PDF

POSLOVNA IZVRSNOST ZAGREB, GOD. VIII (2014) BR. 2 Knez A., Stankovi S., Krajnovi A.
A.: Upravljanje trokovima energije u uslunom...
UPRAVLJANJE TROKOVIMA ENERGIJE U USLUNOM

SEKTORU GRADA ZADRA
Antonio Knez1,Sanjin Stankovi2 & Aleksandra Krajnovi3
UDK / UDC: 620.9.338.46](497.5 Zadar)

JEL klasifikacija / JEL classification: L8, Q41
Prethodno priopenje / Preliminary communication
Primljeno / Received: 22. studenoga 2013. / November 22, 2013
Prihvaeno za tisak / Accepted for publishing: 03. prosinca 2014. / December 03, 2014
Saetak
Na temelju provedenog istraivanja u radu analiziramo upravljanje trokovima

energije na principima energetske uinkovitosti u uslunom sektoru grada Zadra. Te-
rensko istraivanje obuhvatilo je 94 organizacije uslunog sektora kojima pripada 120
objekata. U uvodnom dijelu rada iznosimo teoretske spoznaje o upravljanju trokovima
energije, dok je teite rada na rezultatima istraivanja i raspravi. Rezultati istraivanja
ukazuju na jo uvijek relativno visoku neuinkovitost u upravljanju trokovima energije
u uslunom sektoru, ali i na razliitosti u uvoenju sustavnog gospodarenja energijom u
javnom i komercijalnom uslunom podsektoru. Ulazak Republike Hrvatske u EU trebao
bi biti prijelomni trenutak kad treba obaviti prilagodbu sustava upravljanja trokovima
energije u poslovnim organizacijama u Republici Hrvatskoj mjerama za postizavanje
energetske uinkovitosti u EU.
Kljune rijei: upravljanje trokovima energije, energetska uinkovitost, usluni
sektor, javni usluni podsektor, komercijalni usluni podsektor.
1. UVOD
Usluni sektor je najbre rastui gospodarski sektor u Republici Hrvatskoj (u
nastavku teksta: RH) te istodobno biljei najstrmiji porast potronje elektrine energije,
to potvruje nunost upravljanja trokovima energije i provoenje mjera energetske
uinkovitosti (MINGORP, 2010b).
1
Antonio Knez, mag.oec.,Oruane snage Republike Hrvatske, E-mail:aknez16@gmail.com
2
Mr. sc. Sanjin Stankovi, vii predava, Odjel za ekonomiju, Sveuilite u Zadru, E-mail:sstankov@unizd.hr
3
Dr. sc. Aleksandra Krajnovi, izvanredni profesor, Odjel za ekonomiju, Sveuilite u Zadru, E-mail:
akrajnov@unizd.hr
79
POSLOVNA IZVRSNOST ZAGREB, GOD. VIII (2014) BR. 2 Knez A., Stankovi S., Krajnovi A.: Upravljanje trokovima energije u uslunom...
Energetska uinkovitost znai troiti manje energije za istu koliinu proizvoda

ili usluge i zato se energetska uinkovitost danas smatra izvorom energije. Osim toga,
poboljanje uinkovitosti potronje energije smanjuje trokove poslovanja te tako prido-
nosi konkurentnosti poslovnih subjekata (MINGORP, 2010a). Energetska intenzivnost
prati ukupnu potronju energije u pojedinom podsektoru te bruto dodanu vrijednost
ostvarenu unutar tog podsektora (ili ukupni bruto domai proizvod), a izraava se kao
omjer tih vrijednosti u promatranoj godini (Boi et al., 2009). Energetske statistike
jasno pokazuju da je energetski intenzitet u RH oko 12% vii od prosjeka drava EU
15, to dokazuje postojanje znatnih potencijala za poboljanje energetske uinkovitosti
(MINGORP, 2010b).
Predmet istraivanja u ovom radu je upravljanje trokovima u uslunom sektoru
u RH. Istrauje se do koje se mjere u uslunom sektoru u RH primjenjuje sustavni pri-
stup upravljanjem trokova energetike u svrhu maksimizacije energetske uinkovitosti,
na primjeru grada Zadra. Primjena sustavnog upravljanja trokovima energije u ovom
istraivanju polazi od odreenih naela uvjeta koje organizacije moraju zadovoljavati
da bi kroz sustav upravljanja trokovima maksimizirale svoju energetsku uinkovitost.
To su sljedei uvjeti: da imaju zaposlenika/e kojem/ima je u opisu njihova posla priori-
tetna zadaa energetika, da izvre energetski pregled objekta, da vode stalnu evidenciju
potronje i trokova energije/energenata, da obraaju panju na energetske oznake pri-
likom kupovine ureaja i opreme, da koriste sustave za nadzor i upravljanje potronjom
energije te da usporeuju potronju i trokove energije s organizacijama slinog profi la u
RH i EU. U istraivanju se prati i udio trokova energije u ukupnim trokovima, te trend
koritenja obnovljivih izvora energije.
Posebno se istrauju i analiziraju uslune organizacije u javnom, a posebno one
u privatnom sektoru.
U ovom radu postavljene su sljedee istraivake hipoteze:
Hipoteza I. U uslunom sektoru u RH jo uvijek nije dominantna primjena su-
stavnog upravljanja trokovima energetike, specifino trokovima energije, u svrhu
maksimizacije energetske uinkovitosti.
Hipoteza II. Postoje znaajne razlike u sustavima upravljanja trokovima energe-
tike izmeu javnog i komercijalnog uslunog podsektora u RH.
Istraivanje je provedeno metodom anketiranja u 94 organizacije kojima pripada
120 objekata, na podruju grada Zadra. Anketiranje je provedeno u listopadu i studeno-
me 2011. Ogranienje istraivanja odnosi se prvenstveno na prostorni obuhvat, s obzi-
rom na to da je ono ogranieno samo na grad Zadar. Meutim, autori polaze od pretpo-
stavke da je drutveno-gospodarsko okruenje, u kojemu djeluju uslune organizacije
kako one javnog, tako i one privatnog sektora, na podruju cijele RH slino, te da na
ono na slian nain djeluje na predmet istraivanja upravljanje trokovima energetike
u organizacijama uslunog sektora na podruju cijele drave.
80
2. TROKOVI ENERGIJE I ENERGETIKE

Troak, u najirem smislu rijei, predstavlja novani izraz upotrijebljenih resur-
sa koji se koriste u svrhu postizanja odreenog cilja ili ostvarivanja uinka (npr. proi-
zvodnja proizvoda ili pruanje usluga)4. Menader odluuje o ulaganju resursa u neku
djelatnost, o njihovu troenju tijekom obavljanja pojedinanih aktivnosti i odgovara
za postignute rezultate. Stoga je poznavanje i kontrola trokova preduvjet dobrog me-
nadementa (Kari, 2008).
Prema kriteriju rasporeivanja na nositelje, trokovi energije tipini su primjer
indirektnih (neizravnih) opih ili reijskih trokova.5 Istraivanja pokazuju da u podu-
zeima dolazi do promjena u strukturi direktnih i opih trokova. Udio opih trokova
ubrzano raste, a udio direktnih trokova (direktni materijal i direktan rad) znaajno
se smanjuje (Jankovi, 2005). Posljedino, i trokovi energije imaju vei udio u opim
trokovima, a time i vei udio u ukupnim trokovima poslovanja. Gulin (2001) u svom
radu istie da je ta situacija znaajno promijenila sustav praenja i rasporeivanja opih
trokova proizvodnje.
Trokovi energetike, osim trokova energije, ukljuuju i trokove odravanja
energetskih ureaja i sustava. Trokovi odravanja energetike velikog poslovnog susta-
va te uinkovitost odravanja meusobno tehniki neovisnih sustava, takoer, pred-
stavljaju znaajan dio trokova kojima se moe upravljati. Na rast trokova energetike
znaajan utjecaj moe imati i moebitno poveanje sigurnosnih zahtjeva, standarda i-
vota te sve brojnija i sofisticiranija informatika oprema (EIHP, 2009).
3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE TROKOVIMA ENERGIJE

