9.

INTELIGENCIJA

Tablica 9.1.

1 Primarne mentalne sposobnosti Louisa Thurstonea

SPOSOBNOST OPIS
Vizuelne i specijalne sposobnosti 2 Vizualizacija oblika i prostornih odnosa,
Perceprivna brzina uoavanja brzo shvatanje perceptivnih detalja,
uoavanje slinosti i razlika meu
podraajima
Numerika sposobnost Raunske operacije s brojevima
3 Verbalno znaenje Poznavanje znaenja rijei
Pamenje Dosjeanje informacija ( rijei, reenica
otd)
4 Rjeitost Brzo dosjeanje rijei (rima, rjeavanje
kriljki itd)
Deduktivno rasuivanje Iznalaenje primjera iz opih pravila
5 Induktivno rasuivanje Iznalaenje opih pravila iz primjera

Tablica 9.2.

Subtestovi it Wechslerova testa inteligencije za odrasle

VERBALNI SUBTESTOVI 6 NEVERBALNI SUBTESTOVI

1. 7 Informiranost : Koji je glavni
grad SAD?
Ko je bio Shakspeare?
2. Razumijevanje: Zato postoje
potanski brojevi? ta znai Kuj
ejezo dok je vrue?
3. Raunanje: Ako tri okolade stoje
25 kuna, koliko e stajati 18
okolada?
4. 8 Slinosti : Po emu slie dobro i
loe?
Po emu slie Nutela i Marmelada?
5. 9 Raspon pamenja za brojeve :
ponavljanje niza brojeva u naprijed i
unatrag
6. Rjenik: ta znai kanal?
7. 10 Simboli brojeva: uenje i crtanje
besmislenih likova koji su povezani sa
brojevima
8. 11 Dopunjavanje slika: Pokazivanje
dijela slike koji nedostaje.
9. 12 Slaganje kocaka: Slaganje
geometrjskih crtea iz viebojnih kocaka
10. 13 Redanje slika: Redanje sliica iz
stripova tako da se dobije smislena pria.
11. 14 Sastavljanje objekata:
Sastavljanje smislenih objekata iz dijelova
 Tablica 9.3.
Varijacije kvocijenta inteligencije

RASPON REZULTATA % POPULACIJE KRATKI OPIS

130 I VIE (15) 2 VRLO (16) superioran
120-129 (17) 7 Superiorni
110-119 16 Iznad (18) prosjeka
100-109 25 Visoki prosjek
99-90 (19) 25 (20) Nizak prosjek
80-89

Odlomak: Teorije inteligencije

1 Postignue se odnosi na iskustveno steena znanja i vjetine. 2 Intligencija na neki nain

stvara kognitivnu osnovicu za postignue u obrazovanju. Inteligencija se obino percipira kao
sposobnost koja je u osnovi tog postignua, ili kao 3 sposobnost uenja, dok postignue ukljuuje
steenu osposobljenost ili mogunost provedbe.

Brojni istraivai smatraju da se inteligencija sastoji od jedne ili vie mentalnih sposobnosti ili 4.
faktora Francuz Alfred 5 Binet razvio je prije gotovo 100 godina prve metode za testiranje
inteligencije.Charles 6 Spaerman smatra da ponaanja koja smatramo inteligentnima imaju u
svojoj osnovici jedan zajedniki faktor. Spearman je taj zajedniki faktor nazvao 7 g faktorom
ili faktorom generalne inteligencije. Spaerman je istaknuo i da su ak najsposobnije osobe
relativno superiorne u nekim podrujima, pa je predloio 8 specifine ili s faktore, koji bi
tumaili postojanje specifinih sposobnosti. Kako bi testirao svoja stajalita, Spaerman je razvio
posebnu statistiku metodu nazvanu 9. faktorska analiza. Louis Thurstone predloio je
postojanje 9 specifinih faktora koje je nazvao 10 primarne mentalne sposobnosti. Jedna od
primarnih mentalnih sposobnosti, 11 rjeitost omoguava nam brzo stvaranje popisa rijei koje
se rimuju.

