca Herzmassage heart massage
9 normalan pokret eine normale Bewegung normal move
10 respiratorne bolesti respiratorische respiratory diseases
Krankheiten
11 struni medicinski tim fachliches Medizinteam professional /expert
medical team
12 testiranje i praenje sportaa Testen und Beobachtung testing and monitoring /
der Sportler screening sportsmen/
women, athletes
13 testovi snage Krafttests strength tests
U Tablici 2 navedeno je 13 pojmova - sloenica (23,63%) koje se sastoje od jednog dijela rijei
koja je identinog oblika na sva tri/dva od tri jezika i drugog dijela rijei koja se razlikuje u sva
tri/dva od tri jezika. Tako je, na primjer, prvi dio sloenice koronarna bolest srca korijenski isti
u sva tri jezika koronarna/koronale/coronary, dok su rijei bolest i srce prevedeni terminima
iz izvornog hrvatskog/njemakog/engleskog jezika Herzkrankheit/ heart disease. U primjeru
pojma cirkulacijski sustav uoavamo identinost hrvatskog i engleskog pojma u potpunosti
circulatory/cirkulacijski, dok njemaka sloenica zadrava dio sloenice system a prvi dio
prevodi njemakim oblikom Kreislauf. Slino tome, pojam kontrola miia, u sva tri jezika ima
istu rije kontrola/kontrolle/control, dok je hrvatska rije mii prevedena rijeju istog korijena
u njemakom i engleskom Muskel i muscle. U ovoj skupini pojmova moemo uoiti da je dio
pojma koji se odnosi na medicinske pojmove uglavnom izveden iz istog korijena, dok je drugi/
prvi dio sloenice izvorna rije odreenog jezika (bolest, pokret, struni, vanjski, praenje). Uz
pojam dini sustav u hrvatskom jeziku postoji i sinonim respiratorni sustav, identino engleskom
pojmu respiratory system.
Tablica 3. Pojmovi koji su razliiti u sva tri jezika.

1. bazen Schwimmbad pool
2. boni poloaj deitliche Lage lateral position
3. bolesti srca i krvnih ila Herz-Kreislaufkrankheiten cardiovascular diseases/heart and
blood vessel disease
4. debljina Ubergewicht, Dicke fatness, obesity
5. disanje Atmen breathing
6. dob Alter age
7. mala koliina/vea koliina kleinere Menge/ grssere Menge small quantity/large quantity
small amount/large amount
8. masnoa Fettgehalt fat
9. novotvorine Neoplasie neoplasms
10. ozljeda Verletzung injury
11. povieni krvni tlak erhhter Blutdruck high blood pressure, hypertension
12. prednja krina sveza gekreuzte vorige Bindeglied am anterior cruciate ligament ACL
koljena Knie
13. prehrana Ernhrung nutrition, diet

14. probavni sustav Verdauungssystem digestive system

15. pruanje prve pomoi Erste Hilfe leisten first aid
16. puenje Rauchen smoking
17. spol Geschlecht sex /gender
18. stanje svijesti i nesvijesti Bewusstsein- consciousness/unconsciousness
Unbewusstseinszustand
19. steznik Mieder brace
20. tetne tvari schdliche Stoffe harmful, noxious substances
21. teretana Trainingsraum gym
22. toplice Thermen, Thermalbad spa
23. trovanje Vergiftung poisoning
24. upala tetive Sehnenentzndung tendon inflammation
25. uzrok smrti Todesursache cause of death
26. voe i povre Obst und Gemse fruit and vegetables
U treoj grupi se oekivano nalazi najvei broj pojmova, 26 pojmova (47,2%), mada je njihov
broj ak manji od 50%, to medicinsko sportsko-turistiku terminologiju ini specifinom,
budui da bi se komparativnom analizom oekivala vea razliitost. Iako su neki pojmovi
klasificirani u treu kategoriju, meu pojmovima klasificiranima u ovu kategoriju moemo
nai i nekoliko njih koji imaju isto etimoloko porijeklo u engleskom i njemakom, ali ne i u
hrvatskom, pa su stoga nali svoje mjesto u Tablici 3, npr. rije srce (hrvatski) u engleskoj verziji
heart a njemakoj Herz, ili mast (hrvatski), fat engleski ili Fettgehalt u njemakom.
Na kraju, sve tri tablice mogu se ujediniti u jedinstvenu tablicu, kratki trojezini hrvatsko-
njemako-engleski glosar medicinske terminologije u turizmu i sportu (Tablica 4), s ciljem
njegovog daljnjeg dopunjavanja i koritenja kako tijekom kolegija i studija, tako i u buduem
profesionalnom ivotu.
Tablica 4. Trojezini glosar terminologije medicine u turizmu i sportu.

Pojam Njemaki Engleski
1. alkohol Alkohol alcohol
2. aritmija Arrhythmie arrythmia
3. arteroskleroza Arteriosklerose atherosclerosis
4. artroza Arthrose arthrosis
5. automatski vanjski defibrilator AED- automatischer Automated External Defibrillator
Aussendefibrilator
6. bazen Schwimmbad pool
7. boni poloaj deitliche Lage lateral position
8. bolesti srca i krvnih ila Herz-Kreislaufkrankheiten cardiovascular diseases/heart and
blood vessel disease
9. cirkulacijski sustav Kreislaufsystem circulatory system
10. debljina Ubergewicht, Dicke fatness, obesity
11. dijabetes Diabetes, Zuckerkrankheit diabetes
12. disanje Atmen breathing
13. dislipidemija Dislipidemie dyslipid(a)emia
14. dini sustav Atmungssystem respiratory system
15. dob Alter Age

16. fizika aktivnost physische, krperliche physical activity

Aktivitt
17. fizikalna terapija physikalische Therapie physical therapy
18. genetika Genetik genetics
19. hipertenzija Hypertensie hypertension
20. karcinom Karzinom, Krebs carcinoma
21. kardiovaskularne bolesti kardio-vaskulare Krankheiten cardiovascular diseases
22. kontrola miia Muskelkontrolle muscle control
23. koronarna bolest srca koronale Herzkrankheit coronary hearth disease
24. kronine bolesti chronische Krankheit chronic disease
25. mala koliina/vea koliina kleinere Menge/ grssere small quantity/large quantity
Menge small amount/large amount
26. masaa srca Herzmassage heart massage
27. masnoa Fettgehalt fat
28. metaboliki sindrom metabolisches Syndrom metabolic syndrome
29. normalan pokret eine normale Bewegung normal move
30. novotvorine neue Substanzen neoplasms
31. ozljeda Verletzung injury
32. povieni krvni tlak erhhter Blutdruck high blood pressure, hypertension
33. prednja krina sveza koljena gekreuzte vorige Bindeglied am anterior cruciate ligament ACL
Knie
34. prehrana Ernhrung nutrition, diet
35. probavni sustav Verdauungssystem digestive system
36. pruanje prve pomoi Erste Hilfe leisten first aid
37. puenje Rauchen smoking
38. rehabilitacija Rehabilitation rehabilitation / rehab
39. rehabilitacijski centar Rehabilitationszentrum rehabilitation centre
40. respiratorne bolesti respiratorische Krankheiten, respiratory diseases
Atumngskrankheiten
41. rizini imbenici riskante Faktoren risk factors
42. spol Geschlecht sex/ gender
43.stanje svijesti i nesvijesti Bewusstsein- consciousness/unconsciousness
Unbewusstseinszustand
44. steznik Mieder girdle
45. stres Stress stress
46. struni medicinski tim ein fachliches Medizinteam professional /expert medical team
47. tetne tvari schdliche Stoffe harmful, noxious substances
48. teretana Trainingsraum gym
49. testiranje i praenje sportaa Testen und Beobachtung der testing and monitoring /screening
Sportler sportsmen/women, athletes
50. testovi snage Krafttests strength tests
51. toplice Thermen, Thermalbad spa
52. trovanje Vergiftung poisoning
53. upala tetive Sehnenentzndung tendon inflammation
54. uzrok smrti Todesursache cause of death
55. voe i povre Obst und Gemse fruit and vegetables

4. Zakljuak
Provedena anketa o poznavanju medicinsko-sportske terminologije na njemakom i
engleskom studenata menadmenta turizma i sporta pokazala je relativno slabo poznavanje
predmetne terminologije, s time da su bolje poznavanje pokazali studenti koji ue engleski jezik
od onih koji ue njemaki. Tonost napisanih pojmova vrlo je mala u oba jezika, a statistiki je
ipak vea u njemakom jeziku. U engleskom jeziku nailazimo na vrlo velik broj pojmova koji su
prevedeni, ali neispravno napisani. Nakon prevoenja i ispunjavanja tablice terminima na sva
tri jezika pojmovi su grupirani u tri kategorije prema njihovoj istovjetnosti, odnosno razliitosti.
Prema oekivanju, najvie pojmova je klasificirano u kategoriju u kojoj se termini razlikuju na
sva tri jezika, zatim slijedi kategorija u kojoj se nalaze pojmovi koji su sloenice i sastoje se od
dijela rijei koji se prevodi jednako i dijela koji je razliit, a u treoj, najmanjoj grupi se nalaze
termini koji su podrijetlom jednaki u sva tri jezika. Konaan rezultat ovog istraivanja je glosar
koji studentima moe posluiti kao pomagalo u daljnjem studiranju i radu, te prilikom itanja i
koritenja strane literature, a moe se koristiti i u nastavi. Osim toga, glosar e se u budunosti
dopunjavati novim terminima i na taj nain proirivati.
Literatura
1. Bergovec, Mijo; Vrai, Hrvoje; Bergovec, Marko (2010). Edukacija medicinskih kadrova za
potrebe turizma i porta. U: Struni kadrovi u turizmu i sportu: zbornik radova / 1. hrvatski
znanstveno struni skup o menadmentu u turizmu i sportu; ur. Nevenka Breslauer. God. 1
(2010), br. 1. Str. 37-41.
2. Bujas, . (2011). Veliki hrvatsko-engleski rjenik. Zagreb, Nakladni zavod Globus.
3. Duden Deutsches Universalwrterbuch (1989). Mannheim [etc.], Dudenverlag.
4. Enciklopedijski rjenik humanog i medicinskog nazivlja (2006). Zagreb, Hrvatska akademija
5. Englesko hrvatski medicinski rjenik, Dictionary of Medicine (2005). Zagreb, kolska
knjiga.
6. http://faculty.ksu.edu.sa/dinaalsibai/Research%20Papers/05.%20Decline%20of%20
Contrastive%20Analysis.pdf (02.02.2012.).
7. http://sportsmedicine.about.com/library/glossary/blglossaryB.htm (01.02.2012.).
8. Jaki, B.; Hurm, A. (1991). Hrvatsko-njemaki rjenk s gramatikim podacima i
frazeologijom. Zagreb, kolska knjiga.
9. Omren D., English for Sports Coaches (2009).Zagreb, Odjel za izobrazbu trenera Drutvenog
veleuilita u Zagrebu, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
10. kiljan D. (1985). Pogled u lingvistiku Zagreb, kolska knjiga.
11. Uroi, M.; Hurm, A. (1994). Njemako-hrvatski rjenik s gramatikim podacima i
frazeologijom. Zagreb, kolska knjiga.

Jasmina Mlaenovi:
Prikaz osnovnih graanskopravnih aspekata naknade tete s posebnim osvrtom na naknade tete kod ugovora o turizmu

Prihvaen: 22.03.2012. UDK 347:338.48
Prikaz osnovnih graanskopravnih aspekata naknade tete s

posebnim osvrtom na naknade tete kod ugovora o turizmu
Display of the basic civil-law aspects of compensation with a special
reference to compensation in tourist agreements
Jasmina Mlaenovi
Veleuilite u Poegi
Vukovarska 17, Poega, Hrvatska
e-mail: jmladenovic@vup.hr
Saetak: Cilj ovog rada je prikazati graanskopravne aspekte naknade tete uz osvrt na ugovore
o turizmu. U radu se navode razlozi uvoenja instituta odgovornosti za neimovinsku tetu zbog
povrede ugovora uz specifine rizike vezane za turizam. Nadalje, daju se openiti pojmovi iz
graanskog prava kojima se definira odgovornost za tetu, teta, njeni elementi, usporedba starog
i novog Zakona o obveznim odnosima glede definicije tete, vrste odgovornosti za tetu, oblici
popravljanja tete te definicija odgovornosti za tetu iz ugovornog odnosa s osvrtom na neimovinsku
tetu. U nastavku se analiziraju ugovori u turizmu propisani Zakonom o obveznim odnosima te
Posebnim uzancama u ugostiteljstvu s posebnim osvrtom na odredbe koje se tiu naknade tete za
svaki pojedinani ugovor. Na kraju se daje kratki osvrt na propise Europske unije i njihov utjecaj
na hrvatsko zakonodavstvo.
Kljune rijei: ugovorna odgovornost, neimovinska teta, ugovori u turizmu
Abstract: The purpose of this paper is to show civil-law aspects of compensation with a reference
to tourist agreements. The Paper states the reasons for introducing liability for non-proprietary
damage resulting from a breach of contract with specific risks connected with tourism. It further
explains some general civil-law concepts which define damage liability, damage, its elements,
comparison of the old and the new Law on Obligatory Relations regarding the definition of damage,
types of damage liability, forms of repairing the damage and the definition of contractual damage
liability with a reference to non-proprietary damage. In addition, tourist agreements defined in the
Law on Obligatory Relations and Special Usance in Hospitality are being analized, with a reference
to regulations concerning compensation for every contract. Finally, a brief review of European
Union regulations and their influence on Croatian legislature is given.
Key words: contractual liability, non-proprietary damage, tourism agreements
1. Uvod
Ugovorna odgovornost za tetu prije donoenja novog Zakona o obveznim odnosima (NN
35/05 i 41/08) (u daljnjem tekstu: ZOO) postojala je samo u vidu materijalne tete. Do tada
se smatralo da oteena strana moe trpjeti samo materijalnu tetu, po uzoru na francusko i
talijansko zakonodavstvo, te da bi uvoenje instituta odgovornosti za nematerijalnu tetu
unijelo element nesigurnosti u trgovake poslove te time povealo trokove poslovanja i broj

Jasmina Mlaenovi:
Display of the basic civil-law aspects of compensation with a special reference to compensation in tourist agreements
sudskih sporova. S druge strane, zbog izmijenjene socijalne i pravne funkcije obveznopravnih
ugovora javila se potreba zatite ireg kruga neimovinskih dobara ovjeka. ovjek ulazi u
podruje ugovornog prava ne samo kao homo consumens potroa masovnih dobara, ve i
kao homo sensibilis koji ugovorom zadovoljava i svoje interese neimovinske naravi (Klari,
2006., 383). U turizmu su prisutni specifini rizici vezani uz putovanje, boravak, ukljuivanje
davatelja usluga iz razliitih djelatnosti s kojima turisti nisu u direktnom ugovornom odnosu
te je od znaajne vanosti osigurati turistima osjeaj sigurnosti i zatienosti, kako njihove
imovine tako i njihovog tjelesnog i duevnog zdravlja. Za davatelje usluga to znai poduzimanje
svih aktivnosti i angairanje svih osoba i sredstava koji osiguravaju ostvarivanje obeanog
ambijenta, udobnosti, aktivnosti, tonosti itd. To takoer znai da davatelj usluga pri pruanju
informacija (ponajprije onih kojima je cilj pridobiti klijenta) mora biti krajnje objektivan kako
ne bi prouzroio pogrenu predodbu klijenta o usluzi i time onemoguio ostvarenje njegovih
oekivanja u vezi s putovanjem (Peuti, 2008., 109).
2. teta
Odgovornost za tetu je takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana duna popraviti
prouzroenu tetu drugoj strani, a druga je strana ovlatena zahtijevati takav popravak (Klari
i Vedri, 2009., 583). Za njen postanak nuno je postojanje subjekata obveznog odnosa
odgovornosti za tetu, tetne radnje tetnika, tete, uzrone veze te protupravnosti tetne
radnje. Kao tetnik, tj. osoba koja je poinila tetu moe se pojaviti i fizika i pravna osoba dok
sama tetna radnja moe biti graanski delikt te povreda obveznog odnosa. Dok je ZOO iz
1978. godine definirao tetu kao umanjenje neije imovine (obina teta), sprjeavanje njezina
poveanja (izmakla korist), i nanoenje drugome fizikog i psihikog bola i straha (nematerijalna
teta), ZOO iz 2005. godine u l. 1046. definira tetu kao umanjenje neije dobiti (obina teta),
sprjeavanje njezina poveanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska teta)
te ide i korak dalje te u l. 19 primjerino nabraja temeljna prava osobnosti, kako za fizike, tako
i za pravne osobe:
Svaka fizika i pravna osoba ima pravo na zatitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama
utvrenim zakonom.
Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na ivot, tjelesno i duevno
zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, slobodu i dr.
Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz bioloku bit fizike
osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, ast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu
privreivanja i dr.
Osim ugovorne, odgovornost za tetu moe biti i izvanugovorna ili deliktna te predugovorna.
Takoer postoji subjektivna i objektivna odgovornost za tetu, vlastita i odgovornost za drugoga
te odgovornost vie osoba za istu tetu. Nae obvezno pravo poznaje tri oblika popravljanja tete
i to naturalnu restituciju (uspostava stanja koje je bilo prije nego je teta nastala), naknadu tete
(novani ekvivalent) i satisfakciju (odreeno subjektivno zadovoljenje).
3. Ugovorna odgovornost za neimovinsku tetu

lanak 346. u st. 1. Zakona o obveznim odnosima daje openitu definiciju odgovornosti za
tetu iz ugovornog odnosa koja glasi: Vjerovnik ima pravo na naknadu obine tete i izmakle
koristi te pravinu naknadu neimovinske tete, koje je dunik u vrijeme sklapanja ugovora
morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora, a s obzirom na injenice koje su mu
tada bile poznate ili morale biti poznate ime prihvaa injenicu da neimovinska teta moe
Jasmina Mlaenovi:
Prikaz osnovnih graanskopravnih aspekata naknade tete s posebnim osvrtom na naknade tete kod ugovora o turizmu
nastati povredom ugovorne obveze neovisno o karakteru inidbe. Ukoliko je do povrede ugovora
dolo zbog prijevare, namjerno ili zbog krajnje nepanje dunik odgovara za cjelokupnu tetu
prouzroenu povredom ugovora (l. 346. st. 2. ZOO-a).
4. Ugovori u turizmu
ZOO poznaje etiri vrste ugovora koji se primjenjuju u turistikim djelatnostima: ugovor o
organiziranju putovanja (l. 881. do 904.), posredniki ugovor o putovanju (l. 904. do 908.),
ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem (ugovor o alotmanu) (l. 909. do 920.) te ugovor
o ugostiteljskoj ostavi kao posebna vrsta ugovora o ostavi (l. 737. do 743.) U l. 888. ZOO
navodi da organizator putovanja odgovara za svu tetu koju prouzroi putniku, s tim da u l.
891. navodi da se ugovorom ne moe iskljuiti ili ograniiti odgovornost organizatora putovanja
za tetu ali se moe unaprijed odrediti najvii iznos, osim ako je u oitom nesrazmjeru sa tetom
ili je teta prozroena namjerno, krajnjom nepanjom ili je posljedica tjelesne ozljede to je
u skladu s opim odredbama ZOO-a o odgovornosti za tetu. Iste odredbe se, prema l. 908.
ZOO-a, primjenjuju i na posredniki ugovor o putovanju. Kako lanak 919. ZOO-a daje openitu
formulaciju kojom ugostitelj ima pravo na naknadu tete u sluaju da obavijest o odustanku
nije poslana u predvienom roku kod ugovora o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem, takva
odredba bi se trebala tumaiti kroz ope odredbe o naknadi tete. Kod ugostiteljske ostave kao
posebne vrste ugovora o ostavi ZOO u l. 737. ograniava odgovornost ugostitelja novanim
iznosom te ju u odreenim sluajevima potpuno iskljuuje, ali isto tako odreuje dunost
potpune naknade tete u sluaju krivnje ugostitelja ili osobe za koju on odgovara. ZOO ne navodi
vrstu tete pa se i ovdje trebaju primjeniti ope odredbe. Posebne uzance u ugostiteljstvu (NN
16/95 i 108/96) utvruju poslovne obiaje za ugovore o hotelskim uslugama (izravni ugovor o
hotelskim uslugama, agencijski ugovor o hotelskim uslugama i ugovor o alotmanu), ugovor o
uslugama kampiranja te ugovor o uslugama prehrane i toenja pia. ZOO u l. 12. st. 4. kae da
se u obveznim odnosima meu ostalim sudionicima primjenjuju obiaji kad je njihova primjena
ugovorena ili zakonom propisana. Ope odredbe ZOO-a vezane za ugovornu odgovornost za
tetu primjenjuju se i na ugovore regulirane Posebnim uzancama pa tako kod Izravnog ugovora
o hotelskim uslugama, iako se za povredu ugovornih obveza navodi samo obveza naknade
obine tete, gost ima pravo traiti i naknadu neimovinske tete prema ZOO-u kao lex generalis.
Isto vrijedi i za ostale ugovore regulirane Posebnim uzancama na koje se, prema uzancama 94,
98, 116 i 129, primjenjuju odgovarajue uzance za ugovor o hotelskim uslugama.
5. Kratak osvrt na odgovarajue propise Europske unije

Europska unija prepustila je zakonodavstvima drava lanica regulaciju ugovora o hotelskim
uslugama s iznimkom Europske konvencije o odgovornosti ugostitelja (hotelijera) za imovinu
njihovih gostiju iz 1962. godine koja propisuje minimum odgovornosti ugostitelja za imovinu
gosta. Do devedesetih godina prolog stoljea Europska unija nije imala vlastito stajalite prema
institutu ugovorne odgovornosti za tetu. Godine 1995. okupila je radno tijelo s istaknutim
pravnicima drava lanica koji su pod voenjem profesora Ole Landa izradili naela europskog
ugovornog prava. Landova naela bila su i temelj za priznavanje naknade za neimovinsku tetu
u naem ZOO-u (Radolovi, 2009., 1044, 1045).
lanak 9:501 Landovih naela glasi:
(1) The aggrieved party is entitled to damages for loss caused by the other partys non-
performance which is not excused under Article 8:108.
(2) The loss for which damages are recoverable includes:

Jasmina Mlaenovi:
Display of the basic civil-law aspects of compensation with a special reference to compensation in tourist agreements
(a) non-pecuniary loss; and

(b) future loss which is reasonably likely to occur (Lando,1995.).
6. Zakljuak
Ugovorna odgovornost dunika za imovinsku tetu kao institut u hrvatskom pravnom
sustavu postoji ve due vrijeme, dok je ista odgovornost za neimovinsku tetu uvedena tek
2005. godine novim ZOO-om prihvaajui pravne tekovine Europske unije. Iako propisi koji
reguliraju ugovorne odnose u turizmu nisu u potpunosti u skladu s opim pravilima ugovorne
odgovornosti za nematerijalnu tetu, i na njih je potrebno primjenjivati takva pravila. Trebalo
bi priznavati odgovornost dunika za neimovinsku tetu u onom opsegu koji je naveden u
ZOO- u te na takav nain stimulirati osobe koje obavljaju djelatnosti u turizmu na poboljanje
svojih usluga i omoguiti potencijalnim korisnicima tih usluga jasniju sliku o njihovim pravima,
mogunosti lakeg izbora svojih destinacija te veoj pravnoj sigurnosti.
Literatura:
1. Klari, P. (2006). Odgovornost za neimovinsku tetu zbog povrede ugovora o organiziranju
putovanja. U: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 56, Posebni broj, str. 382 400.
2. Klari, P.; Vedri, M. (2009). Graansko pravo. Zagreb, Narodne novine.
3. Lando, O.; Bale, H. (1995). Principles of European contract law Part I, Bruxelles.
4. Peuti, A. (2008). Specifine karakteristike turizma relevantne za zatitu potroaa u
turizmu. U: Acta turistica, Vol 20, no 1, str. 93-121.
5. Posebne uzance u ugostiteljstvu (NN 16/95 i 108/96).
6. Radolovi, O. (2009). Odgovornost ugostitelja za tetu zbog povrede obveza iz izravnog
ugovora o hotelskim uslugama. U: Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, v.30, br. 2,
str. 1034 1080.
7. Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05 i 41/08).

Dragica Radanovi:
Osteopatija kao vaan koncept u razvoju zdravstvenog turizma

Prihvaen: 12.03.2012. UDK 338.48:615.8

Osteopathy as an important concept in development of health tourism
Dragica Radanovi
DR-CRANIUM d.o.o.
Lug Zaboki 31c, 49210 Zabok, Hrvatska
e-mail: dragica.radanovic@gmail.com
Saetak: Osteopatija se kao terapijski pristup vrlo uspjeno primjenjuje u svijetu (u Hrvatskoj
zadnjih 10 godina), iako je u naoj zemlji jo uvijek dosta nepoznata. Osteopatija je vrsta
manualne terapije koja je komplementarna medicini. Potjee iz Amerike, a njezine principe
utemeljio je lijenik A. T. Still 1872. godine Osteopatija je znanost, vjetina i filozofija, a zasniva se
na preciznim palpatornim zahvatima i na precizno defeiniranim naelima. Osteopatijom moemo
tretirati cranium (lubanju), miino-kotani sustav i visceralni sustav.
Kljune rijei: osteopatija, palpacija, osteopat, blokade
Abstract: Osteopathy, as a therapeutic approach, is succesfully in use throughout the world, in

Croatia for last ten years, and because of that is still unknown in our coutry. It is a sort of manual
therapy that is complementary to classical medicine. Its origine is from North America, and its
principles stated by doctor A. T. Still in 1872. It is a science, skill and philosophy based on precise
palpatory movements and precisely defined principles. With osteophaty we can treat cranium
(skull), muscular/skeletal system, as well as visceral system.
Key words: osteopathy, palpation, osteopath, blokades
1. Uvod
Zdravstveni turizam je najstariji oblik turizma u kojem se koriste prirodni postupci kako bi
se ouvalo zdravlje ovjeka i poboljala kvaliteta ivota. Osteopatija je dovoljno stara u svijetu
i sve popularnija u Europi, a elja nam je da tako bude i u Hrvatskoj. Ona je jedna od metoda
koja prirodnim nainom potie mehanizam zdravlja u ovjeku i daje mu priliku da se sam lijei.
Prevencija je najvaniji princip osteopatije (http://www.akademijaosteopatije.hr).
Osteopat finom palpacijom otkriva uzroke koji mogu dovesti do funkcionalnih poremeaja
ako nisu tretirani.
Osteopatija se zasniva na precizno definiranim naelima:
funkcionalno jedinstvo ovisnost jednog sustava o drugom,
dobra cirkulacija je neophodna za dobro zdravlje,
zdrava struktura optimalna funkcija,
osobni vitalni potencijal koji je dio naeg zdravstvenog mehanizma,
homeostaza i autoregulacija koji daju mogunost samoizljeenja,
osteopatski pristup je globalan i trai uzrok funkcionalnog poremeaja, a ne tretira samo
simptome,

Dragica Radanovi:
osteopatija gleda cijelo tijelo globalno i holistiki a ne samo dio koji je bolan,
potovanje individualnosti svake osobe bez obzira na psihomotoriki i psihosocijalni
status.
Dananji nain ivota nas tjera na to bre kretanje, razmiljanje i djelovanje to dovodi do
stresa. Stres je 1936 godine definirao Hans Serye kao specifini odgovor tijela na svaki zahtjev
za promjenu. Poznato je da je stres normalna fizika reakcija na dogaanja oko nas, ali isto
tako se zna da e svaki pojedinac drugaije reagirati na te dogaaje. Meutim, te reakcije mogu
izazvati negativne emocije i tjeskobu (bol u prsima, nedostatak daha, ubrzano kucanje srca,
vrtoglavice, munine...). Ako se takve situacije ponavljaju, a organizam se ne oslobodi tenzija
ve se one slau jedna na drugu, sigurno e doi do neeljenih posljedica kao to su: infarkt
miokarda, modani udar, karcinom, bolesti bubrega, reumatini artritis i dr.
Budui da je zdravlje najvanije to ovjek ima, trebalo bi nam biti i najvanije to zdravlje ouvati
i brinuti se o njemu.
Osteopatija je metoda koja ne lijei, ve osloboa tkivo od tenzija koje mogu dovesti do
disfunkcija i na taj nain potaknuti tijelo da se samo bori.
2. Osteopatija
Osteopatija je vrsta manualne terapije koja je komplementarna medicini. Njome moemo
tretirati cranium (lubanju), miino-kotani sustav i visceralni sustav.
Primjeri indikacija za primjenu terapije su:
- bolovi uzrokovani funkcionalnim poremeajima,
- bolovi u vratu, leima, zglobovima,
- sportske ozljede,
- ozljede uslijed nesrea,
- ozljede glave,
- ozljede kraljenice,
- disfunkcija ATM-a (zgloba vilice),
- bolovi u trudnoi,
- bolne menstruacije,
- tekoe s disanjem, respiratorne disfunkcije, sinusi, astma,
- glavobolje tenzijskog tipa,
- oiljci i priraslice,
- nakon traumatskog oka i psihoemocionalnih tenzija.
(http://www.dr-cranium.hr/index.php/indikacije)
Terapeutska sredstva osteopatije su:

- kraniosakralna osteopatija,
- normalizacija miofascijalnih tenzija (miia i miinih ovojnica),
- G.O.T. generalni osteopatski tretman,
- miofascijalno oslobaanje,
- miina energija (muscle energy),
- strain Counterstrain,
- visceralna osteopatija (manualni zahvati na utobi),
- osteopatsko namjetanje.
Kroz finu palpaciju osteopat utvruje gdje se nalaze blokade u tkivu koje mogu biti uzrok
boli, smanjenoj pokretljivosti, looj cirkulaciji i nekim drugim tjelesnim disfunkcijama.
Osteopat primjenom osteopatskih tehnika oslobaa tenzije u tkivu, to utjee na smanjenje boli,
poboljanje pokretljivosti i ope dobro funkcioniranje organizma.
Dragica Radanovi:
3. Terapeutska sredstva osteopatije

3.1. Kraniosakralna osteopatija (glava i krina kost)
Cilj ovoga zahvata je otklanjanje pritiska na ove cjeline i olakavanje krvoilnih, ivanih i
biolokih funkcija.
Indikacije za primjenu su: emocionalne tenzije, tjeskoba, traumatski ok, migrene, tenzijske
glavobolje, sinusi, ozljede zgloba vilice, ozljede glave, bol u vratu, ozljede uslijed prometnih
nesrea ili padova, kod djece preventivno nakon produljenog ili traumatinog poroda, kod djece
s posebnim potrebama, hiperaktivnosti, dezorijentacija, autizma, relaksacija, smanjenje stresa.
3. 2. Normalizacija miofascijalnih tenzija (miia i miinih ovojnica)

Tenzije u tim tkivima smanjuju amplitude kretanja i remete njihovu usklaenost. Miino-
fascijalni lanci su odgovorni za ravnoteu strukture tijela.
Koriste se sljedee metode:
- G.O.T. generalni osteopatski tretman. Ovaj tretman dovodi do smanjenja napetosti,
poboljanja cirkulacije, poboljanja pokretljivosti i smanjenja boli. Njime tretiramo cijeli
miino-kotani sustav.
- Miofascijalno oslobaanje cilj je smanjiti tenzije u fascijama a mogu se tretirati fascije
cijelog tijela.
3.3. Visceralna osteopatija (manualni zahvati na utrobi)

Poznato je da miino-kotani sustav utjee na funkciju unutarnjih organa, a isto tako i
funkcionalni poremeaj unutarnjih organa moe utjecati na miino-kotani sustav. Osteopat
svojim znanjem i praksom moe utjecati na funkcionalne probleme organa. Najei problemi
su kod sljedeih organa: plua, eluca, jednjaka, jetre, ui, crijeva, bubrega, mokraeg mjehura,
uterusa, prostate
3.4. Osteopatsko namjetanje

Osteopat njeno i precizno namjeta zglobne povrine u fizioloko prirodni poloaj. Cilj
ovog zahvata je postii pravilnu pokretljivost izmeu cjelina koje ine funkcionalne jedinice
zglobova. Osteopatsko namjetanje se poduzima na osnovu rezultata testova, stanja pacijenta
i ciljeva terapije. Funkcioniranje tkiva bit e poboljano jer se krvotok i inervacija dovode u
optimalno fizioloko stanje (http://www.osteopatija.hr/osteopatija/terapeutska-sredstva.html).
4. Zakljuak
Poznato je kakve zdravstvene probleme ima ovjek u dananje vrijeme, a isto tako se zna
da je zdravlje ono najvanije to ovjek ima. Osteopatija se sa svojim globalnim i holistikim
metodama lijeenja, kao vrlo njena i ugodna terapija, moe uklapiti u svaku poru zdravstva, a
posebno u zdravstveni turizam.
Svoje znanje i vjetine koje kao osteopatkinja usvajam i koristim u svakodnevnom radu ve
10 godina primjenjujem kod malih beba ve od prvog mjeseca ivota, te kod ljudi svih ivotnih
dobi. Radim u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama, kao i u

Dragica Radanovi:
svojoj privatnoj praksi u Zaboku, Lugu Zabokom i zajedno s kolegom spremni smo suraivati
i s ostalim zainteresiranim ustanovama kako bi osteopatija bila dostupna to veem broju ljudi.
Literatura
1. Akademija osteopatije. http://www.akademijaosteopatije.hr/ (27.02.2012.).
2. Osteopatija DR-CRANIUM. www.dr-cranium.hr (26.02.2012.).
3. Osteopatija: drutvo za promicanje osteopatije u Hrvatskoj. www.osteopatija.hr (27.02.2012.).

Andrea Russo, Ivan Peronja, Ranko Mili:
Dalmatinska zagora neotkriveni potencijali razvoja zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog turizma u Dalmatinskom zaleu

Prihvaen: 20.03.2012. UDK 338.48(497.583)
Dalmatinska zagora neotkriveni potencijali razvoja zdravstvenog

i sportsko-rekreacijskog turizma u Dalmatinskom zaleu
Dalmatinska zagora - the undiscovered potential for health and
recreational tourism in Dalmatias hinterland
Andrea Russo, 2 Ivan Peronja, 3 Ranko Mili

1
1, 2
Sveuilini Odjel za strune studije, Kopilica 5, 21 000 Split, Hrvatska
Udruga Zdravi grad, Vukovarska 65, 21 000 Split, Hrvatska
e-mail: 1 arusso5@gmail.com, 2 iperonja@net.hr, 3 ranko.milic@zdravigrad.hr
Saetak: Dalmatinska zagora je slabo razvijeno podruje sredinje Dalmacije s tendencijom

daljnjeg zaostajanja, a negdje i pred demografskim izumiranjem. Unato tome, posljednja
istraivanja strunjaka i znanstvenika ukazuju na znaajne potencijale ovog podruja kao mogueg
turistikog odredita, ali i zone prikladnih gospodarskih, drutvenih i drugih dogaanja i razvojnih
projekata od znaenja za iru regiju. Ovaj rad razmatra ove potencijale, te daje okvire za daljnje
promiljanje i djelovanje u pravcu aktiviranja neiskoritenih ljudskih, drutvenih, gospodarskih,
kulturnih i prirodnih potencijala te omoguavanja odrivog drutveno-gospodarskog razvoja
Dalmatinske zagore.
Kljune rijei: Dalmatinska zagora, prirodni i gospodarski potencijali, odrivi gospodarski

razvoj
Abstract: Dalmatian hinterland is poorly developed in central Dalmatia, with a further lag, and
somewhere in front of demographic extinction. Nevertheless, recent research experts and scholars
point to the significant potential of this area as a possible destination, but also areas of suitable
economic, social and other events and development projects of importance for the wider region.
This paper discusses the potential and provides a framework for further reflection and action in
the direction of activation of unused human, social, economic, cultural and natural resources and
sustainable socio-economic development of the Dalmatian hinterland.
Keywords: Dalmatian hinterland, natural and economic resources, sustainable economic

development
1. Uvod
Dalmatinska zagora dugo se smatrala krevitom pustoi. Pogled iz zraka, meutim, otkriva regiju
neobine ljepote i prirodnih bogatstava. Percepcija da je Dalmatinska zagora razvojno bezvrijedan,
bezvodan i neplodan kr, arhaino i zaostalo podneblje, bivala je sve jae ukorijenjena u hrvatski
mentalni sklop. Gotovo se nitko nije trudio razbiti tu predrasudu, nesumnjivo proizilu iz vrlo
ograniene perspektive, dok se nije pojavila grupica vrhunskih strunjaka iz galerije Klovievih
dvora u Zagrebu i u golemom projektu predstavila najveu nacionalnu izlobu te vrste dosad,
pod nazivom Dalmatinska zagora nepoznata zemlja.

Dalmatinska zagora - the undiscovered potential for health and recreational tourism in Dalmatias hinterland
Ovaj rad aktualizira pitanje ravnomjernijeg i odrivijeg razvoja te aktiviranja neiskoritenih

potencijala ovog podruja, koje u kontekstu novih globalnih drutveno-gospodarskih trendova
mogu imati vrlo jasnu specifinu vrijednost u smislu razvoja novih oblika gospodarskih
djelatnosti, ali i zadovoljenja drugih kljunih drutvenih funkcija (zapoljavanje, socijalna
pitanja i usluge, demografija, stanovanje, odgoj i obrazovanje, zatita prirodnih i kulturnih
materijalnih i nematerijalnih vrijednosti, itd.). U tom smislu, rad analizira postojee situacije
i stanja, te daje uvide u mogue smjerove razmiljanja, planiranja i djelovanja, temeljene na
egzaktnim podacima proizalim iz interdisciplinarnog pristupa istraivanju ovih pitanja.
2. Geografsko i povijesno odreenje prostora Dalmatinske zagore

Zagora je povijesno-zemljopisni kraj u Hrvatskoj, u dananjoj srednjoj te dijelom sjevernoj
Dalmaciji (Splitsko-dalmatinska upanija i ibensko-kninska upanija). Obuhvaa prostor tzv.
Katelanske, Trogirske i ibenske zagore te uneiki dio Drnike krajine. Od prvog spomena u
ranom srednjem vijeku nazivana je Zagorjem. U kasnom srednjem vijeku moda je bila posebna
kneija (comitatus Zagorie). Za turske (otomanske) vladavine, od prve polovine 16. do kraja 17.
st., inila je istoimenu upravnu jedinicu - nahiju. Poetkom mletake vladavine (1699. - 1797.)
podijeljena je uglavnom izmeu Drnike i Trogirske krajine, pa od tada ne ini vie posebnu
upravnu jedinicu. No, naziv Zagore za navedeni kraj ouvan je do danas, s tim to je stariji naziv
Zagorje tijekom 19. st. preao u dananji oblik. Opine koje se danas nalaze u Zagori i koje ju
veim dijelom obuhvaaju su: Unei, Leevica i Prgomet, dok su njeni rubni dijelovi u sastavu
upravnih jedinica ije sjedite nije u Zagori.
3. Drutveno-gospodarske razvojne mogunosti i prilike

Probijanje Dalmatine kroz Dalmatinsku zagoru najvaniji je infrastrukturni projekt u ovom
dijelu Lijepe nae jo od Marmontove gradnje Napoleonove ceste koja je povezivala Knin i
Metkovi. Prolaskom autoceste kroz Zagoru ona je ponovno bila otkrivena oku javnosti, na
odreeni nain pribliena suvremenom ovjeku, ali jo uvijek nedovoljno jasno prepoznata u
punini svoje vrijednosti. Stoga se nakon izgradnje autoceste postavilo opravdano pitanje to i
kako dalje? Postavilo se i pitanje hoe li autocesta u konanici pospjeiti odlazak stanovnitva iz
ionako demografski unitenih krajeva ili e ipak postati temelj i poticaj neke nove budunosti?
Prometna povezanost svakako je otvorila nove mogunosti, koje je primjerice Dugopolje na
izvjestan nain pretvorilo u svojevrsno malo hrvatsko gospodarsko udo, ali istodobno otvorilo
pitanja o tome da li je upravo ovaj model onaj koji bi trebali slijediti i ostale opine i mjesta u
dalmatinskom zaleu. S druge strane, pitanje smjetanja otpada na podruju Opine Leevica
otvorilo je brojne polemike o ovom podruju i njegovom odrivom gospodarskom aktiviranju te
do danas nema pravog konsenzusa o ovim pitanjima. Stoga e znanstveni pristup promiljanju
drutveno-gospodarskih potencijala Dalmatinske zagore vjerojatno biti velik korak prema
egzaktnijem utvrivanju pravaca i modela razvoja ovog geomorfoloki vrlo osjetljivog, a time i
razvojno izazovnog podruja.
4. Prijetnje i potekoe odrivom razvoju Zagore

Skromni budeti gradova i opina u Zagori mogu navedene projekte pripremiti do odreene
faze, primjerice pripremiti prostorno-planske dokumentacije te djelomino rijeiti imovinsko-
pravne odnose. Meutim, za ozbiljniji iskorak u njihovoj realizaciji potrebna je financijska i
struna pomo drave ili investitora koji bi u ovim projektima vidjeli vlastite interese. Takoer,
potreban je sustavan i sinergijski pristup koji e objediniti javno-privatne interese sukladno

primjerima dobre prakse u svijetu.
Administracija, financije, nedostatak ljudskog kapaciteta i struna podrka u pripremi i
provedbi razvojnih projekata i programa samo su dio problema s kojima se Zagora svakodnevno
suoava. Rjeenje ovih problema trebalo bi biti dio ire strategije razvoja u koju bi se ukljuila
i Zagora sa svim svojim komparativnim prednostima. Na ruku ovom promiljanju idu sve
relevantne lokalne, upanijske, nacionalne i europske strategije, a s time i odreeni programi
razvojnih poticaja koji ne mogu biti iskoriteni bez kvalitetnih programa i projekata te koji
ne mogu biti pokrenuti bez ljudi i organizacija koje bi stale iza njih. Upravo zato inicijative
koje bi mogle povezati razvojne interese i potrebe velikih urbanih centara, ali i rjeavati pitanja
nezaposlenosti, stanovanja, zdravlja i turizma sadraja (primjerice aktivnog i obrazovnog
turizma) otvaraju priliku za kvalitetnu sinergiju interesa te pokretanje zajednikih razvojnih
projekata i programa u interakciji grad-selo.
5. Globalni trendovi i potencijali razvoja Zagore

Sve navedeno postaje jo izraenije ako razumijemo i promatramo globalna kretanja i
trendove, posebice u razvoju turizma, ali i nekih drugih s turizmom vrlo povezanih grana (zdrava
hrana, autohtoni proizvodi, itd.). Nove tendencije u razvoju turizma pokazuju da promjene u
turistikim trendovima zamjenjuju tradicionalne motive odmora s motivima i sadrajima
aktivnog odmora. U teoriji i praksi postupno se kristalizira stav kako treba razlikovati termin
ruralni ili seoski turizam koji se odvija na cjelokupnom ruralnom prostoru od pojma seljaki
turizam koji se odvija na uem turistikom seljakom domainstvu, odnosno gospodarstvu
(Kuen E., 2006., 168).
Kako su sport i sportska rekreacija kljuni motivi i sadraji aktivnog odmora, njihov razvoj
utjee na sadraj i kvalitetu aktivnog odmora u turizmu. Upravo sportsko-rekreacijski sadraji
u turizmu predstavljaju sve vie snaan faktor turistike ponude i potranje. Aktivan odmor
posljednjih je desetljea postao bioloka nunost, kompenzacija za nedovoljno kretanje i
ubrzani ivotni tempo suvremenog ovjeka i turista. Programi sportsko-rekreacijskih aktivnosti
omoguuju osmiljen boravak turista ime se planski ostvaruju njihove temeljne potrebe za
kvalitetnim odmorom u turizmu. Aktivnosti kojima se mijenjaju (poboljavaju) sposobnosti i
funkcije organizma nazivaju se transformacijski programi. Turizam je idealno mjesto za njihovu
provedbu u prirodnom atraktivnom okruenju (sve ciklike aktivnosti: hodanje, tranje,
trekking, planinarenje, vonja bicikla, veslanje, plivanje i sl.) ime se podiu brojni povoljni
utjecaji na organizam, posebice srano ilni sustav. Dio sportsko-rekreacijskih programa odnosi
se na sustav vjebi za relaksaciju i oputanje ija je osnovna svrha otklanjanje i umanjivanje
stresa. Dio sportsko-rekreacijskih aktivnosti vezan je uz socijalizaciju kroz skupne sportove i
sportske igre (tenis, koarka, odbojka i dr.), a dio se odnosi na avanturistike oblike aktivnosti,
primjerice: rafting, ronjenje, slobodno penjanje, speleologija i sl. Drutveno zabavne igre i
aktivnosti upotpunjuju sportsko-rekreacijske programe zbliavajui ljude kroz prizmu zabave i
ugode (Bartoluci, Andrijaevi, 2006., 125-141).
Cjelokupna vrlo sloena i dugorono osmiljena aktivnost zapoinje razvojem resursnog
menadmenta pri emu su ve razvijena uobiajena sredstva, mjere i instrumenti kroz
odgovarajua tehnika sredstva, zakonsku legislativu, financijske pomoi i poticaje te razvitak
partnerstva s lokalnim organizatorima tradicijskih dogaanja i manifestacija. To dakako
ukljuuje klasifikaciju i odgovarajuu zatitu ruralnih prostora u okviru prostornih planova,
s obzirom na ve prisutnu opasnost pekulacija nekretninama u podruju zemljita, ali i
naputenih ruralnih naselja (Pani, Kombol, T., 2000., 139).

Treba napomenuti da na priobalni krhki kraki prostor intenzivnim neselektivnim

razvojem ruralnog turizma moe doi u opasnost i biti pod velikim rizikom loe upravljanog
turizma, koji na jadranskom i irem dinarskom prostoru moe naruiti osjetljive prirodne i
kulturne artefakte. To su arheoloke ruralne vrednote, matrice vjekovnih putova, staza, ograda,
krakih vrtaa, predzia, gromaa i gomila kao biljega i spomenika milenijske borbeovjeka za
opstanaku krtom, ali prelijepom krakom krajoliku. To iziskujeodgovorni resursni turistiki
menadment, usuglaen u svim aktivnostima sorganizacijama iz sfere zatite kulture i prirode,
uz pomo nevladinih ekolokih i kulturolokih udruga, te razvijene ugostiteljske suprastrukture
i turistikog poduzetnitva na jadranskom priobalju.
U menadmentu prirodnih i kulturnih resursa selektivnog turizma te planiranju turistikog
razvitka ruralnih prostora od posebne je vanosti istraivanje potencijala, a potom potivanje
zahtjeva turistike potranje koja je danas izuzetno zahtjevna i heterogena.
6. Budunost razvoja hrvatskog i dalmatinskog turizma

Upravljanje turistikim kapacitetima u Splitsko-dalmatinskoj upaniji (u nastavku: SD)
obuhvaeni su svi segmenti lanca vrijednosti u sektoru turizma, poevi od informacija,
rezervacija, putovanja, informacija o destinaciji, opskrbe, smjetaja, prijevoza, animacije, zabave,
povratka i sjeanja. Svi navedeni segmenti u lancu vrijednosti ujedno predstavljaju i trinu
komponentu, a u ukupnost master plana turizma SD svaka komponenta lanca vrijednosti trebala
bi predstavljati procesnu aktivnost unutar koje se razvijaju konkurentske prednosti. Ukoliko se
eli ostvarivati konkurentska prednost kroz ukupnost ponude turizma u SD ukljuujui mini-
regije i zasebne cjeline poput priobalja, otoka i Zagore, tada se mora osigurati konzistentnost
proizvoda i usluga i to upravo kroz konzistentnost lanca vrijednosti. Primjenjujui smjernice,
znanstvena i struna promiljanja kroz optimizaciju i razvoj marketing menadmenta mogu
se ostvariti prednosti koje su potrebne kako bi Dalmatinska zagora unaprijedila turistike
vrijednosti i performanse. Ukoliko se unutarnja organizacija agroturizma u Dalmatinskoj
zagori organizira po principu klastera1 (inovacije i razvoj lanca vrijednosti), a implementirajui
plitku organizacijsku strukturu upravljanja klasterima temeljenu na procesnoj paradigmi
(Davis, 2007.), tada je mogue u relativno kratkom vremenu znaajno unaprijediti performanse
agroturizma u Dalmatinskoj zagori. Razvoj, rast i unaprjeenje ovog segmenta turizma treba se
odvijati kroz ukupan razvoj marketing menadmenta unutarnjeg i globalnog turistikog imida
srednje Dalmacije. Osnivanjem zajednikih informacijskih ureda srednje Dalmacije, podruje
Zagore, eko etno sela i agroturizam mogu postati nositelji gospodarske aktivnosti. Ukupnim
razvojem gospodarske aktivnosti kroz stupnjeviti proces upravljanja promjenama (Bosilj
Vuki, Hernaus, Kovai, 2008.), prolazei kroz etape marketinkog plana, dolazi se do faze
potrebe brendiranja posebnosti, tj. razliitosti proizvoda i usluge u odnosu na konkurenciju.
Brendiranje ponude u ruralnom turizmu mora se odvijati kroz brendiranje ukupnog turizma
SD, jer se time doprinosi jaanju percepcije o odrivosti kvalitete i standarda (Lonar, 2010.).
Budui da se preferencija potroaa smatra iznimno osjetljivom na promjene, potrebno je
odrati konzistentnost ukupne strukture brendiranja (Marki, Kuki, Tomi, 2008.). Ponude
sektora agroturizma i eko etno sela treba strukturirati i temeljem segmentacije trita vriti
promociju proizvoda i usluga. Sukladno raspoloivim podacima o ukupnim prihodima turizma
u SD Dalmatinska zagora se ubraja u srednju do gornju klasu. Prema interesima Dalmatinska
zagora obuhvaa avanturistiki turizam, prirodne potencijale i aktivan odmor, a istraivanja su
1 Klaster je oblik stratekog saveza, tj. grupa srodnih poduzea ili udruenja proizvoaa iz jedne grane, ukljuujui i
proizvoae sirovina, kao i vladinih i nevladinih organizacija i znanstvenih i obrazovnih institucija koje tako udruene
rjeavaju zajednike probleme i, unapreujui poslovanje, postiu uspjeh u odreenom segmentu djelatnosti i natprosjenu
konkurentnost i promociju u zemlji i inozemstvu.

pokazala da je najvei broj gostiju zainteresiranih za ovakav oblik turistike ponude izmeu 30
i 50 godina starosti. Dalmatinska zagora, agroturizam i etno eko sela nude posebna iskustva i
doivljaje tradicije, kulture i neotkrivene prirode. Dalmatinska zagora kroz proireni identitet
obuhvaa prepoznatljivost kroz povijest, autentinost, aktivnosti na otvorenom i ouvani
okoli. Dalmatinsku zagoru u smislu upravljanja destinacijom treba organizirati i razvijati kroz
vrijednosti zdrave, senzibilne, poduzetne, popularne i otvorene sredine koja prihvaa promjene
i doprinosi jaanju ukupne gospodarske aktivnosti regije. U sustavu vrijednosti Dalmatinska
zagora moe se percipirati kroz funkcionalne prednosti, emocionalne prednosti i prednosti
samoizraavanja. Funkcionalne prednosti su razliiti doivljaji, zdrav nain ivota, izravan
kontakt s prirodom, blizina regionalnog sredita, dostupnost, povezanost itd. Emocionalne
prednosti su izoliranost od guve, tradicija, oputenost, prijateljski odnos s okoliem itd.
Prednosti samoizraavanja su neiskvarenost sredine i ljudi, gastronomija, zabava itd.2
Danas jo uvijek ne postoji unificirano i standardizirano znaenje rijei agroturizam, ruralni
turizam i seoski turizam, iako je znaenje ovog pojma bilo predmet rasprave na jednom svjetskom
i dva europska kongresa. Ruralni turizam je iroki pojam koji oznaava svaku turistiku aktivnost
unutar ruralnih podruja, odnosno obuhvaa razliite vidove turizma (lovni, ribolovni, turizam
u parkovima prirode, zimski, seoski, ekoturizam, zdravstveni, kulturni). Ruralni turizam ne mora
stvarati dodatan prihod ve moe biti i profesionalna djelatnost, dok je agroturizam ui pojam
od ruralnog turizma, a istovremeno iri pojam od turizma na poljoprivrednom domainstvu
(seoskom gospodarstvu) i vezan je ambijent sela i njegove ue okolice te sve njegove aktivnosti
(poljoprivreda, manifestacije, gastronomija, folklor, etnologija, zanatstvo i ostala gospodarska
aktivnost) (www.ruralis.hr/agroturizam). Turizam na poljoprivrednom domainstvu (seoskom
gospodarstvu-OPG) iskljuivo je vezan za poljoprivrednu aktivnost unutar domainstva te
ponudi proizvoda proizvedenih iskljuivo na takvom gospodarstvu s ciljem stvaranja dodane
vrijednosti za ponuditelja.
SWOT analiza turizma Dalmatinske zagore precizira:
Destinacija Dalmatinska zagora je podruje s jakim potencijalima, osobito u smislu
prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicionalnih vrijednosti.
U dosadanjem periodu ona ipak nije prepoznala (ruralni) turizam kao jednu od opcija
generiranja gospodarskog rasta lokalnih zajednica.
Kao to je esto sluaj s destinacijama na poetku svog turistikog razvoja i iskoraka na
turistiko trite, tako je i za destinaciju Dalmatinske zagore indikativan relativno izraen
intenzitet unutarnjih slabosti, pa je stoga na tim podrujima potrebno oprezno djelovati
kako bi ih se minimiziralo.
Dalmatinska zagora treba pristupiti izgradnji vrstog i kompletnog lanca vrijednosti u
ruralnom turizmu.
Destinacija Dalmatinska zagora treba odabrati optimalni organizacijsko-upravljaki
model kako bi se razvoj proizvoda ruralnog turizma usmjeravao i poticao.
Proizvod ruralnog turizma, osim to e se temeljiti na lokalnim karakteristikama (arhitektura,
tradicionalni lokalni poljoprivredni i gastronomski proizvodi i slino), mora se organizirati i
razvijati vodei rauna o zahtjevima suvremenih gostiju, uz visoki standard kvalitete (Horwath
i Horwath Consulting, 2009.).
7. Smjernice za daljnje istraivanje i plansko razvojno djelovanje

Potranja za ruralnim turizmom kao vanim selektivnim oblikom turizma je u stalnom
porastu sukladnosljedeim trendovima u razvijenom svijetu:
2 Vidi plan razvoja turizma u SD, izradili Horwath HTL Consulting d.o.o., Zagreb, 2005.

poveanje slobodnog vremena i sve vei broj dana i termina pogodnih za odmor te kraa
izletnika ili vikend putovanja;
sve vei interes za putovanja i odmor u ruralnim prostorima zbog iskonske prirodne
ikulturne batine koja je najee autohtona i neiskvarenacivilizacijskim tekovinama, te
potrebe duhovnog povratka vlastitim korijenima;
briga za zdravlje i svjesnost koristi od zdravog naina ivljenja i odmaranja;
rast posrednikih imbenika koji nude ruralni turizam te novih marketinkih instrumenata
(internet) koji su na raspolaganju subjektima potranje i ponude;
razvoj tehnikih pomagala, sredstava i opreme koji omoguavajumaksimalno koritenje
resursa ruralnog prostora, te prilagoavanje ponude svim potrebama potranje, od
pasivnih kontemplativnih (mirne etnje i meditacije u prirodi) do najekstremnijih,
avanturistikih sportova u planinama ili na vodama.
imbenike i privlanosti ruralnog turizma mogu se svrstati u tri velike grupe:
Blizina prirode i prirodnost, gdje selo, odnosno njegovi stanovnici imaju ulogu posrednika
izmeu gradskog, urbanog ovjeka koji je izgubio vezu sa prirodom i ruralnog podruja
koje je joouvalo svoju prirodnost.
Ouvanje tradicije, gdje su sela ouvala velik dio karakteristine materijalne i duhovne
kulture u obliku seoskih spomen zgrada, tradicionalnih predmeta, rukotvorina ili
poljoprivrednih proizvoda, nonji, napjeva, obiaja i sl.
Seoska gostoljubivost i obiteljska atmosfera to pretpostavlja dobro poznatu ljubaznost
domaina, gostoljubivost i toplu obiteljsku atmosferu to su elementi koji suu urbanim
prostorima nepovratno izgubljeni.
Relevantni trini segmenti ruralnog turizma su:
Jednodnevni posjetitelji - kao vaan segmentposebice u blizini veih urbanih centara i
velikih turistikih aglomeracija.
Posjetitelji na kratkom odmoru - kao rezultat dijeljenja odmora u vie kraih segmenata
koji trai vie doivljaja u manje vremena.
Obitelji s djecom - posebno su vaan segment pri emu treba voditi rauna o njihovim
posebnim potrebama, kao to su sigurnost i zabava za djecu.
Individualni turisti tree dobi za koju su ruralne destinacije popularna odreditajer
ova populacija posebno cijeni ruralnu tradiciju, mir te mogunost za laganu rekreaciju,
poput etnji i sl.
Grupe posebnih interesa - temelje se na rastu zanimanja za ruralnim podrujima
meu homogenim skupinama posebnih interesa (biciklisti ili etai, eno-gastronomi,
promatrai ptica, ljubitelji etnologije, team bilding skupine i sl.).
Grupe kolaraca,drutava i udruga - (kole te razni klubovi i udruenja mladei i seniora)
koji uobiajeno organiziraju grupna putovanja kao dio edukacije i rekreacije.
Udruga Zdravi grad koja djeluje od 2000. godine je od svog postojanja do danas suraivala s
vie od 160 strunjaka visoke strune spreme razliitih profila, te je jedna od razvojnih neprofitnih
organizacija koja je znaajan dio svojih aktivnosti usmjerila razvoju i promicanju Dalmatinske
zagore kao destinacije za odgojno-obrazovni, kulturni i aktivni turizam. Tijekom posljednjih
pet godina Zdravi grad je pokrenuo projekt obnove stare, naputene i oronule kolske zgrade u
Radoiu te je pretvorio u suvremeni obrazovni i resursni centar (objekt je u zadnjoj fazi obnove
krova i prvog kata, dok je prvi kat u funkciji te se koristio za programe kole u prirodi u kojima
je sudjelovalo vie od 3000 djece i odraslih). Pored toga, pokrenuti su programi revalorizacije
kulturne, povijesne i prirodne batine, ureenje eko-etno staza, ienja i zatite drevnih bunara
i lokvi te brojnih ilirskih gradina i drugih povijesnih artefakata (poput stare vjetro-mlinice kao
svojevrsnog fenomena Dalmatinske zagore).
Smjetaj Radoia, odnosno njegova blizina veim kulturno-povijesnim cjelinama poput

Trogira i Splita, uveavaju znaaj prirodnih i kulturnih resursa ovog podruja. Naime, ak
dva lokaliteta upisana na Listu svjetske batine (trogirska povijesna jezgra i Dioklecijanova
palaa) od kojih se, uz zranu luku Resnik, Radoi nalazi udaljen samo dvadesetak minuta
vonje automobilom, pruaju ovoj maloj udolini mogunost revitalizacije upravo kroz kulturni,
obrazovni, ekoloki i aktivni turizam.
Konzervatorska podloga izraena je za potrebe uspostavljanja zatite nad kulturnim
krajolikom sela Radoi u Opini Leevica. Svrha je ove podloge pruiti prikaz predmetnog
podruja, analizu postojeeg stanja, uvid u brojnost evidentiranih i registriranih kulturnih
dobara, te definirati smjernice za njihovu zatitu i prezentaciju u skladu sa Zakonom o zatiti i
ouvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske i meunarodno prihvaenim principima zatite
i revitalizacije ruralnih podruja. Pojam kulturnog krajolika javlja se u kontekstu suvremenih
nastojanja oko zatite i unapreenja kvalitete ivotnog okruenja, pri emu je graditeljsko
nasljee jedan od temeljnih faktora u formiranju identiteta kulturnog krajolika. Suvremeni
principi vrednovanja i zatite kulturnog krajolika temelje se na spoznaji da je graditeljski oblik
nedjeljivo vezan s neposrednom okolinom, a time i irim krajolikom, ime sudjeluje u formiranju
regionalnog krajolika. Posebno se to odnosi na tradicijsko graditeljstvo u kamenu. Okvirne
smjernice ove konzervatorske podloge temelje se na tenji za ouvanjem karakteristinih obiljeja
i vrijednosti krajolika predmetnog prostornog obuhvata. Treba ouvati osobite i kvalitetne
odnose u prostoru, zatititi prirodne datosti lokacije i obnoviti i staviti u funkciju pojedinane
elemente ruralne arhitekture, te u to veoj mjeri prezentirati nematerijalnu kulturnu batinu
Radoia.
7.1. Osnovna obiljeja kulturnog krajolika Radoia

Radoi je smjeten na jugozapadnom dijelu povijesno-prostorne cjeline Dalmatinske
zagore, u udolini izmeu dva reda brda. Sa sjeverne strane povijesno selo Radoi granii sa
selom Uble, na zapadu s Trolokvama i Prgometom, na jugu ga prirodno omeuje Kozjak, dok na
istoku granii s Vuevicom. Osim sjeverne granice koju je dijelom izmijenila trasa autoceste A1,
granice kulturnog krajolika Radoia koje treba staviti pod zatitu prate gore opisane povijesne
granice sela. Zbog povijesnih, drutvenih i ekonomskih prilika ovaj je prostor u najveoj mjeri
zadrao ruralni karakter. Krajolik je u najveoj mjeri kultiviran. Na neplodnim dijelovima
zemlje smjestili su se zaseoci ratrkanog stoarskog tipa, a zemlja se obraivala u vrtaama
na rubovima udoline, dok je sredinje podruje plodnog Radoikog polja bilo podijeljeno na
uzdune parcele omeene suhozidnim ogradama ostaci su takve podjele zemljita vidljivi i
danas. Glavna cesta sputa se s Malake put sjevera, zaobilazi gradinu s crkvom Sv. Jurja te
prolazi uzduno kroz sredite Radoia, juno uz seosku kolu. Od nje vode sporedni seoski
putovi i ravaju se u radoike zaseoke. Na krajnjem zapadnom rubu Radoia, sjeverozapadno
od zaseoka irlii nalazi se lokalitet uelj, dok se na krajnjem istonom nalazi lokalitet Piteti,
oba s veim brojem bunara. To su dva iznimno zanimljiva lokaliteta zbog brojnosti bunara,
koji zajedno s lokvama i komunalnom cisternom s naplavom u sreditu sela te individualnim
atrnjama u zaseocima ine cjelovit i dobro ouvan sustav predindustrijske vodoopskrbe,
koja se s jedne strane oslanja na podzemne vodne tokove a s druge na kinicu. Dvije znaajne
uzvisine su Gradina i brdo s crkvom Sv. Jurja, spomenute u kontekstu predkranskih vjerovanja.
Juni prirodni okvir krajoliku ini brdo Kozjak, a na zapadu Opor. itav prostor obiljeen je
karakteristinom vegetacijom kra, uz iznimno dobro sauvanu hrastovu umu na podruju
zaseoka kopljanci koju takoer treba tititi najstroim mjerama.

7.2. Arheoloki lokaliteti i zone

Kulturni krajolik Radoia ine gradine i gomile. Gradine su vee uzvisine s kojih se pruaju
otvoreni vidici na okolno podruje i na kojima se nalaze ostaci starih naselja i/ili utvrda. Najee
su to prapovijesna utvrenja izgraena na prirodnim uzvisinama i opasana bedemima radi
obrane. Glavni su nositelji te kulture na ovom podruju bili Iliri, i to pleme Dalmati, a gradine
nastaju u periodu od kasnog bakrenog do kraja eljeznog doba, odnosno rimske kolonizacije
ovog poduja. Sve do rimskog doba gradine su se gradile u suhozidu, a kasnije se upotrebljavala
i buka. Visina zidina ovisila je o datostima lokacije. Nerijetko su uz ulaz bile podignute i kule.
Neke su gradina bile trajno naseljene, dok su druge sluile kao izvidnice. Zbog oskudice vodom,
lokacija pojedinih gradina uvjetovana je pozicijom lokvi. Uz gradine su iz toga doba preivjele
i gomile, koje su graene od zemlje i kamena nad grobovima izvedenim od kamenih ploa.
Gomile su koristili i Hrvati u razdoblju od 13. do 15. stoljea kao utvrenja, obredna mjesta,
a ponekad i za pokapanje mrtvih. Brojnost gradina i gomila na ovom podruju upuuje na
dugotrajnu naseljenost ovoga prostora.
7.3. Komunikacije
Radoi se nalazi u podruju priobalnih breuljaka pokrivenih niskim raslinjem. Tu su
brojne goleti, a obraene parcele okruene su suhozidima koji su podizani u nekoliko razliitih
struktura. U zaselcima su parcele najee povezane glavnom ulicom koja prolazi kroz sredinu
sela, te irokim sporednim putovima. Strmiji obronci podijeljeni su po izohipsi irokim terasama
suhozida, oslonjenih na kamene stijene i mjestimino obraslih bodljastim grmljem. Javljaju
se dva tipa suhozida. Prvi je graen od ploastog kamena, slaganog u pravilnim redovima i
drugi od nepravilnih komada kamena s poklopnicom na vrhu. Sustav postojeih komunikacija
unutar naselja s glavnim pjeakim putovima treba sauvati. Zajedno s parcelizacijom obradivih
povrina, kao i hrastovom umom na podruju kopljanaca, vrednuju se kao sastavni elementi
ireg kulturnog krajolika izuzetne ambijentalne vrijednosti, stoga ih treba tititi. Putovi kroz
selo i oni u neposrednoj blizini kua ograeni su visokim suhozidima i obrasli niskim raslinjem,
travom i mahovinom.
Nematerijalna kulturna batina obuhvaa vjetine, izvedbe, izriaje, znanja, umijea, kao i
instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim koje zajednice,
skupine i u nekim sluajevima, pojedinci prihvaaju kao dio svoje kulturne batine. Ovu
nematerijalnu kulturnu batinu, koja se prenosi iz narataja u narataj, zajednice i skupine stalno
iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruenje, svoje meusobno djelovanje sa prirodom i
svojom povijeu koja im prua osjeaj identiteta i kontinuiteta te tako promie potivanje
kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti (UNESCO-va Konvencija za zatitu nematerijalne
kulturne batine, l. 2).
Reim zatite nematerijalne kulturne batine Radoia obuhvaa sljedee aktivnosti: treba
nastaviti i produbiti identifikaciju elemenata nematerijalne batine Radoia, te provoditi
istraivanja koja su temelj zatite. Istraivanja bi trebala rezultirati sistematinom i razumljivom
bazom podataka. Svaki element nematerijalne batine mora biti definiran u irem kontekstu
nacionalne kulturne batine u smislu raznolikosti, distribucije, postojeeg stanja, stanja i statusa
zatite, postojeih problema. Moraju biti definirani nositelji kulturnog dobra. Istraivanja bi se
trebala provoditi interdisciplinarno i kroz suradnju nadlenih institucija, lokalne samouprave,
lokalnog stanovnitva i drugih interesnih strana. Treba provesti mjere za inventarizaciju, zatitu,
pohranu i prezentaciju materijala i artefakata vezanih za nematerijalnu kulturnu batinu.
U sklopu procesa zatite vana je i znanstvena diseminacija znanja te ukljuivanje instituta i
visokoobrazovnih institucija. Edukacija i senzibiliziranje javnosti vani su kanali transmisije

nematerijalne kulturne batine.
Primjeri projekata koje je provodila udruga Zdravi grad (Mladi za zlatne godine zagore s
izdanom promotivnom knjinicom o nematerijalnoj kulturnoj batini Radoia i Stella Polaris
programi prevencije zdravstvenih i psihosocijalnih poremeaja, promicanja zdravih stilova
ivljenja i organizacije kole u prirodi) pokazuju dobar primjer i ostalim dionicima da je razvoj
mogu i uz mudar pristup moe ukljuiti veliki broj dionika u sinergijskom odnosu.
Ureenjem deset eko-etno pjeakih staza, nastavkom na ureenju tematskog parka Ilirska
gradina, te pokretanjem postupaka Zatite kulturnog krajolika Radoia Zatita kulturnih
dobara katastarske opine Radoi u svrhu njegove valorizacije kao istinske drutveno-
gospodarske vrijednosti profitiraju svi - posjetitelji, lokalno stanovnitvo, lokalna i upanijska
uprava, drava, turistike zajednice, agencije i praktiki cjelokupno graanstvo Hrvatske i
Europe, jer je ravnomjeran razvoj jedan od kljunih pitanja odrivosti drave i Europe.
8. Zakljuak
Jasno je da je Dalmatinska zagora veliki razvojni izazov za Splitsko-dalmatinsku upaniju i
Hrvatsku u cjelini. Kao nerazvijena sredina sa trendom depopulacije i izumiranja, pronalaenje
naina odrive revitalizacije moe pokazati put i mnogim drugim sredinama u Hrvatskoj i regiji,
te omoguiti stvaranje mjerljivih doprinosa u postizanju stratekih razvojnih ciljeva drutva u
cjelini.
Da bi se ovo ostvarilo, potrebno je ukljuiti sve dionike, poevi od znanosti i struke, preko
razvojnih fondova, javnosti, pa sve do lokalnih dionika, kojima treba ponovno vratiti nadu u
mogunost ne samo opstanka, ve kvalitetnog i perspektivnog ivota u ovom kraju bogatom
prilikama za sve one koji su sposobni vidjeti iznad i dalje od zidova predrasuda.
Literatura
1. Avelini Holjevac I., Upravljanje kvalitetom turistiko-sportske ponude, Kinezioloki fakultet
i Ekonomski fakultet, Zagreb, 2004.
2. Bartoluc, M., Andrijaevi, M., Aktivni odmor u unaprjeenju kvalitete turistike ponude,
Hotelska kua, Opatija, 2006.
3. Bartoluci M., avlek N. (ur.), Turizam i sport razvojni aspekti, kolska knjiga, Zagreb
4. Bartoluci M., Unapreenje kvalitete sportsko-rekreacijskih sadraja u hrvatskom turizmu;
15. ljetna kola kineziologa Republike Hrvatske, 2003.
5. Bartoluci, M. i kori, S. (ur.), Razvoj sportskog turizma u Hrvatskoj, 2006.
6. Bosilj Vuki V., Hernaus T., Kovai A., Business process management, pp.23, kolska
knjiga, Zagreb, 2008.
7. Boi, M., Klasteri-udruivanjem do uspjeha, www.hcpm.agr.hr (15.03.2012.)
8. Brkovi M., ubela I., Martinovi S., Dalmatinska zagora na mletakim katastrima XVII. i
XVIII. stoljea u Dravnom arhivu u Zadru; Dravni arhiv u Zadru, Zadar, 2007.
9. Dasovi J., Kulturni krajolik Radoi, Konzervatorska podloga, udruga Zdravi grad, Split,
2011.
10. Davis, R., Brabander, E.,ARIS Design Platform-Getting Started with BPM, pp.7, Springer,
London, 2007.
11. Gei S., Menadment selektivnih oblika turizma, Sveuilite u Splitu, Split, 2012.
12. Horwath HTL Consulting d.o.o., Izrada master plana razvoja turizma u Splitsko-
dalmatinskojupaniji, Zagreb, 2005.
13. http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagora.

14. http://www.hrks.hr/skole/15_ljetna_skola/46.pdf.
15. http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=278&gl=200710290000002&sid=&
jezik=1
16. http://www.trilj.org/novosti/34-obavijesti-administratora/7989-dalmatinska-zagora-bez-
investitora-postat-e-pusto.html.
17. Lonar ., Brandiranje, 2010.
18. Marki B., Kuki S., Tomi D., Marketing informacijski sustavi za otkrivanje preferencije
potroaa u procesu donoenja odluka o kupovini, Informatologija, Vol. 41 No. 1, 2008.
19. Matas M., Prilog prouavanju gradina i gromila na podruju opine Leevica u Splitskoj
zagori u: Geoadria, Vol. 7/2, Zadar, 2002., str. 63-74
20. Pani Kombol, T., Kulturno nasljee i turizam, radovi zavoda za znanstveni rad HAZU
Varadin, Varadin, 2000.
21. www.ruralis.hr/agroturizam.

Zdenko ipi, Marija Zegnal, eljko Knok:
Zdravstveni turizam u funkciji razvoja hrvatskog turizma

Prihvaen: 01.03.2012. UDK 338.48:61(497.5)

Gesundheitstourismus in der Funktion der Entwicklung des
kroatischen Tourismus
Zdenko ipi, 2 Marija Zegnal, 3 eljko Knok

1
1
Samostalna portska djelatnost, Brulo 1, Pore, Hrvatska
2, 3
Meimursko veleuilite u akovcu, Bana Jelaia 22a, akovec, Hrvatska
1
e-mail: zdenko.sipic@inet.hr, 2 majazegnal@gmail.com, 3 zknok@mev.hr
Saetak: Turizam kao fenomen suvremenog naina ivljenja nalazi se pred velikim izazovima
i zahtjevima za pokretanjem ozbiljnih reformskih i transformacijskih procesa. Kada se govori o
trinoj konkurenciji nailazimo na razne nedefinirane ponuene programe koji privlae svojim
dizajnom i raskonim bojama, no sadraj ponude esto ne opravdava oekivanja u odnosu na
cijenu i kvalitetu. Turizam u Republici Hrvatskoj jo nema izraenu strategiju razvoja. Strateki
plan razvoja turizma u Hrvatskoj trebao bi razrijeiti dvojbe u odnosu na razvoj te najznaajnije
privredne grane u Hrvatskoj.
Zdravstveni turizam moe biti uinkovit ako bude usmjeren na nekoliko zasebnih operativnih
cjelina i ako se ukljue svi relevantni imbenici. U tom smislu predlau se tri podteme zdravstvenog
turizma: zdravstveno-preventivni, kurativni i rehabilitacijski. Koliko je daleko od realizacije
suvremenog koncepta selektivne ponude zdravstvenog turizma moe se utvrditi simulacijom
realizacije jedne od ponuda specijaliziranog turoperatora iz Europe. Tada e biti jasnije to je
potrebno usavriti u radu menadera za turizam i sport, odnosno koje bi segmente materijalne
infrastrukture trebalo dii na viu razinu.
Prepoznatljivost Hrvatske u svijetu trebalo bi pospjeiti i saznanje o ulasku u Europski uniju.
Prednosti zdravstvenog turizma mogu se kapitalizirati u turizmu i kroz jasnu suvremenu selektivnu
ponudu zdravstvenih programa.
Kljune rijei: zdravstvo, programi, turizam, menadment
Zusammenfassung: Der Tourismus als eine Erscheinung der modernen Lebensart befindet
sich vor groen Herausforderungen und Ansprchen zur Aktivierung ernsthafter Reformations-
und Transformationsprozesse. Wenn ber die Marktkonkurrenz die Rede ist, stoen wir auf
verschiedene, nicht definierte, im Angebot stehende Programme, die mit ihrem Design und
prachtvollen Farben Aufmerksamkeit auf sich ziehen, aber meistens wird deren Inhalt in Bezug
auf den Preis und die Qualitt nicht gerechtfertigt. Der Tourismus in Kroatien hat noch keine
erarbeitete Entwicklungsstrategie. Das Strategiekonzept des Tourismus in Kroatien sollte das
Dilemma zwischen der Entwicklung und der wichtigsten Erwerbsttigkeiten in Kroatien lsen.
Der Gesundheitstourismus kann effektiv sein, falls er auf einige separate, operative Einheiten
ausgerichtet ist und falls alle relevante Faktoren miteinbezogen werden. In diesem Sinne
werden drei Unterthemen vorgeschlagen: gesundheitlich-prventiver Tourismus, Kurtourismus
und Rehabilitations-Tourismus. Wie weit das von der Realisation des modernen Konzepts
selektiven Angebots des Gesundheitstourimus ist, kann mit Hilfe der Simulation von der
Durchfhrung eines der Angebote eines spezialisierten Reiseoperateurs in Europa festgestellt
werden. Daraus wird deutlicher, welche Aspekte in der Arbeit des Managers fr Sport und

Gesundheitstourismus in der Funktion der Entwicklung des kroatischen Tourismus
Toursimus perfektioniert werden sollten bzw. welche Segmente der materiellen Infrastruktur
ein hheres Niveau erreichen sollten.
Der Erkennbarkeit Kroatiens in der Welt sollte auch die Erkentnnis ber den baldigen EU-
Beitritt beitragen. Die Vorteile des Gesundheitstourismus knnen im Tourismus durch klare,
moderne, selektive Angebote der Gesundheitsprogramme kapitalisiert werden.
Schlsselwrter: Gesundheitswesen, Programme, Tourismus, Management
1. Uvod
Turizam je jedna od najvanijih privrednih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Teka
recesijska dogaanja u Europi nisu utjecala negativno na poslovanje u turizmu u Hrvatskoj
tijekom 2011. godine, to je dovoljan razlog da se turizmu u Hrvatskoj pristupi s vie pozornosti
kako bi se nastavio dugogodinji uspjean trend razvoja i pozitivnog poslovanja. Zdravstveni
turizam pripada najstarijem obliku turizma i definiraju ga i kao skup najstabilnijih pojavnih
oblika turizma (Andrijaevi, 2010.). Zdravstveni turizam je podruje ije vrijednosti u
Hrvatskoj nisu valorizirane, pa je razumljiva zainteresiranost relevantnih imbenika kako
bi se ovaj resurs pokrenuo u razvojnom pravcu. Kada se govori o relevantnim imbenicima,
tada se podrazumijeva izrada zajednikih dokumenata o razvoju zdravstvenog turizma u
kojima e biti zastupljeni: Ministarstvo turizma, turistika privreda, marketing i ekonomija,
Ministarstvo zdravstva kroz sportsko-rekreacijsku medicinu kao i druge grane medicine, te kroz
kineziologiju i kineziterapiju. Zastupljenost razliitih struka u izradi dokumenta o razvoju i
primjeni zdravstvenih programa u turizmu Hrvatske su garancija za uspjeh i znaajan doprinos
stabilnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma.
Predloeni koncept razvoja zdravstvenog turizma jednako je mogu i poeljan i u ruralnom
turizmu. Ove pretpostavke su opravdane, jer su istraivanja pokazala da su u suvremenom
svijetu jedan od motiva putovanja i programi za ouvanje i unaprjeenje zdravlja.
Zdravlje kao motiv putovanja u odreene destinacije pozicionirao se na samom vrhu ljestvice
kriterija za odabir destinacije za odmor.
2. Turizam i turistika putovanja kao fenomen suvremenog naina ivljenja

Turizam i turistika putovanja, kao fenomen suvremenog naina ivljenja, nalaze se pred
velikim izazovima i zahtjevima za pokretanjem ozbiljnih reformskih i transformacijskih
procesa. Temeljitom analizom rada pojedinih kompanija i destinacija lako se moe zakljuiti da
je razlog tome vrlo jaka konkurencija i trina utakmica kao i sve glasniji zahtjevi suvremenih
gostiju koji ele neto vie od sunca i mora. Kada se govori o trinoj utakmici i konkurenciji,
svjedoci smo prave poplave novih paketa programa koji vizualno privlae svojim dizajnom
i raskonim bojama, no sadraj ponude esto ne opravdava oekivanja u odnosu na cijenu
ponuenog programa.
Turizam u Republici Hrvatskoj jo nema razraenu strategiju razvoja. Oekuje se da e
Ministarstvo turizma uskoro izraditi i usvojiti strategiju razvoja, te na taj nain razrijeiti sve
dvojbe u odnosu na razvoj najznaajnije privredne grane u Hrvatskoj. Zdravstveni turizam
povremeno postaje tema na strunim skupovima i postupno se otvara prostor za prve ozbiljnije
radnje. Proteklih nekoliko godina bilo je pokuaja rasprava na tu temu. Inicijative na temu
zdravstvenog turizma do sada su dolazile uglavnom od strane medicinskih strunjaka, a tematski
su bila obuhvaena podruja mikroinvazivne i estetske kirurgije, stomatologije i oftalmologije.
Razvoj i ulaganja u zdravstveni turizam ostao je na razini inicijative i pokuaja, zbog

nezainteresiranosti od strane turistikih kompanija. Moe se postaviti pitanje zato je izostao
interes turistikih kompanija, upravo onih koji bi trebali biti najvie zainteresirani?
Strunjaci tima Samostalna portska djelatnost Pore kroz dugogodinje struno praenje i
raspravu na temu zdravstvenog turizma doli su do rjeenja da interes turistikih kompanija moe
biti uinkovitiji, ako bude usmjeren na nekoliko zasebnih operativnih cjelina i ako se aktiviraju
i ukljue svi relevantni imbenici. U tom smislu predlau se tri podteme zdravstvenog turizma,
a to su: kurativni turizam, rehabilitacijski turizam i zdravstveno- preventivni turizam. Odvojene
strune i znanstvene rasprave o zdravstvenom turizmu po predloenom modelu omoguile bi
vlasnicima i nositeljima razvojnog sektora lake razumijevanje teme, a samim tim i spoznaju o
kompatibilnosti predloenih cjelina s moguim ulaganjima i razvojnim investicijskim ciklusima.
Proteklih dvadesetak godina od ostvarenja samostalne Republike Hrvatske bit e obiljeeno
kao burno ratno i poratno doba, doba tranzicijske privatizacije i stagnacije razvoja suvremenog
turizma. Analizom navedenog razdoblja dobit e se odgovor na pitanje zato nije dolo do
kvalitativnog razvoja zdravstvenog turizma. Temeljem iskustvenih saznanja moe se zakljuiti da
je postojee stanje ostalo istovjetno stanju prije Domovinskog rata, jer je turizam izgubio primarnu
djelatnost - zdravstvenu zatitu turista koja je bila organizirana u svakom veem hotelu.
3. Mogunost razvoja zdravstvenog turizma

Mogunost razvoja zdravstvenog turizma je najinteresantniji segment u turizmu, zato to bez
identifikacije mogunosti nije mogue pokrenuti niti jedan ozbiljniji korak u razvojnom smislu.
Hrvatska ima velik broj razvojnih mogunosti, zato to je otvorena zemlja, istog mora, zdrave
hrane, kulturnih obiljeja i dogaanja, sauvane tradicije i prepoznatljiva u cijelom svijetu
po vrhunskim sportaima u individualnim i kolektivnim sportovima. Zbog svega navedenog
Hrvatska je postala turistika top destinacija i prava oaza za prijatelje turizma iz cijelog svijeta.
Prepoznatljivost Hrvatske u svijetu sada e dii na vii nivo i saznanje o ulasku u Europsku
uniju. Navedene povratne informacije iz svijeta o naoj zemlji moemo kapitalizirati u turizmu
i kroz jasnu suvremenu selektivnu ponudu zdravstvenih programa.
Zdravlje kao motiv turistikog odabira odredita, kao motiv za putovanje jedan je od
najvanijih pokretaa razvitka sportske rekreacije u turizmu (Andrijaevi, 2010.). Mogunosti
ponude rehabilitacijskog segmenta u zdravstvenom turizmu mogue je realizirati kroz
postojee rehabilitacijske centre investiranjem u nove tehnologije i kadrove. Kurativni segment
zdravstvenog turizma je uglavnom definiran kroz pojedinane inicijative specijaliziranih
medicinskih strunjaka i postojeih bolnica. Trei segment zdravstveno- preventivnih programa
je podruje od posebnog znaenja u zdravstvenom turizmu, zato to obuhvaa najvei postotak
radne i umirovljene populacije Europske unije i to jedino kroz turistiku ponudu zdravstveno-
preventivni programi mogu znaajno poboljati popunjavanje turistikih kapaciteta u periodu
prije i poslije glavne turistike sezone, uz minimalna ulaganja, to i je glavni cilj ponude
selektivnih programa.
Za pruanje usluge ove vrste moramo imati materijalnu i kadrovsku osnovu kao i suvremeni
menadment, kako bi poboljali prodaju turistikog proizvoda, to u konanici i jest cilj. Znaaj
sportskog menadmenta je nemjerljiv u odnosu na uspjenost turistike djelatnosti, a jednako
tako naglaava se nunost suradnje s timom razliitih strunjaka (ipi, Zegnal, Breslauer
Mesari, 2010.).
Razvoj ovog segmenta zdravstvenog turizma je i najprihvatljiviji model za turizam na moru.
Ciljana skupina ove selektivne ponude ne remeti doivljaj ugode odmaranja gostiju koji nisu
ukljueni u program, naprotiv ona djeluje motivirajue na ostale goste kao primjer zdravog i
korisnog naina provoenja aktivnog godinjeg odmora. Kurativni i rehabilitacijski segmenti

Gesundheitstourismus in der Funktion der Entwicklung des kroatischen Tourismus
zdravstvenog turizma nee dobiti znaajniju razvojnu potporu od turistikih kompanija, zato
to ne mogu u znaajnijoj mjeri doprinijeti izvansezonskom popunjavanju postojeih kapaciteta;
moraju se dislocirati pa stoga i nisu predmet trinih interesa turistikih kompanija. Koliko smo
daleko od realizacije suvremenog koncepta selektivne ponude zdravstvenog turizma moe se
utvrditi simulacijom realizacije jedne ponude specijaliziranog turoperatora iz Europe.
Nakon provedene analize mogue je zakljuiti kako je turizam izrazito radno intenzivna
djelatnost. Ta injenica uvjetuje potrebu za visokokvalificiranim djelatnicima koji e pruati
usluge turistima i o kojima e ovisiti kvaliteta usluga u destinaciji (Bartoluci, Budimski, 2010.).
Tada e biti preglednije to je potrebno poboljati kod menadera za turizam i sport, to kod
voditelja i programera, kao i koje segmente materijalne infrastrukture treba poboljati.
4. Zakljuak
Oekuje se da budue strune rasprave doprinesu rjeavanju svih manjkavosti bitnih za
razvoj ponude zdravstvenog turizma kao i razvoju pripadajuih materijalnih i kadrovskih
preduvjeta. Navest e se neke mjere, za koje smatramo da ih je potrebno poduzeti: u turizmu
Republike Hrvatske nuno je snano potaknuti raspravu o razvoju zdravstvenog turizma
na moru i u unutranjosti zemlje; potrebno je napraviti dokument o razvoju zdravstvenog
turizma, te u njega ukljuiti sve relevantne imbenike; treba potaknuti reformu programa
edukacije kadrova u turizmu u smislu prilagodbe programa suvremenim zahtjevima gostiju
u turizmu; nuno je uvoenje timskog rada u slubama marketinga i menadmenta, i to u
smislu zajednikog rada predstavnika razliitih struka; trebalo bi uvesti obaveznu praktinu
nastavu studenata u turistikim centrima i snano ih poticati na uenje stranih jezika to bi
trebalo postati prioritet reforme programa edukacije; a nuno je i potaknuti zakonodavca na
izmjenu i dopunu zakonske regulative koja e svojim odredbama zatititi i omoguiti razvoj
zdravstvenog turizma na najbolji nain.
Literatura
1. Andrijaevi, M. Kinezioloka rekreacija (2010). Zagreb, Kinezioloki fakultet.
2. Bartoluci, Mato; Budimski, Vanja (2010). Obrazovni sustav strunih kadrova za potrebe
turizma u Hrvatskoj. U: Struni kadrovi u turizmu i sportu : zbornik radova / 1. hrvatski
(2010), br. 1. Str. 7-19.
3. ipi, Zdenko; Zegnal, Marija; Breslauer Mesari, eljka (2010). Znaaj menadmenta u
sportu i turizmu Hrvatske. U: Struni kadrovi u turizmu i sportu : zbornik radova / 1. hrvatski
(2010), br. 1. Str. 301-306.