Energija je troak, stoga gospodarenje energijom znai upravljanje trokovima.
Temeljni je cilj upravljanja trokovima postii to veu dugoronu korist od ostvarenog
troka ili postii odreeni menaderski cilj uz to nie trokove bez dugoronih nega-
tivnih posljedica na rezultat poslovanja i konkurentsku poziciju poduzea. Dugorono
ouvanje konkurentske pozicije poduzea vie nije mogue bez aktivne politike uprav-
ljanja trokovima (Miki, 2009). Razlog zbog kojih poduzea prekorauju prihvatljive
trokove je taj to obino ne znaju pravu strukturu svojih stvarnih trokova kao ni mje-
sta ni prave razloge njihova prekoraenja.
Za svaku tvrtku i ustanovu pojedinano nuna je uspostava sustava upravljanja
trokovima, mjerenja relativne uinkovitosti potronje energije u pojedinim objektima
i procesima te trajno djelovanje na trokove za energetiku (trokovi energije + trokovi
odavanja energetskih ureaja i sustava). Poznavanje strukture trokova energije i nji-
hov udio u ukupnim trokovima poslovanja trebali bi biti polazna osnova za upravljanje
trokovima energije.
4
Predstavljena definicija je jedna od varijanti definicija trokova AICPA (engl. American Institute of Certified
Public Accountants), koje su objavljene u Accounting terminology Bulletion No. 4.
5
Treba napomenuti da u nekim djelatnostima (npr. kemijsko ienje) energija moe biti i direktni (izravni)
proizvodni troak.
81
Glavna pretpostavka za racionalizaciju i upravljanje trokovima energije je us-

postava sustava te izobrazba osoblja i uprave za budue funkcioniranje jedinstvenog
sustava kontinuiranog praenja trokova, njihovog meusobnog usporeivanja i infor-
miranja. Uspostava sustava direktno djeluje na smanjenje godinjih trokova za energiju
i to kontrolom potronje i izbjegavanjem trokovne neuinkovitosti, ali i usmjeravanjem
buduih rekonstrukcija i ulaganja u one dijelove postrojenja ili u one objekte u kojima su
prepoznati najvei potencijali uteda (EIHP, 2009.).
Svjetska su iskustva pokazala da se samo uspostavom sustavnog gospodarenja
energijom (SGE) za 10% do 15% smanjuje ukupan godinji troak za energiju. Provo-
enjem daljnjih tehnikih mjera poboljanja energetske uinkovitosti moe se sigurno
utedjeti daljnjih 20% (MINGORP, 2010a).
Za uspostavu sustava kontinuiranog praenja i upravljanja trokovima energije
prijeko su potrebne sljedee aktivnosti:
A1 analizirati potronju i trokove energije,
A2 obaviti energetski pregled i mjeriti potronju energije,
A3 upoznati se s pravima i obvezama kupaca na tritu energije,
A4 utvrditi mjere za uinkovito gospodarenje energijom,
A5 raspisati natjeaj i provesti pregovore s opskrbljivaima,
A6 pratiti potronju i trokove energije i
A7 obrazovati osoblje (EIHP, 2009).
Slika 1: Aktivnosti uspostave sustava (EIHP, 2009)
82
Za izradu projekta i provedbu ovih aktivnosti tvrtka ili ustanova moe anga-
irati vanjske energetske konzultante ili angairati vlastite strune snage. Blok shema
prijeko potrebnih aktivnosti za uspostavu sustava kontinuiranog praenja i upravljanja
trokovima za energetiku prikazana je na Slici 1.
4. POTRONJA ENERGIJE U USLUNOM SEKTORU

Usluni sektor se dijeli na podsektor javnih usluga i podsektor komercijalnih
usluga. Javni podsektor obuhvaa objekte koji su u vlasnitvu javnih vlasti (npr. kole,
bolnice itd.), dok komercijalni podsektor obuhvaa objekte koji su preteito u privatnom
vlasnitvu (npr. hoteli, trgovaki centri, itd.). S obzirom na potronju energije, usluni
sektor, kuanstva, poljoprivreda i graevinarstvo pripadaju sektoru ope potronje.
Cjelokupni usluni sektor u ukupnoj potronji energije sudjeluje s oko 10% (MINGORP,
2010a). Prosjena godinja potronja energije u uslunom sektoru, prema podacima za
vremensko razdoblje od 2005. do 2010. g, iznosila je 35,16 PJ. Prosjeni godinji rast u
ovom sektoru u analiziranom vremenskom razdoblju iznosio je 2,3%. Prema energet-
skoj bilanci za usluni sektor u RH za 2010., najvii udio od 59,3%, zauzima elektrina
energija, zatim slijede plinovita goriva s 20,6% i derivati nafte s 12,8%. Obnovljivi izvori
energije jo uvijek zauzimaju manje od 1% udjela u energetskoj bilanci uslunog sektora
RH (MINGORP, 2011).
4.1. Indeks energetske intenzivnosti

Energetska intenzivnost prati ukupnu potronju energije u pojedinom podsek-
toru te bruto dodanu vrijednost ostvarenu unutar tog podsektora (ili ukupni bruto do-
mai proizvod), a izraava se kao omjer tih vrijednosti u promatranoj godini (Boi et
al., 2009).
Indeksi energetske intenzivnosti u neposrednoj potronji uzimaju 1995. kao re-
ferentnu godinu. Njima je predstavljen omjer energetske intenzivnosti pojedinog pod-
sektora u tekuoj i u referentnoj godini, kao to je prikazano na Slici 2 za razdoblje od
1995. do 2010. (MINGORP, 2011).
Iz Slike 2 uoava se trend porasta indeksa energetske intenzivnosti uslunog sek-
tora u razdoblju od 2007. do 2010. Projekti energetske uinkovitosti znaajni su upravo
jer oslabljuju vezu izmeu gospodarskog rasta i porasta potronje energije (MINGORP,
2010a).
83
Slika 2: Indeksi energetske intenzivnosti u razdoblju

od 1995. do 2010. (MINGORP, 2011.)
4.2. Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama

U sklopu projekta Poticanje energetske efi kasnosti u Hrvatskoj (EE Projek-
t)6, provodi se projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama u
Republici Hrvatskoj (SGE Projekt) i nacionalni program Dovesti svoju kuu u red
(HiO7 Program). SGE Projekt obuhvaa sve objekte u vlasnitvu gradova i upanija u
RH, dok su objekti u dravnom vlasnitvu obuhvaeni nacionalnim HiO Programom.
Na ovaj se nain postie holistiki pristup poticanju i promicanju energetske uinkovi-
tosti u zgradama javnog sektora RH. U sklopu EE Projekta pokrenuta je i sveobuhvatna
informacijska kampanja za poticanje energetske uinkovitosti u RH. Poveznica EE Pro-
jekata, specifinih programa za javni sektor te cjelokupne nacionalne politike energet-
ske uinkovitosti prikazana je na Slici 3.
Cilj EE Projekta je podizanje svijesti graanstva o uinkovitoj potronji energi-
je, poticanje primjene mjera energetske uinkovitosti i ekonomski isplativih, energetski
djelotvornih tehnologija, materijala i usluga u RH (MINGORP, 2010a).
6
Od srpnja 2005. EE Projekt zajedniki provode Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (u nastavku
teksta: MINGORP) te Program Ujedinjenih naroda za razvoj (u nastavku teksta: UNDP) uz podrku Fonda
za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (u nastavku teksta: FZOEU) i Globalnog fonda za okoli (u nas-
tavku teksta: GEF).
7
HiO je skraenica od engl. House in Order.
84
Slika 3: SGE Projekt u cjelokupnom kontekstu EE Projekata (UNDP, 2010.)
5. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA, OPIS UZORKA I