Howard Gardner smatra da postoje (12) tri vrste inteligencije. Vjeruje da svaka od njih ima
svoju neuroloku osnovicu u odreenom podruju 13 mozga Gardnerove inteligencije ukljuuju
14 jezinu sposobnost, logiko matematiku sposobnost (15) kinestetiku tjelesno
nadarenost, glazbenu nadarenost, (16) spacijalne vjetine, prepoznavanje vlastitih osjeaja i
osjetljivosti na osjeaje drugih ljudi. Gardnerovi kritiari dovode u pitanje zamisao da se te
posebne nadarenosti po svom znaenju mogu izjednaiti sa onim to smatraju irim pojmom 17
inteligencije.

Robert Sternberg gleda na inteligenciju pod vidom (18) obrade informacija. Sterberg je
predloio 19 trosloni model inteligencije. Razne inteligencije su: kontekstualna, iskustvena, i
20 komponenta. Kontekstualni nivo omoguava ljudima prilagoavanje zahtjevim razliitih
(21)okruenja , inteligentno ponaanje na 22 iskustvenoj razini definirano je sposobnostima
suevljavanja sa novim situacijama i automatskim procesiranjem informacija. Komponentna
razina inteligencije sastoji se od tri procesa: 23 meta- komponenata, izvedbenih komponenata i
komponenata (24)sjecanja znanja. Meta komponente odnose se na nau svjesnost o vlastitim
(25) intelektualnim procesima. (26) izvedbene komponente su metalne operacije ili vjetine
koje koristimo pri rjeavanju problema ili procesiranju informacija. 27 komponente stjecanja
znanja koriste se tokom stjecanja novog znanja. David 28 Wechsler opisao je inteligenciju kao
sposobnost razumijevanja svijeta i domiljatost u suevljavanju sa njegovim izazovima.

Odlomak : umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija je 29 kompijutorska kopija ljudskog intelektualnog funkcioniranja.

Artificijelna inteligencija moe rjeavati probleme za koje bi ljudima bile potrebne godine, ako
bi ih uope mogli rijeiti. Meutim, umjetna inteligencija nema 30 uvida u intiuciju i
31kreativnosti koje nalazimo u ljudi.

Odlomak : Mjerenje inteligencije

Binet je konstriurao jednu od prvih skala za mjerenje inteligencije jer je (32) francuski sustav
javnog kolovanja traio neki intrument pomou kojeg bi bilo mogue identificirati djecu kojoj
e biti potrebno povetiti posebnu panju. Prva verzija nazvana je 33 Binet- Simonova skala.
Binet Simonovom skalom dobiva se rezultat nazvan (34) mentalna dob ili M.D. Louis (35)
Termna prilagodio je Binet Simonovu skalu za uporabu na amerikoj djeci. Sadanja verzija
naziva se (36) Stanford Binet skala inteligencije (SBSI). Primjenom SBSI dobiva se (37)
kvocijent inteligencije (K.I.). Kvocijent inteligencije pokazuje odnos izmeu djetetove
mentalne i aktualne ili 38 kronoloke dobi. U poetku je K. I. izraunavan pomou formule K.I.
= ( 39 ) mentalna dob X 100.

(40) Wechslerove skale sastoje se od skupina zadataka u nizu subtestova. Wechsler je neke od
svojih skala sastavio od (41)verbalnih , a neke od (42) neverbalnih zadataka.

Wechsler je uveo i novi nain odreivanja K.I. koji se temelji na (43)odstupanju rezultata koje
postie njena dobna dobna skupina. Prosjeni rezultat za svaku dobnu skupinu definiran je kao
K.I. = (44)100. Wechsler je zatim tako raspodjelio bodove kvocijenta inteligencije da je srednjih
50% pokrivalo irok (45) prosjeni raspon od 90 do 110 jedinica.

Kvocijenti inteligencije amerike djece iji se roditelji nalaze na nioj socioekonomskoj razini su
( 46: nii ili vii) nii za 10- 15 jedinica od kvocijenta inteligencije djece koja dolaze iz srednjih
i viih socioekonomskih slojeva. Amerika djeca afrikog porijekla postiu kvocijente
inteligencije koji su za 15 do 20 jedinica (47: nii ili vii) nii od kvocijenta njhovih bijelih
vrnjaka. I amerika djeca hispanskog i indijanskog porijekla postiu rezultate koji su znaajno
(48: ispod ili iznad) ispod normi za bijelu djecu. Amerika djeca azijskog porijekla esto u
matematikom dijelu testova znanja postiu (49)bolje rezultate od ostale amerike djece. Na
standardiziranim testovima znanja iz matematike i znanosti kineski i japanski studenti postiu 50
vise rezultate od amerikih studenata. Sue i Okazaki smatraju da se vii rezultati Amerikanaca
azijskog porijekla mogu pripisati razliitim vrijednostima koje se potiu u obitelji, koli ili
cjelokupnoj kulturi, a ne 51 inteligenciji ili kompetenciji. Oni tvrde da Amerikanci aijskog
porijekla vie naglaavaju vrijednost 52 obrazovanja.