Mirko Smolji:
Akratoterme i politika koncesija u kontekstu rjeenja iz Zakona o koncesijama

Prihvaen: 22.03.2012. UDK 347.2:615.838
Akratoterme i politika koncesija u kontekstu rjeenja iz Zakona o

koncesijama
Acratotherme and policy concessions in context provisions of the law

on concessions
Mirko Smolji
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: s.mirko00@gmail.com
Saetak: Republika Hrvatska, kao i ira regija, bogata je izvorima termomineralnih voda koje
su temelj zdravstvenog turizma s neogranienim mogunostima razvoja. Jedan dio tih izvora
rezultirao je izgradnjom tzv. toplica, hotela i drugih sadraja u funkciji prvenstveno ljeilinog
turizma. Meutim, jedan veliki broj izvora termalnih voda ostao je neiskoriten zbog loe zakonske
regulative, a jedan dio koji je u funkciji nema nikakve strategije niti konkretnih aktivnosti daljnjeg
razvoja u podizanju kvalitete ponude i irenju sadraja. Ovaj rad usmjeren je na balneoloku
kvalitetu termalnih voda, njenu vrijednost u razvoju zdravstvenog turizma te na loe upravljanje
termalnim izvorima kao posljedici loih zakonskih rjeenja.
Kljune rijei: akratoterme, zdravstveni turizam, politika koncesija, Zakon o koncesijama
Abstract: The Republic of Croatia, as well as the wider region, is rich in thermal mineral water
springs that are the foundation of health tourism with unlimited possibilities of development. Some
of these sources has resulted in the construction of the so-called spa, hotels and other facilities
functioning primarily in health tourism. However, a large number of sources of thermal waters
has remained unused due to poor legislation, and the part that is used has no specific strategies
or activities for further development quality improvement and expanding the offer. This paper
focuses on the quality of thermal balneological water, its value in the development of health tourism
and poor management of thermal springs as a result of bad legislation.
Keywords: Acratotherm, health tourism, concession policy, the Law on Concessions
1. Uvod
Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih specifinih oblika turizma u okviru kojeg se
struno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti initelji i postupci fizikalne terapije u cilju
ouvanja i unapreenja zdravlja te poboljanja vrsnoe ivota. Osnovu zdravstvenog turizma ini
koritenje prirodnih ljekovitih initelja koji mogu biti morski, topliki i klimatski. Pod toplike
ili balneoloke initelje spadaju termomineralne vode, ljekovita blata (peloidi), naftalan, klima,
biljni pokrov, kvaliteta zraka, etnice, sunevo zraenje, dok pod klimatske ljekovite initelje
spadaju promjena klimatskog mjesta, kvaliteta zraka, sunevo zraenje. Pod morske ljekovite
initelje spada morska voda, alge, etnice, pokrov, pijesak, solanski peloid, morski peloid,

Mirko Smolji:
Acratotherme and policy concessions in context provisions of the law on concessions
kvaliteta zraka, klima. Lijeenje morem ili talasoterapija primjenjuje terapijsko djelovanje mora
i primorja (http://hr.wikipedia.org/wiki/Zdravstveni_turizam).
Kad su u pitanju zakonska rjeenja vezana za zdravstveni turizam u dijelu koji se odnosi
na koncesije nad izvorima termalne vode, Zakon o koncesijama propisuje obveze davatelja
koncesija i dunost poduzimanja svih pravnih radnji radi osiguranja izvravanja odredbi
iz ugovora o koncesijama. Time se nastoji ostvariti vea efikasnost prikupljanja naknada za
koncesije kao i osigurati uredno izvravanje i drugih obveza propisanih ugovorom o koncesiji,
ali time nisu rijeena pitanja koja se tiu mogueg daljnjeg razvoja turistikih sadraja koja se
temelje na koritenju akratotermi. Posebni (sektorski) zakoni i podzakonski akti usklaeni su
sa predmetnim Zakonom o koncesijama i pravnom steevinom EU. Posebnim zakonima (lex
specialis) mogue je, u skladu s novim Zakonom o koncesijama, urediti dva pitanja u ovlasti
primjene tog zakona: prvo, pitanje sadraja koncesije, tj. pitanje to se moe dati u koncesiju,
odnosno koji javni radovi i koje usluge se mogu dati u koncesiju (a ne i kako), i drugo pitanje, tko
odluuje da se uope daje koncesija i tko je daje (odgovornost za politiku koncesija u podruju
primjene tog posebnog zakona), kad se ocijeni da je u tom dijelu potrebna posebna regulativa u
odnosu na Zakon o koncesijama.
2. Zakon o koncesijama Republike Hrvatske

U procesu pristupanja Europskoj uniji i usklaenju nacionalnog zakonodavstva Zakon
o koncesijama bilo je nuno uskladiti s pravnom steevinom Europske unije. Hrvatski sabor
donio je na sjednici 17. listopada 2008. godine novi Zakon o koncesijama (Narodne novine br.
125/08), u daljnjem tekstu: Zakon.
U okviru tog Zakona bilo je nuno potivati odredbe sljedeih Direktiva:
1. Definicija koncesija za javne usluge i radove sadrana je u Direktivama 18/2004/EZ i
17/2004/EZ, meutim ne postoje posebne odredbe u Direktivama kojima se ureuju
koncesije za javne usluge. Bez obzira na injenicu nepostojanja posebnih odredbi,
koncesije za javne usluge moraju se zakonski urediti na nain kojim e u potpunosti
biti usklaene i potivati naela sadrana u Ugovoru o EZ. Radi se posebice o naelima
jednakog tretmana (nediskriminacije), transparentnosti, proporcionalnosti i uzajamnog
priznavanja.
2. Kod koncesija jednako kao kod postupaka javne nabave moraju se stvoriti zakonski
uvjeti da se omogui to vea javnost postupaka davanja koncesija, da se omogui
nediskriminacija i jednakopravnost u postupku davanja koncesije, te da se omogui vea
uinkovitost kako postupka davanja koncesije tako i njenog izvoenja.
3. Primjenom Poglavlja III iz Direktive 18/2004/EZ u Zakonu je jasno ureeno i definirano
podruje primjene Zakona o javnoj nabavi kod davanja koncesija za javne radove, kao
i posebna pravila primjenjiva na koncesionare potpisnike ugovora o koncesiji za javne
radove ija je ukupna vrijednost ugovora via od 36.000.000,00 kuna, bez poreza na
dodanu vrijednost, u sluaju radova koje e obaviti tree strane, ukoliko je koncesionar
naruitelj radova.
Zakon o koncesijama ojaava poziciju i daje veu vanost Ministarstvu financija koje
je zadueno voditi Registar koncesija a isti zakon jasno propisuje obveze davatelja koncesija
i dunost poduzimanja svih pravnih radnji radi osiguranja izvravanja odredbi iz ugovora o
koncesijama. Time se nastojala ostvariti jo vea efikasnost prikupljanja naknada za koncesije
kao i osigurati uredno izvravanje i drugih obveza propisanih ugovorom o koncesiji. Svi posebni,
tzv. sektorski zakoni i podzakonski akti moraju biti usklaeni sa Zakonom o koncesijama i
pravnom steevinom Europske unije.
Posebnim (sektorskim) zakonima nije mogue ureivati pitanja postupka davanja ugovora
o koncesiji, niti pravnu zatitu iz koncesijskih sporova na drugaiji nain od onog odreenog
Mirko Smolji:
u krovnom Zakonu o koncesijama, a od primjene Zakona u cijelosti su izuzete koncesije koje

su, temeljem propisa Republike Hrvatske, odreene kao klasificirane ili ije izvrenje, temeljem
zakona ili drugih propisa Republike Hrvatske, zahtijeva primjenu mjera informacijske sigurnosti,
koncesije koje su, u skladu s meunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska sklopila
s jednom ili vie drugih drava, namijenjene zajednikoj provedbi ili koritenju projekata, te
koncesije koje se daju u skladu s posebnim postupovnim pravilima odreenima od strane
meunarodnih organizacija.
Izuzete od primjene dijelova Zakona su koncesije na poljoprivrednom zemljitu, koncesije u
podruju igara na sreu, koncesije pravnim osobama koje su u veinskom vlasnitvu Republike
Hrvatske za obavljanje djelatnosti te izgradnju i koritenje objekata i postrojenja potrebnih za
obavljanje tih djelatnosti u nacionalnom parku i posebnom rezervatu, te koncesije za obavljanje
djelatnosti radija i televizije.
3. Balneoloka kvalifikacija termalne vode i ljeilita u Republici Hrvatskoj

Akratotermalne vode, koje se esto nazivaju i istim termama, vrlo su rairene u Europi,
a u njemakoj literaturi poznate su pod imenom Wildwasser. Balneoloki kriterij je voda
temperature vie od 20C (Miholi, 1952.). Miholi je termalna vrela podijelio na: hipoterme
(20-24C), homeoterme (24-38C) i hiperterme (vie od 38C). Ta podjela se odrala do danas uz
male preinake. Uz Miholievu podjelu postoje i detaljnije podjele termalnih vrela. Vouk (1916.)
je napravio prvu detaljniju podjelu termalnih vrela sjeverne Hrvatske na: hladna (hipotermalna
do 18C), mlaka (hiarotermalna 18-30C), topla (eutermalna 30-40C), vrua (akrotermalna 40-
60C) i kipua (hipertermalna 60-80C).
Novija je podjela termalnih vrela autora Kovai i Perica (1998.) na: subtermalne (13-20C),
hipotermalne (20-30 C), homeotermalne (30-38 C) i hipertermalne (vie od 38 C). Osim toplica,
postoji i velik broj izvora koji imaju subtermalnu vodu (13-20C) te hladni izvori kao i oni koji
sadre CO2, H2S, neki drugi plin ili pak imaju poveani sadraj otopljenih soli i minerala.
Slika 1. Akratoterme kao geotermalni potencijal u Republici Hrvatskoj.
Nakon dugogodinjeg empirijskog i klinikog zapaanja, kao i nakon brojnih

eksperimentalnih radova, dolo se do saznanja da su akratoterme vrlo diferentne vode i da su
djelotvorne u lijeenju velikog broja oboljenja. Osim toga, ove su ljekovite vode vrlo prikladne

Mirko Smolji:
za prevenciju od mnogih bolesti. Od davnina su akratoterme poznate po svom ljekovitom

svojstvu u lijeenju reumatskih bolesti, pogotovo upalnog reumatizma, ankilaznog spondilitisa
i degenerativnih reumatskih bolesti. Poznat im je analgetski efekt pri lijeenju i rehabilitaciji
bolesnika s povredama i nakon operacija na lokomotornom sustavu, kod pacijenata kod kojih
je nakon povreda dolo do komplikacija u vidu refleksnih distrofija te u lijeenju neuralgija.
Sedativno djelovanje akratotermalnih voda koristi se uspjeno u lijeenju neuroza, neurostenija
i vegetativnih distonija (Rubens-Duval, Wibrotte, 1950.).
Veina znanstvenika smatra da biotropni uinak ovih voda treba tumaiti djelovanjem na
vegetativni i endokrini sustav, a dobri terapijski uspjesi akratotermalnih kupki zabiljeeni su
i kod nekih kardiovaskularnih bolesti, kod hipertroniara i kod bolesnika s lakim oblicima
stenokardija. Poznata su i klinika zapaanja diferentnog djelovanja ovih kupki na spolne
lijezde, a neka ljeilita s akratotermalnim izvorima lijee ginekoloke bolesti.
Tablica 1. Neka od poznatijih termalnih ljeilita (toplica, akratotermi) u Republici Hrvatskoj.
Toplice i ljeilite Najblije mjesto Regija Napomena

Bizovake toplice Bizovac i Valpovo Slavonija Najvrua slatina Europe.
Daruvarske toplice Daruvar Bilogora Koritene za vrijeme Rimljana i Turaka.
Istarske Toplice Buzet i Motovun Istra Koritene za vrijeme Rimljana.
Terme Jezerica Donja Stubica Zagorje Blizu prirodnog parka Medvednica.
Krapina, Zabok,
Krapinske Toplice Zagorje Voda je osobito bogata s kalcijem i magnezijem.
Marija Bistrica
Naftalan Ivani Grad kraj Zagreba Jedinstven u Europi.
Stubica i Marija
Stubike Toplice Zagorje Temperatura vode na izvoru je izmeu 43-69C.
Bistrica
Toplice Sveti Martin Sveti Martin na Temperatura vode na izvoru je izmeu 33-34C.
Meimurje
(Vukovec) Muri Popularno wellness odredite Hrvatske.
Koritene za vrijeme Rimljana. Temperatura vode
Toplice Topusko Topusko Banovina
na izvoru je 80C.
Krapina, Zabok,
Tuheljske Toplice Zagorje Popularno wellness odredite Hrvatske.
Marija Bistrica
Varadinske Toplice Varadin Zagorje Najstarije toplice u Hrvatskoj.
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Zdravstveni_turizam.
4. Postupak davanja koncesija

Postupak, nain davanja koncesija i odabir koncesionara, propisani su na razliite naine
prema pravilima i postupcima utvrenim sektorskim zakonima koji nisu ujednaeni, ali se
objavljuju u javnim glasilima. Kako se u pojedinim propisima navodi javni natjeaj ili javno
prikupljanje ponuda za dodjelu koncesije, moe se zakljuiti da postoje elementi transparentnosti
koja je u hrvatskom zakonodavnom okviru rascjepkana i ne nalazi se na jednom mjestu (krovni
zakon o koncesijama) to onemoguava jo efikasniju upotrebu instituta koncesije u hrvatskom
gospodarstvu.
Protiv jednostranih akata javne vlasti (odluka o odabiru koncesionara i dodjeli koncesije)
osigurana je u velikom broju sektorskih zakona pravna zatita u drugostupanjskom upravnom
tijelu primjenom Zakona o opem upravnom postupku, te nakon toga i sudska zatita pred
Upravnim sudom Republike Hrvatske primjenom Zakona o upravnim sporovima. Iako je
Mirko Smolji:
osigurana pravna zatita na nain da je protiv odluke o dodjeli koncesije mogue pokretanje upravnog
spora, ono ne odgaa izvrenje odluke o dodjeli koncesije, tj. ne postoji suspenzivni karakter.
Sporovi iz ugovora o koncesiji, ukljuujui i naknadu tete, rjeavaju se pred sudovima ope
nadlenosti (opinski i upanijski sud) primjenom Zakona o parninom postupku. U tom
postupku postoji pravo na albu drugostupanjskom sudu.
Postojei zakonodavni okvir kojim se ureuje podruje koncesija je razgranat i u tom
smislu razvidna je potreba izmjene zakonodavnog okvira kako bi se poveala transparentnost
primjenom prvenstveno jedinstvenog postupaka davanja koncesija i kako bi se provodila
jedinstvena pravna zatita za sve sudionike u postupku davanja koncesija.
Donoenjem novog Zakona o koncesijama cilj je bio stvoriti efikasan zakonodavni okvir u
podruju koncesija i postizanje pozitivnih uinaka na hrvatsko gospodarstvo. Kako bi se poveala
efikasnost funkcioniranja sustava koncesija od naina provoenja postupka, nadzora nad
naplatom naknade za koncesiju, koordinativnom funkcijom, davanjem miljenja na elaborate
o davanju koncesije, uspostavljanjem suradnje izmeu davatelja koncesije i ostalih dravnih
institucija potrebno je odrediti dravno tijelo koje e provoditi jasnu politiku Vlade Republike
Hrvatske s gledita odreenja prioritetnih mjera politike koncesija u Republici Hrvatskoj.
U zemljama Europske unije tijelo zadueno za koordinaciju politika koncesija uobiajeno je
Ministarstvo financija, koje osim u podruju koncesija obavlja izuzetno vanu ulogu u dijelu koji
se odnosi na javno-privatno partnerstvo (analiza fiskalnih uinaka i odrivosti JPP projekata
u vremenu trajanja ugovora o JPP-u). S ciljem jaanja efikasnosti sustava koncesija i kontrole
naplate naknada za koncesiju, kao proraunskog prihoda, Ministarstvo financija se utvruje kao
tijelo zadueno za koordinaciju politike koncesija u Republici Hrvatskoj.
Dosadanji zakonodavni sustav kojim su ureene koncesije bio je nedostatan okvir za razvoj
ovog instituta, te je nerijetko imao slabije uinke ubiranja naknada za koncesije kako na lokalnoj
tako i na dravnoj razini. Kako bi se uklonili prijanji nedostaci sustava koncesija, sadraj
postojeeg zakonskog okvira usmjeren je prije svega na:
a) poveanje transparentnosti sustava koncesija i osiguravanje ravnopravnog trinog
natjecanja, uz jedinstvenu pravnu zatitu,
b) jaanje efikasnosti u procesu nadzora i prikupljanja naknada za koncesije i smanjenje
pojavnosti sive zone u sustavu koncesija.
Postupak davanja koncesija za javne usluge i koncesije za gospodarsko koritenje opeg
ili drugog dobra, koji nije utvren ovim Zakonom, moe se urediti posebnim propisima koji
ureuju pojedine vrste koncesija, no uz obveznu primjenu temeljnih naela ovog Zakona.
Na postupak davanja koncesije za javne radove odgovarajue se primjenjuju propisi kojima
se ureuje javna nabava, pri emu se na postupak davanja koncesije za javne radove ija je
vrijednost ugovora u ukupnom iznosu jednaka ili nia od 36.000.000,00 kuna, bez poreza
na dodanu vrijednost, primjenjuju odgovarajue odredbe o nabavama male vrijednosti, a na
postupak davanja koncesije za javne radove ija je vrijednost ugovora u ukupnom iznosu via
od 36.000.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost, odgovarajue odredbe propisa kojima
se ureuje javna nabava.
Analogno primjeni Zakona o javnoj nabavi u okviru postupka davanja koncesija pravna zatita
je odreena kroz djelokrug rada Dravne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Ovako
odreenom pravnom zatitom ostvaruje se puna funkcionalnost i obuhvat transparentnog i
efikasnog sustava koncesija u Republici Hrvatskoj. Definirana pravna zatita iz ovog krovnog
zakona primjenjivat e se na posebne sektorske zakonske i podzakonske akte ime se u potpunosti
postiu ciljevi koji e unaprijediti sustav koncesija u Republici Hrvatskoj.

Mirko Smolji:
5. Politika koncesija
Politika koncesija predstavlja sve mjere i aktivnosti usmjerene uspostavi i odranju
uinkovitog sustava davanja koncesija, te ustroj i voenje Registra koncesija. U okviru politike
koncesija ministarstvo nadleno za financije moe samostalno, bez zahtjeva davatelja koncesije,
pokrenuti postupak nadzora putem inspekcijskih slubi i/ili nadlenih poreznih slubi nad
koncesionarom koji ne izvrava obveze u skladu s ugovorom o koncesiji, a u okviru svog
djelokruga. Davatelj koncesije, odnosno nadleno tijelo za provoenje ili nadzor zakona kojim
se ureuje pojedina koncesija, duan je potovati i izvravati zahtjeve ministarstva nadlenog za
financije, te sudjelovati u provedbi svih vrsta nadzora. U sluaju neizvravanja mjera i preporuka
ministarstva nadlenog za financije, te u sluaju nesuradnje, isto ministarstvo moe zatraiti
pokretanje upravnog i inspekcijskog nadzora u skladu s djelokrugom i odredbama propisa
kojima se ureuju poslovi tijela nadlenog za dravnu upravu. Ministarstvo nadleno za financije
osim navedenih mjera provodi i sve ostale aktivnosti vezane uz suradnju s davateljima koncesija
u svrhu preventivnog djelovanja, te usklaivanja svih aktivnosti na podruju koncesija, a za
vrijeme trajanja ugovora o koncesiji.
Davatelj koncesije duan je kontinuirano nadzirati rad koncesionara i izvravanje njegovih
obveza iz ugovora o koncesiji, te redovito pratiti izvravanje svih uplata u skladu s ugovorom o
koncesiji. Radi provoenja nadzora davatelj koncesije duan je najmanje jedanput godinje od
koncesionara zatraiti posebne periodike izvjetaje o njegovom radu i koritenju koncesije,
a u skladu s obvezama iz ugovora o koncesiji, dok je davatelj koncesije duan obavijestiti
ministarstvo nadleno za financije o zaprimljenim periodikim izvjetajima. Koncesionar moe
dati zalono pravo ili druga osiguranja na imovini koja je predmet ugovora o koncesiji u korist
kreditne institucije ili druge pravne osobe, uz prethodno odobrenje davatelja koncesije. Ta
prava ne mogu biti prenesena ili dodijeljena treim osobama bez izriitog odobrenja davatelja
koncesije, a davatelj koncesije duan je u roku od najvie 30 dana od dana zasnivanja zalonog
prava obavijestiti ministarstvo nadleno za financije o svim zalonim pravima ostvarenim na
osnovu navedenog zahtjeva.
Davatelj koncesije duan je za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji voditi posebnu
dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje koncesionara, pri emu je duan voditi evidenciju
o svim povezanim trgovakim drutvima koncesionara kojemu je dana predmetna koncesija.
Davatelj koncesije duan je uvati dokumentaciju koja se odnosi na odreenu koncesiju do
isteka trajanja koncesije a nakon isteka trajanja koncesije, koncesijska dokumentacija uva se u
skladu s posebnim propisima kojima se ureuje uvanje arhivske dokumentacije.
Davatelj koncesije duan je u roku od najvie 10 dana od primitka zahtjeva ministarstva
nadlenog za financije dostaviti sve potrebne podatke o postojeoj koncesiji, a isto tako, davatelj
koncesije duan je obavijestiti nadleno dravno odvjetnitvo o postupcima nepotivanja
ugovornih odredbi u skladu s djelokrugom rada i odredbama propisa kojima se ureuje
rad dravnih odvjetnitava. U tom sluaju davatelj koncesije duan je dostaviti ministarstvu
nadlenom za financije izvjea o poduzetim radnjama u roku od najvie 15 dana od dana
zaprimanja zahtjeva, a u sluaju nepodmirenih dugovanja proizalih na temelju obveza iz
ugovora o koncesiji poduzeti sve mjere nadzora i prisilne naplate, te svih pravnih radnji u skladu
s odredbama ugovora o koncesiji i ostalim ovlastima davatelja koncesije.
U skladu s politikom koncesija i nadlenostima ministarstva nadlenog za financije, o svim
uoenim nepravilnostima i poduzetim mjerama davatelj koncesije mora u pisanom obliku
obavijestiti ministarstvo nadleno za financije pravovremeno, a najkasnije u roku od 30 dana
od uoene nepravilnosti odnosno poduzete mjere, a koncesionar je duan postupiti po zahtjevu
davatelja koncesije ili ministarstva nadlenog za financije ukoliko se od njega trai potvrda o
Mirko Smolji:
izvravanju preuzetih obveza iz ugovora o koncesiji ili drugi vani podaci o potivanju ugovora
o koncesiji u roku od 10 dana od dana primitka zahtjeva.
U sluaju neispunjavanja tog zahtjeva davatelj koncesije duan je poduzeti sve pravne radnje
u skladu s odredbama ugovora o koncesiji i ovlastima davatelja koncesije, a u postupcima kada
nije mogue ispunjenje obveza iz ugovora o koncesiji, davatelj koncesije duan je o istome
obavijestiti nadleno dravno odvjetnitvo i ostale nadzorne i inspekcijske slube, te pokrenuti
sve nune mjere radi ispravljanja uoenih nepravilnosti.
Davatelji koncesija duni su dostaviti ministarstvu nadlenom za financije godinji i
srednjoroni (trogodinji) plan davanja koncesija kako je to odreeno Zakonom, a davatelj
koncesije duan je prije isteka tekue kalendarske godine izraditi godinji plan davanja koncesija
iz svoje nadlenosti za narednu kalendarsku godinu.
Godinji plan davanja koncesija mora biti u skladu sa srednjoronim planom davanja
koncesija, a u sluaju odstupanja godinjeg plana od iskazanog srednjoronog plana davanja
koncesija davatelj koncesije duan je ministarstvu nadlenom za financije dostaviti obrazloenje
o navedenom odstupanju prilikom dostave podataka o godinjem planu davanja koncesija.
Godinji plan davanja koncesija sadri osobito:
a) planirani broj koncesija,
b) vrstu svake koncesije,
c) rokove na koje se pojedine koncesije planiraju dati,
d) pravnu osnovu za davanje koncesije,
e) procijenjenu godinju naknadu za pojedinu koncesiju,
Godinji plan davanja koncesija davatelj koncesija duan je do isteka treeg tromjeseja
tekue godine dostaviti ministarstvu nadlenom za financije, a ministarstvo moe po potrebi
zatraiti dostavu dodatnih podataka od davatelja koncesija u roku od devedeset dana od dana
dostave navedenih podataka.
Osim godinjeg plana, davatelj koncesije je na zahtjev Ministarstva financija obvezan dostaviti
srednjoroni (trogodinji) plan o davanju koncesija iz svoje nadlenosti s jasno iskazanim
ekonomskim uincima provedbe buduih ugovora o koncesijama uz odgovarajuu primjenu
propisa kojima se ureuju javne financije, odnosno priprema, ocjena i izvedba investicijskih
projekata. U srednjoronom planu davanja koncesija navode se gospodarska i druga podruja u
kojima se planiraju dati koncesije, javni objekti koji e se graditi, odnosno javne djelatnosti koje
e se obavljati na temelju koncesije, planirani rashodi za koncesije i prihodi od koncesija, ocjena
oekivane gospodarske koristi od planiranih koncesija. Srednjoroni plan moe sadravati
i druge elemente koji su od znaenja za provedbu uinkovite politike koncesija. U postupku
dostave navedenih podataka davatelj koncesije mora na jasan nain prikazati usklaenost plana
davanja koncesija s razvojnim gospodarskim okvirom i pojedinanim projektima, a u skladu s
javnim interesom.
Registar koncesija jedinstvena je elektronika evidencija koncesija danih na podruju
Republike Hrvatske koji vodi Ministarstvo financija. Voenje registra koncesija znai
prikupljanje i evidenciju podataka iz koncesijske dokumentacije, pohranu podataka, upravljanje
bazom podataka, osiguranje dostupnosti podacima, te zatitu baze podataka i dokumenata
pohranjenih u arhivi.
Ministar financija donosi pravilnik o ustroju i voenju registra koncesija, a davatelj koncesije
i koncesionar duni su postupati po zahtjevu ministarstva nadlenog za financije u rokovima
propisanima odredbama Pravilnika o ustroju i voenju registra koncesija. Davatelj koncesije
duan je ugovor o koncesiji dostaviti ministarstvu nadlenom za financije u roku od 10 dana od
dana njegova potpisivanja.

Mirko Smolji:
6. Zakljuak
Iz sadraja ovog rada vidljivo je da Republika Hrvatska obiluje velikim brojem akratotermi
na kojima se moe snano razvijati zdravstveni turizam kroz irenje kapaciteta i sadraja i na
taj nain pridonijeti ukupnom gospodarskom rastu drave. Takoer je vidljivo da su rjeenja
iz Zakona o koncesijama usmjerena iskljuivo u pravcu ubiranja naknada za davanje koncesija
i odreena je nadlenost Ministarstva financija za provoenje predmetnog zakona, meutim
Zakon o koncesijama, kao krovni zakon za podruje koncesija, ne propisuje jasno obveze
davatelja koncesija iz lex specialis zakona u pogledu sadraja ugovora o koncesiji kojim bi se
koncesionarima propisale obveze izgradnje novih sadraja i poveanje ponude, poveavanje
zapoljavanja itd., a neispunjavanje tih obaveza u zadanim rokovima bi rezultiralo oduzimanjem
koncesije.
Praksa je pokazala da koncesionari godinama vegetiraju na postojeem nivou ili ak
gospodarski nazaduju, a veina uz navedeno niti ne plaa naknadu iz ugovora o koncesiji
opravdavajui se objektivnim okolnostima te prolaze nekanjeno uivajui i dalje koncesijska
prava. Kad uzmemo u obzir da se jedan dio akratotermalnih izvora nalazi na privatnim
povrinama bez mogunosti izvlatenja vlasnika i stavljanje izvora u funkciju javnog interesa i
gospodarskog razvoja, te da imamo i ekstremne sluajeve da na jedan dio buotina prava polae
naftna kompanija u vlasnitvu stranaca, oito je da je pravna regulativa, odnosno postojea
politika upravljanja akratotermalnim izvorima u Republici Hrvatskoj nedovoljno kvalitetna i
suprotna potrebama jaeg gospodarskog rasta.
Shodno navedenom, namee se potreba da politiku koncesija preuzme ministarstvo nadleno
za gospodarstvo i da ubudue akcent u sadraju ugovora o koncesiji bude razvoj kapaciteta
u srednjoronom i dugoronom razdoblju, te poveanje sadraja i kvalitete ponude nasuprot
pukom ubiranju koncesijskih naknada koje nedovoljno pridonose razvoju zdravstvenog turizma
i opem gospodarskom rastu drave.
Literatura
1. http://www.eukonomist.com/index.php/Koncesije (17.02.2012.)
2. http://www.strategija.hr/datastore/filestore/16/Strategija_razvoja_hrvatskog_turizma_
do_20 10 ( 18.02.2012.).
3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Zdravstveni_turizam ( 18.02.2012.).
4. Jurii- Mitrovi, V. (2001). Izvjetaj o rezultatima kemijskih analiza uzoraka vode za zadatak
Monografija termalnih i mineralnih vrela RH, HGI, Zagreb.
5. Kovai, M., Jeli, K. (1999). Mogunosti koritenja geotermalnih voda u Republici
Hrvatskoj, Zbornik radova 2. hrvatske konferencije o vodama, Dubrovnik.
6. Kovai, M., Peka, ., Cibili, A. (2003). Gospodarenje hrvatskim geotermalnim vodama
sukladno koncepciji odrivog razvoja ciljevi i usmjerenja, Zbornik radova 3. hrvatske
konferencije o vodama, Osijek.
7. Kovai, M., Perica, R. (1998). Stupanj koritenja geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj,
Hrvatske vode 6, 355-361, Zagreb.
8. Kovai, M., Perica, R. (1998). Stupanj koritenja termalnih voda u Republici Hrvatskoj.
Hrvatske vode 6, 25, 327-536, Zagreb.
9. Miholi, S. (1952). Kemijski sastav i svojstva mineralnih voda. Godinjak Balneol.- klimat.
institut NR Hrvatske 1, 7-18, Zagreb.
10. Rubens-Duval, Wibrotte J. (1950). Psihike komponente boli kod reumatskih bolesti,
Minneapolis, Concours Med, 72 (31).
11. Rubini, A. (1961). Temperaturni odnosi u Panonskom bazenu na podruju Hrvatske, Nafta,
10, 257-261, Zagreb.
Mirko Smolji:
12. imuni, A. (2008). Geotermalne i mineralne vode Republike Hrvatske, Hrvatski geoloki
institut, Zagreb.
13. Vouk, V. (1916). Bioloka istraivanja termalnih voda Hrvatskog zagorja. Prirodoslovna
istraivanja Hrvatske i Slavonije, 8, 1-17, Zagreb.
14. Zakon o koncesijama. Narodne novine RH, broj 125/08.

ura Somoi, Katarina Horvat, Sara Horvat:
Project Ana Katarina Zrinski
Primljen: 20.02.2012. Iskustvo iz prakse

Prihvaen: 14.03.2012. UDK 338.48:94(497.524)
Projekt Ana Katarina Zrinski
ura Somoi, 2 Katarina Horvat, 3 Sara Horvat

1
1
2, 3
studentice Meimurskog veleuilita u akovcu
e-mail: djurdja.somodji@ck.t-com.hr, 2 katica_horvatova@net.hr, 3sara.horvat@hotmail.co.uk
1
Saetak: U duhu europskog naina obrazovanja Meimursko veleuilite u akovcusvojim

polaznicima prua mogunost stjecanja novih praktinih znanja stvaranjem kvalitetnih programa
i projekata uz struno vodstvo iskusnih mentora. Studenti strunog studija Menadment turizma i
sporta prihvatili su ideju izradepovijesno-kulturnog turistikogprojekta Ana Katarina Zrinski u
elji obogaivanja kulturne ponude grada akovca te promoviranja grada i upanije kao poeljne
turistike destinacije. akovec, grad Zrinskih ima uvjete za razvoj kulturnog turizma kroz povijesne
reminiscencije lanova obitelji Zrinskih i Frankopana. U izradu projekta ukljuili su se studenti
koji ele usvojiti praktina znanja koja e koristiti kasnije u svom radu. Izradom projekta dobivena
je nova povijesno-kulturna turistika manifestacija koja e saivjeti 27. i 28. travnja ove godine u
akovcu kao sastavni dio programa obiljeavanja Dana Meimurske upanije.
Kljune rijei: projekt, povijesno-kulturna turistika manifestacija, turistiki proizvod,

turistika destinacija
Abstract: In the spirit of European education, Meimurje University of Applied Sciences in

akovec gives the students opportunity to gain some new practical knowledge in creating programs
and projects accompanied with professional leadership of the experienced mentor.Students of
the Meimurje University of Applied Sciences in akovec have accepted the idea of creating the
cultural, historical and tourist project Ana Katarina Zrinski so they could be part of enrichment
of the cultural supply of the town of akovec, and also to promote the town and the district as a
desirable tourist destination. The town of akovec has conditions for development of the cultural
tourism through historical reminiscence of the members of the families Zrinski and Frankopan.
The students that are involved in the implementation of this project are eager to earn some new
practical knowledge for their future work. By the production of this project, the city of akovec will
gain a new cultural, historical and tourist manifastation that is going to take place on the 27th and
28th of April 2012 in akovec as the essencial part of the program for noting the Day of district of
Meimurje.
Keywods: project, cultural and tourism manifestation, tourist product, tourist destination
Projekt Ana Katarina Zrinski
1. Uvod
Ovim radom se eli prikazati kako su studenti tree godine strunog studija Menadment
turizma i sporta Meimurskog veleuilita u akovcu stvorili prepoznatljivu kulturno-povijesnu
manifestaciju i stekli neprocjenjivo iskustvo izrade projekta i organiziranja manifestacije.
elja je bila stvoriti novi turistiki proizvod, evocirati duh povijesti i interaktivno ga prikazati
iroj publici. Na taj nain se nastoji pridonijeti razvoju turizma kao gospodarske grane kroz
proirenje postojee turistike ponude, aktiviranju neiskoritenih turistikih potencijala te
pribliavanju meimurske povijesti svim naratajima, kao i stvaranju svijesti o povijesnom
znaenju obitelji Zrinskih za Meimurje, Hrvatsku ali i Srednju Europu. Projekt Ana Katarina
Zrinski projekt je meunarodnog karaktera sa sudionicima triju susjednih zemalja.
Cilj projekta je postizanje vee posjeenosti grada akovca to bi imalo pozitivan utjecaj
na razvoj kulturnog turizma kroz novi turistiki proizvod destinacije. Dolo bi do poveanja
broja noenja i prodaje suvenira, a veu posjeenost imali bi i muzej, ugostiteljski objekti i ostali
sudionici u turistikoj djelatnosti. Kroz poveanu potronju poveava se i udio poreza na promet
u gradskoj blagajni.
2. Definicija problema
U okviru projekta provedena je anketa na pedeset sluajnih ispitanika o poznavanju ivota i
djela Ane Katarine Zrinski (Bunjac i sur, 2003.). Temeljem dobivenih rezultata utvreno je da
veina anketiranih graana ne posjeduje dovoljno znanja o povijesnim dogaajima i njihovim
definicijama. Od ukupnog broja ispitanika, njih 13% nije znalo da je Ana Katarina Zrinski bila
prva ena u banskoj Hrvatskoj koja se bavila pisanjem i prevoenjem knjievnih tekstova; 40%
nije znalo da je bila hrvatska grofica; samo 10% je znalo da je bila supruga Petra Zrinskog; 55%
nije znalo Anino djevojako prezime Frankopan; 45% nije znalo godinu prireenja Putnog
tovarua, Aninog molitvenika; 50% nije znalo da se u njemu Ana obraa Bogu i svecima, a 55%
nije znalo godinu Anine smrti.
Tablica 1. Anketa s rezultatima na temu Ana Katarina Zrinski

Ana Katarina Zrinski poznata je kao prva ena u Banskoj Hrvatskoj koja se bavila:
prevoenjem i pisanjem slikarstvom i grafikom glumom
knjievnih tekstova
87% 5% 8%
Ana Katarina Zrinski bila je:
grofica banica kneginja
60% 25% 15%
Ana Katarina Zrinski bila je supruga:
Frane Krsta Frankopana Petra Zrinskog Nikole Zrinskog
50% 10% 40%
Djevojako prezime Ane Katarine Zrinski bilo je:
Arpadovi Karaorevi Frankopan
37% 18% 45%
Putni tovaru, molitvenik je koji je Ana Katarina Zrinski priredila:
1770.g. 1550.g. 1660.g.
20% 25% 55%
U Putnom tovaruu, Ana Katarina Zrinski obraa se:
crkvenoj osobi Bogu i svecima svjetovnoj osobi
15% 50% 35%

Koje godine umire Ana Katarina Zrinski?

1671. 1673. 1678.
27% 45% 28%
Izvor: originalna anketa autorica.
Rezultati ankete pokazuju da postoji potreba odravanja edukativnih programa i kreativnih

tematskih radionica (likovnih, glazbenih, scenskih, dramskih) na temu povijesti o obitelji
Zrinski, u ovom projektu, s posebnim naglaskom na banicu Anu Katarinu Zrinski.
3. Ukratko o programu
Programi iz projekta podijeljeni su studentima, lanovima tima, koji su ih kreativno osmislili,
doradili i prezentirali putem prezentacije i odgovorni su za svoj dio rada. Sudjeluju i u odluivanju
o ostalim prijedlozima vezanim uz projekt u cjelini. Od lanova organizacijskog tima trai se
entuzijazam, slobodno vrijeme i predanost ispunjenju ciljeva.
Ana Katarina Zrinski bila je banica i spisateljica to otvara mogunosti za prikazivanje
kulturnih, zabavnih i umjetnikih programa (Bartoli i Blaeka, 2005.). Manifestacija nudi
zanimljivosti za sve uzraste. Planira se sudjelovanje glazbenika, povjesniara, likovnih umjetnika
i amatera, glumaca, recitatora, plesaa, kostimografa, starih zanata. Uprizorenjem povijesne
osobe Ane Katarine Zrinski u okruenju dvorca i muzeja Zrinski kroz renesansnu glazbu,
povijesne kostime, autentina jela, likovnu koloniju i kazalinu predstavu publici e se pribliiti
njen lik i djela. Djeca predkolske dobi i uenici osnovnih kola sudjelovat e u izradi likovnih
radova, pisanju literarnih radova i pjesama, a srednjokolci u stvaranju renesansne glazbe i plesa,
izradi i noenju povijesnih kostima, natjecanju u kvizu znanja i pripremi autohtonih jela iz tog
srednjovjekovnog razdoblja. Od povijesnih dogaaja bit e obnovljene viteke igre uprizorene u
opkopu staroga grada.
Sudjelovanjem na balu u prostorima muzeja uz ceremonijal zabave na dvoru, renesansni ples
i povijesne kostime prisutni e moi izdvojiti novac za kolovanje studenata slabijeg imovinskog
stanja u za to predvienu krabicu. U sklopu euharistijskog slavlja bit e proitane odabrane
molitve iz Putnog tovarua koje e prikazati vanost Ane Katarine kao spisateljice prvog
molitvenika (Bartoli i Blaeka, 2005.).
4. Zakljuak
Zadatak izrade i provedbe projekta nije nimalo lagan. Od lanova projektnog i organizacijskog
tima trai se entuzijazam, slobodno vrijeme i predanost ispunjenju postavljenih ciljeva. Studenti
strunog studija Menadment turizma i sporta Meimurskog veleuilita u akovcu ovim
nainom izrade i provoenja projekta stjeu kvalitetno iskustvo, znanje i vjetine. To je vana i
znaajna referenca u ivotopisu koja se cijeni, kako kod europskih, tako sve vie i kod domaih
poslodavaca. Ova prednost koju Veleuilite prua svojim studentima je suvremena i sasvim
sigurno e privui vei broj zainteresiranih studenata.
Literatura
1. Bunjac, B.; Bunjac, B.; Jahn J., Matotek, V.; Puzak, I.; estak, M. (2003). Pregled povijesti
Meimurja. akovec, Povijesno drutvo Meimurske upanije.
2. Bartoli, Z., Blaeka T. (2005). Majka Katarina. akovec, Matica hrvatska, Ogranak akovec.
3. Bartoli, Z., Blaeka T. (2005). Putni tovaru. akovec, Matica hrvatska, Ogranak akovec
Branislav uti, Vlatka Rui:
Razvojni potencijal zdravstvenog i sportskog turizma u zatienom podruju na primjeru Nacionalnog parka Plitvika jezera

Prihvaen: 07.03.2012. UDK 338.48:61+796(497.56)
Razvojni potencijal zdravstvenog i sportskog turizma u zatienom

podruju na primjeru Nacionalnog parka Plitvika jezera
The potential of health and sport tourism growth in protected areas

on the example of Plitvice lakes National park
Branislav uti, 2 Vlatka Rui

1
Veleuilite Nikola Tesla u Gospiu

1, 2
Bana Ivana Karlovia 16, 53000 Gospi, Hrvatska

e-mail: 2 vlatka@np-plitvicka-jezera.hr
Saetak: Zatiena podruja zbog svojih prirodnih posebnosti predstavljaju izvrsnu platformu
za razvoj specijaliziranih oblika turizma kao to su zdravstveni i sportski turizam (nasuprot
masovnom), generirajui time koristi za zatieno podruje ali i same konzumente navedenih
usluga. Osim otvaranja potencijalnog novog trita vie platene moi, zdravstveni i sportski
turizam doprinose animaciji domaeg gosta odnosno produenju prosjene duine boravka istog,
ali i valorizaciji zatienog podruja te njegovoj promociji i zatiti.
Kljune rijei: zdravstveni turizam, sportski turizam, zatieno podruje, Plitvika jezera
Abstract: Protected areas due to its natural particularities present excellent platform for
development of health and sport tourism (as opposed to mass tourism), generating benefits for the
protected area and tourists. Health and sports tourism contribute to the opening of a new market
with higher paying power, animate domestic visitor, prolong average lenght of tourist stay and
contribute to the valorisation of protected area, its promotion and protection.
Key words: health tourism, sport tourism, protected area Plitvice lakes
1. Uvod
Razvoj selektivnog nasuprot masovnom turizmu nazire se kao adekvatan balans prema
odrivosti zatienog podruja, osobito kada se radi o sportskom i zdravstvenom turizmu
kojima se znaajke zatienog podruja dodatno naglaavaju i pri emu se izostavlja nepoeljan
uinak nekontrolirane eksploatacije i komercijalizacije zatienih podruja. Potencijal razvoja
zdravstvenog i sportskog turizma u zatienim podrujima ima dvojak uinak uz adekvatnu
primarnu investiciju moe potaknuti razvoj onih zatienih podruja koja ne karakterizira velika
posjeenost te paralelno (odreenjem za selektivne oblike turizma) eliminirati negativne efekte
masovnog turizma odreenjem za one oblike turizma koji e uvaiti nosivi kapacitet zatienog
podruja, utjecati na produenje boravka posjetitelja i poveanje kvalitete doivljaja zatienog
podruja. Osim toga, razvojem zdravstvenog i sportskog turizma fokus posjetitelja vraa se na
temeljni fenomen zbog kojeg je neko mjesto proglaeno zatienim; doivljaj zatienog podruja
postaje kvalitetniji i potpuniji ime se i osnovne funkcije zatienog podruja edukativna,

The potential of health and sport tourism growth in protected areas on the example of Plitvice lakes National park
znanstvena i rekreacijska u potpunosti realiziraju i rezultiraju benefitima, kako za korisnika

tako i za zatieno podruje.
2. Potencijal razvoja selektivnih oblika turizma u zatienim podrujima

Zdravstveni i sportski turizam oblici su turizma koji korisnicima omoguuju provoenje
slobodnog vremena i odmora za ouvanje i unaprjeenje cjelovitog zdravlja psihikog, fizikog
i duhovnog koji su ujedno komplementarni s ostalim neinvazivnim oblicima turizma kao to
su odmorini, kongresni ili kulturni. Zatiena podruja izniman su potencijal za razvoj istih:
obiluju prirodnim ljepotama, prirodnim ljekovitim imbenicima te pogodnom klimom koja
blagotvorno djeluje na izljeenje ili prevenciju pojedinih bolesti. U tom kontekstu, zatiena
podruja poznata po blagotvornim klimatskim karakteristikama postaju vane potencijalne
turistike atrakcije selektivnih oblika turizma.
U 2010. godini putovanja motivirana odmorom i rekreacijom iznosila su polovicu od
ukupnog broja turistikih dolazaka (51% od 480 milijuna dolazaka), dok projekcije pokazuju da
e se trend odmorom motiviranih putovanja dodatno poveati u narednom razdoblju (WTO,
2010). Sportski i zdravstveni turizam, kao svaki oblik turizma posebnog interesa, ovise o stupnju
turistike razvijenosti i turistikog prometa u destinaciji to je destinacija razvijenija, to je
lake u nju uvoditi nove proizvode za ciljne segmente i obratno - turizam posebnih interesa tee
je razvijati u destinacijama s nerazvijenom turistikom ponudom i niskom stopom turistike
potranje (Kunst i Tomljenovi, 2011., 15).
Dodatan motiv za poticanje razvoja sportskog i zdravstvenog oblika turizma u zatienim
podrujima proizlazi iz injenice da je odluivanjem na takve oblike turizma mogue uspjenije
upravljati razvojem podruja bez potrebe za poveanjem broja posjetitelja, budui da se radi
o visokoprofitnim oblicima turizma koji podrazumijevaju cjelogodinji i dui boravak, veu
potronju i vee iskoritenje smjetajnih kapaciteta, te paralelno veu mogunost provedbe
znanstvene, obrazovne i rekreacijske funkcije zatienog podruja u masovnom turizmu.
2.1. Sportski turizam u zatienim podrujima

Sportski turizam kao eco-friendly oblik turizma izrazito je prikladan za razvoj u zatienim
podrujima, jer minimalno eksploatira/devastira prirodu te paralelno maksimalizira benefite za
korisnika. Sportski se turizam openito pojavljuje u tri temeljna oblika:
natjecateljski sportski turizam,
zimski sportsko-rekreacijski turizam i
ljetni sportsko-rekreacijski turizam (Bartoluci, 2003., 71).
Pod pojmom natjecateljski sportski turizam podrazumijevaju se sva putovanja radi

sudjelovanja u odreenim sportskim natjecanjima, od domaih do meunarodnih (Bartoluci,
2003., 71) iji je osnovni motiv aktivno (sportai) ili pasivno (posjetitelji) sudjelovanje u
odreenoj sportskoj manifestaciji. Sportsko-rekreacijski turizam podrazumijeva bavljenje
turista tim aktivnostima, odnosno kao motiv turistikih putovanja u suvremenom turizmu
sve se vie javlja sportska rekreacija kojom se aktivno bave turisti na odmoru i koja u pravilu
nema ni natjecateljski niti promatraki karakter, ve se radi o aktivnosti turista izabrana po
vlastitom izboru sa svrhom zadovoljavanja potreba za kretanjem, igrom, aktivnim odmorom
i razonodom (Relac i Bartoluci, 1987., 40). Zimski sportsko-rekreacijski turizam provodi se u
planinskim zimskim centrima, toplicama ili na moru, a ljetni na moru, planinama ili rijekama.
U pravilu su razliite sportske aktivnosti obavezno ukljuene u sam razgled zatienih podruja
(etnja, vonja amcima, nordijsko tranje, planinarenje, tenis, boanje), ali ee u amaterskom/
rekreativnom obliku nego profesionalno s komercijalnim efektom za zatieno podruje. U
tom kontekstu najei oblici sportsko-rekreacijskog programa koji se pojavljuju u zatienim
podrujima ne odstupaju znatno od ponude klasinih turistikih destinacija:
- iznajmljivanje razliitih sportskih objekata;
- koritenje sportskih objekata i opreme;
- kole uenja raznih sportskih vjetina;
- sportske igre, turniri i razna natjecanja;
- sportsko-zabavne atrakcije (Bartoluci, 2003., 76).
Veina zatienih podruja u Republici Hrvatskoj (posebno nacionalnih parkova) u
svojoj ponudi ima sportske aktivnosti kojima je primarna svrha produiti prosjean boravak
posjetitelja nudei im mogunost aktivnog odmora u posebnom okruenju; NP Brijuni u
ponudi imaju golf, tenis, biciklizam i boanje; NP Kornati ronjenje, a NP Paklenica planinarenje
i penjanje. Ekonomske koristi od sporta za zatieno podruje za sada se realiziraju iskljuivo
kroz produenje boravka posjetitelja, odnosno sadrajan boravak istih to ini dobru polazinu
osnovu za potencijalnu preobrazbu zatienih podruja u odredita za pripremu profesionalnih
sportaa kao to je to u 80-tim godinama prolog stoljea bio NP Plitvika jezera.
2.2. Zdravstveni turizam u zatienom podruju

Ponuda zdravstvenog turizma temelji se na prirodnim ljeilinim initeljima koji su poveznica
razliitih oblika medicinskih, preventivnih i wellness programa, prilagoenih potrebama
pojedinih skupina turista. Prema Zajednici zdravstvenog turizma Hrvatske u ovom segmentu
turistike ponude Hrvatska nudi 6000 postelja u 18 ljeilinih ustanova; u razvoju ljeilinog
turizma Hrvatske glavni potencijali i komparativne prednosti upravo su znaajke zatienih
podruja: raznolikost prirodnog bogatstva, ekoloka kvaliteta prostora, ljekovite vode, more,
blagotvorno podneblje i zdrava hrana. Welness kao dio ponude zdravstvenog turizma za razliku
od sporta ne ini sastavni dio ponude zatienih podruja unato klimatskim i prirodnim
bogatstvima te ekolokoj kvaliteti prostora, iako pojedina zatiena podruja istiu znaajnu
ulogu u zdravstvenom turizmu Risnjak zbog otre alpske klime, blagog podneblja Jadrana
kontinentalnih odlika Panonske nizine i gorske svjeine Dinarida posjetiteljima nudi planinske
staze i terene za zimske sportove to ostavlja mogunost budueg organiziranog razvoja
odgovarajueg oblika medicinskih ili preventivnih programa koji ne naruavaju prirodne
znaajke prostora, ve na ekoloki odriv nain koriste njegove posebnosti.
3. Potencijal razvoja zdravstvenog i sportskog turizma u Nacionalnom parku

Plitvika jezera
Nacionalni park Plitvika jezera zbog izvanrednih prirodnih terena i odgovarajue nadmorske
visine predstavlja povoljnu lokaciju za provoenje priprema sportaa u kojima je naglasak na
stjecanju fizike forme, budui da je lokacija Parka zahvaljujui klimatskim uvjetima idealna za
zimske pripreme sportaa - izvanredni prirodni tereni, obilje snijega i odgovarajua nadmorska
visina izvanredni su za stjecanje fizike snage. Nacionalni park nekada je bio prepoznatljiva
destinacija sportskog turizma u kojoj su pripreme snage odraivali koarkai Zadra, ibenika,
nogometai Dinama, Osijeka i banjalukog Borca, karatisti, teakwondoisti, koarkaka
reprezentacija bive drave (Plitviki vjesnik, 1981.) i, na primjer, igrai napuljskog kluba Paini
koji su zahvaljujui istim tim pripremama postigli znaajan uspjeh na olimpijadi u Los Angelesu
1984. godine (Plitviki vjesnik, 1989.). Nakon Domovinskog rata tradicija je prekinuta i do

danas, unato nastojanjima, Plitvice nisu uspjele vratiti reputaciju destinacije u kojoj bi klubovi
mogli provoditi pripreme, iako su zadrale prirodne predispozicije i raspoloive smjetajne
kapacitete. U nastojanju da se vrati dio trita sportskog turizma koji bi se proirio i zdravstvenim
segmentom (budui da u posljednjih nekoliko godina broj posjetitelja Parka ima izrazito visok
uzlazni trend uz relativno kratku duljinu boravka - u 2011. godini prosjena duljina boravka
iznosila je 1,7 odnosno 8% vie u odnosu na 2010. godinu (prema podacima Javne ustanove
Nacionalni park Plitvika jezera, 2012.), te da je najvea koncentracija posjetitelja u razdoblju
od travnja do listopada) pristupilo se osmiljavanju uravnoteenog sportsko-zdravstveno-
turistikog proizvoda koji bi trebao biti ne samo jedan od prioritetnih pravaca dugorono
odrivog trinog pozicioniranja zatienog podruja, ve i komercijalni regionalni brend.
3.1. Sportski turizam u Nacionalnom parku Plitvika jezera

Nacionalni park Plitvika jezera u samom Parku i smjetajnim jedinicama posjetiteljima
nudi velik izbor rekreativnih oblika sportskih sadraja: tenis, stolni tenis, planinarenje,
nordijsko tranje, skijanje, kuglanje, boanje, biciklizam iskljuivo kao dopunu osnovnog
sadraja. Profesionalni oblici vezani su uz kuglanje u kojem Kuglaki klub Plitvice postie
dobre rezultate u upanijskoj ligi, te nogomet koji takoer ostvaruje odgovarajue rezultate i
u radu kojih posjetitelji sudjeluju i aktivno i pasivno. Organizirani oblik sportskih aktivnosti u
Nacionalnom parku predstavlja odravanje Plitvikog maratona iji je organizator Park, koji
je zapoeo 1981. godine i koji danas ima meunarodni karakter. Boduje se za Hrvatski cestovni
kup, predstavlja jedini maraton takve vrste koji se odrava u zatienom podruju te se zbog
zahtjevne konfiguracije terena klasificira meu najtee staze maratona u svijetu. Maraton se
odrava prve subote u mjesecu lipnju, ima ukupno tri staze od kojih je jedna profesionalna
(42 km) i dvije rekreativne (16 i 5 km) na kojima se ukupno prole godine prijavilo vie od
2.000 trkaa iz 46 drava svijeta. Ove godine odrava se 27. Plitviki maraton tradicija
maratona prekinuta je samo za vrijeme okupacije i nastavljena prvu godinu nakon osloboenja.
Popularizacija zatienog podruja kroz odravanje maratona (sporta koji je izuzetno eco friendly
prema prirodi) nema klasini komercijalni karakter zbog injenice da se radi o marketinkom
eventu, ali isti uz natjecatelje i sponzore okuplja velik broj posjetitelja na samom maratonu koji
ostvaruju znaajnu potronju u ugostiteljskim i smjetajnim objektima Parka.
3.2. Zdravstveni turizam u Nacionalnom parku Plitvika jezera

Zdravstveni turizam koji se definira kao privremena promjena stalnog boravka ljudi i odlazak
u povoljno klimatsko ili kupalino mjesto radi zdravstvene preventive, kurative ili rehabilitacije
(Vukovi i avlek, 2001., 454) u organiziranom smislu trenutno u Parku ne postoji. Dio
ponude welnessa nalazi se u hotelu Jezero (saune, whirpool, masae), ali samo kao dopuna
sadraju samog hotela koji nije maksimalno iskoriten, dijelom zbog injenice da je primarna
koncentracija posjetitelja na obilazak Parka, a dijelom zbog relativno kratke duljine boravka
istog. Uzimajui u obzir da primarno predstavlja zatieno podruje Nacionalni park Plitvika
jezera u tom kontekstu nee graditi trini imid ljeilita niti nuditi sofisticirane zdravstveno-
ljeiline usluge, budui da ne raspolae prirodnim resursima (geotermalnom vodom) ve
iskljuivo nadopuniti ponudu izvan turistike sezone, te ponuditi prirodne ljekovite initelje,
odgovarajue ugostiteljske, medicinske i druge sadraje, lijeniki nadzor te zdravstveno-
turistike objekte u kojima e sportai moi odravati dio priprema.
Welness i medical spa bit e smjeteni u desnom devastiranom krilu Hotela Plitvice, jednom
od ukupno etiri hotela kojima upravlja Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera, objektu
iznimne arhitekturne vrijednosti raenom prema projektu arhitekta Marjana Haberlea. Lijevo
krilo hotela obnovljeno je i u funkciji od 1996. godine, dok je desno krilo uslijed sudskog spora
bilo izvan funkcije i izloeno propadanju sve do okonanja sudskog spora 2010. godine kada je i
napravljen strateki plan sanacije istog, budui da se objekt nalazi na Velikoj Poljani - u samom
centru Nacionalnog parka. Idejnom studijom predviena je izgradnja toplica i zdravstvenog
centra (medical spa i welness) ukupne neto povrine unutarnjeg prostora 2227,50 m2, odnosno
ukupnog vanjskog prostora od 1216,00 m2 1 sa sljedeim ciljevima:
- preobrazba turizma sezonskog karaktera u turizam cjelogodinjeg trajanja;
- stvaranje uvjeta za boravak gostiju vee platene moi;
- stvaranje uvjeta za pripreme i/ili oporavak sportaa nakon sportskih ozljeda;
- produenje prosjene duljine boravka gostiju te paralelno zadravanje ukupnog godinjeg
broja posjetitelja na razini koja je odriva za zatieno podruje;
- budue bolje iskoritavanje smjetajnih kapaciteta za veu cijenu kroz cjelogodinje
poslovanje;
- poticanje manje invazivnih oblika turizma koji e dugorono ouvati zatieno podruje.
Kao i kod ostalih zatienih podruja temeljni adut koji ini razliku u odnosu na sline
destinacije je upravo priroda; ekskluzivni poloaj unutar Nacionalnog parka, prostori okupani
dnevnim svjetlom i suncem s pogledom na slapove i jedinstveno prirodno okruenje, izuzetna
klimatska svojstva i odgovarajua kvaliteta zraka uz iroku i raznovrsnu ponudu izoliranih
i mirnih relax zona te ponuda usluga, indoor i outdoor sadraja koji mogu u potpunosti
zadovoljiti trite kupaca spa/welness proizvoda. Isti e biti dopunjen zdravstvenim centrom s
ciljem rehabilitacije sportskih ozljeda pri emu se takoer oekuje blagotvorni utjecaj prirode.
Na ovaj nain se dugorono planira definirati Nacionalni park Plitvika jezera, ne samo kao
destinaciju zdravstvenog, ve i sportskog turizma te ujedno utjecati na strukturu posjetitelja i
produenje boravka istih, te ravnomjerno uravnoteenje posjete kroz cijelu godinu.
4. Zakljuak
Zatiena podruja prirodan su odabir za selektivne oblike turizma, budui da svaki oblik
masovnog turizma dugorono uzrokuje devastaciju prirodnih posebnosti zatienih podruja.
U posljednjih nekoliko godina turizam u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ostalim
zatienim podrujima postao je jedan od najbre rastuih segmenata turistike potranje na
svjetskom turistikom tritu, stvarajui velik pritisak i pokazujui obiljeja masovnosti to
iskljuuje mogunost da se temeljne funkcije zatienog podruja znanstvena, obrazovna
i rekreacijska provode kvalitetno, te je potrebno pronai adekvatne oblike turizma koji e
postii iste ili sline financijske efekte uz paralelno smanjenje broja posjetitelja, osobito u vrnim
razdobljima posjete. Sport je kao selektivni oblik turizma ukljuen kroz svoje razliite oblike u
ponudu veine zatienih podruja; s druge strane veina zatienih podruja obiluje iznimnim
zdravstvenim initeljima koji objedinjeni mogu posluiti kao polazina osnova za razvoj
welnessa/sportskog turizma koji e dugorono ouvati zatieno podruje, odnosno umanjiti
negativne uinke masovnog turizma.
1 Idejna studija hotel Plitvice welness i spa Plitvice, 2010.

Literatura
1. Bartoluci, M. (1985). Ocjena ekonomskih efekata sportske rekreacije u turizmu s posebnim
osvrtom na Jadranski turizam Jugoslavije : doktorska disertacija.
2. Plitvika jezera (1981). Plitviki vjesnik. Br.71, str. 10.
3. Plitvika jezera (1989). Plitviki vjesnik. Br. 133, str.11.
4. Pirjevec, B. (1998). Ekonomska obiljeja turizma. Zagreb, Golden Marketing.
5. Relac; Bartoluci (1987). Turizam i sportska rekreacija. Zagreb, Informator.
6. Rjenik turizma / (ur.) B. Vukoni, N. avlek (2001). Zagreb, Masmedia.
7. Kunst, I.; Tomljenovi, R. (2011). Uloga zdravstvenog turizma u poticanju konkurentnosti
ruralnih podruja RH. Zagreb, Institut za turizam.
8. World tourism organisation (2010). Highlites.

Emir Troi, Irhad Troi:
Razvojni planovi banjsko rekreacionog kompleksa Sanske Ilide

Prihvaen: 13.02.2012. UDK 615.838(497.6)
Development plans for spa and recreation complex Sana Ilida
Emir Troi, 2 Irhad Troi

1
Mainski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Vilsonovo etalite 9, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Fakultet zdravstvenih studija, Univerzitet u Sarajevu
ekalua br. 90, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: 1 emirtrozic@yahoo.com
Saetak: Posjetioci iz svih krajeva regije i ire od davnina dolaze zbog koritenja blagodati
termomineralne vode Sanske Ilide za ublaavanje raznih zdravstvenih tegoba. Zabiljeeno je da
ova voda pomae kod reumatskih, onih i stomanih problema. Dosadanja praksa primjene ove
vode i blata je bila na niskom nivou zbog nepostojanja adekvatnih objekata, infrastrukture i strunog
medicinskog osoblja. Meutim, posjeenost je i do sada bila zadovoljavajua i pored neadekvatne
primjene termomineralne vode Sanske Ilide. Posljednih godina donijeti su zakonski propisi koji
reguliu nain ustupanja i koritenja vode privatnim investitorima. Pokrenute su aktivnosti na
usvajanju regulacionog plana, kojim se definie raspored i infrastrukturna povezanost zdravstveno
turistikih objekata. U sklopu Banjsko turistikog centra Sanska Ilida, pored smjetaja sa 70
kreveta, predvieni su i turistiki sadraji, zdravstveno-ljeilini sadraji, otvoreni i zatvoreni
bazeni, bazeni za kupanje i masae termalnom vodom, hidromasani bazeni, saune i slino. Pored
banjskog centra predvieni su i drugi objekti, kao to su hoteli i vikendice, sportski i djeji tereni i
tereni za kampovanje.
Kljune rijei: razvojni plan, banjsko rekreacioni kompleks, Sanska Ilida
Summary: Visitors from all over the region and beyond, ages come from the use benefits,
thermal mineral water Sana Ilida for mitigation various health problems. It was noted that this
water helps with: rheumatism, eye and stomach problems. Up to the present practice application
of water and mud was low due to the absence adequate facilities, infrastructure and medical staff.
However, the attendance is so far was satisfactory Despite inadequate implementation thermal
mineral water Sana Ilida. In recent years the issue legislation governing way of assigning and
water use, private investors. Were initiated activities the adoption regulation plan, defining schedule
connectivity and infrastructure health tourism facilities. The Spa tourism centers Sana Ilida
Apart from accommodation with 70 beds, are provided: tourist facilities, Health-Spa facilities,
indoor and outdoor pools, swimming pools and thermal water massages, spas, saunas and the
like. Besides the spa town are provided and other objects, such as: Hotels and cottages, sports and
childrens courts and facilities for camping.
Keywords: Development Plan, spa and recreation complex, Sana Ilida

1. Uvod
Dugogodinje koritenje termomineralne vode i blata u uslovima niskog stepena opremljenosti
i razvojnih planova regije, opredjelili su lokalnu zajednicu da pokrene aktivnosti razvoja
zdravstveno-turistike usluge Sanske Ilide. Ugodna temperature vode, koja se i do sada koristila
bez dogrijavanja ili hlaenja, prirodno okruenje i drugi interesantni turistiki potencijali
garantuju i ubudue sve veu posjeenost. Ovo su dovoljni razlozi da budui investitori mogu
biti sigurni u brz povratak uloenih investicionih sredstava. Sve ovo je doprinijelo da lokalna
zajednica pokrene i aktivnosti na usvajanju regulacionog plana zdravstveno-turistikog centra
Sanska Ilida, kako bi oni, uz jednostavniju administrativnu proceduru, mogli dobiti neophodna
odobrenja za gradnju i koritenje buduih kapaciteta.
2. Osnovni lokacijski podaci o Sanskoj Ilidi

Termomineralni izvor Sanska Ilida se nalazi na jugoistoku opine Sanski Most. Priblino
ista udaljenost ovog ljeilita od Kljua i Sanskog Mosta i povezanost sa 13 do 15 kilometara
asfaltnom cestom od ovih gradova ini ovo ljeilite izuzetno posjeenim. Ovdje u toku
ljetne sezone dolaze posjetioci i iz drugih gradova. Zadnjih godina je organizovana direktna,
povratna, jednodnevna autobusna linija, koja je polazila svaki dan iz Cazina i prolazila kroz
Biha, Bosanski Petrovac i Klju. Na ovaj nain su posjetioci, koji nisu mogli obezbjediti
smjetaj, dolazili svakodnevno radi kupanja u termalnoj vodi zatvorenog bazena. Na Slici 1 su
predstavljeni poloaji turistukih destinacija Unsko Sanskog kantona, uz rijeku Sanu. Na ovoj
skici pod rednim brojem 10 je obiljeena Sanska Ilida.
Slika 1. Poloaj turistukih destinacija uz rijeku Sanu.

Izvor: http://www.suedosteuropa.ch/sana_templete/sehenswuerdigkeiten.html
3. Saetak razvojnih planova regije i lokalne zajednice

Bogastvo podzemne i izvorske vode opredjelilo je Bosnu i Hercegovinu da u svoje istraivake
i razvojne planove uvrsti i nain koritenja i postupanja s vodom. Zato je Federalno ministarstvo
obrazovanja i nauke uradilo Strategiju razvoja nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine za period
2011 2021. godine, gdje je istaknuta potreba daljeg nauno istraivakog rada na istraivanju
voda. Ovdje su iznijeti osnovni podaci o rezervama vode Bosne i Hercegovine.
Na Slici 2 su preuzeti podaci o rezerve podzemnih voda u slivu rijeke Save u Federaciji BiH.
Slika 2. Rezerve podzemnih voda u slivu rijeke Save u Federaciji BiH.

Izvor: Strategija razvoja nauke FBiH, Mosta, 2010.
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji vei broj nalazita mineralnih, termalnih

i termomineralnih voda. Ove vode, kao obnovljive mineralne sirovine, u drutvenom i
privrednom ivotu stanovnitva imaju znaajnu ulogu. One se u Federaciji BiH primjenjuju u
balneologiji, medicini, rekreaciji, sportu, turizmu, flairanju voda, ekstrakciji soli i plinova iz
voda, za vodosnabdjevanje, koritenje toplinske energije voda, upoznavanje geolokih elemenata,
unapreivanju balneoloko medicinskih naunih metoda (Strategija razvoja nauke FBiH,
Mosta, 2010.). Ovi predoeni rezultati, iako govore o vodnom bogastvu, u ovoj Studiji slue kao
inicijalni podatak za dalja istraivanja na leitima mineralne, termalne i termomineralne vode
u Federaciji BiH.
Na Slici 3 su osnovni podaci o leitima voda, izvorima i buotinama: mineralne, termalne i
termomineralne vode u Federaciji BiH.
Slika 3. Osnovni podaci o leitima voda, izvorima i buotinama u Federaciji BiH.

Izvor: Strategija razvoja nauke FBiH, Mosta, 2010.
Na osnovu uraene Analize investicijskog potencijala opine Sanski Most, Lokalni razvojni
centar Sanski Most je u Novembru 2007. godine odredio osnovne smjernice razvoja. Pored

drugih privrednih grana ovdje se znaajna panja posvetila razvoju turizma i zdravstveno-
turistikih potencijala. Jedan od ovakvih potencijala je Banjsko turistiki kompleks Sanska
Ilida. U razvoju zdravstveno-turistikih kapaciteta prepoznata je mogunost otvaranja novih
radnih mjesta. Na ovaj nain bi se postigao pozitivan uinak na standard i kvalitet ivljenja
lokalnog stanovnitva.
4. Sadanje koritenje Sanske Ilide

U dosadanjem periodu zdravstveno-turistika usluga Sanske Ilide je bila daleko ispod
mogunosti, zbog neizgraenosti objekata za kvalitetniju uslugu. Mogunosti koritenja vode
za oi, stomaklije i blata su bili ogranieni na samoposluivanje, i to u neureenim uslovima.
Kupanje u termalnoj vodi je bilo u dva odvojena, zatvorena bazena i jednom veem, otvorenom
bazenu. Ova usluga je bila ograniena na obaveznu uplatu takse za ulazak u bazene, s tim da
je zadravanje u zatvorenim bazenima bio ogranien na 30 minuta, a u otvoreni bazen pristup
je cjelodnevni uz uplatu jedne takse. Na Slici 4 je fotografija sadanjeg stanja otvorenog bazena
Sanske Ilide.
Slika 4. Fotografija otvorenog bazena Sanske Ilide.

Izvor: Turistiki vodi. Sanski Most, 2008.
Najvei problem za posjetioce je nedovoljno prisustvo strunog medicinskog osoblja, koje bi

korisnicima termalne vode pomogli u savjetu i tretmanu. Za prisustvo medicinskog osoblja do
sada nije bilo izgraeno dovoljno namjenskih prostorija. Zbog izuzetno prijatne temperature
vode, koja je od 32 0C ( 27 0C 1 ) ugodna za due zadravanje, biljei se znaajna posjeenost
Sanskoj Ilidi. U Tabeli 1, pored temperature vode, iskazana pH vrijednost je u gornjem opsegu
neutralnih, do blago alkalnih voda.
Tabela 1. Vrijednosti parametara temperature i pH vijednosti vode.

Banja Sanska Ilida Izmjerene vrijednosti Primjedba
Temperatura vode ( C) 0
32 Topla od 20 do 370C
Subtermalna do 350C
pH vrijednost (6,8-8,5) 7,4 Slabo alkalna
od 7,2 do 8,5 pH
vodljivost (mS/cm) 2088
Izvor: Hidrogeoloki katastar opine Sanski Most, 1987.
1 Temperature 27C je preuzeta iz tekstualnog dijela Hidrogeoloki katastar opine Sanski Most, Geoloki zavod, Zagreb 1987.
U tabelama rezultata Fizikalno hemijske analize upisan je podatak o mjerenju dana 25.11.1986. godine i to vode 32C, a zraka 5C.

U Tabeli 2 moe se pratiti tvrdoa, kiseonik, isparivi ostatak i suspendovana tvar u vodi
Sanske Ilide.
Tabela 2. Vrijednosti parametara tvrdoe, kiseonika, isparivog ostatka i suspendovane tvari u

vodi Sanske Ilide.
Banja Sanska Ilida Izmjerene vrijednosti Primjedba

Alkalitet (mg CaCO3/l) 167
Ukupna tvrdca (mgCaCO3/l) 1595
Karbonatna tvrdca (mgCaCO3/l) 167
Nekarbonatna tvrdca (mgCaCO3/l) 1428
Kalcijeva tvrdoa 1127
Magnezijeva tvrdoa 468
Otopljeni kisik (mg O2/l) 4,1
Utroak KMnO4 (mg /l) 1,9
Kisik iz KMnO4 (mg /l) 0,5
BPK5 (mg O2/l) 0,1
Ukupni isparni ostatak suenjem (mg /l) 2545
Ukupni isparni ostatak arenjem (mg /l) 2160
Suspendovana tvar suenjem (mg /l) 410
Suspendovana tvar arenjem (mg /l) 185
U Tabeli 3 su prikazani rezultati za: sulfate, bakar i cink, kadmij, kobalt, krom, mangan, nikal,
olovo, eljezo i natrij.
Tabela 3. Vrijednosti parametara: sulfati, bakar i cink, kadmij, kobalt, krom, mangan, nikal,
olovo, eljezo i natrij Sanske Ilide.
Banja Sanska Ilida Izmjerene vrijednosti primjedba

Sulfati 1300 SO4, 25400
Bakar 7,8 Cu, 0,13,0
Cink 5,5 Zn, 0,115,0
Kadmij 1,6 Cd, 0,0050,01
Kobalt 13,7 Co
Krom 4,5
Mangan 8,3 Mn, 0,020,2
Nikal 20,9 Ni, 0,010,05
Olovo 13,0 Pb, 0,050,01
eljezo 190 Fe, 0,053,0
Natrij 72 Na, 20,0150,0

Osim to veina posjetioca dolazi zbog termalne vode, zabiljeen je dolazak i veih grupa
samo zbog boravka u prirodi. Na Slici 5 je prikazan samo jedan detalj ovog prirodnog ambijenta
u koji posjetioci dolaze zbog odmora.
Slika 5. Detalj prirodnog ambijenta Sanske Ilide.

Izvor: http://www.suedosteuropa.ch/sana_templete/sehenswuerdigkeiten.html.
5. Plan koritenja prostora na lokalitetu Sanske Ilide

Za ovaj prostor je uraen Regulacioni plan Zdravstveno turistikog centra Sanska Ilida
Sanski Most u kojem je Urbanistiki zavod BiH u Sarajevu definisao koncept ureenja prostora
s namjenom i razmjetajem objekata u mjerilu 1:1000. Ovim regulacionim planom definisani su
sadraji neophodni za koritenje ovog prostora i termomineralne vode u zdravstveno turistike
svrhe. Ovdje su prostorno definisani: postojei objekti, novoplanirani objekti, stambeni objekti,
stambeno-poslovni objekti, poslovni objekti i pomoni objekti, zastaklene povrine, dio regulacije
banjskog potoka, ljekovito blato, poploane povrine sunalite, terase i ljetne bate, pjeaki
i ogranieni kolski pristup, pjeake komunikacije, etnice, trim staze, odmorita, vidikovci s
nadstrenicama i pripadajuim mobilijarem, slobodne izletnike povrine s nadstrenicama i
pripadajuim mobilijarem, ureeni parkovi s cvijeem i zelenilom i plastenici za uzgoj cvijea,
slobodne ureene travnate povrine sa fragmentima srednjeg i visokog rastinja, ureeni
arboretum (prema standardu), postojea i ureena visoka umska vegetacija, zona stroge
zatite termalnog izvorita, kolski saobraaj, centralni parking 212 pm, pojedinani parking
265 pm. + 3 bus pm., djeja igralita, sportski tereni, granica akumulacije HE Vrhpolje po koti
uspora 233 mnm, granica obuhvata regulacionog plana zdravstveno turistikog centra Sanska
Ilida. Na Slici 6 je prikazan regulacioni plan Zdravstveno turistikog centra Sanska Ilida
Sanski Most.
Slika 6. Regulacioni plan Sanska Ilida.