ISTRAIVAKA PITANJA
Za potrebe ovoga rada obavljeno je istraivanje koje je obuhvatilo 130 organiza-
cija uslunog sektora na podruju grada Zadra, a ono je uspjeno provedeno u 94 orga-
nizacije kojima pripada 120 objekata. Odaziv na anketiranje iznosio je 72,3% (94/130).
Udio javnog podsektora u provedenom anketiranju je 39,4% (37 organizacija), dok je
udio komercijalnog podsektora 60,6% (57 organizacija) (Tablica 1). Najvei udio u uzor-
ku zauzimaju uslune organizacije iz djelatnosti trgovine (24,5%), zatim slijedi obrazo-
vanje (13,8%), turizam i ugostiteljstvo (13,8%), financije i osiguranje (6,4%), te dravna
uprava, regionalna i lokalna samouprava (6,4%) itd. (Tablica 2).
85
Tablica 1: Uzorak istraivanja prema broju organizacija i objekata

varijabla podsektor frekvencija postotak
javni 37 39,4%
organizacija
komercijalni 57 60,6%
javni 48 40,0%
objekt
komercijalni 72 60,0%
Tablica 2: Uzorak istraivanja prema uslunoj djelatnosti

organizacije objekti
djelatnost frekvencija postotak frekvencija postotak
trgovina 23 24,5% 24 20,0%
obrazovanje 13 13,8% 20 16,7%
turizam i ugostiteljstvo 13 13,8% 19 15,8%
nancije i osiguranje 6 6,4% 13 10,8%
dravna uprava, regionalna i lokalna
6 6,4% 6 5,0%
samouprava
zdravstvo 4 4,3% 6 5,0%
ostale uslune djelatnosti 29 30,8% 32 26,7%
S 94 100,0% 120 100,0%
Najvei udio u uzorku s obzirom na broj objekata koji pripadaju pojedinim

uslunim djelatnostima zauzima trgovina (20,0%), zatim slijedi obrazovanje (16,7%),
turizam i ugostiteljstvo (15,8%), te financije i osiguranje (10,8%) itd. (Tablica 2).
Prema tipu objekta, u istraivakom uzorku najbrojnije su poslovne zgrade (16),
zatim slijede banke (12), trgovaki centri (10), hoteli (8), osnovne i srednje kole (8),
zgrade regionalne i lokalne samouprave (7) itd. (Tablica 3).
Tablica 3: Uzorak istraivanja prema tipu objekta

tip objekta frekvencija tip objekta frekvencija
poslovna zgrada 16 bolnika zgrada 2
banka 12 muzej 2
trgovaki centar 10 knjinica 2
hotel 8 skladite robe 2
osnovna i srednja kola 8 sportski objekt 2
zgrada reginalne i lokalne samouprave 6 dom za starije i nemone osobe 1
trgovina 6 hostel 1
autosalon 5 kazalite 1
vrti 5 kemijska istionica i praonica 1
visokokolski objekt 4 studentski dom 1
zdravstvena ambulanta 4 ueniki dom 1
restoran 3 ostali objekti 17
86
Prema korisnoj povrini objekta, najvei udio (52,5%) otpada na objekte ija je
povrina vea od 1000 m2, 26,7% objekata ima povrinu od 250 m2 do 1000 m2, dok
20,8% objekata ima povrinu do 250 m2.
Odnos organizacija uslunog sektora grada Zadra prema upravljanju trokovima
energije ispitan je anketnim upitnikom. Anketni upitnik sastoji se od 4 uvodna, 5 glav-
nih i skupine ostalih istraivakih pitanja. Veina pitanja u anketnom upitniku trai
od ispitanika da za ponueno pitanje zaokrui odgovor da ili ne, procijeni i zaokrui
ponuene vrijednosti ili da ih sam upie.
Podaci su prikupljeni metodom anketnog terenskog ispitivanja. Ova se metoda
u praksi pokazala kao najpouzdanija s obzirom na stupanj odaziva. Na anketni upitnik
su veinom odgovarali zaposlenici uslunih organizacija iz tehnike slube, raunovod-
stva ili voditelji organizacija.
Autori su postavili sljedea glavna istraivaka pitanja, koja su bila obuhvaena
anketiranjem:
1. Koliki je udio trokova energije u vaim ukupnim trokovima poslovanja?
2. Koje se mjere poduzimaju kako bi se smanjili trokovi energije u vaoj organi-
zaciji?
3. Koji energent/energija i troilo ima najvei udio u trokovima energije u vaoj
organizaciji?
4. Koliko e uvoenje prirodnog plina kao energenta imati utjecaj na smanjenje
trokova energije?
5. Kolika je zastupljenost obnovljivih izvora energije u vaoj organizaciji?
Ankete su ukljuivale i ostala istraivaka pitanja:
Imate li u vaoj organizaciji zaposlenika/e koji se bave iskljuivo energetikom?
Je li u vaem objektu obavljen energetski audit (pregled)?
Ima/ju li objekt/i u vaoj organizaciji javno istaknute energetske certifi kate?
Vodite li stalnu evidenciju potronje i trokova energije/energenata?
Obraate li panju prilikom kupovine ureaja i opreme na energetske oznake
(od A do G) koje se nalazi na njima?
Koristite li sustave za nadzor i upravljanje potronjom energije?
Koristite li usluge energetskih savjetnika?
Jeste li upoznati s Nacionalnim energetskim programima KUENzgrada i MIEE?
Usporeujete li potronju i trokove energije s organizacijama slinoga profi la
u RH i EU?
Imate li vlastitu energanu (kotlovnicu)?
Smatrate li da je potronja energije u vaoj organizaciji racionalna?
87
Smatrate li da su trokovi energije fi ksni i da se njima ne moe upravljati?

Koliki je potencijal za smanjenje trokova energije u vaoj organizaciji?
Smatrate li da su cijene energije/energenata visoke?
Kakva su vaa predvianja kretanja cijene energije u budunosti?
Dajte opu ocjenu gospodarenja energijom u vaoj organizaciji?
Koje su osnovne razlike u upravljanju trokovima energije izmeu javnog i
komercijalnog uslunog podsektora?
5.1. Rezultati istraivanja

5.1.1. Hipoteza I.
U nastavku se prikazuje analiza odgovora na glavna istraivaka pitanja:
1. Koliki je udio trokova energije u vaim ukupnim trokovima poslovanja?

Odgovor na ovo istraivako pitanje ispitanici su dali uvidom u trokove po-
slovanja svoje organizacije u protekloj obraunskoj godini. Do podatka o postotnom
udjelu energije u ukupnim trokovima poslovanja doli su stavljanjem u omjer trokova
energije i ukupnih trokova poslovanja. U ovom se radu pod trokovima energije podra-
zumijeva sve to uslune organizacije na temelju raunovodstvenih politika klasificiraju
u svojem raunovodstvu pod stavkom Energija.
Tablica 4: Udio trokova energije u ukupnim trokovima poslovanja

postotni udio trokova energije u trokovima poslovanja frekvencija postotak
do 5 % 58 52,3%
od 5 do 10 % 29 26,1%
od 10 do 15 % 14 12,6%
od 15 do 20 % 6 5,4%
od 20 do 30 % 2 1,8%
vei od 30 % 2 1,8%
Istraivanje je pokazalo da su najbrojniji usluni objekti kod kojih je udio troko-

va energije u ukupnim trokovima poslovanja manji od 5%. Takvih je objekata u istra-
ivakom uzorku 58, odnosno 52,3% (Tablica 4).
Usluni objekti koji imaju manje od 5% trokova energije u ukupnim trokovima
poslovanja uglavnom pripadaju djelatnostima obrazovanja, financija, dravne, regio-
nalne i lokalne samouprave. Rezultati istraivanja u skladu su s rezultatima istraivanja
objavljenim u radu avrak et al. (2006) u kojem se navodi da je prosjeni udio trokova
energije u strukturi trokova poduzetnika 2004. iznosio 2,28 %.
88
Znatan je broj uslunih objekata kojima trokovi energije iznose od 5 do 10%