ODLOMAK: Prijeporno pitanje testiranja: to zapravo mjere testovi inteligencije?

Ispitivanje psihologa i defektologa pokazalo je da veina njih (53) smatra testove inteligencije u
odreenoj mjeri pristranima prema Aframerikncima i osobama nieg socioekonomskog statusa.
Tokom 20-tih godina ovog stoljea, testovi inteligencije esto su zloupotrebljavanji kako bi se
sprijeilo (54) useljavanje brojnih Europljana i drugih pojmova potrebnih za pronalaenje tanih
odgovora na zadatke u testovima, a ne same inteligencije. Postignua u 55 testovima
inteligencije mogu biti odraz kulturalno uvjetovanog poznavanja pojmova potrebnih za
pronalaenje tanih odgovora na zadatke u testovima a ne same inteligencije.

Kada uspjenost u testovima inteligencije ovisi o iskustvu sa odreenom vrstom kulture, tada
govorimo o 56 kulturalnoj pristrasnosti. Psiholozi poput Raymonda B. 57 Catella i Florence 58
Goodenough pokuali su kontruirati kulturalno neovisne testove inteligencije. Bijela djeca iz
srednje klase su 59 uspjenija od afroamerike djece na Cattellovim testovima i testovima
Frances Goodenough.

Motivacija za uspjeno rjeavanje testova moe takoer biti kulturalni imbenik. Vrlo motivirana
djeca (60) postiu u testovima inteligencije vie rezultate od manje motivirane djece.

Odlomak: Determinantne inteligencije: Odakle dolazi inteligencija?

Psiholozi ispituju inteligencije bliskih i udaljenih roaka koji su odrasli zajedno ili 61 odvojeno.
Ako je naslijee ukljueno u ljudsku inteligenciju, bliski roaci trebali bi imati 62 slinije
kvocijente inteligencije od manje bliskih roaka ili ljudi koji nisu u rodu, ak i kada nisu odrasli.
Kvocijenti inteligencije jednojajanih blizanaca su 63 sliniji nego K.I. bilo kojih drugih parova
ljudim ak i kad su blizanci odrasli odvojeno. Korelacije izmeu kvocijenata inteligencije
usvojene djece i njihovih usvojitelja, kao i korlacije meu bratiima i sestrinama su 64 niske.
Istraivanja openito upuuju na to da je udio 65 naslijea u inteligenciji izmeu 40 i 60%.
Drugim rijeima, otprilike polovica varijacija u kvocijentima inteligencije moe se pripisati 66
naslijeu.

Genetski parovi nao npr. jednojajani blizanci odrasli zajendo pokazuju 67 vie korealcije meu
kvocijentim inteligencije nego slini genetki parovi odrasli odvojeno. Zbog tog razloga, ista
skupina istraivanja upuuje na to da i okolina 68 djeluje na visinu kvocijenta inteligencije.

Jedna od strategija u istraivanju genetskih utjecaja na inteligenciju je usporedba korelacija

izmeu adoptirane djece i njihovih biolokih i 69 adoptivnih roditelja. Kada su djeca bila ve
rano odvojena od svojih biolokih roditelja, moe se tvrditi visoka povezanost izmeu njihovih
kvocijenata inteligencije i kvocijenata njihovih prirodnih roditelja odraava 70 genetske utjecaje.
Visoka povezanost njihovih kvocijenata inteligencije s kvocijentima inteligencije adoptivnih
roditelja mogli bi 71 vie ukazivati na okolinske utjecaje. U nekoliko ispitivanja utvreno je da je
povezansot izmeu kvocijenata inteligencije adoptirane djece i njihovih bilokih roditelja 72
vea nego izmeu kvocijenata inteligencije te djece i njihovih adoptivnih roditelja.

ini se da okolina u kojoj dijete ivi i stil roditeljstva 73 utjeu na K.I. Djeca ije su majke
empcionalne i rjeite, koje svojoj djeci u prvi godinama osiguravaju prikladne igrake, bave se
djecom i pruaju im svakodnevno razliita iskustva, postiu kasnije 74 vie kvocijente
inteligencije.