Izvor: Urbanistiki zavod BiH, Sarajevo, 2010.

Kao specifine zone planirani su vikend objekti (bungalovi, tradicionalna kua), porodini
pansion tradicionalna kua, vile apartmani, kamp (motocikli, motorna vozila, prikolice i
atori), ulazni objekat, sanitarni vorovi i porodine kuhinje te restoran. Unutar njih se planira
uzgoj cvijea u plastenicima i sadraji za lov i ribolov: lovaka i ribarska kua i otvorena ognjita.
Od specifinih objekata za zdravstveno turistike usluge, planirani su:
a) banjsko turistiki centar Sanska Ilida, sa smjetajem, ljeilitem i turistikim
sadrajem (A),
b) objekt prostora za sport i rekreaciju (B),
c) pansion (C),
d) hotel I (D),
e) hotel II (E),
f) centralna recepcija (CR).
6. Namjene planiranih objekata i infrastrukture

6.1. Specifini objekti
Banjsko turistiki centar Sanska Ilida (A) sa smjetajem, ljeilitem i turistikim sadrajem
ima smjetajni kapacitet od 70 kreveta, restoran, kafiteriju, ljetni bife, sveani salon, turistike,
zdravstveno-ljeiline sadraje, otvorene i zatvorene bazene, bazene za kupanje i masae
termalnom vodom, hidromasane bazene, saune i slino, pripadajue pratee sadraje (ulazni
hol, recepcija, info-turistiki biro, prodaja suvenira i tampe, TV sala, telefonske govornice, sala
za drutvene sadraje, frizer, pediker, uprava, tehniki blok i sl.) i vlastiti parking od 50 parking
mjesta.
Na Slici 7 je planirani poloaj banjsko turistikog centra Sanska Ilida (A) sa smjetajem,
ljeilitem i turistikim sadrajem, infrastrukturom sa zonom 1 i objektima: DJ, B, i ST.
Slika 7. Banjsko turistiki centar Sanska Ilida (A) sa smjetajem, ljeilitem i turistikim
sadrajem i infrastrukturom sa zonom 1 i objektima: DJ, B, i ST.
Izvor: Regulacioni plan Sanska Ilida, Urbanistiki zavod BiH, Sarajevo, 2010.
Objekt prostora za sport i rekreaciju (B) posjeduje cafe-snack s terasom, prostor za izdavanje
sportskih rekvizita i opreme, sanitarni vor i vlastiti parking od 10 parking mjesta. Pansion
(C) posjeduje smjetajni kapacitet od 24 kreveta, salon, restoran, kafe bar, pizzeriu, otvorenu

(prema potrebi i zatvorenu) terasu, pripadajue pratee sadraje (ulazni hol, info turistiki
biro, recepcija, frizerski salon, uprava, tehniki blok, i sl.) i vlastiti parking od 27 parking mjesta.
6.2. Hoteli
Hotel (E) posjeduje smjetajni kapacitet 100 kreveta, restoran s terasom, tradicionalni
restoran, salon, kongresnu salu, kafanu s terasom, snack bar, poslastiarnu, TV salu, prostorije
drutvenih sadraja (ah, bilijar i sl), sobu za masae sa saunom, turskim kupatilom i tu
kabinama, pripadajue pratee sadraje (ulazni hol, recepcija, uprava, tehniki blok i sl.) i vlastiti
parking od 67 parking mjesta.
Na Slici 8 je prikazan poloaj hotela (D) i hotela (E) s infrastrukturom, odnosno, vezom sa
zonom 4 i objektima R i CR.
Slika 8. Hotel (D) i hotel (E) s infrastrukturnom vezom sa zonom 4 i objektima R i CR.
Hotel (D) posjeduje smjetajni kapacitet od 70 kreveta, restoran, salon, zatvoreni bazen sa
saunom, turskim kupatilom, tu kabinama i sl., restoran kafiteriju s terasom, pripadajue
pratee sadraje (ulazni hol, recepcija, uprava, tehniki blok i sl.) i vlastiti parking s 18 parking
mjesta. Objekat (CR) Centralna recepcija ima sljedee sadraje: R1. (recepcija, info punkt,
turistika agencija, cafe, telefon, banka (bankomati), kiosk, parking za uposlenike i sl), R2.
(obezbjeenje kompleksa ZTC, policija, vatrogasci, hitna pomo, komunikacija) i R3. (uprava
kompleksa ZTC, kancelarije, soba za upravnika, komunikacija, bife i sl.).
Na Slici 9 je prikazana infrastrukturna povezanost specifinih zona: 2, 3, 4 i 6 i objekta D.

Slika 9. Infrastrukturna povezanost specifinih zona: 2, 3, 4 i 6 i objekta D.

6.3. Specifine zone

Specifine zone posjeduju: 1. Vikend objekte (bungalovi), 2. Vikend objekte (tradicionalna
kua), 3. Porodini pansion (tradicionalna kua), 4. Vile (apartmani), 5. Kamp (K1 korisnici
s motociklima, K2 korisnici s motornim vozilima, K3 korisnici s kamp prikolicama, K4
korisnici sa atorima), 5.1. Ulazni objekat, 5.2. Sanitarni vorovi i porodine kuhinje, 5.3.
Restoran, 6. Uzgoj cvijea (plastenici), 7. Lov i ribolov (7.1. Lovaka i ribarska kua i 7.2.
Otvorena ognjita).
Na Slici 10 je prikazana infrastrukturna povezanost specifinih zona: 5. (K1, K2, K3, K4, 5.1.,
5.2 i 5.3.), 6 i 7 (7.1., 7.2.) i objekta E.
Slika 10. Infrastrukturna povezanost specifinih zona: 5.( K1, K2, K3, K4, 5.1., 5.2 i 5.3.), 6 i 7 (
7.1., 7.2.) i objekta E.
7. Zakljuak
Temperatura vode od 320C koja je zabiljeena u Sanskoj Ilidi, najpogodnija je za
balneoterapiju (Klimenov, 1980). Prisustvo minerala znaajnih za primjenu u zdravstvene

svhe opravdavaju planove lokalne zajednice i privatnih investitora u razvoj ovog kompleksa. Iz
naprijed izloenog moe se zakljuiti da se ovim planom ovaj spomenik prirode oplemenjuje
korisnim sadrajima, koji se u potpunosti uklapaju u prirodno okruenje. Ovako ureenom
cjelinom doprinijet e se razvoju sredine i ouvanju prirodnog okruenja. Ovdje se nisu iznosili
financijski zahtjevi neophodni za realizaciju ovog kompleksa, iako oni predstavljaju jedan od
najznaajnijih aktivnosti u realizaciji.
Literatura
1. Analiza investicijskog potencijala opine Sanski Most (2007). Lokalni razvojni centar
Sanski Most.
2. Hidrogeoloki katastar opine Sanski Most (1987). Zagreb, Geoloki zavod.
3. http://www.fipa.gov.ba (13. 01. 2012.).
4. http://www.suedosteuropa.ch/sana_templete/sehenswuerdigkeiten.html (13. 01. 2012.).
5. Pravilnik o nainu voenja evidencije i izrade katastra leita mineralnih sirovina, geolokih
pojava i odobrenih istranih prostora u Federaciji Bosne i Hercegovine.
6. Regulacioni plan Zdravstveno turistikog centra Sanska Ilida (2010). Sarajevo, Urbanistiki
zavod BiH.
7. Strategija razvoja nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2011 2021. godine:
nacrt (2010). Mostar, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. http://www.fmon.gov.ba
(13. 01. 2012.).
8. Stretegija socioekonomskog razvoja opine Sanski Most (2006). Sanski Most.
9. Turistiki vodi (2008). Sanski Most.

Termomineralne osobine izvorske vode i zdravstveno turistika usluga Sanske Ilide

Prihvaen: 13.02.2012. UDK 338.48:61(497.6)
Termomineralne osobine izvorske vode i zdravstveno turistika

usluga Sanske Ilide
Thermal mineral properties, spring water and medical tourism
service Sana Ilida
Emir Troi, 2 Irhad Troi

1
Mainski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Vilsonovo etalite 9, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Fakultet zdravstvenih studija, Univerzitet u Sarajevu
ekalua br. 90, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: 1 emirtrozic@yahoo.com
Saetak: Na irem prostoru opine Sanski Most nalazi se preko 700 izvora slatke vode od
kojih polovica ima trajni karakter. Godinje oscilacije izdanosti i temperature mogu dati brzu
informaciju o stabilnosti ili zavisnosti od vanjskih uticaja. Prisustvo mineralnih komponenti potie
od hemijskog sastava podzemlja kroz koji voda protie. Sanska Ilida se nalazi na desnoj strani
rijeke Sane izmeu gradova Kljua i Sanskog Mosta s kojima je povezana s 13 do 15 kilometara
asfaltne ceste. Ljekovite osobine ove tople sumporne banje se koriste, od davnina, u zdravstvene
svrhe. Ovdje je prikazano nekoliko bitnih podataka o mineralnim svojstvima tople sumporne vode
i blata Sanske Ilide. Osim Sanske Ilide, na irem lokalitetu je evidentirano nekoliko izvora s viim
vrijednostima nekih parametara. Za ovu raspravu su odabrani: Sanska Ilida, Ilida Budimli
Japra i Graanica. Kroz ranije podatke o osobinama, prikazana je zastupljenost i uporedni
pokazatelji osnovnih termomineralnih osobina predstavljenih izvora. Analizom i diskusijom
o vrijednostima najbitnijih parametara, fiziko kemijskog sastava vode i znanstveno poznatim
uincima, date su osnovne smjernice za primjenu. Kao zakljuak su rezimirate mogunosti
koritenja termomineralnih osobina vode Sanska Ilida u zdravstveno turistike svrhe.
Kljune rijei: termomineralni izvor, Sanska Ilida, fiziko hemijski sastav vode
Summary: In the wider area, Sanski Most, located over 700 drinking water sources, half of
which has a permanent character. Annual variations: abundance and temperature, can provide
quick information about the stability of or dependence on external influences. The presence of
mineral components derived from the chemical composition of the underworld through which
water flows. Sana Ilida on the right side of the river between Sane: Klju and Sanski Most, with
which is associated with 13 and 15 km asphalt road. Medicinal properties of these hot sulfuric
baths, used since ancient times for medicinal purposes. Shown here, a few relevant data on mineral
properties, the hot sulphurous water and mud Sana Ilida. Besides Sana Ilida, in the wider
locality, the recorded number of sources, with higher values of some parameters. For this discussion
have been selected: Sana Ilida, Ilida Budimli Japra and Graanica. Through the earlier data on
the characteristics, shows the representation and Comparative indicators basic mineral properties
presented sources. Analysis and discussion about values most important parameters, physical
chemical composition of water and scientifically known effects, provide basic guidelines for the
application. In conclusion the audience of possibility of using mineral properties of water Sana
Ilida in medical tourism.
Keywords: Thermal mineral Sana Ilida, physical and chemical composition of water

Thermal mineral properties, spring water and medical tourism service Sana Ilida
1. Uvod
Od preko 700 izvora na teritoriji opine Sanski Most pojavljuju se termalne i termomineralne
vode na junom i jugoistonom i zapadnom podruju Sanskog Mosta. Na lokalitetu sliva
slatkovodnog izvora i rijeke Kozice, na junom i jugoistonom podruju u podnoju planine
Mule, nalazi se nekoliko izvora s viim temperaturama. Iako ovi izvori nisu dovoljno istraeni,
prvi rezultati su pokazali da imaju termomineralne osobine. Najbolji rezultati su zabiljeeni
na lokalitetu Sanske Ilide koja se nalazi na 13 kilometara uzvodno uz rijeku Sanu od Sanskog
Mosta (Strategija socioekonomskog razvoja opine Sanski Most, 2006.). Nije poznato od kada
se na ovim prostorima termomineralne osobine voda koriste u zdravstvene svrhe. Uoljivo je
da posjetioci posjeduju odreene navike u primjeni i postupanju s termomineralnom vodom i
blatom. Uoena je istoa cijelog prostora i ljubaznost, kako posjetioca tako i uposlenog osoblja.
Meutim, ovdje jo uvijek nema objekata, opreme i osoblja za savremeni tretman, kakav postoji
na slinim termomineralnim izvorima u okruenju.
2. Koriteni podaci i metode

2.1. Osnovne definicije juvenilnih voda
Razlika izmeu obinih i termalnomineralnih izvora je u temperaturi i hemizmu
(mineralizaciji). Dobile su naziv i juvenilni (mladice), zbog prvog izbijanja na povrinu zemlje
i ukljuivanja u kruenje vode u prirodi. Tamo gdje je temperatra izvorske vode do 20C su
hladni, a terme su izvori ija je temperatura iznad 20C. Stalnu temperaturu imaju homoterme,
a kolebljivu temperaturu imaju heteroterme (Marjanov, 1980.).
Na Slici 1 prikazan je nastanak termalnih mineraliziranih voda.
Slika 1. Nastanak termalnih mineraliziranih voda.

Izvor: Marjanov: Mineralne vode i rekreacija, 1980.
Termalna vrela su i mineralna, ali stepen i vrsta mineralizacije mogu biti veoma razliiti.
Obino se uzima da su mineralne one juvenilne vode iji ukupan sadraj rastvorenih materija
prelazi 1 g/lit. No, u mineralne se ubrajaju i one koje sadre odreene mineralne koliine
rijetkih ili ljekovitih elemenata i jedinjenja kao to su: stroncijum, gvoe, barijum, brom,
litijum, jod, sumpor, fluor, zatim, metaborna i mataarsenska kiselina i dr. Balneolozi klasificiraju
termalnomineralna vrela kao to su akratoterme (s ukupnim sadrajem rastvorenih sastojaka
ispod 1 g/lit ali s temperaturom preko 20C), kiseljaci (sadraj CO2 preko 1 g/lit, ali rastvor
ostalih sastojaka ispod 1 g/lit), zemni kiseljaci, te alkalna, slana (murijatina), gorka, gvoevita,
arsenasta, sumporna, jodna, radioaktivna itd. vrela.
2.2. Informacije o banji Sanska Ilida

U ljeto 2010. godine na licu mjesta su vidljivi objekti otvorenog bazena i objekat za tretman
i boravak, koji nisu zavreni. Koncesionar nije mogao pronai partnere za zavretak ovih
kompleksa. U vrijeme posjete bilo je sunano vrijeme i po broju vozila na punom parkingu
kojih je bilo oko 200 moglo se zakljuiti da je posjeenost zadovoljavajua.Na Slici 2 prikazana
je karta s poloajem Sanske Ilide.
Slika 2. Poloaj Sanske Ilide.

Izvor: Turistiki vodi. Sanski most, 2008.
Kako nema adekvatne usluge za smjetaj nou, posjetioci prakticiraju dolazak i odlazak
istog dana. Nepostojanje kontinuiranog medicinskog nadzora dovodi do dodatne dileme kod
posjetitelja da li i koliko mogu koristiti vodu i blato. Koritenje vode i blata, kako se vidjelo u
ljeto 2010. godine, bilo je pogreno i bez bilo kakvih strunih savjeta. U otvorenom bazenu
boravak je neogranien, pa velik dio posjetitelja ostaje jako dugo u vodi. Boravak u zatvorenim,
odvojenim mukim i enskim bazenima je ogranien na pola sata, ali se dobar dio posjetitelja
poslije izlae suncu i povjetarcu. Blatom se tretira cijelo tijelo i odmah se ostaje na suncu i
povjetarcu. Dakle, i voda i blato ne koriste se po uputama strunjaka. Na Slici 3 vidi se primjer
koritenja termo mineralnih osobina blata Sanske Ilide.
Slika 3. Primjeri koritenja termo mineralnih osobina blata.

Na Slici 4 vidi se primjer koritenja termo mineralnih osobina vode Sanske Ilide.
Slika 4. Primjeri koritenja termo mineralnih osobina vode.


3. Rezultati
U blizini naselja Tomina u Sanskom Mostu, nalazi se termomineralni izvor Sanska Ilida,
katastarski broj I-734, razbijeno je uzlazno izvorite gdje je samo glavni izvor ureen i ograen
betonskim zidiem. Voda Sanske Ilide se koristi kao ljekovita kupelj. Njena temperatura je
32C1. Pored ovog izvora ima vie manjih izvora u jarku potoka, ija je temperature vode nia.
Jedan od izvora uz potok naziva se Stomaklija, ija je temperatura vode samo 12C i navodno
pomae kod lijeenja probavnih smetnji. U nastanku ovog izvora najvjerojatnije se radi o tome
da blie povrine terena mijeaju dublje zagrijane i plie hladnije vode. Ovdje su izbuena dva
bunara dubine 200-280 metara i zacijevljena s cijevi promjera 300 mm. Kada su oba bunara
otvorena, voda samoistjee u koliini 27 i 16 lit/sec, dok su im pojedinani kapaciteti neto vii,
27 i 25 lit/sec. (Hidrogeoloki katastar opine Sanski Most, 1987.). Na Slici 5 vidi se zacjevljeni,
nadzemni dio jedne buotine.
Slika 5. Zacjevljeni, nadzemni dio jedne buotine.

Izvor: Rohmann, Balogh. The Ecological Situation and Tourist Potential of the Klju
Ribnik Region, 2006.
Posebno su postignute izdanosti 40 i 30 lit/sec kod pojedinanih crpljenja, a 34 i 20 lit/

sec u paralelnom radu. Na bunarima se moe koristiti oko 43 lit/sec termalne vode. Postoji
utjecaj mijeanja toplih i hladnih voda u dubljim kaptanim objektima, koji do sad nije bilo
mogue eliminisati. Prema rezultatima kemijske analize vode, buenih bunara u Sanskoj Ilidi,
pokazano je da je voda mineralizirana prisustvom vieg sadraja iona sulfata. Voda ima povienu
koncentraciju fenola 0,002 mg/lit. Hidrodinamski uvjeti pojavljivanja vode s veih dubina, te
dulje zadravanje vode u podzemlju uvjetuje povienu temperature vode, povien sadraj iona
sulfata i amonijak (Hidrogeoloki katastar opine Sanski Most, 1987.).
Na Slici 6 prikazani su pogledi s gornje i donje strane na otvoreni bazen.
Slika 6. Pogledi s gornje i donje strane na otvoreni bazen.

U Tabeli 1 uporedno su dati meusobni odnosi temperature i bazinosti voda iz tri izvora na
teritoriji opine Sanski Most.
1 Temperature 27C je preuzeta iz tekstualnog dijela Hidrogeoloki katastar opine Sanski Most, Geoloki zavod, Zagreb 1987.
U tabelama rezultata Fizikalno hemijske analize upisan je podatak o mjerenju dana 25.11.1986. godine i to vode 32C, a zraka 5C.

Tabela 1. Odnos temperature vode i ph vrijednosti.

Sanska Ilida Ilida Budimli Japra Graanica
Protok Q (m /s)3
- -
Temperatura zraka (0C) 5 5 5
Temperatura vode (0C) 32 17 11
NPV (m) - - -
Boja (0Co-Pt-skale) 5 5 5
Mutnoca (NTU) 16 0,6 3,2
pH vrijednost (6,8-8,5) 7,4 7,7 8,0
vodljivost na (mS/cm) 2088 435 476
Izvor: Hidrogeoloki katastar opine Sanski Most,1987.
Iz Tabele 1 se vidi da je ph vrijednost ovih izvora priblino slina i da se nalazi u opsegu

od neutralne do slabo bazne vode. Temperaturne razlike ovih voda su uoljivije i kreu se od
110C do 320C. Temperatura vode 320C je zabiljeena u banji Sanska Ilida, te bi po klasifikaciji
(Klimenov, 1980.) bila najpogodnija za balneoterapiju.
Na Slici 7 vidi se unutranjost otvorenog bazena.
Slika 7. Unutranjost otvorenog bazena.

Iz Tabele 2 vidi se tvrdoa, kiseonik, isparivi ostatak i suspendovana tvar u vodama tri
razliita izvora.
Tabela 2. Pregled rezultata tvrdoe, kiseonika, isparivog ostatka i suspendovane tvari.
Alkalitet (mg CaCO3/l) 167 243 211
Ukupna tvrdca (mgCaCO3/l) 1595 321 251
Karbonatna tvrdca (mgCaCO3/l) 167 243 211
Nekarbonatna tvrdca (mgCaCO3/l) 1428 78 40
Kalcijeva tvrdoa 1127 185 164
Magnezijeva tvrdoa 468 136 87
Otopljeni kisik (mg O2/l) 4,1 7,3 10,2
Utroak KMnO4 (mg /l) 1,9 1,9 5,1
Kisik iz KMnO4 (mg /l) 0,5 0,5 1,3
BPK5 (mg O2/l) 0,1 0,4 1,1
Ukupni isparni ostatak, suen (mg /l) 2545 405 365
Ukupni isparni ostatak, aren (mg /l) 2160 225 185
Suspendovana tvar, suen (mg /l) 410 5 5
Suspendovana tvar, aren (mg /l) 185 0 0
Ugljini dioksid (mg /l) - - -

Iz vrijednosti drugih ispitivanih parametara u Tabeli 3 su prikazani samo rezultati za: sulfate,
bakar i cink, kadmij, kobalt, krom, mangan, nikal, olovo, eljezo i natrij.
Tabela 3. Vrijednosti ispitivanih parametara: sulfate, bakar i cink, kadmij, kobalt, krom, mangan,
nikal, olovo, eljezo i natrij.
Amonijak (mg N /l) 0,11 0 0
Nitrati - 0,68 1,49
Nitriti - 0 0
Kloridi 71 4 2
Sulfati 1300 44 7
fosfati 0,02 0,02 0.03
Ulja 0 0,01 0
Fenoli 0,002 0 0
Deterdenti 0,01 0 0
Bakar 7,8 7,1 7,1
Cink 5,5 9,3 6,6
Kadmij 1,6 1,0 1,0
Kobalt 13,7 9,0 8,2
Krom 4,5 5,9 4,2
Mangan 8,3 1,7 1,9
Nikal 20,9 14,6 12,4
Olovo 13,0 10,6 10,4
eljezo 190 16 31
Natrij 72 1,0 1,8
Pravilnik o nainu voenja evidencije i izrade katastra leita mineralnih sirovina, geolokih
pojava i odobrenih istranih prostora u Federaciji Bosne i Hercegovine dao je objanjenje za:
- makrokomponentni ionski sastav vode - oznaava komponente u vodi, iji je sadraj
vei od 20 % ekv.;
- specifinim komponentama u vodi smatraju se Fe, As, Br, J, F, H2SiO3, H2S, CO2, Rn,
Ra, ako su njihovi sadraji Fe 10,0 mg/l, As 1,0 mg/l, Br 25,0 mg/l, J 5,0 mg/l,
F 5,0 mg/l, H2SiO3 50 mg/l, H2S 5,0 mg/l, CO2 500,0 mg/l, Rn 133,2 Bq/l,
Ra0,185 Bq/l;
U Tabeli 4 prikazani su bakterioloki rezultati vode Sanska Ilida, Ilida Budimli Japra
i Graanica.
Tabela 4. Rezultati analize vode Sanska Ilida, Ilida Budimli Japra i Graanica.
Broj bakterija u 1 ml 2 24 21
NBK/100 ml - - -
Broj bakterija u 1 ml 2 24 20
Kaliformnih bakterija u 100 ml 2 2 96
Na Slici 8 prikazani su objekti koji su ranije zapoeti sa gradnjom.

Slika 8. Objekti u izgradnji.

Uporeujui kvalitativne parametre u termomineralnoj vodi Ilida Tomina s istim

parametrima poznatim termalnim vodama iz okruenja, primjer Vrnjaka banja u Srbiji,
Istarskih toplica i Tuheljske Toplice u Hrvatskoj, kao i Reumal u Fojnici u BiH, koji se koriste u
terapeutske svrhe, moe se konstatovati da se tople mineralne vode i blato Sanske Ilide mogu
upotrebljavati u rehabilitacijske svrhe.
Na Slici 9 vidi se prirodno okruenje unutar zdravstveno turistikog kompleksa.
Slika 9. Prirodno okruenje unutar zdravstveno turistikog kompleksa.

Izvor: Rohmann, Balogh . The Ecological Situation and Tourist Potential of the Klju-Ribnik Region, 2006.
4. Zakljuak
Na junom i jugoistonom podruju Sanskog Mosta postoje izvori termalne i termomineralne
vode. Do sada nisu raena znaajnija istraivanja, ali i ovi, prvi dostupni rezultati ukazuju na
injenicu da se mogu oekivati povoljni rezultati kroz dalja istraivanja. Prema podacima o
svim izvorima konstatovano je da se znaajnije termalne vode pojavljuju na lokalitetu Tomina
- Kozici.
Najvei stupanj istraenosti dostignut je na podruju Sanske Ilide, 13 do 15 kilometara
uzvodno uz desnu obalu rijeke Sane od Sanskog Mosta. Ljekovite osobine ove tople sumporne
banje su se od davnina koristile za lijeenje. U izloenom materijalu dano je nekoliko bitnih
podataka o mineralnim svojstvima tople sumporne vode Sanske Ilide. Nakon obilazaka lokacije
u ljeto 2010. godine na licu mjesta su se vidjeli objekti u izgradnji, otvoreni bazen kao i objekti za
tretman i boravak. Raniji koncesionar nije mogao pronai partnere za zavretak ovih kompleksa
te je i sam zapao u financijski kolaps, nakon ega je konpleks preko Opinskog vijea ustupljen
drugom koncesionaru. Da bi se u potpunosti i pravilno koristile termalna i mineralna svojstva
vode i blata Sanske Ilide u terapeutske svrhe, potrebno je provesti detaljne istrane radove i
studije.

Literatura
1. Analiza investicijskog potencijala opcine Sanski Most (2007). Sanski Most, Lokalni razvojni
centar Sanski Most.
2. Hidrogeoloki katastar opine Sanski Most (1987). Zagreb, Geoloki zavod.
3. http://www.gromovizagorja.hr/otuheljskim.php (20.12.2012.)
4. Marjanov, Milenko (1980). Mineralne vode i rekreacija. Beograd, Graevinska
5. Pravilnik o nainu voenja evidencije i izrade katastra leita mineralnih sirovina, geolokih
pojava i odobrenih istranih prostora u Federaciji Bosne i Hercegovine.
6. Rohmann, M; Balogh, R. (2006). The Ecological Situation and Tourist Potential of the
Klju-Ribnik Region. http://www.suedosteuropa.ch/dokumente/THESTUDY-
TheEcologicalSituationandTo.pdf . (02.01.2012.).
7. Turistiki vodi. (2007). Sanski Most.
8. Strategija socioekonomskog razvoja opine Sanski Most (2006). Sanski Most.

II.
STANJE I MOGUNOSTI RAZVOJA
TURIZMA
Uvodni referati

Sanela kori:
Stanje i perspektive razvoja sportsko-rekreacijskog turizma u Republici Hrvatskoj
Prethodno priopenje
UDK 338.48:796.035(497.5)
Stanje i perspektive razvoja sportsko-rekreacijskog turizma u

Republici Hrvatskoj
Current conditions and perspectives of future development of sports
tourism in Croatia
Sanela kori
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Horvaanski zavoj 15, 10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: sanela.skoric@kif.hr
Saetak: Iako povezanost izmeu turizma i sporta uoavamo ve u antiko doba, tek je
demokratizacija u 20. stoljeu omoguila veem broju ljudi pristup aktivnostima sporta i turizma
te razvoj specifinog oblika turizma kojeg nazivamo sportski turizam i svih njegovih oblika.
Prednosti razvoja sportskog turizma u destinacijama koje imaju potrebne uvjete su brojne. Ono
to je posebno vano naglasiti jest injenica kako se ovakvi programi najee realiziraju u pred i
posezoni to je od osobite vanosti, naroito za hrvatski turizam. Hrvatska ima odreene mogunosti
za razvoj natjecateljskog i zimskog sportskog turizma, dok se najvee mogunosti nalaze u razvoju
ljetnog sportsko-rekreacijskog turizma. Ovo ne udi budui da Hrvatska najvei turistiki promet
ostvaruje upravo u ljetnim mjesecima. Prema TOMAS istraivanju motiv sporta i rekreacije u
ljetnim mjesecima nalazi se na sedmom mjestu i navodi ga 8% ispitanika koji posjeuju Hrvatsku.
Pored toga, izmeu 30 i 50% ispitanika se bavi sportovima na vodi i ronjenjem ili pak koristi
zdravstveno-rekreacijske/wellness programe. Imajui na umu sportove i programe koje biraju,
mogue je zakljuiti da je za daljnji razvoj ovog oblika turizma u Hrvatskoj potrebno inovirati
sportsku i turistiku ponudu prema suvremenim zahtjevima turistike potranje.
Kljune rijei: sportski turizam, motivacija, sezonalnost
Abstract: Although the connection between tourism and sport can be observed even in the antics,
it was not until the democratisation of society in the 20th century that the greater number of people
could practise sport and engage in travel. It was in this period that special interest type of tourism
called sports tourism started to develop in various forms. The advantages for the development of
sports tourism in destinations that have the necessary conditions are numerous. It is important to
emphasize the fact that these types of programmes are generally realised in the periods before or after
the main travel season, i.e. summer season. This is particularly important for Croatian tourism.
Croatia has certain possibilities for the development of competitive and winter sports tourism, but
the best possibilities can be observed for the development of summer physical recreation related
tourism. This is not surprising since the largest tourism flows in Croatia are actually generated in
summer months. According to TOMAS research, the motive of sport and recreation during that
period is in the seventh place and is listed by 8% of the interviewed subjects visiting Croatia. Also,
between 30 and 50% of the subjects engage in water sports, scuba diving or health and recreation
related programmes as well as wellness programmes. Considering the chosen sports, one would have
to say that in order to further develop this type of tourism in Croatia, it is necessary to innovate and
modernize sports and tourist offer according to demands of contemporary tourists.
Key words: sports tourism, motivation, seasonality

Sanela kori:
Current conditions and perspectives of future development of sports tourism in Croatia
1. Uvod
Turizam i sport dvije su djelatnosti iji je masovniji razvoj mogao zapoeti tek kada su
bili zadovoljeni osnovni uvjeti postojanja slobodnog vremena i raspoloivih financijskih
sredstava. No, i prije ispunjenja tih uvjeta postojala su kretanja koja moemo usporediti s
dananjim turistikim kretanjima a povezana su sa sportom. Tako povezanost izmeu turizma
i sporta uoavamo ve u antiko doba kada su razlogom putovanja bile razliite sportske igre
organizirane u Grkoj, poput primjerice olimpijskih, ali i tzv. gladijatorske igre koje su se
odravale u Rimu. Pored gladijatorskih igara Rimljani su bili poznati po svojim termama
kojih je samo u Rimu bilo oko 900. U srednjem su vijeku razlogom putovanja bili brojni
viteki turniri, dok su mlada gospoda za vrijeme svojih putovanja (Grand Tour od 1600. do
1800. godine), osim o umjetnosti i jezicima, uili i o plesovima te raznim drugim sportovima.
No, tek je demokratizacija u 20. stoljeu omoguila veem broju ljudi pristup aktivnostima
sporta i turizma te njihov daljnji razvoj.
2. Odnos turizma i sporta

Odnos izmeu sporta i turizma danas se izmijenio. Ljudi jo uvijek putuju radi gledanja
sportskih priredbi i natjecanja, meutim ne samo radi toga. Sportska rekreacija postala je
sastavnim dijelom svakodnevne dokolice, pa tako i turistike. Glavni faktori koji dovode do
pojave sportskih aktivnosti u turizmu su (Bartoluci, 1985., 133):
poveanje sportsko-rekreacijskih potreba,
poveanje fonda slobodnog vremena,
poveanje dohotka stanovnitva.
Istiemo pri tome prvi faktor. Naime, dananji primarno sedentarni nain ivota uvjetovao
je poveanu potrebu za sportsko-rekreacijskim aktivnostima openito, a onda i u okviru
turistikih kretanja. Turisti se na odmoru ele baviti brojnim sportskim i sportsko-rekreacijskim
aktivnostima kojima se bave i u mjestu svog stanovanja ili pak isprobati neke nove. Dakle,
danas je sport u turizmu dobio mnogo iru ulogu: njegova uloga vie nije samo uloga objekta
promatranja, nego sport sve vie postaje vaan sadraj boravka u turistikom odreditu. Turisti
sve ee postaju aktivni sudionici razliitih sportskih aktivnosti, kao to su sportovi na vodi,
tenis, golf, skijanje, jahanje i drugo, ime se stvara i nov odnos izmeu turizma i sporta.
(Bartoluci, 2004., 19). Zapravo se razvija specifian oblik turizma koji nazivamo sportski turizam.
U njegovom se definiranju koristi nekoliko pristupa (vie u kori, 2004.), no ovdje emo ga
promatrati kao specifinu vrstu turizma koja se zasniva na motivaciji za putovanjem. Tako pod
sportskim turizmom obuhvaamo turizam u kojem je sport glavni motiv putovanja i boravka
turista u turistikom odreditu (Bartoluci, 2004., 21) i razlikujemo izmeu natjecateljskog
sportskog turizma, te zimskog i ljetnog sportsko-rekreacijskog turizma. Natjecateljski sportski
turizam obuhvaa putovanja radi sudjelovanja u odreenim sportskim natjecanjima, bilo
aktivno (sportai, treneri, pomono osoblje) ili pasivno (gledatelji). Sudionici zimskog i ljetnog
sportsko-rekreacijskog turizma su uobiajeno rekreativci koji se ele baviti odreenim sportsko-
rekreacijskim aktivnostima, odnosno aktivno sudjelovati u aktivnostima kao to su skijanje,
skijako tranje, sklizanje, tranje, planinarenje, sportovi na vodi, sportske igre, golf, tenis, itd.
Prednosti razvoja ovog oblika turizma, naravno ukoliko u destinacijama postoje potrebni
prirodno-geografski i ostali uvjeti, su brojne. Pronalazimo ih prije svega u ekonomskim uincima
koji se realiziraju u okviru turistikih i sportskih organizacija, ali i izvan turizma, a na temelju
razvoja sportske i sportsko-rekreacijske ponude. Uobiajeno razlikujemo izmeu izravnih i
neizravnih ekonomskih uinaka sporta i sportske rekreacije u turizmu (vidi Bartoluci, 2007.,
90-91). Izravni se ostvaruju na temelju prodaje sportsko-rekreacijskih usluga, dok posredne
Sanela kori:
ostvaruju turisti kojima je sport glavni motiv dolaska i boravka u nekoj destinaciji. Ogledaju
se u produenju turistike sezone, prevladavanju sezonskog karaktera turizma, poveanju
izvanpansionske potronje, unapreenju raznolikosti i kvalitete turistike ponude i dr. Ono to
je posebno vano naglasiti jest injenica kako se ovakvi programi najee realiziraju u pred i
posezoni to je od osobite vanosti, naroito za hrvatski turizam.
3. Ocjena mogunosti razvitka sportskog turizma u Hrvatskoj

Razvoj natjecateljskog sportskog turizma ovisi o ukupnom razvitku natjecateljskog sporta.
Ovaj se oblik sportskog turizma najee ostvaruje u veim gradovima Hrvatske koji za to imaju
potrebnu infrastrukturu (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), ali i u nekim manjim gradovima na moru
i u unutranjosti (meunarodni teniski turnir u Umagu, turniri u konjikom sportu u Zagrebu i
akovu i sl.). Naalost, statistikih pokazatelja kojima bi pratili koliko turista posjeuje sportske
manifestacije u Hrvatskoj nema. Odnosno, prema posljednjim podacima iz 2002. godine, ovih
je posjetitelja bilo 91 555, od ega 32,3% stranih (Hrvatski turizam u brojkama, 2003, 2004., 39).
No, injenica jest kako je Hrvatska zapravo sve ee domainom raznih sportskih dogaanja
te bi ovakve manifestacije trebalo poticati, ne samo zbog ekonomskih uinaka turizma i drugih
djelatnosti, ve i zbog injenice da su one najbolji nain promoviranja Hrvatske u svijetu.
Najpoznatiji oblik zimskog sportsko-rekreacijskog turizma je tzv. skijalini turizam. Planinski
predjeli Hrvatske (oni preko 500 metara nadmorske visine) zauzimaju preko 21% povrine zemlje
(iznad 1.000 m tek 4%), dok skijalita u Gorskom kotaru, Lici te uz dva velika grada (Zagreb,
Rijeka) ukupno imaju tek oko 30-ak kilometara staza za tzv. alpsko skijanje. Sva su skijalita
uglavnom lokalnog ili pak regionalnog karaktera. No, prema istraivanju provedenom 2009.
godine (vidi kori, 2010.) ak 48% ispitanika (stanovnitvo Hrvatske) nije nikada posjetilo
skijalita u Hrvatskoj, a kao glavne razloge navode neupoznatost s ponudom (37%), nedovoljnu
koliinu snijega (30,5%) te da su skijalita premala (25%) (kori, 2010., 132). Jasno je stoga kako
se ovi centri moda ne bi trebali orijentirati na razvoj velikih centara alpskog skijanja, ve kao
manji centri orijentirani vie prema domaem stanovnitvu. Postojei centri moraju poboljati
svoju infrastrukturu i u suradnji s turistikim zajednicama osigurati bolju promociju. Razvoju
tzv. skijakog turizma osobito pogoduju vrhunska skijaka postignua Janice i Ivice Kosteli koji
su svojim rezultatima proslavili Hrvatsku u svijetu i stvorili poseban skijaki imid (Bartoluci i
sur., 2007., 117) i omoguili dobivanje organizacije natjecanja poput Snjene kraljice. Osim ovog,
tzv. skijakog turizma, odreene mogunosti za razvitak ovog oblika turizma postoje i na moru
i u toplicama. Osnovne pretpostavke za to su odgovarajui sportsko-rekreacijski programi, ali
i sportski objekti i sadraji koji bi bili na raspolaganju cijele godine to bi omoguilo potpunije
iskoritavanje turistikih kapaciteta u pred i posezoni. U toplicama bi se odreeni sportski
programi mogli uspjeno kombinirati s nekim programima zdravstvenog turizma, primjerice,
za oporavak sportaa, osoba koje se sportom bave rekreativno, osoba s invaliditetom, unutar
wellness programa itd.
I u konanici, najvee mogunosti za razvoj sportskog turizma prua tzv. ljetni sportsko-
rekreacijski turizam i to poglavito na moru, ali i na rijekama, jezerima i u planinama. Hrvatska
najvei turistiki promet ostvaruje upravo u ljetnim mjesecima. U srpnju i kolovozu 2010.
godine ostvareno je preko 60% turistikih noenja (prema podacima Instituta za turizam,
2010.). Jedino kontinuirano istraivanje razliitih obiljeja putovanja i boravka turista u
primorskim destinacijama u Hrvatskoj provodi se pod imenom Stavovi i potronja turista u
Hrvatskoj TOMAS, a zadnje je provedeno tijekom ljeta 2010. godine. Iako nije primarno
temeljeno na ispitivanju sportsko-rekreacijske ponude, ipak nudi neke informacije o motivaciji
turista za dolazak u Hrvatsku te aktivnostima kojima se turisti bave u toku svog boravka u
primorskim destinacijama.

Sanela kori:
Current conditions and perspectives of future development of sports tourism in Croatia
Tablica 1. Motivi* dolaska u Hrvatsku.
Rang Motivi %
1. Pasivni odmor, oputanje 75
2. Zabava 44
3. Nova iskustva i doivljaji 25
4. Gastronomija 22
5. Upoznavanje prirodnih ljepota 21
6. VFR 9
7. Sport i rekreacija 8
8. Kulturne znamenitosti/dogaanja 7
9. Zdravstveni razlozi 5
Izvor: Institut za turizam (2010a). TOMAS ljeto 2010.
*
Mogunost vie odgovora
Iz Tablice 1 moe se vidjeti da je osnovni motiv dolaska gostiju u Hrvatsku pasivni odmor i
oputanje, dok se motiv sporta i rekreacije nalazi na sedmom mjestu i navodi ga 8% ispitanika.
Pored toga, izmeu 30 i 50% ispitanika se bavi sportovima na vodi i ronjenjem ili pak koristi
zdravstveno-rekreacijske/wellness programe, dok je bogatstvo sportskih sadraja ocijenjeno
srednjim stupnjem zadovoljstva. No, u usporedbi s konkurencijom, kao nedostatak Hrvatske
identificiran je upravo sport i rekreacija.
Ve je napomenuto kako se sportsko-rekreacijski programi najee ostvaruju u pred i
posezoni to je potvreno i odreenim istraivanjima. Primjerice, prema rezultatima istraivanja
provedenom u Istri (vidi kori, 2006.) motiv sporta i sportske rekreacije u predsezoni (travnju)
je zastupljen iznad, a u sezoni (kolovozu) ispod prosjeka (vidi Tablicu 2).
Tablica 2. Motivi* dolaska u Istru.
Motivi Ukupno u % Travanj u % Kolovoz u %

Odmor i relaksacija 79,06 78,13 79,26
Ljepota prirode i krajolika 50,41 64,06 47,49
Zabava i novi doivljaji 32,78 28,13 33,78
Sportski i sportsko-rekreacijski sadraji 34,71 39,06 33,78
Kulturni sadraji 14,05 10,94 14,72
Zdravstveni sadraji 4,96 6,25 4,68
Blizina destinacije 21,76 23,44 21,4
Posao 3,86 6,25 3,34
Drugo 6,34 7,81 6,02
Izvor: istraivanje autora.
Tijekom svog boravka u Istri ispitanici su se najee bavili kupanjem (68,3%), aktivnostima
u prirodi (43%), tenisom (26,8%), ostalim aktivnostima u/na moru (26%), biciklizmom (22%),
sportskim igrama (20%) itd. Pri tome su ispitanici bili neto aktivniji u travnju (u prosjeku 3,4
aktivnosti), a manje aktivni u kolovozu (2,9 aktivnosti). Aktivnosti u prirodi, jahanje, vjebanje u
bazenu, wellness i biciklizam aktivnosti su koje su bile zastupljenije u predsezoni nego u sezoni.
Sanela kori:
4. Zakljuak
Na temelju svega ranije reenog jasno je kako Hrvatska ima odreene mogunosti za razvoj
razliitih oblika sportskog turizma. Meutim, istraivanja ukazuju kako je za daljnji razvoj ovog
oblika turizma u Hrvatskoj potrebno inovirati zastarjelu turistiko-sportsku ponudu novim
objektima i sadrajima prema suvremenim zahtjevima turistike potranje. Sve ovo i zbog
injenice kako dosadanja iskustva u Hrvatskoj i u nekim receptivnim turistikim zemljama
pokazuju da su ulaganja u ovaj oblik turizma kvalitetna i profitabilna investicija.
Literatura
1. Bartoluci, M. (1985). Ocjena ekonomskih efekata sportske rekreacije u turizmu s posebnim
osvrtom na Jadranski turizam Jugoslavije. (Doktorska disertacija). Ekonomski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
2. Bartoluci, M. (2004.) Uvod / Introduction. U: Bartoluci, M. i suradnici Menedment u sportu
i turizmu / Management in Sport and Tourism. Zagreb: Kinezioloki fakultet, Ekonomski
fakultet, str. 19-27
3. Bartoluci, M. (2007). Ekonomska osnova razvoja sporta u turizmu. U M. Bartoluci, N.
avlek i suradnici: Turizam i sport razvojni aspekti. Zagreb: kolska knjiga, str. 85-93
4. Bartoluci, M., avlek, N. i kori, S. (2007). Razvoj zimskog-sportskog turizma u Hrvatskoj.
U M. Bartoluci, N. avlek i suradnici: Turizam i sport razvojni aspekti. Zagreb: kolska
knjiga, str. 109-118
5. Institut za turizam (2010). Hrvatski turizam u brojkama, 4, 2010. Dostupno na: http://
www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2010-
Broj-04.pdf
6. Institut za turizam (2010a). TOMAS ljeto 2010. Dostupno na: http://www.iztzg.hr/
UserFiles/File/novosti/Tomas-Ljeto-2010-Prezentacija-HR-CROTOUR-23-03-2011.pdf
7. kori, S. (2006.). Razvoj sportsko-rekreacijskog turizma na podruju Istre. (neobjavljen
magistarski rad). Zagreb: Ekonomski fakultet.
8. kori, S. (2010.). Kriteriji odrivog razvoja u funkciji planiranja razvoja zimskog sportskog
turizma. (neobjavljena doktorska disertacija). Zagreb: Ekonomski fakultet.

Mirna Andrijaevi:
Sport and recreation programs offered in Croatian tourism
Prethodno priopenje
UDK 338.48:796.035(497.5)
Sportsko-rekreacijski programi u turistikoj ponudi Hrvatske

Mirna Andrijaevi
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Horvaanski zavoj 15, 10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: mirna.andrijasevic@kif.hr
Saetak: Hrvatska ima brojne prirodne, zdrave i atraktivne ekoloke resurse koji omoguuju
razvoj sportsko-rekreacijskog turizma. Bogatstvo i raznolikost okolia osnova su kreacije brojnih
kvalitetnih programa aktivnosti u cilju odmora i unapreenja zdravlja. Sve vei broj turista iskazuje
potrebu za vlastitim sudjelovanjem u razliitim aktivnostima u prirodi. Sportska rekreacija jedna
je od karika u lancu brojnih ljudskih potreba koja poveava stupanj sposobnosti organizma kroz
prirodne oblike tjelesne aktivnosti zadovoljavajui potrebu za kretanjem, prirodom, socijalizacijom
i emocionalnim zadovoljstvom. Ona predstavlja zatitni imbenik brojnih negativnih utjecaja
tipinih za razvijeno drutvo.
Kljune rijei: turizam, sport i rekreacija, kvalitetni programi, unapreenje zdravlja
Abstract: Croatia has numerous natural, health, and attractive ecological recourses which
enable the development of sport and physical recreation related tourism. Profusion and diversity
of environment are basis for creating numerous programs for quality rest. The main aim of these
programs is health improvement. There is growing number of tourists who show the need for
participation in different outdoor activities. The sport recreation is one of the links in the chain of
numerous human needs, which increases the ability level of the organism through physical activities
which satisfy the need for movement, nature, socialization and emotional satisfaction. It presents
the protecting factor from numerous negative effects that are typical for developed societies.
Key words: tourism, sport and recreation, quality programs, health improvement
1. Uvod
Turizam je u Hrvatskoj do 1990. godine dosegao odreen stupanj razvitka, ali njegove
komparativne prednosti jo nisu ni priblino dovoljno iskoritene. Brojni initelji kvalitete
turistike ponude koji su u nas nedovoljno razvijeni kao to su funkcionalna povezanost priobalja
i zalea, receptivni turistiki kapaciteti, kvalitetni programi u izvansezonskom razdoblju i drugi
ostavljaju dosta prostora i mogunosti za napredak hrvatskog turizma. Sportska rekreacija
u turizmu oduvijek je bila vaan sadraj boravka turista u odreenom turistikom mjestu.
Pasivno izleavanje u konanici dovodi do nezadovoljstva, a i odavno je prestalo biti idealan
oblik odmaranja. Dananji nain ivota diktira suvremena tehnologija, informatiki oblik rada
i komunikacije koje nam tede vrijeme, no istodobno nas prisiljavaju da se sve manje koristimo
svojim tjelesnim mogunostima. Izdvojenost od prirode, otuenost, negativni uinci koji
proizlaze iz ivotnih navika ostavljaju posljedice iji se negativni uinci planski, kvalitetnim
Mirna Andrijaevi:
programima sportske rekreacije u turizmu, mogu smanjiti i ukloniti. Razliiti oblici sporta i
sportske rekreacije prisutni su i u svakodnevnu ivotu pa je logino da im se u turizmu obrati
posebna pozornost. Danas je prirodno da turistikom putovanju prethodi dobro upoznavanje
sadraja i aktivnosti kojim e se turisti baviti u odreenoj turistikoj destinaciji. Tako je primjerice
za oekivati da se u zimskom turizmu alpskih zemalja brojni turisti ele skijati zbog vlastite
rekreacije i zadovoljstva. Istraivanja u svijetu i u nas govore o oekivanjima turista koji stavljaju
rekreaciju, zabavu i kvalitetan odmor kao najvanije motive dolaska u turistiko mjesto. Moglo
bi se rei da iza svega stoji povratak poljuljane psihofizike ravnotee turista koji e na koncu
svog odmora otii osvjeeni, zadovoljni i bogatiji za neko novo iskustvo. Sport u turizmu slui
prije svega turistima za postizanje ciljeva kvalitetnog boravka, a na strunjacima je da oblikuju
programe kojima e dosei kvalitetu i konano zadovoljstvo sudionika. Sve je vie turistikih
centara koji nude sportski sadraj kao najatraktivniji dio svoje ponude. Niz je turistikih centara
koji su svoj image i perspektivu izgradili iskljuivo na temelju sportske ponude, a najjai meu
njima su skijaki centri u Austriji, vicarskoj, Italiji, Francuskoj i mnogi drugi. Sadraji sportske
rekreacije u turizmu sastavni su dio turistike ponude koja se, ovisno o preduvjetima i potranji
na tritu, oblikuje kao dio sadraja boravka turista. imbenici razvitka turizma razliito se
klasificiraju, no najee se govori o imbeniku turistike potranje i turistike ponude koje
kvalitativno povezuju posredniki imbenici. Svi su oni bitni za razvitak turizma, sporta i
sportske rekreacije.
2. Sportska rekreacija kao ulaganje u zdravlje

Sportska rekreacija je postala vaan imbenik ulaganja u osobno zdravlje, a wellness, fitness,
spa i outdoors aktivnosti postali su temeljni sadraji turistike ponude. Zbog suvremenih uvjeta
ivota i rada organizam bre postaje kronino umoran, a to naruava tjelesno, mentalno i
duevno zdravlje. Stoga kvalitetni programi sportske rekreacije postaju nuan initelj u zatiti
zdravstvenog stanja organizma (Cicvari, 1990.). Sportska rekreacija vie je od potrebe urbanog
ovjeka, ona je nain ivota, posebno u slobodno vrijeme, pa nije udno to se u turizmu naglo
poveala potranja za svim oblicima sporta i rekreacije. Treba istaknuti da je ponekad bavljenje
sportom bilo pod utjecajem mode i trendova, a danas moemo pouzdano tvrditi da je tjelesna
aktivnost individualna ovjekova potreba i imbenik zdravlja. imbenici potranje za sportsko-
rekreacijskim uslugama temelje se na oiglednom smanjenju psihofizikih sposobnosti
suvremena ovjeka na kojeg je utjecao izmijenjen nain ivota i rada koji mu je ograniio
tjelesne aktivnosti. Stoga sportska rekreacija ima izrazito preventivnu i sanacijsku ulogu jer
svojim programima sprjeava, korigira, kompenzira i poboljava ovjekov antropoloki status.
Kako takvi sadraji i programi zahtijevaju ulaganje sredstava za osobne potrebe, visina dohotka
esto je presudna za zadovoljenje takvih potreba. Konkurencija drugih potreba u sklopu
sekundarnih ljudskih potreba znatno utjee na razvitak sportske rekreacije te je rast dohotka
izravno vezan za veliinu i opseg koritenja sportskim sadrajima. Turisti iz bogatijih zemalja
u pravilu izdvajaju vie novca za zadovoljenje izvanpansionske potronje, pa sport i rekreacija
kao imbenici zdravlja imaju dominantnu ulogu. Suvremeni je turizam u potpunosti vezan za
razliite oblike kretanja, tjelesne aktivnosti ili sporta, a oni upuuju na sredstvo za postizanje
razliitih ciljeva. Turist eli aktivnu ulogu svojim sudjelovanjem oekujui doivljaj, iskustvo i
zadovoljstvo. Samim time sportska je aktivnost u turizmu svakodnevan sadraj turista, bilo da
on svoju potrebu zadovoljava samim kretanjem kroz novi prirodni ambijent ili mu sport slui
za zadovoljenje potreba za druenjem, igrom, zabavom, zdravljem i sl. Sport u irem smislu
ne moemo izdvajati kao posebnost turizma, ali ga zbog dinaminosti i elastinosti moemo
prilagoavati potrebama turista te ugraditi u nov, kvalitetan ambijent. Posve je uobiajeno, ako
su turisti na moru, da se kupaju, eu, igraju mali golf ili tenis, ili ako su zimi u planinama, da

Mirna Andrijaevi:
skijaju. To samo pokazuje kako su neke aktivnosti u turizmu toliko uobiajene da su njegov
sastavni dio.
Povezanost sportske rekreacije i turizma doprinijela je razvitku specifinih vrsta turizma
koju odreuju i sportski sadraji. Temeljni je problem suvremenog turizma razvitak kvalitete
koji ujedinjuje bitne initelje u oblikovanju suvremene turistike ponude. imbenici izravnih
utjecaja na kvalitetu turistike ponude, ujedno i bitni imbenici razvitka turizma, slue za
prevladavanje sezonskog poslovanja u turizmu. Za kvalitetu su bitni sadraji kojima se obogauje
i unapreuje turistika ponuda, a komplementarni sadraji omoguuju razvitak specifine
ponude i ouvanje ekolokih uvjeta boravka turista. Velike mogunosti razvitka turizma pruaju
imbenici sportske rekreacije i zdravstveno-preventivne ponude. Pravci razvitka suvremenog
turizma proizlaze iz novih spoznaja o potrebama suvremena turista. Da bi aktivan odmor mogao
optimalno zadovoljiti potrebe turista, mora biti osmiljen na temelju istraivanja, znanstvenih
spoznaja i kriterija. Tendencija razvitka kratkih turistikih putovanja i odmora vie puta tijekom
godine ukazuje na dinamiku koja se zbiva u turizmu. Suvremeno turistiko trite obiljeavaju
grupacije povezane razliitim segmentima to utjeu na globalizaciju turistikog trita. Sloena
kombinacija udruivanja u turizmu najzapaenija je u gospodarski razvijenim zemljama.
Njemaka, jedna od najrazvijenijih emitivnih turistikih zemalja u svijetu se integracijom
unutar vlastita turistikog trita koristi diverzifikacijom kao glavnim instrumentom trine
konkurencije. Turistika odredita, osim uobiajene ponude na tritu, uvode sve raznovrsnije
sadraje boravka koji postaju komparativna prednost pred tradicionalnim turistikim zemljama.
Hrvatska, osim prirodnih komparativnih prednosti, ima i niz mogunosti za razvitak sadrajne
turistike ponude; ona se prije svega odnosi na sportsko-rekreacijsku i zdravstvenu ponudu.
Svjetsko turistiko trite percipira Hrvatsku kao iznimno turistiko odredite koja u prvom
redu ima prirodne ljepote, a dominira jadransko podruje. Problem je to se Hrvatska svrstava
u odredita masovnog turizma s ogranienom turistikom ponudom nie kvalitete usluga.
3. Aktivan odmor u zdravom i atraktivnom okruenju kao hrvatski brand

Sportska rekreacija u turizmu znai novu kvalitetu ponude koja se prilagoava suvremenim
trinim potrebama i izazov je u turizmu, prije svega zbog svoje raznolikosti i mogunosti.
imbenici razvitka sportske rekreacije u turizmu polazita su oblikovanju strategije turistike
ponude koja se sve vie temelji na aktivnu turistu i unapreivanju njegova zdravlja u najirem
smislu (Tablica 1).
Tablica 1. Faktori razvitka sportsko-rekreacijske u turistikoj ponudi Republike Hrvatske.

Prirodni resursi Okolini imbenici i atrakcije: 8 nacionalnih parkova i 10 parkova prirode, vie od
tisuu otoka, pilje i sl.
Vrijednost i kvaliteta okolia, klimatske prednosti po mjesecima
Atraktivnost i jedinstvenost okolia: endemska flora i fauna
Ljekovitost okolia, talasoterapija, nadmorska visina, obiljeja klime i sl.
Objekti za sportsku Sportski objekti za cjelogodinje poslovanje
rekreaciju Objekti u zatvorenom i na otvorenom, kampovi, radionice
Objekti za fizioprofilaksu
Objekti za razliitu populaciju (djeca, odrasli, stariji, sportai)
Programi sportske Zdravstveno preventivni programi; selektivni programi, komplementarni programi;
rekreacije prilagoeni programi
Promocija sadraja i Umreavanje turistikih objekata i ponude
aktivnosti Dostupnost i preglednost ponude
Informiranost o sadrajima i programima
Kalendar dogaanja

Mirna Andrijaevi:
Upravljanje sportskom Timsko upravljanje, inovacije ...

rekreacijom u turizmu Kreiranje strategije sportsko-rekreacijske ponude
Umreavanje strunjaka i povezivanje
Specijaliziranost za razliita podruja
Stalno obrazovanje strunjaka
Znanstvena djelatnost Stalno istraivanje potreba u turistikom odreditu
Ispitivanje uinaka ponuenih programa
Istraivanje potreba i navika u domicilu
Prilagoavanje ponude, planiranje, praenje i ulaganje
Turizam ima tu mogunost, ali i zadau da potakne oporavak, regenerira, revitalizira, ali i da
naui i educira turista koji je doao na odmor. Sport i rekreacija aktivna su sastavnica turizma
koji kroz turistiki krajolik, pod povoljnim utjecajem ambijenta rastereuje organizam od
svakodnevnih naprezanja, dajui novu dimenziju kvalitete boravka kroz novi doivljaj.
Sportsko-rekreacijska ponuda u turizmu provodi se kroz tri osnovna oblika aktivnosti:
- Slobodno koritenje prirodnih resursa (atrakcija) i sportskih objekata - kretanje u prirodi
obiljeenim stazama, obilazak parkova i prirodnih atrakcija, kupanje, ronjenje, jedrenje,
veslanje, vonja biciklom, etnja, trekking i sl.; koritenje polivalentnih objekata za
sportske igre, tenis, boanje, stolni tenis, badminton, mali-golf i sl.
- Organizacijske oblike sportsko-rekreacijskih aktivnosti - odnose se na organizirane
aktivnosti u prirodi, ture, pohode, orijentacijsko kretanje, rafting; organizaciju natjecanja,
turnira, manifestacijskih oblika rekreacije povodom nekih dogaaja i sl.
- Programirane oblike sportsko-rekreacijske aktivnosti - odnose se na program sportske
rekreacije utemeljenog na definiranim ciljevima za pojedince ili skupine. Za takve
programirane aktivnosti koriste se metode po tono utvrenim principima programiranja
sportske rekreacije. Programi se mogu odnositi na transformaciju antropolokog statusa
u cilju smanjenja tjelesne mase, prevencije stresa ili prevencije koronarnih oboljenja,
pretilosti i sl.
Oblike sportsko-rekreacijskih programa u turizmu najee dijelimo prema dobi, a to je
najmlaa dob, mlade i odrasle osobe, starija populacija, osobe s posebnim potrebama te skupine
osoba, obitelji i individualni korisnici. Uvjeti i sadraj boravka turista odreeni su kategorijom
turistikih centara. U Hrvatskoj jo prevladavaju komplementarni tipovi kapaciteta ponuda
koji su orijentirani na glavnu sezonu (kuanstva, kampovi, autokampovi i sl.). Nedovoljan je
broj vrstih objekata i hotela visoke kategorije koji mogu pruiti kvalitetnu uslugu cijele godine.
Vremenska raspodjela boravka turista i dalje je dominantna u pici ljetne turistike sezone,
bez obzira na to to se trendovi turistikih putovanja mijenjaju i podlijeu novim pravilima
turistike potranje. Hrvatska turistika ponuda ima prepoznatljive prednosti kroz atraktivne
primarne resurse, a nedostaci koje su uoili turisti ogledaju se u siromanoj ponudi sadraja,
posebice sportskih (TOMAS, 2004.).
Sportsko-rekreacijska ponuda u turizmu sve je ee najvanija za dolazak u neko odredite,
pa je nuno stalno istraivanje elja i interesa turista radi usklaivanja ponude i potranje.
Hrvatski turizam ima brojne komparativne prednosti koje ne smiju izgubiti svoju specifinost i
autohtonu vrijednost. Raznolikost i bogatstvo bazinih uvjeta turistikog razvitka okosnica su
razliitih programa u kojima sportsko-rekreacijske aktivnosti imaju vanu ulogu (Tablica 2).
One su u svim vrstama turistikih lokaliteta, a odnose se na razliite vrste kretanja, aktivnosti i
obilazaka odreenih podruja. U Tablici 2 vidi se kako se turistika odredita Hrvatske mogu
podijeliti prema temeljnom profilu i sadraju turistike ponude.

Mirna Andrijaevi:
Tablica 2. Specifini tipovi turizma prema sadrajima aktivnog odmora u razliitim uvjetima i s
razliitim ciljevima.
Specifini oblici turizma Centri, lokacije, regije Sadraji i ciljevi
Wellness Hoteli i centri visokih Zatita i unapreivanje zdravlja, relaksacija,
kategorija rekreacija, prirodni agensi
Termalna kupalita i ljeilita Toplice i ljeilita Terapije, dijagnostika, lijeenje, prevencija
bolesti
Zdravstveni turizam Toplice, centri na moru i Talasoterapija, dijagnostika, lijeenje, terapija,
na planinama prevencija
Sportski turizam U svim centrima gdje Svi sportovi na kopnu i moru
postoje objekti za sport
Avanturistiki turizam Prirodni uvjeti i atrakcije Turna kretanja, rafting, planinarenje
Ekoturizam 10 parkova prirode Ture, promatranje ptica, pjeaenje i orijentacija
u prirodi i sl.
Ekoturizam 8 nacionalnih parkova Ekoturizam, ture, promatranje ptica,
razgledavanje, pjeaenje i sl.
Rekreacijsko-natjecateljski U svim centrima s Sportske igre, regate, triatlon, stari sportovi,
turizam objektima ili u prirodi seoske olimpijade, tenis i sl.
Seoski turizam Ruralne sredine, jadransko Seoski radovi, boravak u prirodi, promatranje,
zalee i kontinentalni dio uenje
Ekstremni turizam Na moru i u planinama Ronjenje, speleologija, padobranstvo, alpinizam
i sl.
Vjerski turizam Vjerski centri Hodoaa, obilazak vjerskih spomenika
Lovni turizam, ribolov Lovna podruja Podvodni ribolov, ribolov, lov
Izvor: Andrijaevi. Kinezioloka rekreacija. Zagreb, 2010.
Sistematizacija modela ponude kojem su u osnovi sportsko-rekreacijski sadraji na turistikom

je tritu sve traeniji oblik selektivne turistike potranje. Sadraji sportske rekreacije u turizmu
u bliskoj su vezi s uvjetima i nainom ivota u mjestu stanovanja, posebice urbanog ovjeka.
Hrvatska u sklopu zatienog prostora posjeduje: rezervate prirode (2); nacionalne parkove
(8); parkove prirode (10); te prostor pod ostalim tretmanima zatite; 69 specijalnih rezervata,
24 park-ume, 28 krajolika, 114 hortikulturnih spomenika, iznimno bogatu i raznovrsnu floru i
faunu, ekoloki ouvan prostor, istu vodu i more. Taj svojevrsni fenomen ekoloke oaze temelj
je razvitka selektivnih vrsta turizma (Vidakovi, 1997. u radu Gei).
4. Hrvatski turizam oaza zdravlja

Zdravstveno preventivni turizam ima vrsto uporite u nekoliko toaka: svijest suvremenog
ovjeka je porasla u smislu osobne odgovornosti i brige o zdravlju; sve je vei broj osoba starije
ivotne dobi (iznad 65 godina) koje ele zdravstveni turizam (Stipeti, 1996.); sve je vie urbanog
stanovnitva koje eli odmor u kvalitetnim okruenju i zdravstveno preventivne tretmane i sl.
imbenici zdravstvenog turistikog razvitka trae strateko postavljanje ciljeva pri usklaivanju
temeljnih zdravstvenih turistikih resursa sa programskim. Djelomino se mogu mijenjati:
- sezonalnost kao ograniavajui imbenik ravnomjerna razvitka turizma,
- orijentacija turistikih kapaciteta i usluga na priobalna podruja,
- kvantitativna promjena turistikih kapaciteta,
- kvalitativna promjena turistike ponude.
Mirna Andrijaevi:
Zdravstveno preventivni turizam se temelji na skupu sadraja i postupaka koji unapreuju

zdravlje i spreavaju nastanak bolesti. Tradicionalno se vezuju na: toplike, klimatske ljekovite
initelje i morske ljekovite initelje. Kinezioloki sadraji imaju razraene programe sportsko-
rekreacijskih aktivnosti koji slue unapreivanju sposobnosti turista te djeluju na ukupan
ovjekov antropoloki status. Fizioprofilaktike i kineziterapeutske procedure omoguuju
oporavak organizma (sustav za kretanje, respiratorni sustav, srano ilni sustav, psihosocijalne
karakteristike) programiranim izborom tjelesne aktivnosti, vjebi i pokreta. Hrvatska prema
brojnim turistikim ocjenama pripada redu izrazito perspektivne i turistiki poeljne zemlje s
motrita prirodnih ljepota, raznolikosti geografskih, demografskih, kulturolokih, etnografskih,
povijesnih, gastronomskih i prirodnih bogatstava. Raznovrsnost biljnih i ivotinjskih vrsta na
kopnu, ali i u moru te kvaliteta pitke vode i istoa mora ubraja Hrvatsku u zemlje iznimne
prirodne ljepote i zdravog ekosustava. Prema nekim znanstvenim istraivanjima Hrvatska je na
prvom mjestu u svijetu po broju i vrstama ljekovitog bilja u odnosu na njenu ukupnu povrinu.
Navedena obiljeja Hrvatske ine iznimnu osnovicu za razvoj turizma, a posebno selektivnog
koji se temelji na zadovoljenju individualnih i specifinih potreba turista. Zdravlje je kao jedan
od najjaih pokretakih motiva za turistika putovanja u Hrvatskoj prepoznato prije vie od
150 godina, a u masovnom obliku aktualno je posljednjih 50 godina. U daljnjoj i blioj prolosti
razliite su civilizacije na ovim prostorima ostavile povijesni trag koji svjedoi o koritenju
prirodnih ljekovitih resursa, a kojih i danas na ovim prostorima ima u izobilju. O tome svjedoe
ostaci rimskih kupalita i termi izgraenih na izvorima geotermalnih i mineralnih voda, te
posebno klimatoloki ljeilini centri na jadranskoj obali. Povoljan utjecaj mediteranske klime
na zdravlje te talasoterapijsko djelovanje bili su razlozi njihove gradnje. Suvremeni, masovni,
sezonski turizam s obiljejem konfekcijsko-komercijalno potroakog mentaliteta zanemaruje
vrijednosti na kojima je utemeljen hrvatski turizam te se priklanja turistikom proizvodu bez
osebujne kvalitete i potrebnog identiteta. Hrvatski turistiki resursi i potencijali imaju zdravstveni
pedigre ijoj su tradiciji pridonijeli i utjecaji razliitih kultura i civilizacija. Dananji ovjek,
moda vie nego ikad do sad, ima potrebu za prirodnim initeljima koji kvalitetno i dugorono
djeluju na unaprjeenje psihikog i fizikog zdravlja (Andrijaevi i Bartoluci, 2004.). Kvalitetan
odmor u kvalitetnom i zdravom okruju temeljni su preduvjeti ostvarenja takvih ciljeva.
Tamo gdje je ovjek naruio prirodnu ravnoteu upravljajui njome stvoreno je okruenje
koje predstavlja rizik za njegovo zdravlje. Netaknuta priroda predstavlja gotovo uvijek zdravo
okruenje, a neka od njih su i dokazano ljekovita. Sama, ista priroda ini uravnoteenu harmoniju
biotropnih resursa koji obuhvaaju: klimatska, geomorfoloka, hidrogeografska i biogeografska
obiljeja. Ona na ovjeka djeluju relaksirajue i osvjeavajue posebno na njegov ivani sustav,
te profilaktiki i poticajno na vitalne organe kao to su srano ilni i dini sustav. Ljekovito
djelovanje okolinog faktora emu su pridodate i ostale sastavnice zdravog ivota poput prehrane,
pravilno odabranog programa tjelesne aktivnosti, kretanje ili vjebanje, primjena razliitih oblika
suvremene i tradicionalne terapije temelj su zdravstveno preventivne ponude koja u hrvatskom
turizmu ima veliku ansu i prosperitet. Dakle, osim prirodnih imbenika kao temelja razvoja
ljeilinog turizma, neophodni su i kinezioloki programi koji e svojim sadrajima omoguiti
turistima zadovoljenje razliitih ciljeva kroz neposredni kontakt sa prirodom (Andrijaevi,
Andrijaevi, Ciliga, 2009.). Ulagai koriste temeljne turistike resurse Hrvatske za promidbu
vlastite zemlje, a ono to je neminovno jest nedostatak senzibiliteta za antropogene resurse
Hrvatske koje obuhvaaju kulturne, umjetnike, manifestacijske i ambijentalne resurse.
Dananji turist boravi u prosjeku znatno krae u Hrvatskoj (5 7 dana) to je upola manje
nego prije 20 godina (TOMAS, 2008.). Istraivanja zadovoljstva inozemnih turista turistikom
ponudom ukazuju na nezadovoljstvo nedostatkom programa aktivnosti i sadraja u prirodi.
Paradoks lei u tome to Hrvatskoj daju prednost pred ostalim turistikim zemljama upravo
zbog raznolikosti i bogatstva prirodnih resursa, a koji su uglavnom neiskoriteni. Pokazuje se

Mirna Andrijaevi:
da tijekom godine turisti iz razvijenih zemalja kreu vie puta na odmor i ele u to kraem
vremenu imati to vie pozitivnih uinaka. Stoga je neophodno kreirati razliite programe i
sadraje (posebno vezane za atraktivne prirodne lokalitete) koji e biti na raspolaganju turistima
razliitih mogunosti i potreba (Tablica 3). Posebnu vrijednost i sve vei interes turisti iskazuju
za zdravstveno preventivne programe ije se ljekovito djelovanje dogaa u samom prirodnom
okruenju. Njihov je utjecaj to vei to se due boravi u prirodi, pa je logino da i najvei broj
programa bude vezan za takve sadraje.
Tablica 3. Programi i aktivnosti koji se mogu koristiti kao samostalni i kao dio sloenih programa
sportske rekreacije u okviru ljeiline turistike ponude.
TIP AKTIVNOSTI KOJE SE POZITIVAN UTJECAJ NA KINEZIOLOKI
ODVIJAJU U PRIRODI ANTROPOLOKI STATUS PROGRAMI I SADRAJI
CIKLIKE AKTIVNOSTI Primarno na srano ilni i dini PROGRAMI U PRIRODI
AEROBNOG TIPA sustav
hodanje, etnja, pjeaenje, jogging, poveanje aerobnog kapaciteta, zdravstveno preventivni,
tranje, planinarenje, trekking, poticanje metabolikih procesa, team-building, turno kretanje
alpinizam, slobodno penjanje, plivanje, bolja opa cirkulacija, stimulacija orijentacija u prirodi
veslanje, vonja bicikla dinog sustava, antistres utjecaj
na ivani sustav, poboljanje
imuniteta, smanjenje masnog
tkiva
EKSTREMNI SPORTOVI Stimulacija rada ivanog Specijalni programi za
sustava male skupine avanturista
ronjenje, slobodno penjanje, piljarenje, poveanje adrenalina, kombinirano s ostalim
paragliding, brdski biciklizam bolje motorike sposobnosti, snaga, aktivnostima
koordinacija, fleksibilnost
CILJANO VJEBANJE Ciljani pozitivni uinci Preventivni programi za
programa vjebanja svu populaciju
jutarnje vjebe disanja, antistres djelovanje, smirenje u okviru zdravstveno
vjebe u vodi, aerobika, yoga, tai chi, ivanog sustava, fleksibilnost, preventivnih programa,
ples, korektivno vjebanje cirkulacija, psihiko zadovoljstvo, wellness i spa ponude.;
smanjenje boli ope i ciljano djelovanje na
antropoloki status
SPORTSKE IGRE I AKTIVNOSTI Razvoj motorikih sposobnosti Unapreenje sposobnosti
sportske igre s loptom: nogomet, sve motorike sposobnosti, u okviru svih programa
rukomet, odbojka, koarka, tenis, stolni ali i socijalizacija, relaksacija, ponude, prema potrebi,
tenis, golf, mali-golf, boanje, jahanje, zadovoljstvo mogunostima i interesu
rafting, kajak, kanu
Programi i sadraji sportske rekreacije mogu se odvijati u kvalitetnim prirodnim uvjetima

pri emu su postojei hrvatski prirodni resursi izvrsna podloga za osmiljavanje i dizajniranje
najraznovrsnijih programa. Oni bi trebali dati kvalitetan odgovor na stvarne potrebe turista, a
to je potrebno permanentno istraivati. Hrvatska ima 18 ljeilita, odnosno specijalnih bolnica
u vlasnitvu upanija, osim privatiziranih Istarskih toplica; od toga se 9 ljeilita nalazi na moru,
a 9 u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Kapacitete ini ukupno 6000 leaja iji objekti imaju
mogunost cjelogodinjeg poslovanja. Ljeilita su izgraena na izvorima termalnih i mineralnih
voda. Prema glavnim karakteristikama prirodni se ljekoviti initelji dijele na klimatske, morske
i toplike (balneoloke) (Ivanievi i epelak, 2003.). Hrvatska je bogata izvorima mineralnih
voda, a u mjestima sa prirodnim ljekovitim initeljima u njih 103 nalaze se izvori mineralnih
voda. Geotermalne i mineralne vode imaju iroku primjenu, a najvei se interes pojavljuje
u ljeilinom turizmu (Ivekovi i Pero, 1981.). Prema zadnjim istraivanjima o koritenju
Mirna Andrijaevi:
geotermalnih voda u Hrvatskoj utvreno je sljedee stanje: od 32 izvora geotermalne vode od

kojih se za rekreaciju koriste izvori na 13 lokacija, na 8 lokacija koriste se u terapeutske svrhe
(Novak R., Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu).
Posljednjih desetljea i ljeilita dobivaju ira obiljeja orijentirajui se sve vie na prevenciju
bolesti kroz razliitu suvremenu ponudu gdje dominiraju spa ili wellness. Spa, a jo vie wellness
temelje svoju sloenu ponudu na povoljnom i blagotvornom utjecaju prirodnih imbenika, a ne
moe ih se zamisliti bez primjene vode. Lijenici kao to su Pigozzi, Kneipp, Bach i dr. upuivali
su na prednosti postupaka lijeenja na prirodan nain, a i Hipokrat je prije dvadeset i pet stoljea
govorio o vanosti lijeenja due prije lijeenja tijela, tj. da bolesniku prvo treba ponuditi rije,
a zatim lijek (http://www.zzjzpgz.hr/nzl/22/covjek.htm).
Prema Meunarodnoj svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) u ovjeku je osim
fizikog tijela prisutno emocionalno, mentalno i duhovno zdravlje, pa se ljeilinom turistikom
ponudom mogu ponuditi prirodni imbenici i brojne metode pomou kojih se osoba osjea
bolje. Hrvatska obiluje mogunostima primjene prirodnih imbenika koji dokazano imaju
pozitivne uinke na zdravlje (Tablica 4). Morski zrak ljekovit je za dine organe kao i za lijezde
s unutarnjim luenjem jer ih isti i potie na rad.
Tablica 4. Mogui fizioloki uinci na zdravlje prirodnih imbenika.

Prirodni imbenici Uinci
klimatoterapija imunoloki sustav
talasoterapija astma, Basedowljeva bolest,

funkcija titne lijezde, imunoloki
sustav, metaboliki sustav
kinezioloki programi: kretanje, lokomotorni sustav, funkcije organa,
vjebe disanja, etnja, autogeni psihike, funkcionalne, mentalne i
trening, joga, meditacija itd; duhovne funkcije
fitoterapija, floriterapija helioterapija relaksacija, olakavanje tegoba,
poticanje rada nekih organa
prehrana poboljanje metabolizma, regulacija
metabolizma, prevencija kvs bolesti,
dijabetesa i pretilosti
aromaterapija relaksacija, otklanjanje boli,
poticanje cirkulacije
Uinak talasoterapije koristi se u svim ljeilinim centrima na moru, a i ostalim turistikim

centrima na jadranskoj obali. Iznimno znaajan turistiki potencijal u ljekovitom smislu
predstavljaju otoci koji obuhvaaju 5% povrine i 3% stanovnitva Hrvatske. Otoni turizam
je pratio turizam priobalja, ali se zbog komunikacijske barijere turistiki razvijao umjerenijim
tempom, pa su danas hrvatski otoci idealna klimatska i talasoterapijska oaza ljeilinog turizma.
5. Zakljuak
Hrvatski prirodni resursi, osim komparativnih prednosti, mogu biti glavni adut u kreiranju
sportsko-rekreacijske i zdravstveno preventivne turistike ponude. Postojei turistiki centri
trebaju formirati prepoznatljiv identitet iji e se profil temeljiti na specifinoj i prepoznatljivoj
ponudi.

Mirna Andrijaevi:
Primjer:
1. Utvrivanje zajednikih kriterija kao polazine osnove za turistike centre koji nude
aktivan odmor.
2. Utvrivanje zajednikih obiljeja i standarda razine ponude aktivnog odmora.
3. Utvrivanje razliitosti u prirodnim, materijalno kadrovskim i klimatskim resursima i
obiljejima.
4. Obiljeja i specifinosti prirodnih resursa kao teme kreacije programa.
5. Specifikacija i valorizacija prirodnih resursa u neposrednoj blizini i iroj okolici.
6. Specifinosti programa ponude i definiranje ciljeva pojedinih programa.
7. Mogunosti kreiranja atraktivnih i zanimljivih programa ponude.
8. Istraivanje interesa i potreba.
9. Formiranje agencije za istraivanje i razvoj zdravstveno preventivne i sportsko-
rekreacijske ponude (povezivanje svih centara).
10. Kreiranje zajednikog kataloga s mogunostima kvalitetne trine prezentacije.
Ovo su samo generalni prijedlozi koji se mogu kvalitetno istraiti, uskladiti s potrebama te
djelovati povezano i jedinstveno na turistikoj sceni. Hrvatska kao turistika zemlja ima idealne
preduvjete za stvaranje zdravstveno preventivnog branda kroz brojne programe namijenjene
unapreenju i ouvanju zdravlja turista. Sportsko-rekreacijski programi imaju znaajno mjesto
u cjelokupnoj turistikoj ponudi kao poveznica izmeu prirodnih resursa i turista.
Literatura
1. admin test http://geografija.sabirnica.net/clanci/preuzmi-pdf/950/iskoristavanje
geotermalne-i-mineralne-vode-u-hrvatskoj.pdf (08.12.2012.).
2. Andrijaevi, M. (2010) Kinezioloka rekreacija, Sveuilite u Zagrebu, Kinezioloki fakultet.
3. Andrijaevi, M., Andrijaevi, Ma.; Ciliga, D. (2009). Tjelesna akrtivnost za leee pacijente.
U:. Dela, I. ai Hribljan, M. Znaenje prehrane u prevenciji i lijeenju bolesti. Zagreb,
Medicinska naklada.
4. Andrijaevi, M.; Bartoluci, M. (2004). The role of Wellness in contemporary tourism, Acta
turistica, Vol. 16, No 2. Ekonomski fakultet, Zagreb, str.125-141.
5. http://www.vasezdravlje.com/autori/96/ (06.01.2012.).
6. http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/952/1/ (06.12.2012.).
7. http://www.villaeti.hr/sadrzaj.htm (06.12.2012.).
8. http://www.zzjzpgz.hr/nzl/22/covjek.htm (06.01.2012.).
9. Ivanievi, G.; epelak, R. (2003). Prirodne mineralne vode u Hrvatskoj. Hrvatske vode 11,
251-261. Zagreb.
10. Ivekovi, H.; Pero, R. (1981). Mineralne i termalne vode SR Hrvatske (monografija),
JAZU, Zagreb.
11. Izvjee: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr (04.01.2012.).
12. Izvorni podaci DZS. hrvatski turizam u brojkama broj 2 2008 institut za turizam.
13. tuka, K. (1985). Rekreacijska Medicina. Zagreb, Sportska tribina.
14. www.coolinarika.com/clanak/termalna-ljecilista (06.12.2011.).
15. www.geografija.hr/clanci/950/iskoristavanje-geotermalne-i-mineralne-vode-u-hrvatskoj
(08.12.2012).