ukupnih trokova poslovanja. Takvih je objekata u ovom istraivanju bilo 29, odnosno
26,1%. Veina uslunih objekata koji su se nali u ovoj kategoriji dolazi iz trgovake i
turistike uslune djelatnosti (trgovaki centri i hoteli).
Tablica 5: Udio trokova energije u ukupnim trokovima poslovanja prema tipu objekta
tip objekta postotak tip objekta postotak
autosalon 1,0% servis elektronike 5,7%
arhiv 1,3% komunalno postrojenje 6,6%
salon namjetaja 1,3% hotel 5,0 8,5%
trgovina 1,4% dom za starije i nemone osobe 8,5%
zgrada javnog zdravstva 1,6% trgovaki centar 9,0%
knjinica 2,0% vienamjenska dvorana 10,0 - 15,0%
zgrada dravne uprave 2,6% restoran 10,0 - 15,0%
srednja kola 2,7% skladite hladnjaa 15,0 - 20,0%
kamp 3,0% kemijska istionica i praonica 20,0 - 30,0%
ueniki dom 5,5% sportski bazen >30,0 %
Tablica 5 daje uvid u udjele trokova energije u ukupnim trokovima poslova-

nja za karakteristine objekte uslunog sektora koji su obuhvaeni ovim istraivanjem.
Objekti koji se izdvajaju s velikim udjelom trokova energije su sljedei: sportski bazen
(>30%), kemijska istionica i praonica (20-30%), skladite hladnjaa (15-20%), restorani
(10-15%), trgovaki centar (9%), hoteli (5-8,5%) i komunalno postrojenje (6,6%).
avrak et al. (2006) u svome radu navode da je energetski najintenzivniji (najvei
udjel energije u outputu) sektor javnih (komunalnih) usluga s udjelom od 8,3%. Drugi
po rangu je sektor obrazovanja8, a trei je sektor prijevoz, skladitenje i veze (4,11%).
Iza toga slijede sektori: hoteli i restorani (3,3%), zatim rudarstvo i vaenje ? (3,3%) te
preraivaka industrija (3%). Prema podacima FINE ovo su energetski najintenzivniji
poduzetniki sektori, to znai da se radi o sektorima koji su najosjetljiviji na promjene
cijena energije.
U Nacionalnom je programu energetske uinkovitosti 2008. - 2016., kao jedna
od najvanijih barijera energetske uinkovitosti u uslunom sektoru, uvrijeeno milje-
nje da trokovi energije imaju relativno nizak udio u ukupnim trokovima poslovanja
(MINGROP, 2010b). Ako se ta tvrdnja razmotri na primjeru bolnice koja je obuhvaena
ovim istraivanjem, udio trokova energije od 1,71% mogao bi nas navesti na zakljuak
da su ti trokovi relativno niski i zanemarivi u odnosu na ukupne trokove poslovanja,
te da je navedena tvrdnja tona. Ako se, pak, razmotri apsolutni iznos trokova ener-
gije u tom objektu, on iznosi 4.792.563 kn (Tablica 6). Taj, relativno visoki apsolutni
8
avrak et al. (2006) istiu da se tu ne radi o ukupnom obrazovanju nego samo o poduzetnicima koji se bave
obrazovanjem (nisu, dakle, ukljuene ustanove).
89
iznos mnogo vie motivira na optimizaciju upravljanja trokovima energije i na pri-

mjenu mjera energetske uinkovitosti negoli se razmatra samo udio. Stoga je za ovakve
analize korisno razmatrati kako udjele u ukupnim trokovima, tako i apsolutne iznose
potronje energije.
Tablica 6: Udio trokova energije u ukupnim trokovima poslovanja

vee uslune organizacije
troak energije
organizacija broj objekata
postotak iznos (kn)
visokokolska ustanova 6 1,3 % 1.066.464,00
bolnica 14 1,7 % 4.792.563,00
skupina djeijih vrtia 7 4,0 % 420.000,00
Istraivanjem je uoeno da nekoliko veih uslunih organizacija (visokokolska

ustanova, bolnica i skupina djeijih vrtia) raspolae podacima o trokovima energije
na razini cijele organizacije, ali ne i po pojedinim objektima ili ustrojstvenim cjelinama
(Tablica 6). Ovakvo se nepraanje, odnosno nepoznavanje trokova energije zasebno za
svaki objekt ili ustrojstvenu jedinicu u nekoj poslovnoj organizaciji istie kao klasian
primjer loeg upravljanja trokovima energije.
Bez obzira na relativni i apsolutni udio trokova energije u ukupnim trokovima
poslovanja, oni bi trebali biti predmetom upravljanja svake uslune organizacije.
2. Koje se mjere poduzimaju kako bi se smanjili trokovi energije u vaoj orga-

nizaciji?
Istraivanje je obuhvatilo dvije skupine mjera. To su mjere racionalizacije po-
tronje energije i mjere energetske uinovitosti. Mjere racionalizacije potronje ener-
gije ovise prvenstveno o ljudskom faktoru i ne iziskuju velika ulaganja, dok su mjere
energetske uinkovitosti tehnike prirode i iziskuju vea ulaganja. Rezultati istraivanja
ukazuju na velik stupanj primjene navedenih mjera u uslunom sektoru grada Zadra.
U ak 90% objekata primjenjuje se neka od mjera racionalizacije energije, dok se u 91%
objekata primjenjuje neka od mjera energetske uinkovitosti.
Mjere racionalizacije potronje energije. Osnovna je karakteristika postojee
izgradnje u RH, pa tako i u Zadarskoj upaniji, neracionalno velika potronja svih ti-
pova energije, prvenstveno energije za grijanje, ali porastom standarda sve se vie troi
i energija za hlaenje zgrada. Energetska potronja namijenjena za grijanje, pripremu
tople vode i kondiciranje zraka predstavlja najznaajniji dio energetske potronje u zgra-
dama (EIHP, 2008).
Promjena ponaanja i stavova zaposlenika prema potronji energije putem do-
datne obuke najuestalija je mjera racionalizacije potronje energije. Ta se mjera primje-
njuje u 63% uslunih objekata obuvaenih ovim istraivanjem (Grafikon 1).
90
Grafi kon 1: Mjere racionalizacije potronje energije
Upravo je opisana mjera jako vana u upravljanju trokovima energije, a s time

se slau i teze autora Kureka i Vivode (n.d.) i Kavedije et al. (2009), koji istiu da su
ponaanje i stavovi zaposlenika prema energiji jedan od kljunih elemenata u procesu
upravljanja potronjom i trokovima energije. Oni, takoer, istiu da je racionalizacija
prvenstveno nain razmiljanja, a potom nain ponaanja.
Istraivanje je pokazalo da se u 25% uslunih objekata nastoji racionalizirati po-
tronja energije postavljanjem upozoravajuih oznaka na ureaje i opremu o nainu nji-
hove uinkovite uporabe. Ciljanim se informativnim kampanjama racionalna potronja
energije nastoji potaknuti u 19% uslunih objekata, te na taj nain direktno utjecati na
smanjenje trokova energije.
Mjere uspostave sustava za gospodarenje energijom provode se u 16% uslunih
objekata obuhvaenih ovim istraivanjem. Unutar takve mjere osigurava se kontinui-
rano praenje potronje energije u svrhu ostvarenja poveane energetske uinkovitosti.
Iskustva pokazuju da se samo uspostavljanjem sustava za gospodarenje energi-
jom i imenovanjem osobe zaduene za energetiku mogu postii utede od 10% ukupnih
godinjih trokova za energiju. Pri tome treba imati na umu da je ovo mjera koja ne
zahtijeva gotovo nikakve investicije (UNDP, 2008b).
Mjere energetske uinkovitosti. Energetske statistike jasno pokazuju da je ener-
getski intenzitet u RH oko 12% vii od prosjeka drava EU 15, to dokazuje postojanje
znatnih potencijala za poboljanje energetske uinkovitosti (MINGORP, 2010b).
Istraivanje je pokazalo da usluni objekti najee primjenjuju mjeru poveanja
energetske uinkovitosti sustava KGHV (klimatizacije, grijanja, hlaenja i ventilacije), a
to su ujedno i sustavi koji su i najvei potroai energije. Ta se mjera primjenjuje u 64%
uslunih objekata (Grafi kon 2).
91
Prema provedenom istraivanju, u 51% uslunih objekata u gradu Zadru ulae se