Rana okolina u kojoj dijete raste 75 povezana je s visinom kvocijenta inteligencije i kolskim
uspjehom. Dobar odnos izmeu roditelja i djetta te majinsko poticanje samostalnosti povezano
je 76 pozitivno sa visinom kvocienta inteligencije trogodinje amerike djece meksikog
porijekla. Programi 77 poetne prednosti pridonose poveanju kvocijenta inteligencije,
vjetinama uenja i uspjehu u testovima znanja siromane djece, pruajui im priliku da dou u
dodir sa graom i aktivnostima koje su za djecu srednje klase svakodnevna injenica. Tokom
osnovnog i srednjeg obrazovanja polaznici takvih programa imaju veu ansu napredovanja u
kolovanju, te za nji postoji 78 manja vjerovatnost smjetaja u razrede za djecu koja sporije
ue.

Starije osobe 79 pokazuju na testovima inteligencije odreeni pad ope intelektualne

sposobnosti. Taj pad 80 najvei u brzini procesiranja. Ljudi 81 vieg socioekonomskog statusa
bolje odravaju svoje intelektualno funkcioniranje od ljudi 82 nieg socioekonomskog statusa.

III. Zadaci viestrukog izbora

1. Naziv inteligencija je po svom znaenju najblii D kompetenciji

2. U SAD-u na daljnem razvoju Binetova testa radio je C Terman
3. iji podaci sugeriraju zamisao da se inteligencija sastoji od primarnih mentalnih
sposobnosti B Thursteneovi
4. Ko smatra da je prepoznavanje vlastitih osjeaja jedna vrsta inteligencije D. Gardner
5. Preoblikovanje okoline je primjer funkcioniranja na kontekstualnoj razini inteligencije.
6. to od dolje navedenog nije dio komponente nivoa inteligencije? a jezine komponente
7. Ko je definirao inteligenciju kao sposobnost razumijevanja svijeta i domiljatost u
suevljavanju s njegovim izazovima? Wechsler
8. U dobi od dvije godine djeca pokazuju specijalne vjetine i vjetinu raunanja, kao i
vizualno-motoriku koordinaciju gradei prema mode kule od 4 kocke. To je primjer
zadatka slinog onima u testovima koje su kontruirali: D Binet
9. Neko dijete ima mentalnu dob od 12 godina. Na temelju tog podatka moemo zakljuiti
da je to dijete D po prilici toliko inteligentno kao tipino dijete od 12 godina
10. Pojam odstupanja kvocijenta inteligencije uveo je A Wechsler
11. D Goodenough je pokuao kontruirati kulturalno neovisan test .
12. Spaerman je upotrijebio simbol g za oznaavanje ope inteligencije
13. Sternber smatra donoenje odluke o tome koji emo problem rjeavati, te odabiranje
prikladne strategije i formula meta komponenta intelektualnog funkcioniranja
14. Wechsler je tako raspodjelio bodove kvocijenata inteligencije da 50 % ulazi u raspon od
90 do 110 jedinica.
15. Koja od navedenih skupina postie u testovima inteligencije najvie rezultate? Japanci
16. Stern je predloio da se K.I. rauna po formuli (MD / KD) x 100
17. U Wechslerovim testovima oko 2 % populacije postie rezultate koji upuuju na
intelektualni deficit.
18. Najvee korelacije meu kvocijentima inteligencije naene su kod: jednojajanih
blizanaca koji su zajedno odrasli
19. U posjetu ste svojoj bivoj gimnaziji i Va nekadanji uitelj pita Vas: Studirate
psihologiju, pa mi recite je li vano kako se s djecom postupa prilikom testiranja
inteligencije? Vi malo proistite grlo i pa odgovorite: U istraivanju koje su proveli
Zigler i suradnici djeci je prilikom testiranja posveena posebna panja kako bi se to
ugodnije osjeala . Rezultati su pokazali: da su od tog postupka relativno najvie
koristi imala drutveno zapostavljena djeca.
20. Veina psihologa i defektologa smatra da: inteligencija odraava interakciju naslijea
i okolinskih utjecaja.