Nevenka Breslauer:
Stanje i mogunosti razvoja sportsko-rekreacijskog turizma u Meimurju
Prethodno priopenje
UDK 338.48:796.035(497.524)
Stanje i mogunosti razvoja sportsko-rekreacijskog turizma u

Meimurju
Current situation and possibilitiesofdevelopmentofsports-
recreational tourism in Meimurje
Nevenka Breslauer
e-mail: nbreslauer@mev.hr
Saetak: Meimurska upanija smjetena je izmeu dviju velikih reljefnih cjelina; Istonih
Alpi i Panonske nizine. Upravo s tog gledita definirane su dvije morfoloke cjeline; breuljkasto
Gornje Meimurje s najviim vrhom Mohokosom 344,5 metara nadmorske visine i nizinsko Donje
Meimurje. Meimurska upanija smjetena na sjeverozapadu Hrvatske prometno je najpovezanija
s Europom, omeena je prirodnim granicama, rijekom Murom na sjeveru i istoku i rijekom Dravom
na jugu. Na povrini od svega 730 km ivi 126 500 stanovnika, te je tako najgue naseljena
upanija Republike Hrvatske. Stanovnitvo Meimurske upanije ivi u tri grada: akovcu, Prelogu
i Murskom Srediu i u 22 opine, odnosno u 126 naselja. Stanovnitvo Meimurske upanije u
prosjeku je starosti 37,6 godina, dakle radi se o radno aktivnom stanovnitvu.
U radu e se obraditi stanje i mogunosti razvoja sportskog turizma u Meimurskoj upaniji.
Kao najsjevernija upanija prepoznatljiva je po sportskim uspjesima olimpijca Filipa Udea koji je
osvojio srebro na Olimpijskim igrama u Pekingu i ove e godine nastupiti na Olimpijskim igrama
u Londonu, a takoer je poznata i po drugim vrsnim sportaima i sportaicama, te vrlo aktivnim
rekreativcima i rekreativkama koji djeluju kroz udrugu Sport za sve te u drugim rekreativnim
udrugama. Pored toga, u Meimurju egzistira i veliki broj sportskih klubova i udruga razliitih
sportskih aktivnosti od najmlaih uzrasta pa do veterana. Upravo su sport i rekreacija jedan od
vanih i znaajnih segmenata za razvoj turizma u Meimurju.
Kljune rijei: sport, rekreacija, razvoj, turizam
Abstract: The Meimurje County is situated between two major relief units; the Eastern Alps
and the Pannonian Plain. The position itself results in two morphological units; hilly upper part
with its highest peak 344.5 metres high Mohokos and flat lower Meimurje. The Meimurje county,
situated in the north-western Croatia, is very well connected with Europe , it is bounded by natural
borders, the Mura river in the north and east and the Drava river in the south. There are about
126 500 inhabitants living on the area of only 730 km , and it is the most heavily populated county
of the Republic of Croatia. In the Meimurje County there are 3 towns - akovec, Prelog and
Mursko Sredie and 22 municipalities, i.e. 126 settlements. The average age of the population of
Meimurje is 37.6 years, so, it is mostly working age population.
In this paper the situation and possibilities of the development of sports tourism in Meimurje
will be presented. As the Croatian northernmost county, Meimurje is recognised for the sport
success of the Olympic silver medal winner Filip Ude, who won the medal at the Olympic games
in Bejing, and will also take part at the Olympic Games in London this year, but also for other
fine athletes, as well as very active members of recreational clubs such as the association Sport

Nevenka Breslauer:
Current situation and possibilitiesofdevelopmentofsports-recreational tourism in Meimurje
for Everyone and others. Apart from the above mentioned there are a lot of sports clubs and
associations of various sports activities in Meimurje ranging from the youngest age to veterans.
Sport and recreation are very important segments in the development of tourism in Meimurje.
Key words: sport, recreation, development, tourism
1. Uvod
Turizam i sport u Meimurju zauzimaju sve vei znaaj, ali nedovoljan s obzirom na potencijale
i mogunosti kojima upanija raspolae. Meimurska upanija prepoznatljiva je i po obitelji
Zrinskih, jednoj od najznaajnijih hrvatskih plemenitakih obitelji koji su bili ratnici, pjesnici,
gastronomi. Povijest Zrinskih kao i ostalu povijest Meimurja od prahistorije do danas moe se
doivjeti u Muzeju Meimurja koji je smjeten unutar palae Starog grada Zrinskih u samom
centru stare jezgre akovca. U perivoju Zrinskih mogue je jahati uz zidine Staroga grada kao i
iskuati svoje streliarske sposobnosti ili istrati proljetni, jesenski kros ili utrku grada akovca,
u zimskim mjesecima za snjenih dana sanjkati se i provesti zimske aktivnosti na snijegu. U
Gornjem Meimurju uz wellness i sportske aktivnosti u Toplicama Sv. Martin mogue je jahati,
igrati golf, voziti se biciklom ili sudjelovati u raftingu Murom, pjeaiti vinskim cestama ili se
baviti nekim drugim sportskim aktivnostima. Donje Meimurje omoguava biciklizam, golf,
sportsko letenje, speedway, karting, jahanje, streliarstvo, pjeaenje, rolanje i druge sportske
i rekreativne aktivnosti. Povezanost turizma i sporta ogleda se kroz faktore turizma i sporta,
funkcije koje generiraju turizam i sport te kroz njihove ekonomske uinke (Bartoluci, 2003., 65).
Vanu ulogu u tome imaju sportski savezi, odnosno sportska drutva koja djeluju na podruju
Meimurske upanije.
Tablica 1: Broj registriranih udruga, saveza i klubova bez saveza 2010.
REDNI SAVEZ BROJ BROJ

BROJ KLUBOVA LANOVA
1 Teniski SAVEZ 12 630
2 Kuglaki SAVEZ 5 111
3 ahovskiSAVEZ 13 192
4 Odbojkaki SAVEZ 8 218
5 Nogometni SAVEZ 91 6500*
6 Rukometni SAVEZ 8 702
7 SAVEZ SRD 35 4782*
8 Karate SAVEZ 8 500
9 Streliarski SAVEZ 3 93
10 Koarkaki SAVEZ 13 600
11 Atletski SAVEZ 3 300
12 Stolnoteniski SAVEZ 20 408
13 MSSR SPORT ZA SVE 44 2868*
14 SAVEZ za sport invalida 3 95
15 Badmintonski KLUB 1 90

Nevenka Breslauer:
16 Plivaki 1 90
klubMEIMURJE
17 akoveki plivakiKLUB 1 168
18 SPEDWEY KLUB PRELOG 1 50
19 SPEDWEY KLUB UNIJA 1 142
20 Streljaki SAVEZ 7 175
21 Gimnastiki KLUB MZM 1 150
22 Triatlon KLUB 1 30
MEIMURJE
23 JUDO JOKER PRELOG 1 30
24 Plesni KLUB Livi 1 130
UKUPNO 282 19054
*sportski savezi s najveim brojem registriranih lanova
Izvor: http://www.medjimurje-sport.hr/o-zajednici.asp.
Sport u turizmu Meimurja pojavljuje se u razliitim oblicima: rekreativni sport, vrhunski

sport kroz pripreme, natjecanja, a znaajnu ulogu ima udruga Sport za sve (Relac, Bartoluci,
1987.) koja se u hrvatskoj terminologiji moe poistovjetiti sa sportskom rekreacijom. Sportska
rekreacija sa brojnim sadrajima osnovna je poluga aktivnog odmora u turizmu, meutim
u naem kontinentalnom turizmu je nedovoljno iskoritena. Pored nogometa i sportskog
ribolovnog drutva, udruga Sport za sve okuplja velik broj graana (Tablica 1), i to 2868 lanova
koji svojim sportsko-rekreativnim aktivnostima u Meimurje dovode sportae rekreativce,
odnosno turiste i to organiziranjem edukacija, natjecanja i druenja. Razvoj turizma u novije
vrijeme pokazuje znaajne promjene u turistikoj ponudi, mijenja se tradicionalni pasivni
odmor s aktivnim odmorom, sa sve vie sportskih sadraja za aktivni odmor. Sport i sportska
rekreacija glavni su i najvaniji sadraji aktivnog odmora, njihov razvoj utjee na sadraj i
kvalitetu aktivnog odmora u turizmu (Pirjavec, 1998.).
Cilj ovog rada je ukazati na neke pravce razvoja i mogunosti unapreenja kvalitete sporta i
sportske rekreacije u razvoju meimurskog turizma.
2. Sport i rekreacija u razvoju meimurskog turizma

Sportsko-rekreacijski sadraji u hrvatskom turizmu predstavljaju snaan faktor turistike
ponude i potranje. U Meimurju aktivan odmor posljednjih desetljea postaje sve znaajniji,
ali jo uvijek nije dovoljno iskoriten. Aktivni odmor danas je zdravstvena, psiholoka i bioloka
potreba kao kompenzacija za nedovoljno kretanje te ubrzani ivotni tempo suvremenog ovjeka.
Programi sportsko-rekreacijskih aktivnosti omoguuju osmiljen boravak turista u Meimurskoj
upaniji. Sportsko-rekreacijske aktivnosti korisniku omoguuju da planski ostvaruje temeljne
potrebe za kvalitetnim odmorom u Meimurju.
Sportske aktivnosti kojima se poboljavaju sposobnosti i funkcije organizma korisnika
usluga nazivaju se transformacijskim programima. Meimurje kao turistika destinacija
je idealno mjesto za provedbu sportsko-rekreativnih aktivnosti u prirodnom atraktivnom
okruenju. Meimurje ima prirodne raznolikosti, ravniarski i breuljkasti dio okruen s dvije
rijeke Murom i Dravom, jezerom uz hidroelektranu te nekoliko jezera na bivim ljunarama.
Takvo okruenje omoguuje provedbu razliitih sportsko-rekreativnih aktivnosti (npr. ciklike
aktivnosti: hodanje, tranje, planinarenje, vonju biciklom, rolanje, veslanje, plivanje i sl.). Te

Nevenka Breslauer:
aktivnosti podiu funkcije itavog organizma, posebice srano ilnog i dinog sustava. Jedan
dio sportsko-rekreacijskih programa odnosi se na sustav vjebi za relaksaciju i oputanje ija
je osnovna svrha otklanjanje i umanjivanje stresa, te sportsko-rekreacijske aktivnosti vezane
uz socijalizaciju kroz ekipne sportove i sportske igre (tenis, koarka, odbojka, nogomet i dr.),
a dio se odnosi na avanturistike oblike aktivnosti, primjerice: rafting, ronjenje, paintball i sl.).
Drutveno zabavne igre i aktivnosti upotpunjuju sportsko-rekreacijske programe zbliavajui
ljude kroz prizmu zabave i ugode sportsko-rekreacijskih natjecanja i festivala rekreativaca
(Bartoluci, Andrijaevi, 2006.). Istraivanjem potreba turista dolo se do brojnih spoznaja
vezanih za oblikovanje sportsko-rekreacijske ponude u turizmu. Neke od njih upuuju na
naglaenu potrebu turista za aktivnim sudjelovanjem u razliitim sportsko-rekreacijskim
aktivnostima. Prosjena dob turista u naoj zemlji je iznad 40 godina starosti, a oni iskazuju
znatno vei interes prema organiziranim oblicima sportsko-rekreacijskih aktivnosti od mlaih
turista (Holjevac, 2004.). Ova konstatacija potvruje vanost planiranja sportsko-rekreacijskih
sadraja iji kreatori i realizatori mogu biti iskljuivo strune i kompetentne osobe. Razvoj
sporta i sportske rekreacije u turizmu mogue je okarakterizirati kao sportski turizam koji se
moe razvijati kroz tri oblika:
1) natjecateljski sportski turizam,
2) zimski sportsko-rekreacijski turizam,
3) ljetni sportsko-rekreacijski turizam (Bartoluci, 2003., 73.).
Kada govorimo o natjecateljskom sportskom turizmu (Bartoluci, kori, 2006.), njegov
razvitak prije svega ovisi o ukupnom razvitku natjecateljskog sporta, poglavito najkvalitetnijih
sportova u kojima hrvatski sport sudjeluje u meunarodnim natjecanjima. Takvi oblici sportskog
turizma u Meimurju mogu se ostvariti u ATON-u Nedelie, Spa golf resortu, Toplicama Sv.
Martin, Speedway stadionu u Prelogu, Karting centru u Belici te gradovima akovcu, Prelogu
i Murskom Srediu koji imaju moderne sportske dvorane i vanjske terene za razliite sportove
i u neposrednoj blizini rijeku ili jezero. Primjerice, poznati su meunarodni teniski turniri u
akovcu u organizaciji TK Punec, Murske lae u Murskom Srediu, Rafting Murom (donji
dio Meimurja), meunarodni turniri u golfu u Sv. Martinu, turniri u konjikom sportu
u akovcu, BIMEP - biciklima po Meimurju, Panonski biciklistiki maraton triju zemalja,
Slovenije, Maarske i Hrvatske.
Razliiti oblici zimskog sportsko-rekreacijskog turizma takoer imaju brojne mogunosti
razvoja. Ovaj oblik turizma uspjeno se moe razvijati u toplicama i brdovitom dijelu Meimurja.
U brdovitom Meimurju postoje prirodni uvjeti (bez potrebne infrastrukture i objekta) za
planinarstvo, skijanje i neke druge zimske sportove (sanjkanje, skijako tranje i sl.). U tim
brdovitim podrujima postoje odreeni smjetajni kapaciteti koje bi trebalo poboljati, izgraditi
kvalitetnije prometnice te sportsko-rekreacijske objekte i sadraje (urediti skijake staze i skijake
vunice te uvesti i druge sportske sadraje).
Tablica 2. Broj noenja po mjesecima u Meimurskoj upaniji unazad 5 godina.

2007 2008 2009 2010 2011
sijeanj 5595 6494 6542 6707 6258
veljaa 3218 4226 3873 5148 5086
oujak 4017 5790 3500 5432 6111
travanj 5939 5969 6769 6918 7638
svibanj 5763 7361 6528 6890 7562
lipanj 6247 6174 7869 7354 7474
srpanj 6325 5795 4728 6588 5826

Nevenka Breslauer:
kolovoz 7313 8444 6283 10375 10387

rujan 5985 7263 4859 7999 5471
listopad 5181 5383 6189 7430 5721
studeni 5451 5698 5424 5475 5577
prosinac 5215 4699 4749 5210
Izvor: Dravni zavod za statistiku, razna godita.
Razvoj tzv. zimskog turizma ovisi o vremenskim uvjetima, odnosno o snjenim padalinama,
pa pjeake i biciklistike ture po vinogradarskim predjelima Gornjeg Meimurja ipak imaju
veu sigurnost, pogotovo kad se poveu s Vinskom cestom. Pored domaih turista, mogue
je razliitim sportskim manifestacijama privui i inozemne goste u Meimurje. Jedan od
svijetlih primjera je Vincekov pohod koji unazad nekoliko godina okuplja po nekoliko tisua
poklonika iz Hrvatske, ali i susjednih zemalja. Zimski sportsko-rekreacijski turizam ima velike
mogunosti za razvitak u svim dijelovima Meimurja, a prije svega u Toplicama sv. Martin
kroz aktivni odmor uz wellness i sportske sadraje. Osnovne pretpostavke za to su odgovarajui
sportsko-rekreacijski programi, ali i sportski objekti i sadraji. Primjerice, u Meimurju postoji
vie od 100 teniskih terena, ali samo jedna teniska dvorana koja prua mogunosti za odravanje
turnira i igranje tenisa tijekom cijele godine. Ista situacija je i sa sve popularnijim squash-em u
Meimurju s jednim terenom, a organiziraju se i natjecanja Hrvatske lige. Toplice Sv. Martin
bi, uz pripremu sportaa te sportske programe i odigravanje utakmica, trebale u svoju ponudu
ukljuiti dijagnostiku sportaa te neke programe zdravstvenog turizma, primjerice za oporavak
sportaa, rekreativaca, osoba s invaliditetom i dr. U tome posebne mogunosti pruaju programi
wellnessa koji su ve u programu Toplica.
Najvee mogunosti za razvoj sportskog turizma prua tzv. ljetni sportsko-rekreacijski
turizam, i to poglavito u toplicama, rijekama, jezerima i u brdima Meimurja koja su prekrivena
umama i vinogradima. Sportsko-rekreacijsku ponudu trebalo bi usmjeriti prema planovima
budueg razvoja meimurskog turizma, koji treba biti okrenut prema mladima i trendovima
kojima su mladi i sportai okrenuti. Postojee sportsko-rekreacijske centre i sportske objekte
koji su izgraeni trebalo bi vie orijentirati za ekipne, ali i individualne sportove koji e pruiti
vie diskrecije kad je to potrebno individualnim gostima. Za razvitak ekskluzivnog turizma za
bogatije goste trebalo bi sagraditi sportske objekte i sadraje koji su komplementarni s takvim
oblicima turistike ponude. Treba istraiti koje i kakve sportove turisti ele, osobito kada se radi
o skupim sportovima (sportske ekipne igre), ali i tipa individualnih sportova golfa, jahanja,
sportova na vodi (Mura, Drava, jezero i sl.). Sportske aktivnosti (poput panoramske vonje
oldtimerima po Meimurju, Meunarodna utrka prijateljstva trigova-Razkrije, Biciklijada
BIMEP i Speedway utrke u Prelogu, Meimurski rally, Speedway Grand Prix u Donjem Kraljevcu,
Turnir uline koarke u akovcu, Aeromiting u Zranoj luci Pribislavec, Konjiki turnir u
preponskom jahanju u akovcu i Donjoj Dubravi, FITA natjecanja i turniri, Memorijalni teniski
turnir Franjo Punec, Meunarodni spust meimurskih ladja, Tradicionalni turnir odbojke na
pijesku u Prelogu, Biciklistiki maraton Tour de Mur Total, Rafting na rijeci Muri, Utrka dravskih
onov, Labue pero i Kajakaka regata kraj Preloga, Miting amerikih automobila Trash & burn
u Murskom Srediu, Meunarodni karate turnir Meimurje Open, Zlatno pero kraj Preloga,
Romijada sportske rekreacije u akovcu, Festival sportske rekreacije osoba s invaliditetom u
akovcu, Selnike seoske igre, Natjecanje starim vatrogasnim pricama) su nastojanja razvoja
kulturnog, vjerskog i sportskog turizma regije, mjesta ouvanja batine, poticanja stvaralatva,
razvijanja meunarodne suradnje, skrbi za zdravlje i uspostavljanja mree poeljnih socijalnih
odnosa.

Nevenka Breslauer:
Dosadanja iskustva u Meimurju kao i u drugim razvijenim receptivnim turistikim

zemljama pokazala su da ulaganje u razvoj sportskog turizma doprinosi unapreenju ukupne
kvalitete turizma. Istraivanja pokazuju da su ovakve investicije profitabilne, posebno kod nekih
sportskih sadraja i programa (Relac i Bartoluci, 1987.; Bartoluci, 2004.). Tijekom boravka u
Meimurskoj upaniji turisti imaju mogunost bavljenja razliitim sportsko-rekreacijskim
aktivnostima na otvorenom, primjerice hodanjem, tranjem, etnjama na ureenim etnicama
(npr. Pouna staza Murak izmeu Domainca i Donjeg Hraana, Maerkin breg kraj trigove,
Meimurski planinarski put, Trim staze u Pleivici i u Maloj Subotici, Lovite Zrinskih kraj
Nedelia), tematskim etnicama (Cesta tradicije, Ispiranje zlata u Donjem Vidovcu, Pouna
staza Mlinarov put kraj abnika, Meimurska vinska cesta u Gornjem Meimurju, Grad
labirinata u Badlian umi) i biciklistikim stazama (Okogradska staza ireg podruja grada
akovca, Bicilistika staza srednjim i gornjim Meimurjem).
Uz pobrojane sportske aktivnosti tu su lov i ribolov koji unazad nekoliko godina privlae
sve vei broj stranih turista na podruje Meimurja. U upaniji na ukupnoj lovnoj povrini
od 55 000 ha ustrojeno je 20 lovakih drutava. Lovstvo u Meimurju ima dugu tradiciju a
danas ima sve vie pobornika. Tome doprinose struni ljudi visokih etikih naela koji rade
na razvoju lovita, potivanju hranidbenog lanca i izlovu. Od krupne divljai u lovitima je
najzastupljenija srnea divlja i divlji zec. Iskoritavanje ljunka u porjeju Drave stvorilo je
niz, sada naputenih ljunara, pogodnih za lov na divlje patke i divlje guske. Nizinska lovita
upanije bogata su sitnom divljai (fazan, ljuka, trka, prepelica, jarebica i zec). Lovaka drutva
osiguravaju odlinu organizaciju lova i svu popratnu logistiku. Lov na podruju upanije ima
bogatu tradiciju, posebno na krupnu divlja (jelen, divlja svinja), a i danas moe ponuditi visoko
trofejnu divlja kako u otvorenim tako i u ograenim lovitima. Od sitne divljai lovi se fazan,
prepelica, trka, divlja patka i zec.
Preko 5000 hektara ribolovnih voda raspoloivo je u Meimurju za sportski ribolov.
Najatraktivnije mikrolokacije su kanal hidroelektrane kod Donje Dubrave, Marina kod
Preloga, kanal Zrinski kod Kuranca, ljunare kod Ivanovca i Turia, rukavci rijeke Mure
kod Kriovca i abnika, korito rijeke Mure od Novakovca do Podturna, te kod Kotoribe, ue
rjeice Trnave u Muru kod Goriana. Najee riblje vrste koje u navedenim ali i mnogobrojnim
drugim vodama obitavaju su linjak, karas, babuka, pastrvski grge, som, tuka, smu, bulen,
klen, aran, amur, deverika, podust, mrena i druge. Vode su bogate svim vrstama ribe. Moe
se udiariti u divljini ili na ureenim prostorima, tj. izletitima uz ribnjake, jezera i rijeke.
Na natjecanja i druenja dolaze ljudi iz cijele zemlje i inozemstva. Ovaj vid sportskog turizma
trebale bi prepoznati ovdanje turistike zajednice i uvrstiti ih u ponudu za pojedince i skupine
turista. Podruje lovnog i ribolovnog turizma ima znaajnu ulogu i perspektivu u razvoju
meimurskog turizma, a to se pokazuje i sve veim brojem noenja prilikom odravanja i
organiziranja natjecanja te druenja lovnih i ribolovnih drutava. U stvaranju nove kvalitete
sporta i sportske rekreacije u meimurskom turizmu kljunu ulogu trebali bi imati strunjaci
razliitog profila, kao to su kineziolozi, lijenici, menaderi turizma i sporta i dr.
3. Perspektiva razvoja
Za kvalitetno planinarenje, programiranje i unapreenje sportsko-rekreacijske ponude u
Meimurju na otvorenom i u sportskim objektima potrebno je izvriti sljedee korake:
predlaganje i izvedba promotivnih aktivnosti,
kreiranje sportske i sportsko-rekreacijske ponude prema potencijalnim korisnicima,
podizanje razine kvalitete sveukupne sportske i sportsko-rekreacijske ponude,
objedinjavanje sportske i sportsko-rekreacijske ponude na razini upanije,
Nevenka Breslauer:
povezivanje sportske i sportsko-rekreacijske ponude s turistikom potranjom kroz razvoj

turistikog identiteta te predstavljanje prostora kao ekskluzivne turistike destinacije,
izraivanje i tiskanje letaka s opim informacijama te prospekta s konkretnim
aranmanima, kao i produkcija web stranice,
video promocija te davanje stalnih, novih, dostatnih i tonih informacija potencijalnim
korisnicima programa,
ukljuivanje turistikih agencija iz susjednih zemalja koji bi u svoje trite ukljuili i
programe sportskih i sportsko-rekreacijskih aktivnosti.
Provedbom predloenih aktivnosti turistiki, sportski i sportsko-rekreativni proizvodi na
otvorenom i u sportskim objektima postali bi konkurentni proizvodima drugih turistikih
sredita. U smislu poboljanja kvalitete i proirenja ponuenih sadraja koji bi sluili u svrhu
zadovoljenja potreba turista i razvoja sportskog i sportsko-rekreacijskog turizma na otvorenim
prostorima trebalo bi obaviti dodatna ulaganja u veinu postojeih centara ureenjem
vanjskih prostora, proirenjem sportsko-rekreacijskih sadraja i nabavom potrebnih rekvizita
za iznajmljivanje. Potrebno je uloiti u sljedee objekte i sadraje: ureenje lovnih podruja;
ureenje ribolovnih podruja; ureenje i proirenje staza za pjeaenje, hodanje i tranje te
orijentacijsko hodanje i tranje; ureenje postojeih i izgradnja novih biciklistikih staza koje e
sluiti i za vonju rolama; ureenje jahakih staza i staza za vonju koijama i kolima; ureenje
postojeih i izgradnja novih trim staza; ureenje obala uz rijeke, jezera i ribnjake i nabava
potrebnih rekvizita za iznajmljivanje (ribiki pribor, amci, kanui, kajaci, jedrilice i dr.); ureenje
prirodnih kupalita; ureenje streliarskih poligona; ureenje staza za skijako tranje; ureenje
staza za sanjkanje; ureenje vanjskih klizalita i dr. Nadalje, potrebno je izgraditi teniske terene,
otvorene wellness centre, jahalita, golf terene, skijalite na stajaim vodama (na sajlu-ski lift),
terene za sportske igre, terene za odbojku i rukomet na pijesku, igralita za mini golf; poligone
za vonju bicikla u prirodnim uvjetima (po grbavom terenu, uzbrdo, po blatu i dr.), poligone
za motocross, Quad vozila, adrenalinski park (umjetne stijene za slobodno penjanje, bungee
jumping, hodanje po balvanima, uadi, penjanje na drvee, sportski poligoni sa prirodnim
preprekama i dr.). Takvim ulaganjima bi se osigurali uvjeti za kvalitetnu i raznovrsnu sportsko-
rekreacijsku ponudu na otvorenim prostorima koja bi zasigurno mogla privui velik broj gostiju
svih dobnih skupina te ih navesti na dui boravak i ponovni dolazak u Meimurje. Posebno je
vano stvoriti uvjete za zimske aktivnosti kako bi se turiste privuklo i u zimskim mjesecima.
eli li se ostvariti odreeno proirenje sportsko-rekreacijske ponude, prije svega treba pozitivne
pomake uiniti u lovnom turizmu, koji kao jedan od profitabilnijih oblika turistike ponude
predstavlja znaajan resurs ovog podruja. to se tie sportskog ribolova nedostaje mu vie
marketinkih aktivnosti te mogunost iznajmljivanja pribora za goste koji bi eventualno eljeli
isprobati taj oblik aktivnosti ili za goste koji se i inae bave ribolovom, ali borave u destinaciji iz
drugih razloga.
U planiranju proirenja ostalih programa, prije svega treba potivati i koristiti prirodne
resurse i klimatske uvjete. Treba ponuditi to vei broj aktivnosti u prirodnom okruenju
na svjeem i istom zraku, uvaavajui specifinosti odreene destinacije. S obzirom na to,
programe moemo podijeliti prema nekoliko razliitih kriterija:
ljetne i zimske sportsko-rekreacijske aktivnosti,
sportsko-rekreacijske aktivnosti koje se provode u prirodi, uz vodu i na vodi,
sportsko-rekreacijske aktivnosti u sportskim objektima,
individualne ili ekipne sportsko-rekreacijske aktivnosti,
sportsko-rekreacijske aktivnosti avanturistikog i adrenalinskog tipa,
sportsko-rekreacijske aktivnosti u starim sportovima,
programi obuke za poetnike.
Prema navedenim kriterijima sportsku i sportsko-rekreacijsku ponudu trebalo bi proiriti
sljedeim aktivnostima: skijanje na vodi amcima ili na sajlu/lift, veslanje, jahanje u prirodi,

Nevenka Breslauer:
aerobic u prirodi, aquaaerobic, rukomet, odbojka na pijesku, badminton na travi, klizanje u

prirodi, skijako hodanje i tranje, sanjkanje, streliarstvo, letenje jedrilicom/zmajem, golf, bike-
cross. Za poetnike je potrebno ponuditi obuku u to veem broju aktivnosti kao to su: plivanje,
veslanje, skijanje na vodi, jahanje, skijako hodanje/tranje, slobodno penjanje, klizanje, tenis,
golf i dr. te program starih sportova u vidu natjecanja (seoske sportske igre).
Predloene programe svakako treba detaljno osmisliti i razraditi te osigurati materijalne
uvjete za njihovu realizaciju. Iza te aktivnosti potrebno je osposobiti voditelje i animatore koji
bi radili s turistima. Strategiju prostorne koncepcije za odreeni program treba provoditi na
destinacijama koje ve imaju prirodne ili materijalne uvjete za realizaciju odreenog programa.
Model javno-privatnog partnerstva trebalo bi vie koristiti, jer se radi o javnom sektoru i
privatnom poduzetnitvu koji kroz partnerstvo nalaze zajednike interese u razvoju sportsko-
rekreacijskog turizma.
4. Zakljuak
Meimurje ima iznimne komparativne prednosti za razvoj razliitih oblika sporta i
rekreacije u turizmu. Tome pogoduju i trendovi suvremene turistike potranje posebno
iz zapadnoeuropskih zemalja koje gravitiraju prema Meimurju. Meutim, za budunost
sportskog turizma u Meimurju potrebno je inovirati zastarjelu turistiko-sportsku ponudu
novim objektima i sadrajima prema suvremenim zahtjevima turistike potranje. Jedna od
mogunosti je izgradnja infrastrukture i prateih objekata kroz javno-privatno partnerstvo.
Kvalitetu sportsko-rekreacijske ponude potrebno je inovirati i izraditi dugoroni sektorski
plan turizma za upaniju: prikupiti podatke o turistikoj atrakcijskoj osnovi i vrednovati ih;
poticati usmjereno i specijalizirano obrazovanje te podii razinu ope osposobljenosti za rad
u turizmu sa strunog studija na specijalistiki, uz obrazovanje i osposobljavanje turistikih
vodia, ciklovodia; pojaati diversifikaciju ponude; poticati razvoj turistikih agencija;
razviti kvalitetnije smjetajne kapacitete; poticati poduzetnike za ulaganje u turizam, osobito
ulaganje u ouvanje tradicionalne graditeljske batine; osmisliti ulaganja u marketing; jasno
odrediti Meimurje kao prepoznatljivu turistiku regiju i organizirati upravljanje turistikom
destinacijom; jae povezati sve turistike subjekte u upaniji i poveati protok informacija
(Razvojna strategija Meimurske upanije 2011-2013). Sportski turizam kroz dosadanje i nove
sadraje treba biti pokreta turizma u Meimurskoj upaniji, a kroz aktivnosti pomoi u razvoju
drugih uslunih i proizvodnih djelatnosti.
Literatura
1. Andrijaevi, M., & Bartoluci, M. (2004.). Uloga wellnessa u razvoju hrvatskog turizma /
The role of Wellness in contemporary tourism. Acta turistica, 16(2),125-141.
2. Avelini Holjevac, I. (2004.). Upravljanje kvalitetom turistiko-sportske ponude/ Quality
management of tourism-sport-related offer (191-203). Zagreb, Kinezioloki fakultet,
Ekonomski fakultet.
3. Bartoluci, M. (2003.). Ekonomika i menedment sporta. Zagreb, Informator.
4. Bartoluci, M. i Andrijaevi, M. (2006.). Aktivni odmor u unapreenju kvalitete turistike
ponude. Hotelska kua, Opatija.
5. Bartoluci, M. i Marani, H. (2004.). Edukacija strunjaka za sportsku animaciju / Education
of sports animation professionals. U: M. Bartoluci i suradnici, Menedment u sportu i
turizmu (str. 289-299). Zagreb, Kinezioloki fakultet, Ekonomski fakultet.
Nevenka Breslauer:
6. Bartoluci, M. i kori, S. (2006.). Razvoj sportskog turizma u Hrvatskoj/The development of

sports tourism in Croatia. U M. Bartoluci i N. avlek (ur.), Turizam i sport razvojni aspekti
/ Tourism and sport developmental aspects /u tisku/. Zagreb, kolska knjiga.
7. Breslauer, N. (2010.). Edukacija strunih kadrova za potrebe turizma Republike Hrvatske.
U: Struni kadrovi u turizmu i sportu : zbornik radova / 1. hrvatski znanstveno struni skup
o menadmentu u turizmu i sportu; ur. Nevenka Breslauer. God. 1 (2010), br. 1. Str. 20-30.
8. Dravni zavod za statistiku, razna godita.
9. http://www.medjimurje-sport.hr/o-zajednici.asp (12.03.2012.).
10. http://www.tourism-club.com/index.php?option=level&Itemid=0&levelID=612&tb=0.
11. http://www.tzm.hr/. (12.03.2012.).
12. Pirjevec, B. (1998.). Ekonomska obiljeja turizma. Zagreb, Golden Marketing.
13. Razvojna strategija Meimurske upanije 2011-2013.
14. Relac; Bartoluci, 1987. Turizam i sportska rekreacija. Zagreb, Informator.
15. Strategija ruralnog razvoja Meimurske upanije.
16. www.tzm.hr/article.php?g=18.

TURIZMA

Andrija Antii, Ivana Jadri:
Vanost e-commerce usluge u sportu

Prihvaen: 20.02.2012. UDK 796:336.7

The importance of e-commerce service in sport
1
Andrija Antii, 2 Ivana Jadri
1,2

e- mail: 1 andrija.anticic@aspira.hr, 2 ivana.jadric@aspira.hr
Saetak: Razvojem interneta odnosno World Wide Web servisa paralelno dolazi do porasta i
razvoja usluga vezanih za taj kanal. Jedna od tih usluga je svakako e-commerce ili usluga elektronske
trgovine. Definicija te usluge bi bila svako obavljanje poslovne komunikacije i transakcije preko
mree i putem raunala. Naime, e-commerce je kupnja i prodaja robe i usluga, te prijenos sredstava
putem digitalne komunikacije, ukljuujui proviziju zaraunatu primatelju kao i provjeru njegove
autentinosti.
Revolucija u informacijskoj tehnologiji (IT) i komunikaciji promijenila je nain na koji ljudi
vode posao. Internet se danas doivljava kao kanal za komercijalne transakcije. Svijet postaje
globalno trite dostupno svima i svim vrstama transakcija. E-commerce nudi smanjenje trokova i
vremena transakcija. Tvrtke postaju svjesne da moraju promijeniti ili napustiti svoje tradicionalno
poslovanje, te da moraju prihvatiti odgovarajue elektronske strategije poslovanja. Ovaj nain
razmiljanja obuhvaa sve sfere, pa tako i sport.
Kljune rijei: e-commerce, elektronska trgovina, platne transakcije putem interneta, online
trgovine, prodaja putem interneta
Abstract: Development of the Internet or World Wide Web service, along comes an increase
in the development of services related to that channel. One of these services is sure e-commerce or
electronic commerce services. Definition would be as conducting of business communication and
transactions over networks and through computers. Specifically, E-Commerce is the buying and
selling of goods and services, and the transfer of funds, through digital communications including
the provision of payee authentication.
The revolution in information technology (IT) and communications has changed the way people
conduct business. Internet is now seen as a channel for commercial transactions. The world becomes
a global market accessible to everyone and all types of transactions. E-commerce offers lower costs
and transaction times. Companies are becoming aware that they must change or abandon their
traditional business, and that they must accept the appropriate electronic business strategies. This
way of thinking encompasses all spheres including the sport.
Key words: e-commerce, electronic commerce, payment transactions via the internet, online
store, selling online
1. Uvod
E-commerce (engl. Electronic Commerce EC - elektronska trgovina) je kupovina ili prodaja
dobara ili usluga putem Interneta, naroito putem servisa World Wide Web. Termin e-commerce

moe se definirati i kao proces upravljanja online financijskim transakcijama. Ovaj proces
ukljuuje kako maloprodajne, tako i veleprodajne transakcije. Fokus e-commerce-a je u sustavima
i procedurama pomou kojih se dolazi do razmjene razliitih financijskih dokumenata i
informacija. Ukljuene su sve transakcije kreditnim karticama, e-cash (elektronska gotovina),
e-billing (elektronsko plaanje), e-cheques (elektronski ekovi), electronic invoices (elektronski
rauni)
Sam internet je kao distribucijski i komunikacijski kanal vrlo isplativ nain poslovanja, a
trgovina putem interneta je najprofitabilniji oblik trgovine. Razlozi su viestruki, poevi
od jednostavnosti i niskih trokova, do toga da se ne plaa zakup poslovnog prostora jer se
sve relevantne informacije nalaze na internetskoj stranici. Osim toga, velika je prednost to
internetska trgovina nema radno vrijeme, kupnja je mogua 24 sata dnevno, a proizvod je
dostupan i najudaljenijim kupcima.
2. Prednosti i nedostatci e-commerce usluge

Kao svaki kanal i prodaja e-commerce usluga ima prednosti i nedostatke. Najvee prednosti
su u svakom sluaju veliina trita gdje je praktiki cijeli svijet potencijalni kupac, nema
velikog troka poslovanja, a uteda vremena je znaajna. Iz perspektive korisnika najvea briga
je privatnost i zatita osobnih podataka. Korisnici, izmeu ostalog, ele biti sigurni da njihovi
osobni podaci nee biti prodani drugoj tvrtci za marketinke svrhe. Drugi su pak oprezni zbog
tehnologije koja prati njihova kretanja na internetu stranice koje posjeuju i biljeenje artikala
koji su kupljeni tim putem. No, velikom broju ljudi najeu prepreku za online kupovinu
predstavlja sigurnost same web stranice, zatienost broja kreditne kartice i ostalih podataka
koje bi mogli iskoristiti razni hakerski negativci.
Problem sigurnosti i zatite podataka na kartici i same krae kartice se rjeava na nain da
se kupovina usmjerava na provjerene web stranice koje jako puno ulau u sigurnost transakcije,
te da se kupuje prepaid karticom, odnosno karticom koja na sebi ima tono onoliko sredstava
koliko je potrebno za specifinu kupovinu.
Iz perspektive potroaa prednosti su ve spomenuti 24-satni shopping, praktinost, nie
cijene, posebne online promocije, paralelna kupovina iz vie kategorija i proaktivne povratne
informacije o smanjenim zalihama ili kanjenju dostave.
Promatrajui iz perspektive tvrtke prednosti su u svakom sluaju smanjenje trokova
zapoljavanja jer ne treba puno ljudskih resursa za ovakav vid poslovanja. Smanjena je i potreba
za administracijom. Nadalje, smanjuju se trokovi komunikacije, naruivanja i knjigovodstva.
Osim toga, web narudbe se mogu slati direktno u skladite, ime je olakan posao glede velikih
narudbi klijenata (primjer ovakvog tipa poslovanja je tvrtka Diskont24). Svi podaci o tvrtkama
se uredno pohranjuju, kao i podaci o svim naruenim artiklima koji su kupljeni do sada. Nadalje,
trenutnim uvidom u stanje zaliha zna se kada je vrijeme za obnavljanje istih i nije potrebna
dodatna aplikacija koja prati stanje zaliha.
Prednosti lee i u marketinkom segmentu, kao npr. slanje e-poruka, tj. newslettera kupcima.
Jeftin su, a efikasan oblik marketinga kojim se klijenti informiraju o novim proizvodima,
specijalnim ponudama, nainima dostave ili potvrdama narudbi. Osim toga, odreene
informacije o stalnim kupcima mogu se pohraniti za stvaranje odreenih analiza i formiranje
razliitih grupa kupaca (http://www.google.com/analytics/).
Internet trgovina pogotovo ide na ruku proizvoaima koji su u mogunosti plasirati svoje
proizvode direktno kupcima, bez mijeanja posrednika, tj. distributera to utjee i na niu cijenu
robe kao pogodnost za kupce.
3. Servis za online plaanje

Jedan od najpoznatijih online servisa je PayPal (Slika 1). Od 2002. PayPal je preao u potpuno
vlasnitvo eBay aukcijske kue. Usluga omoguava pretvaranje novca sa kreditne kartice ili
bankovnog rauna u e-novac, te slanje istoga e-potom tvrtkama ili osobama primateljima. Osim
slanja e-novca, korisnici imaju i virtualnu debitnu karticu te s njom mogu plaati direktno na
raune u bankama. Veliki uspjeh PayPal-a lei u injenici da se njihov koncept e-novca oslanja
na postojeu infrastrukturu banaka i kreditnih kartica te da mu je koritenje jako jednostavno.
PayPal e-novac se alje e-potom, vrlo jednostavno se pretvara u pravi novac, a neogranieno
je prenosiv izmeu fizikih osoba bez ikakve potrebe posjedovanja rauna u banci, kreditne
kartice i sl. (www.paypal.com).
Slika 1. Primjer elektronikog obrasca za prijavu PayPal raun.

Izvor: http://konektalo.com/images/paypal3.png.
3.1. Kako radi PayPal

Pri otvaranju PayPal rauna korisnik unosi broj svoje kreditne kartice. Sam PayPal razlikuje
tri vrste rauna:
a) osobni raun - koristi se za osobnu, nekomercijalnu uporabu. Ovom raunu glavna
funkcionalnost je slanje novca. Unato tome, osobni raun moe i primiti novac, ali u
posebnim i limitiranim uvjetima.
b) premier raun - koristi se u privatne svrhe za primanje i slanje novaca. Vrlo je slian
privatnome, ali moe primati vee iznose, te se sukladno tome i odreene naknade
vezuju uz njega.

c) poslovni raun - ovaj je raun namijenjen za poslovne korisnike. Ako to zanemarimo,

vrlo je slian premier raunu, s odreenim pravnim razlikama.
U pravilu, za sve podrunice PayPal-a slanje novaca je besplatno i ne podlijee nikakvim
naknadama. Primanje novca se naplauje od 1% do 3%, uz fiksnu naknadu. Ovisno o zemljama
iz kojih se alje, na ovu naknadu se moe dodati i taksa za internacionalnu transakciju. Iznimka
je privatni raun koji moe primati novane iznose besplatno, ukoliko su oni poslani direktno
s PayPal rauna ne koristei kreditne kartice. Kako primatelj ne moe znati da li e mu iznos
biti prebaen s kartice ili s PayPal rauna, moemo slobodno rei da je za primanje neophodan
premier raun (http://hr.wikipedia.org/wiki/PayPal).
4. Utjecaj e-commerce rjeenja u sportu

Kroz prizmu tradicionalnog trinog mix modela od 4P - proizvod, mjesto, cijena, reklama
(product, place, price, promotion) vidjet e se utjecaj e-commerce rjeenja na sportsku trgovinu.
4.1. Proizvod
Proizvod je sve to moe biti ponueno tritu za panju, kupovinu, upotrebu ili potronju
(Kotler, 2001.). Broj proizvoda dostupnih na internetu raste i ti proizvodi mogu biti kategorizirani
kao usluge, digitalni i fiziki proizvodi.
Kada se spominje kategorija sporta u koordinaciji s e-commerce rjeenjem, prvenstveno se
ima na umu online shoppovi, prodaja sportskih rekvizita putem interneta itd. (Slika 2).
Kupci uivaju pogodnosti smanjenja trokova potrage za proizvodom za kojeg postoji
mnotvo informacija o samim karakteristikama proizvoda koje su potrebne potroaima.
Upotrebom vlastite internetske tehnologije, tvrtke mogu skupiti informacije od potroaa (Slika
3). E-marketing istraivanje je jeftinije od klasinih metoda marketinkih istraivanja i postaje
sve vrjednije, kako internetska populacija postaje sve reprezentativnija i educiranija.
Slika 2. Primjer dobro dizajnirane web stranice i e-commerce rjeenja.

Izvor: http://www.proust-sailing.com/.

Slika 3. Primjer obrasca za kupovinu odabranog artikla u Reebok online shopu.

Izvor: https://shopcrossfitreebok.com.
4.2. Mjesto
E-trgovina mora biti shvaena kao potpuno respektabilan kanal distribucije. Glavna
karakteristika e-trgovine putem interneta je doseg potencijalnih kupaca. Tvrtke imaju mogunost
nai vei broj dobavljaa, komunicirati i meusobno globalno djelovati s veim brojem
kooperanata u nabavnom lancu, te zadobiti kupce gdje god postoji povezanost na internet.
Samo nepostojanje posrednitva reducira broj treih osoba s kojima bi se trebalo poslovati. Na
primjer, in kupnje i narudbe se moe obaviti na webu, dok dostavu moe obaviti oblinja
trgovina. Primjerice, Umbro dresovi mogu biti narueni online preko Hajduk webshop-a, a
isporuka traenog artikla moe ii iz Fan-shopa u gradu iz kojeg je sam naruitelj (Slika 4).
Slika 4. Hajduk online webshop.

Izvor: https://www.ulaznice.com.hr/paganini/app/.

Utede u trokovima transakcije mogu biti znatnije. Cilj inovacija u e-trgovini je smanjenje
trokova nabave prije, za vrijeme i nakon transakcije.
4.3. Cijena
Internet zapravo utjee na pad cijena i postavlja cijene blizu marginalnih trokova zbog
nekoliko glavnih razloga: kupcima je lake birati izmeu proizvoda, opi trokovi su smanjeni
to dodatno sniava cijenu i poveava globalnu konkurenciju stvarajui vei pritisak na cijene.
Internet ini cijenu vrlo kompetitivnim elementom iz vie razloga, kao to su injenica da
odreeni trokovi nestaju, da mo kupca dolazi do izraaja jer usporedbu cijena odrauje
s jednim klikom mia. Osim toga, online aukcije dodatno utjeu na pad cijene, olakano je
praenje kupeve lojalnosti, a posebna pogodnost je internetsko plaanje.
4.4. Promocija
Promocija je element marketinkog mix-a koji ukljuuje sve naine na koje tvrtke oglaavaju
vrline svojih proizvoda i uvjeravaju potroae da ih kupe (Kotler, 2001.). Internet posjeduje
bogatstvo informacija koje omoguuju tvrtkama odline prigode da promoviraju svoja dobra i
usluge. Bogatstvo se javlja u virtualnoj trgovini zato to su obostrane informacije bolje, dublje i
bre nego to bi ikad mogle biti u tradicionalnom nainu trgovanja. Tradicionalni komunikacijski
mediji, osim telefona, koncentrirani su uglavnom na masovnom reklamnom modelu, dok je
internet zbog svoje interakcijske prirode pogodan i za direktnu komunikaciju s potroaem.
Premda veina tvrtki ukljuenih u e-trgovinu jo uvijek koristi konvencionalne reklamne
tehnike online, osiguravajui samo standardizirane informacije sveopoj publici, internetska
tehnologija nudi dodatnu mogunost izgradnje profila kupaca i izgradnju dijaloga s kupcima
to optimizira i poboljava ciljani marketing. Osim toga, bitan je i utjecaj marke odnosno brand.
Oekuje se da e potroaeva odanost biti jaka prema izgraenim markama, a kreirati i odrati
marku je puno lake preko interneta.
Na Slici 5 vidi se promotivna akcija Speedo sportske opreme gdje se, primjerice, kod
registriranja u njihovu bazu podataka ostvaruje popust od 10% pri iduoj kupovini.
Slika 5. Speedo online webshop.

Izvor: http://www.speedousa.com/home/.

5. Zakljuak
Globalizacija je vaan aspekt e-trgovine jer je rezultat online komunikacije, a internet trgovina
vrlo uvjerljiva i jednostavna. Trite se mijenja vrlo brzo a e-commerce web razvoj osigurava
opstanak na vrlo konkurentnom tritu. E-commerce je sveprisutan i kao takav dodiruje i sferu
sporta. Omoguava mu da trite ne bude ogranieno na fiziki prostor. Ovakva vrsta trgovine
i tehnologije omoguava da poslovne transakcije budu daleko jednostavnije i uinkovitije
u odnosu na tradicionalnu trgovinu, i to neovisno o kulturi i podruju. To je jo pospjeeno
i samim time to su tehniki standardi e-commerce usluge univerzalni, tj. zajedniki su svim
narodima diljem svijeta. Tehnologija dozvoljava i personalizaciju pa postoji mogunost izravnog
komuniciranja.
Treba imati na umu da e-commerce rjeenje jednostavno treba svojim klijentima dati osjeaj
sigurnosti tako da imaju povjerenja prilikom stavljanja online narudbe.
E-commerce je idealno rjeenje za sve sportske klubove koji ele optimizirati poslovanje,
maksimizirati profit i prodaju, te raditi na unaprjeivanju svoje marke.
Literatura
1. Google. http://www.google.com/analytics/ (08.02.2012.).
2. Konektalo. http://konektalo.com/images/paypal3.png (07.02.2012.).
3. Kotler, P. (2001). Upravljanje marketingom: analiza, planiranje, primjena i kontrola. Zagreb,
Mate.
4. NK Hajduk. https://www.ulaznice.com.hr/paganini/app/shop (08.02.2012.).
5. PayPal. www.paypal.com (07.02.2012.).
6. Proust Sailing. http://www.proust-sailing.com/ (08.02.2012.).
7. Reebok. https://shopcrossfitreebok.com/checkout/onepage/ (07.02.2012.).
8. Speedo. http://www.speedousa.com/home/ (08.02.2012.).
9. Wikipedia, PayPal. http://hr.wikipedia.org/wiki/PayPal (08.02.2012.).

Bnhidi Mikls, Simonek Jaromir, Dobay Beta:
Prefered sport tourism destinations of Slovak and Hungarian Tourists
Accepted: 16.01.2012. Review paper

Reviewed: 29.03.2012. UDK 338.48:61(437.6)(439)
Bnhidi Mikls, 2 Simonek Jaromir, 3 Dobay Beta

1
1
Apczai Faculty University of Western Hungary, 2University Contantine the Philosopher,
Nitra Slovakia, 3Selye University Komarno Slovakia
e-mail: 1 mbanhidi@yahoo.com
Abstract: The number of Central European sport tourists (Czech Republic, Hungary, Poland,
Slovakia), on the world tourism market has been increased in the last 2 decades. After the political
changes in 1989 many citizens started travelling to discover the western world. At the beginning of
this period the main motivation was to shop and visit the cultural attractions. Nowadays, many
travellers expect to find destinations where they can rest mentally and spend active holiday as well.
From 2010 we started an international research program in Slovakia and Hungary on what
kind of travel habits our citizens have. In the survey, 2210 Hungarian and 2965 Slovak adults were
involved using a questionnaire. For this paper we selected a few topics to evaluate: what kind of
destinations adults choose, how often they travel in winter and summer time, and what issues are
important for them during holidays.
The analysis has shown that there are no major differences between Slovak and Hungarian
travellers. Many of them (around 50%) prefer travelling to the seaside in the summer and every
fourth of them to the mountains in the winter. Around 80% of them mentioned that physical rest is
very important during their holidays spending time with friends and family.
Keywords: sport tourism, destinations, importance
1. Introduction
Sport tourism has become one of the hottest businesses in sports. It is already one of the
fastest growing sectors of the global travel and tourism industry with estimates of its value in
2003 alone as high as $51bn, equivalent 10 per cent of the total international tourism market
(Biddiscombe 2005). Since the mid-1990s attention has increasingly been given to this area also
by the academics (Gibson 2006). Since that time the importance of this sector has been many
times stated, because of the positive social, economic and human benefits (Hall-Page 1999,
Scarrott 1999).
Also in Hungary and Slovakia similar tendencies were found by researchers from the 1990s
on sport tourism development (Aubert-Szab 2000, Bokor 2001, Bnhidi 2003, dek, 2004
Fldesin 2005). Their first task was to analyse the sport events and sport opportunities in
both countries. The other main issues were what role sports play in the citizens` travelling
habits and what perspectives in the development of tourism are there. Rtz and Kiss (2006)
suggested examining the relationship between sport and tourism in 4 dimensions taking into
account the different motivation, behaviour, needs of tourist: tourist and leisure activities,
aims, participation of consumers and attractions. The Hungarian Tourism shareholder group
in a telephone survey realized the increasing role of sport in tourism (Szonda 2000). The main
questions were about the interest and habits of adults in sports activities during their holiday.
The results showed increasing importance of sport, although a higher-level trans-disciplinary
approach needs to understand the sport tourism since the analysis of the sport activities being
done during travels could not be done without the complex analysis of the social and ecological
environment (Michalk 2003). In Slovakia the sport tourism development is connected with
outdoor activities (mountain sports tourism), which contribute a lot to physical and mental
health (aling et al. 2002, dek, 2004). Dominant factors for the sport tourism development are
school camps, where children learn how to spend time actively in tourism areas. Children who
liked this kind of programs were looking for similar opportunities as adults (Dobay).
In both countries for the researchers was very important to find out which are special tourism
offers that motivate citizens to stay at home or travel abroad.
These 2 countries of about 140000 km2 (square kilometres), are situated in the Carpathian
basin. Regarding tourism, this region possesses optimal natural, infrastructural conditions for
tourism with the exception of having a sea. Concerning mountain sports, Slovaks have more
luck because all the mountain ranges belong to the Carpathian Mountains which are part of the
Alpine-Himalayan system, which offers excellent opportunities for mountain sports (Tolmi
et al..1995, eman.2003). In these territories different sport activities can be pursued: tourism
(4 kinds of indications: yellow, green, blue and red levels of difficulty), skiing, cave exploring
(out of 44 caves 12 are open for the public, the National Park of Aggtelek the part of the World
Heritage 1955, The Ice-Cave of Dobsina 2000), wall climbing (onto the walls of castle ruins,
the ruin of Bolondc Beck), mountain biking 5400 km), mountaineering (the High-Tatras),
hang-gliding, horse riding, (20 ranches, archery from horseback) etc. (DERMA, 2008).
Hungarians have better opportunities for water tourism. Several lakes and rivers offer excellent
opportunities for bath-, and different water sport tourism. The most dominant is the Lake
Balaton with its 200 km long beach which hosts 2-3 million visitors every year (Bnhidi 2003,
2004, Bnhidi-Leber 2011). Because of the strong tradition of sports and physical education in
whole country, the sport infrastructure can be found. More than 4000 km paved bike roads, 10
national parks, several thematic parks, 419 ecotourism roads, hundreds of horse riding farms
etc. attract sport tourists.
But the main question is: are all these conditions enough for local citizens? We started an
international research to determine why our adult travellers spend holidays and money in
foreign countries. We also made a comparative analysis if the expectations and travel habits are
similar or different in these neighbouring countries.
2. Goals and methods of the research

This study examines where tourists like to travel most, what they expect from their holidays.
In addition, we examine what issues are important during holidays.
The project started at the beginning of 2010, in the Western Hungary and Southern Slovakia
in the framework of the international network. During the research process a self-administered
questionnaire was distributed to 2210 Hungarian and 2965 Slovak adults (randomly selected).
Among the survey participants there were more females than males (SK 38,5-61,5%, HU
41,6-58,8%), who live (almost 50 % of them) in the capital or bigger cities.
Among the respondents the majority of them (SK 68%, HU 82%) used to practice sports
occasionally or regularly and now 20% less, which shows a well-known tendency that in these
countries people also stop practicing after they get older (fig. 1).

PRACTICING SPORTS (%)
90,0
80,0
70,0
60,0
50,0
40,0 REGULARLY
30,0 OCCASIONALLY
20,0
10,0
0,0
SK HU SK HU
BEFORE NOW
Figure 1. Number of physical active citizens in the research.
3. Results
At first, statistical analysis of the respondents answers from both countries didnt show too
many significant differences. The reason can be because they have similar social and economic
background. The main differences were found between natural resources, which offer different
tourist attractions.
What is surprising is the high percentage of those who go on holiday in winter 12.2%
from Slovakia and 22.2% from Hungary go abroad. We can understand these answers, because
Slovak citizens have better offers at home. The statistics on the travellers in the summer time can
be explained in the similar way. More Slovak tourists travel abroad than Hungarians, because
they have fewer opportunities at the water than in Hungary. It is assumed that the Hungarian
population has got strong demand for domestic tourism.
FREQUENCY OF TRAVELLING (% )
73,3
80,0
49,0 39,6
60,0
39,9
26,2 26,1
40,0 22,2 SK
12,7
20,0 HU
0,0
winter domestic summer summer
abroad winter abroad domestic
Figure 2. Travel frequency of Hungarian adults.
As far as the destinations of the trips are concerned, most Hungarians like spending their
holidays at waters, such as lakes (62%) or at the seaside (53.9%). For Hungarians the Lake
Balaton and the short distance to the Mediterranean Sea areas offer excellent opportunities.
Slovak travellers also like the seaside most (52.4%) and almost half of them prefer holiday
resorts (48.4%).
For us it was a surprise that the respondents from both countries like spending holidays
in the mountains as much as in the cities. We think that the citizens from this region are still
looking forward to visiting cities in other countries after opening the borders to the west.
In the survey we have also focused on the emotional and physical characters of travelling,
which can be a strong motivation for future holidays. According to the respondents, both
mental and social factors play an important role for both countries travellers. Most of the trials
are looking for places, activities, which help them to rest from the mental stress at home. These
kinds of recreation activities are very important for them especially because, that way they spend
time with family (87, 80%) and friends (71%, 76%). Our opinion is that all these factors play a
leading role in selecting holiday activities.
As for active leisure, 82.8% of the Slovaks and 74.3% of the Hungarians think that doing
physical activity during the holiday is very important. It doesnt mean that they are looking only
for different sports. They also like simple activities, like swimming, walking, playing games etc.
mainly organized by tourism services. About half of them also like experiencing adventure,
participating in programs which challenge them.
FAVOURITE TRAVEL DESTINATIONS (% )
36,9
RESORT 48,4
23,1
VILLAGE 25,3 47,2
CIT Y 43,3
45,4
MOUNT AIN 44,3 HU
53,9
SEA SK
52,4
32,4
RIVER 32,1
62
LAKE 42
0 20 40 60 80
Figure 3 Destinations where adults travel mostly
IMPORTANCE OF MENTAL AND SOCIAL REST

(% )
87,4
77,1 87,3
100 80,2 71,3 76,2
66,8
80 62,9
60
40
SK
20
HU
0
EST ING MILY

RIE
ND
A L R T SEE F A F
NT H
ME SIG
Figure 4 Important mental and social issues for travellers during holiday.

IMPORTANCE OF PHYSICAL REST (% )
82,8
100 74,3
80 46,3 52,9
41,6
36,7
60
40 SK
20 HU
0
EST R T
URE
LR SPO ENT
CA V
PH YSI A D
Figure 4 Importance of physical rest during holiday.
On the basis of these results we suppose that adults, going on overnight trips, show great
interests towards active tourism supply. It would be difficult to predict from a questionnaire
what would happen with the number of tourists if supply was increased but it is a fact that based
on the statistical data, sports and physical activities are remarkable tourism indicators.
The results of the custom research are rather startling to the cycling ones, in which the
Hungarians say it is important to do sports together and in this case they would need more
specially organized sport tourism products.
4. Summary
During our survey we put the emphasis on those parts of tourism which can help to estimate
the determining role of sport in tourism sector. Having examined the environmental factors we
can state that natural environmental factors determine not only the conditions of sport tourism
activities but they influence the tourists physical performances.
We have also tested the expectations and priorities of tourists in certain sport tourism activities.
Because of the general expansion of active lifestyle we can find more and more references to the
fact that tourists pay extra attention to active tourism products.
Our case study on tourism points out that active holiday services have been increasing in an
outstanding way in both countries, but unfortunately the population lacks adequate information.
We are convinced that more information should be given about the remedial effects of active
pastime and it needs special experts to be applied.
The science has proved the role of sport in healthy lifestyle, so it is required in the field of
tourism as well. Until now, sport as a therapy and a health developing tool has not got enough
emphasis in the health tourism sector, although it is among the cheapest methods. In our
research we wanted to find out which environment and active pastime can provide the health of
tourists directly and the population indirectly.
Also, more questions have to be analysed in our case study to be able to understand more
deeply the travelling habits of our citizens.
References
1. Aubert, A.; Szab, G. (2000). Pozci s perspektvk Baranya turizmusban. Baranya megye
turizmusfejlesztsi programjnak aktualizlsa Janus Pannonius Tudomnyegyetem
Termszettudomnyi Kar Fldrajzi Intzet, Turizmus Tanszk. Pcs.
2. Bnhidi, M. (2004). Sport and Cartography. Journal of Coimbra Network on Excercise

Sciences. 1st Issue pp. 57-63
3. Bnhidi, M. ed. (2003). A vzi s vizekmenti turizmus alapjai. (Water and Beachside Tourism)
Budapest, Budapesti Gazdasgi Fiskola Kereskedelmi s Vendgltipari Fiskolai Kar p.
170
4. Bnhidi, M.; Leber (2011). Sport turizmus krnyezet magyar osztrk kontextusban.
Sport Tourismus Umwelt im Ungairschen-stereichischen Kontext Edtwin, Wien/Gyr
5. Bnhidi, M.; Dobay, B.; Szalki, R. (2006). Comparative Study of Biking Habits of Hungarian
and Slovak Middle School Students. Fascicula Educatie Fizica si Sport. Analele Universitatii
din Oradea 67-74
6. Biddiscombe, R. (2005). The Business of Sport Tourism Report. Sport Business. UK.
7. Bokor, J. (2001). Rekreci s sportturizmus. (Recreation and Sport Tourism) Magyar
Sporttudomnyi Szemle, 2: 124-17.
8. eman, R.ed. (2003). Slovensk Republika, Mapa Slovakia, Bratislava.
9. DERMA revue (2008). 3 ronk, Krsy Slovenska Harmanec, Tatry bez barier Ttra:
akadlymentestett tra utak, 9-10/ Ronk LXXXIV. tla VK,a.s. 976 03.
10. Dobay, B. (2007a). Szlovkia sportturisztikai adottsgai s annak hatsa az iskolai tanterv
ltal szervezett tborozsokra, In: VI. Orszgos Sporttudomnyi Kongresszus I.- Eger.
11. Dobay, B.(2007b). Szlovkia sportturisztikai adottsgai oktatsi intzmnyek szmra.
Medzinrodn konferencia DIDMATTECH 2006 Komrno 2007, pp. 324 330.
12. Fldesin Sz.Gy. (2005). Sportturizmus: j kihvsok s stratgik Kalogathia,XLIII.vf. pp.
92-113.
13. Gibson, H. ed. (2006) Sport Tourism. Concepts and Theories. Taylor and Francis USA,
Canada.
14. Gik, M.(2006). Manament cestovnho ruchu, Slovak-Swiss Tourism Bansk Bystrica, pp.
190-207.
15. Hall, C. M.; Page S. J. (1999). The Geography of Tourism and Recreation. Routledge London-
New York.
16. Michalk, G. (2004). A turizmuselmlet alapjai. Turizmus Akadmia 1. Kodolnyi Jnos
Fiskola, Szkesfehrvr. p:218.
17. Rtz, T.; Kiss R. (2006). A golfozs, mint aktv turisztikai tevkenysg Magyarorszgon.
Magyar Sporttudomnyi Szemle 27:22-26.
18. aling, S.; Ivanov; alingov, M.; Mankov Z. (2002). Slovnk cudzch slov Vydavatestvo
SAMO Bratislava-Preov.
19. Scarrott, M. ed (1999). Sport, Leisure & Tourism Information Sources: a guide for researchers
Oxford, Butterworth-Heinemann.
20. Szonda, Ipsos Mdia; Vlemny s Piackutat Intzet (2000). A felntt lakossg vlemnye
az aktv dlsi s kulturlis tevkenysgekrl. Magyar Turizmus Rt. Turizmus Bulletin 4,
38-41.
21. Tolmi, L.; Lauko, V.; Nogov, M.; Tolmiov, T. (1995). Fldrajz 8 Szlovkia,
IMPRO,spol.s.r.o. Vydavatestvo, Litera, Bratislava 1995, pp. 16 56.
22. Turco, D. M.; Riley R.; Swart K. (2002). Sport Tourism. Morgantown USA.
23. dek J. (2004). Turistika, FTVUK Bratislava.

Vesna Bedekovi, Darko Barievi, Biljana Lani:
DieFrderungeinernachhaltigenEntwicklungdesTourismusdurchSportundErholungundkotourismusamBeispielPustaraVinjica

Prihvaen: 06.03.2012. UDK 338.48(497.525.2)
Promicanje odrivog turizma kroz razvoj sportsko-rekreacijskog i

ekoturizma na primjeru Pustare Vinjica
Die Frderung einer nachhaltigen Entwicklung des Tourismus durch

Sport und Erholung und kotourismus am Beispiel Pustara Vinjica
1
Vesna Bedekovi, 2 Darko Barievi, 3 Biljana Lani
1, 2, 3
Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici
Matije Gupca 58, 33 000 Virovitica, Hrvatska
e-mail: 1 vesna.bedekovic@vsmti.hr
Saetak: Pustara Vinjica kao nacionalni pobjednik projekta Europske unije EDEN Europska
destinacija izvrsnosti za 2011. godinu dobila je potvrdu kvalitete svoga multidisciplinarnog
projekta ija je osnovna ideja bila povratak prirodi i izvornom nainu ivota kroz razvoj sportsko-
rekreacijskog i ekoturizma te povezivanje najstarije gospodarske grane poljoprivrede s najmlaom
tercijarnom djelatnou turizmom. Tijekom pet godina postojanja u nimalo lakim uvjetima
financijske krize i nedovoljne potpore lokalnih i dravnih institucija Pustara Vinjica uspjela je
odrati ivim i znaajno razviti svih pet osnovnih djelatnosti: konjogojstvo, uzgoj divljai, ekoloku
proizvodnju novih povrtnica (batata), ekoloki uzgoj ljekovitog bilja i kao svojevrsnu nadgradnju
ruralni turizam. Promicanjem modela odrivog razvoja turizma Pustara Vinjica osnovne pravce
svog daljnjeg razvoja temelji na unaprjeenju osnovnih djelatnosti koje bi u budunosti trebale
osigurati nova sredstva za ulaganje u tercijarnu djelatnost ruralni turizam.
Kljune rijei: Pustara Vinjica, odrivi razvoj turizma, ruralni turizam, sportsko-rekreacijski
turizam, ekoturizam
Zusammenfassung: Pustara Vinjica, der nationale EDEN-Preistrger des europischen

Titels Herausragendes europisches Reiseziel 2011, bekam ihre Auszeichnung aufgrund
ihres multidisziplinren Projekts, dessen Hauptmerkmal eine Rckkehr zur Landschaft und
zur traditionellen Lebensweise ist: in erster Linie durch die Entwicklung des Sport- und
Rekreationstourismus sowie durch die Verbindung von Landwirtschaft, einer der ltesten
Wirtschaftsbranchen, und Tourismus, einer der jngsten Wirtschaftszweigen aus dem Tertirsektor.
In den ersten fnf Jahren ihrer Existenz, die nicht mal leicht waren, vor allem wegen der Finanzkrise
als auch einer ungengenden Untersttzung von Seiten der Lokal- und Staatsregierung, gelingt es
der Pustara Vinjica ihre fnf Ttigkeiten - Pferdezucht, Wildzucht, kologischen Landbau neuer
landwirtschaftlichen Kulturen (z.B. Die Skartoffel), kologischen Anbau von Arzneipflanzen
und natrlich, als ihre Hauptttigkeit, den lndlichen Tourismus - am Leben zu erhalten und
sie wesentlich zu bewirtschaften. Durch Frderung der Modelle eines nachhaltigen Tourismus,
prgt Pustara Vinjica ihre Entwicklungsrichtlinien durch die Verbesserung der Ttigkeiten, die in
der Zukunft neues Kapital fr die Investitionen in den Tertirsektor - den lndlichen Tourismus
garantieren sollen.
Schlsselbegriffe: Pustara Vinjica, Entwicklung eines nachhaltigen Tourismus, Sport- und

Rekreationstourismus, kotourismus
Promicanje odrivog turizma kroz razvoj sportsko-rekreacijskog i ekoturizma na primjeru Pustare Vinjica
1. Uvod
Razvoj turizma kao jedne od glavnih stratekih odrednica hrvatskog gospodarstva temelji
se na prirodnim raznolikostima i bogatom kulturno-povijesnom nasljeu Hrvatske. Trend
sve izraenijih promjena u strukturi turistike potranje i porast broja turista koji preferiraju
uivanje u netaknutoj prirodi, tradicionalnom nainu ivota, autohtonoj gastronomskoj ponudi
i novim, jo neotkrivenim turistikim destinacijama zahtijeva prilagoavanje novim potrebama
suvremenih turista, repozicioniranje turistikog prostora i osmiljavanje novih turistikih
proizvoda, poglavito onih u kojima se ruralni turizam javlja kao jedinstvena, atraktivna i
neponovljiva turistika destinacija koja kroz specifine oblike selektivnog turizma suvremenim
putnicima moe pruiti uitak aktivnog odmora.
Ruralni prostor Hrvatske koji u turistikom smislu nije manje privlaan od ruralnog prostora
Hrvatskoj prostorno bliih kontinentalnih zemalja, primjerice Maarske, Slovenije, Austrije ili
eke turistiki je slabo iskoriten. Privremeno skretanje pozornosti na kontinentalni prostor
Hrvatske u vrijeme blokade dijela hrvatskog priobalja za vrijeme Domovinskog rata otvorilo
je prostor za promiljanje mogunosti poticanja razvoja ruralnog turizma, to je devedesetih
godina prolog stoljea utjecalo na stanoviti porast interesa za razvoj ruralnog turizma u
kontinentalnim dijelovima Hrvatske, meutim, pokazalo se da infrastrukturno i demografski
opustoena veina ruralnog prostora sa slabo razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom na
hrvatskim seljakim imanjima ne ini dovoljno dobru osnovu za razvoj ruralnog turizma.
Ponuda ruralnog turizma u Hrvatskoj danas je jo uvijek neznatna i neravnomjerno
rasporeena, pri emu iznimku ine pojedina obiteljska gospodarstva u Slavoniji, Baranji,
okolici Dubrovnika, Gorskom Kotaru te osobito u Istri koja u novije vrijeme u odnosu na ostale
dijelove Hrvatske ini najvidljivije iskorake prema stvaranju potrebne kritine mase ponude
turistikih proizvoda ruralnih prostora te kao takva jedina moe biti konkurentna na europskom
turistikom tritu (Kuen, 2006.) i moe posluiti kao primjer razvijanja specifine ponude
ruralnog turizma ostalim ruralnim sredinama u Hrvatskoj.
Uzme li se u obzir injenica da ruralni turizam s raznovrsnim oblicima specifinih selektivnih
oblika turizma koji se dominantno oslanjaju na ruralna podruja, temeljen na konceptu
odrivog razvoja, posljednjih godina biljei sve intenzivniji porast na europskom i svjetskom
turistikom tritu, perspektive razvoja ruralnog turizma mogue je temeljiti na komparativnim
prednostima hrvatskog ruralnog prostora, poglavito onih dijelova Hrvatske koji obuhvaaju iri
prostor okolice nacionalnih parkova i parkova prirode, razvijenije dijelove planinskih podruja,
prostor okolice toplica i atraktivne dijelove poljoprivrednih podruja u blizini rijeka.
2. Koncept odrivog turizma

Koncept odrivog razvoja kao jedan od najrairenijih modernih koncepata razvoja svih
ljudskih djelatnosti u osnovi tei rjeavanju nesklada izmeu ovjeka i prirode, temeljei se na
brizi o iskoritavanju i troenju resursa, uz sagledavanje potreba buduih narataja. Koncept
odrivog razvoja svoje zaetke biljei sedamdesetih godina prolog stoljea, a pojam globalnog
odrivog razvoja nakon ulaska u 21. stoljee, otvorivi brojna pitanja u razliitim podrujima
ljudskih djelatnosti, u dananje vrijeme koristi se sve intenzivnije. Pitanje odrivog razvoja
turizma kao jedne od najprogresivnijih ljudskih djelatnosti na prijelazu iz 20. u 21. stoljee
koja u znaajnoj mjeri doprinosi ukupnoj odrivosti razvoja na globalnoj razini u centar
pozornosti dovodi pitanje odrivosti na jednoj strani usmjerene prema unaprjeenju kvalitete
ivota lokalnog stanovnitva, a na drugoj strani prema osiguravanju doivljaja visoke kvalitete
turistima, s naglaskom na zatiti prirodnog i izgraenog okolia (Cari i Bojani ivoder, 2010.).
U tom smislu odrivi razvoj turizma podrazumijeva koncept razvoja turizma koji uspostavlja

pozitivan odnos izmeu ekonomije i ekologije jasno istiui odnos izmeu problema zatite
okolia i ekonomskih pitanja i politike (Smoli Jurdana i sur., 2010.), pri emu se vanost
ouvanja prirodnog i drutvenog okruenja temelji na injenici da prirodni okoli za turizam
predstavlja osnovni resurs, a za turiste visoko rangirani motiv turistikih putovanja.
Meu najpoznatije definicije odrivog razvoja turizma ubraja se Brundtlandova definicija1
koja odrivi razvoj turizma definira kao razvoj koji zadovoljava sadanje potrebe turista,
turistike industrije i lokalnog stanovnitva uz istovremeno uvanje resursa za njihovo budue
koritenje. U tom kontekstu odrivi razvoj turizma podrazumijeva aktivan odnos prema
prirodi i ovjekovom nasljeu te ukupnom ovjekovu okruju i cjelokupnom turistikom
resursu, jednako kao i trezveni odnos koji e istovremeno omoguiti i stalnost resursa i razvoj
svih oblika turistikog ivota kroz sinergijski odnos nuditelja turistike usluge, ostalih aktera
turistike ponude i turistikih posjetitelja (Vukoni, 1995.), dok se sutina odrivog turizma
ogleda u skladu ukupne lokalne situacije s regionalnim i nacionalnim interesima (Klari, 1994.).
S obzirom na multidisciplinarni karakter turizma2 provedba koncepta odrivog razvoja
turizma podrazumijeva suglasje ekonomskih, sociolokih, kulturolokih i politikih gledita s
aspekta socio-kulturnog identiteta, zatite okolia i kvalitete ivota, pri emu koncept odrivog
razvoja turizma korelira s opim konceptom odrivog razvoja, koji je mogue ralaniti na
ekoloku, ekonomsku, drutvenu i tehnoloku odrivost. Ekoloka odrivost podrazumijeva
prihvaenost ekolokih naela za lokalne proizvodne pothvate, jednako kao i za dugoronu
proizvodnju na razini drave, ekonomska odrivost podrazumijeva povrat uloenog kapitala,
drutvena odrivost se odnosi na podravanje socijalne mobilnosti i smanjivanje drutvene
nejednakosti, dok tehnoloka odrivost obuhvaa primjenu tehnologije prerade prirodnih
resursa bez otpada ili uz nekodljivost otpada.
U skladu s opim konceptom odrivog razvoja osnovni ciljevi razvoja odrivog turizma
usmjereni su prema zadovoljavanju potreba i unaprjeenju ivota lokalnog stanovnitva,
ouvanju socio-kulturnog identiteta lokalnih zajednica, razvijanju visokokvalitetnog turistikog
proizvoda, unaprjeenju kvalitete doivljaja turista i ouvanju postojeih resursa za budue
generacije (Smoli Jurdana i sur., 2010.), a koncept odrivog turizma obuhvaa ekonomsku
uinkovitost temeljenu na drutvenoj odgovornosti gospodarstva, zatiti prirode kroz ouvanje
okolia i participaciji lokalne zajednice kroz uspostavljanje socijalne jednakosti (Cari i
Markovi, 2010.). Tako definiran koncept odrivog razvoja turizma predstavlja dugoronu
razvojnu opciju u postizanju konkurentnosti destinacija na turistikom tritu te istovremeno
utjee na pojaan interes za ravnopravno tretiranje pitanja ekonomije, ekologije i etike, dovodei
u centar pozornosti unaprjeenje kvalitete ivota lokalne zajednice, kao i napredak drutva u
cjelini.
3. Ruralni prostor Pustare Vinjica kao osnova razvoja sportsko-rekreacijskog

i ekoturizma
Ruralni prostor kao suprotnost urbanom gradskom prostoru ini cjelokupni obradivi
naseljivi prostor izvan gradova koji obuhvaa ruralne cjeline ukljuujui tradicijsko selo,
tradicijsku ruralnu arhitekturu i tradicijske interijere, tradicijske vrtove te ekoloki, proizvodno
i oblikovno uravnoteeni kulturni pejza kao materijalnu osnovu na kojoj se tijekom povijesti
1 Brundtland izvjee poznato kao Our common future 1987. godine izdala je Komisija za okoli i razvoj pri Ujedinjenim
narodima.
2 Multidisciplinarnost turizma ogleda se u injenici da se problematikom turizma, osim ekonomije, bave sociologija,
etnologija, geografija, ekologija, pedagogija, filozofija, lingvistika te ostala disciplinarna podruja znanosti.

razvijala tradicijska materijalna i nematerijalna kultura ivota i rada seljaka3 koja ini preteiti,
prepoznatljivi i najvrjedniji dio turistike atrakcijske osnove ruralnog prostora (Kuen, 2006.,
2002.). Ruralni prostor predstavlja osnovni resurs za razvoj ruralnog turizma4 kao sloene vrste
turizma koja objedinjava itav niz selektivnih oblika turizma, meu kojima znaajno mjesto
zauzimaju sportsko-rekreacijski i ekoturizam. Ekoturizam ukljuuje sve oblike turizma u kojima
je glavna motivacija turista usmjerena prema zatiti i ouvanju prirodne i tradicijske kulture kroz
stvaranje ekonomske koristi za lokalne zajednice (Kuen, 2002.), pri emu razvoj ekoturizma s
vremenom rezultira poveanjem svijesti lokalnog stanovnitva o potrebi ouvanja prirodnog
okolia, tradicijskih i kulturnih vrijednosti, kao i okretanjem prema onim djelatnostima koje
osiguravaju odrivi razvoj, a time i poveani dohodak (Bedekovi i Bakan, 2010.). Promatran s
tog aspekta, ekoturizam znaajno utjee na stvaranje pozitivne poduzetnike klime i poveanje
stope rasta u lokalnoj zajednici, pri emu se sredstva koja turisti troe u ruralnim podrujima
iz velikih gradova prelijevaju u lokalno gospodarstvo izravno pridonosei porastu dohotka na
razini lokalne zajednice, a time i poveanju kupovne moi lokalnog stanovnitva.
Nesumnjivo je da sadraji sporta i rekreacije u dananje vrijeme zauzimaju sve vanije mjesto
u turistikoj ponudi, poglavito kada je rije o turistikoj ponudi ruralnih prostora. Mogunost
zadovoljavanja primarnih potreba ovjeka za kretanjem i aktivnou u prirodnim uvjetima
sportskoj rekreaciji u turizmu pridaje znaajnu kompenzacijsku ulogu na temelju koje sport i
rekreacija predstavljaju aktivnu komponentu turizma koji turistikim krajolikom, pod povoljnim
utjecajem ambijenta rastereuje organizam od svakodnevnih napora i stresa (Bartoluci, avlek
i sur., 2007.). Najei oblici sportsko-rekreacijskog turizma obuhvaaju slobodno koritenje
prirodnih resursa (atrakcija) i sportskih objekata te organizirane i programirane oblike sportsko-
rekreacijskih aktivnosti, pri emu sportsko-rekreacijska ponuda sve ee predstavlja primarni
faktor dolaska turista u neku turistiku destinaciju5.
S obzirom da razvoj ruralnog turizma i na njega oslonjenog sportsko-rekreacijskog i
ekoturizma kao znaajnih sastavnica odrivog ruralnog razvoja pretpostavlja itav niz aktivnosti
ruralnog stanovnitva usmjerenih prema privlaenju turista na svoje podruje, meu osnovne
imbenike turistike atrakcijske osnove ruralnog prostora, osim ranije spomenute tradicijske
materijalne i nematerijalne kulture ivota ruralnog stanovnitva, ubrajaju se geografska lokacija,
seoski ambijent, gostoljubivost i toplina domaina, autentinost, posebnost i razliitost te
infrastrukturna opremljenost. U tom je smislu osnovna vizija razvoja ruralnog turizma usmjerena
na oivljavanje prolosti i harmoniziranje odnosa ovjeka i prirode (Ivankovi i Kalazi, 2010.)
kroz doivljaj iskustva stila ivota na selu i nostalgian bijeg u dobra stara vremena (Kuen,
2006.).
Pustara6 Vinjica je obiteljsko poljoprivredno imanje smjeteno u Opini Sopje u Virovitiko-
podravskoj upaniji s vlastitim ekolokim uzgojem novih povrtnica i ljekovitog bilja, autohtonom
kuhinjom, ergelom konja i uzgojem divljai te ponudom sportsko-rekreativnih sadraja nastalo
na nekadanjem poljoprivrednom dobru tvrtke Viagro d.o.o. Slatina. Kao slavonsko imanje
staro vie od 200 godina okrueno stoljetnim perivojem lipa i kestena, parkom borova, javora
duda i raznih drugih egzota, Pustara Vinjica prvi se puta spominje sredinom 19. stoljea kao
3 Tradicijska materijalna kultura ivota i rada seljaka obuhvaa tradicijska znanja i tehnologije poljoprivredne proizvodnje i
naina stanovanja, odijevanja, prehrane i zajednitva, dok tradicijska nematerijalna kultura kao nadogradnja na tradicijsku
materijalnu kulturu obuhvaa nematerijalna dobra poput narodnih pjesama, napjeva, plesova, predaja i legendi.
4 Ruralni turizam svoj razvoj, izmeu ostaloga, temelji na potrebi stanovnika gradova za mirom i sportskom rekreacijom, kao
i na mogunosti nabave kvalitetnije i zdravije ekoloki proizvedene hrane u ruralnim podrujima.
5 Prema istraivanjima TOMAS (1987., 1989., 1994., 1997., 1998., 2001.) koja je proveo Institut za turizam sport i rekreacija
predstavljaju, uz primarni motiv odmora i zabave, jedan od sekundarnih motiva dolaska turista u Hrvatsku (Bartoluci i sur.,
2004.).
6 Rije pustara dolazi od maarske rijei puszta, to znai zemlja za uzgajanje stoke i uzgoj konja, a oznaava prostrano
zemljite koje se ne obrauje ve slui za stoarstvo, konjarstvo i uzgoj svinja na otvorenom (Ani, 1991.).

poljoprivredno dobro - pustara u vlasnitvu kneevske plemenitake obitelji Schaumburg-

Lippe i grofovske obitelji Drakovi, koje su od njega ubrzo stvorile jedno od najrazvijenijih
imanja te vrste u tadanjoj Slavoniji. Oko imanja razvilo se naselje - Pustara Vinjica koje je u
doba svog gospodarskog i demografskog procvata poetkom 20. stoljea s oko 200 stanovnika
bilo jedno od najbogatijih i najrazvijenijih dobara u ovom dijelu Slavonije. U okviru imanja,
uz bogato organizirane drutvene, kulturne i sportske sadraje, djelovala je podruna osnovna
kola, trgovina, ambulanta i tvornica este koja je ve u to vrijeme elektrinu energiju za vlastite
potrebe i potrebe okolnih kuanstava proizvodila iz obnovljivih energenata.
U drugoj polovici 20. stoljea imanje je bilo pod upravom IPK Osijek i djelovalo pod nazivom
IPK Osijek, RO Ratarstvo Slatina, OOUR Vinjica i uglavnom je sluilo za uzgoj konvencionalnih
poljoprivrednih kultura. 1970. godine s dvije arapske kobile dopremljene iz bosanske ergele
Borike na imanju je osnovana ergela iji je opstanak kasnije ugrozio Domovinski rat tijekom
koga je zbog neposredne ratne opasnosti ergela privremeno preseljena u Koprivnicu, nakon
ega je 1992. godine vraena u matine staje u Vinjici. Tijekom restrukturiranja RO Ratarstva
Slatina ergela je pripala tvrtki Viagro d.d. Slatina, koja ju je ustupila na usluno dranje poduzeu
Bistrica. Poetkom 2004. godine proglaen je steaj tvrtke Viargo d.d. U steajnom postupku
na javnoj drabi 29. prosinca 2004. godine posredstvom Rural Coopa, zadruge za ruralni razvoj
Zagreb, ergela arapskih konja Vinjica dobiva nove, sadanje vlasnike, a od sredine oujka 2005.
godine upravljanje preuzima novoosnovana Poljoprivredna zadruga Ergela Vinjica.
Pustara Vinjica zajedno s osam kilometara udaljenom Pustarom Zidina danas je uzorno
poljoprivredno imanje u privatnom vlasnitvu obitelji Plantak iz Slatine i obitelji Perkovi iz
akova i jedna od najljepih turistikih destinacija u kontinentalnoj Hrvatskoj. Radi efikasnijeg
upravljanja imanjem osnovane su dvije tvrtke: Poljoprivredna zadruga Ergela Vinjica koja se
bavi uzgojem konja i divljai te ekolokim uzgojem novih povrtnica i ljekovitog bilja i Pustara
Vinjica d.o.o. koja se bavi ugostiteljstvom i turizmom. Broj zaposlenih na Pustari Vinjica
zbog dijela poslova sezonskog karaktera tijekom godine oscilira, a u ljetnoj sezoni na imanju se
otvara 50 stalnih radnih mjesta. U ostatku godine zaposleno je oko 35 ljudi, ukljuujui i one u
restoranu koji je dan u najam samim zaposlenicima. Od 2005. godine u razvoj Poljoprivredne
zadruge Ergela Vinjica i Pustare Vinjica d.o.o. uloeno je vie od pet milijuna eura kroz pet
programa koji ine osnovne djelatnosti Pustare Vinjica:
konjogojstvo: ergela broji sedamdesetak konja, uglavnom Quarter i Paint pasmine te
raspolae s konjima za sportsko-rekreativno jahanje i poni konjima za djecu;
uzgoj divljai: na Pustari Zidina nalazi se uzgajalite jelena lopatara na 40-tak hektara
livada i umskog prostora povezanog etnicama, tematskim, konjikim i biciklistikim
stazama prilagoenim rekreativnim aktivnostima du polja ljekovitog bilja, batata i
razliitih tajnih nasada;
ekoloka proizvodnja novih povrtnica batata7: ekoloka proizvodnja batata koji se
uzgaja kao jednogodinja kultura;
ekoloki uzgoj ljekovitog bilja: djelatnost koja je u zaetku;
ruralni turizam: razvija se u okviru Pustare Vinjica d.o.o. koja obuhvaa:
- restoran s autohtonom kuhinjom,
- smjetajni kapacitet od stotinjak leajeva,
7 Batat (lat. lpomoea batatas L.) je viegodinja tropska kultura koja pripada botanikoj porodici slakova (Convolvulaceae).
Potjee iz tropskih podrujaJune Amerike. Za ljudsku prehranu poeo se koristiti prije 5000 godina, a danas je iroko
rairena kultura u tropskim krajevima. Meu najvee svjetske proizvoae batata ubrajaju se Kina(80% svjetske proizvodnje),
IndonezijaiUganda, dok se najvie batata proizvodi naSolomonskim otocima(160 kg po osobi godinje) i uBurundiju(130
kg po osobi godinje). Kao povrtna kultura izuzetne nutricionistike vrijednosti koja se kao funkcionalna hrana ubraja
meu TOP 10 povrtnica u svijetu, batat sadri mnogokroba,vitaminaA, C i B,eljezaikalcijate male koliineeera, zbog
ega predstavlja primjerenuhranu za osobe koje boluju od dijabetesa (http://www.visnjica.hr).