u energetsku uinkovitost sustava rasvjete.
Grafi kon 2: Mjere energetske uinkovitosti
Brojne ekonomske analize pokazuju da je ulaganje u poboljanje toplinske zatite

zgrada jedna od tehno-ekonomski najisplativijih mjera poveanja energetske uinkovi-
tosti u zgradarstvu (Kolega, 2000). Istraivanjem se eljelo utvrditi u kojoj se mjeri to-
plinska zatita objekata poboljava kroz sanaciju fasade ili ugradnjom uinkovitih pro-
zora. Sanacija fasade, kao mjera energetske uinkovitosti, odabrana je u 20% objekata,
dok su se uinkoviti prozori ugradili u 48% objekata. Procjenjuje se da je gubitke, zbog
loe izolacije, mogue smanjiti za ak od 50% do 80%, a preko 50% ukupnih toplinskih
gubitaka otpada na prozore (EIHP, 2008).
Kolega (2004) u svom radu navodi da brojne analize pokazuju da specifina
energetska potronja moe biti reducirana 20 - 50 % u sluaju poboljanja energetske
uinkovitosti postojeih sustava, a ak izmeu 50% i 90 % u sluaju primjene novih
energetskih uinkovitih sustava i ureaja, i naglaava da se, u velikoj veini sluajeva,
razdoblje povrata investicija uloenih u energetski uinkovite tehnologije dostupne na
tritu kree u granicama od dvije do maksimalno osam godina.
3. Koji energent/energija i troilo ima najvei udio u trokovima energije u

vaoj organizaciji?
Energent/energija. U 72% ispitanih objekata najvei udio u trokovima energije
imaju trokovi elektrine energije. Kod 24% uslunih objekata najvei udio u trokovi-
ma energije imaju tekua goriva (loivo ulje), dok je udio plinovitih goriva najvei kod
3% uslunih objekata obuhvaenih istraivanjem. (Grafi kon 3)
92
Grafi kon 3: Energent/energije s najveim udjelom u trokovima energije
S obzirom na aktualnu plinofi kaciju grada Zadra i rezultate provedenog istrai-

vanja (u 43% uslunih objekata namjerava se koristiti prirodni plin kao energent), u bu-
dunosti se oekuju drukiji udjeli trokova pojedinih energenata/energija u ukupnim
trokovima energije u gradu Zadru.
Troilo/energetski sustav. Energetski sustav koji ima najvei udio u trokovima
energije je sustav klimatizacije, grijanja, hlaenja i ventilacije (KGKV), kako je ve nave-
deno. Taj sustav zauzima najvei udio u trokovima energije u ak 85% uslunih objeka-
ta uslunih organizacija. (Grafi kon 4)
Finalna energetska potronja u javnom podsektoru EU, s obzirom na energetske
sustave, ima sljedee udjele: grijanje prostora 52%, uredska oprema 16%, rasvjeta 14%,
priprema tople vode 9%, kuhanje 5% i hlaenje 4% (Kolega, 2004).
U budunosti se oekuje da e potronja energije za hlaenje rasti kako bi se po-
veala razina i standard energetskih usluga u javnim i komercijalnim uslunim objek-
tima.
Struktura potronje energije po energetskim sustavima u objektu ovisi dakako
i o klimatskim prilikama, pa tako, primjerice, udio potronje energije u sustavima gri-
janja moe varirati od 30% do 60%, dok udio energije u rashladnim sustavima moe
varirati od 3% do 10%. Na potronju energije u ovim sustavima veliki utjecaj imaju oblik
graevine, toplinska izolacija te izbor samog sustava (UNDP, 2008a).
93
Grafi kon 4: Troilo s najveim udjelom u trokovima energije
4. Koliko e uvoenje prirodnog plina kao energenta imati utjecaj na smanjen-

je trokova energije?
Upravo je u tijeku plinofi kacija grada Zadra, pa je cilj ovog istraivakog pita-
nja bio utvrditi koliki postotak uslunog sektora namjerava koristiti prirodni plin kao
energent i u kolikoj mjeri koritenje prirodnog plina moe pridonijeti smanjenju uku-
pnih trokova energije.
U brojnim se objektima uslunog sektora Zadarske upanij,e kao energent za
proizvodnju toplinske energije, koristi loivo ulje. U tim su objektima najee insta-
lirani stariji sustavi koji su, zbog razvoja tehnologije, postali energetski neuinkoviti, a
zbog koritenog energenta imaju i vrlo nepovoljan utjecaj na okoli.
Utjecaj na smanjenje potronje energije mogu imati i procesi supstitucije pojedi-
nih goriva (ugljena, ogrjevnog drveta, loiva ulja,) drugim oblicima energije (prirodni
plin, daljinsko grijanje, elektrina energija,...). (Boi et al., 2009). Loivo ulje moe se
zamijeniti prirodnim plinom ili ukapljenim naft nim plinom. Dinamika prelaska na pri-
rodni plin na podruju grada Zadra predviena je dokumentom Studija i idejni projekt
opskrbe plinom Zadarske upanije.
Prelazak na kotlovska postrojenja koja koriste prirodni plin s velikom e vjero-
jatnou utjecati i na ukupnu djelotvornost postrojenja, ovisno o starosti postrojenja
i opsegu zamjene plamenika ili cijelih postrojenja. Tipino bi se moglo razmiljati o
5 - 10% veem stupnju djelovanja u individualnim sluajevima. Financijska korist od
ove mjere bi se oitovala u razlici cijene energenata (loivo ulje/prirodni plin)9, zatim u
specifinom smanjenju potronje energenta zbog poveanja uinkovitosti, te konano
u manjim naknadama za emisije tetnih tvari, zbog konzekventnog manjeg isputanja
CO2. (EIHP, 2008).
9
Podaci iz 2010. pokazuju kako je cijena prirodnog plina za oko 26% nia od cijene ekstra lakog loiva ulja
(MINGORP, 2011).
94
Rezultati istraivanja pokazali su da se prirodni plin namjerava koristiti u 43%

uslunih objekata grada Zadra, u 17% objekata jo se dvoji oko koritenja prirodnog
plina, dok se u 40% objekata ne namjerava koristiti prirodni plin kao energent.
Veina uslunih objekata u kojima se namjerava koristiti prirodni plin supstitu-
irat e loivo ulje prirodnim plinom i koristiti ga za toplinsku energiju. U 57% objekata
smatra se da e to rezultirati smanjenjem ukupnih trokova energije od 10% do 20%10
(Tablica 7).
Tablica 7: Smanjenje trokova energije zbog koritenja prirodnog plina kao energenta
postotno smanjenje trokova energije frekvencija postotak
do 10% 10 20%
od 10 do 20% 29 57%
od 20 do 30% 7 13%
vie od 30% 5 10%
Pretpostavka je da e se u jednom dijelu objekata uslunog sektora za potrebe

grijanja ili hlaenja elektrina energija supstituirati prirodnim plinom. To bi veim di-
jelom trebalo biti izraeno u komercijalnom uslunom podsektoru u kojem dominira
potronja elektrine energije.
Razlozi su, koji se najee navode za dvojbu oko koritenja ili nekoritenja pri-
rodnog plina kao energenta u uslunim organizacijama obuhvaenim ispitivanjem, slje-
dei: jo nije odreena cijena prirodnog plina za usluni sektor na podruju Dalmacije
(35% ispitanika), odluka o uvoenju prirodnog plina kao energenta nije u naoj domeni
odluivanja (25% ispitanika), uvoenje prirodnog plina kao energenta nismo jo ni raz-
matrali (25% ispitanika). (Tablica 8) 11
Tablica 8: Razlozi dvojbi oko koritenja prirodnog plina kao energenta

dvojba oko koritenja prirodnog plina kao energenta frekvencija postotak
ekamo da se odredi cijena prirodnog plina za podruje Dalmacije11 7 35%
odluku o uvoenju prirodnog plina kao energenta nije u naoj domeni
5 25%
odluivanja
uvoenje prirodnog plina kao energenta nismo jo ni razmatrali 5 25%
trenutano ne zadovoljavamo tehnike uvjete za uvoenje prirodnog plina 2 10%
upravo smo u procesu donoenja odluke o koritenju prirodnog plina kao
1 5%
energenta
10
Ispitanici su na temelju vlastitih kalkulacija procijenili koliko im koritenje prirodnog plina u odnosu na
loivo ulje ili drugi energent smanjuje trokove i kako e to smanjenje utjecati na ukupne trokova energije u
njihovim objektima.
11
U vrijeme provoenja ankete HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) jo nije bila odredila
cijenu prirodnog plina za podruje Dalmacije. Dana 1. svibnja 2012. odreena je cijena plina za podruje
grada Zadra, koja e biti 10% vea u odnosu na ostala podruja u RH i iznosi 0,33 kn/kWh.
95
Da je potreba visokih ulaganja u instalacije za koritenje prirodnog plina kao

energenta uvjerljivo najuestaliji razlog za opisanu dvojbu, smatra 63% ispitanika koji
nemaju namjeru koristiti taj energent. 15% ispitanika navodi kako nemaju namjeru ko-
ristiti prirodni plin jer je prostor/objekt koji koriste u najmu i stoga nemaju interesa
uvoditi plinsku instalaciju. (Tablica 9)
Tablica 9: Razlozi nekoritenja prirodnog plina kao energenta

Nemamo namjeru koristiti prirodni plin kao energent zato to: frekvencija postotak
potrebno je veliko ulaganje u instalacije za koritenje prirodnog plina 30 63%
prostor koji koristimo je u najmu i nemamo interesa uvoditi plinsku instalaciju 7 15%
postojei sustav nas zadovoljava 4 8%
mali smo potroai energije 2 4%
plin kao energent nije pogodan za tehnologiju koju koristimo 1 2%
ostalo 4 8%
5. Kolika je zastupljenost obnovljivih izvora energije u vaoj organizaciji?

Prema programu procjene potencijala obnovljive energije EIHP (2008), na po-
druju Zadarske upanije postoje znaajne mogunosti koritenja razliitih obnovljivih
izvora energije. Stoga je cilj ovog istraivakog pitanja utvrditi kolika je zastupljenost
obnovljivih izvora energije u uslunom sektoru grada Zadra.
Na podruju se grada Zadra u 7% uslunih objekata koristi neki od obnovljivih izvo-
ra energije, 8% objekata je u procesu uvoenja nekog sustava koji koristi obnovljivi izvor
energije, dok se u 85% objekata ne koriste obnovljivi izvori energije (u nastavku teksta: OIE).
OIE se, dakle, koristi u relativno malom broju uslunih objekata na podruju
grada Zadra, dok je uoljiv pozitivan trend uvoenja tih sustava u uslune objekte. Od
obnovljivih izvora energije najvie se koristi energija sunca (8) i biomasa (2). Rezultati
istraivanja pokazali su da OIE na podruju grada Zadra najvie koriste hoteli. Od su-
stava OIE koji su u procesu uvoenja u objekte uslunog sektora, dominiraju solarni
sustavi (8) (Tablica 10).12 13
Tablica 10: Obnovljivi izvori energije

u koritenju u procesu uvoenja
energija sunca SK12 8 4
FN13 1 4
energija vjetra - 1
biomasa 2 1
ukupno 11 10
Biomasa kao obnovljivi izvor energije koristi se u dva usluna objekta komerci-
jalnog podsektora grada Zadra, a koristi se i drvo za tradicionalnu pripremu hrane u
12
SK solarni kolektor
13
FN fotonaponski sustav
96
restoranu te peleti za grijanje prostora, takoer u restoranu. Uoeno je da 10% objekata

u istraivakom uzorku, odnosno njih 12, koristi dizalicu topline kao izvor energije.
Ispitanici kao razloge nekoritenja obnovljivih izvora energije najee navode
velike investicije (55% ispitanika) i nedovoljne poticaje (subvencije) za njihovo koritenje
(15% ispitanika). (Tablica 11)
Tablica 11: Razlozi nekoritenja obnovljivih izvora energije

Ne koristimo obnovljive izvore energije zato to: frekvencija postotak
zahtijevaju velike investicije 57 55%
nedovoljni su poticaji (subvencije) za njihovo koritenje 15 15%
se nalazimo u unajmljenom prostoru/objektu 4 4%
energija dobivena iz konvencionalnih izvora je jeftinija 3 3%
ovisimo o odlukama nadreenih 3 3%
nismo veliki potroai energije 3 3%
ne zadovoljavamo tehnike uvjete 2 2%
ostalo 16 15%
U nastavku slijedi prikaz analize odgovora na ostala istraivaka pitanja.
1. skupina ostalih istraivakih pitanja

Samo 25% organizacija, kojima pripada vie objekata, ili koje imaju objekte vee
od 1000 m2 imaju zaposlenika/e koji se bave iskljuivo energetikom ili im je to jedna od
glavnih zadaa u opisu njihova posla, u 45% objekata obavljen je energetski pregled, dok
samo 6% objekata ima javno istaknut energetski certifi kat (u 5% objekata je dobivanje
energetskog certifi kata u tijeku), u 86% objekata vodi se stalna evidencija potronje i
trokova energije/energenata, a 71% organizacija obraa panju na energetske oznake
prilikom kupovine ureaja i opreme. (Grafi kon 5)
Grafi kon 5: Prikaz analize odgovora na prvu skupinu ostalih istraivakih pitanja
* Odnosi se samo na objekte vee od 1000 m2 i organizacije kojima pripada vie objekata.
97

Sustav za nadzor i upravljanje potronjom energije koristi se u 33% objekata, 31%
organizacija koristi usluge energetskih savjetnika, 33% organizacija iz uslunog sektora
upoznato je s Nacionalnim energetskim programima KUENzgrada i MIEE, 32% organizacija
uslunog sektora usporeuje potronju i trokove energije s organizacijama slinoga profila
u RH i EU, dok 64% objekata ima vlastitu ili zajedniku energanu/kotlovnicu. (Grafikon 6)
Grafi kon 6: Prikaz analize odgovora na drugu skupinu ostalih istraivakih pitanja
3.skupina ostalih istraivakih pitanja

U 78% organizacija smatra se da je potronja energije u njihovim objektima raci-
onalna, u 11% ispitanih organizacija smatra se da su trokovi energije fi ksni i da se njima
ne moe upravljati, dok se u 90% organizacija smatra da su cijene energije/energenata
visoke. (Grafi kon 7)
Grafi kon 7: Prikaz analize odgovora na treu skupinu ostalih istraivakih pitanja
100% 89% 90%