- dvorane kapaciteta 20 do 60 osoba opremljene audio-vizualnim ureajima za

odravanje radnih sastanaka, kongresa, strunih skupova, seminara i prezentacija,
- organizirani prihvat individualnih i grupnih jednodnevnih i viednevnih izleta s
gastronomskom ponudom i ponudom sportsko-rekreativnih sadraja, kolom
jahanja i paintballom.
Osnovu gospodarskog razvoja Pustare Vinjica ini povratak prirodi i izvornom nainu
ivota kroz sportsko-rekreativni i ekoturizam te povezivanje najstarije gospodarske grane
poljoprivrede s najmlaom tercijarnom djelatnou turizmom. Koristei vlastito znanje,
upornost i kreativnost te potpore lokalnih institucija dananji vlasnici nastoje obnoviti i
revitalizirati cjelokupno imanje u skladu s ruralnim i ekolokim naelima kako bi se uz postojeu
turistiku ponudu mogla razvijati i ekoloka poljoprivredna proizvodnja za domae i strano
trite. Uzme li se u obzir ranije opisani uinak ekoturizma na razvoj lokalne zajednice, kao
i injenica da specifini selektivni oblici turizma u dananje vrijeme doivljavaju tri puta vei
rast od klasinog masovnog turizma, orijentacija Pustare Vinjica prema ekolokoj proizvodnji
i njeno pravovremeno pozicioniranje kao prepoznatljive ekoturistike destinacije na hrvatskom
i europskom turistikom tritu moe imati viestruke razvojne uinke, ne samo za Pustaru
Vinjica, nego i za itavu Virovitiko-podravsku upaniju, izmeu ostaloga i zbog injenice da
se Pustara Vinjica svojom turistikom ponudom moe dobro uklopiti i u postojee gospodarske
i kulturne manifestacije na podruju Virovitiko-podravske upanije (Viroexpo, Dani Milka
Kelemena, Glazbeni festival pjesmama Podravine i podravlja, Orahovako proljee, Slatinsko
ljeto). Stoga se prioritetnom zadaom u ovom podruju smatra meusobno povezivanje i
kadrovsko ekipiranje destinacijskog menadmenta, stvaranje mree svih turistikih destinacija
Virovitiko-podravske upanije i osmiljavanje zajednike strategije razvoja radi zajednikog
istupa na hrvatskom i europskom turistikom tritu.
Uloenim sredstvima u razvoj opisanih programa Pustare Vinjica (konjogojstvo, uzgoj
divljai, ekoloka proizvodnja batata, ekoloki uzgoj ljekovitog bilja i ruralni turizam) stvorena je
turistika destinacija koja je 2011. godine odnijela titulu nacionalnog pobjednika projekta EDEN
Europske destinacije izvrsnosti8 i zahvaljujui tom prestinom priznanju ula u europsku mreu
najljepih i najatraktivnijih destinacija odrivog turizma. Ova prestina nagrada aktualizirala je
potrebu promiljanja daljnjeg unaprjeivanja Pustare Vinjica koja je 2005. godine zamiljena
kao multidisciplinarni projekt koji se sastoji od pet potprojekata koji se nadopunjavaju u smislu
prostora, ljudskih resursa, opreme i postojeih graevinskih kapaciteta. Svaki od potprojekata
na kojima je u proteklih pet godina temeljen projekt Pustare Vinjica, unato nimalo lakim
uvjetima financijske krize i jo uvijek nedovoljnoj potpori lokalnih i dravnih institucija, ima
svoje daljnje perspektive, pri emu se kao najizglednija istie realizacija pogona prerade druge
i tree klase batata, za to su nominirana sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije.
Rije je o finalnim proizvodima, brana i koncentrata batata koji se ve prodaje pod nazivom
Vinjiki batat i izvozi u nekoliko Hrvatskoj susjednih zemalja. Takoer, uskoro kree i projekt
ekolokog uzgoja ljekovitog bilja u plodoredu, dok se trenutan broj od 70 konja planira poveati
8 Projekt EDEN (akronim za europske destinacije izvrsnosti) kao europski projekt koji promie modele odrivog razvoja
turizma pokrenut je od strane Europske unije 2005. godine s ciljem promicanja modela odrivog razvoja turizma. Zasniva
na nacionalnim natjecanjima koja se odravaju svake godine, a rezultiraju izborom turistike destinacije izvrsnosti za
svaku zemlju sudionicu. Projekt se provodi u 27 zemalja Europske unije, a Hrvatska je jedina zemlja izvan Eropske unije koja
u njemu sudjeluje od 2007. godine uz potporu Hrvatske turistike zajednice i Ministarstva turizma. Nacionalni pobjednici u
Hrvatskoj do sada su bili Sveti Martin na Muri (2007., Najbolje europske ruralne destinacije), urevac Grad Picoka
(2008., Turizam i lokalna nematerijalna batina), Nacionalni park Sjeverni Velebit (2009., Turizam i zatiena podruja),
Hrvatski kraljevski grad Nin (2010., Turizam uz vode) te Pustara Vinjica (2011., Turizam i obnova fizikih prostora).
Opi kriteriji koje treba zadovoljiti nominirana destinacija su: netradicionalna turistika destinacija (s malim brojem
posjetitelja), nuenje samostalne turistike ponude koja e osigurati drutvenu, kulturnu i ekoloku odrivost, upravljanje
ureeno partnerskim odnosom javnih vlasti i svih koji su ukljueni u turizam podruja i javno-privatno partnerstvo (http://
www.mint.hr ).

na stotinjak ime bi kapaciteti Ergele Vinjica trebali biti u potpunosti popunjeni. Kada je rije
o obogaivanju ponude ruralnog turizma u planu je kontinuirani nastavak rada na atraktivnosti
i kvaliteti ruralnih turistikih proizvoda, daljnje proirivanje postojee ponude sportsko-
rekreativnih sadraja, kao i razvijanje robinzonskog i kamperskog turizma kao novih specifinih
selektivnih oblika turistike ponude.
4. Zakljuak
Pustara Vinjica kao nacionalni pobjednik projekta EDEN Europska destinacija izvrsnosti
2011. godine dobila je potvrdu kvalitete svoga multidisciplinarnog projekta pokrenutoga
2005. godine ija je osnovna ideja bila povratak prirodi i izvornom nainu ivota kroz razvoj
sportsko-rekreacijskog i ekoturizma te povezivanje najstarije gospodarske grane poljoprivrede
s najmlaom tercijarnom djelatnou turizmom.
Osnovni pravci daljnjeg odrivog razvoja Pustare Vinjica kao poljoprivrednog imanja
u hrvatskim uvjetima nastaloga na temeljima zaputenog i devastiranog imanja, prepoznati
na europskoj razini i uvrteni u mreu EDEN destinacija kao manje poznatih europskih
destinacija ija je kljuna znaajka njihova predanost odrivom razvoju turizma, kreu se u
okvirima planiranog multidisciplinarnog projekta pokrenutog 2005. godine kroz daljnji razvoj
pet osnovnih djelatnosti (konjogojstvo, uzgoj divljai, ekoloka proizvodnja novih povrtnica
(batata), ekoloki uzgoj ljekovitog bilja), ime je stvoren temelj za razvoj proizvodnih djelatnosti
koje bi se u budunosti trebale razviti u dohodovne djelatnosti koje e, izmeu ostaloga i kroz
izvoz poluproizvoda ili gotovih proizvoda na domae i strana trita, osigurati nova sredstva
za ulaganje u tercijarnu djelatnost ruralni turizam temeljen na povratku prirodi i izvornom
nainu ivota kroz sportsko-rekreativni i ekoturizam.
Literatura
1. Ani, V. (1991). Rjenik hrvatskog jezika. Zagreb, Novi liber.
2. Bartoluci, M.; avlek, N. i sur. (2007). Turizam i sport-razvojni aspekti. Zagreb, kolska
knjiga.
3. Bartoluci, M. i sur. (2004). Menadment u turizmu i sportu. Zagreb, Kinezioloki fakultet,
Ekonomski fakultet.
4. Bedekovi, V.; Bakan, R. (2010). Pretpostavke razvoja ekoturizma u zatienom krajoliku
Krinica. U: Bedekovi, V. (ur.) Zbornik radova Visoke kole za menadment u turizmu i
informatici. Virovitica, Visoka kola za menadment u turizmu i informatici. Str. 37-45.
5. Cari, H.; Markovi, I. (2010). Nosivi kapacitet turistike destinacije sunca i mora. U:
Herceg, N., Unkovi, S. i sur. (ur.) International conference on tourism and environment
ICTE 2010.. Sarajevo, IUPNB. Str. 421-436.
6. Cari, H.; ivoder Borani, S. (2010). Eko oznaavanje u funkciji odrivosti razvoja turistike
destinacije. U: Herceg, N., Unkovi, S. i sur. (ur.) International conference on tourism and
environment ICTE 2010. Sarajevo, IUPNB. Str. 377-388.
7. http://www.ec.europa.eu/enterprise/sectors/tourism/eden/themes-destinations/countries
croatia/pustara-visnjica/index_hr.htn (4.2.2012.).
8. http://www.mint.hr (30.11.2011.).
9. http://www.visnjica.hr (4.2.2012.).
10. Ivankovi, D.; Kalazi, Z. (2010). Staro slavonsko selo-kreativan pristup razvoju ruralnog
turizma. U: Herceg, N., Unkovi, S. i sur. (ur.) International conference on tourism and
environment ICTE 2010. Sarajevo, IUPNB. Str. 205-224.
11. Klari, Z. (1994). Odreivanje prihvatnog potencijala u Sredozemlju i njegov utjecaj na

poimanje odrivog razvitka turizma. Prema odrivom razvitku turizma u Hrvatskoj (Zbornik
radova). Zagreb, Institut za turizam. Str. 17-32.
12. Kuen, E. (2002). Turistika atrakcijska osnova. Zagreb, Institut za turizam.
13. Kuen. E. (2006). Ruralni turizam. U: orak, S., Mikai, V. (ur.) Hrvatski turizam: plavo,
bijelo, zeleno. Zagreb, Institut za turizam. Str. 167-189.
14. Smoli Jurdana, D.; Peri, J., Herceg, N. (2010). Odrednice odrivog razvoja turizma. U:
Herceg, N., Unkovi, S. i sur. (ur.) International conference on tourism and environment
ICTE 2010. Sarajevo, IUPNB. Str. 47-59.
15. Vukoni, B. (1995). Veliki zaokret u razvoju turizma. Ugostiteljstvo i turizam 5. Str. 3-5.

Marija Blaievi, Nevenka Breslauer:
Role of skiing in the winter sports tourism

Prihvaen: 25.01.2012. UDK 338.48:796.9(497.5)
Uloga skijanja u zimskom sportsko-rekreacijskom

turizmu Hrvatske
Marija Blaievi, 2 Nevenka Breslauer

1
1
Veleuilite u Poegi
Vukovarska 17, 34000 Poega, Hrvatska
2
Bana Jelaia 22a, 40000 akovec, Hrvatska
e-mail: 1 mblazicevic@vup.hr, 2 nbreslauer@mev.hr
Saetak: Skijanje je dominantni sportsko-rekreacijski sadraj zimskog turizma. U Hrvatskoj je

skijanje osobito popularno zahvaljujui obitelji Kosteli koja je odigrala veliku ulogu u popularizaciji
ovog sporta, te oivljavanju tradicije koja se nastavlja i danas. Broj skijaa i zaljubljenika u skijanje
rastao je paralelno s njihovim uspjesima. Veina Hrvata za vrijeme zimskih praznika odlazi na
skijanje u alpske zemlje, jer su nai skijaki centri slabo razvijeni i po mnogoemu zaostaju za
modernim svjetskim skijalitima. Cilj je u ovom radu istraiti mogunost unapreenja kvalitete
skijanja kao oblika rekreacije u hrvatskom turizmu, ali i poblie upoznati trenutno stanje i
mogunosti daljnjeg razvoja zimsko-sportskih centara u Hrvatskoj, kako onih postojeih, tako i
potpuno novih.
Kljune rijei: sport, rekreacija, skijaki centri, zimsko-sportski turizam Hrvatske
Abstract: Skiing is extremely popular sport and form of recreation throughout the world.
With well-known ski resorts in the world, skiing has always been represented in Croatia and
proudly cherishes a hundred years of skiing tradition. Family Kosteli has played a major role in
the popularization of this sport, and reviving the tradition that continues today. The number of
skiers and lovers of skiing has been growing in parallel with their successes. Most Croats, however,
goes skiing overseas because our ski centers are underdeveloped and in many ways behind the
competition. The aim of this work is to more closely introduce the current status.
Key words: skiing, recreation, skiing centres, winter sports tourism
1. Uvod
Alpsko skijanje kao rekreativna tjelesna aktivnost danas je u cijelom svijetu popularna i
rasprostranjena, a vezana je iskljuivo uz visoke planinske masive i krajeve koji su veinu godine
bogati snijegom. U dananje vrijeme problem modernog ovjeka proizlazi iz manjka fizike
aktivnosti i ivota pod stresom, stoga odlazak na skijanje koje se odvija u specifinim planinskim
uvjetima prua ovjeku relaksaciju i bijeg od svakodnevice. Odlazak turista u poznate skijake
destinacije zahtijeva uz dobar geografski poloaj i klimu, dobru turistiku ponudu koja se odnosi
na brojnost smjetajnih kapaciteta, raznoliku gastronomsku ponudu, izbor sportsko-rekreativnih
aktivnosti i zabavnih sadraja, te intimnu komfornost i udobnost odabrane destinacije. Stoga ne
Uloga skijanja u zimskom sportsko-rekreacijskom turizmu Hrvatske
udi injenica da nai ljudi odlaze na zimovanje izvan Hrvatske, veinom u alpske zemlje kao to
su Francuska, vicarska, Italija i Austrija. One su u Europi poznate kao vodea skijaka odredita
s kvalitetnom turistikom ponudom kakvu ele imati svi posjetitelji koji tamo dolaze. Skijanje
u Hrvatskoj je oduvijek bilo zastupljeno i moe se ponositi stogodinjom tradicijom (Matkovi,
Cigrovski, 2004.). Pojavom obitelji Kosteli i njihovim vrhunskim postignuima u svijetu
skijanja, taj sport se popularizirao i povukao paralelu s poveanjem broja skijaa i zaljubljenika
u skijanje kod nas. Tako je danas Hrvatska zemlja s oko 300 000 skijaa koji veinom odlaze na
skijanje u inozemstvo, a naa skijalita posjeuju uglavnom lokalni stanovnici ili tamo odlaze na
jednodnevne izlete.
2. Skijanje kao oblik rekreacije u zimskom turizmu Hrvatske

Sport i turizam su masovne drutveno ekonomske pojave koje su meusobno zavisne i stalno
se nadopunjuju. Sportski turizam svrstavamo u tzv. specifine oblike turizma koji se zasnivaju
na motivaciji za putovanjem. Tako sportski turizam definiramo kao turizam u kojem je sport
glavni motiv putovanja i boravak turista u turistikom odreditu (Bartoluci, 2003., 71). Moderni
trend kod turista je elja za doivljajem neeg suprotnog od tradicionalnog i svakodnevnog, bez
obzira na starosnu dob. Sadraji aktivnog odmora su postali bioloka nunost, kompenzacija
za nedovoljno kretanja i ubrzani ivotni tempo suvremenog ovjeka i turista, a dio su sporta i
sportske rekreacije. Razvoj sporta i sportske rekreacije u turizmu moe se okarakterizirati kao
sportski turizam koji se moe razvijati kroz tri oblika:
1. natjecateljski sportski turizam,
2. zimski sportsko-rekreacijski turizam,
3. ljetni sportsko-rekreacijski turizam (Bartoluci., 2003., 73).
Takvi oblici se mogu uspjeno razvijati u planinama, ali i u toplicama i na moru. Sportsko-
rekreacijski turizam u zimi ima brojne mogunosti razvoja. U ovom radu naglasak je stavljen
na mogunost unapreenja kvalitete skijanja kao oblika rekreacije u zimskom sportsko-
rekreacijskom turizmu. Hrvatska ima komparativne prednosti za razvoj razliitih oblika sporta
i rekreacije u turizmu. U planinskim dijelovima Hrvatske postoje prirodni i drugi uvjeti za
planinarstvo, skijanje i druge zimske sadraje kao to su: sanjkanje, skijako tranje, daskanje na
snijegu, klizanje, sportske igre na ledu i dr. To se odnosi na planinske masive Velebita, Gorskog
kotara i Medvednice.
Alpsko skijanje kao dominantni sportsko-rekreacijski sadraj zimskog turizma u Hrvatskoj
je osobito popularan emu svjedoi velik broj hrvatskih turista koji za vrijeme zimskih kolskih
praznika odlaze na zimovanje (Prlenda i sur., 2008.). Prema procjenama Udruge hrvatskih
putnikih agencija, u agencijskom aranmanu u 2011. godini na skijanje u inozemstvo je putovalo
izmeu 80.000 i 100.000 Hrvata, to je 15% vie nego 2010. godine. Taj podatak ukazuje na
problem nedovoljnog ulaganja i unapreenja kvalitete skijanja kao oblika rekreacije, nedostatak
skijakih centara u planinskim dijelovima Hrvatske, to je razlog odlaska hrvatskih turista na
zimovanje u alpske zemlje.
3. Skijaki centri na prostoru Hrvatske

Prema podacima iz Ministarstva turizma u Hrvatskoj je registrirano osam zimsko-planinskih
centara za razvoj turizma, a to su: Bjelolasica, Sljeme, Platak, Begovo Razdolje, Mrkopalj-
elimbaa, Rudnik-Tre, Krasno, Velebno, Petehovac, Mukinje i etiri skijalita u planu ili
izgradnji: CPT Sveto Brdo- Lovinac, CPT Kremen-Graac, Bijela kosa-Vrbovsko, Mrki
medvjed- Graac i Ivanica. Osam naih postojeih skijalita zadovoljavaju minimalne uvjete

jednog skijalita, ali ne zadovoljavaju potrebe i elje veine hrvatskih i stranih turista. Gorsko-
planinsko podruje koje obuhvaa Gorski kotar i Liku i nema tako loe uvjete kad se uzme
u obzir da imaju velik broj planina iznad 1000 m, a nekoliko njih i preko 1500 m nadmorske
visine. Ipak, blizina mora predstavlja najvei problem. Zbog mjeavine kontinentalne (hladne)
i mediteranske (tople) klime este su i nagle temperaturne promjene koje pogoduju brzom
topljenju snijega zimi. Osim Gorskog kotara i Like, Hrvatska ima jo dva vea lanca planina.
Velebit se prostire uz obalu sjevernog dijela srednjeg Jadrana sve do Kvarnerskog zaljeva,
u duini od 80-ak kilometara (najvii vrh, Vaganski vrh-1757 m) i Dinara koja lei iz smjera
sjeverozapada prema jugoistoku zemlje, a u njenom srednjem dijelu najvii vrh iznosi 1831 m,
koji je ujedno i najvii vrh Hrvatske, uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom. Prostor gorske
Hrvatske sa pripadajuim planinama je premalo valoriziran i nedovoljno iskoriten.
Osnovni problem hrvatskih skijalita je nedostatak moderne opreme i velikih materijalnih
sredstava za uspostavu potrebne infrastrukture, mali broj ureenih skijakih staza (broj trenutno
postojeih staza ne prelazi 30 kilometara) i skijakih vunica, nedostatak smjetajnih kapaciteta i
gastronomske ponude, raznolikih sportsko-rekreativnih sadraja, relativno malo snjenih dana,
ali i manjak strunog kadra i dobre volje.
U perspektivi moderni skijaki centar svakako bi trebao osigurati:
postojanje infrastrukture za umjetno zasnjeenje skijakih staza,
ureenost i odravanje skijakih staza prije skijake sezone,
odgovarajuu svakodnevnu ureenost skijakih staza u samoj skijakoj sezoni,
adekvatne skijake iare prilagoene svim uzrastima,
dovoljan broj te kvalitetnu opremu za iznajmljivanje,
kolu za skijako tranje,
dovoljno ograenog i adekvatno ureenog prostora za igraonice na snijegu,
organiziranu animaciju na snijegu djece predkolske dobi,
klizalite te mogunost iznajmljivanja klizaljki,
zatvoreni bazen s popratnim sadrajima,
vei broj zabavnih sadraja vezanih uz slobodno vrijeme gostiju,
infrastrukturU u vidu veeg broja smjetajnih kapaciteta, npr. hotelske sobe i apartmani
(Prlenda i sur., 2008.).
Od registriranih skijalita u Hrvatskoj koja su uglavnom mala, obiteljska skijalita moemo

izdvojiti Bjelolasicu, Sljeme i Platak kao poznate skijake centre koji posjeduju neke od prethodno
navedenih uvjeta za stvaranje modernog skijakog centra. Bjelolasica (1325 m nadmorske
visine) je nae najpoznatije skijalite i olimpijski centar, mjesto za pripreme mnogih sportaa,
za uivanje u alpskom skijanju i ostalim sportsko-rekreativnim sadrajima. Bjelolasica je trebala
biti odredite za sva godinja doba. Meutim, 24.01.2011. godine izbio je poar koji je gotovo
sasvim unitio centar na Bjelolasici a ujedno i planove o modernizaciji olimpijskog centra koji
je trebao postati okosnica zimskog turizma u Hrvatskoj. Sljeme (1033 m nadmorske visine)
je najpoznatije zagrebako izletite a u zimskim mjesecima skijalite i sanjkalite. Sljeme je
povezano sa gradom 17 km dugom cestom koja poinje u zagrebakom kvartu Graani te vodi
do samog vrha. Vrh Medvednice povezan je i sa ZET-ovom iarom. Zahvaljujui domaoj i
meunarodnoj skijakoj tradiciji Sljeme je od 2005. godine ponosni dom FIS svjetskog skijakog
kupa, slalomske utrke za skijaice, a od 2008. godine i za muku slalomsku utrku. Platak (1363 m
nadmorske visine) je manje skijalite u blizini Rijeke. Ima dugu tradiciju odravanja Jadranskog
slaloma (od 1933. sa stankama do 2005. godine). To je jedino skijalite u naoj blizini gdje se sa
vrha sjedenice moe uivati u pogledu na more. Plan je revitalizirati zimske zone oko Platka
gdje je cilj stvoriti zimsko-ljetni, sportsko-rekreacijski centar s nizom primamljivih sadraja.
Uloga skijanja u zimskom sportsko-rekreacijskom turizmu Hrvatske
4. Zakljuak
Na osnovu utvrenog stanja skijaki centri u Hrvatskoj imaju dosta potencijala i mogunosti
za daljnji razvoj i napredak te mjesta pogodna za izgradnju novih skijalita. Postojei skijaki
centri imaju dobar geografski poloaj, dobru prometnu povezanost i neiscrpljene mogunosti
za stvaranje lepeze sadraja sportsko-rekreacijskog i zabavnog karaktera to pogoduje veem
napretku zimskog sportsko-rekreacijskog turizma u Hrvatskoj.
Skijaki centri koji su u planu, odnosno ija je izgradnja u zaecima zamiljena su da
budu vie od samog skijalita i usmjerena su na cjelogodinji turizam. Postoji nada da e u
godinama koje slijede Hrvatska doekati gospodarski oporavak i bolje dane, te da bi uz omiljeno
ljetno odredite mogla postati i poznata zimska destinacija. Svi preduvjeti postoje, sada je na
nadlenima i strunom kadru red da svoje ideje provedu u djela.
Literatura
1. Bartoluci, M. (2003). Ekonomika i menadment sporta. Zagreb, Informator.
2. Matkovi, B.; Cigrovski, V. (2004). Razvoj skijakih centara u Hrvatskoj. U: Sport u turizmu
: zbornik radova Meunarodnog znanstvenog skupa Menadment u sportu i turizmu (ur.
Mato Bartoluci). Str. 36-41.
3. Prlenda, N.; Cigrovski, V.; Matkovi, B. (2008). Stanje i perspektiva razvoja skijakog centra
na Bjelolasici. U: Stanje i perspektiva razvoja u podrujima edukacije, sporta, sportske
rekreacije i kineziterapije: zbornik radova / 17. ljetna kola kineziologa Hrvatske; ur. Boris
Neljak. Str. 373-376.

Ksenija uri, Rikard Bakan:
A possibility of touristic valorisation of old traditional sports in case of the Podravske Sesvete

Prihvaen: 20.03.2012. UDK 394:796(497.525.1)
Mogunost turistikog vrednovanja starih sportova na primjeru

Podravskih Sesveta
A possibility of touristic valorisation of old traditional sports in case
of the Podravske Sesvete
Ksenija uri, 2 Rikard Bakan

1
1, 2
Visoka kola za menadment u turizmu i informatici
e-mail: 1 ksenija.curic@vsmti.hr, 2 rikard.bakan@vsmti.hr
Saetak: Odmor i oputanje tradicionalni su motivi zbog kojih turisti naputaju svoje stalno
mjesto boravka i odluuju se na turistika putovanja. Ruralna podruja koja obiluju bogatom
prirodnom resursnom osnovom i autohtonim tradicijskim vrijednostima vrlo esto imaju prednost u
odabiru, poglavito ako se radi o kraim odmorima izvan onog glavnog u vrijeme godinjih odmora.
No, nove tendencije u turizmu ukazuju na promjene kako u motivima odmora tako i ponaanju
turista u odreditu. Sve vie turista izraava potrebu za sportskim aktivnostima i tzv. aktivnim
odmorom i razonodom. Kontinentalna Hrvatska, kao i Koprivniko-krievaka upanija bogata
je prirodnim i drutvenim resursima koji su jo uvijek nedovoljno valorizirani. U ovom radu autori
e na primjeru Podravskih Sesveta, jedne male opine u Koprivniko-krievakoj upaniji istraiti
mogunosti vrednovanja starih sportova i pastirskih igara u svrhu obogaivanja turistike ponude
na ruralnom prostoru.
Kljune rijei: rekreacija, stari sportovi, ruralni turizam
Abstract: Leisure and relaxation are traditional motives for which tourist leave their permanent
places of living and made decisions to take tourist trips. Rural destinations who are full of rich
natural touristic resources and all kinds of traditional values are often one of first decision among
other destinations, especially if we talking about a short vacation trips outside of the main holiday
season. New trend in tourism, points on many changes in tourist motives as much as changes
in tourist behavior in tourist destination. More and more of tourists express their needs to use
sports and recreation facilities, and want to have active and relaxed vacation. A continental part
of Croatia, as well as Koprivnica-krievci County are rich with natural and social resources that
are still insufficiently valorized. In this paper, the authors are going to explore the possibilities of
valorization of old, traditional sports and pastoral games with the intend of enriching the touristic
offer of the rural area on the example of the municipality of Podravske Sesvete in Koprivnica-
krievci County.
Key words: recreation, old sports, rural tourism
1. Uvod
Gradski stil ivota koji podrazumijeva stres, buku, oneienost i druge nedostatke sve vie
navodi ljude na promjenu stavova o vlastitom zdravlju te podie zanimanje za bavljenje sportom
Mogunost turistikog vrednovanja starih sportova na primjeru Podravskih Sesveta
kako u mjestu stalnoga boravka tako i na odmoru. Samim time raste potranja za odmorom,
tj. za turistikim putovanjima kojima je glavni motiv sport i rekreacija. Turistiko putovanje
ne podrazumijeva iskljuivo dokolicu i odmaranje. Naprotiv, veina ljudi eli aktivan odmor
i bavljenje raznim oblicima rekreacije koje mu prua turistika destinacija, poglavito onima
koji nemaju prilike baviti se njome u mjestu stalnoga boravka. Gost odluuje kad, to i koliko
e raditi (Hajda Doni i dr., 2006.). Vrijeme aktivnog odmora u turizmu moe se obogatiti
mnogim sadrajima, poput kulturno-umjetnikih, zabavnih, izletnikih i dr. Ukoliko se u
sreditu interesa nalaze sport i sportsko-rekreativne aktivnosti, te ukoliko sport u turistikoj
destinaciji nije samo usputni sadraj boravka ve i glavni motiv za putovanje, tada govorimo o
posebnom obliku turizma, tj. o sportskom turizmu (Bartoluci, 2004.).
2. Obiljeja sportskog turizma

Sportski turizam je turizam u kojem je sport glavni motiv putovanja i boravka turista u
turistikom odreditu (Bartoluci, 2003., 76). Neki od sportsko-rekreacijskih programa koji se
pojavljuju kao sastavni dio turistike ponude su:
- iznajmljivanje razliitih sportskih objekata,
- koritenje sportskih objekata i opreme,
- kole uenja raznih sportskih vjetina,
- sportske igre, turniri i razna natjecanja,
- sportsko-zabavne atrakcije (Bartoluci, 2003., 76).
Na oblikovanje sportsko-rekreacijskih sadraja i njihove kvalitete velik utjecaj imaju prirodno-
geografski elementi i faktori nekog prostora. Dakle, prirodna osnova i stupanj atraktivnosti
prirodnih resursa jedna je od najvanijih vrijednosti turistike destinacije.
Bartoluci (2007., 104) sportski turizam posebno razmatra u ljetnoj i posebno u zimskoj sezoni
te navodi sljedee oblike sportskog turizma:
- natjecateljski sportski turizam,
- zimski sportsko-rekreacijski turizam,
- ljetni sportsko-rekreacijski turizam i sl.
Razlika izmeu zimskog i ljetnog sportsko-rekreacijskog turizma odnosi se ponajprije na
mjesto odravanja ovih aktivnosti, te se one mogu uspjeno razvijati u planinama, toplicama,
kao i na moru. S druge strane, natjecateljski sportski turizam ovisi o ukupnom razvitku
najkvalitetnijih sportova zastupljenih u meunarodnim natjecanjima, a najee se ostvaruje u
veim gradovima Hrvatske (Bartoluci i avlek, 2007.). Vukovi i avlek pod pojmom sportski
turizam razumijevaju poseban oblik turizma u kojemu prevladavaju sportski motivi za
putovanje i boravak u odreenim turistikim mjestima i centrima (Bartoluci i avlek, 2007.,
103). S obzirom na raznolikost i bogatstvo prirodnih atrakcija, razlikujemo i vrste kretanja,
aktivnosti i obilazaka odreenih podruja. U sluaju koji autori prouavaju u ovome radu,
pored prirodnih atraktivnosti na podruju opine Podravske Sesvete koja se nalazi u obuhvatu
Regionalnog parka Mura-Drava, posebno se naglaava i atraktivnost, koja bi se mogla svesti
pod nekoliko nazivnika: rekreativna, kulturna, nostalgina i edukativna atrakcija, a tie se od
zaborava spaenih, starih tradicionalnih sportova i pastirskih igara.
3. Stari sportovi i pastirske igre u Podravskim Sesvetama

Pastirske igre i sportovi datiraju iz doba Ilira koji su nekad ivjeli na hrvatskim prostorima,
a bavili su se stoarstvom, lovom i ribolovom. Nastale su u vrijeme kada su pastiri tjerali stoku
na ispau u ume i panjake i pri tom kratili vrijeme i zabavljali se. Meutim, vrlo je malo
materijalnih dokaza, a jo manje pisanih dokumenata iz tog vremena koji bi svjedoili o nastanku

i razvoju disciplina starih sportova. Pastiri su razvijali discipline na sebi primjeran nain, a
rekvizite izraivali iz materijala koji su im bili dostupni (komadi grana, tapovi). Njima su se
sluili i za navraanje stoke, bacanje, dobacivanje, ubacivanje, gaanje, obaranje plodova pa i za
razraunavanje u prepirci i svai. Tako, primjerice, tap vremenom postaje glavno sredstvo za
zabavu i igru u slobodno vrijeme (Kovai, 2010.). U prolosti su pastirske igre i stari sportovi
imali vei znaaj jer su razvijali drutvene odnose meu ljudima i inili ivot na selu bogatijim
i sadrajnijim. U dananje vrijeme nastoje se ouvati i prenijeti na budue narataje kako bi se
sauvala tradicija i obiaji.
S obzirom da je glavna djelatnost u ovom kraju poljoprivreda i obrt s bogatom kulturnom
batinom, nastoji se ouvati i sauvati od zaborava tradicija i kultura ovog kraja. Nekada su
stanovnici Podravskih Sesveta ivjeli u obiteljskim zadrugama koje su se raspale u razdoblju
izmeu dva svjetska rata. Kako su bili oslonjeni na vlastitu proizvodnju i uzgoj namirnica za ivot
nalazei se izvan magistralnih putova sauvali su svoje izvorne obiaje, sesvetski kajkavski govor
kao i izvornu nonju. Neki orginalni odjevni predmeti, arheoloki i paleontoloki primjerci i
ostalo narodno blago mogu se vidjeti u etnolokoj zbirci gospodina Cugovana u Podravskim
Sesvetama (Cugovan, 2010.).
Pastirske igre i sportovi znaajno su kulturno blago Podravskih Sesveta (Kovai, 2010., 31).
U prilog tome svjedoi podatak da se u Podravskim Sesvetama njeguje petnaestak disciplina
starih narodnih sportova, a neki od njih su: potezanje ueta, potezanje mosora, tjeranje inje,
tranje na takama, gaanje kozlice, penjanje na drvo, gaanje strijelom, kuturanje, vranianje,
pucanje biem (kanijanje), tjeranje kranjca, noianje, bacanje potkove (ringlanje), sjekirica,
tranje u vrei (free-kc.t-com.hr/stari-sportovi/psesvete.html).
U intervjuu s gospodinom Josipom Cugovanom autori su saznali kako u Podravskim
Sesvetama djeluje Kulturno prosvjetna udruga (KPU) Mladost, koja je 2009. godine proslavila
40 godina njegovanja starih sportova u tome kraju. U suradnji s Opinom Podravske Sesvete
svake godine lanovi udruge sudjeluju na Olimpijadi starih sportova, koja se odrava na stadionu
u Broancima (slavonskom mjestu nedaleko Bizovca). Olimpijada je osnovana 25. veljae 1973.
godine kao sportska i kulturna manifestacija s ciljem ouvanja i njegovanja narodnog blaga
i narodne batine ruralnog kraja (http://www.opcina-bizovac.hr/naselja.php?sid=2). Ukoliko
vremenski uvjeti dozvoljavaju, zainteresirani natjecatelji okupljaju se jednom tjedno, obino
nedjeljom, a intenzivnije se pripremaju mjesec dana ranije da bi zadnji tjedan u kolovozu mogli
sudjelovati na olimpijadi (koja traje jedan dan) i boriti se za pehar i medalje. Osim natjecatelja,
na Olimpijadi se okupi i brojna publika navijai koji uivaju u nesvakidanjim prizorima.
Najzastupljeniji stari sportovi u kojima se sudionici natjeu su: penjanje na drvo, kuturanje,
vranianje, gaanje kozlice, noianje, bacanje sjekire, gaanje strijelom u bundevu, bacanje
potkove, pucanje biem, tjeranje zvrka biem (tjeranje kranjca), dok se mlai sudionici nadmeu
u skakanju u vrei i hodanju na tulama. U Podravskim Sesvetama pak natjecanje u starim
sportovima odrava se u mjesecu lipnju svake godine i tada oni postaju domaini manifestacije.
U starim sportovima mogu sudjelovati razliite dobne skupine od sedam do sedamdeset
godina starosti. Pastirske igre i sportovi imaju vremensku dimenziju jer se razliito javljaju
u odreenom godinjem dobu. Tako u zimskim mjesecima Sesveani organiziraju vonju na
koritu i vonju na santi leda.
4. Mogunosti turistikog vrednovanja starih sportova u Podravskim

Sesvetama
Za procjenu i vrednovanje turistikih resursa razvijen je veliki broj kriterija, kod kojih je
potrebno odrediti njihov fiziki i drutveni domet s ciljem odreivanja razine i vrste korisnosti
koju resurs moe imati. Pri tome treba uzimati u obzir dva aspekta, prvo koliko je pojedini
Mogunost turistikog vrednovanja starih sportova na primjeru Podravskih Sesveta
resurs vaan za lokalnu, regionalnu ili nacionalnu kulturnu batinu i drugo koliko je on
dopadljiv turistima (Kuen, 2002., 145). Analizirani turistiki resursi u Podravskim Sesvetama,
poput prirodnih, kulturolokih, sportsko-rekreacijskih i drugih, utjecaj organiziranih sportskih
priredbi ali i dovoenje organiziranih skupina posjetitelja kojima bi se prikazivale discipline
ovih zaboravljenih sportova uz njihovo aktivno sudjelovanje, mogu imati velik utjecaj na razvoj
turistike ponude ovoga mjesta i okruenja. Potvrda navedenom je i injenica koju je autorima
u intervjuu iznio gospodin Cugovan da je svega nekoliko udruga u Hrvatskoj koje njeguju i
redovito treniraju stare sportove, a u Koprivniko-krievakoj upaniji niti jedna.
Ciljani segmenti turistike potranje na koje bi se trebale usmjeriti marketinke aktivnosti u
budunosti mogu biti djeca predkolske dobi i kolska djeca s ponudom jednodnevnih izleta ili
kole u prirodi, ali i gradsko stanovnitvo koje se s nostalgijom prisjea ivota na selu ili djetinjstva
provedenog kod djedova i baka, jer poznato je da vie od polovice gradskih stanovnika svoje
podrijetlo vue sa sela. Upravo ta injenica, uz tajnovitost koju u sebi nose stari, zaboravljeni
sportovi i igre, mogu biti motiv za privlaenje ovih segmenata gostiju u spomenutu destinaciju.
Slini trend zamijetio je i Tomatis kada je analizirao dananje promjene u karakteru i strukturi
turistike potranje, te je on vidi kao tzv. anti-odnos prema svakodnevnom ivotu. Tako,
izmeu ostalog, navodi elemente po kojima treba kreirati dananji turistiki proizvod i to prema
eljama turista koje se javljaju kao reakcija na svakodnevni ivot:
elje turista bile bi:
ivjeti na selu (anti-grad);
vratiti se prirodi (anti-umjetno);
zbliavati se s ljudima (anti-usamljenost);
biti u dobroj kondiciji (anti-uredski);
radovati se (anti-stres) (prilagoeno prema avlek 2004., Bartoluci i sur., 2007., 73 ).
Dananji gost, novi turist, eli interakciju s destinacijom, ne eli biti pasivni promatra, on
eli aktivno sudjelovati u ivotu i aktivnostima destinacije u kojoj privremeno boravi. Upravo
ova konstatacija otvara velike mogunosti u promiljanju buduih marketinkih aktivnosti
i stratekom planiranju destinacijskog menadmenta ovog dijela Koprivniko-krievake
upanije u kojem se mora turistiki iskoristiti injenica da postoji ovo neiskoriteno blago
koje se u Podravskim Sesvetama njeguje ve etrdeset godina. Rekreacijski sadraji nali su
svoje mjesto u turizmu gdje predstavljaju kompenzaciju potreba koje ovjeku nisu zadovoljene u
svakodnevnom ivotu i radu, te ih on razliitim aktivnostima ostvaruje u turistikom okruenju
(Andrijaevi, 2004., 347), a drutveno zabavne igre i aktivnosti (kakve su zasigurno i aktivnosti
kroz stare sportove) upotpunjuju sportsko-rekreacijske programe koji zbliavaju ljude kroz
zabavu i ugodu koju stvaraju (Bartoluci i Andrijaevi, 2006.).
5. Zakljuak
Podravske Sesvete, slikovito podravsko selo okrueno prekrasnim hrastovim umama,
vrbicima, livadama i oranicama kao i blizinom rijeke Drave, njeguje petnaestak disciplina starih
sportova koje mlai narataji nasljeuju od starijih i ne doputaju da autohtonost i kulturna
batina ovog kraja padnu u zaborav. Imaju posebnu vrijednost jer razvijaju drutvene odnose
meu ljudima, potiu sportsko-natjecateljski duh i promiu kulturu ruralnog kraja. Uz vei sluh
i poticaj lokalnih i regionalnih vlasti stari sportovi mogli bi doprinijeti razvoju ruralnog turizma
na ovim prostorima. Sportsko-rekreacijske aktivnosti za vrijeme odmora u turizmu pridonose
poboljanju kvalitete ljudskog ivota u smislu zadovoljstva, zabave i zdravlja svakog turista.
Takoer, organizirane sportske priredbe i manifestacije poput Olimpijade starih sportova imaju
utjecaj na razvoj turizma i stvaranje imida lokaliteta u kojima se odravaju.

Literatura
1. Bartoluci, M. (2003). Ekonomika i menadment sporta. Zagreb, Informator.
2. Bartoluci, M.; avlek, N. [et al.] (2007). Turizam i sport razvojni aspekti. Zagreb, kolska
knjiga.
3. Bartoluci M. i sur. (2004). Menadment u sportu i turizmu. Zagreb, Kinezioloki fakultet,
Ekonomski fakultet.
4. Bartoluci M. (2006). U: 15. Ljetna kola kineziologa Republike Hrvatske: Zbornik radova,
Pore / Findak V. (ur.).
5. Cugovan, J. (2010). Narodna nonja Podravskih Sesveta. Koprivnica, Bogadigrafika.
6. free-kc.t-com.hr/stari-sportovi/psesvete.html (6.2.2012.).
7. Hajda Doni, S.; tefanec, P. (2006). Agroturizam. Pregrada, Matis.
8. http://www.opcina-bizovac.hr/naselja.php?sid=2 (6.2.2012.).
9. Kovai, . (2010). Pastirske igre i portovi Podravskih Sesveta. Koprivnica, Bogadigrafika.
10. Kuen, E. (2002). Turistika atrakcijska osnova. Zagreb, Institut za turizam.

Kristina Devi, Ivana Tonkovi Prai, Ana Perii:
Statistika analiza utjecaja marketinkih aktivnosti na broj dolazaka posjetitelja: primjer Nacionalni park Sjeverni Velebit

Prihvaen: 01.03.2012. UDK 338.48:339.138(497.562)
Statistika analiza utjecaja marketinkih aktivnosti na broj dolazaka

posjetitelja: primjer Nacionalni park Sjeverni Velebit
Statistical analysis of the impact of marketing activities on the

number of visitor arrivals: example
of Northern Velebit National Park
Kristina Devi, 2 Ivana Tonkovi Prai, 3 Ana Perii

1
1, 2
Veleuilite Nikola Tesla u Gospiu
Bana Ivana Karlovia 16, 53000 Gospi, Hrvatska
3
Veleuilite u ibeniku
Trg Andrije Hebranga 11, 22000 ibenik, Hrvatska
e-mail: 1 kdevcic@velegs-nikolatesla.hr, 2 itonkovic-prazic@velegs-nikolatesla.hr,
3
sisak@vus.hr
Saetak: Ciljevi ovog rada su identificiranje odnosa izmeu ulaganja u marketinke aktivnosti i
broja dolazaka posjetitelja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit te utjecaj ostalih relevantnih faktora
kao to su BDP, teaj eura prema kuni, meteorolokih prilika te ekonomske krize na broj dolazaka
posjetitelja u Nacionalni park Sjeverni Velebit. Prikupljeni podaci o broju dolazaka posjetitelja
i ulaganjima u marketinke aktivnosti svedeni su na kvartalnu razinu za razdoblje od 2002. do
2011. godine nakon ega je provedena statistika analiza procjenom modela viestruke linearne
regresije koritenjem metode najmanjih kvadrata. Rezultati istraivanja upuuju na postojanje
pozitivnog i statistiki signifikantnog utjecaja ulaganja u marketinke aktivnosti na broj dolazaka
stranih posjetitelja. Takoer, utvreno je postojanje pozitivnog i statistiki signifikantnog utjecaja
ulaganja u marketinke aktivnosti u treem kvartalu na broj domaih posjetitelja kao i na ukupan
broj posjetitelja. Utvreno je i postojanje pozitivnog utjecaja porasta BDP-a Republike Hrvatske
na broj dolazaka domaih posjetitelja, te posljedino i na ukupan broj dolazaka posjetitelja kao
i porasta teaja eura prema kuni na broj dolazaka stranih posjetitelja. Iz rezultata istraivanja
vidljivo je da u marketinke aktivnosti, na koje Nacionalni park Sjeverni Velebit ima mogunost
utjecati, treba dodatno ulagati, u prvom redu u word-of-mouth oglaavanje.
Kljune rijei: dolasci posjetitelja, model viestruke linearne regresije, marketinka ulaganja,
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Abstract: The objectives of this study were to identify the relationship between investments in
marketing activities and the number of visitor arrivals to Northern Velebit National Park, and the
influence of other relevant factors such as GDP of Republic of Croatia, exchange rate of euro to kuna,
weather conditions and the economic crisis on the number of visitor arrivals to Northern Velebit
National Park. The data collected on the number of visitor arrivals and marketing investments were
calculated quarterly for the period from 2002 till 2011, after which the statistical analysis evaluation
model of multiple linear regression using the least squares method was estimated. Research results
indicate the existence of a positive and statistically significant influence of investment in marketing
activities to the number of arrivals of foreign visitors. Also, existence of the positive and statistically
significant influence of investment in marketing activities in the third quarter to the number of

Statistical analysis of the impact of marketing activities on the number of visitor arrivals: example of Northern Velebit National Park
domestic visitor arrivals as well as to the number of all visitor arrivals was found. The existence of a
positive impact of GDP growth of Republic of Croatia to the number of domestic visitor arrivals and
all visitors arrivals, as well as exchange rate of euro to kuna to the number of foreign visitor arrivals
was also found. The research results indicate that marketing activities, which Northern Velebit
National Park can control, need further investment, in the first place word-of-mouth advertising.
Keywords: visitor arrivals, multiple linear regression model, marketing investments, Northern
Velebit National Park
1. Uvod
Danas je opepoznata i priznata injenica da marketing i marketinka koncepcija imaju vanu
ulogu u turistikom poslovanju i ugostiteljstvu budui da poslovanje u turizmu postaje sve tee
u postojeim trinim okolnostima pojaane konkurencije i poveanja raznolikosti turistikih
proizvoda, kao i raznolikosti elja i potreba potroaa. Marketing je utemeljen na utvrivanju
potreba i elja potroaa te njihovom zadovoljavanju odgovarajuom ponudom na tritu. Bez
primjene marketinkog planiranja, metoda i tehnika, turistiki subjekt ili turistika destinacija
ne moe oekivati stabilnost ili ak poboljanje svojih financijskih rezultata. Kako bi se utvrdila
potreba ulaganja u marketinke aktivnosti NP Sjeverni Velebit, potrebno je provesti statistiku
analizu utjecaja marketinkih aktivnosti na broj dolazaka posjetitelja kao i analizirati utjecaj
ostalih faktora.
2. Teorijski okvir istraivanja

2.1. Turizam teorijske odrednice
Pod pojmom turizam podrazumijeva se privremen i kratkotrajan odlazak ljudi iz mjesta
stanovanja i rada u druge destinacije (Burkart i Medlik, 1975.). Turizam je industrija koja se bazira
na uslugama pa je stoga turistike usluge puno tee prodati na tritu nego opipljive proizvode
(Dasgupta, 2011.). Osim neopipljivosti, turistike usluge karakteriziraju i druge osobine koje
nisu svojstvene fizikim proizvodima: neodvojive su od pruatelja usluge, vlasnitvo se ne moe
transferirati, heterogene su te neuskladitive (Bennet i Strudom, 2001.).
Turizam je jedna od najjaih i najbre rastuih industrija u svijetu te je jedan od znaajnijih
izvoznih proizvoda i poslodavaca u mnogim zemljama svijeta (Coathup, 1999.), a ukazuje na jo
vei rast u 21. stoljeu (Dasgupta, 2011.). Naime, svjetsko i europsko turistiko trite konstantno
raste, ne samo po broju ostvarenih noenja nego i po ostvarenim prihodima (Andrli, 2007.).
Primjerice, na Mediteran je 1950. godine dolazilo oko 25 milijuna turista, dok je broj turista u
2004. godini narastao na 760 milijuna, s prosjenom stopom rasta veom i od stope rasta izvoza
proizvoda i realnog BDP-a za isto razdoblje (Giacomelli, 2006.).
Promjene u turizmu su se ponajprije javile u 1980-im godinama, kada je narastao interes
potroaa za turistikim proizvodima, porastao broj turista, potrebe turista takoer su se
promijenile, a interesi turista postali su sve raznovrsniji (Vukoni, 1998.). Na rast turistike
industrije u prvom redu utjecalo je vee bogatstvo i vie slobodnog vremena turista; bolji, bri,
sigurniji i jeftiniji prijevoz; ogroman rast meunarodnog poslovanja; agresivnije oglaavanje
turizma itd. (Meidan, 1984.).
Turizam postaje jedna od najvanijih gospodarskih grana i u Republici Hrvatskoj budui
da indirektno stvara ak 22% BDP-a te predstavlja vie od 40% nacionalnog izvoza (Andrli,
2007.). Prema najnovijim slubenim podacima Instituta za turizam, u prvih est mjeseci 2011.
godine ostvareno je vie od 13 milijuna noenja to predstavlja porast od 10% u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine (Hrvatski turizam u brojkama, 2011.).
U NP Sjeverni Velebit prema prostoru odvijanja provodi se planinski turizam koji obuhvaa
razliite rekreacijske aktivnosti poput planinarenja, trekkinga, etanja i biciklizma, dok zimi
prevladava turno skijanje.
2.2. Marketing u turizmu

Pod pojmom marketing u turizmu podrazumijeva se primjena opih postulata marketinkog
djelovanja na specifine uvjete u kojima se oblikuju odnosi izmeu subjekata turistikog trita
(Kriman Pavlovi i ivoli, 2008.). Turistiki marketing smatra se posebnim podrujem
primjene marketinga zbog specifinosti potranje, ponude, kupnje i potronje, ali i pluralizma
centara odluivanja u marketinkoj aktivnosti, sloene strukture turistikog proizvoda, stalne
prisutnosti nekontrolirajuih varijabli internog i eksternog karaktera koje utjeu na marketinke
aktivnosti turistikog subjekta (Merlo, 1983.). Najvei problem u marketingu turistikog
proizvoda je stvaranje potrebe/elje koja bi trebala navesti turiste na odabir odreene destinacije.
Pri tome turistiki marketing treba uvelike utjecati na tri skupine faktora koje odreuju ponaanje
turista: drutvene i osobne imbenike, turistike stimulanse (oglaavanje i promocija, literatura
o putovanju, preporuke putnikih agenata) te karakteristike same destinacije (Meidan, 1984.).
Marketinki miks u turizmu razlikuje se od marketinkog miksa za fizike proizvode. Dok
Renaghan (1981.) predlae tri elementa turistikog marketinkog miksa: miks proizvoda i
usluge, prezentacijski miks te komunikacijski miks; McCarthy (1983.) naglaava mnogo veu
vanost proizvoda i promocije od ostalih elemenata. Upravo promocija predstavlja jedan od
najrelevantnijih elemenata, budui da je mjesto kupovine odvojeno od mjesta potronje pa je ona
bitna poveznica izmeu turistikog mjesta i potencijalnih kupaca (Andrli, 2007.). Od razliitih
promotivnih tehnika i medija koji su na raspolaganju turistikim subjektima i destinacijama, u
turistikom marketingu najee se koriste novine, vanjsko oglaavanje je uvelike zastupljeno
to je specifinost turistikog marketinga te radio, asopisi i televizija (Snepenger i Snepenger,
1993.). Osim navedenog, za promociju turistikog subjekta esto se vanijim pokazuju broure
nego oglasi u novinama i asopisima. Jakovljevi (2009.) pak tvrdi da u sluaju marketinga
turistike destinacije najveu ulogu u promotivnom miksu imaju odnosi s javnou.
Kako je NP Sjeverni Velebit mlada ustanova (najmlai je od svih nacionalnih parkova u
Republici Hrvatskoj), jedan od najvanijih faktora poslovanja jest marketinko ulaganje kako bi
potencijalni posjetitelji uope saznali za mogunost posjeivanja ovom Nacionalnom parku. NP
Sjeverni Velebit veliku panju poklanja marketinkim aktivnostima, pa tako redovito izdaje letke,
broure, planinarske karte i ostale promidbene materijale. Takoer, promidba se vri i putem
elektronikih medija te putem est informativnih punktova, aktivna je i suradnja s turistikim
sektorom putem kojeg se, izmeu ostalog, Park promovira na meunarodnim turistikim
sajmovima. U marketinke aktivnosti kojima pripadaju trokovi oglaavanja u elektronskim
medijima, trokovi izrade promidbenih materijala, trokovi posjeivanja turistikih sajmova te
ostali trokovi promidbe i informiranja od osnivanja do danas uloeno je ukupno 724.355,10
kuna. Primjeuje se porast ulaganja u marketinke aktivnosti Nacionalnog parka, s poetnih
56.149,85 kuna za 2002. godinu do 123.099,90 kuna za 2011. godinu. Slika 1 prikazuje ukupna
marketinka ulaganja za razdoblje od 2002. do 2011. godine.

80000
70000
60000
50000
40000
30000
20000
10000
0
III-2002
III-2003
III-2004
III-2005
III-2006
III_2007
III-2008
III-2009
III-2010
III-2011
I-2002
I-2003
I-2004
I-2005
I-2006
I-2007
I-2008
I-2009
I-2010
I-2011
Slika 1. Ukupna marketinka ulaganja Nacionalnog parka
Sjeverni Velebit za razdoblje od 2002. do 2011. godine (kvartalni podaci).
Izvor: izraun autorica.
Iz Slike 1 se vidi odreeni porast ulaganja u marketinke aktivnosti. U razdoblju od prvih pet
godina (od 2002. do 2006. godine) ukupna marketinka ulaganja iznosila su 235.636,60 kuna,
dok su marketinka ulaganja za razdoblje od 2007. do 2011. godine vie nego udvostruena te
iznose 488.718,51 kuna.
3. Hipoteze
Dosad su objavljena mnoga istraivanja koja su se bavila temom utjecaja marketinkih
aktivnosti na razvoj turizma i turistikih destinacija. Meutim, ova istraivanja fokusiraju se
na odreene aspekte marketinga pa se tako Kim, Yeong-Hyeon i Fesenmaier (2005.) fokusiraju
na utjecaj oglaavanja na posjeivanje turistike destinacije za koji zakljuuju da je znaajan
u dugom roku. Williams i Spencer (2010.) pokazuju da porast promotivnih aktivnosti utjee
na porast dolazaka turista na Jamajku, iako se utjecaj drugih faktora, npr. cijene, pokazao
znaajnijim. Weilbacher (2003.) smatra da utjecaj marketinkih aktivnosti nee biti vidljiv tek
po broju dolazaka, nego da e vei utjecaj imati na formiranje imida destinacije. Slino ovome,
dokazan je stimulativan utjecaj promotivnih kampanja na posjeivanje pojedinoj turistikoj
destinaciji (Burke i Gitelson, 1990., Messmer i Johnson, 1993., McWilliams i Crompton, 1997.,
Woodside, 1990. itd.).
Na temelju navedenih teorijskih osnova, a u skladu s navedenim istraivanjima, postavlja se
sljedea hipoteza:
H1: Ulaganja u marketinke aktivnosti imat e pozitivan i statistiki signifikantan utjecaj
na ukupan broj dolazaka posjetitelja (H1a), na broj dolazaka domaih (H1b) i stranih (H1c)
posjetitelja u NP Sjeverni Velebit.
Turistiki marketing je vrlo sloena kategorija, budui da je broj faktora koji se ne mogu
kontrolirati vei od broja varijabli u marketinkom miksu. Naime, osim unutarnjih faktora
na koje turistiki subjekt moe utjecati poput menaderskih i marketinkih sposobnosti
zaposlenika, izrazito vaan utjecaj na uinkovitost marketinkih aktivnosti imaju vanjski faktori
koje turistiki subjekt ne moe kontrolirati, primjerice vladine odredbe (Qu i Ennew, 2005.),
drutveni i politiki faktori, poput pueva, religioznog fundamentalizma, razine zloina i sl., koji
utjeu na turistiki marketing puno vie nego u sluaju marketinga proizvoda (Panda i Mishra,
2007.). Prihod koji turisti imaju na raspolaganju, kao i vrijeme koje imaju za putovanje, bit e
vrlo vano prilikom donoenja odluke o putovanju u neku turistiku destinaciju (Holloway i
Taylor, 2006.). Na dolaske turista takoer utjee u prvom redu rast BDP per capita, razvijenost
infrastrukture, sposobnost poveanja razine demokracije, smanjenja politike opresije te
transportna infrastruktura (Giacomelli, 2006.). Dokazano je i da u Republici Hrvatskoj na broj
noenja i domaih i stranih turista utjee ekonomska aktivnost drave (Devi, iak i Tonkovi
Prai, 2011.), iz ega se moe zakljuiti da e ekonomska aktivnost utjecati i na dolaske u sluaju
NP Sjeverni Velebit koji nema mogunost pruanja usluge noenja.
Na temelju navedenoga postavljamo i sljedee hipoteze:
H2: Porast BDP-a Republike Hrvatske imat e pozitivan i statistiki signifikantan utjecaj na
ukupan broj dolazaka posjetitelja (H2a) te na broj dolazak domaih posjetitelja (H2b) u NP
Sjeverni Velebit.
H3: Porast teaja eura prema kuni imat e pozitivan i statistiki signifikantan utjecaj na broj
dolazaka stranih posjetitelja u NP Sjeverni Velebit.
H4: Meteoroloke prilike i ekonomska kriza nee imati statistiki signifikantan utjecaj na
broj dolazaka posjetitelja u NP Sjeverni Velebit.
4. Struktura dolazaka posjetitelja u Nacionalni park Sjeverni Velebit

Prva biljeenja dolazaka posjetitelja zapoela su u 2002. godini. Slika 2 prikazuje ukupan broj
posjetitelja NP Sjeverni Velebit za razdoblje od 2002. do 2011. godine te broj stranih i domaih
posjetitelja poevi s 2004. godinom, zbog injenice to se detaljnija statistika o strukturi
posjetitelja poela voditi tek od 2004. godine.
25000
20000
15000
10000
5000
0
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
ukupno doma i strani
Slika 2. Broj posjetitelja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Iz Slike 2 vidi se da broj stranih i domaih posjetitelja raste, pa raste i ukupan broj posjetitelja.
U 2003. godini zabiljeen je porast ukupnog broja dolazaka posjetitelja za gotovo 23% u odnosu
na 2002. godinu, da bi se u 2004. godini zabiljeio znatno manji porast broja dolazaka posjetitelja
koji je iznosio samo 1% u odnosu na 2003. godinu. U 2005. godini zabiljeen je porast dolazaka
posjetitelja od ak gotovo 71% u odnosu na 2004. godinu. U 2006. godini zabiljeen je pad
dolazaka posjetitelja u odnosu na prethodnu godinu u iznosu od 10.48%. U sljedee tri godine
biljei se porast dolazaka posjetitelja koji redom iznosi 22.88%, 14.98% i 16.77% u odnosu na
prethodne godine. U 2010. godini biljei se pad dolazaka posjetitelja u odnosu na 2009. godinu
za 3.91%. Meutim, u 2011. godini biljei se porast dolazaka posjetitelja od 25,43% u odnosu na

2010. godinu. Do danas je NP Sjeverni Velebit posjetilo ukupno 114839 posjetitelja. Iz Slike 2
takoer se vidi da u ukupnoj strukturi posjetitelja prevladavaju domai posjetitelji s prosjenom
zastupljenou od 70%, no primjeuje se i sve vea zastupljenost stranih posjetitelja. Udio stranih
posjetitelja raste s poetnih 26.7% u 2004. godini na 31.7% u 2011. godini. S obzirom na dob, u
Nacionalni park preteito dolaze odrasle osobe starije od 14 godina, u prosjeku njih 85.5%, dok
su preostali posjetitelji Parka djeca mlaa od 14 godina.
5. Metodologija istraivanja
Prikupljenim podacima o posjeivanju valjalo je odrediti ili iznai najpovoljniju metodu
obrade podataka. U tom procesu nametnula su se tri glavna problema. Prvi problem je bio
nejednoliko voenje evidencije posjetitelja tijekom promatranog razdoblja. injenica da je NP
Sjeverni Velebit planinski park te da se posjeuje uglavnom tijekom ljetne sezone iskrsnulo je
kao drugi problem. Kao trei problem nametnulo se pitanje utjecaja raznih drugih faktora na
broj posjetitelja (ulaganje u infrastrukturu na podruju Parka, poveanje upravljakih kapaciteta
Ustanove) koji su teko mjerljivi te u ovom istraivanju nisu uzeti u obzir. Iz gore navedenih
razloga zakljueno je da se najkvalitetnija obrada podataka moe dobiti svoenjem podataka
na kvartalnu razinu. Za potrebe istraivanja izraunati su kvartalni podaci o broju dolazaka
posjetitelja za razdoblje od 2002. do 2011. godine ime se dobio vremenski niz od ukupno 40
vrijednosti. Takoer, izraunati su i kvartalni podaci o marketinkim ulaganjima za razdoblje
od 2002. do 2011. godine.
Statistika analiza provedena je procjenom modela viestruke linearne regresije koritenjem
metode najmanjih kvadrata. Testiranje autokorelacije greaka relacije prvog reda provedeno
je Durbin-Watsonovim testom. Analizom se opisuje utjecaj razliitih varijabli na ukupan broj
dolazaka posjetitelja za period od 2002. do 2011. godine, zatim utjecaj razliitih varijabli na
broj dolazaka samo domaih posjetitelja za period od 2004. do 2011. godine i utjecaj razliitih
varijabli na broj dolazaka samo stranih posjetitelja za period od 2004. do 2011. godine.
Da bi se bolje opisao broj dolazaka posjetitelja NP Sjeverni Velebit definirane su dodatne
varijable. Kao to je ve reeno, NP Sjeverni Velebit je planinski park te broj dolazaka posjetitelja
ovisi o vremenskim prilikama, pa je varijabla broj dolazaka posjetitelja (ukupno, domaih i
stranih) izrazito sezonskog karaktera. Sezonalnost je analizirana uvoenjem tri dummy varijable
D1 (poprima vrijednost 1 za trei kvartal, a nula za sve ostale kvartale), D2 (poprima vrijednost
1 za etvrti kvartal, a nula za sve ostale kvartale) i D3 (poprima vrijednost 1 za prvi kvartal, a
nula za sve ostale kvartale). Definirane su i varijable D4 (poprima vrijednost realnog marketinga
za trei kvartal, a nula za sve ostale), D5 (poprima vrijednost realnog marketinga za etvrti
kvartal, a nula za sve ostale) i D6 (poprima vrijednost realnog marketinga za prvi kvartal, a nula
za sve ostale). U analizu je ukljuen i realni BDP koji je dobiven dijeljenjem nominalnog BDP-a
kvartalnim prosjenim vrijednostima indeksa potroakih cijena. Varijabla marketing takoer
je realna, odnosno dobivena je dijeljenjem nominalnih vrijednosti kvartalnim prosjenim
vrijednostima indeksa potroakih cijena. U regresijski model dolazaka stranih posjetitelja
u analizu je ukljuen prosjean kvartalni teaj eura prema kuni. Izvori podataka su razliiti.
Podatke o broju dolazaka posjetitelja i o marketinkim ulaganjima ustupila je Uprava NP
Sjeverni Velebit. Podaci o BDP-u i indeksu potroakih cijena preuzeti su od Dravnog zavoda
za statistiku Republike Hrvatske, a podaci o teaju od Hrvatske narodne banke.
6. Rezultati istraivanja
U Tablici 1 prikazani su rezultati provedene ekonometrijske analize. Prikazani su procijenjeni
parametri modela viestruke linearne regresije (model za ukupne dolaske posjetitelja, model za
dolaske domaih i model za dolaske stranih posjetitelja), njihove t-vrijednosti te pripadajua
dijagnostika (koeficijenti determinacije, korigirani koeficijenti determinacije, vrijednosti
Durbin-Watsonovog testa, vrijednosti Jarque-Bera testa, vrijednosti Whiteovog testa o
heteroskedastinosti greaka relacije, vrijednosti Breusch-Godfreyjevog testa autokorelacije
greaka relacije1).
Tablica 1. Rezultati regresijske analize za broj dolazaka svih posjetitelja, za broj dolazaka
domaih posjetitelja i za broj dolazaka stranih posjetitelja.
Ukupni Dolasci Dolasci
Varijable
dolasci posjetitelja domaih posjetitelja stranih posjetitelja
2.890585*** 5.088535***
BDP
[3.337934] [15.18482]
118.7167***
Teaj
[5.205928]
205.9622 1506.853***
D1
[0.352312] [6.159990]
-1406.188** -2250.569*** -955.4057***
D2
[-2.390713] [-5.643704] [-4.490920]
-1761.212*** -3110.639*** -1403.003***
D3
[-2.780727] [-8.029298] [-5.679278]
1.068935*
Marketing(-1)
[1.958221]
1.255677*
Marketing(-3)
[2.280821]
5.287875** 3.663258*
D4
[2.242063] [1.929020]
Ukupni dolasci 0.634879***
posjetitelja(-4) [4.706716]
R2 0.900546 0.804231 0.916479
R2 0.883970 0.783256 0.898322

Durbin-Watson 1.664755 1.559429 1.766212
nR =3.818139
2
nR =4.561321
2
nR2=8.444538
Breusch-Godfrey
p=0.148 p=0.1022 p=0.0766
JB=2.071839 JB=2.281015 JB=0.631360
Jarque-Bera
p=0.354900 p=0.319657 p=0.729293
nR2=16.59950 nR2=4.835597 nR2=26.15516
White
p=0.4120 p=0.6800 p=0.0963
Napomena: * za p<0.10, ** za p<0.05, *** za p<0,01.
1 U Tablici 1 prikazani su rezultati provedenog Breusch-Godfreyjevog testa autokorelacije greaka relacije 2. reda, no
provedeni su svi testovi autokorelacije greaka relacije do ukljuivo 10. reda koji nisu upuivali na problem autokorelacije
greaka relacije niti jednog reda.

Provedena je analiza stacionarnosti dobivenih greaka relacije primjenom ADF testa

jedininog korijena. Za sva tri modela greke relacije su se pokazale stacionarnima. Nadalje,
korelogrami autokorelacijskih i parcijalnih autokorelacijskih funkcija ukazuju na nepostojanje
problema autokorelacije greaka relacije do ukljuivo 10. reda. Problem multikolinearnosti
nezavisnih varijabli nije bio prisutan, a analiza je provedena raunanjem koeficijenata linearne
korelacije izmeu nezavisnih varijabli, odnosno raunanjem faktora inflacije varijance.
Iz modela ukupnog broja dolazaka posjetitelja vidi se da na ukupan broj dolazaka posjetitelja
postoji statistiki signifikantan i pozitivan utjecaj marketinkih ulaganja i to samo u treem
kvartalu, ime je potvrena postavljena hipoteza (H1a). Promidbene aktivnosti NP Sjeverni
Velebit tijekom treeg kvartala usredotoene su na turiste koji posjeuju sjeverni Jadran. To
se pokazalo vrlo dobrom marketinkom odlukom jer se dijeljenjem letaka, broura i ostalog
promidbenog materijala turistima s podruja Senja, Novog Vinodolskog, Crikvenice, Raba i
Paga uspjelo privui turiste koji ele aktivno provesti dio svog godinjeg odmora te bolje iskoristiti
vrijeme kad nije pogodno za kupanje. Dobru poslovnu odluku potvruju i ovi rezultati.
Nadalje, na ukupan broj dolazaka posjetitelja NP Sjeverni Velebit pozitivno utjee porast
BDP-a Republike Hrvatske to znai da posjetitelji NP Sjeverni Velebit vide kao poeljnu
destinaciju koju e posjetiti u veem broju, ukoliko im to financijske mogunosti budu doputale
ime je dokazana hipoteza H2a. U odnosu na drugi kvartal broj posjetitelja u treem kvartalu nije
signifikantno razliit, dok je u etvrtom manji za prosjeno 1406 posjetitelja u odnosu na drugi
kvartal, a u prvom kvartalu manji za 1761 posjetitelja u odnosu na drugi kvartal. Ovi rezultati ne
iznenauju s obzirom na to da je NP Sjeverni Velebit izrazito planinski park te da posjeivanje
za vrijeme zimskih mjeseci gotovo nije mogue, osim planinara koji dolaze organizirano ili
individualno u manjima grupama. Na porast ukupnog broja dolazaka posjetitelja pozitivno utjee
i porast broja posjetitelja prije etiri kvartala, odnosno u isto doba prethodne godine. Navedeni
rezultati ukazuju da velik broj posjetitelja dolazi tzv. usmenom predajom to upuuje na potrebu
poveanja ulaganja u marketinke aktivnosti NP Sjeverni Velebit s naglaskom na razvoj word-
of-mouth informiranja. Naime, veina informacija koje se ire o turistikoj destinaciji odnose se
na word-of-mouth informacije i ovise o tome je li iskustvo posjeta bilo pozitivno ili negativno
(Reid i Reid, 1993.). Vanost word-of-mouth informacija u turistikom marketingu istraivalo je
vie autora, s time da se prijatelji i roaci navode kao najvaniji izvori informacija koji se koriste
prilikom odabira destinacije (Um i Crompton, 1990., Nolan, 1976.), rekreacijskog turizma
(Uysal, McDonald i Reid, 1990.) i smjetaja za odmor (Snepenger et al., 1990.). Stoga postoji
potreba fokusiranja na ponovljene posjete kao odreenu kategoriju u stratekom planiranju
turistikog marketinga (Reid i Reid, 1993.), pogotovo u sluaju NP Sjeverni Velebit.
Tablica 1 prikazuje i procijenjene modele viestruke linearne regresije za broj dolazaka
domaih i broj dolazaka stranih posjetitelja. Utjecaj marketinkih ulaganja na broj dolazaka
domaih posjetitelja pokazao se signifikantnim samo u treem kvartalu i taj utjecaj je pozitivan
ime se dokazuje hipoteza H1b. Na broj dolazaka domaih posjetitelja pozitivno utjee porast
BDP-a Republike Hrvatske, ime je dokazana hipoteza H2b. Broj dolazaka domaih posjetitelja
u treem kvartalu se znaajno ne razlikuje od broja dolazaka domaih posjetitelja u drugom
kvartalu, dok je broj dolazaka domaih posjetitelja u etvrtom i prvom kvartalu znaajno manji
u odnosu na drugi kvartal.
Iz modela dolazaka stranih posjetitelja moe se zakljuiti da postoji pozitivan i statistiki
signifikantan utjecaj marketinkih aktivnosti, ali uz vremenski pomak od jednog odnosno
tri kvartala, to dokazuje hipotezu H1c. Broj dolazaka stranih posjetitelja u treem kvartalu
u prosjeku je vei za 1507 posjetitelja u odnosu na drugi kvartal. Takoer, signifikantno je
manji broj dolazaka stranih posjetitelja u etvrtom i prvom kvartalu u odnosu na drugi kvartal.
Na porast broja dolazaka stranih posjetitelja pozitivno utjee i teaj eura prema kuni, ime je
dokazana hipoteza H3. Deprecijacija kune e poveati broj stranih posjetitelja jer e se njihova
kupovna mo u Republici Hrvatskoj poveati. Utjecaj ekonomske krize, loih vremenskih uvjeta
ni u jednom modelu nije se pokazao statistiki signifikantnim, to dokazuje hipotezu H4.
7. Zakljuak
Provedeno istraivanje daje nove spoznaje o utjecaju marketinkih ulaganja na mogunost
privlaenja posjetitelja NP Sjeverni Velebit. Cilj istraivanja bio je utvrditi karakter veze izmeu
ulaganja u marketinke aktivnosti i dolazaka posjetitelja kako bi se utvrdio jedan od naina
razvoja ove turistike destinacije.
Rezultati istraivanja upuuju na postojanje pozitivnog i statistiki signifikantnog utjecaja
ulaganja u marketinke aktivnosti u treem kvartalu na broj dolazaka domaih posjetitelja, te na
ukupan broj dolazaka posjetitelja. Osim ovoga, pronaen je i pozitivan i statistiki signifikantan
utjecaj ulaganja u marketinke aktivnosti prije jednog i prije tri kvartala na broj dolazaka stranih
posjetitelja. Utvreno je i postojanje pozitivnog utjecaja porasta BDP-a Republike Hrvatske na
broj dolazaka domaih posjetitelja, te na ukupan broj dolazaka posjetitelja kao i porasta teaja
eura prema kuni na broj dolazaka stranih posjetitelja. Istovremeno se utjecaj meteorolokih
prilika i ekonomske krize nije pokazao statistiki signifikantnim. Provedenim istraivanjem
dokazan je utjecaj marketinkih ulaganja na broj dolazaka posjetitelja to bi trebalo ovaj i
sline subjekte poticati na bolja ulaganja i pomnija planiranja njihovih marketinkih aktivnosti.
Takoer, istraivanjem je dokazan utjecaj samih posjetitelja na budue dolaske to upuuje na
potrebu dodatnog razvoja strategija i ulaganja u word-of-mouth oglaavanje.
Literatura
1. Andrli, B. (2007). Primjena e-marketinga u turizmu. Poslovna izvrsnost. Vol. 1, no. 2, pp
85-97.
2. Bennet, J.A., Strudom, J.W. (2001). Introduction to Travel and Tourism Marketing.
Lansdowne, Juta and Company, Ltd.
3. Burkart, A.J., Medlik, S. (1975). Tourism Past, Present and Future. London, Heinemann.
4. Burke, J.F., Gitelson, R. (1990). Conversion Studies: Assumptions, Applications, Accuracy,
and Abuse. Journal of Travel Research. Vol. 28, no. 3, pp 46-51.
5. Coathup, D.C. (1999). Dominant actors in international tourism. International Journal of
Contemporary Hospitality Management. Vol. 11, no. 2/3, pp 69-72.
6. Dasgupta, D. (2011). Tourism Marketing. Noida, Dorling Kindersley (India) Pvt. Ltd.
7. Devi, K., iak, A., Tonkovi Prai, I. (2011). The Relationship between Economic
Activity and Tourism Demand in Crotia: The VEC Model. U: Proceedings of the 30th
International Conference on Organizational Science Development: Future Organization,
Portoro.
8. Dravni zavod za statistiku. www.dzs.hr. (05.02.2012.)
9. Giacomelli, A. (2006): Tourism Demand. Tokyo, The University of Insubria, Doctoral
dissertation
10. Holloway, J.C., Taylor, N. (2006). The Business of Tourism, 7th ed. Harlow, Pearson Education
Limited.
11. Hrvatska narodna banka, www.hnb.hr. (03.02.2012.)
12. Hrvatski turizam u brojkama (2011).
13. http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-
Broj-02.pdf. (07.02.2012.).
14. Jakovljevi, M. (2009). Uloga odnosa s javnou u marketingu turistikih destinacija. Acta
Turistica Nova. Vol. 1, no. 1, pp 87-109.