90% 78%
80%
70%
postotak
60% da
50%
40% ne
30% 22%
20% 11% 10%
10%
0%
Smatrate li da je potronja Smatrate li da su trokovi Smatrate li da su cijene
energije u Vaoj organizaciji energije fiksni i da se njima energije/energenata visoke?
racionalna? (n=94) ne moe upravljati? (n=94) (n=94)
98
U 37% organizacija smatra se da je potencijal za smanjenje trokova energije

mali, u 46% se smatra da je taj potencijal srednji, dok se samo u 17% smatra da je taj
potencijal velik.
Da e otvaranje trita energije u budunosti dovesti do pada cijena energije,
smatra se u 42% ispitanih organizacija, u 29% organizacija oekuje se rast cijena energi-
je, a u 29% organizacija oekuje se zadravanje postojee razine cijena.
U najveem dijelu, odnosno u 40% ipitanih uslunih organizacija smatra se da
gospodarenje energijom u njihovoj organizaciji zasluuje ocjenu vrlo dobar (4), 45% njih
ocjenjuje vlastito gospodarenje energijom ocjenom odlian (5), dok se u samo 3% or-
ganizacija navodi ocjena nedovoljan (1) (Grafikon 8). Prosjena ocjena uzorka (n=94),
kojom se ocjenjuje gospodarenje energijom, iznosi 3,45.
Grafi kon 8: Opa ocjena gospodarenja energijom u vaoj organizaciji
5.1.2. Hipoteza II.

Cilj ovog istraivakog pitanja je utvrivanje razlika u upravljaju trokovima
energije izmeu javnog podsektora, koji je u dravnom, upanijskom ili gradskom vla-
snitvu, i komercijalnog podsektora koji je preteito u privatnom vlasnitvu. Analiza je
obavljena na temelju odgovora na navedenih 5 glavnih istraivakih pitanja (u nastavku
teksta: GIP), no ovaj put s gledita razlike/odstupanja izmeu javnog i komercijalnog
uslunog podsektora.
1. GIP: iz Tablice 12 uoava se da, prema rezultatima istraivanja, ne posto-
je znatnija odstupanja izmeu javnog i komercijalnog podsektora s obzirom na udjele
trokova energije u ukupnim trokovima poslovanja u svim trokovnim razredima.
Statistiki podaci iz 2007. o koritenju energije u RH ne doputaju razlikovanje
javnog i komercijalnog podsektora s obzirom na potronju energije i druge poka-
zatelje koji utjeu na uinkovitost potronje. Rezultati primjenjenih modela pokazuju da
je potronja energije vie manje jednako raspodijeljena izmeu javnih i komercijalnih
usluga, ali, ipak, ona je neto via u komercijalnim uslugama. (EIHP, 2007)
99
Tablica 12: Udio trokova energije u ukupnim trokovima poslovanja podsektori

javni podsektor komercijalni podsektor
postotni udio trokova energije u (n=39) (n=72)
trokovima poslovanja
frekvencija postotak frekvencija postotak
do 5% 21 53,8% 37 51,4%
od 5% do 10% 9 23,1% 20 27,8%
od 10% do 15% 6 15,4% 8 11,1%
od 15% do 20% 2 5,1% 4 5,5%
od 20% do 30% - - 2 2,8%
vei od 30% 1 2,6% 1 1,4%
2. GIP: Rezultati istraivanja pokazali su da javni usluni podsektor najee ra-

cionalizira potronju energije putem dodatnih obuka kojima se utjee na promjenu po-
naanja i stavove zaposlenika prema potronji energije. Oni tu mjeru provode uestalije
od komercijalnog uslunog podsektora, 74% prema 53%, dok komercijalni usluni pod-
sektor u odnosu na javni usluni podsektor prednjai u ciljanim informativnim kam-
panjama kojima nastoji racionalizirati potronju energije, 22% prema 10% (Grafi kon 9).
Grafi kon 9: Usporedba podsektora mjere racionalizacije potronje energije
Javni podsektor s tehnikom mjerom ugradnje uinkovitih PVC prozora domi-

nira u odnosu na komercijalni usluni podsektor, 50% prema 39%, dok komercijalni
usluni podsektor u odnosu na javni usluni podsektor ee primjenjuje mjeru sanira-
nja fasade objekta, 25% prema 8% (Grafi kon 10).
100
Grafi kon 10: Usporedba podsektora mjere energetske uinkovitosti
3. GIP: Istraivanje je pokazalo da su trokovi elektrine energije dominantni

u strukturi trokova energije javnog i komercijalnog uslunog podsektora. U javnom
trokovima energije, dok je u komercijalnom podsektoru to sluaj u 85% objekata. U
44% objekata javnog uslunog podsektora najvei udio u trokovima energije zauzimaju
tekua goriva (loivo ulje), dok je u komercijalnom uslunom podspodsektoru kod 51%
ispitanih objekata trokovi elektrine energije imaju najvei udio u ektoru to sluaj u
11% objekata. Analizom odgovora ispitanika uoava se da komercijalni podsektor, u
odnosu na javni podsektor, ima veu potronju i trokove elektrine energije, dok javni
podsektor, u odnosu na komercijalni podsektor, ima veu potronju i trokove tekuih
goriva. Plinovita su goriva (ukapljeni naft ni plin) dominantan energent u trokovima
energije kod 4% javnih uslunih objekata, odnosno kod 3% komercijalnih uslunih
objekata. (Grafi kon 11)
101
Grafi kon 11: Usporedba podsektora energent/energija s najveim udjelom

u trokovima energije
Trokovi koji su rezultat potronje energije sustava KGHV (klimatizacija, gri-

janje, hlaenje i ventilacija) izrazito su dominantni u trokovima energije. Taj sustav
podjednako dominira u trokovima energije javnog podsektora (88%) i komercijalnog
podsektora (84%). Sasvim su opravdana ulaganja uslunog podsektora u energetsku
uinkovitost ovog sustava. Rezultati istraivanja pokazali su da se to ini u 64% objeka-
ta. Ureaji su i uredska oprema u 6% objekata javnog podsektora, odnosno u 13% ko-
mercijalnih uslunih objekata, dominantni u trokovima energije. Sustav rasvjete ima
najvei udio u trokovima energije u 4% javnih uslunih objekata (Grafi kon 12).
Grafi kon 12: Usporedba podsektora troilo s najveim udjelom u trokovima energije
4. GIP: Iako izmeu javnog i komercijalnog podsektora ne postoje znaajnija

odstupanja o pitanju namjere koritenja prirodnog plina kao energenta (Grafi kon 13),
bitno je napomenuti, s obzirom na dobivene rezultate u pitanju o dominantnom udjelu
energenta/energije, da e kod veine korisnika iz javnog podsektora, koji namjeravaju
102
koristiti prirodni plin, on biti supstitut loiva ulju, a u komercijalnom podsektoru elek-
trinoj energiji koja se koristila za potrebe grijanja i hlaenja.
Grafi kon 13: Usporedba podsektora namjera koritenja prirodnog plina
5. GIP: Rezultati istraivanja ukazuju da nema razlike u koliini koritenja ob-

novljivih izvora energije izmeu javnog i komercijalnog podsektora (Grafi kon 14). Javni
i komercijalni podsektor podjednako koriste solarne kolektore i fotonaponske sustave.
Grafi kon 14: Usporedba podsektora obnovljivi izvori energije
Jedan objekt u javnom podsektoru je u procesu instalacije sustava koji koristi

energiju vjetra (mali vjetrogenerator). Energija biomase (peleti i drvo) koristi se samo u
komercijalnom podsektoru (Tablica 13).
103
Tablica 13: Obnovljivi izvori energije (broj instaliranih sustava)

javni podsektor komercijalni podsektor
u koritenju u procesu uvoenja u koritenju u procesu uvoenja
energija sunca SK 3 3 5 1
FN 1 1 - 3
energija vjetra - 1 - -
biomasa - - 2 1
ukupno 4 5 7 5
Javni je podsektor, u odnosu na komercijalni podsektor, bolje upoznat s Nacio-