15. Kim, D.-Y., Yeong-Hyeon, H., Fesenmaier, D. (2005). Modeling tourism advertising
effectiveness. Journal of Travel Research. Vol. 44, pp 42-49.
16. Kriman Pavlovi, D., ivoli, S. (2008). Upravljanje marketingom turistike destinacije:
stanje i perspektive u Republici Hrvatskoj. Ekonomska istraivanja. Vol. 21, no.2, pp 99-113.
17. McCarthy, E.J. (1983). Basic Marketing: A Managerial Approach, 7th ed. Homewood, IL,
Richard D. Irwin.
18. McWilliams, G.E., Crompton, J.L. (1997). An Expanded Framework for Measuring the
Effectiveness of Destination Advertising. Tourism Management. Vol. 18, no. 3, pp 127-137.
19. Meidan, A. (1984). The Marketing of Tourism. The Service Industries Journal. Vol. 4, no. 3,
pp 166-186
20. Merlo, L. (1983). Elementi di marketing turistico. Rim, Editrice Agnesotti.
21. Messmer, D.J., Johnson, R.R.(1993). Inquiry Conversion and Travel Advertising
Effectiveness. Journal of Travel Research. Vol. 31, no.4, pp 14-21.
22. Nolan, S.D. (1976). Tourists Use and Evaluation of Travel Information Sources: Summary
and Conclusions. Journal of Travel Research. Vol. 14, no. 3, pp. 6-8.
23. Panda, T.K., Mishra, S. (2007). Tourism Marketing. Punjagutta, The ICFAI University Press.
24. Qu, R., Ennew, C. (2005). Developing a Market Orientation in a Transitional Economy: The
Role of Government Regulation and Ownership Structure. Journal of Public Policy &
Marketing. Vol. 24, no. 1, pp 82-89.
25. Reid, L.J., Reid, S.D. (1993). Communicating Tourism Supplier Services: Building Repeat
Visitor Relationships. Journal of Travel & Tourism Marketing. Vol. 2, no. 2/3, pp 3-20.
26. Renaghan, L.M. (1981). A New Marketing Mix for the Hospitality Industry. The Cornell
Hospitality Quarterly. Vol. 22, no.2, pp 31-36.
27. Snepenger, D., Megad, K., Snelling, M., Worall, K.. (1990). Information search strategies by
destination-naive tourists. Journal of Travel Research. Vol. 29, no. 1, pp 13-16.
28. Snepenger, D., Snepenger, M. (1993). Market Structure Analysis of Media Selection Practices
by Travel Services. Journal of Travel & Tourism Marketing. Vol. 2, no. 2/3, pp 21-35.
29. Um, S., Crompton, J.L. (1990). Attitude determinants in tourism destination choice. Annals
of Tourism Research. Vol. 17, pp 432-448.
30. Uysal, M., McDonald, C., Reid, L. (1990). Sources of information used by international
visitors to U.S. parks and natural areas. Journal of Park and Recreation Administration. Vol.
8, pp 51-59.
31. Vukoni, B. (1998). Teorija i praksa turistike destinacije. U: Zbornik radova sa znanstvenog
skupa Hotelska kua 98, Hotelijerski fakultet, Opatija, pp 365-371.
32. Weilbacher, W.M. (2003). How advertising affects consumers. Journal of Advertising
Research. Vol. 43, no.2, pp 230-234.
33. Williams, D.A., Spencer, A. (2010). Advertising and Tourist Arrivals: Evidence from
Jamaica. Tourism and Hospitality Research. Vol. 10, pp 359-367.
34. Woodside, A.G. (1990). Measuring Advertising Effectiveness in Destination Marketing
Strategies. Journal of Travel Research. Vol. 29, no. 2, pp 3-8.

Vladimir Grebenar:
Od stratekog marketinga do operativnih marketing procesa u kreiranju kvalitetne ponude

Prihvaen: 20.02.2012. UDK 339.138:797.2
Od stratekog marketinga do operativnih marketing procesa u

kreiranju kvalitetne ponude
From strategic marketing to operational marketing process in

creating quality offer
Vladimir Grebenar
Periska d.o.o., za portsko rekreacijske aktivnosti
Hansa Dietricha Genschera 14, 32100 Vinkovci, Hrvatska
e-mail: marketing@bazenilenije.com
Saetak: Misija marketinga u malim i srednjim poduzeima treba biti odreena temeljnom
misijom poduzea, svrhom i razlogom zato poduzee postoji. Jedan od naina kako se moe
definirati misija poduzea i marketinga je primjena logikog modela poduzee potroa. Takav
marketing odnosa s potroaima treba biti cjelovita komunikacija. To se moe postii primjenom
koncepta kreiranja 4P na misiji poduzea i komunikacije s tritem. U radu je prezentiran logiki
model kojeg je autor izgradio i primjenio na poduzeu koje upravlja dvoranskim plivalitem, te je
testiran koncept kreiranja 4P i komunikacije s potroaima. Rezultati istraivanja prikazani su u
radu. U zakljuku rada navodi se primjenjivost i korist spomenutog modela i koncepta.
Kljune rijei: logiki model potroa - poduzee, misija marketinga, marketing miks,
komunikacija s tritem
Abstract: The mission of marketing in small and medium enterprises should be determined
by the basic mission, purpose and a reason why the company exists. One of the ways you can
define the mission of business and marketing is the application of logical models of business - the
consumer. Such a marketing relationship with consumers should be complete communication.
This can be achieved by applying the concept of creating the 4P on enterprise mission and market
communication. The author has constructed and implemented logical model on the company that
manages the indoor swimming pool and tested the concept of creating 4P and communication
with consumers. The research results are presented in this paper. In conclusion, the paper states the
applicability and benefits of this model and concept.
Key words: a logical model of the consumer - enterprise, mission of the marketing, marketing
mix, market communication
1. Uvod
ovjek spoznaje istinu oko sebe na dva naina: osjetilno i razumski ili kombinacijom oba
naina. Osjetilno spoznajemo pojave da je pao snijeg i da je bijele boje, da je hladno i da se uje
pjev ptica. Razumski spoznajemo matematike, fizikalne, logike i druge zakonitosti. Metode
za istraivanje trita i spoznaju ljudskih potreba su uglavnom kombinacija osjetilnih zapaanja
i razumskih zakljuivanja. Prilikom opservacije gledamo, a anketiranja sluamo te dobivene

Vladimir Grebenar:
From strategic marketing to operational marketing process in creating quality offer
rezultate kasnije statistiki obraujemo. Kod sekundarnih izvora itamo i obraujemo ve

objavljene podatke.
U poslovnoj okolini imamo mnotvo odnosa izmeu razliitih dionika: banke, kupci,
zaposlenici, dioniari, potroai, lokalna zajednica i dr. Meutim, odnos izmeu dva dionika je
kljuan za poslovni uspjeh, a to je odnos poduzee potroa. To je zato to proizvod i/ili usluga
nastaje u poduzeu, a nestaje kod potroaa. Izmeu ovih dionika mogu se pojaviti razliiti
poslovni subjekti u marketinkom kanalu distribucije, no proizvod kree od proizvoaa i
preko marketinkog (distribucijskog) kanala zavrava kod potroaa. Poduzee proizvodi ono
to potroa troi. Zato je od najvee vanosti za poduzee da spozna to to potroaima treba.
Misija poduzea je nuditi ono to potroau rjeava neki problem, zadovoljava neku potrebu
proizvodom i/ili uslugom.
2. Logikim metodama do spoznaje ovjekovih potreba i definiranja misije

poduzea i misije marketinga
Poduzee mora definirati svoju misiju, razlog zato postoji. To je jedno od najteih pitanja
na koje poduzee mora odgovoriti. Mogu biti skupa, nepotrebna i nerentabilna opsenija
istraivanja trita prije definiranja misije i izlaska s proizvodnim (uslunim) programom. Mala
i srednja poduzea nemaju kapacitete za marketinka istraivanja prije izlaska na trite. Nemaju
to mnoga poduzea niti u vremenu kontinuiranog poslovanja. Stoga je potrebno odgovoriti
na koji nain poduzetnik treba definirati svoju misiju i to treba biti misija marketinga u tom
poduzeu.
Ako poduzetnik nije u mogunosti ili smatra da nije potrebno provoditi preliminarna
istraivanja trita kako bi definirao misiju, poslovnu strategiju i strategiju marketinga, ostaje
jedina mogunost da to uini razumski. Znanost koja ui kako treba valjano misliti je logika
(Petrovi, 2007.). Zato je neophodan neki logiki model koji bi povezao ono to potroau treba
i ono s ime poduzee raspolae.
Deduktivnim zakljuivanjem od openitog prema posebnostima cilj je spoznati potroaeve
potrebe i koristi koje poduzee moe ponuditi potroau za zadovoljenje potreba. Od poetnih
tvrdnji preko polisilogizama1 dolazi se do zakljuivanja. Zakljuivanje polisilogizmima treba ii
toliko dugo dok se ne dobiju ekvipolentni pojmovi2, odnosno pojmovi koji su zapravo identini.
Pojmovi koji su ekvipolentni su misija onoga to poduzee treba initi i toj misiji treba podrediti
marketing funkciju kao inenjering koji treba ostvariti misiju. Tako se namee potreba postojanja
nekog logikog misaonog modela.
3. Logiki model potroa poduzee

Logiki model je zapravo misaoni sustav za spoznaju ovjekovih potreba i definiranje misije
poduzea i misije marketinga.
1 zakljuak poetnih premisa nova je premisa.

2 pojmovi koji imaju razliiti sadraj, a isti opseg.

Vladimir Grebenar:
LOGIKI MODEL POTROA - PODUZEE
misaoni sustav sa dva elementa: potroa i poduzee
INPUT A INPUT B
POTROA KAO LOGI

POTRO KA
LOGI PODUZEE KAO LOGI
PODUZE KA
LOGI
KATEGORIJA KATEGORIJA
CILJ: spoznati potrebe CILJ: spoznati koristi za potroaa
METODA: deduktivni logiki METODA: deduktivni logiki

polisilogizam polisilogizam
REZULTAT: univerzalno afirmativni ili REZULTAT: partikularno afirmativni

partikularno afirmativni zakljuak zakljuak
OUTPUT:
zakljuci s
ekvipolentnim
pojmovima
Slika 1. Logiki misaoni model.
Prikazani logiki model je sustav koji za cilj ima kreirati dva ili vie istinitih zakljuaka koji
sadre ekvipolentne pojmove (Petrovi, 2007., 33) kako bi se izvukao temeljni zakljuak za
kreiranje misije poduzea i misije marketinga.
U kakvoj su vezi misija poduzea i misija marketinga? Ako je misija poduzea ono to
poduzee zapravo ini i zato postoji, onda je misija marketinga zadovoljenje potroaeve
potrebe onim to se nudi na kvalitetan nain u odreenom vremenu i na odreenom mjestu.
Opisani logiki model povezuje potroaevu potrebu s koristima koje bi poduzee moglo
ponuditi. Zadaa marketinga je da te koristi ponudi u svakom svom proizvodu i/ili usluzi, a
cilj marketinga je da se postigne takva kvaliteta u ponuenim proizvodima i/ili uslugama to bi
rezultiralo pozitivnim postkupovnim zadovoljstvom. To bi bila marketinka koncepcija koja u
fokusu ima potroaa i njegov interes.
4. Koncept kreiranja 4P na misiji poduzea i komunikacije s tritem

Koncept predstavlja niz aktivnosti koje su potrebne da bi se tritu ponudio kvalitetan
proizvod i/ili usluga i dobila povratna informacija o postkupovnom zadovoljstvu.

Vladimir Grebenar:
4.1. Proizvod i/ili usluga

Prvi korak je nabrojati sve elemente misije poduzea. Drugi korak je segmentirati trite na
skupine potroaa, tj. na vie homogenih skupina koji bi se vezali uz jedan najvaniji element
misije poduzea za tu skupinu. Trei korak je pridodati to vei broj drugih elemenata misije
potroakom segmentu. etvrti korak je razviti niz mogunosti svakog elementa misije u kojem
potroa i/ili kupac ima podizbore (koristiti sve dostupne sekundarne izvore informiranja).
Peti korak je odabir najoptimalnije kombinacije dobavljaa (dionika) s obzirom na odnos
kvaliteta cijena.
4.2. Mjesto ponude

Potrebno je objasniti kako e proizvod i/ili usluga doi do potroaa na kvalitetan nain.
Potrebno je izgraditi sustav kvalitete s opisanim procedurama, odgovornostima i sljedivosti
dokumentacije.
4.3. Cijena
Sljedei korak je odabir cjenovne strategije u odnosu na tri imbenika:
1. cijene dobavljaa, ukupni trokovi poduzea i proraun za promociju,
2. cijene konkurencije i njihov utjecaj na nau ponudu,
3. cjenovni ciljevi poduzea.
4.4. Promocija
Zavrna aktivnost je odabir najoptimalnijih naina promocije proizvoda i/ili usluge
ciljnom segmentu potroaa. Odabir jednog ili vie izbora iz promotivnog miksa (oglaavanje,
unapreenje prodaje, publicitet, odnosi s javnou, osobna prezentacija i prodaja) odgovornost
je marketera.
4.5. Mjerenje postkupovnog zadovoljstva

Mjerenje postkupovnog zadovoljstva predstavlja povratnu informaciju i potpunu komunikaciju
izmeu potroaa i/ili kupaca i poduzea. Promocija je jednosmjerna komunikativna poruka,
a s mjerenjem zadovoljstva poduzee prima odgovore od svojih kupaca i potroaa. Obavlja se
pomou jednostavnih upitnih lista u kojima je potrebno tako definirati pitanja da pokrivaju sve
vane aktivnosti jednog marketing procesa.
5. Logiki model potroa - poduzee na primjeru dvoranskog plivalita

U primjeru je primijenjen logiki model kroz koji mislimo o ovjeku kao potroau i o
dvoranskom plivalitu kao poduzeu.
Definicija zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji glasi: Zdravlje je stanje
potpunog tjelesnog, duevnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti
(http://www.mef.unizg.hr/meddb/slike/pisac39/file1930p39.pdf). Iz navedenih se tvrdnji
i definicije zdravlje prema SZO (WHO) moe zakljuiti da postoji ua i ira perspektiva to
je to zdravlje uistinu. U uem pogledu je to zasigurno odsustvo bolesti i iznemoglosti, a u
Vladimir Grebenar:
irem tjelesno, duevno i socijalno blagostanje. Pod pojmom blagostanja (hrv. blago + stanje)
podrazumijevamo ...stanje koje pojedinci doivljavaju na razliite naine pa se moe govoriti o
materijalnom, duhovnom i drugim vrstama blagostanja. Blagostanje nije mjerljivo, upravo zbog
niza prefiksa koji se uz taj pojam veu. Mogue je valorizirati jedino ekonomski i socioloki
pojam ivotni standard, koji usko korespondira s pojmom blagostanja... (http://hr.wikipedia.
org/wiki/Blagostanje). Dakle, na ovjekovu materijalnu, duevnu i socioloku dimenziju utjeu
initelji iz njegove okoline pa je on i bie ljudske zajednice i prirode i univerzuma u cjelini.
Namee se zakljuak da je za ovjekovo zdravlje u irem smislu nuna okolina koja ima pozitivne
imbenike na to stanje, odnosno blagostanje. Promatrajui ovjeka kao logiku kategoriju
spoznajemo univerzalno - afirmativni sud da svaki ovjek ima potrebu za pozitivnom okolinom
radi svog ukupnog zdravstvenog stanja u irem i uem smislu znaenja.
Moe se i drugaije izraziti navedeni zakljuak kroz dvije nove premise:
- svaki ovjek ima potrebu biti fiziki i psihiki zdrava osoba,
- svaki ovjek ima potrebu ivjeti u blagostanju.
S druge strane promatramo dvoransko plivalite s ugostiteljskom ponudom kao sredstvo
za zadovoljenje nekih ovjekovih potreba. Kojih? Do odgovora je mogue doi logikim
silogizmima:
- svako dvoransko plivalite sadri vodeni medij,
- neka dvoranska plivalita sadre isti i topli vodeni medij,
- isti i topli vodeni medij pozitivno utjee na neka psihofizika zdravstvena stanja,
- isti i topli vodeni medij je pozitivno okruenje za druenje,
- isti i topli vodeni medij je pozitivno okruenje za zabavu,
- isti i topli vodeni medij je pozitivno okruenje za oputanje,
- isti i topli vodeni medij je pozitivno okruenje za sportske i rekreacijske aktivnosti,
- druenje, zabava, oputanje, sport i rekreacija pozitivno utjeu na blagostanje ovjeka.
Navedenih osam premisa istiniti su sudovi. Logiko je pravilo da kod istinitih sudova
zakljuak nuno mora biti istinit. to je konkluzija, tj. temeljni zakljuak ?
Neka dvoranska plivalita pozitivno utjeu na neka psihofizika zdravstvena stanja i
blagostanje ovjeka.
Zakljuak se moe izraziti i kroz dvije nove premise:
- neka dvoranska plivalita pozitivno utjeu na neka psihofizika zdravstvena stanja,
- neka dvoranska plivalita pozitivno utjeu na blagostanje ovjeka.
Sada su dobivena dva temeljna suda o dvije kategorije: ovjeku i dvoranskom plivalitu. Dva
se suda nalaze u odnosu subalternacije. Oba su suda zakljuci istinitih sudova to znai da je
njihov zakljuak nuno istinit.
Nadalje:
- svaki ovjek ima potrebu biti fiziki i psihiki zdrava osoba,
- svaki ovjek ima potrebu ivjeti u blagostanju;
- neka dvoranska plivalita pozitivno utjeu na neka psihofizika zdravstvena stanja;
- neka dvoranska plivalita pozitivno utjeu na blagostanje ovjeka;
- svaki ovjek ima potrebu za nekim dvoranskim plivalitima.
Sasvim sigurno da neki ljudi ne mogu boraviti u vodenom mediju zbog objektivnih okolnosti
kao to su poodmakla starost, bolest koe, strah od vode i sl. To ne znai da nemaju potrebu za
vodenim medijem, ve da su objektivne okolnosti nepremostiva barijera pa bi se mogao postaviti
i sljedei zakljuak: neki ljudi imaju potrebu za nekim dvoranskim plivalitima sa istim i toplim
vodenim medijem. To neki znai u ovom sluaju velika veina ljudi.
Dakle, veina ljudi ima potrebu za istim i toplim vodenim medijem koji je pozitivan za
zdravlje, druenje, zabavu, oputanje, sport i rekreaciju.
Sada se moe definirati misija poduzea koje upravlja dvoranskim plivalitem: Mi nudimo
zdrav nain ivota, odmor, zabavu, druenje, sport i rekreaciju. Ovakva misija oslikava bit onoga

Vladimir Grebenar:
zbog ega je poduzee osnovano. Meutim, to bi bila misija marketinga u poduzeu? Ako je
marketing podfunkcija poslovnog sustava, onda je njegova misija podreena temeljnoj misiji
poduzea. Stoga bi misija marketinga morala biti - implementirati to vei broj elemenata misije
poduzea u svaki proizvod i uslugu na kvalitetan nain.
Misija marketinga je kreirati takav marketinki splet (4P) oko proizvoda i usluge koji nuno
zadovoljava neki ili sve od navedenih elemenata misije poduzea: zdrav nain ivota, oputanje,
zabavu, druenje, sport i rekreaciju. To bi zasigurno bila misija, odnosno zadaa marketinga.
No to bi bio cilj takvog marketinga? To bi bio nain na koji bi to trebalo postii - uiniti to na
kvalitetan nain.
Kvaliteta bi se odnosila na postizanje izvrsnosti u svim aktivnostima nekog marketinkog
procesa. Kvaliteta se mora jasno definirati u obliku pisanih procedura s odgovornostima,
pravilima i sljedivosti dokumentacije na takav nain da uvijek osigurava izvrsnost u svakoj
aktivnosti nekog marketing procesa. Kvaliteta usluge podrava postkupovno zadovoljstvo.
6. Koncept kreiranja 4P na misiji poduzea Periska d.o.o. i komunikacija sa

tritem izletnikog turizma
U primjeru je primijenjen koncept kreiranja 4P i komunikacije s izletnicima u mjerenju
postkupovnog zadovoljstva neposredno nakon potronje.
6.1. Usluga izleti za osnovnokolsku djecu

Poduzee Periska d.o.o. za portsko rekreacijske aktivnosti upravlja imovinom dvoranskog
plivalita Lenije. Zadaa marketinga tvrtke je implementirati to vei broj elemenata misije
poduzea Periska d.o.o. Misija poduzea ima 6 elemenata:
1. zdrav nain ivota korektivna i preventivna medicina;
2. oputanje masae u vodi, samostalne aktivnosti u vodi;
3. zabava animacije vodstvom animatora ili samostalne animacije;
4. druenje obiteljske ili referentne grupe;
5. sport sportske i natjecateljske aktivnosti;
6. rekreacija rekreativne aktivnosti, samostalne ili s animatorom.
Segmentacijom trita uoeno je da postoje tri osnovne izletnike skupine i njihova
kombinacija: djeca, sredovjeni i umirovljenici.
Uzme li se u obzir prva skupina djeca kao izletnici u ponudu je mogue ugraditi tri
elementa: zabavu, druenje i oputanje. Svaki od ovih elemenata potrebno je razviti u vie
mogunosti. U kreiranju ponude prema elementima misije poduzea od koristi je dostupna
struna literatura i internetski izvori. Djeca organizirano najvie dolaze zbog zabave. Igre na
vodi za djecu nisu neka novost, ali potrebno je izabrati one koje bi bile najkreativnije u okviru
mogunosti dvoranskog plivalita. Djeca potrebu za zabavom ele zadovoljiti u drutvu. Igre
na vodi moraju biti drutvene. Izbor animatora i igara na vodi od presudnog je znaenja za
postkupovno zadovoljstvo od ove usluge.
Druenje je takoer vaan element misije ugraen u ponudu. U vremenu viesatnog boravka
na bazenima pojavit e se glad i e i potreba za hranom i piem. Prigoda da se zadovolji potreba
za druenjem je uz zadovoljenje biogene potrebe konzumacije hrane i pia.
Oputanje je trei vaan element misije poduzea koji treba sadravati ponuda. Vodeni medij
sam po sebi djeluje relaksirajue, a osim toga u bazenu su ugraeni hidromasaeri. Potrebno je
dati tone informacije o radu hidromasaera.
Vladimir Grebenar:
6.2. Mjesto ponude dvoransko plivalite

Nain na koji se usluga nudi ne moe se promatrati samo kroz pruanje usluge unutar
dvoranskog plivalita. Usluzi koju potroa konzumira prethodile su i neke druge aktivnosti,
npr. objanjavanje protokola usluge, prezentacija ponude bistroa i sl. Samom dolasku skupine
izletnika prethodile su promotivne aktivnosti koje su ih upoznale s ponudom. Iako se ini
da izletnici kupuju samo uslugu unutar bazena (ulaznicu, meni hrane, animatora i dr.), za
kvalitetnu uslugu i postizanje postkupovnog zadovoljstva potrebne su prethodne aktivnosti koje
su s te toke gledita neodvojiva cjelina. Zato je nuno da poduzee izgradi svoj sustav kvalitete
s procedurama, odgovornostima i sljedivosti dokumentacije.
Autor je izgradio sustav kvalitete Periska za potrebe poslovanja Periska d.o.o. na osnovi
koncepta kreiranja 4P i komunikacije sa tritem. Dio sustava kvalitete koji se odnosi na izlete
opisan je u nastavku rada. Sustav kvalitete primijenjen je na uzorak ispitanika koji su bili kupci
i/ili potroai usluge izletnikog turizma.
6.2.1. Dijagram tijeka procesa za provedbu izleta

legenda:
ulazni zapis
RB: redoslijed izbor
aktivnosti aktivnosti
izlazni zapis
Aktivnosti prema 02 postupak za prodaju:
pismo - ponuda
1: prezentacija
ponude PPT prezentacija
upit stranke
2: zaprimanje upita
07 obrazac
upita
zahtjeva
ponudu?
NE
DA
3: sastavljanje
ponude predraun
xy2012
narudbenica,
Aktivnosti prema 01 postupak za provedbu izleta:
potvrda uplate
2 x preslika 01
4: zaprimanje obrasca
01 obrazac za
narudbe 2 x preslika 02
narudbu r.p.
obrasca
02 obrazac za
narudbu magnetska
kartica?, rauni?
5: prijem skupine na
evidencija bazen protokol: igre?,
skupine roendan?
vrsta i koliina
sastavnica meni izleta?
evidencija info. 6: ulazak u bazen
teh. ERP
hrana?
NE pie?
DA
preslika 01
obrasca
7: posluivanje hrane i raun?
preslika 02 pia
obrasca
zapis o 01 upitnik o
sastavnicama zadovoljstvu...
8: izlaz skupine
izlazni raun?

Vladimir Grebenar:
6.2.2. Opis procedura, odgovornosti i sljedivosti dokumentacije

Aktivnost 1: prezentacija ponude
Na ovu aktivnost i aktivnosti vieg reda primjenjuje se 02 postupak za prodaju. Odjel
zajednikih poslova (prodaja i marketing) obavlja radne aktivnosti promocije prodajnog
programa. Promocija se odvija na sljedee naine: oglaavanje masmedijima (televizija, radio
i internet), oglaavanje direktnim marketingom (elektronika pota, telefon, faksimil, pismo
letak, broura), unapreenje prodaje (popusti, rabati, posebni uvjeti prodaje) i osobna prodaja
(121 marketing, B2C marketing, B2B marketing). Organizirani dolasci skupina u smislu ove
radne upute su:
a) umirovljeniki izleti - podrazumijevaju narudbu;
b) izleti - podrazumijevaju narudbu menija za izlet;
c) ostali skupni dolasci bez ili s narudbom hrane i pia.
U procesu ponude i prodaje usluga organiziranim skupinama prezentira se ponuda za

organizirane dolaske skupina na nain da se promotivnim materijalima: letak pismo ponuda i
PPT prezentacijom te sredstvima direktnog marketinga informiraju ciljane skupine potroaa i
kupaca o ponudi. Prezentaciju ponude za organizirane dolaske skupina obavlja uprava drutva
te osoblje marketinga i prodaje. Takoer, prezentaciju moe obavljati i osoblje recepcije u
odreenim okolnostima kao to su odsustvo zaposlenih u prodaji i marketingu te kada je zahtjev
stranke za slanjem prezentacijskih materijala vremenski odreen. Prezentaciju roendana
putem roendanske broure obavlja osoblje recepcije. Izlazni zapisi su: promo letak (tiskani i
elektroniki oblik) i powerpoint prezentacija (elektroniki oblik).
Aktivnost 2: zaprimanje upita

Potencijalni kupac i/ili potroa nakon prezentirane ponude i informacija o ponudi moe
pokazati interes i postaviti upit (pismeni ili usmeni). Zaprimanje upita je aktivnost koja se
temelji na ulaznom zapisu upita bilo da ga alje stranka u pismenom obliku (elektronikom
ili tiskanom), bilo da se popunjava 07 obrazac upita na osnovi usmenog upita stranke. Ako
stranka nije upoznata sa prezentacijom i prodajnim programom, uvjetima prodaje i sl.,
odnosno ako osoba koja zaprima upit ustanovi da stranka nema dovoljno informacija o
prodajnom programu potrebno je vratiti se na aktivnost 1: prezentacija ponude te zahtijevati
povratnu informaciju od stranke vezano za prvotni upit. Tada se prelazi na sljedeu aktivnost
vieg reda. Upit mogu zaprimiti svi zaposleni u upravi, odjelu zajednikih poslova i osoblju
recepcije. Upiti se arhiviraju u registrator sa pripadajuim ponudama. Ulazni zapisi su:
pismeni upit stranke ili 07 obrazac upita.
Aktivnost 3: sastavljanje ponude

Ako stranka ne zahtjeva ponudu, ova aktivnost je suvina i prelazi se na aktivnost 4. Ponuda u
smislu ove radne upute predstavlja predraun. Ponuda se sastavlja temeljem zaprimljenog upita
iskljuivo na 05 obrazac ponude, a prema 05 radna uputa za sastavljanje ponude, 03 radna uputa
za prodaju prema opim uvjetima prodaje i 04 radna uputa za prodaju prema posebnim uvjetima
prodaje. Ponude sastavlja uprava drutva te osoblje marketinga i prodaje. Takoer, ponudu
moe sastaviti i osoblje recepcije u odreenim okolnostima kao to su odsustvo zaposlenih u
prodaji i marketingu te kada je zahtjev stranke za slanjem ponude vremenski odreen. Ponude
se arhiviraju u registrator PONUDE sa pripadajuim zapisima. Izlazni zapis je: predraun s
rednim brojem i godinom.
Vladimir Grebenar:
Aktivnost 4: zaprimanje narudbe

Na ovu aktivnost i aktivnosti vieg reda primjenjuje se 01 postupak za provedbu izleta. Ova
se aktivnost temelji na potvrdi ranije poslanog predrauna ili na vrstoj narudbi kupca bez
ranije poslanog predrauna. Potvrda moe biti dokaz o uplati predujma, narudbenica i/ili
usmena potvrda temeljem koje se popunjavaju 01 obrazac za narudbu i proslavu roendana i
02 obrazac za narudbu izleta. Osoblje recepcije duno je obavijestiti odjel za odravanje objekta
o terminu dolaska skupine na bazen. Ulazni zapisi su: narudbenica, potvrda uplate predujma,
01 obrazac za narudbu roendanske proslave ili 02 obrazac za narudbu izleta. Izlazni zapisi
su: dvije preslike 01 obrasca za narudbu roendanske proslave i dvije preslike 02 obrasca za
narudbu izleta.
Aktivnost 5: prijem skupine na bazen

Prilikom dolaska skupine na recepciju bazena osoblje recepcije evidentira broj i dobni uzrast
skupine prema ranije zaprimljenoj narudbi. Evidencija se vodi u biljenici za evidencije gostiju.
Evidencija iz biljenice osnova je za sastavljanje izlaznog rauna. U sluaju dolaska skupine
radi proslave roendana osoblje recepcije prezentira protokol roendana, ako voditelj skupine
zahtijeva takoer i predaje pismeni protokol roendana. U sluaju dolaska skupine na izlet osoblje
recepcije prezentira protokol izleta, ako voditelj skupine zahtijeva takoer i predaje pismeni
protokol izleta. Osoblje recepcije duno je saznati koju vrstu i koliinu sokova te deserta iz meni
izleta skupina odabire. Vrsta i koliina sastavnica mogu se zabiljeiti na obini papir i odmah
predati ugostiteljstvu. Ako postoji potreba s obzirom na broj lanova skupine, tehniko osoblje i
osoblje spremaica duni su pomoi oko prijema skupine u prostoru kabina i svlaionica. Ulazni
zapis je: evidencija skupine u biljenicu. Izlazni zapisi su: magnetski medij, raun, protokol igara
bez granica, protokol roendana, zapis o vrsti i koliini sastavnica meni izleta.
Aktivnost 6: ulazak u bazen

Ulazak u bazen je aktivnost koju usmjerava osoblje recepcije. Osoblje spremaica duno je
informirati lanove skupine o kunom redu, ako utvrde da postoji osnova za upozorenje. Takoer,
osoblje spremaica duno je biti na usluzi lanovima skupine radi informacija o snalaenju
unutar prostora za svlaenje. Ulazni zapis je: evidencija u informacijsko tehnolokom sustavu.
Aktivnost 7: posluivanje hrane i pia

Ako skupina nije naruila hranu i pie, ova aktivnost je suvina. Osoblje ugostiteljstva duno
je provesti ovu aktivnost prema zaprimljenoj narudbi za konzumaciju hrane i pia. Ulazni
zapisi su: preslika 01 obrasca za narudbu roendana, preslika 02 obrasca za narudbu izleta i
zapis o vrsti i koliini sastavnica meni izleta. Izlazni zapis je: raun.
Aktivnost 8: izlaz skupine

Izlaz skupine je aktivnost koju usmjerava osoblje recepcije. Osoblje spremaica i tehniko
osoblje prema potrebi pomau lanovima skupine usmjeravajui ih prema izlazu bazena.
Osoblje recepcije duno je zamoliti voditelje skupine i najmanje dva lana skupine na svakih
deset lanova skupine da odgovori na 01 upitnik o zadovoljstvu potroaa i/ili kupaca. Ispunjene
upitnike potrebno je arhivirati u oznaenu kutiju s upitnicima. Izlazni zapisi su: 01 upitnik o
zadovoljstvu potroaa i/ili kupaca i raun.

Vladimir Grebenar:
Tablica 1. Raspodjela odgovornosti u sustavu kvalitete Periska.

RB AKTIVNOST UD OPM OR OU TO OS
1 prezentacija ponude 1 1 2
2 zaprimanje upita 1 1 1
3 sastavljanje ponude 2 1 3
4 zaprimanje narudbe 1 1 1
5 prijem skupine na bazen 1 2 2
6 ulazak u bazen 1 2
7 posluivanje hrane i pia 1
8 izlaz skupine 1 3 2
UD uprava drutva 1 prva razina odgovornosti

OPM osoblje prodaje i marketinga 2 druga razina odgovornosti
OR osoblje recepcije 3 trea razina odgovornosti
OU osoblje ugostiteljstva
TO tehniko osoblje
OS osoblje spremaica
6.3. Cijena izleta za osnovnokoslku djecu

Poduzee izabire tri cjenovna cilja (Kotler, Keller, 2007.):
a) zatita kvalitete usluge razina cijene odraava kvalitetu koju usluga sadrava;
b) maksimalizacija parcijalnog pokria trokova poduzee ne moe samostalno financirati
sve svoje rashode, pa se cjenovnom politikom eli postii to vea financijska efektivnost;
c) stabilna razina prihoda cjenovna politika mora osigurati stabilnu potranju i oekivanu
razinu prihoda od ove usluge.
Cjenik izleta objavljen je na: http://www.bazenilenije.com/organizirani/poludnevni-izleti-
za-osnovnoskolce.
6.4. Promocija usluge izleta za osnovnokoslku djecu

Tri su promotivne aktivnosti kojima se promovirala ova vrsta usluge:
a) oglaavanje
o pismo letak za izravnu potu i e-potu, (http://www.bazenilenije.com/organizirani/
poludnevni-izleti-za-osnovnoskolce)
o web site i drutvene mree,
o oglasi na javnim mjestima.
b) unapreenje prodaje
o posebni uvjeti prodaje prema turistikim agencijama.
c) publicitet
o radio i TV.
Cilj promotivnih taktika je postii visoku razinu promocije od usta do usta. eli se postii
takav promotivni efekt da najuinkovitiji oblik promocije obavljaju potroai u svojim referentnim
skupinama. To bi bio cilj i najuinkovitiji oblik promocije. ele se izbjei reklamiranja3 (Meler,
1999., 302) i postii vjerodostojna ekonomska propaganda koja e na due vrijeme imati efekt
granine promotivne aktivnosti od usta do usta.
3 pretjerano hvalisanje, sajamsko uzvikivanje, neistinito i pretjerano isticanje kvalitete

Vladimir Grebenar:
6.5. Mjerenje postkupovnog zadovoljstva

Za mjerenje postkupovnog zadovoljstva koritena je upitna lista koja se sastoji od 20-ak
pitanja. Ona su postavljena tako da potroa ocjenjuje svaku aktivnost koja je navedena u
dijagramu tijeka aktivnosti. Pitanja bi se mogla svrstati u tri skupine, ovisno o tome na koji se
element misije odnose: zabava, druenje i oputanje. Potroai su ocjenjivali ocjenama od 1 do
5 razinu svake aktivnosti u kojoj su bili dionici. Takoer, na neka su odgovarali dopisivanjem.
Upitnom listom dobiveni su odgovori na sve aktivnosti operativnog marketing procesa i
na elemente misije poduzea koji su u usluzi. U Tablici 2 prikazan je rezultat marketinkog
istraivanja postkupovnog zadovoljstva i uinkovitosti komunikacijskih kanala pojedinih
promotivnih medija.
Tablica 2. Mjerenje postkupovnog zadovoljstva.
ISTRAIVANJE POSTKUPOVNOG ZADOVOLJSTVA NA ELEMENTIMA MISIJE PODUZEA
RB ELEMENTI MISIJE BROJ ODGOVORA PROSJENA OCJENA
1 ZABAVA 32 4,88
2 DRUENJE (HRANA I PIE) 32 4,77
3 OPUTANJE 29 4,85
ISTRAIVANJE KVALITETE AKTIVNOSTI OPERATIVNOG MARKETING PROCESA
RB AKTIVNOSTI MARKETING PROCESA BROJ ODGOVORA PROSJENA OCJENA

1 PROMOTIVNI MATERIJALI 34 4,71
2 SADRAJ PONUDE 34 4,71
3 OSOBNA PREZENTACIJA 34 4,85
4 VJERODOSTOJNOST PONUDE 34 4,82
5 KVALITETA BAZENSKE OPREME I UVJETA 27 4,91
6 AMBIJENTALNOST INTERIJERA 30 4,80
7 ODNOS OSOBLJA UGOSTITELJSTVA 34 4,71
8 KVALITETA HRANE 34 4,74
9 KVALITETA ANIMACIJA I ZABAVE 34 4,94
ISTRAIVANJE UINKOVITOSTI PROMOCIJE POJEDINIH MEDIJA
RB PROMOTIVNI MEDIJ BROJ ODGOVORA IZVOR INFORMIRANJA

1 WEB SITE 11
2 E-MAIL 2
3 FACEBOOK 6
4 JAVNI OGLASI 6
5 LETCI 3
31
6 VIDEOSTRANICE
7 TV 2
8 RADIO 1
9 OD USTA DO USTA 12
10 SAJAM 1
ISTRAIVANJE POTREBA POTROAA
RB RAZLOG DOLASKA NA BAZEN BROJ ODGOVORA BROJ ELEMENATA MISIJE

1 ZABAVA 9
2 DRUENJE 1
3 OPUTANJE 11 2
4 REKREACIJA 3
5 SPORT 0

Vladimir Grebenar:
6 NON RESPONSE 15
7 BEZ ODGOVORA 8
Izvor: istraivanje autora.
Istraivanje je provedeno na 34 ispitanika u 37 izletnikih skupina na bazene Lenije, odnosno

na ukupno 605 posjetitelja u razdoblju od 7 mjeseci. Ispitivanje se poelo provoditi 6 mjeseci
nakon uvoenja ove vrste usluge u prodajni program tvrtke. Nakon tog vremena oekivali su se
uinci granine promotivne aktivnosti od usta do usta.
Rezultati dobiveni mjerenjem zadovoljstva potroaa pokazuju da su korisnici usluge
izletnikog turizma najboljom ocjenom ocijenili najvaniji element misije (zabava) oko kojeg se
kreirala usluga. Druga dva elementa misije (oputanje i druenje) su ocijenjena neto slabijom
ocjenom.
7. Zakljuak
Marketing je misleni i kreativan proces. Potroai esto ne znaju izraziti to je stvarna potreba
onoga to ele. Samo je treina ispitanika spoznala stvarnu potrebu onoga zbog ega su kupili
uslugu. Manje od etvrtine ispitanika nije odgovorilo to je temeljni razlog kupovine usluge,
a ostali su dali neodgovarajue odgovore. Logikim modelom prepoznate su skupine potreba
koje poduzee treba zadovoljiti. Te su koristi ponuene potroaima. U mjerenju postkupovnog
zadovoljstva potroai su najboljom ocjenom vrednovali osnovnu potrebu svog dolaska. U
istraivakom radu osnovna potreba do koje je poduzee dolo mislenom spoznajom kroz
primjenu logikog modela na usluzi izletnikog turizma je zabava. Od treine ispitanika koji su
spoznali stvarni razlog kupnje usluge gotovo su svi naveli zabavu kao najvaniju potrebu.
Dakle, poduzee je kroz logiki model potroa poduzee spoznalo temeljnu potrebu
potroaa. Anketirani potroai koji su prepoznali razlog dolaska (treina ispitanika) naveli su
istu potrebu kao osnovni razlog dolaska. U vrednovanju ukupne usluge najveom su ocjenom
ocijenili element ponude koji je korist za zadovoljenje osnovne potrebe (zabava = 4,88). Takoer,
najveom su ocjenom vrednovali aktivnosti koje najvie pridonose osjeaju zabave (animacija i
zabava = 4,94). Najuinkovitiji kanal promocije bio je granini od usta do usta te internet ime
je postignut i cilj promotivnih taktika.
Logiki model za definiranje misije poduzea i koncept kreiranja 4P (na misiji poduzea) i
komunikacije s tritem postavljaju interes i potrebu potroaa u fokus marketing procesa to
stvara dodanu vrijednost usluge i visoko postkupovno zadovoljstvo.
Literatura
1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Blagostanje (02.02.2012.).
2. http://www.mef.unizg.hr/meddb/slike/pisac39/file1930p39.pdf (02.02.2012.).
3. Kesi, Sanja (2006). Ponaanje potroaa. 2. izd. Zagreb, Opinio.
4. Kotler, Philip; Keller, Kevin L. (2007). Upravljanje marketingom. 12. izd. Zagreb, Mate.
5. Meler, Marcel (1999). Marketing. Osijek, Ekonomski fakultet.
6. Petrovi, Gajo (2007). Logika. 27. izd. Zagreb, Element.
7. Timmons, Jeffry A.; Spinelli, Stephen (2007). New Venture Creation: entrepreneurship for
the 21st Century. 7th ed. Singapore, McGraw-Hill.

Aleksandar Ivanovski, Sanja Petrii, Marija Zegnal:
Uloga sportsko-rekreativnih aktivnosti u efektima transformacionog liderstva na razvoj grupe

Prihvaen: 20.02.2012. UDK 796.035:65.012.4
Uloga sportsko-rekreativnih aktivnosti u efektima

transformacionog liderstva na razvoj grupe
The role of sports and recreational activities in the analysis of the

effects of transformational leadership style on the group development
Aleksandar Ivanovski, 2 Sanja Petrii, 3 Marija Zegnal

1
Visoka sportska i zdravstvena kola, Toe Jovanovia 11, 11000 Beograd, Srbija
1
2
Fakultet za medije i komunikacije, Karaoreva 65, 11000 Beograd, Srbija
3
Meimursko veleuilite u akovcu, Bana Josipa Jelaia 22a, 40000 akovec, Hrvatska
e-mail: 1 ivanovski@hotmail.com, 3 majazegnal@gmail.com
Saetak: Liderstvo nije linearno, jednosmerno, ve interaktivno gde lider utie na sledbenike, ali
i oni na njega. U radu e biti rei o interakciji izmeu kapitena tima u funkciji lidera i studenata
u funkciji sledbenika. Cilj radionice je da se studenti upoznaju s razliitim efektima i znaajem
transformacionog liderstva kroz odreene sportsko-rekreativne zadatke i igre koje se mogu dalje
primeniti prilikom izrade studentskih projekata.
Upoznavanje transformacionog liderstva je izvreno na dva naina; kroz posmatranje radionice
i aktivnim uestvovanjem u timu i reavanju zadataka.
Kljune rei: sportsko-rekreativne aktivnosti, liderstvo
Abstract: Leadership si not linear, one-way event, but rather an interactive event where a leader
affects and is affected by followers. The main goal of this research was to provide the students
the opportunity to get a better understanding of the effects and the purpose of transformational
leadership style, used by leaders in their groups, for specific sports and recreational games and
problem solving tasks, that could be further applied for other student activities such as the student
projects.
The analysis of the transformational leadership has been done in two ways; through the
observation of the team work or by participation in problem solving tasks within the team.
Key words: sports recreational activity, leadership
1. Introduction
The study of leadership in organizations,from the late 1940s moved increasingly towards the
understanding of leadership style or behavior (Bryman, 1992). The new idea of style approach
theory was to determine that leadership is composed of two general kinds of behavior: task
behavior, which facilitates goal accomplishment; and relationship behavior, which helps the
followers feel comfortable with themselves, with each other and with the situation in which
they find themselves. The main issue in the style approach is to explore how leaders combine
these two kinds of behaviors in order to influence their followers in goal accomplishment
process. Since the early 1980s there has been a renewed interest in leadership that became a

new focus for many researchers. According to Bryman (1992) the New leadership approach
revived leadership as a topic of theory and research, after many lost interest and faith in this
concept. This new approach integrates ideas from trait, style and contingency approaches of
leadership and also incorporates and builds on work of sociologists such as Weber (1947) and
political scientists such as Burns (1978). If leadership is defined as a process, it is no longer
a characteristic or a trait of the leader but instead an interaction between the leader and the
follower. This definition further implies that leadership is not linear, one-way event, but rather
an interactive event where a leader affects and is affected by followers. Further on, Meindl (1990)
states that this recent resurgence of interest in studying the topic of leadership is accompanied
by an acceptance of the distinction between transactional and transformational leadership, with
an emphasis on the latter. Different terminology has been used by various authors to describe
the new concept of transactional-transformational model.
Studies of successful and unsuccessful organizational transformations established the
concept of transformational leadership due to the decisive role of leadership in these situations.
Transformational leadership is also termed visionary leadership, strategic leadership or
charismatic leadership and it refers to specific leadership behaviors, actions and strategies that
are necessary for organizational transformation (Northouse, 2010).
Although, this new concept of leadership does not alter the basic definition of leadership, the
process of influencing the activities of an individual or a group toward goal achievement, it does
require specific actions that the leader should perform in a transformation of the individual or a
group. The focus in this paper will be on the interaction between the captain of the team defined
as the leader and the students defined as the followers.
2. The effects of transformational leadership on the group development

applyed in sports and recreational activities
Based on the prior works of Burns (1978) and House (1976), in the mid-1980s Bass (1985)
provided a more expanded version of transformational leadership by giving more attention
to followers rather than leaders needs. He argued that transformational leadership motivates
followers to do more than they expected by the following actions:
1. raising followers levels of consciousness about the importance and value specified goals,
2. getting followers to transcend their own self interest for the sake of the team,
3. motivating followers to address higher-level needs (Bass, 1985).
In order to clarify Basss concept of leader- follower relation found to be essential in
this research, the Model of Transformational and Transactional leadership includes seven
different factors which are divided into three parts: transformational factors (idealized
influence, inspirational motivation, intellectual stimulation and individualized consideration),
transactional factors (Contingent reward and Management-by-exception) and the Laissez-
faire (non leadership) factor (the absence of leadership) (Northouse, 2010). In this research we
have used four factors from transformational leadership style that include: idealized influence,
inspirational motivation, intellectual stimulation and individual consideration.
The main goal of this research was to provide the students the oppertunity to get a better
understanding of the effects and the purpose of transformational leadership style, used by
leaders in thier groups, for specific sports and recreational games and problem solving tasks,
that could be further applied for other student activites such as the art projects that have been
done within the faculty of media and communications.
3. Methodology
The research in this paper was conducted through the workshop called The effects of
transformational leadership on the group development applyed in sports and recreational
activities organized by the faculty of media and communication in collaboration with team
leaders from the field of animation of recreational and sports activities. This research has been
applyed within the frame work of leadership theories, sports management, organizational
psychology and art management.
The analysis of the transformational leadership has been done in two ways: through the
observation of the team work or by participation in problem solving tasks within the team. The
qualitative research included: questionnire, filed observations and focus group disccusions.
The power of qualitative research comes from the level of involvement of the researcher with
the participants of the research. Patton (2002) argues that the task of the qualitative researcher is
to provide a framework within which participants can respond in their own way, how they view
the world or that part of the world about which they are talking about.
Within the naturalistic paradigm data are viewed based on interaction between the
inquirer and the data sources (human and nonhuman). Lincoln and Guba (1985) term data
as constructions offered by the sources; where by data analysis leads to reconstruction of those
constructions. In other words, the process of data analysis is essentially a synthetic one, where
the constructions that have emerged from the inquirer- source interactions are reconstructed
into meaningful wholes.
One of the modes used to improve the probability that findings and interpretations of the
naturalistic inquiry are found credible is triangulation. According to Lincoln and Guba (1985)
the concept of triangulation by different methods can refer to either different data collection
modes of different designs. As it was mentioned before in this paper, we chose different data
collection mode including: questionnaire, field observation and focus group discussions.
4. Research results
Students that were observing the interaction between the leaders and the followers were given
a questionniare with different leadership characteristics best describing the leaders that have
been observed. These characteristics helped them to recognize and explain the following factors
of transformational leadership style: idealized influence, inspirational motivation, intellectual
stimulation and individual consideration. Based on the characteristics that they chose and
factor identification of transformational leadership, students continued on with focus group
discussions about the effects of transformational leadership on the overall success of the team
that had achieved the best results by the end of the workshop. It has been concluded that the
leader whose team has achieved the best results throughout the workhop, had been using mostly
inspirational motivation as one of the factors of transformational leadership style.
5. Conclusion - limitations and suggestions for future research

Throughout the workshop, team leaders focused mostly on support development within
the team by creating positive atmosphere and creative spirit of the team. By doing so students
have developed better communication skills within the team, became more aware of the
importance of team work and the effectivness of transformational leadership style.This research
work also helped them realize the connection between the leadership theories in the field of art

management and practial work on their projects that have been done at the faculty for media
and communications.
One of the main limitations in our research was the size of the sample. Because all the
information was collected from team leaders and students who attended our workshop the level
of the ascertained connections could be related to overestimation of the connections between
predictor and criterion. For this reason, the future studies should collect data on leadership
style and the overall success of the group from a larger number of different groups including
professional level sports teams or cross analysis of teams in the fields of professional sports and
art management.
Reference
1. Bass, B. M. (1985). Leadership: good, better, best. Organizational Dynamics 13.
2. Bass, B.M. (1985). Leadership and performance beyond expectations. New York, Free Press.
3. Berns, V. (2009). Management and the arts. Belgrade, Clio.
4. Bryman, A. (1992). Charisma and leadership in organizations. London, Sage Publications.
5. House, R.J. (1976). A 1976 theory of charismatic leadership. In: J.G. Hunt & L.L. Larson
(Eds.), Leadership: The cutting edge. Carbondale: Southern Illinois University Press.
6. Lincloln, Y.S., & Guba, E.G. (1985). Naturalistic inquiries. Newbury Park, Ca., Sage
publications, Inc.
7. Meindl, J. R. (1990). On leadership: an alternative to the conventional wisdom. In: B. M.
Staw & L. L. Cummings (Eds), Research in Organizational Behavior, 12, pp 159203.
8. Mikalaki, M. (2005). Sportska rekreacija. Novi Sad, Fakultet sporta i fizikog vaspitanja.
9. Miti, D. (2001). Rekreacija. Beograd, Fakultet sporta i fizikog vaspitanja.
10. Northouse, P. (2007). Leadership: theory and practice. Newbury Park, Ca, Sage
publications, Inc.
11. Patton, M.Q., (2002). Qualitative research and evaluation methods. 3rd ed. Sage
Publications, Inc.
12. Weber, M. (1947). The theory of social and economic organizations (T. Parsons, Trans.). New
York, Free Press.

Pave Ivi:
Avanturistiko-pustolovni sportovi u razvoju turizma - na primjeru Zadarske upanije

Prihvaen: 21.02.2012. UDK 338.48:796(497.581.1)
Avanturistiko-pustolovni sportovi u razvoju turizma - na primjeru

Zadarske upanije
Adventure sports in tourism development in the example of the

Zadar Region
Pave Ivi
Sveuilite u Zadru, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti
Ulica dr. Franje Tumana 24i, 23000 Zadar, Hrvatska
e-mail: pave.ivic@croatiabanka.hr
Saetak: Kada su u pitanju avanturistiko-pustolovni sportovi u Zadarskoj upaniji, moe se

rei da je ova upanija u Hrvatskoj na adrenalinu. Najzastupljeniji sportovi koji su doprinijeli
razvoju turizma ove regije su: rafting na Zrmanji, penjanje i winnetou turizam na Velebitu, jedrenje
na moru, skijanje na moru-wakeboard, kitesurfing na podruju povijesnog Nina te mnogi drugi
sportovi. Avanturistiko-pustolovni sportovi u racionalnom koritenju predstavljaju specifinu
turistiku ponudu u funkciji ouvanja zdravlja, radne sposobnosti i pravilnog ivotnog razvoja.
Sport i turizam su po mnogoemu dvije bliske i srodne pojave, zbog toga to su njihovi nositelji u
pravilu isti subjekti. Ovo su sportovi koji se organizirano provode na irem zadarskom podruju,
sve u cilju rekreacije i ouvanja prirodnih potencijala.
Avanturistiko-pustolovni sportovi postaju ne samo sadraj boravka, nego esto i glavni motiv
za putovanje u odreenu turistiku destinaciju, kao to je to sluaj u Zadarskoj upaniji.
Kljune rijei: avanturistiko-pustolovni sportovi, turizam, rafting, maraton, penjanje, more,

prirodni potencijal, resursi, ouvanje
Abstract: When it comes to adventure sports in Zadar County, we can say that this county
in Croatia, is on adrenalin. The most common sports that have contributed to the development
of tourism in this region are: Zrmanja rafting, climbing and Winnetou tourism on the Velebit
mountain, sailing on the sea, water skiing, wakeboarding, kite surfing near historical city Nin
and many other sports. Adventure Sports in rational use, offer specific tourist functions such as;
preserving health, work ability and proper development of life. Sport and tourism are the two very
close terms and in many ways related phenomena, because their carriers are generally the same
subjects. These sports which are organized and implemented on the broader Zadar area, aim for
recreation and conservation of natural resources.
Adventure sports are becoming not only the content of stay, but often the main motive for
traveling to a particular tourist destination, as is the case in Zadar County.
Keywords: adventure, adventure sports tourism, rafting, marathon, climbing, sea, natural
potential, resources, conservation

Pave Ivi:
Adventure sports in tourism development in the example of the Zadar Region
1. Uvod
Sport i turizam su dvije meusobno povezane masovne drutveno-ekonomske pojave
suvremenog drutva, koje neovisno o stupnju njihova razvoja, uvelike utjeu na gospodarski i
drutveni ivot.
Avanturistiko-pustolovni turizam u Zadarskoj upaniji ve nekoliko godina igra znaajnu
ulogu. Bavljenje aktivnom tjelesno zdravstvenom kulturom imperativ je vremena u kojem
ivimo. Njegovo racionalno koritenje u funkciji je ouvanja zdravlja, radne sposobnosti i
pravilnog ivotnog razvoja. Komparativne prednosti bavljenja sportom vidljive su u biolokom,
socijalnom, pedagokom, kulturnom, ekolokom... aspektu unapreenja zdravlja, razvoju
sposobnosti tijela i duha ljudi.
Sportske aktivnosti i turizam po mnogoemu su dvije bliske i srodne pojave, jer su njihovi
nosioci u pravili isti subjekti. Veza izmeu turizma i sporta datira od prvih poetaka razvoja tih
dviju djelatnosti. Njihovo postojanje u poetku se nije zasnivalo na ekonomskim motivima, ve
na zadovoljavanju zdravstvenih, raznovrsnih i kulturnih potreba. Danas su raznovrsni oblici
turizma i sporta doveli do novih oblika meusobne povezanosti tih dviju pojava. Sport potie
ljude na putovanja radi zadovoljavanja razliitih motiva (promatranja, sudjelovanja...), zatim tu
je i faktor razonode, rekreacije i koritenja slobodnog vremena, propaganda, integracija turizma,
itd. Osim toga, sport u turizmu ima odgojno obrazovnu funkciju koja ljudima omoguuje
savladavanje odreenih sportskih, u ovom sluaju avanturistiko-pustolovnih vjetina, kao
i stvaranje navika za bavljenje ovim aktivnostima. Ovisno o sredini i mogunostima razvoja,
turizam i sport donose i ire razvojne potencijale i ekonomsku mo gospodarstva. Sinteza ovih
dviju pojava donijela im je obostranu korist i napredak. Sportske aktivnosti su obogatile turizam
u njegovim razliitim oblicima (rekreativni, zimski, zdravstveni, nautiki, pustolovni...), dok
je turizam popularizirao te aktivnosti te ih pribliio ljudima koji ih do tada nisu poznavali ili
prakticirali.
2. Povezanost avanturistiko-pustolovnih sportova i turizma u Zadarskoj

upaniji
Zadarska upanija je podruje koje svoj turistiki razvoj temelji na povoljnom geografskom
poloaju, povoljnoj klimi, prirodnim ljepotama, prirodnoj batini, ali u posljednje vrijeme i
avanturistiko-pustolovnom turizmu. U poetku razvoja turizma na ovom podruju financijska
sredstva su se ponajvie ulagala u osnovne stvari poput ugostiteljskih kapaciteta, prometnu
povezanost i ureenje prirodnih krajolika, dok su kulturna dobra bila manje vana u poecima
razvoja turizma.
Turizam je vrlo kompleksna drutvena pojava. Ujedinjuje brojne drutvene i privredne
djelatnosti, a djeluje na sve sfere drutvenog i ekonomskog ivota. To je pojam koji oznaava
putovanje i privremeni boravak ljudi izvan njihova prebivalita s ciljem postizanja rekreacije,
odmora, razonode ili avanturistiko-pustolovnih doivljaja.
Bez sumnje turizam i sportske aktivnosti su se do danas razvili u dva najznaajnija socijalna
fenomena i pojave. Kako u sadanjosti, tako i kroz povijest bili su usko povezani i meusobno
uvjetovani. Zajedniki i obostrano su se nadopunjavali i meusobno proimali, utjeui
pritom na bitno poboljanje i rasprostranjenost drutvene i gospodarske komponente ivljenja
suvremenog ovjeka.
Sportske aktivnosti u suvremenom turizmu (nasuprot pojavama analognim turizmu) nemaju
samo perceptivnu ulogu, nego su one ujedno i vaan sadraj boravka u kojem turisti postaju
aktivni sudionici razliitih sportova: tenis, penjanje, jahanje, sportovi na vodi, ekstremni
sportovi... No, blagodati tehnolokog procesa i razvoja civilizacije ovjek plaa u negativnim
Pave Ivi:
posljedicama adaptiranja na nove uvjete ivota i rada. Industrijalizacija pretvara ovjeka u

sjedeu mainu, smanjuje mu potrebu za kretanjem i fizikim naprezanjima pri radu, a poveava
psihiku komponentu rada i mentalni umor. Takoer, promijenjeni uvjeti ivotne sredine koja
je naruena naglim razvojem urabanizacije, suvremeni promet i ubrzan ritam ivota liavaju
ovjeka pozitivnih utjecaja prirodnih initelja i nenaruenih prirodnih sredina (vanost
ouvanja prirodne osnove). To se oituje u poveanju stresa, kao i oboljenjima karakteristinim
za visoko industrijalizirane i civilizirane sredine, a to su kardiovaskularne i nervne disregulacije i
oboljenja. Osim porasta samih oboljenja, u jo veem su porastu disregulativna stanja organskih
funkcija, tj. smetnje i tekoe u radu osnovnih organskih sistema, koje medicina ne dijagnosticira
kao odreeno patoloko stanje. U prevenciji tih pojava sportska rekreacija zauzima znaajno
mjesto. Ukoliko se vee za bilo koji oblik turizma, jo vie dobiva na vrijednosti jer se provodi
uz pogodne vremenske uvjete (svjei zrak, sunce, more...).
Budui da sportska rekreacija sve vie postaje sastavni dio ivota suvremenog ovjeka
kao znaajno korektivno i kompenzacijsko sredstvo navedenim negativnostima, ona nuno
zauzima odreenu ulogu i na podruju turizma. ovjek koji stekne navike bavljenja sportskim
aktivnostima u pauzi rada, u kui ili naselju tijekom dnevnog odmora, nee odabrati mjesto
svog turistikog boravka bez takvih ili slinih sadraja. Sportska, avanturistika i pustolovna
rekreacija postaje ne samo sadraj boravka, nego esto i glavni motiv za putovanje u odreenu
turistiku destinaciju. Osim ove zdravstvene funkcije, sportska rekreacija u turizmu ima jo
odgojno-obrazovnu, socijalno-politiku i naravno ekonomsku funkciju (Bartoluci i avlek,
1988., 74).
Avanturistiko-pustolovne aktivnosti u Zadarskoj upaniji, nakon ratnih devedesetih godina,
obnavljaju se i razvijaju ali jo uvijek zaostaju za konkurentskim zemljama. Budui da je motiv
sporta sve zastupljeniji u turistikim putovanjima, postoji potreba da se ova pojava sve vie
istrauje ali i ekonomski valorizira.
3. Avanturistiko-pustolovne aktivnosti u Zadarskoj upaniji

Ponuda sportsko-avanturistikih aktivnosti na zadarskom podruju intenzivno se razvija u
posljednjih nekoliko godina. Moe se rei da je Zadarska upanija na adrenalinu. kraping na
otoku Pamanu, Rafting regata na Zrmanji, karpina u Preku, biciklistiki maraton Varansko
jezero u Pakotanima, pakleniki Big Wall Speed Climbing nazivi su pustolovno-avanturistikih
sportova koji su se odravali u Zadarskoj upaniji u 2011. godini. Natjecanjem u penjanju na
Velebitu Zadarski planinari, lanovi PD Paklenica zahvalni Zoraniu za njegove Planine
imenovali su 1973. godine kotu 1712 na Velebitu u Vrh Petra Zorania i tu postavili spomen
plou (Franti, 1997.). Natjecanja na moru u razliitim disciplinama karakteristika je programa
za 2012. godinu. Zadar i Zadarska upanija ovim sportovima pozicioniraju regiju na karti
adrenalinskog, izletnikog i rekreacijskog turizma. Sve se to dogaa na potezima od Pamana
do Nina, od Starigrada do Obrovca. Ovi sportovi se obino organiziraju pod pokroviteljstvom
opina i turistikih zajednica na ijem se podruju dogaaju. Ne samo da rastu turistike brojke,
nego sudionici tih dogaanja prenose svoje pozitivne dojmove na druge potencijalne sudionike
ime se poveava broj dolazaka turista.
Aktivnostima koje su uvrtene u ovaj rad zajednika je prirodna odrivost s obzirom na to da
ne koriste nikakve energetske resurse kojima bi se zagaivao okoli. Snaga vjetra ili struje rijeke
te koordinacija ovjeka jedine su stavke potrebne za uivanje u tim aktivnostima na izuzetnim
lokacijama koje prua Zadarska upanija. One ujedno proiruju ponudu upanije na cijelu
godinu stranim posjetiteljima, ali i domaem stanovnitvu.

Pave Ivi:
Adventure sports in tourism development in the example of the Zadar Region
4. Organizacija i promocija avanturistiko-pustolovnih aktivnosti

Broj sportskih aktivnosti koje bi se mogle prakticirati, tj. initi sastavni dio turistike
ponude na podruju Zadarske upanije je doista velik. Zahvaljujui mediteranskom podneblju
i konfiguraciji terena mogunosti sportske rekreacije zadovoljit e mnoge; od visine Velebita,
preko kanjona Zrmanje, prostranih ravnih Kotara do oaravajuih otoka i morskih dubina.
Neki od sportova su ve navedeni, ali postoje jo mnogi drugi naini sportskog rekreiranja.
Popularnost ovih sportova se planetarno proirila, i ne samo da su postali opepoznati nego su
neki izborili i status olimpijskog sporta, kao windsurfing, snowboarding ili triatlon. Ovdje veliku
ulogu imaju organizacije natjecanja u pojedinim sportovima preko kojih se ljudi upoznaju s
njihovim karakteristikama. Takoer su vani i natjecatelji, odnosno ljudi koji se intenzivno bave
s nekom od novih disciplina jer oni dovode taj sport na viu razinu, tj. razvijaju bolje i naprednije
tehnike, a njihovi spektakularni potezi privlae nove poklonike.
U organizaciji avanaturistiko-pustolovne ponude koordiniranim radom pojedinaca koji
udruuju svoje fizike i mentalne sposobnosti u izvravanju odreenih poslova i zadataka, te
podjelom poslova i upravljakom kontrolom, nastoje se realizirati planovi i ostvariti zajedniki
ciljevi. Ciljevi organiziranja avanturistiko-pustolovnih sadraja proizlaze iz ciljeva nositelja
ovih aktivnosti, a to je stvaranje kvalitetnih avanturistiko-pustolovnih ponuda, te zadovoljenje
potreba i zahtjeva potencijalnih korisnika. Podjelom posla na pojedinane zadatke postie se
specijalizacija i poveava uinkovitost poslovanja. Upravljaka kontrola poiva na odgovarajuoj
organizacijskoj strukturi koja slijedi ciljeve nositelja avanturistiko-pustolovnih ponuda, a koji
proizlaze iz strategije razvoja Zadarske upanije. Organizacija je vaan imbenik upravljanja
avanturistiko-pustolovnim ponudama i njezinim plasiranjem na turistiko trite. Ona uvelike
determinira u kojoj se mjeri avanturistiko-pustolovne aktivnosti i sadraji koordiniraju
profitabilno, te koliko se brzo i uspjeno mogu prilagoditi iznenadnim promjenama u trinom
okruenju, ciljevima i zadacima prodaje.
Dva su naina organizacije avanturistiko-pustolovnih aktivnosti u turizmu zadarske regije:
- organizacija avanturistiko-pustolovnih ponuda u okviru hotelskih ili turistikih
organizacija koje putem specijalizirane slube ili centra organizira i provodi sve usluge
iz ovog podruja, pri emu organizacija mora imati potrebne materijalne resurse kao i
struno osoblje za kvalitetno oblikovanje i pruanje ovih usluga;
- organizacija avanturistiko-pustolovnih aktivnosti u okviru posebnog profitnog centra
za pruanje avanturistiko-pustolovnih usluga, pri emu su odgovornost i organizacija u
kompetenciji profitnog centra koji mora uskladiti svoju djelatnost s ostalim turistikim
djelatnostima.
Kvalitetna i profitabilna avanturistiko-pustolovna aktivnost, koja zadovoljava potrebe i elje
potencijalnih korisnika je cilj nositelja ponude u ovim specifinim sportskim aktivnostima. U
svrhu ostvarenja navedenog cilja, osim primjerene strategije za njegovu realizaciju, potrebno je
oblikovati uinkovitu organizacijsku strukturu, jer upravo o organizaciji uvelike ovisi oblikovanje
avanturistiko-pustolovne ponude, kao i njezin uspjeh na turistikom tritu. Ovi sportovi na
toj, visokoj razini definitivno nisu za svakoga, odnosno rezervirani su samo za entuzijaste, koji
su nekad spremni riskirati i vlastiti ivot kako bi doivjeli poseban osjeaj koji oni pruaju. No,
svim ovim sportovima zajedniko je da uz odgovarajuu opremu pruaju visok stupanj zatite
pojedinca. Sigurnost, kad se pristupa ovim sportovima u granicama razuma, je na visokoj razini
koja se naravno sniava s obzirom na koliinu rizika kojeg je pojedinac spreman na sebe preuzeti.
Dolazei do granica vlastitih mogunosti ovjek spoznaje sebe u jednom sasvim drugaijem
svjetlu. Ipak, i obini ljudi su u tim nevjerojatnim sportovima prepoznali svoju omiljenu
rekreacijsku aktivnost. Oni ne ele biti najodvaniji ili najsnaniji ve ele uivati u osjeaju koji
im prua taj sport, a ipak da ne prelaze granice opasnosti. Najvie rekreativnih sportaa ima u
razvijenim zemljama, od kojih mnoge ine naa emitivna turistika trita. Osim to bi se ti nai
Pave Ivi:
potencijalni gosti voljeli u sklopu svog odmora baviti nekim od takvih sportova, oni bi takoer
dolazili iskljuivo radi bavljenja jednim ili vie njih. Tako se ve godinama organizira penjanje
na Paklenici, ije natjecanje uvijek ima meunarodni karakter.
5. Zakljuak
Turizam i sportska rekreacija (avanturistiko-pustolovni sportovi) bili su sastavni dio ljudske
prolosti tisuama godina (analogne pojavnosti), ali su se motivi za bavljenje njima mijenjali
kao i razine civilizacije; od lova i borbe za opstanak do dananjih avanturistikih, zdravstvenih
i kulturnih.
Turizam i sportska rekreacija za suvremenog ovjeka predstavljaju imperativ vremena u
kojem ivi. Njegov ivotni stil, isti onaj koji mu omoguuje viak slobodnog vremena i sredstava,
tjera ga da taj viak uloi u obnovu vlastitog zdravlja i ivotne energije koji e mu opet vratiti
radnu sposobnost. Zadarska regija ima svoju turistiku i sportsko-rekreacijsku tradiciju, ali
njihov je razvoj u prolosti bio usmjeren na masovni turizam, a ne na odrivi te se nisu mogli
postii optimalni rezultati. Danas postoje uvjeti da se turizam, kroz kvalitetniju sportsko-
rekreacijsku ponudu, jo vie unaprijedi i razvije do svojih odrivih granica, istovremeno dajui
sportu zauzvrat prostor za jo vei napredak.
Literatura
1. Bartoluci, Mato (2004). Sport u turizmu. Zagreb, Kinezioloki fakultet.
2. Bartoluci, M; avlek, N.: Turizam i sport, Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu,
Zagreb 1988. str.74, 75.
3. Relac M.; Bartoluci M. (1988). Turizam i sportska rekreacija organizacija i ekonomika
sportsko-rekreacijskih sadraja u turizmu. Zagreb, Informator.
4. Bosanac G. (1984). Neki aspekti obrazovanja i slobodnog vremena u funkciji rada i zatite
zdravlja. Zagreb, Kinezioloki fakultet.
5. Frnti, F.:port u turizmu turizam u sportu, Zagreb 1997, str.44
5. Zadar News (2007), (2010).

Ivana Jadri, Andrija Antii:
Role of marketing in development of sports and recreational tourism

Prihvaen: 06.02.2012. UDK 339.138+338.48:796
Uloga marketinga u razvoju sportsko-rekreacijskog turizma

Ivana Jadri, 2 Andrija Antii

1
1,2
e-mail: 1 ivana.jadric@aspira.hr, 2 andrija.anticic@aspira.hr
Saetak: Budui da je sportski turizam jedna od najbre rastuih industrija u svijetu i da

broj sportskih udruga, klubova a tako i ljudi koji se aktivno bave sportom raste iz dana u dan,
do izraaja dolazi znaaj privlaenja sve veeg broja sudionika, posjetitelja, konzumenata u tu
granu turizma. Glavnu ulogu u sportskom menadmentu preuzima marketing koji treba definirati
ciljno trite, izdvojiti segmente, uoiti njihove sklonosti i vrijednosti te shodno tome formirati
najbolji nain promoviranja i kvalitetan odnos s javnou. Izbor strategija sportsko-rekreacijskog
turizma ovisi o veliini dogaaja koji se organizira, kao to openito sportsko-rekreacijska ponuda
treba ovisiti o potranji turista. U dosadanjim istraivanjima marketing je bio prilagoen upravo
onome to se pokazalo da turisti ele od sportske rekreacije u Hrvatskoj, a to je plivanje i kupanje
(Novak, 2006.). Shodno obliku sportske-rekreacije kombinira se marketinki pristup, no ono to je
zajedniko svim pristupima je profesionalizacija u sportu koja ne prakticira vie masovni marketing,
ve se potroau pristupa individualno i shodno njegovim eljama kreira se odgovarajui sportsko
marketinki miks. Za razliku od kombinacije klasinih 4 P elemenata, u sportskom marketingu se
posebna vanost daje odnosima s javnou koji se zbog svog znaaja pojavljuju kao peti element
marketing miksa.
Kljune rijei: marketing, sportsko-rekreacijski turizam, sportski marketing
Abstract: Sport tourism is one of the fastest growing sectors in the world travel and tourism
industry, and the number of sport associations, clubs and individuals who are actively involved in
the organized activities is rising each day. This stresses out the influence this sector has for attracting
an increasing number of participants, visitors and consumers in the tourism industry. Marketing
has a major role in the management of sport tourism, where it defines the target market and its
separate segments, identifies the preferences and values of each of the segments, and consequently
establishes the best way for promoting the good public relations. The choice of sport strategy and
recreational programs should be shaped by tourist demands and interest, which will eventually also
define the size of the organized events. Based on the previous research, marketing has been mainly
tailored to recreation types that were most often desired by tourists in Croatia and these were
swimming and bathing (Novak, 2006). Sport and recreation tourism uses combined marketing
approach, but a common theme in both is that instead of a mass marketing, a more individual
approach to each of the market segments is preferred. Thus, the sport marketing mix is designed
according to consumers demands and adjusted to address the differences in separate segments of
consumer market. Apart from the combination of classic 4 P elements, the special importance in
sport marketing is given to public relations, which thus occur as the fifth element in the marketing
approach.
Keywords: marketing, sport and recreation tourism, sports marketing

1. Uvod
Poznata je injenica da je sport kao element ljudskog ivota oduvijek postojao i da je uz ples,
pjevanje i obiljeavanje smrti jedina karakteristika koja je prisutna u svim kulturama svijeta bez
obzira koliko one razliite bile. Takoer, poznata je i injenica da broj ljudi koji se aktivno bave
sportom kontinuirano raste. Razlozi su brojni, meu kojima je svakako bitno iskanuti trend
zdravog naina ivota, koji se vodi izrekom: U zdravom tijelu zdrav duh, jer brinui se za svoje
tijelo ljudi nastoje pronai i duevni mir. Odreen broj ljudi se ukljuuje u sportsku industriju
upravo zbog turizma. Zbog poveanog broja ljudi u sportu raste i potreba za novim aspekima
turistike ponude, jer velik broj turista danas inzistira na aktivnom odmoru. Na koncu dolazimo
do injenice o poveanom broju sportaa i sportskih udruga. Naime, broj sportskih udruga u
Hrvatskoj je u 2009. u odnosu na 2006. godinu porastao za 17,6% i u stalnom je rastu (www.
monitor.hr, 2012.). Svim organizacijama, pa tako i sportskim cilj je biti uspjean i kontinuirano
rasti na tritu, financijski i brojem sudionika/konzumenata. Istraivanja na koja su ukazali
Funk i Bruun (2007.) pokazuju kako je sportski turizam jedna od najbre rastuih trinih nia
u gospodarstvima brojnih zemalja svijeta, pri emu sportski dogaaji (bez obzira na veliinu)
privlae sudionike, gledatelje, posjetitelje, poveavaju medijsku pozornost te stvaraju pozitivnu
sliku meu stanovnicima i posjetiteljima. S obzirom na to da turizam temeljen na sportskim
dogaajima igra vanu ulogu u gospodarskom razvoju pojedinih gradova, regija, drava itd., u
ovom radu e se ukazati na vanost marketinga u razvoju takvog tipa turizma.
2. Uloga i znaaj sportsko-rekreacijskog turizma

Razmatrajui perspektivu sportskog turizma Keller (2001.) je naglasio kako postoje brojne
strategije upotrebom kojih sportski sektor moe profitirati od turizma, a da istovremeno turizam
kao gospodarska grana profitira od sporta. Sama priroda sportsko-rekreacijskog turizma treba
uzeti u obzir prirodne resurse i klimatske uvjete (Novak, 2006.); tako se stvara loginost da je
dio turistike ponude Novalje (Pag) odbojka na pijesku, Omia rafting, a Sutivana na Brau
slobodno penjanje (engl. free climbing).
Trine aspekte sportsko-rekreacijskog turizma potrebno je promatrati sa strane ponude i
potranje (Getz, 2008.), kao to je to sluaj s ostalim oblicima turizma temeljenog na dogaajima
(kulturni, politiki, zabavni, poslovni, obrazovni, znanstveni, privatni). Na strani potranje
potrebno je odrediti tko putuje na sportsko-rekreacijske dogaaje i zato, kao i tko prisustvuje
takvim dogaajima prilikom putovanja. Osim toga, potrebno je otkriti to sportsko-rekreacijski
turisti rade i kako troe, pri emu panju treba obratiti i na procjenu vrijednosti koju sami
sportsko-rekreacijski dogaaji donose u promociji destinacije. Na strani ponude treba svakako
promicati razvoj destinacije, te promovirati dogaaje svih vrsta kako bi se postigli viestruki
ciljevi: privlaenje turista (posebno vano izvan sezone), obnova i izgradnja infrastrukture i
turistikih kapaciteta, te poticanje pozitivnog imida destinacije.
Na Slici 1 moe se uoiti portfolio pristup odabiru i vrednovanju strategija sportsko-
rekreacijskog turizma. Naime, svaka od strategija navedenih unutar piramide za sobom povlai
odgovarajuu razinu potranje i postignute vrijednosti. Primjerice, pri organizaciji mega
sportskih dogaaja kao to su Olimpijske igre ili Svjetsko nogometno prvenstvo za oekivati
je veliku potranju te ostvarenu vrijednost u pogledu ekonomskih koristi, poboljanja slike
destinacije, podrke zajednici i sl. Navedene strategije je mogue promatrati i kroz dimenziju
uestalosti pri emu je za oekivati da e se strategije na niim razinama primjenjivati uestalije
jer ne iziskuju velika infrastrukturna ulaganja i konsenzus ire javnosti o nainima financiranja,
ali svakako imaju i manji utjecaj na destinaciju i lokalno stanovnitvo.

Visoka Visoka
MOGUE MJERE VRIJEDNOSTI:
potranja vrijednost
- potencijal rasta
- trini udio
- kvaliteta
MEGA SPORTSKI - poboljanje slike destinacije
DOGAAJI - podrka zajednici
- ekonomske koristi
- odrivost
- zatita okolia itd .
REGIONALNI SPORTSKO-REKREACIJSKI
DOGAAJI
LOKALNI SPORTSKO-REKREACIJSKI DOGAAJI

Niska Niska vrijednost
potranja
Slika 1. Portfolio pristup strategijama sportsko-rekreacijskog turizma.

Prilagoeno prema: Getz, 2008.
3. Oblici sportsko-rekreacijskog turizma

Sve vie graana se aktivno bavi sportom i njih 78% (Bartoluci, 2006.) to radi zbog zdravlja, dok
su ostali mogui razlozi fizike mogunosti, oputanje, zabava i druenje s prijateljima. Kao to
smo ve napomenuli, broj aktivnih pa tako i rekreativnih sportaa raste iz dana u dan, odnosno,
javlja se sve vea potreba za popratnim aktivnostima koje udovoljavaju suvremenim eljama
turista. Turizam i sport su neraskidivo isprepleteni jer turizam prati razvoj svih ekonomskih
grana, pa tako i sportske. Sportski turizam zapravo podrazumijeva boravak pojedinca izvan
mjesta boravka zbog sudjelovanja u fizikoj aktivnosti, gledanja fizike aktivnosti ili posjete
atrakcijama vezanim uz sport (Kesar, 2011.). Sportsko-rekreacijski turizam moe se oitovati
kroz tri oblika (Bartoluci, 2006.):
1) natjecateljski sportski turizam,
2) zimski sportsko-rekreacijski turizam,
3) ljetni sportsko-rekreacijski turizam.
Ovome bi svakako nadodali i ekskluzivni sportski turizam koji je popraen luksuznom
ponudom tretmana za oputanje, wellness tretmana koji mogu biti aktivni kako u zimskoj, tako i
u ljetnoj sportskoj rekreaciji. Radi se o bogatijoj klijenteli koja pristupa ovim nainima sportsko-
rekreacijskog turizma prvenstveno zbog oputanja, te fizikog i psihikog zdravlja. Takoer,
mogue je navesti podjelu sportskog turizma na: aktivni sportski turizam, turizam sportskih
dogaaja i nostalgini sportski turizam, pri emu se pojedine kategorije ne moraju meusobno
iskljuivati (Gibson i sur., 2003.). U pravilu, sportsko-rekreacijski turizam obuhvaa razliite
oblike klasine turistike ponude popraene mogunou koritenja sportskih usluga, npr. u
toplicama, hotelima, wellness centrima, a rjee velika sportska natjecanja, manifestacije i turnire,
iako bi po pravilu vanost jednih i drugih trebala biti ujednaena i ukoliko postoji potranja za
pojedinima, da postoji i mogunost organiziranja i voenja takvih sustava.
Trenutno postoji odreen broj turista koji dolaze ljetovati u Hrvatsku radi sportskih
mogunosti koje im se ovdje otvaraju (8,8%), prema anketi (Novak, 2006.), no 98,3% aktivnosti
se odnosi upravo na plivanje i kupanje. Interes za sportsko-rekreacijskim turizmom u svijetu
postoji i njime se vodi velik broj turistikih destinacija; ono to je potrebno jest razraditi detaljan
marketinki plan razvoja ove grane s jasno definiranim planom aktivnosti predstavljanja javnosti
i kontinuirane suradnje s medijima.
4. Vanost marketinga u razvoju sportsko-rekreacijskog turizma

Najrazliitija turistika odredita ukljuuju sportske dogaaje u svoje marketing mikseve
kako bi poveali broj sudionika, gledatelja i posjetitelja. Vanost marketinga u razvoju sportsko-
rekreacijskog turizma je neupitna, meutim potrebno je utvrditi na koji nain primjenjivati
marketinke strategije kako bi se potaknuo i ubrzao razvoj navedenog oblika turizma. Gotovo
svaki aspekt marketinga zahtijeva znaajno razliite pristupe kada je u pitanju sport. Neke od
bitnih karakteristika koje ga razlikuju od drugih sektora su svakako sljedee: velika ukljuenost
korisnika (gledatelja, sudionika, posjetitelja), oslanjanje na publicitet te specifinost distribucije
sporta kao proizvoda koja je potaknula razvoj posebnog segmenta turizma. Osim klasinog
4P marketing miksa, u sportskom marketingu esto se posebno izdvaja i peti element koji
podrazumijeva odnose s javnou koji su u ovom nainu poslovanja toliko bitni da se izdvajaju
iz klasine promocije kao elementa marketing miksa. Cilj je stvaranje to povoljnijeg imida,
shodno emu se javlja i vea mogunost ulaganja sponzora. Problemi na koje marketinki
strunjaci nailaze u sportu su viestruki: teko je definirati ciljno trite, pronai interesantne
segmente kao i razraditi odgovarajui nain odnosa s njima. Vjeita dilema je koliko oglaavati i
na koji nain kvalitetno pratiti interese potroaa koji se jako brzo mijenjaju upravo zbog velikog
intenziteta ukljuenosti potroaa.
4.1. Uloga marketinga u sportskom menadmentu

Sportski menadment se definira kao proces organiziranja ili upravljanja sportom ili sportskom
organizacijom radi ostvarivanja sportskih i drugih ciljeva uz racionalno koritenje ogranienih
resursa (Bartoluci, 2002.). Potom, moe se definirati kao proces, specifina disciplina i skup
poslovnih aktivnosti koje su usmjerene na realizaciju zadanih ciljeva u skladu s postavljanjem
misije i vizije, temeljene na koncepciji sportskog marketinga, a upravlja i rukovodi s kapitalom,
ljudima, sredstvima za rad, informacijama i raznovrsnim programima iji je primarni i osnovni
proizvod vezan uz sport, sportske aktivnosti i sportsku industriju (Novak, 2006.). Vanost
marketinga u funkciji menadmenta izvire iz same definicije. Osnovna karakteristika i vodilja
sportskog menadmenta je upravo marketing jer svrha, bilo da se radi o organizacijama,
dogaajima, sportaima ili pak proizvodima/uslugama vezanim uz sport, je upravo davanje
kvalitetnog proizvoda/usluge tritu, formiranje odgovarajue cijene proizvoda/usluge
pravilnim distribuiranjem i kvalitetnom promocijom. Iako sportski menadment obuhvaa
menadment, marketing, administrativne, financijske i ostale aspekte, uloga marketinga je od
presudne vanosti.
Profesionalizacija u sportu koja karakterizira period proteklih 20-30 godina podigla je razinu
vanosti marketinga kao poslovne funkcije u sportskim organizacijama. Na Slici 2 prikazan je
povijesni razvoj funkcije marketinga u sportskim organizacijama (s lijeva na desno).
Sportske aktivnosti
cija
tra Marketing
Financije nis Financije Management
dmi
A
Kupac
Marketing
Sportske
Fin
t
en
em
aktivnosti
an
Sportske
ag
cije
an
aktivnosti
M
Slika 2. Povijesni razvoj funkcije marketinga u sportskim organizacijama.

Izvor: Shilbury i sur., 2009.

Funkcija i odnos financijskog, administrativnog dijela i samih sportskih aktivnosti se

kroz povijest mijenjala, pa od pukog preivljavanja kluba, odnosno funkcije kontinuiranog
djelovanja kroz sportske aktivnosti popraene financijski razraenim aspektom i potrebnom
administracijom, preko uvoenja marketinga dolazimo do potpune posveenosti potroau koji
je sada u centru pozornosti i prema kojem se vode ostali elementi u sportskim organizacijama,
od kojih su vodei oni marketinki.
5. Zakljuak
Sve uurbanijim nainom ivota, informatizacijom i ostalim tehnolokim dostignuima
kojima je cilj olakavanje ivota ljudi se nalaze u zatvorenom krugu rada i ivotarenja, gdje
se zaboravlja na pravilno koritenje slobodnog vremena. Danas je vie nego ikad prisutna
vanost sportske rekreacije kao ouvanja bioloke i psiholoke ravnotee kroz oblike slobodnog
vremena kako bi se otklonile mogue fiziko-psihike napetosti, radila prevencija po pitanju
lokomotornog sustava i poboljale ope motorike aktivnosti. Imajui na umu znaaj pravilnog
koritenja slobodnog vremena javlja se i potreba za sve kvalitetnijim oblicima sportsko-
rekreacijske turistike ponude, budui da se sportu ljudi najee posveuju upravo u slobodno
vrijeme, odnosno na odmoru. Broj sportskih udruga, klubova i ljudi koji se aktivno bave
sportom je u stalnom rastu (www.monitor.hr), znaaj sportskog turizma u svijetu raste iz
dana u dan, a shodno tome raste utjecaj marketinga kao najznaajnijeg elementa upravljanja
sportskim dogaajima/uslugama. Danas sportski marketing predstavlja zasebnu industriju,
koju karakterizira transformacija gdje se od masovnoga itava pozornost preusmjerava ka
individuliziranom marketingu. Oblici sportsko-rekreacijskog turizma mogu varirati, no u
pravilu je razlika u onima koji aktivno sudjeluju u sportskim dogaanjima i onima koji u njima
sudjeluju pasivno. I jedni i drugi su potroai prema kojima je potrebno individualno definirati
nain pristupanja. Zbog znaaja definiranja potroaa, njihovog analiziranja i odabira valjanog
pristupa neupitan je znaaj marketinga kao glavnog nositelja razvoja sportskog menadmenta.
Literatura
1. Bartoluci, M. (2006). Unapreenje kvalitete sportsko-rekreacijskih sadraja u Hrvatskom
turizmu. U: Kvaliteta rada u podrujima edukacije, sporta i sportske rekreacije / 15. Ljetna
kola kineziologa Republike Hrvatske. God. 15(2006), str. 271-276.
2. Emery, P. (2011). The sports management toolkit. London, Routledge.
3. Funk, D. C.; Bruun, T. J. (2007). The role of socio-psychological and culture-education
motives in marketing international sport tourism: a cross-cultural perspective. Tourism
Management. 28, pp. 806819.
4. Getz, D. (2008). Event tourism: definition, evolution, and research. Tourism Management.
29, pp. 403428.
5. Gibson, H. J.; Willming, C.; Holdnak, A. (2003) Small-scale event sport tourism: fans as
tourists. Tourism Management. 24, pp. 181190.
6. Keller, P. (2001) Sport & tourism: introductory report. Madrid, World Tourism
Organisation.
7. Schwarz, E.; Hunter J.(2008). Advanced theory and practice in sport marketing. Amsterdam;
London, Butterworth-Heinemann.
8. Shilbury, D... [et al.] (2009). Strategic SPORT Marketing. 3rd edition. Crows Nest, N.S.W.,
Allen&Unwin.
9. Novak, I (2006). Sportski marketing i industrija sporta. Zagreb, Maling.
10. http://web.efzg.hr/dok/TUR/Web_Sportski%20turizam.pdf. (16.01. 2012.).
11. http://www.monitor.hr/clanci/dzs-broj-sportskih-udruga-porastao-121-posto/41633/. (15.
01.2012.).
Mihaela Mesari, Sinia Golub:
Mogunosti outdoor rekreacije u Regionalnom parku Mura-Drava u Meimurskoj upaniji

Prihvaen: 12.03.2012. UDK 796.035(497.524)
Mogunosti outdoor rekreacije u Regionalnom parku Mura-Drava u

Meimurskoj upaniji
The possibilities of outdoor recreation within Mura-Drava regional

park in Meimurje County, Croatia
Mihaela Mesari, 2 Sinia Golub

1
1, 2
Meimurska priroda Javna ustanova za zatitu prirode
Trg meimurske prirode 1, 40315 Mursko Sredie, Hrvatska
e-mail: 1 mihaela.mesaric@gmail.com, 2 golubinjak@gmail.com
Saetak: Zatiena podruja prirode svugdje u svijetu predstavljaju kvalitetan i poeljan

prostor za provedbu rekreacijskih aktivnosti, a sport i rekreacija u turizmu imaju vanu ulogu
zadovoljenja primarnih potreba ovjeka za kretanjem i aktivnou. Proglaenjem Regionalnog
parka Mura-Drava i u Meimurskoj upaniji poboljani su preduvjeti za razvoj odreenih oblika
outdoor rekreacije.
U radu e biti predstavljen opis pojma outdoor rekreacije te pregled nekoliko moguih oblika
outdoor aktivnosti koje se ve sada mogu provoditi u granicama tog regionalnog parka, a uz
odreena financijska ulaganja i edukaciju nositelja aktivnosti moi e se jo znaajnije ukljuiti
u turistiku ponudu Meimurske upanije. Mogue rekreacijske aktivnosti obraene su kroz tri
skupine: aktivnosti na kopnu, vodi i ostale aktivnosti.
Kljune rijei: outdoor rekreacija, Regionalni park Mura-Drava, rezervat biosfere, odrivi
razvoj, turizam
Abstract: All over the world, protected natural areas are recognized as quality space for human
recreational activities. Sport and recreation plays great role in tourism to fulfill primary human
need for physical motion and activity. By declaring Mura-Drava regional park as protected area,
some preconditions for development of outdoor recreation are greatly enhanced.
This work will present the definition of outdoor recreation and several types of outdoor
activities that can be performed within Mura-Drava regional park at this very moment. By certain
investments in infrastructure and in education of local stakeholders, many more outdoor activities
can become part of regular tourism offer of Meimurje County. The possible recreational activities
are elaborated within three groups: activities on the ground, activities on the water and other
activities.
Key words: outdoor recreation, Mura-Drava regional park, biosphere reserve, sustainable
development, tourism

The possibilities of outdoor recreation within Mura-Drava regional park in Meimurje County, Croatia
1. Uvod
Vaei Zakon o zatiti prirode1 u Republici Hrvatskoj definira devet kategorija zatienih
prirodnih podruja2. Proglaenjem ireg podruja uz rijeku Muru u Meimurju zatienim u
kategoriji znaajni krajobraz 18. travnja 2001. godine stvoren je osnovni preduvjet za ozbiljno
promiljanje i ostvarivanje ideje zatite prirode u Meimurskoj upaniji.
U veljai 2011. godine Uredbom3 Vlade Republike Hrvatske proglaen je Regionalni park
Mura-Drava, najvee zatieno prirodno podruje u Europi iji su temeljni fenomen nizinske
rijeke s okruujuim tipinim stanitima u biogeografskoj regiji Panonije.
Prema definiciji iz hrvatskog zakona regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom
kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima meunarodne, nacionalne ili
podrune vanosti i krajobraznim vrijednostima karakteristinim za podruje na kojem se
nalazi. U regionalnom parku doputene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne
ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga. Nain obavljanja gospodarskih djelatnosti i koritenje
prirodnih dobara u regionalnom parku utvruje se uvjetima zatite prirode (www.zakon.hr).
Osim te definicije, za bolje razumijevanje ogromnog potencijala i mogunosti outdoor rekreacije
u regionalnom parku, svakako je potrebno spomenuti i kategorizaciju zatienih podruja
prema IUCN-u4 (www.iucn.org). Prema toj kategorizaciji, regionalni park podudaran je s V.
kategorijom koja oznaava zatieno podruje kojim se upravlja preteito radi zatite krajobraza
i rekreacije.
Paralelno s proglaenjem regionalnog parka, Republika Hrvatska prikljuila se meunarodnim
naporima za proglaenjem Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav na podruju pet europskih
drava: Austrija, Slovenija, Hrvatska, Maarska i Srbija (www.mzoip.hr). Pojam rezervat
biosfere ne oznaava dodatnu ili strou zatitu povrh one koja je proglaena nacionalnim
zakonodavstvom odreene drave, ve svojim instrumentima pomae odreenoj dravi da
lake provede u djelo propisane mjere zatite prirode za pojedinu kategoriju. Rezervat biosfere
je dio programa Man and Biosphere kojeg od 1971. godine provodi UNESCO, a trenutno u
svijetu na teritoriju 114 drava postoji 580 zatienih prirodnih podruja koja nose taj dodatni,
meunarodno prepoznatljivi brand u zatiti prirode i odrivom razvoju (www.unesco.org).
U injenici proglaenja Regionalnog parka Mura-Drava, odreeni dio meimurskog
gospodarskog sektora vidi veliku priliku za razvoj prirodi bliskog turizma i poduzetnitva
openito. O tome je jo krajem prolog stoljea (1995.-2000.) veliku studiju pod naslovom
Meimurje malo izradio uvaeni strunjak svjetskog formata Josip Movan5. Movan je u toj
studiji (naruitelj koje je bila Meimurska upanija) razradio takozvani Organizirani sustav
posjeivanja Meimurja koji ukljuuje prirodnu i kulturnu batinu Meimurske upanije, te
cijeli niz malih (intimnih), manje poznatih sadraja i doivljaja povezanih u sustav koji s jedne
strane omoguuje kontrolu kretanja svih posjetitelja, a s druge strane osigurava sredstva za
ulaganje u nunu infrastrukturu koja e sluiti i posjetiteljima, ali i domicilnom stanovnitvu za
rekreaciju i aktivno provoenje slobodnog vremena (Movan, 2000.).
Nakon proglaenja Regionalnog parka Mura-Drava, mnoge od ideja iz studije Meimurje
malo dobivaju svoj pravni i praktini okvir za ostvarenje, pa tako i mogunost outdoor rekreacije
unutar ouvanih dijelova prirode u inae gusto naseljenom i visokourbaniziranom podruju
Meimurske upanije.
1 Zakon o zatiti prirode (Narodne novine 70/05, 139/08 i 57/11).

2 To su redom: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, znaajni
krajobraz, park-uma, spomenik parkovne arhitekture.
3 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_02_22_471.html.
4 IUCN - International Union for Conservation of Nature and Natural Resources; www.iucn.org.
5 Josip Movan (akovec, 1925.), jedan od najveih hrvatskih strunjaka za upravljanje i odrivi turizam u zatienim
podrujima, dobitnik nagrade Ivo Horvat 2011. godine za ivotno djelo u zatiti prirode RH.

Regionalni park Mura-Drava u Meimurskoj upaniji prua odreene mogunosti outdoor

rekreacije, i to one oblike koji su u razvijenim dijelovima svijeta vrlo popularni i u redovnoj
turistikoj ponudi ali iji potencijal u Hrvatskoj, to zbog nepostojanja infrastrukture, to zbog
kratkog postojanja sustava zatite prirode jo nije realiziran u dovoljnoj mjeri. Novija iskustva
pokazuju da postoji rastui interes za neke outdoor aktivnosti (primjerice za rafting po Muri)
koje se tek povremeno i nesustavno organiziraju i provode u Meimurskoj upaniji. Istovremeno,
vidljiv je i nesrazmjer izmeu trenutne ponude i rastue potranje za organiziranim turistikim
programima. To potvruje tezu da je potrebno pristupiti sustavnom razvoju infrastrukture
potrebne za ove oblike rekreacije te kreirati turistike pakete bazirane na outdoor aktivnostima
u Meimurju.
2. Rezervati biosfere
Rezervati biosfere su podruja kopnenih i morskih ekolokih sustava koja promoviraju
rjeenja usklaena s ciljevima ouvanja bioloke raznolikosti i odrivim razvojem. Rezervati
biosfere su meunarodno priznati oblik zatite, nominirani od nacionalnih vlada, a nakon
proglaenja ostaju pod suverenom nadlenou drava u kojima se nalaze. Svi rezervati biosfere
ine Svjetsku mreu rezervata biosfere, unutar koje se potie razmjena informacija i iskustava.
Ideja rezervata biosfere nastala je na Konferenciji o razumnom koritenju i ouvanju biosfere
koju je UN organizirao 1968. godine.
Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se meusobno nadopunjuju:
1. zatitnu funkciju doprinijeti ouvanju krajobraza te raznolikosti ekolokih sustava,
vrsta i genetskih resursa,
2. razvojnu funkciju poticati ekoloki i ljudski razvoj koji je socio-kulturno i ekoloki
odriv, i
3. logistiku funkciju davati podrku istraivanju, monitoringu, obrazovanju i razmjeni
podataka vezanih uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zatite i odrivog razvoja.
Pojedini rezervat biosfere je prostorno organiziran u tri meusobno povezane zone. Prva je
podruje jezgre (core area) i ovo podruje mora biti zakonski dugorono zatieno u skladu s
ciljevima zatite rezervata biosfere te dovoljno veliko kako bi ispunilo traene ciljeve. Utjecajno
podruje (buffer zone) je druga zona koja mora okruivati ili se nastavljati na podruje jezgre.
U njoj se mogu odvijati aktivnosti usklaene s ciljevima zatite. Prijelazno podruje (transition
area) je vanjsko prijelazno podruje na kojem se potie odrivi razvoj i koritenje prirodnih
dobara. U utjecajnom podruju i prijelaznom podruju turizam i rekreacija su djelatnosti koje
su poeljne i potrebno ih je razvijati (DZZP, 2008.).
iri prostor uz rijeke Muru i Dravu sa svojim okruenjem ima izuzetan potencijal za
ostvarivanje svih triju funkcija rezervata. Primjena ovog inovativnog koncepta zatite, koji
uvaava nacionalne posebnosti i razliitosti pojedinog podruja, doprinosi uinkovitom i
dugoronom ouvanju vrijednosti parka. Pristupanje Svjetskoj mrei rezervata biosfere, nadalje,
omoguava razmjenu iskustava i suradnju s drugim zatienim podrujima te promovira prostor
na meunarodnoj razini (www.dzzp.hr).
3. Pojam rekreacije
Rekreacija u jednom smislu podrazumijeva aktivnost radi vlastita uitka, a drugi smisao
govori o procesu koji ponovno gradi, stvara i obnavlja ovjekove sposobnosti. Rekreacija je irok
pojam i brojni su je autori definirali prema podruju koje su istraivali. Rekreacija je osmiljen
i kvalitetan dio slobodnog vremena usmjeren na osobne potrebe aktivnim sudjelovanjem

(djelovanjem ili pasivnim promatranjem) s pozitivnim uincima na sebe i drutvo. Prema engl.
recreation, njem. Erholung, Rekreatin, ona je cjelokupna ljudska djelatnost s pozitivnim uincima,
izvan profesionalnog rada, koju ovjek odabire prema vlastitim potrebama i eljama. Rekreacija
pridonosi razvoju osobnosti, zadovoljenju ovjekovih potreba i interesa, psihikom rastereenju
i podizanju zadovoljstva te kvaliteti ivota, posebice kao kreativan dio slobodnog vremena.
Sportska rekreacija dio je irokog podruja rekreacije, pri emu se tjelesnim aktiviranjem
zadovoljavaju ope ljudske potrebe.
Sportska rekreacija se sastoji od dviju funkcionalno povezanih rijei koje podrazumijevaju
sport, to objanjava vrstu tjelesne aktivnosti kojim se osoba bavi i rekreaciju, koja objanjava
nain na koji se aktivnost odvija, koja je svrha i cilj bavljenja odreenim sportom ili tjelesnim
aktivnostima. Moe se rei da se osoba bavi sportom na rekreacijski nain ili da joj je cilj
rekreirati se. Dakle, nije rije o rekreacijskom sportu nego o nainu na koji se bavimo sportom
(Andrijaevi, 2010.).
3.1. Vanost sporta i rekreacije u turizmu

Trend razvitka suvremenog turizma ukljuuje velik broj razliitih sadraja meu kojima
sportski osiguravaju aktivan odmor, ali i zabavu koja u konanici prua zadovoljstvo. Sport i
rekreacija u turizmu imaju vanu, kompenzacijsku ulogu, a to je zadovoljenje primarnih potreba
ovjeka za kretanjem i aktivnou, i to u prirodnim uvjetima. Te su potrebe sve izraenije to
je neko drutvo na veem stupnju tehnolokog razvitka. Mentalna napregnutost i stres s jedne
strane te hipokinezija i nedovoljno oputanje s druge strane tipini su uvjeti radnog i ivotnog
okruenja suvremenog ovjeka (Andrijaevi, 2010.).
Sportsko-rekreacijska ponuda u turizmu provodi se u tri osnovna oblika aktivnosti. Prvo je
slobodno koritenje prirodnim resursima (atrakcijama) i sportskim objektima (npr. kretanje
u prirodi obiljeenim stazama). Drugi oblik su organizacijski oblici sportsko-rekreacijskih
aktivnosti koji se odnose na organizirane aktivnosti u prirodi (npr. rafting). Programski oblici
sportsko-rekreacijske aktivnosti su trei oblik aktivnosti te se oni odnose na program sportske
rekreacije utemeljen na definiranim ciljevima pojedinca ili skupina koji se ele postii (npr. u
cilju smanjenja tjelesne mase ili stresa) (Andrijaevi, 2010.).
4. Pojam i vrste outdoor rekreacije

Priroda i krajolik, posebno u zatienim podrujima, u novije se vrijeme koriste za sve vie
novih sportskih aktivnosti u slobodnom vremenu. Uz tradicionalne sportske aktivnosti kao to
su pjeaenje, plivanje ili skijanje pojavilo se mnogo novih sportskih aktivnosti koje moemo
povezati pojmom outdoor rekreacija. Za sada jo ne postoji hrvatski prijevod ovog pojma te
se zato u radu koristi engleski izraz outdoor. Outdoor rekreacija je rekreacija koja se odvija na
otvorenom ime se misli na prirodna podruja izvan naselja (en.wikipedia.org/wiki/Outdoor_
recreation). Karakteriziraju je aktivnosti za koje je esto potrebno puno komplicirane i specifine
opreme te pomodna odjea (tzv. wilderness chic).
Prema ovisnosti aktivnosti o godinjem dobu outdoor rekreaciju moemo podijeliti u tri
skupine (Mller, 2004.):
- aktivnosti neovisne o godinjem dobu npr. trening preivljavanja u prirodi,
- ljetne aktivnosti npr. biciklizam,
- zimske aktivnosti npr. tranje na krpljama.
5. Outdoor rekreacija i mogunost njezina razvoja u regionalnom parku

Mura-Drava u Meimurskoj upaniji
Turizam je jedan od gospodarskih sektora s najbrim rastom. Danas predstavlja i znaajan
izvor dohotka i zapoljavanja za mnoge zemlje u razvoju, sa sve izraenijim i rastuim oslanjanjem
na prirodni okoli. Pritom su bioloki i prostorni resursi glavne atrakcije koje privlae turiste.
Prema IUCN-ovoj kategorizaciji ciljeva upravljanja zatienim podrujima, turizam i
rekreacija su na znaajnom mjestu, odmah poslije zatitnih funkcija upravljanja. S gledita
turizma, uoljivo je da se odreeni oblici i intenzitet turistike djelatnosti i rekreacije javljaju kao
ciljevi upravljanja u svakoj zatienoj kategoriji. Takoer je jasno da zatita biolokog bogatstva i
raznolikosti, iako iznimno vana funkcija mnogih zatienih podruja, nikako nije i jedina svrha
zatienog podruja. Kao to je ve ranije spomenuto, regionalni park je kategorija zatite koja se
prema kategorijama IUCN-a moe poistovjetiti s kategorijom V zatieni/morski krajobraz. U
toj kategoriji zatite turizam i rekreacija su doputeni, zapravo se upravlja podrujem preteito
radi zatite krajobraza i rekreacije. Iako rekreacijske aktivnosti mogu imati i negativne uinke za
zatieno podruje, prihodi od takvih aktivnosti uvelike mogu doprinijeti njegovom ouvanju i
razvoju (Martini, 2010.).
Brojne su outdoor aktivnosti koje se mogu svesti pod pojam outdoor rekreacija. U ovom radu
dat je pregled onih za koje je mogue utvrditi postojanje potencijala za njihov razvoj unutar
Regionalnog parka Mura-Drava na podruju Meimurske upanije. Aktivnosti lova i ribolova
izuzete su iz ovog pregleda, jer su dio veeg gospodarskog sustava i spadaju u tzv. konzumirajuu
grupu djelatnosti (engl. nature consumptive).
5.1. Aktivnosti na kopnu

5.1.1. Hiking i backpacking
Hiking bismo najjednostavnije mogli opisati kao pjeaenje u prirodi, tj. prirodnom okruenju.
Kad se govori o hikingu misli se na rekreativnu aktivnost koja se provodi u trajanju od jednog
dana, odnosno ne iziskuje kampiranje i nastavak aktivnosti drugi dan. Ukoliko su hiking staze
due od onog to se moe proi u jednom danu, tada govorimo o vrsti rekreacije koja se zove
backpacking. Backpacking je aktivnost koja se sastoji od hikinga i kampiranja. Na podruju
Regionalnog parka Mura-Drava u Meimurskoj upaniji postoji mogunost za aktivnost hikinga
dok vaeim Prostornim planom Meimurske upanije nije predvieno postojanje kampova pa
je time je onemoguena legalna aktivnost backpackinga. Zamjenski smjetaj mogu je u hostelu,
hotelu ili pansionu to hodae iz prirode vraa u urbanu sredinu i smanjuje doivljaj divljine.
5.1.2. Nordijsko hodanje

Nordijsko hodanje je rekreacijska aktivnost pri kojoj sehodanjepodrava upotrebom dvaju
tapova koji se koriste uritmukoraka. Desni tap mora dodirivati tlo istovremeno kad i peta
lijeve noge, a lijevi tap kada tlo dodiruje peta desne noge. Nordijsko hodanje je kao tjelovjeba
razraeno u Finskoj potkraj devedesetih godina; njegovim se ocem smatra Marko Kantaneva
koji je usavrio nain na koji su tijekom ljeta vjebali skijai-trkai. Nordijskim se hodanjem
moemo baviti u gradskim parkovima, ali i na planinskim stazama i stazama u prirodi, pa ak i po
utabanom snijegu. Sve to je potrebno su tenisice i par tapova i upravo zbog toga je ova aktivnost
mogua i za nju postoji potencijal razvoja na predmetnom podruju. Unutar Regionalnog parka
Mura-Drava u Meimurskoj upaniji mogue je markirati staze razliite duine - za hodanje

od pola sata pa do nekoliko sati. Za turiste koji se po prvi puta susreu s nordijskim hodanjem
mogue je ponuditi i kratke teajeve u trajanju od nekoliko sati za upoznavanje s osnovama i
tehnikama nordijskog hodanja.
5.1.3. Tranje i orijentacijsko tranje

Promatrano podruje svakako ima mogunosti za aktivnost rekreativnog tranja. Unutar
Regionalnog parka Mura-Drava postoji velik broj potencijalnih staza za rekreativno tranje.
Za razliku od rekreativnog tranja, orijentacijsko tranje je aktivnost koja se sastoji od dvije
jednako vane komponente: uz tranje, tu je i orijentiranje. Sam sport orijentacijsko tranje ima
vie disciplina, a za rekreativno bavljenje ovom aktivnou zanimljiv je spoj tranja i potrebe
poznavanja osnova u koritenju karte i kompasa (www.vihor.hr/Otrcanje.htm). Podruje
Regionalnog parka Mura-Drava ima mogunosti za razvoj ove rekreativne aktivnosti koja bi se
mogla na zanimljiv nain osmisliti te ukljuiti u turistiku ponudu.
5.1.4. Biciklizam i orijentacijski biciklizam

Biciklizam je nain kretanja kopnom koritenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski
pogon. Iako je prvotno nastao u19. stoljeuuEuropikao nain breg i lakeg transporta ljudi,
danas je osim naina prijevoza i vrlo rairenisportte vrstarekreacije. U posljednje vrijeme sve
se vie prirodnih podruja turistiki valorizira na nain da se turistima osmiljavaju biciklistike
staze. Projekt Mura-Drava.bike (koji se u prvom kvartalu 2012. godine privodi kraju) je projekt
Slovenije i Hrvatske kroz koji su kreirane biciklistike rute uz Muru i Dravu, a koje e se povezati
s poznatim austrijskim biciklistikim rutama Murradweg i Drauradweg (www.mura-drava.
eu/hr). Velik dio upravo ovih biciklistikih ruta prolazi promatranim zatienim podrujem.
Osim klasinog biciklizma, unutar Regionalnog parka mogue je osmisliti i programe
rekreativnog orijentacijskog biciklizma (isto kao i rekreativno orijentacijsko tranje). Biciklizmu
se dodaje element orijentacije odnosno koritenja karte i kompasa.
5.1.5. Jahanje
Jahanje je kao rekreacijska aktivnost zanimljiva za sve uzraste, a posebno za najmlae. Unutar
Regionalnog parka, kod Donje Dubrave ve se nalazi jedan dobar primjer farme koja turistima
nudi mogunost jahanja. Naravno, posjetitelji Regionalnog parka koji se odlue za ovu aktivnost
trebaju imati odreeno jahako iskustvo ili im se moe ponuditi kola jahanja, to pak predstavlja
jo jedan sadraj kojim se upotpunjuje lokalna turistika ponuda.
5.2. Aktivnosti na vodi

5.2.1. Rafting
Rafting je aktivnost na rijeci, gdje se grupa ljudi (izmeu 4 i 10 u jednom amcu) sputa
gumenim amcem niz rijene brzace, s ciljem uzbuenja, avanture i druenja. Rafting je, iako
spada u skupinuekstremnih sportova te premda postoje meunarodna natjecanja, prvenstveno
vrsta rekreacije. amci (gumenjaci ili raft) za rafting napravljeni su od izuzetno otporne vieslojne
gume te imaju vie odvojenih zranih komora. Duljina rafta je izmeu 3 i 6 metara. U veini
sluajeva raft ima i kormilara (skipera), koji sjedi na krmi rafta i kormilom ili, ee, veslom,
upravlja i navodi raft kroz rijene brzace. Svaki putnik u raftu (rafter) opremljen je veslom,
zatitnim plutajuim prslukom i kacigom. Precizne upute daju se poetnicima, obino turistima,
kojih se moraju striktno pridravati tijekom raftinga. Rijeka Mura (a manji dio i Drava) na
podruju Meimurske upanije pogodne su za blau inaicu raftinga, odnosno (prikladnije bi
bilo rei) spust po nizinskim rijekama uz uivanje u krajoliku. U svibnju 2001. godine zapoeta
je aktivnost raftinga po rijeci Muri (tzv. Mura rafting kup, na poticaj Grada akovca), koja je
do dananjeg dana postala tradicionalna i svake godine okuplja preko 300 sudionika. Iako je
u organizacijskom i drugim aspektima Mura rafting kup idealno zamiljen i provoen, on je
vie izuzetak nego pravilo jer organizatore manjih rafting-grupa odbija injenica da odreene
dozvole (primjerice za kretanje u pograninoj zoni izmeu Slovenije i Hrvatske) moraju ishoditi
i do 30 dana prije same aktivnosti, to je esto logistiki neprovedivo i u konanici neisplativo.
5.3. Ostale aktivnosti

5.3.1. Fotografiranje
Aktivnost kretanja u prirodi da bi se napravile dobre fotografije u posljednje je vrijeme
postala jako popularna, posebice zbog sve vee dostupnosti kvalitetne fotografske opreme po
prihvatljivim cijenama. Rekreativno fotografiranje usporeujemo s lovom, samo to fotografima
trofej nisu rogovi divljai ve kvalitetna fotografija neke biljne ili ivotinjske vrste ili krajolika.
S obzirom da je krajolik jedan od temeljnih fenomena Regionalnog parka Mura-Drava,
organizirani foto-safari ima velike izglede kao profitna djelatnost unutar parka.
5.3.2. Promatranje ptica (engl. Birdwatching)

Podruje Regionalnog parka Mura-Drava u Meimurskoj upaniji znaajno je izmeu
ostalog i po raznolikosti ornitofaune (ptica) (DZZP, 2009.). Podruje uz rijeku Dravu je i
meunarodno znaajno podruje za ptice, sukladno postojeoj EU direktivi6. Za rekreativno
bavljenje promatranjem ptica, promatra osim dobre obue treba dalekozor i tzv. klju (vrsta
knjige) pomou kojeg odreuje koju vrstu ptice je uoio. Zbog nedostatka prikladno ureenih
promatralita, ali i malog broja domicilnih ljubitelja i poznavatelja ptica, u Meimurju ovaj oblik
rekreacije gotovo i ne postoji, unato velikom potencijalu. U Velikoj Britaniji je, primjerice, ova
outdoor aktivnost znaajan generator prihoda u malim ruralnim zajednicama, jer su promatrai
ptica mahom klijentela iz srednjeg ili bogatijeg drutvenog sloja, dakle ona vrst potroaa koja
koristi skupocjenu opremu, nosi skuplju obuu i odjeu, u pravilu kupuje skuplji aranman, a
lokalnim vodiima koji poznaju teren i mjesta sigurnog vienja ptica ostavljaju dobre honorare
i napojnice.
5.3.3. Avanturistiki parkovi

Avanturistiki parkovi su parkovi prije svega orijentirani za prihvat veeg broja posjetitelja
kojima je cilj dobro se zabaviti i ispitati svoje mogunosti u savladavanju straha. Najei slogani
avanturistikih parkova su: zabavi se, testiraj svoje znanje, prebrodi svoje strahove. Najprihvatljivi
oblik avanturistikih parkova unutar Meimurske upanije su umski avanturistiki parkovi.
Takvu vrstu zabavnih parkova je poeljno formirati na rubnom dijelu Regionalnog parka Mura-
6 Direktiva o pticama (Council Directive 2009/147/EC) usvojena je 1979. godine, a njezin je cilj zatititi sve divlje ptice i
njihova najvanija stanita diljem EU.

Drava, odnosno u prijelaznom podruju (transition area) Rezervata biosfere Mura-Drava-

Dunav, i to u umama slabijeg kvalitativnog sastava gdje je i pojavnost znaajnih vrsta flore i
faune manja. Takvi parkovi posjetiteljima nude mogunost penjanja i prolaska staza razliitih
teina, a staze su na odreenoj (sigurnoj) visini, odnosno cilj je savladati prepreku pri prolasku
od stabla do stabla u umi. Za samo formiranje takvog parka potrebno je veliko poetno
financijsko ulaganje, prije svega na uspostavi sigurnosnih mjera za korisnike. S druge strane,
rekreacija u umama predstavlja preko 75% prihoda nacionalnih uma u SAD-u, daleko vie
nego se ostvaruje iskoritavanjem drva i biomase (Primack, 2010.).
6. Rizici pri rekreacijskim aktivnostima

Organiziranje rekreacijskih aktivnosti u zatienim podrujima mogue je provesti na dva
osnovna pristupa. U prvom su sluaju takve aktivnosti uglavnom organizirane od jednog ili
vie koncesionara koji za izdana doputenja plaaju parkovnoj upravi koncesijsku naknadu, a
doputene djelatnosti obavljaju za svoj raun i prema specifinim uvjetima parkovne uprave.
Za rekreacijske aktivnosti koje samostalno organiziraju i provode parkovne uprave, one same
preuzimaju odgovornosti za sigurnost sudionika, to ukljuuje i skrb za odtetne zahtjeve koji
su mogui u sluaju povreivanja ili smrtnog stradanja sudionika rekreacije.
Razvoj rekreacijskih aktivnosti u hrvatskim zatienim podrujima je u poetnoj fazi, ali se
biljei sve vei broj sluajeva povreivanja i stradavanja pri rekreaciji. To je posljedica poveanja
broja posjetitelja, njihove sve vee mobilnosti i interesa za intenziviranjem boravka, ali i vee
ponude rekreacijskih aktivnosti s ukljuenim visokim rizikom. Neke od outdoor rekreacijskih
aktivnosti pogodnih za podruje kojim se bavimo u ovom radu takoer su visokog rizika.
Premda je openito prihvaeno da su posjetitelji zatienih podruja odgovorni za osobnu
sigurnost kad se odlue za rekreacijske aktivnosti, u praksi se javljaju tekoe oko razgranienja
to je osobna, a to je parkovna odgovornost u sluaju nesree (Martini, 2010.).
7. Zakljuak
Na podruju Regionalnog parka Mura-Drava u Meimurskoj upaniji postoje znaajne
mogunosti za razvoj outdoor rekreacije. Sve vei broj registriranih turistikih posjetitelja
Meimurske upanije trai razliite oblike rekreacijskih aktivnosti na otvorenom. S obzirom
na to da je ponuda specifinih, organiziranih, prirodi bliskih rekreacijskih aktivnosti neznatna,
a infrastruktura nedovoljno izgraena, potrebna su relativno velika ulaganja uz istovremeno
osmiljavanje organiziranih programa i edukaciju lokalnih nositelja tih aktivnosti.
Unato tome, postoje i pozitivni primjeri napretka u razvoju outdoor rekreacije i turizma, kao
to su Mura rafting kup ili pak projekt Mura-Drava.bike kojim su u Meimurju uspostavljene
nedostajue dionice biciklistikih staza uz cjelokupni tok rijeke Mure i Drave u Europi. Dodatni
pozitivni efekt u razvoju outdoor aktivnosti oekuje se od nominacije i mogueg proglaenja
meunarodnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav tijekom nadolazeeg desetljea.
Nijedna od navedenih outdoor aktivnosti nee se komercijalizirati sama od sebe, po inerciji,
ak niti oni oblici za koje nisu potrebna velika ulaganja kapitala i znanja. U tom smislu veliku
ulogu imat e lokalne inicijative i mali (fleksibilni) poduzetnici koji e znati i htjeti iskoristiti
potencijal koji nudi sam brand regionalnog parka. U trenutku kad infrastruktura za odreene
outdoor aktivnosti bude spremna za turiste, oekuje se i poveanje outdoor rekreacijskih
aktivnosti od strane domicilnog meimurskog stanovnitva.
Literatura
1. Andrijaevi, M. (2010). Kinezioloka rekreacija. Zagreb, Kinezioloki fakultet.
2. Dravni zavod za zatitu prirode (2008). Predloeni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav,
Zagreb.
3. Dravni zavod za zatitu prirode (2009). Struna podloga za proglaenje podruja Mura-
Drava u Republici Hrvatskoj regionalnom parkom, Zagreb.
4. Dravni zavod za zatitu prirode. http://www.dzzp.hr/ (11.01.2012.).
5. International Union for Conservation of Nature, http://www.iucn.org/ (11.01.2012.).
6. Martini, I. (2010). Upravljanje zatienim podrujima prirode, Zagreb, Sveuilite u
Zagrebu, umarski fakultet.
7. Ministarstvo zatite okolia i prirode. http://www.mzoip.hr/ (16.01.2012.).
8. Movan, J. (2000). Studija Meimurje malo, arhiv Meimurske upanije.
9. Mura-Drava.bike. http://www.mura-drava.eu/hr (25.01.2012.).
10. Mller, H. (2004). Turizam i ekologija. Zagreb, Masmedia.
11. Primack, R. B. (2010). Essentials of conservation biology (5th edition), Sinauer Associates,
USA.
12. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization. http://www.unesco.org/
(12.01.2012.).
13. Vihor. http://www.vihor.hr/Otrcanje.htm (25.01.2012.).
14. Wikipedia. http://en.wikipedia.org/wiki/Outdoor_recreation (16.01.2012.).
15. Zakon o zatiti prirode. http://www.zakon.hr/ (10.01.2012.).

Miodrag Novosel, Vesna Sabol:
Rafting as a recreational sport-touristic facility of Mjedjimurje county yesterday, today end to tomorrow

Prihvaen: 17.02.2012. UDK 797:338.48(497.524)
Rafting kao sportsko-rekreativna turistika ponuda Meimurja

juer, danas, sutra
Rafting as a recreational sport-touristic facility of Mjedjimurje

county yesterday, today end to tomorrow
Miodrag Novosel, 2 Vesna Sabol

1
GP Ekom d.o.o., portska 2, 40000 akovec, Hrvatska

1
2
e-mail: 1 miodrag.novosel@ck.t-com.hr; 2 vesna.lions@gmail.com
Saetak: Suvremeno splavarenje nova je sportska aktivnost koja je nepristupana podruja

pribliila velikom broju sportaa, rekreativaca i turista. Brz tempo ivota, posebno u urbanim
sredinama i unitavanje okolia na lokalnoj i globalnoj razini uinili su boravak u prirodi
neophodnim za odravanje zdravlja. Ta potreba ojaala je pozicije eko turizma i pridonijela
popularizaciji sportova koji su u uskoj vezi sa prirodom. Istaknuto mjesto u sklopu aktivnog
odmora zauzima rafting. To je sport i rekreacija, ali ujedno i pokret za ouvanje rijeka i prirode
uope. Rafting kao sportsko-rekreativna turistika ponuda u Meimurju ima velike mogunosti
zbog toga to je rijeka Mura vrlo interesantna rijeka, kako zbog svoje ljepote krajobraza, tako i zbog
atraktivnosti to se tie same plovidbe po Muri.
Cilj ovog rada je utvrditi potencijale raftinga na rijeci Muri kao sportsko-rekreativne i turistike
ponude Meimurja.
Kljune rijei: rafting, sportski turizam, rijeka Mura, turistika ponuda
Summary: Modern rafting is a new sports activity that got inaccessible areas closer to a large
numbers of athletes, recreationals and tourists. The fast pace of life, especially in urban areas, and
environmental degradation on local and global level have made stay in nature necessary for the
maintenance of health. That need had strengthen the position of eco tourism and contributed to
popularization of sports that are in close contact with nature. Prominent position within the active
holiday takes rafting. It is a sport and recreation, but also it is a movement for the preservation of
rivers and nature in general. Rafting, as a recreational sport and tourism offer in Medjimurje, has
great potential in this regard, as the Mura river is very interesting, both because of its beauty of
landscape,and for the atractivity of sailing on Mura river. The aim of this study was to determine the
potential of rafting on the river Muras a sport and recreational tourism offer of Medjimurje county.
Key words: rafting, sport tourism, Mura, touristic offer of Medjimurje county
1. Uvod
Turizam i sport meuovisne su pojave i imaju brojna zajednika interesna podruja (De
Villiers, 2001. prema Bartoluci, avlek, 2007., 12), a to se potvruje razlogom zbog kojega je
mogue generalizirati trendove u razvoju turizma i povezati ih s globalnim trendovima razvoja
sportskog turizma (Bartoluci, avlek, 2007.). Obje pojave zahtijevaju neprekidno obnavljanje
Rafting kao sportsko-rekreativna turistika ponuda Meimurja juer, danas, sutra
i prilagodbu suvremenim potrebama turista. Broj putovanja povezanih sportom raste

eksponencijalno (Faulkner, Weston, 1998. prema Bartoluci, avlek, 2007., 11) i postaje jednim
od najbre rastuih oblika turizma sa procijenjenom stopom rasta od oko 10% godinje (Hudson,
2003. prema Bartoluci, avlek, 2007., 11). Prije gotovo desetak godina zapoeli su u Meimurju
prvi projekti s temom koritenja rijeka Mure i Drave u svrhu promocije sportsko-rekreativnih
aktivnosti. Spust murskih laa i Rafting kup uvelike su doprinijeli popularizaciji ovog sporta.
Kroz povijest u svijetu, ali i nekim naim rijekama i krajevima, drvene splavi za prijevoz tereta
i ljudi imaju dugu tradiciju. No, suvremeno splavarenje nova je turistika i sportska aktivnost.
Rafting (engl. raft-splav) vrsta je sporta, najee na rijeci, gdje se grupa ljudi (4-10) sputa
gumenim amcem niz rijene brzace, s ciljem uzbuenja, avanture i druenja. Rafting je, iako
pripada u skupinu ekstremnih sportova te postoje i meunarodna natjecanja, prvenstveno oblik
sportske rekreacije. amci (gumenjaci ili raft) izraeni su od izuzetno otporne vieslojne
gume i imaju vie odvojenih zranih komora. Duljina rafta je od 3 do 6 metara. U mnogim
sluajevima raft ima kormilara, tzv. skipera koji sjedi na krmi rafta i kormilom ili veslom
upravlja i navodi raft kroz rijeni tok i brzace. Svaki putnik u raftu (rafter) opremljen je
veslom, zatitnim prslukom, a po potrebi i kacigom. Prije svake plovidbe sudionici, posebno
poetnici, dobivaju precizne upute o ponaanju tijekom plovidbe kojih se moraju obavezno
pridravati tijekom cijelog raftinga. Rijeke su prema specifinostima brzaka i teini slubeno
klasificirane. Meutim, niti jedan sustav klasifikacije rijeka nije trajan, niti u potpunosti toan,
stoga regionalna ili individualna tumaenja mogu izazvati odreene nesporazume. Teina rijeke
moe se mijenjati, iz godinu u godinu, a pogotovo tijekom godine, a emu doprinose promjene
vodostaja, oboreno odnosno srueno drvee, geoloke promjene i padaline. S viim stupnjem
klasifikacije teine rijeke raste opasnost za sudionike raftinga. Kad su brzaci dui, bez mirnih
dijelova, izazov ovog sporta postaje vei to nosi i viu dozu adrenalina (http://hr.wikipedia.org/
wiki/Rafting).
2. Internacionalna skala teine rijeka

Radi lake procjene teine i zahtjevnosti plovidbe po rijekama, uvrijeena je klasifikacija s
opisom i karakteristikama vanim za savladavanje plovidbe u rafting amcima.
Klasifikacija je prema Internacionalnoj skali teine od 1 do 6 (www.dalmatiarafting.com).
Klasa 1: Lako
Brza voda s malim valovima. Povremene uoljive prepreke, lagane za obilazak i izbjegavanje.
Opasnost za plivae je mala, a samo spaavanje je jednostavno.
Klasa 2: Za poetnike
Ravni brzaci sa irokim, istim kanalima koji su uoljivi na vrijeme, bez posebnog izvianja.
Povremeno su potrebni manevri, stijene i valovi su srednje veliine, lako prolazni za educirane
veslae. Plivai se mogu rijetko ozlijediti, a i pomo ostalih lanova grupe prilikom spaavanja
rijetko je potrebna.
Klasa 3: Srednja
Brzaci s umjerenim neujednaenim valovima koji mogu biti teki za izbjegavanje te mogu
poplaviti i amac. Zahtijeva kompleksni manevar u brzoj struji i dobru kontrolu amca u uskim
prolazima i oko grebena. Ponekad mogu biti prisutni veliki valovi i opasne prepreke, ali njih se
lako moe izbjei. Na velikim rijekama moe se naii na jake suprotne tokove i snane struje, a
na nepreglednim dijelovima, preporuljivo je izvianje. Ozljede kod plivaa su rijetke, a samo

spaavanje je lagano. Asistencija grupe je potrebna jedino u sluaju kada se eli izbjei dulje
plivanje.
Klasa 4: Napredno
Snani, jaki, ali predvidljivi brzaci koji zahtijevaju precizno upravljanje amcem u
turbulentnoj vodi. Moe se naii na valove koje je nemogue izbjei, kao i role i zakrene
prolaze koji zahtijevaju manevre pod pritiskom. Brzaci mogu biti opasni, te zahtijevaju
uvjebanu posadu. Ponekad je potrebno izvianje za prvo sputanje. Prisutan je rizik od ozljeda
za plivae, od umjerenog do visokog, a uvjeti samog spaavanja mogu biti vrlo teki. esto je
potrebna asistencija ostalih lanova grupe kod spaavanja, te zahtijeva dobro uvjebanu grupu.
Klasa 5: Eksperti
Iznimno dugi, zaprijeeni i siloviti brzaci koji veslaa izlau vrlo visokoj opasnosti. Strmi i
zahtjevni prolazi. Brzaci mogu biti vrlo dugi izmeu mirnih dijelova te zahtijevaju velik stupanj
tjelesne kondicije i pripremljenosti. Suprotni tokovi mogu biti mali, turbulentni ili teko dostupni.
Ova klasa spomenutih karakteristika moe biti u kombinaciji na kratkoj udaljenosti. Prije
plovidbe potrebno je izvianje. Plivanje je opasno, a spaavanje je teko i iziskuje profesionalnu
ekipu. Potrebna je prikladna oprema, iskustvo, znanje, a provjerene vjetine spaavanja gotovo
su neophodne za preivljavanje.
Klasa 6: Ekstremno
Ovakvi spustovi-plovidba opisuju se kao ekstremno teki, nepredvidljivi i opasni. Posljedice
moguih greaka su teke, a spaavanje moe biti gotovo nemogue. Takve plovidbe namijenjene
su samo za timove eksperata kod povoljnijeg vodostaja, ali uz prethodnu provjeru svih mjera
opreza. Ova klasa ne ukljuuje na rijeci zapreke i slapove koji su stalno neprolazni, ali moe
ukljuivati brzake koji su tek povremeno prolazni (www.dalmatiarafting.com).
Svaka od ovih klasa moe biti jo i dodatno oznaena s plus ili minus, a to oznaava dodatni
stupanj teine ili jednostavnosti. Svi drugi pokuaji preciznije klasifikacije pomalo su subjektivni.
Vano je da vodii brinu o sigurnosti posade te da su upoznati sa svim moguim tekoama na
koje se moe naii prilikom raftinga. S veim stupnjem teine adrenalin raste. Rijeke s istom
ocjenom mogu imati razne tekoe, ali isto tako postoji i razlika izmeu povremenih i stalnih
elemenata oznake kategorije. Kod ocjenjivanja rijeke boduju se mnogi uvjeti koji ukljuuju
teinu pojedinih brzaka, rizik, zabaenost i slino. U Hrvatskoj se rafting odvija na mnogim
rijekama, a neke od njih su Cetina, Kupa, Zrmanja i pritok Krupa, Krka, Mrenica, Korana,
Mura, Drava. U susjednim zemljama takoer je razvijen rafting, i to na rijekama: Una, Vrbas,
Neretva, Drina (BiH), Tara (Crna Gora), Soa (Slovenija), Lima (Srbija).
3. Rafting kup Mura

Rafting kup Mura je edukativna, natjecateljska i ekoloka akcija srednjih kola Meimurske
upanije, a kroz do sada deset organiziranih akcija prikljuile su se i kole iz Slovenije i Maarske.
Svake godine plovilo je dvadesetak rafting amaca u kojima su bili uenici kao natjecateljski dio
programa, a dio sudionika bili su sponzori, mediji i gosti.
Cilj akcije je razvoj sportsko-rekreacijskog turizma na rijeci Muri s naglaskom na zatiti rijeke
Mure, ali i upoznavanje ire javnosti s njenim ljepotama te edukacija sudionika u upravljanju
gumenim amcima na vesla rijekom. Organizatori akcije svih godina bili su Grad akovec,
Turistika zajednica Meimurske upanije i Grada akovca, te opine uz rijeku Muru. Tijekom
proteklih godina mijenjane su dionice plovidbe. Na taj nain se plovidbom kroz Meimurje
obuhvatio cijeli tok Mure od Svetog Martina do Donje Dubrave. Tehniki organizator je bilo
Gradsko poduzee Ekom d.o.o koje se pobrinulo za sve potrebne radnje osiguranja neometanog
odvijanja akcije; od prijave, osiguranja, ureenja i svih potrebnih dozvola i odobrenja za plovidbu
rijekom Murom do organizacije prehrane i transporta svih sudionika raftinga. U akciju su bile
ukljuene opine uz rijeku Muru koje su sudionike doekivale kulturno-zabavnim i folklornim
programom, prezentacijom tradicionalnih zanata te autohtonom kulinarskom ponudom. Na taj
nain svim su sudionicima prezentirane ljepote i specifinosti ovog dijela Meimurja. Zadnjih
godina kod lokalnog stanovnitva opina uoljive su pozitivne promjene kroz poveani interes
domaeg stanovnitva za kvalitetnu i sadrajniju turistiku ponudu. U tu svrhu prvo su ureeni
prilazi na rijeci Muri. Da bi akcija bila to uspjenija i kvalitetnija, za sudionike su pripremljene
Upute sa svim vanim informacijama s opisom po dijelovima plovidbe, duini plovidbe,
terminima odvijanja-trajanja, potrebnoj opremi i sigurnosnim uputama. One su bile istaknute
na vidnim mjestima kroz cijelo vrijeme odvijanja akcije. Radi lakeg i jednostavnijeg snalaenja,
uz upute je bila istaknuta i lista sudionika s rasporedom i brojem amaca. Rijeka Mura po
internacionalnoj skali teine svrstana je u razred 1 do 2 (Arhiva GP Ekom d.o.o. akovec).
Slika 1. Rafting kup Mura.
4. Zakonska regulativa za plovidbu rijekom Murom

Rijeka Mura ima posebne uvjete to se tie plovidbe zato to je granina rijeka. Dionice kojima
se plovi u graninim su zonama sa dravom Slovenijom i Maarskom. Takoer, rijeka Mura
se nalazi u prostoru unutar zatiene prirodne vrijednosti u kategoriji Znaajnog krajobraza i
Regionalnog parka.
Radi toga je za svaki plov potrebno ishoditi sljedee dokumente:
1. Doputenje za plovidbom Luka ispostava Varadin sukladno Pravilniku o plovidbi na
unutarnjim vodama.
2. Suglasnost za prelaenje dravne granice izvan podruja graninog prijelaza
Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Meimurska.
3. Rjeenje Upravni odjel za zatitu okolia i komunalno gospodarstvo Meimurske
upanije temeljem Zakona o zatiti prirode.
4. Doputenje za jednokratnu plovidbu ili koncesiju Hrvatske vode temeljem Zakona o
vodama.
Navedena zakonska regulativa uvelike oteava i produljuje pripremu svakog plova. Vremenski
rok za rjeavanje zakonskih obveza moe potrajati i preko mjesec dana. U svakom sluaju to je

oteavajua okolnost kod ponude na tritu ove atraktivne sportsko-rekreativne aktivnosti na

rijeci Muri.
5. Mjere sigurnosti za plovidbu rijekom Murom

Tokom trajanja akcije potrebno je voditi brigu o sigurnosti svih sudionika. Organizator zbog
velikog broja sudionika akcije, ali i zbog plovnih uvjeta na Muri, mora osigurati maksimalne
sigurnosne mjere. U akciji su angairani licencirani spasitelji, koji su smjeteni u motorne
amce spremne za intervenciju u sluaju potrebe. Uz profesionalne spasitelje, tim ini jo i jedan
ronilac te lijenik. Sudionici trebaju znati plivati, a tokom trajanja akcije sigurnosni prsluci dio
su obavezne opreme koja se ne smije skidati ni pri boravku na kopnu. Spomenute sigurnosne
mjere omoguile su da u proteklih deset godina raftinga nije bilo veih incidenata ili nesretnih
sluaja s posljedicama, iako je bilo situacija lakih intervencija spasilakih ekipa.
6. Mogunosti turistike ponude uz rijeku Muru

Korisnici raftinga uz sportsko-rekreativnu aktivnost mogu prije, tijekom i poslije plovidbe
upranjavati i druge vidove aktivnosti i ponudu vezano za Muru, opine uz rijeku Muru, kao
i cjelokupnu ponudu Meimurja. Tu svakako ulaze gastro i enoloka ponuda ovog kraja te
kulturna batina i narodni obiaji koju promoviraju razne udruge i pojedinci. Uz rafting na
rijeci Muri mogu se ponuditi i druge aktivnosti, npr. biciklizam, team building, lov i ribolov.
Osim toga, mogui su i organizirani posjeti Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i
vinogradarima koji pruaju mogunost degustacije raznih kvalitetnih meimurskih vina i jela.
Mogu je i posjet bazenskim kompleksima Gradskih bazena u akovcu, kao i Toplicama Sveti
Martin. Uz rijeku Muru obiljeena je i Pouna staza Murak, uz nju se u Meimurju mogu
posjetiti i druge interesantne destinacije kao Grad labirinta Badlian, lovite Zrinskih, Maerkin
breg, Marina Prelog i Kuranec, Mlin na Muri pouna staza Mlinarov put, Rainska peta,
Skelarska brvnara Fusek, Zelengaj i mnoge druge (www.medjimurska-zupanija.hr/turizam/
izletita-i-etnice.html).
Slika 2. Karta Meimurja s ucrtanim zatienim dijelovima prirode.

7. Zakljuak
Rijeka Mura prua velike potencijale za razvoj raftinga, a time ujedno obogauje turistiku
ponudu Meimurja. Splavarenje divljim vodama dobiva sve vie pristalica iz vie razloga. Za
aktivno sudjelovanje u raftingu nije potrebno neko posebno znanje, ak nije potrebno biti
sporta ili dobar vesla, dovoljna je elja i entuzijazam.
Rafting kup Mura akcija je srednjih kola Meimurske upanije koja deset godina promovira
rafting kao turistiku ponudu naeg kraja. Kroz tu akciju lokalno stanovnitvo upoznaje se s
mogunostima i resursima koje prua ovaj vid sportsko-rekreativne aktivnosti i turizma.
Budunost raftinga na rijeci Muri doi e u potpunosti do izraaja ulaskom Hrvatske u Europsku
uniju, kada e se ujedno i pojednostaviti postupak dobivanja dozvola potrebnih za plovidbu.
Otvara se i novo trite susjednih zemalja kojima e se moi ponuditi ovaj vid sportsko-
rekreativnog turizma, uz ostalu vrlo iroku turistiku, ali i autohtonu ponudu Meimurja.
Literatura
1. Arhiva GP Ekom d.o.o. akovec.
2. Bartoluci, Mato; avlek, Nevenka i suradnici (2007.). Turizam i sport. Zagreb, kolska
knjiga.
3. http:/hr.wikipedia.org/wiki/Rafting (15.01.2012.).
4. www.dalmatiarafting.com/hr/index.aspx (16.01.2012.).
5. www.medjimurska-zupanija.hr/turizam/izletita-i-etnice.html (15.01.2012.).

Ivan Pukar, Silvija Vitner Markovi:
Veteran athletics and its importance for development of sport and leisure tourism

Prihvaen: 25.01.2012. UDK 796.4:338.48
Veteranska atletika i njezin znaaj za razvoj sportsko-rekreacijskog

turizma
Veteran athletics and its importance for development of sport and
leisure tourism
Ivan Pukar, 2 Silvija Vitner Markovi

1
1, 2
Veleuilite u Karlovcu
Trg Josipa juraja Strossmayera, 47000 Karlovac, Hrvatska
1
e-mail: ivan@kompas.hr, 2 silvija.vitner@vuka.hr
Saetak: Veteranskom atletikom bave se atletiari stariji od 35 godina ivota. Pored cestovnog
i planinskog tranja te maratona, velik broj atletiara bavi se stadionskom atletikom u vie od
pedeset razliitih diciplina i 14 dobnih kategorija. U zemljama poput Njemake, Velike Britanije,
Italije, panjolske i Francuske bavljenje veteranskim sportom je izuzetno razvijeno. Svake godine
se organiziraju atletska natjecanja, od mitinga do dravnih, regionalnih, kontinentalnih i svjetskih
prvenstava cijele godine, na otvorenom i u dvoranama. Na veim natjecanjima kao to su europska
i svjetska prvenstva nastupa od 3000 do 10 000 sportaa. Sportai u destinaciji borave i do desetak
dana za vrijeme trajanja natjecanja. Zemlje poput panjolske, Italije, Francuske, Grke i Turske
organiziraju posebne kampove za pripremu sportaa i potiu starije natjecatelje da se bave sportom
nakon zavretka njihove aktivne sportske karijere. Organiziranim pristupom ovoj ciljnoj skupini
mogue je ostvariti znaajan prihod u turizmu kroz posebne programe boravka, kako u trenanom
procesu, tako i u organizaciji veih natjecanja.
Kljune rijei: sportsko-rekreacijski turizam, veteranska atletika, atletska natjecanja
Summary: Veteran athletics can be relevant for athletes at the age of 35 or older. Besides road
running and cross country running, a large number of athletes do the athletics taking place at
stadiums in more than 50 disciplines and 14 age-categories. Veteran athletics is quite developed in
countries such as Germany, Great Britan, Italy, Spain and France. Athletic competitions are held
every year, including regular meetings, national, regional, continental and world championships,
both outdoor and indoor. Bigger competitions, such as european and world championships host
from 3000 to 10 000 athletes. Athletes spend up to 10 days at a host destination. Countries such as
Spain, Italy, France, Greece and Turkey even organize special training camps for athletes and also
encourage older competitors to take part in sports activities after terminating their professional
sport career. An organized approach to this target group can result with a significant revenue in
tourism through customized programs of stay, both in training process, as well as in organization
of specific bigger events.
Key words: sport and leisure tourism, veteran athletics, athletic competitions
1. Uvod
U posljednjih dvadesetak godina svjedoci smo pojaanog zanimanja ljudi za bavljenje
sportom i rekreacijom, to je najvie izraeno kod ljudi srednje i starije ivotne dobi koji se
intenzivno ukljuuju u razne oblike sportskih aktivnosti. Takvi su trendovi s jedne strane
Veteranska atletika i njezin znaaj za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma
posljedica sjedilake kulture, posebno kod sve brojnijeg stanovnitva u gradovima, a s druge
strane elja za zdravijim ivotom, vitalnou i brigom o fizikom izgledu te borba protiv
pretilosti koja je dovela do masovne pojave bavljenja fizikim aktivnostima, ponajprije tranja u
prirodi. Tranje je sastavni dio veteranske atletike koja jednim dijelom obuhvaa sve rekreativce
srednje i starije ivotne dobi, ali i sve atletiare koji nikad nisu prestali s aktivnim bavljenjem
atletikom ili su se nakon odreene stanke odluili u poznijim godinama ivota baviti sportom u
kojem su bili aktivni u mladosti. Dio njih koristi natjecanja kao dodatnu motivaciju, a dio se eli
samo rekreativno baviti ovim sportom koji se sastoji od tranja, skokova i bacakih disciplina.
U ovom radu se prezentiraju podaci o veteranskom atletskom sportu u europskim i svjetskim
razmjerima te znaaj istog za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma.
2. Veteranska atletika
Veteranskom atletikom bave se sportai atletiari stariji od 35 godina ivota, pri emu ne
postoji gornja dobna granica sportaa za bavljenje ovim sportom te se na svim slubenim
natjecanjima kao i u postizanju rezultata i rekorda natjeu sportaice i sportai stariji i od
100 godina ivota. Danas u pojedinim zemljama i na pojedinim natjecanjima u veteranskim
kategorijama nastupaju i sportai stariji od 30 godina ivota, no za sada na natjecanjima nisu
i slubeno uvrteni u konkurenciju, jer se jo uvijek vode strune rasprave da li atletiare ve
nakon 30-te godine ivota uvrstiti u kategoriju veterana.
U veteranskoj atletici sportai se natjeu unutar pripadajue im dobne kategorije koja
obuhvaa razdoblje od 5 godina, dakle sva natjecanja u svim disciplinama odreena su
dobnim kategorijama (npr. 35-40, 4045, 45-50 godina ivota itd.) kako bi se zbog injenice
smanjenja sposobnosti ljudskog organizma uslijed starosti mogli natjecati uvijek unutar svoje
generacijske skupine. Ulaz u odreenu dobnu kategoriju predstavlja dan roenja atletiara,
pa e tako atletiar roen npr. 01. 07. 1977. godine postati i slubeno veteranom na dan 01. 07.
2012. godine i svi njegovi rezultati do 30. 06. 2017. godine bit e voeni i priznavani u kategoriji
M-35, te s datumom 01. 07. 2017. godine prelazi u kategoriju M-40.
U sportski razvijenim zemljama u kojima atletika doista ima status kraljice sportova
veteranskom atletikom bavi se veliki broj atletiara, pa se tako prema procijenjenim podacima
samo u Njemakoj oko 400 000 graana bavi atletskim veteranskim sportom. Pored Njemake,
vrlo su brojni atletiari u Velikoj Britaniji, panjolskoj, Italiji, Francuskoj, Austriji te svim
skandinavskim zemljama. Vrijedi pravilo, to je zemlja vie gospodarski i civilizacijski razvijena,
vei broj ljudi, sportaa, a time i atletiara bavi se sportom i u poznijoj dobi. Jedan dio sportaa
radi to iskljuivo zbog rekreacije i ouvanja zdravlja, dok jedan znaajan dio atletiara to ini i
iz natjecateljskih razloga. To se posebno odnosi na one veterane koji u aktivnoj natjecateljskoj
juniorskoj ili seniorskoj dobi nisu postizali vrhunske rezultate i sudjelovali na velikim
natjecanjima pa u veteranskim kategorijama kompenziraju manjak takvih uspjeha. Rjei su
sluajevi da vrhunski atletiari nastave sportsku karijeru kao aktivni atletiari u veteranskoj
dobi uslijed zasienja natjecanjima, treningom ili zbog ozljeda prouzrokovanih intenzivnim
bavljenjem sportom u mlaoj dobi.
Veteranski atletiari organizirani su kroz atletske klubove, bilo da je rije o klubovima koji
su specijalizirani za veteransku atletiku, bilo da se radi o veim klubovima koji imaju svoju
veteransku sekciju. Udruivanje se nastavlja kroz gradske, regionalne ili nacionalne udruge,
koje postaju lanovi nacionalnih atletskih saveza. To je bitno zato to se upravo tim kanalima
moe lake doprijeti do potencijalnih gostiju koji postaju ciljna skupina za rekracijske, sportske,
ugostiteljske i druge sadraje, jer se radi o vrlo brojnoj i komercijalno zanimljivoj ciljnoj skupini
potroaa, koja moe biti vrlo znaajna za hrvatski turistiki proizvod. Kad se govori o ciljnoj
skupini, treba naglasiti da je ona vrlo raznolika s obzirom na aktivnosti, upravo zbog injenice da

atletiku kao sport ini 21 slubena disciplina koja se odrava na atletskim stadionima u mukoj
i enskoj konkurenciji (tranja, skokovi, bacanja, tafete i vieboji). U veteranske kategorije
spadaju i dodatne manje poznate discipline poput bacanja gire, bacakih vieboja i sl. Atletski
veterani ine vrlo brojnu skupinu trkaa i hodaa koji sudjeluju na planinskim i cestovnim
utrkama raznih duljina, od kraih utrka na 1 km do 5 km, ali i polumaratona (21 km), maratona
(42 195 km) te ekstremnih utrka od 50, 100 ili vie kilometara.
Cestovna natjecanja i maratoni vrlo su razvijeni oblici natjecanja koja imaju masovni karakter
i organizairaju se u mukoj i enskoj konkurenciji. Njihovo je trajanje uglavnom kratko, tj.
odvijaju se u jednom danu i najee ne predstavljaju znaajan izvor prihoda za organizatore
i destinaciju u kojoj se odravaju, s obzirom na to da osim manje dnevne potronje i kotizacije
za natjecanje, atletiari ne ostaju due u tom mjestu i najee izbjegavaju troak noenja u
destinaciji. Za razliku od takvih natjecanja, vea atletska stadionska prvenstva su interesantan
primjer zato to zbog brojnosti disciplina na stadionu, ali i broja natjecatelja traju i do desetak
dana, okupe i po nekoliko tisua natjecatelja koji se dulje vrijeme zadre u destinaciji i donose
znaajnu turistiku potronju kroz smjetaj, prijevoz, hranu i pie, pokrie trokova natjecanja,
sudaca, pomonog osoblja, koritenja sportske infrastrukture i slino.
3. Veteranska atletska natjecanja i njihova organizacija

Europska i svjetska prvenstva za veterane poela su se organizirati sedamdesetih godina
prolog stoljea, pri emu je prvo Europsko prvenstvo bilo organizirano u Viareggiu u Italiji
1978. godine. U mukoj i enskoj konkurenciji nastupilo je 1193 sportaa. Najbrojnije Europsko
prvenstvo odrano je 2002. godine u Potsdamu u Njemakoj na kojem je sudjelovalo ak
4385 atletiara. Italija i Njemaka, kao zemlje domaini natjecanja, zbog veeg broja nastupa
domaih sportaa biljee uvijek najveu masovnost. Europska veteranska atletska federacija
eli promovirati veteransku atletiku u zemljama jugoistone Europe pa e nadolazee Europsko
prvenstvo biti odrano 2014. godine u turskom Izmiru.
Europska prvenstva u dvorani poela su se odravati krajem prolog stoljea, tonije 1997.
godine u Birminghamu na kojem je nastupilo 1260 atletiarki i atletiara, dok je rekordni broj
sportaa zabiljeen na zadnjem europskom prvenstvu u Anconi na kojem je sudjelovalo 2872
natjecatalja. Broj sportaa na dvoranskim nastupima je manji uslijed injenice da je u dvorani
zastupljeno i manje disciplina te program natjecanja traje od 5 do 6 dana.
Stadionska natjecanja traju uglavnom oko desetak dana i spadaju meu najmasovnija sportska
natjecanja uope. Nastupa se u svim dobnim kategorijama kojih je ukupno 14. Broj sudionika
po disciplinama uglavnom opada prema starijim kategorijama. Udio ena je otprilike izmeu
25% i 30% u ukupnom broju natjecatelja, a najbrojnije su kategorije M-45 i M-50. U dobnim
kategorijama iznad 80 godina ivota u svakoj disciplini nastupa tek nekolicina natjecatelja.
Vrlo je teko govoriti o financijskim znaajkama takvih manifestacija, s obzirom na to da
autori nisu pronali podatke o potronji sportaa i ekonomskoj koristi od takvih manifestacija,
ali moe se okvirno procijeniti da se za natjecanje od oko 4000 sudionika zasigurno radi o
najmanje 28 000 noenja (4000 x 7 noenja), pri emu se procjenjuje da se za trokove smjetaja,
kotizacije, prijevoza, prehrane i ostalog dnevno po osobi potroi oko 70 eura, to ini ukupni
promet od oko 2 milijuna eura potronje (28 000 x 70 eura) i za destinaciju moe predstavljati
vrlo zanimljivi poslovni dogaaj.
U nastavku slijedi Tablica 1 koja na sistematiziran nain prikazuje europska veteranska
atletska prvenstva na stadionima u razdoblju od 1978. do 2012. godine, dok Tablica 2 prikazuje
europska veteranska atletska prvenstva u dvoranama u razdoblju od 1997. do 2011. godine.
Tablica 1. Europska veteranska atletska prvenstva na stadionima (engl. European Veterans

Athletic Championships Stadia - EVACS)
MJESTO ODRAVANJA DATUM ZEMLJE NATJECATELJI
1. Viareggio/ITA 10. 09. 16. 09. 1978. 21 1193
2. Helsinki/FIN 06. 08. 10. 08. 1980. 18 (bez podatka)
3. Strassburg/FRA 14. 07. - 18. 07. 1982. 22 2700
4. Brighton/GBR 20. 08. - 25. 08. 1984. 22 (bez podatka)
5. Malm/SWE 28. 07. - 02. 08. 1986. 22 2149
6. Verona/ITA 25. 06. - 02. 07. 1988. 27 2981
7. Budapest/HUN 30. 06. - 07. 07. 1990. 26 3056
8. Kristiansand/NOR 26. 06. - 04. 07. 1992. 28 2921
9. Athen/GRE 03. 06. - 12. 06. 1994. 38 2706
10. Malm/SWE 19. 07. 27. 07. 1996. 34 3422
11. Cesenatico/ITA 11. 09. - 19. 09. 1998. 36 4291
12. Jyvskyl/FIN 06. 07. - 16. 07. 2000. 40 2900
13. Potsdam/GER 15. 08. - 25. 08. 2002. 38 4385
14. Aarhus/DEN 22. 07. - 01. 08. 2004. 40 3670
15. Poznan/POL 19. 07. - 30. 07. 2006. 37 3067
16. Ljubljana/SLO 23. 07. - 03. 08. 2008. 42 3693
17. Nyiregyhaza/HUN 15. 07. - 24. 07. 2010. 41 3134
18. Zittau/Bogatynia/Hradek 16. 08. - 25. 08. 2012. (bez podatka) (bez podatka)
Izvor: European Veterans Athletic Association. www.evaa.ch/about us, (04. 01. 2012.)
Tablica 2. Europska veteranska atletska prvenstva u dvoranama (engl. European Veterans

Athletic Championships Indoor - EVACI)
MJESTO ODRAVANJA DATUM ZEMLJE NATJECATELJI
1. Birmingham/GBR 28. 02. - 02. 03. 1997. 29 1260
2. Malm/SWE 05. 03. - 07. 03. 1999. 28 853
3. Bordeaux/FRA 08. 03. - 11. 03. 2001. 30 1410
4. San Sebastian/ESP 06. 03. - 09. 03. 2003. 33 1586
5. Eskilstuna/SWE 10. 03. - 13. 03. 2005. 31 1247
6. Helsinki/FIN 22. 03. - 25. 03. 2007. 36 2092
7. Ancona/ITA 25. 03. - 29. 03. 2009. 39 2872
8. Gent/BEL 16. 03. - 20. 03. 2011. 43 3406
Izvor: European Veterans Athletic Association. www.evaa.ch/about us, (04. 01. 2012.)
Kao domaini posljednjih nekoliko natjecanja kandidirali su se manji ili srednje veliki gradovi,
Potsdam (Njemaka), Aarhus (Danska), Poznan (Poljska), Ljubljana (Slovenija), Nyiregyhaza
(Maarska). Zittau u Njemakoj e biti domain prvenstva Europe u kolovozu 2012. godine
zajedno s dva grada, u Poljskoj (Bogatynia) i ekoj (Hradek), gdje e biti odrane discipline
maratona i hodanja. Zadnja tri dvoranska prvenstva Europe bila su odrana u Helsinkiju
(Finska), Anconi (Italija) te u Gentu (Belgija). Na europskim veteranskim atletskim prvenstvima
kroz godine poveava se broj zemalja iz kojih dolaze natjecatelji.

Organizacija svjetskih prvenstava za veterane zapoela je 1975. godine u Torontu, a na

prvenstvu se okupilo 1427 sportaa. Najbrojnije svjetsko prvenstvo odrano je u japanskom
Miyazakiju kad je 1993. godine nastupilo 11 475 atletiara uz veliko sudjelovanje domaih
natjecatelja. Svjetska dvoranska prvenstva zapoela su 2004. godine u Sindelfingenu (Njemaka)
nastupom 2638 atletiara, dok je rekordni broj natjecatelja nastupio 2008. godine u Clermond
Ferrandu u Francuskoj kada je sudjelovalo ak 3670 sportaa.
Sve trokove natjecanja natjecatelji snose sami plaanjem kotizacije za nastup od 45 do 50
eura i sa pravom nastupa u dvije discipline te plaanjem dodatnih disciplina i nastupa, ukoliko
to ele. U razvijenijim zemljama kotizaciju sportaima plaaju nacionalni savezi, dok u Republici
Hrvatskoj veterani takvih pogodnosti nemaju. Za niti jedan nastup nije predviena norma, dakle
moe nastupiti svatko tko eli, ako uplati kotizaciju. Ukoliko neki od natjecatelja za vrijeme
natjecanja nije u mogunosti sigurno sudjelovati u natjecanju te moe natetiti svom zdravlju ili
zdravlju drugih natjecatelja, tzv. zatitari (engl. security officers) imaju pravo iskljuiti sportaa
iz natjecanja, pogotovo ako ne potuje unaprijed propisana i zadana pravila prema standardima
Meunarodne atletske federacije. Na svim natjecanjima sudjeluju meunarodni atletski suci, a
organizirane su i posebne lijenike ekipe.
Veteranska atletika u Republici Hrvatskoj slabije je razvijena i stadionskom atletikom bavi se
nekoliko stotina sportaa, dok su cestovne i planinske utrke te maratoni vie zastupljeni. Iako
redovno sudjeluju na svim meunarodnim natjecanjima te osvajaju i medalje, radi se ipak o
manjem broju sportaa. Hrvatska reprezentacija se s veih natjecanja vraala s nekoliko medalja.
Treba istai da Hrvatska ima svjetskog veteranskog rekordera u bacanju kugle u kategoriji M60
te viestruku europsku i svjetsku prvakinju u bacanju kugle i diska, koja je naslove osvajala u
kategoriji -60 i -65.
U Republici Hrvatskoj se svake godine organizira nekoliko mitinga, regionalnih i gradskih
prvenstava, ali i dravno prvenstvo u dvorani i na otvorenom koje je meunarodnog, to jest
otvorenog karaktera, kako bi se privukao to je mogue vei broj sportaa, posebno iz susjedne
Slovenije, gdje je veteranska atletika razvijenija te iz Bosne, Srbije, Maarske i Italije. Najznaajnije
natjecanje za hrvatske atletiare je Balkanijada koja se odrava u zadnjih 20-tak godina i na kojoj
Hrvati sudjeluju od 2004. godine. Zadnja Balkanijada odrana je u Domalama pored Ljubljane
u Sloveniji i na njoj je sudjelovalo oko 700 atletiara iz desetak balkanskih zemalja. Bilo je to
trodnevno natjecanje na kojem je sudjelovalo oko 70 atletiara iz Republike Hrvatske, a oekuje
se da e nakon Izmira (Turska) u rujnu 2012. godine domain Balkanijade 2013. godine biti
Hrvatska, pri emu Zagreb trenutno ima najvie mogunosti za organizaciju, iako stadioni u
akovcu i Varadinu mogu zadovoljiti potrebne kriterije.
4. Pripreme veteranskih atletiara i mogunosti u sportsko rekreacijskom

turizmu
Pored navedenih injenica koje se uglavnom odnose na natjecateljski veteranski sport, treba
uzeti u obzir da se sportai za natjecanja trebaju pripremati i da to ine tijekom cijele godine
intenzivnim treningom. Sportai iz sjevernih zemalja imaju neto oteane okolnosti treninga
na otvorenom zbog loeg, hladnog i vlanog vremena u veem dijelu godine, pa jedan dio njih
treninge odrava odlazei u toplije krajeve tijekom zimskih mjeseci na krai ili dui boravak u
destinacije koje raspolau klimatskim, ali i infrastrukturnim uvjetima za odravanje treninga.
Pri tome se misli na ureene trkake staze u prirodi, stadione ili igralita s ureenom atletskom
stazom, koje omoguuju dnevni trening, opremljene teretane i druge sadraje za sportsku
pripremu pri emu vodeni sadraji, bazeni, wellness, masae i sl. ine dio turistike ponude
koja e u potpunosti zadovoljiti potrebe veteranskih atletiara sportaa. Dio zapadnoeuropskih
atletskih veterana priprema se na Kanarskim otocima gdje postoje posebni atletski centri,
zatim na Mallorci u panjolskoj, u razliitim odreditima u Turskoj, Francuskoj, Italiji i drugim

zemljama koje omoguuju takve uvjete.
Organizacijom turistikih aranmana koji bi se mogli svrstati u kategoriju tzv. afinitetnih
aranmana ili engl. affinity aranmana (Vukoni, 2003.) trebale bi se baviti turistike agencije,
kako u zemlji iz koje bi natjecatelji dolazili, tako i u zemlji, odnosno destinaciji koja bi prihvatila
takve sportae i organizirala sadraj njihovog boravka kao i sve dodatne usluge. Republika
Hrvatska zasigurno ima takve mogunosti u svom priobalju, tim vie to gradovi poput Pule,
Rijeke, Splita i Makarske imaju kvalitetna atletska borilita na otvorenom koje bi atletiari
veterani mogli koristiti za svoje pripreme. Naalost, osim dvorane u Rijeci, drugi gradovi, ak
niti Zagreb, nemaju mogunosti za dvoranski trening zimi te je Hrvatska jedna od zaista rijetkih
zemalja u Europi koja nema krunu atletsku stazu u dvorani duljine 200 metara. Izgradnjom
takve dvorane stvorili bi se uvjeti za odravanje treninga atletiara u zimskom razdoblju, ali i
veih natjecanja poput europskog ili svjetskog prvenstva. U tom sluaju Republika Hrvatska bi
mogla biti kandidat, izmeu ostalog, i za organizaciju velikih veteranskih atletskih natjecanja.
Za organizaciju veih natjecanja potrebna je adekvatna stadionska infrastruktura, kvalitetna
oprema ukljuujui i vei broj bacakih i drugih sprava, te odgovarajui broj sudakog i drugog
osoblja potrebnog za kvalitetno, brzo i precizno odvijanje natjecanja u kojem e se strogo potivati
vrlo precizna, unaprijed odreena satnica odravanja pojedinih disciplina. To je vano zato to
nepotivanje i kanjenje satnice moe dovesti do kaosa u tijeku natjecanja te se organizacije
natjecanja povjeravaju zemljama i gradovima za koje postoji jamstvo da zadovoljavaju sve
kriterije. esto se europska i svjetska, pa i balkanska prvenstva odravaju u gradovima koji
raspolau s vie stadiona, s obzirom na to da je ponekad zbog brojnosti disciplina ili natjecatelja
nemogue cijeli program izvesti na jednom borilitu.
5. Zakljuak
Iz navedenog se moe zakljuiti da veteranska atletika kao sport predstavlja znaajni izvor
potencijalnih korisnika turistikih usluga. Jedan dio prihoda od organizacije istoimenih
manifestacija moe se ostvariti na nain da gradovi organiziraju vea natjecanja poput regionalnih,
europskih i svjetskih prvenstava koja se odravaju svake godine uz minimalno dodatno ulaganje
u ve postojeu sportsku infrastrukturu u obliku nabave novih sprava, dodatne opreme i
eventualnog dotjerivanja stadiona, odnosno atletske staze. Drugi vid mogueg izvora prihoda
i razvoja sportsko-rekreacijskog turizma je kroz organizaciju sadraja potrebnog za trening i
pripremu atletskih veterana u zimskom dijelu godine, prije svega u priobalnom klimatski
povoljnijem podruju, gdje bi se ovoj ciljnoj skupini posvetila posebna panja i omoguio
kvalitetan trening. Organizacija strunih skupova za trenere i sportae na temu priprema
veteranskih atletiara i specifinosti bavljenja sportom u starijoj ivotnoj dobi samo su neke od
dodatnih mogunosti koje bi utjecale na atraktivnost ovih sadraja. injenica je da europsko
stanovnito ubrzano stari, da je potreba bavljenja fizikom aktivnou sve vea i vea, da se ovim
sportom bavi znaajan broj europskih graana u vrlo dugom ivotnom periodu. Ti sportai
uglavnom ne prekidaju svoju atletsku karijeru, ukoliko ne doe do ozljeda i atletikom se bave
od svoje 30-te godine pa do kraja ivota, kao to glasi i slogan veteranskog pokreta na englekom
Sport for life. Unato injenici da je vrlo teko raditi procjene, s obzirom na nedostatak izvora
relevantnih podataka, radi se o ciljnoj skupini koja broji vie od milijun korisnika.
Kanali pristupa do ciljnih skupina su specijalizirane turistike agencije koje se bave
organizacijom putovanja sportaa, atletski klubovi i udruge, nacionalni atletski savezi, ali
i direktni kontakti sa sportaima na veim natjecanjama, gdje je mogue direktno uruiti
svoju marketinku poruku. Nju je mogue plasirati i putem strunih asopisa i web stranica.
U realizaciji tih aktivnosti treba sudjelovati lokalna zajednica, poevi od lokalne turistike

zajednice, sportske organizacije pa do sportskih strunjaka, posebno iz podruja atletike,

Hrvatskog atletskog saveza i svih pruatelja sportskih i turistiko ugostiteljskih usluga, jer u
moguem dolasku i boravku atletskih veterana u ciljanoj destinaciji slijedi konkretna ekonomska
korist za sve sudionike u organizaciji ovih aktivnosti.
Literatura
1. European Veterans Athletic Association. http://www.evaa.ch/about us/ (04. 01. 2012.).
2. Hrvatski atletski veteran. http://www.has.hr/info-veterani/ (05. 01. 2012.).
3. Vukoni, Boris (2003). Turistike agencije, Zagreb, Mikrorad.
4. World Masters Athletics. http://www.world-masters-athletics.org/history/ (04. 01. 2012.).

Ivan Szabo, Ivan Penava:
Sportsko-rekreacijski program usavravanja znanja plivanja za vrijeme godinjeg odmora

Prihvaen: 27.03.2012 UDK 797.2:796.035
Sportsko-rekreacijski program usavravanja znanja plivanja za

vrijeme godinjeg odmora
The Sport and Recreational Swimming Improvement Program during
Holidays
Ivan Szabo, 2 Ivan Penava

1
Ekonomska kola Vukovar

1, 2
Stjepana Filipovia 6, 32010 Vukovar, Hrvatska

e-mail: 1 ivan.szabo1@skole.hr, 2 ivan.penava@vu.t-com.hr
Saetak: Plivanje kao jedna od osnovnih ljudskih potreba predstavlja obrazovni, kulturni, ali
i kvalitetni segment ivota ovjeka. Za vrijeme godinjih odmora, osobito ljetnih, brojne su prilike
kada se moe boraviti u vodi. Usavravanje plivakih tehnika omoguava nam da dobijemo korisna
znanja koja primjenjujemo radi ouvanja i unapreenja zdravlja bez obzira na to u kojoj smo
ivotnoj dobi. Koristei ovaj sportsko-rekreacijski program od 12 sati i primjenjujui programske
sadraje svim korisnicima programa omoguava se da na pristupaan i zabavan nain svladaju
osnove plivakih tehnika te su na taj nain u mogunosti baviti se najzdravijim sportom na svijetu.
Usvojeno znanje predstavlja trajni suvenir i uspomenu na aktivno proveden godinji odmor, te
je kao takav zasigurno vrhunski promotor nae zemlje i turistikog odredita u kojem se provodi
ovakav program, kao mjesta gdje se ugodno, kulturno i kvalitetno ivi.
Kljune rijei: plivanje, godinji odmor, usavravanje
Abstract: Swimming is one of the basic human needs. As such, it represents an important
cultural, educational and qualitative segment of our lives. There are numerous occasions during
our holidays, especially summer holidays, when we have a chance to swim and spend our leisure
time in water. Working on swimming techniques during these occasions, enables us to gain useful
knowledge, applicable to all ages and important for the preservation and improvement of health.
By using this 12 hour swimming program and applying the selected content, all program users
can learn the basics of the swimming techniques in an easily understood and amusing way, thus
making it possible for them to exercise the healthiest sport of all. The knowledge gained represents
a permanent souvenir and a reminder to the holidays spent actively and as such is an excellent
promoter of our country and a tourist destination in which such a program is implemented, a
destination where people live a comfortable, cultural and quality life.
Key words: swimming, holidays, improvement
1. Uvod
Prema definiciji sportski turizam je svaki boravak turista u turistikom odreditu u kojem
je sport glavni (Bartoluci, kori, 2010.) ili jedan od motiva putovanja. Bez obzira radi li se o
putovanju kod kojeg je bavljenje sportom osnovni motiv putovanja (pa govorimo o sportskom
turizmu u uem smislu, odnosno o sportskom odmoru) ili putovanju kod kojeg je bavljenje

The Sport and Recreational Swimming Improvement Program during Holidays
sportom sporedni motiv putovanja (pa govorimo o sportskom turizmu u irem smislu, odnosno
o sportu na odmoru), plivanje kao sport i rekreativna aktivnost prua brojne mogunosti u
osmiljavanju aktivnog programiranog godinjeg odmora. To se posebno odnosi na vrijeme
ljetnih godinjih odmora s obzirom na to da je ponuda naih turistikih aranmana uglavnom
usmjerena na morska odredita, ali bez obzira na to, gdje god postoje uvjeti za provedbu ovakvog
programa, mogue je iskoristiti prednosti plivanja kao rekreativne aktivnosti pogodne za svakog.
Program od 12 sati osmiljen radi svladavanja osnova plivakih tehnika predstavlja idealnu
sportsko-rekreativnu aktivnost, osobito za one koji se na odmoru ne ele samo izleavati,
ve kroz aktivan odmor ele stei nova iskustva i znanja. Bez obzira u kojem periodu ivota
odluimo svladati osnove plivakih tehnika za to nikad nije kasno, a naueno uvijek moemo
nadograditi i unaprijediti gdje god nastavili usavravanje.
2. Plivanje kao dio turistike ponude

Prema definiciji sportski turizam je svaki boravak turista u turistikom odreditu u kojem je
sport glavni (Bartoluci, kori, 2010.) ili jedan od motiva putovanja. Razlikujemo natjecateljski
sportski turizam, zimski sportski turizam i ljetni sportsko-rekreacijski turizam (Bartoluci i sur.,
2004, 21). Ljetni sportsko-rekreacijski turizam moe se odvijati na moru, u planinama, rijekama
i sl. Obuhvaa razliite sportsko-rekreacijske aktivnosti poput etnji, tranja, planinarenja,
sportova na vodi, sportskih igara, golfa, tenisa, jahanja i dr. (Bartoluci i sur., 2004, 23).
Kao jedna od osnovnih ljudskih potreba plivanje predstavlja obrazovni, kulturni, ali i kvalitetni
segment ivota ovjeka od najranijih dana pa sve do starosti (Szabo, 2000.). Ba zbog injenice
da se plivanje odvija u uvjetima relativnog besteinskog stanja, ono je pogodno za sve uzraste.
Osim toga, pravilan i svestran utjecaj na kompletan lokolmotorni, krvoilni i dini sutav ine
plivanje najzdravijim sportom na svijetu (Maglischo, 1993.), bilo da se radi o programima za
predkolce (bebe ribe ili bebe vidre), za kolsku djecu u obliku kole plivanja ili sportske plivake
kole, za sportske ili rekreativne programe sve kolske djece i mladih, pa sve do rekreativnih i
kineziterapijskih programa za sve odrasle osobe do najkasnije dobi.
Program svladavanja osnova plivakih tehnika u 12 sati zamiljen je kao sportsko-
rekreacijska aktivnost koja se provodi za vrijeme godinjeg odmora, koji najee traje izmeu
sedam i deset dana, u nekom od naih turistikih odredita. Voditelj programa, kineziolog, je
moderator provedbe programa i on, svojim znanjem, iskustvom i osjeajem za stvarne potrebe
ali i sposobnosti korisnika, treba odrediti uestalost odravanja sati, pojednih tema, svrstavanje
korisnika u homogenizirane grupe, upotrebe rekvizita i svega ostalog to e ovakav program
uiniti pristupanijim, zabavnijim, zdravijim, jednom rijeju korisnijim za same polaznike
programa. Pri tome svakako treba voditi brigu da usvojena znanja ostanu u trajnom vlasnitvu
korisnika programa, a to e se dogoditi samo ako se na satovima poduke stvori ugodna radna
atmosfera te ako se korisnicima jasno i edukativno izlau programski sadraji.
Budui da je boravak za vrijeme godinjih odmora relativno kratak i ne moemo oekivati
velike pomake, bilo u razvoju motorikih sposobnosti ili u redukciji potkonog masnog tkiva,
ovaj program je napravljen u cilju plivake edukacije i stvaranja navike redovitog vjebanja. Da
bi se plivanje moglo koristiti u svrhu rekreacije, kineziterapije ili sporta neophodno je pravilno
usvojiti plivake tehnike. Miljenja smo da je godinji odmor pravo vrijeme za rad na sebi.
Provedbu ovakvog programa nije nuno usmjeriti samo na turistike destinacije na moru
i iskljuivo za vrijeme ljetnih mjeseci. Provedba ovakvog sportsko-rekreativnog programa
mogua je gotovo cijele godine, gdje god postoje uvjeti za to (ureeno kupalite), u toplicama,
na hotelskim bazenima ili gradskim kupalitima.
3. Cilj i zadae programa

CILJ : Osnovni cilj programa je svladati osnove plivakih tehnika.
ZADACI :
- obrazovni: usvojiti osnovna znanja plivakih tehnika, ukazati korisnicima na zdravstvene
aspekte plivanja, na pravila ponaanja na plivalitima, te im pruiti mogunost da koriste
plivanje u rekreacijske, terapijske i natjecateljske svrhe;
- odgojni: razvijati kod korisnika osjeaj sigurnosti i samopouzdanja u vodenom okruenju,
te stjecanje navika za zdravim i korisnim vjebanjem;
- kinantropoloki :
1) antropometrijske karakteristike: pozitivno utjecati na rast i razvoj djece te
reducirati potkono masno tkivo i poveati miinu masu kod svih korisnika;
2) motorike sposobnosti: razvoj ope motorike s posebnim naglaskom na razvoj
koordinacije, snage ruku i nogu (repetativne) i ravnotee;
3) funkcionalne sposobnosti: utjecati na poveanje funkcije krvoilnog sustava,
poveanje vitalnog kapaciteta plua, poboljanje pokretljivosti zglobova.
4. Globalni plan i program

4.1. Struktura sata
Trajanje sata je 50 minuta.
UVODNO-PRIPREMNI DIO :
CILJ: emocionalno i fiziki pripremiti korisnike za predstojee sadraje.
SADRAJI: ope pripremne vjebe na suhom i u vodi s naglaskom na imitaciju plivakih
zaveslaja i udaraca nogama.
TRAJANJE: 6-10 minuta.
GLAVNI DIO :
A
CILJ: sadrajima iz plana i programa nauiti korisnike novo motoriko gibanje ili usavriti
ve poznato.
SADRAJI: nastavne teme iz nastavnih cjelina.
B
CILJ: putem razliitih sadraja usavriti motorika znanja.
SADRAJI: razliite tafetne, elementarne i druge igre.
ZAVRNI DIO :
CILJ: dovesti optereenje organizma na razinu uvodnog dijela sata.
SADRAJI: razgovor o nauenom, vjebe oputanja, vjebe disanja, pomone plivake
tehnike, razliite igre oputajueg i smirujueg karaktera.

4.2. Primjer programske cjeline razraene po programskim sadrajima
POSTUPCI UENJA KRAUL TEHNIKE
-vjebe za rad nogu

10 rad nogama kraul uz rub bazena u sjedu (2)
11 rad nogama drei se za rub bazena (2)
12 rad nogama u kretanju nakon odgurivanja od ruba bazena (4)
13 rad nogama uz pomo plivake daske (4)
14 rad nogama uz pomo peraja sa i bez daske (4)
15 rad nogama u okomitom (uspravnom) poloaju (3)
-vjebe za rad ruku
16 imitacija zaveslaja na suhom (4)
17 rad rukama u vodi uz rub bazena u uspravnom i okomitom poloaju (2)
18 plivanje rukama u mjestu, noge na rubu bazena, jedna ruka, druga i naizmjenino (2)
19 plivanje rukama uz pomo plivake daske, jedna ruka, druga i naizmjenino (4)
20 plivanje vaterpolo kraul, (glava vani) (3)
21 plivanje rukama nekoliko metara sa i bez disanja (4)
-vjebe za koordinaciju rada ruku i nogu
22 plivanje nogama nekoliko udaraca pa ukljuiti ruke sa i bez disanja (3)
23 plivanje rukama nekoliko zaveslaja pa ukljuiti noge (3)
24 plivanje jednom rukom sa i bez daske druga ruka uz bok (2)
25 plivanje naizmjenino rukama ruka eka ruku sa i bez daske (4)
26 plivanje s naglaskom na rad ruku ili na rad nogu (4)
27 plivanje uz pomo peraja (3)
Izvor: Szabo, 2000.
5. Operativni program
Program je okviran i izbor sadraja ovisi o predznanju korisnika, tempu napredovanja,
interesu za pojedine programske sadraje, ali i o konkretnim uvjetima rada. Na poetku provedbe
programa vano je prilagoditi intenzitet rada trenutnim sposobnostima i mogunostima
svakog pojedinog korisnika programa. Princip uenja kod svih plivakih tehnika je taj da se na
poetku uenja prvo svladava rad nogama, zatim rad rukama a tek onda koordinacija, odnosno
usklaivanje rada nogu i ruku (Volanek, 2002.). Na taj nain, ve od samog poetka poduke,
moe se postii dosta visoki intenzitet rada ak i ako nivo svladane tehnike plivanja nije na
visokom nivou, a da se pri tome ne usvajaju pogreke automatizmom.
Uestalost ponavljanja satova poduke potrebno je prilagoditi trajnju godinjeg odmora
svakog korisnika. Oni koji su doli na sedmodnevni godinji odmor poduku mogu pohaati
dva puta u danu (jedan sat ujutro i jedan sat popodne), dok oni na duem godinjem odmoru
tempo odravanja poduke mogu odrediti sami u dogovoru s voditeljem programa. Sam program
najbolje je provoditi u bazenima koji ne moraju nuno biti natjecateljski bazeni ali ipak moraju
zadovoljiti neke osnovne uvjete kao to su dubina, temperatura i kvaliteta vode. Kvalitetu i
raznolikost u izboru programskih sadraja zasigurno e poveati upotreba razliitih plivakih
rekvizita (Szabo, 2000.) od kojih su za program gotovo neophodni daska za plivanje, plovak za
noge (avion), peraje, dok e sva ostala pomagala pomoi i uiniti samu poduku zanimljivijom
(lopatice za plivanje, koluti, markeri i drugi).
5.1. Operativni program razraen po satima

1. SAT 7. SAT
a) inicijalno provjeravanje a) tranzitivno provjeravanje
b) poloaj tijela u vodi b) koordinacija rada ruku i nogu K,L
c) rad nogama K c) rad nogu P
d) vjebe ronjenja
2. SAT
a) vjebe disanja 8. SAT
b) poloaj tijela u vodi a) rad rukama P
c) rad nogama K b) rad nogama P
c) koordinacija rada ruku i nogu K,L
3. SAT
a) vjebe disanja 9. SAT
b) poloaj tijela u vodi a) koordinacija rada ruku i nogu P
c) rad nogama K,L b) rad rukama P
c) koordinacija rada ruku i nogu K,L
4. SAT 10. SAT

a) rad rukama K a) rad nogama D
b) vjebe disanja b) koordinacija rada ruku i nogu P,K,L
c) rad nogama K,L
11. SAT
5. SAT a) rad rukama D
a) rad nogama P b) rad nogama D
b) rad rukama K,L c) koordinacija rada ruku i nogu P,K,L
c) rad nogama K,L
d) vjebe disanja 12. SAT
a) finalno provjeravanje
6. SAT b) koordinacija rada ruku i nogu D
a) koordinacija rada ruku i nogu K,L c) koordinacija rada ruku i nogu P,K,L
b) rad nogama P
c) rad rukama K,L
d) vjebe disanja
6. Praenje i vrednovanje programa

Praenje i vrednovanje ostvarivanja programskih sadraja: u programu se provodi inicijalno,
tranzitivno i finalno provjeravanje znanja plivakih tehnika, gdje e se dobiti povratna informacija
o prezentnom stanju subjekta na poetku programa, stupnju ostvarivanja programa i u kojem je
opsegu realiziran program.
Poeljno je prilikom ocjenjivanja usvojenosti plivakih tehnika (prema Tablici 1) snimiti
korisnika programa video zapisom (video-analiza) i to izvana i pod vodom (bono i od naprijed).
Osim to se na taj nain najbolje moe odrediti stupanj usvojenosti pojedinog elementa ili cijele
tehnike (Maglischo, 1993.; Gundling, 1998.), takav zapis predstavlja i trajnu uspomenu korisnika
programa kao i podsjetnik na eventualne pogreke u tehnici plivanja. Takoer, mogue je izvriti
i dodatna testiranja u obliku mjerenja otplivanih dionica (Volanek, 1996.), prema uvjetima
koji vladaju prilikom provedbe programa.

Tablica 1. Procjena usvojenosti znanja plivanja.
ime i kraul leno prsno delfin testiranja

pre-
zime,
koordinacija
koordinacija
koordinacija
koordinacija
adre-sa,
redni broj
noge 25m
ruke 25m
tele-fon,
100m
e-mail
Noge
noge
noge
noge
ruke
ruke
ruke
ruke
50m
i n c i j l n o p.
t r a n z i t i V n o p.
1 f i n a l n o p.
1 - osnovna struktura pokreta, nefunkcionalno

Ocjena tehnike 1-3 2 osnovna struktura pokreta, funcionalno
3 u potpunosti svladan pokret, funkcionalno
7. Zakljuak
Sport i sportsko-rekreacijski programi sastavni su dio turistike ponude. Plivanje kao segment
ponude koji spada u sport, rekreaciju a time i u kategoriju sadraja koji poveavaju zadovoljstvo,
zdravlje i drutvenost naih gostiju, ima brojne mogunosti primjene u naim turistikim
sreditima. Opisani program predstavlja samo jednu od mogunosti primjene plivanja kao
ponude turistikog sadraja.
Za uspjenu realizaciju ovakvih sportsko-rekreativnih programa koji nemaju iskljuivi cilj
sportskog odmora, ve sporta na odmoru, neophodna je suradnja svih ukljuenih u program,
a posebno je naglaena uloga voditelja programa, kineziologa, koji kreiranjem i provoenjem
programa direktno utjee na zdravlje i zadovoljstvo sudionika (Bartoluci, kori, 2010.). Smatram
da bi se uvrtavanjem ovog, ali i slinih programa u ponude turistikih odredita zasigurno
podigla kvaliteta ponude naim gostima te im se osiguralo usvajanje vrijednih, funkcionalnih
znanja koje bi ponijeli trajno sa sobom. Vjerujem da e takva uspomena biti trajni promotor
nae zemlje i turistikog odredita u kojem se provodi takav program, i to prvenstveno kao
mjesta gdje se ugodno, kulturno i kvalitetno ivi.
8. Literatura
1. Bartoluci, M. (1999.). Ekonomski aspekti sporta i turizma. UNESCO, Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, Fakultet za fiziku kulturu. Zagreb. str. 10.
2. Bartoluci, M. I sur. (2004). Menedment u sportu i turizmu. Zagreb, Kinezioloki fakultet,
Ekonomski fakultet.
3. Gundling, White, (1988). Creative synchronized swimming, Illinois.
4. Maglischo, E.W., (1993). Swimming even faster, California.
5. Szabo, I. (2000). Metodike vjebe usavravanja tehnika plivanja (diplomski rad), Zagreb.
6. kori, S. i Bartoluci, M. (2010.) Znaaj strunjaka sportske rekreacije u turizmu, Pore.
7. Volanek, B. (1996). Sportsko plivanje, Zagreb.
8. Volanek, B., (2002). Bit plivanja, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb.

Mirjana Trstenjak, Adisa Gergi:
Existing sport-recreational contents and opportunities of new programmes inclusion

Prihvaen: 13.02.2012. UDK 796.035
Postojei sportsko-rekreacijski sadraji i mogunosti ukljuivanja

novih programa
Existing sport-recreational contents and opportunities of new

programmes inclusion
Mirjana Trstenjak, 2 Adisa Gergi

1

1

2
student Meimurskog veleuilita u akovcu
e-mail: mtrstenjak@mev.hr, adisaagergic@gmail.com
Saetak: Sadraji sportske rekreacije koje odabiremo reflektiraju se na nain ivota u slobodno
vrijeme i utjeu na sve bitne sastavnice ivota kao i na efikasnost i zadovoljstvo na radnom mjestu.
Razvijanje novih programa i sadraja sportske rekreacije doprinosi daljnjem unapreenju kvalitete
ivota, a za ukljuivanje tih programa u turistiku ponudu potrebna su odreena struna znanja i
vjetine kako bi se poveale mogunosti za daljnji razvoj sportsko- rekreativne ponude u turizmu.
U ovom radu prikazat e se najee zastupljena ponuda programa sportske rekreacije na naem
tritu, kao i neki od novih programa sportske rekreacije i mogunosti njihovog ukljuivanja u
turistiku ponudu.
Kljune rijei: sportska rekreacija, razvoj novih programa, turistika ponuda
Abstract: Sport recreation contents we choose reflect our way of life, the way we spend our free
time and also have an influence on all important components of life, as well as on our efficiency
and job satisfaction. The development of new sport recreation programmes contributes to
further improvement of our life quality. Certain amount of knowledge and skills are necessary to
include these programmes into touris offer, so as to be able to increase the possibilities for further
development of sport-recreational turist offer. This paper will cover the most represented offers of
sport recreational programmes in our market, as well as some new sport recreational programmes
and the possibilities of their involvement in turist offer.
Key words: sport recreation, development of new programmes, promotion
1. Uvod
Sportska rekreacija moe se skraeno definirati kao stvaralaki oblik aktivnosti i ukljuivanja
ovjeka u razliite vrste sportskih sadraja kao spontani odraz ovjekove elje da u svom
slobodnom vremenu zadovolji svoje potrebe za kretanjem i igrom. Sadraji sportske rekreacije
znaajno doprinose kompenzaciji negativnog utjecaja suvremenog naina ivota i rada na
ovjeka, ali i osiguravaju neposredni utjecaj na ouvanje kvalitete ivota. Kao drutveno
uvjetovana pojava sportska rekreacija se uvijek prilagoava stvarnim potrebama drutva u kojem
egzistira (Bartoluci i sur., 2004.). Mnogi sadraji sportske rekreacije egzistiraju kao trendovi,
Postojei sportsko-rekreacijski sadraji i mogunosti ukljuivanja novih programa
dok su odreeni sadraji sportske rekreacije prisutni uvijek i samo vremenom doivljavaju neke
modifikacije. U radu se navode najee zastupljeni programi sportske rekreacije, neki primjeri
novih programa, te stanje rekreacijskih centara i lokacija u odnosu na vrstu sportske rekreacije.
Cilj rada je potaknuti na razvijanje i ponudu novih sadraja sportske rekreacije, ime se moe
kvalitetno unaprijediti osmiljavanje ovjekovog slobodnog vremena ili poveati turistika
ponuda ukoliko se radi na razvijanju programa sportske rekreacije u turizmu.
2. Postojei oblici sportske rekreacije

Neki od najeih oblika i programa sportske rekreacije su: vjebanje, hodanje, tranje,
vonja biciklom, plivanje, odbojka na pijesku, joga, rolanje, planinarenje itd. Programi sportsko-
rekreacijskog vjebanja, da bi se uinili to zanimljivijim sudionicima, ukljuuju sadraje kao to
su razliite sportske igre, vjebe uz glazbu u krunom obliku rada ili ples. Osnovne karakteristike
navedenih najeih oblika sportske rekreacije opisane su u nastavku.
Hodanje je zdrava fizika aktivnost, ne previe naporna niti zahtjevna. Hodati se moe
svugdje, vrlo je jednostavno, pokreti koje se pritom izvode najprirodniji su i najprilagoeniji
ljudskom tijelu, bez rastezanja po dvoranama i spravama, uz malu disciplinu i napore, a prisutan
je i dodir s prirodom.
Tranje je dostupno svima i u svim uvjetima, jeftino je i jednostavno, tri se na svjeem zraku
i die punim pluima, to samo pojaava zdravstveni uinak vjebe. Tranje je vrlo individualna
aktivnost, borba ovjeka sa samim sobom i vlastitim mogunostima i ogranienjima. Trati se
moe svugdje, a redovito tranje sigurno ini dobro ljudskom tijelu i zadrava dobro raspoloenje.
Aerobik je vrsta vjebanja koja kombinira ritmike aerobne vjebe s istezanjem i vjebama
snage. U naelu se izvodi grupno, uz glazbu i nazonost instruktora aerobika; to je gimnastika
tijela koje je stavljeno u stalni pokret, najee pratei ritmiku glazbu, a time se na zabavan
nain istovremeno moe oblikovati tijelo.
Fitness se uglavnom sastoji od vie programa vjebanja koji slijede jedan drugog i ine
zaokrueni ciklus, a podrazumijeva svaki nain rada koji dovodi ljudsko tijelo u stanje
zadovoljavajue forme i snage.
Joga je nain oputanja i smanjenja napetosti, oblik vjebanja koji godi zdravlju i poboljava
tjelesnu izdrljivost, a za neke i nain lijeenja bolesti. Sklad se postie ispravnim meditacijskim
vjebama. Prakticiranje joge tei uspostavljanju sklada izmeu uma, tijela i duha, a programi
ukljuuju spoj vjebi za umno i tjelesno smirenje, te vjebe za specifine tegobe.
Rekreativno plivanje je odlina tjelovjeba bez rizika otrih bolova u zglobovima, nosi niz
koristi za sve koji se njime bave, a zbog svoje specifinosti utjecaja na miine skupine i aerobni
uinak, plivanje se smatra jednim od najcjelovitijih oblika vjebanja.
Vonja biciklom je istovremeno zabavan i sjajan nain vjebanja. Bicikl vie manje znaju voziti
svi, nije potrebno posebno igralite, a osnovna oprema je financijski vrlo dostupna. Uz sporu
vonju koja ne izaziva napor i dozvoljava normalan razgovor moe se pretvoriti u druenje, a
oni natjecateljskog duha e u drutvu prijatelja odrediti granice do koje treba prvi stii ili vonju
biciklom pretvoriti u adrenalinsku pustolovinu.
Odbojka na pijesku je prihvaena i od ena i od mukaraca i nije joj dugo trebalo da se rairi
po cijelom svijetu. Uvjeti igranja na otvorenom kao to su sunce, pijesak i vjetar, daleko su
zahtjevniji od onih u dvorani, ali samim time i privlaniji za velik broj poklonika, rekreativaca.
Tereni za odbojku na pijesku, osim to postoje skoro svugdje na plaama, rairili su se i po
kontinentalnim rekreativnim centrima.
Rolanje je sport za duu, jer potie tjelesno i psihiko zdravlje. Za vrijeme rolanja cijelo je
tijelo u pokretu, jako je zabavno, tehnika se usvaja brzo i lako, svatko moe pronai tempo u

kojem e uivati, sam ili u drutvu. Uz to, usmjerenost panje i koncentriranje na stazu i pokrete
doprinosi smanjenju stresa.
Planinarenje podrazumijeva kretanje i boravak u prirodi uz vladanje teoretskim i praktinim
znanjima o prirodi i boravku u njoj. Planinarenje nije samo redovit odlazak u planine, ve i
tenja za njihovo ouvanje. Osim oigledne koristi za fiziku kondiciju, hodanje umom i
boravak u prirodi spontano usmjerava panju na sve aspekte prirode, njenu ljepotu i uda, pa
moe koristiti za vlastito iscjeljivanje.
3. Stanje rekreacijskih centara u odnosu na vrste sportske rekreacije

Podaci u Tablici 1 preuzeti s portala Rekracija.hr prikazuju da od ukupno 974 rekreacijska
centra u Republici Hrvatskoj najvie njih otpada na fitness i aerobic, i to 183 i 153. Iako relativno
mlada, zumba se izvodi u 75 centara, dok je podjednak broj rekreacijskih centara za brdski
biciklizam i stolni nogomet, njih 48. Najmanje je centara za pilates yogu, hidrogimastiku i
biciklo u vodi, njih 3 odnosno 2.
Tablica 1. Trenutni broj rekreacijskih centara u Republici Hrvatskoj.

vrsta sportske rekracije broj rekreacijskih centara
fitness 183
aerobik 153
yoga 95
zumba 75
odbojka 69
plivanje 67
mali nogomet 55
stolni tenis 48
brdski biciklizam 48
paintball 39
sportsko penjanje 30
golf 23
tranje 19
odbojka na pijesku 18
orjentacija 17
snowboarding 15
trampolin 7
nordijsko skijanje 5
pilates yoga 3
hydrogimnastika 3
biciklo u vodi 2
ukupno 974
Izvor: http://rekreacija.hr/.
Iz Tablice 2 koja se odnosi na ukupan broj lokacija sportsko-rekreativnih centara u Republici

Hrvatskoj vidljivo je da jo uvijek u sportskoj rekraciji na podruju Republike Hrvatske prednjae
centri za fitness i aerobik, i to njih 211 i 196. Velik je broj lokacija na kojima se odvija yoga, i to
njih 192. Paintball i sportsko penjanje, kao adrenalinski sportovi, odvijaju se na 39 i 24 lokacije.
Najmanji broj lokacija je za nordijsko skijanje, hidrogimanstiku i biciklo u vodi, i to njih samo
5, 3, odnosno 2. Iako je za tranje potrebno vrlo malo, vidljivo je da je se tranje odvija na samo
22 lokacije, a razlog moe biti to za tranje i nije potrebna neka posebna lokacija jer se moe
prakticirati bilo gdje.
Tablica 2. Ukupan broj lokacija u Republici Hrvatskoj.

vrsta sportske rekracije ukupan broj lokacija
fitness 211
aerobic 196
yoga 192
zumba 116
odbojka 79
plivanje 69
mali nogomet 58
stolni tenis 51
brdski biciklizam 49
paintball 39
sportsko penjanje 34
golf 24
tranje 22
odbojka na pijesku 19
orijentacija 17
snowboarding 15
trampolin 9
pilates yoga 9
nordijsko sikijanje 5
hydrogimnastika 3
biciklo u vodi 2
Ukupno 1219
Izvor: http://rekreacija.hr/.
Navedeni podaci za izradu tablica preuzeti su s portala Rekreacija.hr, informacijskog servisa

za sportsko-rekreacijske sadraje u Republici Hrvatskoj. Portal je plod mladih i kreativnih osoba
koji su svojim radom i znanjem stvorili sustav koji obuhvaa sve sportove i sportske klubove
u cijeloj zemlji, s osnovnom namjerom promicanja sporta i poticanja to veeg broja graana
na aktivniji i zdraviji nain ivota. Namjera portala je da se prezentacijom razliitih sportsko-
rekreacijskih sadraja i informiranjem o njihovoj dostupnosti olaka potraga za rekreacijskim
centrima, koji e odgovarati sklonostima i trenutanim potrebama rekreativaca.
4. Primjeri novih programa sportske rekreacije

Iz iroke ponude novih programa sportske rekreacije koji se pojavljuju na pojedinim tritima
izdvojeno je nekoliko primjera programa namijenjenih djeci, obitelji, za team bilding i turistiku
ponudu.
Blo-ball je neobian sport, slian stolnom tenisu, ali bez upotrebe reketa. Sudionici se natjeu
tako da otpuhuju lopticu natrag i na taj nain pokuavaju osvojiti bod. Bod je osvojen kada
loptica proe pored protivnika. Stol se nalazi na povienju i moe se prilagoditi visini igraa.
Moe se igrati pojedinano (2 na 2) ili u parovima (http://www.topendsports.com).
Noenje supruge (ene) je natjecanje u kojem muki natjecatelji tre nosei svoje supruge.
Zadatak mukarca je, nosei enu, prijei sve postavljene prepreke u to kraem vremenu.
Postoji nekoliko naina noenja: noenje u naruju, noenje preko ramena i estonijski stil (ena

je na suprugu tako da su joj noge oko njegovog vrata, a ruke oko njegovog pojasa.) Najvei broj
natjecanja ove vrste je u Finskoj, gdje veliina nagrade ovisi o teini supruge. Noenje supruge,
kao disciplina, je prisutno u Americi, Hong Kongu i ostalim dijelovima svijeta, a ima i svoju
kategoriju u Guinnessovoj knjizi rekorda (http://www.2camels.com).
Whacky races - ova igra je oblik sportske rekreacije nastao prema istoimenom crtiu u kojem
se moe pokazati slonost i kreativnost obitelji. Obitelji dobivaju osnove i potrebne dijelove
za izgradnju vlastitog luckastog automobila, koji e s ostalim automobilima sudjelovati u
utrci. Ukoliko neka od obitelji eli dodatne dijelove, kako bi poboljala svoj automobil, mora
sudjelovati u nekoj od dodatnih igara kako bi zaradila dovoljno novaca za kupnju dijelova.
Neke od dodatnih igara su: brzinsko guljenje krumpira, bacanje kamena s ramena, sudjelovanje
u nagradnom kvizu (http://www.phoenixleisure.co.uk).
Ljudski stolni nogomet predstavlja reanimaciju stolnog nogometa. Umjesto drvenih figurica
ljudi su na plastine motke spojeni tkaninom, koja klie s jedne na drugu stranu. Na taj nain
predstavljaju figurice u pravoj igri stolnog nogometa. U igri sudjeluje pet do osam igraa, a
igra se moe igrati i u dvorani i na otvorenom. Igrai mogu trati du motike, dok su golmani
zakvaeni na ue koje se moe razvlaiti poput gume. Svaka ekipa treba dati to je vie mogue
golova u dogovorenom vremenu (http://www.phoenixleisure.co.uk).
Bossaball je igra koja predstavlja kombinaciju nogometa, odbojke, gimnastike i capoeire.
Teren predstavlja kombinaciju trampolina i podloge na napuhavanje, podijeljenog na dva dijela
mreom. Zadatak igraa je prebaciti loptu preko mree, u protivniki teren. Svaka ekipa ima
pravo dodirnuti loptu, dok se nalazi u njihovom polju maksimalno osam puta. Za to vrijeme
skaka na trampolinu pokuava dosei maksimalnu visinu skoka i pripremiti spektakularan
udarac. Moe se igrati na razliitim lokacijama: u parkovima, klubovima, na sajmovima, u
kampovima (http://www.bossaball.com/).
Krofball je poznat due od koarke, iako se o njemu zna jako malo. Poklonici ovog sporta
rei e kako se radi o najhumanijem sportu u kojem ekipe mogu biti mjeovite (i djeaci i
djevojice). Nastao je u Nizozemskoj poetkom dvadesetog stoljea. Amsterdamski uitelj Nico
Broekhuysen osmislio je ovu igru kako bi svi uenici iz njegovog razreda, bez obzira na spol, u
njoj mogli ravnopravno sudjelovati. Korfball se igra na otvorenom ili zatvorenom terenu. Igra je
vrlo brza i dinamina, a pravovremena dodavanja, otkrivanja i precizan ut su put do pobjede
(http://www.englandkorfball.co.uk ).
Volleybonk je igra koja predstavlja kombinaciju odbojke i tenisa. Igra se s medicinskom
loptom i pravila ne nalau ogranien broj igraa. Lopta se moe vratiti bilo kojim dijelom tijela,
ak i nogom. Igra se igra na teniskom terenu i prebacuje se preko teniske mreice. Bodovi su kao
u tenisu (http://thebolditalic.com).
Dvoruki tenis, tj. tenis s dva reketa je igra koju je predstavio doktor Don Muller i u Rusiji
postoji i Savez dvorukog tenisa. Dvoruki tenis je jednak obinom tenisu, samo to igrai
imaju rekete u obje ruke. Neke od prednosti ovog tenisa su to to nema toliko savijanja prilikom
pokuaja vraanja loptice, mogu se stii i nedostine loptice, ne koristi se backhand i manje su
mogunosti pojave najee ozljede u tenisu, teniskog lakta (http://www.tworacket.com).
Disc golf je sport ija tradicija u svijetu see u 60-e godine prolog stoljea kada su brojni
zaljubljenici u popularan Frisbee, poeli organizirati natjecanja u razliitim igrama gdje je
leteim diskom trebalo pogoditi odreeni objekt. Osnovna ideja ovog sporta je jednaka kao i
kod klasinog golfa, tj. u to manje pokuaja stii od polazne pozicije do odredita, samo to su
kod disc golfa, palica i loptica zamijenjeni leteim diskom i posebno dizajniranim koem.
5. Mogunosti uvoenja novih sportsko-rekreacijskih programa

S obzirom na navedene podatke o najee zastupljenim sportsko-rekreacijskim aktivnostima,
postojeim lokacijama i trenutnim stanjem rekreacijskih centara u Hrvatskoj, potrebno je
uvoditi nove programe i sadraje sportske rekreacije. Tako bi na primjer, svaki grad s teniskim
terenom, osim tenisa i popularne odbojke mogao ponuditi i novu vrstu sportske rekreacije, igru
poznatu kao Volleybonk. Ukoliko se radi o strastvenim igraima tenisa, oni nee moi odoljeti
isprobati novu vrstu tenisa Dvoruki tenis. Velik je broj obitelji, koje dolaze sa svojom djecom
na godinji odmor i koje bi eljele uivati u zajednikim sadrajima, a za njih bi bila idealna
obiteljska igra pod nazivom Whacky races. Jedan od primjera koji se eli istaknuti je disc golf,
sport s kojim su se u Hrvatskoj upoznali tek rijetki. Za sada se jedini teren u Hrvatskoj nalazi u
Martinuevcu, gdje mala natjecanja redovito odrava desetak igraa disc golf kluba Zrinski
akovec i Varadin. Sportsko-rekreacijska aktivnost primjerena je za aktivno koritenje
slobodnog vremena u prirodi, ali takoer i kao zabavan program turistike ponude.
6. Zakljuak
Na temelju prikazanih podataka o postojeim i novim oblicima sportsko-rekreacijskih
aktivnosti eli se potaknuti na uvoenje novih sadraja i programa u ponude sportsko-
rekreacijskih centara, ali i u postojee turistike sadraje. Novi sadraji u slobodnom vremenu
namijenjeni su pojedincima koji aktivnim sudjelovanjem u sportsko-rekreacijskim aktivnostima
ele kompenzirati rutinu radnog dana ili prazan prostor u kojem nema mentalnih i tjelesnih
uzbuenja. Takoer, prema podacima agencije TOMAS sve vie turista provodi aktivan odmor
i trai to vie mogunosti ukljuivanja u razliite sportsko-rekreacijske sadraje i programe.
Iskoritavajui potencijale centara sportske rekreacije i terena, uz pomo strunih ljudi i sve
dostupnijih podataka, mogla bi se upotpuniti turistika ponuda i produiti turistika sezona.
Uvoenje i ponuda novih sportsko-rekreacijskih sadraja esto ovise o popularnosti odreenih
sportova ili trendovima koje prenose poznate ili popularne osobe, mediji ili se ire putem
interneta i drutvenih mrea. Potrebno je pratiti i ponudu i potranju, uskladiti s mogunostima
koje postoje i usuditi se uvesti novosti u postojee sadraje, bez obzira da li se programi nude
pojedincima za kvalitetno koritenje slobodnog vremena ili pak za proirenje turistike ponude.
Literatura
1. Bartoluci, M. i suradnici (2004). Menadment u sportu i turizmu. Zagreb, Kinezioloki
fakultet, Ekonomski fakultet.
2. http://www.englandkorfball.co.uk/cms/what-is-korfball.htm (08.01.2012.).
3. http://rekreacija.hr/katalog (23.01.2012.).
4. http://thebolditalic.com/grant/stories/1313-the-peoples-court (08.01.2012.).
5. http://www.bossaballsports.com/en/home/what (07.01.2012.)
6. http://www.phoenixleisure.co.uk/package/event/6/61/whacky_races_corporate_team_
building_events.html (08.01.2012.).
7. http://www.phoenixleisure.co.uk/package/event/7/24/human_table_football.html
(08.01.2012.).
8. http://www.topendsports.com/sport/unusual/blo-ball.htm (08.01.2012.).
9. http://www.tworacket.com/index2.html (01.02.2012.).
10. http://www.2camels.com/wife-carrying-championships.php (07.01.2012.).

Dejan Tubi, Irena Bosni, Zrinka Blaevi:
The role of cycling routes in development of sports tourism in Medjimurje

Prihvaen: 01.03.2012. UDK 338.48:796.6(497.524)
Biciklistike rute u razvoju sportsko-rekreativnog turizma

Meimurja
The role of cycling routes in development of sports tourism in
Medjimurje
Dejan Tubi, 2 Irena Bosni, 3 Zrinka Blaevi

1
Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici

1, 2, 3

e- mail: 1 dejan.tubic@vsmti.hr, 2 irena.bosnic@vsmti.hr, 3 zrinka.blazevic@vsmti.hr
Saetak: Suvremeni turistiki trendovi pokazuju da se tradicionalni motivi odmora sve vie
zamjenjuju s motivima i sadrajima aktivnog odmora, te sport i sportska rekreacija sve znaajnije
utjeu na sadraje i kvalitetu provoenja aktivnog odmora u nekoj turistikoj destinaciji.
Meimurje je jedna od regija u kontinentalnoj Hrvatskoj, koja ima dobre preddispozicije upravo za
razvoj sportsko-rekreativnih oblika turizma, a naroito biciklistikog turizma. Naime, zbog svojeg
geografskog poloaja, relativno male povrine koja omoguuje kombiniranje reljefno i sadrajno
raznolikih biciklistikih ruta koje se mogu obii u jednom danu te blizine europskih emitivnih
trita orijentiranih prema biciklistikom turizmu, Meimurje je najperspktivnija regija za razvoj
biciklistikog turizma. Stoga je svrha ovoga rada prikazati potencijale i znaaj biciklistikog
turizma, kao jednog od sportsko-rekreacijskih oblika turizma na primjeru Meimurja.
Kljune rijei: sportska rekreacija, biciklizam, Meimurje, aktivan odmor, biciklistike rute
Abstract: Modern tourist trends show that traditional holiday motives are increasingly replaced
with motives and contents of active vacation, sport and recreation more significantly influence the
content and quality for active holidays in a tourist destination. Medjimurje is one of the regions
in the continental part of Croatia which has a very good disposition for the development of sports
and recreational forms of tourism, especially cycling tourism. Because of its geographical position,
a relatively small area, which allows combining relief and substantially different cycling routes
that can be visited in one day and the proximity of European generating market-oriented bicycle
tourism, Medjimurje is the most promising region for the development of cycling tourism. So the
aim of this paper is to point out the potential and importance of bicycle tourism as a form of sports
and recreational tourism on the example of Medjimurje.
Key words: sports recreation, cycling, Medjimurje, active vacation, cycling rutes
1. Uvod
Meimurska upanija je smjetena na samom sjeverozapadu Hrvatske izmeu Mure i Drave te
je najprometnije povezana s Europom. Prostorno je najmanja upanija, ali je najgue naseljena.
Na dodiru je dviju velikih morfolokih cjelina ovog dijela Europe: istonih Alpa i Panonske
nizine. Uz tri grada, akovec, Prelog i Mursko Sredie i 22 opine podijeljena je na dvije
reljefne cjeline: Gornje i Donje Meimurje. Gornje Meimurje karakterizira breuljkasti dio s
Biciklistike rute u razvoju sportsko-rekreativnog turizma Meimurja
najviim vrhom Mohokosom, 344,5 metara nadmorske visine, a Donje Meimurje karakterizira
zelenilo, ravniarska unutranjost kojom se isprepliu manja jezera i vodeni tokovi s dva velika
umjetna jezera HE akovec i Dubrava. Meimurje zbog svog zemljopisnog poloaja, ouvanih
prirodnih bogatstava (podzemnih pitkih i termalnih voda, okolia, netaknute prirode, a moemo
rei i cijelog ekosustava), ouvane kulture i prirodne batine, dobro izgraene infrastrukture s
naglaskom na ouvani okoli, blizine i povezanosti s gradovima unutar Hrvatske i zemljama u
Europskoj uniji (Slovenijom i Maarskom, a u blizini je i Austrija) ima dobre perspektive za dalji
napredak i razvoj u svim podrujima gospodarstva, turizma, tehnologije, prometne i komunalne
infrastrukture. Moe se zakljuiti da sve prehtodno navedene pogodnosti i mogunosti ine
Meimurje velikim vratima Hrvatske za uspjeno irenje na europska trita.
Grad akovec je upravno, gospodarsko i kulturno sredite Meimurske upanije, bogato
povijesnom batinom (franjevaka crkva i samostan, perivoj Zrinski, Franjevaki trg i mnoge
druge povijesne i kulturne linosti i ustanove koje su obiljeile grad), ali i raznim turistikim i
sportskim manifestacijama, ouvanim prirodnim resursima i znamenitostima. Mursko Sredie
je najsjeverniji grad u Hrvatskoj i ujedno najstarije naselje u Meimurju. Povjesniari dre da je
ve u rimsko doba postojalo naselje Halicanum na temelju kojega je nastalo Mursko Sredie.
Specifinost ovoga grada je u njegovoj jakoj prometnoj optereenosti, jer se u samom centru nalaz
granica sa Slovenijom. Od iznimnog znaaja je i blizina granice s Maarskom koja pridonosi
prometnom i turistikom znaenju te stvara dobre okosnice za razvoj sportsko-rekreativnog
turizma (biciklizma). Takoer, na turistikoj karti Meimurja nezaobilazna destinacija je i
kulturno-povijesni grad Prelog iji razvoj datira jo iz 13. stoljea.
Bogata povijesno-kulturna batina, ouvana ljepota prirode, bogatstvo pejzaa, izvorna i
gastronomska ponuda, tradicijski obrti, kulturne i zabavne manifestacije, vinogradni breuljci
i vinske ceste, dobra prometna povezanost (domaa i inozemna), biciklike i pjeake staze te
razliiti oblici sportsko-rekreativne ponude stvaraju pretpostavku postanka Meimurja kao
prepoznatljive turistike destinacije i brenda kontinentalne Hrvatske. Najvei razvojni potencijal
imaju specifini oblici turizma poput sportsko-rekreativnog, zdravstvenog, ekoturizma, lovno-
ribolovnog, kongresnog, gastronomskog, enolokog turizma i sl. Meu njima se moe istaknuti
sportsko-rekreativni turizam, budui da je Meimurje zbog svog geografskog poloaja i
povrinske veliine (729,5 km) izuzetno pogodan kraj za razvoj rekreativnog biciklizma.
2. Meuodnos turizma i sporta

Veza izmeu turizma i sporta datira jo iz antikih vremena kada je sport bio znaajan pokreta
ljudi na putovanja s ciljem sudjelovanja na Olimpijskim igrama (Gei, 2011.). U dananje vrijeme,
utjecaj turizma i sporta toliko je velik da isti dotie ekonomski razvoj kao i pobuuje zanimanje
mnogobrojnih znanstvenika koji kroz svoja istraivanja promatraju njihovu sinergiju i utjecaj
na razne domene ljudskih djelatnosti kao to su ekonomija, tehnologija, politika itd. Poznati
hrvatski autori Markovi i Mojse istraivali su vezu izmeu turizma i sporta te promatrali
turizam i sport kao pojave koje motiviraju ljude te utjeu na njihove zdravstvene, razonodne i
kulturne potrebe (Bartoluci, 2004.).
vicarski znanstvenici Hunziker i Krapf 1942. godine, iznijeli su svoju definiciju turizma koju
je kasnije prihvatilo i nadopunilo Meunarodno udruenje znanstvenih turistikih strunjaka
(AIEST), a ona glasi: Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka
posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s tim
boravkom nije vezana nikakva gospodarska djelatnost (Pirjevac, 1999., 25). Danas je u veini
zemalja prihvaena opa koncepcijska definicija turizma koju je predloio UNWTO i koja se
moe ubrojiti u definicije s pozicije turistike potranje, a glasi: Turizam ukljuuje aktivnosti
proizale iz putovanja i boravka osoba izvan uobiajne sredine ne dulje od jedne godine radi

odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu
naknadu u mjestu koje posjeuju (avlek, 2011., 30).
Dakle, turizma nema bez putovanja, odnosno kretanja ljudi koje je pokrenuto prvenstveno
zbog zadovoljavanja odreenih turistikih potreba. Prema Rjeniku turizma, turistike potrebe
definiramo kao skup pojedinanih potreba koje zajedniki (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili
skupinu potroaa u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistiki nain, a to znai
radi obnavljanja svoje psihike i fizike kondicije (Vukoni i avlek, 2001., 393). Stoga se moe
rei da su glavni motivi koji pokreu turiste na putovanja odmor, rekreacija izvan uobiajne
sredine, ouvanje zdravlja i elja za novim doivljajima.
U dananje vrijeme, meu najee spominjane motive turistikih putovanja moemo ubrojiti
i sport koji se uobiajno definira kao vrsta tjelesnog vjebanja ili djelatnost kojoj je svrha radnja
ije izvoenje poiva na zamisli o borbi s nekim odreenim elementom: daljinom, vremenom,
preprekom, materijalom, tekoama, opasnostima, ivotinjama, protivnikom ili pored toga,
samim sobom (Bartoluci, 1997. prema Gei 2011., 274). Sport je sve znaajniji sadraj boravka u
turistikom odreditu, a turisti sve ee postaju aktivni sudionici razliitih sportskih aktivnosti,
kao to su sportovi na vodi, tenis, golf, skijanje, jahanje i drugo, to doprinosi stvaranju
novog odnosa izmeu turizma i sporta (Bartoluci, 2004.). Takoer, moe se rei da turizam
i sport djeluju sinergijski na nain da turizam sa svojim prirodnim resursima i kapacitetima
nudi osnovne elementarne uvjete boravka gostiju, dok sport u razliitim oblicima sudjeluje u
oblikovanju, obogaivanju i oplemenjivanju turistike ponude (Gei, 2011.).
3. Sportskorekreativni turizam
Niz negativnih promjena u svakodnevnom ivotu ljudi (stres, buka, brzi tempo ivota,
klimatske promjene, malo i nedovoljno kretanje, zagaenost itd.) navele su na drugaiji nain
razmiljanja o sadanjosti. Svi navedeni faktori odrazili su se na izmjenu percepcije potroaa
(turista) prema njima samima, to je utjecalo na podizanje razine svijesti o poboljanju vlastitog
zdravlja i fitnesa, a samim time i na promjene koje su vezane za odmor. Neaktivnost na odmoru
turisti su poeli zamjenjivati s raznim oblicima aktivnog odmora: programima za oblikovanje
tijela, raznim rekreacijskim aktivnostima, fitness programima i dr. (Bartoluci i suradnici, 2004.).
Turisti sve vie ele provesti aktivan odmor. Sport u suvremenom turizmu jedan je od glavnih
motiva putovanja u odreena turistika odredita. Sinergija sporta i turizma dovodi do razvoja
specifinih oblika turizma poput sportsko-rekreativnog turizma, koji prua razne mogunosti za
ponovni razvoj turistikih destinacija u kojima je turistika ponuda i kvaliteta poela stagnirati
u odnosu na druge turistike destinacije, a istodobno pruaju mogunost razvoja destinacija
koje do danas nisu bile turistiki aktivne (Bartoluci i suradnici, 2004.). Suvremena turistika
ponuda sve se vie orijentira prema aktivnom nainu odmaranja, to podrazumijeva ukljuenje
turista u odreene sportske aktivnosti.
Sportska rekreacija u turizmu ima dugogodinju tradiciju te je postala nezaobilazni sadraj
turistike ponude s posebnom ulogom u privlaenju domaih i inozemnih gostiju u turistiku
destinaciju (Gei, 2011., 280). Sportska rekreacija je danas vie od potrebe suvremenog ovjeka
te je postala nainom ivota, posebno u slobodno vrijeme. Stoga ne udi injenica da je u
suvremenim uvjetima naglo poveana potranja za sportskim i sportsko rekreativnim sadrajima
(Gei, 2011., 281), a ponekad sport i rekreacija predstavljaju i jedini motiv za turistika putovanja.
Analizirajui sportski turizam autori (poput Bartoluci, 2004.) tumae tri glavna oblika u koje
uvrtavaju natjecateljski sportski turizam, zimski sportsko-rekreacijski turizam i ljetni sportsko-
rekreacijski turizam. Natjecateljski sportski turizam prije svega ovisi o ukupnom razvitku
natjecateljskog sporta, pa se stoga takvi oblici sportskog turizma najee ostvaruju u veim
gradovima. Zimski sportsko-rekreacijski turizam razvija se u planinama, ali i u toplicama kao
i na moru, dok je ljetni sportsko-rekreacijski turizam usmjeren na more, rijeke, jezera, ali
i planine. Vano je naglasiti kako Hrvatska najvei turistiki promet ostvaruje upravo u
ljetnim mjesecima.
Sportsko-rekreacijsku ponudu trebalo bi usmjeriti prema planovima budueg razvoja
hrvatskog turizma, razvoja postojeih sportsko-rekreacijskih centara i sportskih objekata koji
su graeni za masovne oblike turizma, ali je nuno orijentirati se i na individualne sportove koji
e pruiti vie diskrecije i mogunosti individualnim gostima. Meu njima treba istaknuti
cikloturizam kao jedan od najperspektivnijih individualnih sportova u kontinentalnoj Hrvatskoj,
a osobito u Meimurskoj upaniji.
4. Razvojni potencijali cikloturizma

Cikloturizam (biciklizam + turizam) je jedan od najbre rastuih selektivnih oblika turizma u
posljednjih nekoliko godina, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, a najveu stopu rasta u posljednjih
par godina ima u Njemakoj i Austriji koji su nama tradicionalno najvjernija turistika trita.
Statistike biljee stalni porast broja cikloturista; samo u sezoni 2003. godine cikloturisti su Europi
donijeli prihod od 6 milijardi . U Europi je taj oblik aktivnog odmora sve traeniji, osobito zbog
globalnog trenda isticanja brige o zdravlju i ekologiji.
Znajui da 12 milijuna Europljana uiva u vonji biciklom motivirajua je injenica za sve
one koji se bave turizmom. Razvoj biciklistikog turizma zapoeo je u Njemakoj, odakle
se irio ostatkom Europe. Povijest biciklizma u Hrvatskoj relativno je kratka, a prvi spomen
biciklizma na ovim terenima datira u 1860. godinu, a koncem 19. st. Hrvatska ima svoj prvi
biciklistiki savez. Vano je istaknuti da se cikloturizam u nas spominje od 1887. godine kada
su tri studenta u mjesec dana biciklom obili mjesta od Zagreba preko Rijeke do Trsta, a na
povratku su ili preko Ljubljane. Najfascinantniji je cikloturistiki podvig napravio 1897. godine
Ferdinand Budicki koji je biciklom preao 17.000 km u 8 mjeseci kroz Europu, Sjevernu Afriku,
te po dolasku u Ameriku preao put od New Yorka do Chicaga.
Biciklom se najbolje moe povezati rekreacija, obilazak i upoznavanje znamenitosti, povijesti
i prirodnih bogatstava neke zemlje. Cikloturizam je aktivan oblik turizma gdje turisti (potroai)
posjeuju turistike lokacije vlastitim ili unajmljenim biciklom, u individualnom aranmanu ili
grupno s licenciranim biciklikim vodiem. Za cikloturiste to je poseban doivljaj otkrivanja
novih podruja i ljepota koji bi tradicionalnim cestovnim i drugim transportom ostao posve
nezamijeen. Hrvatska pripada u manje europske zemlje, ali zbog svoje geografske raznolikosti
i proaranosti razliitim oblicima krajolika (slavonskih ravnica, podruja bogatih rijekama,
planinama, mora ), ima perspektivu postati jedna od vodeih turistikih destinacija ovog
oblika turizma. Za lokalne zajednice ovaj oblik turizma je od izuzetnog znaenja jer daje
jedinstvenu mogunost povezivanja kulturne i prirodne batine s gastronomskom ponudom te
je time otvorena perspektiva i za razvoj seoskih domainstva.
Zbog specifinosti usluge koja se prua u cikloturizmu sve se ee na hotelima i privatnim
smjetajima moe pronai i obiljeje bed&bike smjetajne jedinice. Nakon Istre, Karlovaka
upanija ima najvie bike&bed smjetajnih jedinica u Hrvatskoj, ime dokazuju da zadovoljavaju
specifine uvjete (osiguranje bicikla, servis za popravak, praonica za odjeu) te ulaze u bazu
bike&bed smjetaja koja je dostupna irom svijeta.
Hrvatska svojim potencijalima (seoskim cestama, umskim stazama, poljima i vinogradima)
kao i srdanom interakcijom s lokalnim iteljima, ivopisnom etnografijom, prirodnim
okusom izvorske vode, starim kamenim kuama i romantinim crkvicama doprinosi razvoju
biciklistikog turizma. Zbog raznolikosti terena i brojnih prirodnih ljepota, Hrvatska je
prepoznata u svijetu biciklizma, kako po izletnikim turama (bad & bike, rent a bike ), tako
i po sportskim natjecanjima te ekstremnim biciklistikim disciplinama (BMX, Cross country,

Downhill...). U Hrvatskoj zadnjih godina jaa ovaj oblik turizma i sve se vie lokalnih zajednica
i upanija odluuje davati potporu njegovom razvitku, posebno ako govorimo o kontinentalnoj
Hrvatskoj. Udruga Bicikl, najaktivnija je u promociji upotrebe bicikla u svim njegovim
funkcijama: kao prijevoznog, rekreativnog i sportskog sredstva te je hrvatski predstavnik u
Europskoj biciklistikoj federaciji preko koje surauje s ostalim udrugama lanicama ECF-a
u razliitim programima i na razvoju cikloturizma, a sve u cilju promocije nae zemlje kao
odredita za milijune cikloturista Europe.
5. Uloga biciklizma u sportskoj rekreaciji Meimurske upanije

Uzimajui u obzir prethodno navedene injenice, moe se primjetiti da Meimurje svojim
geografskim poloajem (blizinom europskih destinacija u kojima se nalazi najvei broj ljubitelja
biciklistikog turizma) postaje najperspektivnija regija u Hrvatskoj za razvoj ovog oblika
selektivnog turizma.
Naime, Meimurje je idealan kraj za rekreativni turizam, budui da je prostorno relativno
malo te se mogu u jednom danu kombinirati reljefno i sadrajno raznolike rute. Biciklistike
rute podijeljene su i oznaene u dvije osnovne kategorije: rekreativne i brdske. Rekreativne
rute najveim dijelom idu sporednim asfaltiranim ili ljunanim puteljcima na kojima je
promet rijedak, prolaze lijepim krajolicima i povezuju razliite kulturno-povijesne spomenike,
restorane, vinske kue, pansione, odmorita i vidikovce. Usponi na tim rutama veinom su blagi
i dohvatljivi za sve generacije. S druge strane, brdske (off-road) rute prolaze uglavnom kroz ume
i livade gdje na nekim dionicama nema utabanih staza. Takoer, ponegdje sijeku korita potoka,
strmine su zahtjevnije, a podloge veinom zemlja i ljunak. Rute su oznaene karakteristinim
plavim putokazima.
Trenutno na podruju Meimurja razlikujemo krau biciklistiku stazu, duine 27 km s
dionicama Mursko Sredite toplice Vukovec, Toplice Vukovec Jurovak, Jurovak Mursko
Sredite i duu stazu od 63 km s dionicama Mursko Sredite Mohokos, Mohokos Tkalec,
Tkalec Potrti kota, Potrti kota Mursko Sredite.
Kada se govori o biciklizmu u Meimurskoj upaniji, potrebno je istaknuti projekt Mura
Drava Bike koji su Meimurska i Varadinska upanija napravile u suradnji s partnerima iz
Slovenije (Pomurska i Podravska regija). Glavni cilj projekta je stvoriti snaan turistiki proizvod
u spomenutim regijama te dovesti turiste-bicikliste. Takoer, u sklopu projekta otvorit e se staze
s kojima e se biciklistike rute uz Muru i Dravu povezati s poznatim austrijskim biciklistikim
rutama Murradweg i Drauradweg. Na taj nain biciklistiki turizam Meimurja postati e
prepoznatljiv i na meunarodnom tritu Europske unije.
6. Zakljuak
Turizam je danas jedna od najvanijih gospodarskih djelatnosti, ali takoer i
multidimenzionalna pojava s kontinuiranim i izrazito dinaminim razvojem koji proizlazi
iz naina koritenja slobodnog vremena pojedinca, sve raznovrsnijih interesa turista i time
sloenijih i zahtjevnijih turistikih potreba. Suvremeni turistiki trendovi koji se javljaju u
turistikoj potranji, promjene u potrebama, motivima i eljama turista, utjeu na trendove
odmaranja i putovanja te dovode do razvoja specifinih oblika turizma kojima se putem
organiziranja posebnih oblika odmora, rekreativnih iskustava, doivljaja i drugih posebnih
sadraja, eli prilagoditi turistika ponuda i turistiki proizvod neposrednom turistu. Jedan od
takvih specifinih oblika turizma je i sportsko-rekreativni turizam. Naime, sportska rekreacija
postala je nainom ivota suvremenog ovjeka, posebno u slobodno vrijeme, te se i suvremena
turistika ponuda sve vie orijentira prema aktivnom nainu odmaranja, to podrazumijeva
ukljuivanje turista u odreene sportske aktivnosti. Meimurje bi zahvaljujui svojem
geografskom poloaju i blizini europskih destinacija s najveim brojem ljubitelja biciklistikog
turizma, moglo postati lider u razvoju kontinentalnog turizma, posebice biciklistikog turizma
kao jednog od sportsko-rekreativnih oblika turizma. Tome e dodatno pridonijeti projekt Mura-
Drava Bike koji se provodi u partnerstvu s Varadinskom upanijom i dvije slovenske regije,
Pomurskom i Podravskom regijom, a koji e imati pozitivne uinke na gospodarski rast i razvoj,
smanjenje iseljavanja te stvaranje ugodne klime i poticajnog okruenja za daljnji razvoj turizma.
Literatura
1. Bartoluci, M.; avlek, N. (2007). Turizam i sport - razvojni aspekti. Zagreb, kolska knjiga.
2. Bartoluci, M. i sur. (2004). Menadment u sport i turizmu. Zagreb, Kinezioloki fakultet,
Ekonomski fakultet.
3. avlek, N.; Bartoluci, M.; Prebeac, D ; Keser, O. (2011). Turizam- ekonomske osnove i
organizacijski sustav. Zagreb, kolska knjiga.
4. Gei, S. (2011). Menadment selektivnih oblika turizma. Split, Sveuilite u Splitu.
5. Pirjevac, B.; Kesar, O.(2002). Poela turizma. Zagreb, Mikrorad, Ekonomski fakultet.
6. Turistika zajednica Meimurske upanije. http://www.tzm.hr/article.php?g=29 (10.2.2012.).
7. http://www.mura-drava.eu/hr/biciklisticki-put/uz-muru/opce-informacije, (9.2.2012.).
8. http://www.bk-muraavantura.com/ (9.2.2012.).
9. http://www.cakovec.hr/ (9.2.2012.).

Marcel Vueti:
Management skills in the sport and recreaction tourism

Prihvaen: 20.03.2012. UDK 005:796.035
Menaderske vjetine u sportsko-turistikoj rekreaciji
Marcel Vueti
portski Centar Kutina
Hrvatskih branitelja 8, 44320 Kutina, Hrvatska
e-mail: mvonvucetic@gmail.com
Saetak: U domeni sporta i turizma Republika Hrvatska izloena je vrlo jakoj konkurenciji.
U takvim okolnostima namee se pitanje kako ljudski faktor moe, uz prepoznatljive prirodne
resurse, pomoi realnim tenjama i rezultatima, koji mogu i moraju biti bolji. Menaderske
vjetine utemeljene na dobrom znanju i obrazovanju, te aktualnoj turistikoj praksi jedna su
od mogunosti za takvu realizaciju. U sportsko-turistikoj rekreaciji potrebni su menaderi sa
kreativnim vjetinama koji mogu uspostaviti dobru komunikaciju i animaciju ljudi - gostiju.
Kljune rijei: konceptualne, socijalne i tehnike vjetine, mata, iskustvo, inovacija, zdravlje,
zadovoljstvo, edukacija, socijalni kontakti
Summary: In the domain of Sport and Tourism the Republic of Croatia is exposed to strong
competetion in the market. The question is how can the human factor in helping our desires for
better results. Management skills must be based on good knowledge and education. In sport and
tourism recreation we need managers with innovative and special skills.
Key words: conteptual, social and technical skills, imagination, experience, healt, pleasure,
education, social contacts
1. Uvod
Vrlo intenzivan tehnoloki razvoj u svijetu, brzi proces globalizacije i ostali vanjski i
unutranji imbenici nameu potrebu redefiniranja menadmenta. Zbog toga e se i vodstvo
morati prilagoavati novim metodama rada i jedna od sposobnosti menadmenta ogledat e
se u njegovoj brzini transformacije. Sportskim rjenikom reeno: iz faze obrane u fazu napada
i obrnuto! Uz neophodno znanje, menaderske vjetine e igrati veliku ulogu. U sportsko-
turistikoj rekreaciji nameu se brojni zadaci pred menadment sporta.
Na svim drutvenim razinama dananjice stres se smatra jednim od glavnih uzroka mnogih
bolesti. Stres nastaje kao posljedica izloenosti radnog mjesta nekretanju, cjelodnevnom radnom
vremenu, nepravilnoj prehrani, ekonomskoj neimatini itd.
Menaderi u sportsko-turistikoj rekreaciji trebaju rijeiti ovaj problem tako da sportsko-
turistiku rekreaciju pretvore u ugodan doivljaj. Republika Hrvatska se, prema podacima o
ueu njezinih graana u sportskoj rekreaciji, nalazi nisko pozicionirana u Europskoj uniji
i jedan od zadataka menaderskih vjetina u interpersonalnoj ulozi mora biti daleko vea i
snanija animacija.
Marcel Vueti:
Ako analiziramo menadere u sportsko-turistikoj rekreaciji koji imaju istu razinu

obrazovanja, zavren isti fakultet, onda samo njihove vjetine mogu stvoriti uspjene ili
neuspjene pozicije i uinke.
2. Menaderske vjetine u sportsko-turistikoj rekreaciji

Pojam vjetine moe se objasniti kao steena sposobnost izvoenja svrhovitog slijeda
meusobno povezanih nauenih aktivnosti. Upotrebljava se i u znaenju specifine sposobnosti
i pretvaranja znanja u akciju. Najee se stjeu vjebanjem i iskustvom, odnosno sustavnim
obavljanjem neke aktivnosti. Tri se kategorije vjetina smatraju kljunim za menaderski posao:
1. Tehnike vjetine
2. Socijalne vjetine
3. Konceptualne vjetine (Bahtijarevi i sur., 2001.).
Ovako definiran pojam vjetine namee zadatak menaderu u sportsko-turistikoj rekreaciji
da znanje pretvori u akciju i da vjebanjem dolazi do neophodno potrebnog iskustva. Prednost
sposobnosti menaderskih vjetina lei u injenici da se mogu tijekom ivota razvijati. Na
svakoj razini menadmenta ove vjetine se moraju primjenjivati i zavisno o razini, unutranjim
i vanjskim faktorima sportsko-turistike rekreacije one e biti veeg ili manjeg opsega.
Tehnike vjetine su neophodne u minimalnom opsegu na svim razinama. Menaderi
sporta moraju poznavati osnovne elemente i zakonitosti sporta kojeg nude i provode s gostima.
Turistiki proizvod mora sainjavati sportsko-turistika ponuda primjerena zemljopisnim
i klimatskim resursima. Posjedovanje menaderskih tehnikih vjetina i inovativnosti moe
odgovoriti ovom zahtjevu.
Socijalne vjetine predstavljaju prije svega dobru komunikaciju u svim smjerovima. U
turizmu ove vjetine posebno dolaze do izraaja, jer moderni trendovi ove grane pokazuju
sve veu sklonost prema kontaktima s ljudima. Upravo zbog tih vjetina sudjelovanje gostiju u
sportsko-turistikoj rekreaciji dat e najvaniji rezultat - zadovoljstvo.
Kroz razliiti nacionalni, kulturoloki, tradicijski i dobni raspon gostiju ove vjetine stvorit e
most gdje e se gosti uvijek rado vraati, a to je i jedna od zadaa turizma.
Konceptualne vjetine kod menadera u sportsko-turistikoj rekreaciji mogu se ogledati
na makro i mikro razini. Makro razinu predstavlja sposobnost sagledavanja cijele turistike i
sportske organizacije, dakle svi segmenti koji obuhvaaju smjetajne, ugostiteljske i vanpansionske
resurse. Mikro razinu predstavlja sposobnost menadera da na pojedinca ili grupu primijeni
cjelovit sportsko-rekreacijski program koji e dati oekivane rezultate.
U irokom spektru menaderskih vjetina koje se spominju kod raznih autora moemo
navesti i:
1. Osnovne menaderske vjetine koje obuhvaaju:
- Konceptualne vjetine,
- Vjetine rada s ljudima,
- Tehnike vjetine,
- Vjetine oblikovanja.
2. Posebne menaderske vjetine - ove funkcije poistovjeuju se s funkcijama menadmenta
pa ih nazivamo:
- Vjetine planiranja,
- Vjetine organiziranja,
- Vjetine upravljanja ljudskim potencijalima,
- Vjetine voenja,
- Vjetine kontroliranja (Buble, 2010.).

Marcel Vueti:
to se tie koritenja menaderskih vjetina u poslu ...menaderi i voe vie ne mogu

djelovati samo na temelju strunog znanja, ve se sve vie moraju oslanjati na matu, intuiciju i
vjetine. ... Prirodni talent za vodstvo je nuan, no mora se udruiti s izvrsnim obrazovanjem
i odgovarajuim mentalnim sklopom (Purg, 2011.).
Ameriko udruenje National Association of Colleges and Employers (Nacionalno udruenje
fakulteta i poslodavaca) provelo je 2002. godine meu poslodavacima u SAD-u istraivanje o
tome koje ope osobine kod kandidata za posao smatraju bitnima?
Rangirani odgovori prema vanostima su sljedei:
Komunikacijske vjetine
Potenje/integritet
Timski rad
Interpersonalne vjetine
vrsta radna snaga
Motiviranost/inicijativa
Fleksibilnost/prilagodljivost
Analitike vjetine
Kompjuterske vjetine
Organizacijske vjetine.
U prostoru sportsko-turistike rekreacije u Hrvatskoj gotovo da bi se mogli u potpunosti sloiti

da nam ovakvi kriteriji nedostaju kod obrazovanja, zapoljavanja i samog rada. Menaderske
vjetine u sportsko-turistikoj rekreaciji su specifine, jer su ciljane prema zdravlju, psihikom
zadovoljstvu, estetskom izgledu, socijalnom kontaktu, edukaciji, kontaktu s prirodom itd.
2.1. Primjer iz prakse

Izuzetna vjetina inovacije moe se vidjeti na primjeru hotela Crown Plaza u Kopehnagenu
gdje je gostima pruena mogunost da kroz sportsku rekreaciju spoje ugodno s korisnim. Jedan
od najzelenijih hotela uveo je mogunost da vonjom bicikla gosti proizvedu elektrinu energiju
i zarade besplatnu veeru. Vozei bicikl gosti moraju proizvesti najmanje 10 wata/sata energije, a
ista se pohranjuje u bateriju. Bicikli su simbol Kopenhagena. Ovaj uspjean pilot projekt mogao
bi biti primijenjen u lancu visoko kategoriziranih Crown Plaza hotela, kojih ima 21 u Velikoj
Britaniji. Menadment hotela Crown Plaza u Kopehnagenu pokazuje prvenstveno primjer
rukovodne vjetine koja moe doi s bilo koje razine, a aplikativna je za sportsko-turistiku
rekreaciju.
Turizmu u Hrvatskoj trebaju ovakvi primjeri koji su plod mate i vjetine, jer naalost naa
je ponuda toliko unificirana da gosti s razlogom prigovaraju kako nemaju gdje potroiti novac.
Menaderske vjetine u sportsko-turistikoj rekreaciji trebaju biti neki novi scenarij razvoja
organizacija i pojedinaca koji u njoj sudjeluju.
3. Zakljuak
Efikasne menaderske vjetine u sportsko-rekreacijskom turizmu daju znaajan doprinos
drutvenim i ekonomskim funkcijama. Kako se brojni autori u ovim surovim vremenima sve
vie okreu prvenstveno znaaju drutvenih funkcija, napomenut emo da je njihov znaaj
nemjerljiv u zdravstvenoj, socijalnoj, politikoj i obrazovnoj domeni. Zbog toga i menaderske
vjetine moraju biti na najvioj razini kako bi turizam u Hrvatskoj putem njihovog djelovanja
imao privlaan i prepoznatljiv ton. Hrvatska raspolae izuzetnim zemljopisnim i klimatskim
resursima za razvoj cjelovite sportsko-turistike rekreacije.
Marcel Vueti:
U ekonomskoj funkciji sporta i turizma menaderske vjetine ne daju rezultate kojima

moemo biti zadovoljni. Turistika sezona je prekratka, nema znaajnijih poticaja za ulaganja,
a financijski rezultati daju se u politike svrhe, jer ozbiljni analitiari upuuju na stalne gubitke.
Na prvi prizvuk sporta trebao bi prvenstveno biti vezan uz zdravlje i obrazovanje, ali on je
padom brojnih drutvenih vrijednosti naslonjen uz negativne pojave u drutvu. Menaderske
vjetine u sportsko-turistikoj rekreaciji moraju biti ishodite cjelokupnog sustava obrazovanja
i same turistike prakse.
Literatura
1. Bartoluci, Mato; kori, Sanela (2009.). Menadment u sportu. Zagreb, Drutveno veleuilite,
Kinezioloki fakultet.
2. Buble, Marin, (2010.). Menaderske vjetine. Zagreb, Sinergija.
3. Purg, Danica (2011.). Globalne promjene redefinirale su koncept modernog menadmenta.
U: Poslovni dnevnik, 27. listopada 2011, str. 12-13.
4. Sikavica, Pere; Bahtijarevi-iber, Fikreta (2001.). Leksikon menadmenta. Zagreb,
Masmedia.

Zbornik Konferencija Tisak

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbornik Konferencija Tisak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Meunarodna konferencija

o menadmentu u turizmu i sportu

Sv. Martin na Muri, 12.-13. travnja 2012.

Pred Vama je Zbornik radova sa 2. meunarodne konferencije o menadmentu u turizmu

I. STANJE I MOGUNOSTI RAZVOJA

Mato Bartoluci, Zvjezdana Hendija

STRUNI RADOVI NA TEMU

Draenka Birki, Silvija Vitner Markovi, Anita Vrbanac

II. STANJE I MOGUNOSTI RAZVOJA

STRUNI RADOVI NA TEMU

Andrija Antii, Ivana Jadri

Stanje i perspektive razvoja zdravstvenog turizma u

Development stages and prospects of Croatian health tourism

Kljune rijei: zdravstveni turizam, razvoj zdravstvenog turizma, investicije u zdravstvenom

10 2. meunarodna konferencija o menadmentu u turizmu i sportu

Najnovija kretanja na turistikom tritu pokazuju znakove oporavka (2010. ostvareno je

2. Zdravstveni turizam u Hrvatskoj poeci razvoja i obiljeja

12 2. meunarodna konferencija o menadmentu u turizmu i sportu

Slika 1. Razvojne faze zdravstvenog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Stanje i mogunosti zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog turizma 13

Izvor: obrada autora prema avlek, Bartoluci, Hendija, 2011.

3. Razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj kroz ostvarene investicije u

14 2. meunarodna konferencija o menadmentu u turizmu i sportu

Slika 2. Investicije u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj od 2002. do 2011. godine.

Stanje i mogunosti zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog turizma 15

4. Perspektive razvoja zdravstvenog turizma kroz mogua ulaganja

16 2. meunarodna konferencija o menadmentu u turizmu i sportu

Slika 3. Mogua budua kapitalna ulaganja u zdravstveni turizam Hrvatske.

540,6 mil. eura

Slika 4. SWOT analiza zdravstvenog turizma Hrvatske.

18 2. meunarodna konferencija o menadmentu u turizmu i sportu

Strunost medicinskog i ljeilinog osoblja Slabo razvijena turistika infrastruktura u

SWOT analiza pokazuje da postoje brojne neiskoritene mogunosti razvoja to otvara

zdravstvenog turizma, dio kapaciteta je u nadlenosti zdravstva (najee u okviru specijalnih

20 2. meunarodna konferencija o menadmentu u turizmu i sportu

22 2. meunarodna konferencija o menadmentu u turizmu i sportu

Stanje i mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u Meimurju

Saetak: U ovom radu ocjenjuju se stanje i mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u

Kljune rijei: zdravstveni turizam, Meimurje, prognoziranje turistike potranje

2. Ocjena stanja zdravstvenog turizma u Meimurskoj upaniji

24 2. meunarodna konferencija o menadmentu u turizmu i sportu

3. Prognoziranje turistike potranje Meimurske upanije

Graf 1. Noenja turista u Meimurskoj upaniji u razdoblju od

Izvor: ispis Eviews.

1 Vidi Gujarati (2004.); Bahovec i Erjavec (2009.).

Stanje i mogunosti zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog turizma 25

Slika 1. Histogram i deskriptivna statistika vremenskog niza noenja turista

Izvor: ispis Eviews.

Analiza korelograma (Slika 2) ukazuje na nestacionarnost niza. Vrijednosti empirijske

Slika 2. SACF i SPACF vremenskog niza noenja u Meimurskoj upaniji.

Date: 02/16/12 Time: 09:55

Autocorrelation Partial Correlation AC PAC Q-Stat Prob

.|******| .|******| 1 0.835 0.835 85.162 0.000

26 2. meunarodna konferencija o menadmentu u turizmu i sportu

.|*** | *|. | 18 0.390 -0.110 1007.2 0.000

Izvor: ispis Eviews.

Nestacionarnost niza dodatno je potvrena proirenim Dickey-Fullerovim testom (Tablica 1).

Null Hypothesis: SERIES03 has a unit root

Augmented Dickey-Fuller test statistic 1.392842 0.9585

*MacKinnon (1996) one-sided p-values.

Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Stanje i mogunosti zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog turizma 27

Dependent Variable: D(SERIES03)

.|| .|| 1 0.835 0.835 85.162 0.000

|. | |. | 1 -0.440 -0.440 23.452 0.000

|. | |. | 1 -0.344 -0.344 14.357 0.000