nalnim energetskim programima KUENzgrada i MIEE (43% prema 26%). Ovaj rezultat je
bio i oekivan s obzirom na to da su u zaetku navedeni programi i bili usmjereni prema
javnom podsektoru. Komercijalni podsektor u odnosu na javni podsektor ima vie za-
poslenika kojima je u opisu njihova posla primarna zadaa energetika (36% prema 15%).
Zapoljavanje zaposlenika kojima je u opisu njihova posla primarna energetika postaje
nunost, pogotovo u organizacijama koje imaju veliki udio trokova energije u ukupnim
trokovima poslovanja.
Tablica 14: Usporedba podsektora skupina ostalih istraivakih pitanja

pitanje da ne
J 15% 85%
Imate li u Vaoj organizaciji zaposlenike koji se bave iskljuivo energetikom?
K 36% 64%
J 40% 60%
Je li u Vaoj organizaciji (objektu) obavljen energetski audit (pregled)?
K 49% 51%
J 2% 98%
Ima/ju li objekt/i u Vaoj organizaciji javno istaknute energetske certikate?
K 8% 92%
J 88% 12%
Vodite li stalnu evidenciju potronje i trokova energije/energenata?
K 86% 14%
Obraate li panju prilikom kupovine ureaja i opreme na energetske oznake (od A do G) J 63% 37%
koje se nalazi na njima? K 81% 19%
J 16% 84%
Koristite li sustav za nadzor i upravljanje potronjom energije?
K 47% 53%
J 32% 68%
Koristite li usluge energetskih savjetnika?
K 30% 70%
J 43% 57%
Jeste li upoznati s Nacionalnim energetskim programima KUENzgrada i MIEE?
K 26% 74%
Usporeujete li potronju i trokove energije sa organizacijama slinoga prola u RH i J 30% 70%
EU? K 33% 67%
J 65% 35%
Imate li vlastitu energanu (kotlovnicu)?
K 57% 43%
104
Grafi kon 15: Usporedba ope ocjene gospodarenja energijom

u javnom i komercijalnom podsektoru
Komercijalni usluni podsektor posjeduje vie energetskih certifi kata u odnosu

na javni usluni podsektor (8% prema 2%), vie obraa panju na energetske oznake (od
A do G) prilikom kupovine ureaja i opreme (81% prema 63%) te vie koristi sustave za
nadzor i upravljanje potronjom energije (47% prema 15%). (Tablica 14)
U organizacijama javnog podsektora gospodarenje energijom ocjenjuje se ocje-
nom dobar (3) i vrlo dobar (4), po 38%, dok u organizacijama komercijalnog podsektora
ta ocjena najee iznosi iznosi vrlo dobar (4), 42% ispitanih, dok 33% ispitanika ocje-
njuje svoje gospodarenje energijom ocjenom dobar (3) (Grafikon 15). Prosjena ocjena
gospodarenja energijom u javnom podsektoru iznosi 3,32, dok ta ocjena u komercijal-
nom podsektoru iznosi 3,52.
5.2. Rasprava
U nastavku se prikazuju neki specifini aspekti zateenog stanja o pitanju ener-
getske uinkovitosti, kao i neke od moguih smjernica za poboljanje zateenog stanja.
Istraivanje je pokazalo da su trokovi energije znaajan dio ukupnih trokova
poslovanja. Iako neke uslune organizacije imaju relativno mali udio trokova energije
u ukupnim trokovima poslovanja (od 1% do 3%), apsolutni trokovi energije dosiu
iznose i do vie milijuna kuna. Stoga bi bilo nuno da se u svakoj uslunoj organizaciji
trajno djeluje na trokove energije, neovisno o tome koliki je udio trokova energije u
ukupnim trokovima.
Poznavanje strukture trokova energije trebala bi biti polazna pretpostavka za
upravljanje trokovima energije. Primjerice, prema EIHP (2008) Programu procjene
potencijala obnovljive energije i poveanja energetske uinkovitosti na podruju Zadar-
ske upanije, Zadarska upanija je u 2008. pod stavkom trokovi energije zabiljeila
9.067.149,89 kn ili 4,8% prorauna. Budui da najvee stavke za energiju imaju Osnovno
kolstvo (3.820.481,88 kn), Srednje kolstvo (2.597.568,11 kn) te Dom za starije i nemo-
105
ne osobe (1.905.000,00 kn), upravo bi se kod tih potroaa trebalo zapoeti s proved-
bom mjera energetske uinkovitosti kako bi se utjecalo na smanjenje potronje energije
i trokove energije. Ako se primijeni rezultat istraivanja Europske unije koji navodi da
bi se mjerama energetske uinkovitosti u zgradarstvu mogla utediti jedna petina po-
stojee energetske potronje, tada bi uz implementaciju mjera energetske uinkovitosti
u zgradama iji se trokovi energije podmiruju iz prorauna, Zadarskoj upaniji moglo
ostati na raspolaganju 1.813.430,00 kn, promatrano na temelju prorauna za 2008. to-
vie, prema rezultatima energetskih audita provedenih za neke zgrade u upaniji, te
utede bi mogle biti i znatno vee.
Iz rezultata istraivanja zakljuuje se i kako veliki dio uslunog sektora nastoji
smanjiti trokove energije nekom od mjera racionalizacije potronje energije ili mje-
rama energetske uinkovitosti. U uslunom sektoru dominantnan udio u trokovima
energije imaju trokovi elektrine energije, a najvei je potroa sustav klimatizacije,
grijanja, hlaenja i ventilacije (KGHV) i slijedom toga taj sustav ima najvei udio u tro-
kovima energije. U uslunim objektima u kojima se namjerava koristiti prirodni plin
oekuje se smanjenje trokova energije od 10 do 20%. U malom broju uslunih objekata
koristi se neki od obnovljivih izvora energije, ali je primjetan pozitivan trend uvoenja
obnovljivih izvora energije u uslune objekte na podruju grada Zadra.
Da bi se u uslunim objektima kvalitetnije upravljalo trokovima energije, pre-
poruaju se sljedee mjere: angairati zaposlenika/e kojem/ima je u opisu njihova posla
prioritetna zadaa energetika, obaviti energetski pregled objekta, voditi stalnu eviden-
ciju potronje i trokova energije/energenata, obraati panju na energetske oznake pri-
likom kupovine ureaja i opreme, koristiti sustave za nadzor i upravljanje potronjom
energije te usporeivati potronju i trokove energije s organizacijama slinog profi la u
RH i EU. Rezultati istraivanja pokazuju da veina uslunih objekata iz promatranog
uzorka ne primjenjuje navedene preporuke.
Najvea razlika izmeu javnog i komercijalnog podsektora uoena je u domi-
nantnom energentu/energiji po pojedinom objektu s obzirom na udio u trokovima
energije. Iako je elektrina energija dominantna po udjelu u trokovima energije u oba
podsektora, to je ee sluaj u komercijalnom nego u javnom podsektoru (85% prema
51%). Takoer, velika je razlika u udjelima trokova tekuih goriva u trokovima ener-
gije, pa su oni dominantni u javnom podsektoru u odnosu na komercijalni podsektor
(44% prema 11%). Komercijalni podsektor ee ima zaposlenika/e koji se iskljuivo ba-
vi/e energetikom ili im je to jedna od glavnih zadaa u opisu posla i u tom se podsektoru
znatno vie koriste sustavi za nadzor i upravljanje potronjom energije.
Razlika izmeu javnog i komercijalnog uslunog podsektora je, takoer, u pro-
cesu donoenja odluka. Naime, komercijalni e podsektor uvijek procjenjivati svoje ula-
ganje npr. u energetsku uinkovitost na temelju kriterija mogueg ostvarivanja profita,
dok javni podsektor stavlja vei naglasak na socijalno-ekonomske kriterije.
Uslune organizacije trebale bi teiti uspostavi sustavnog gospodarenja energi-
jom. Istraivanje je pokazalo da javni usluni podsektor to nastoji provesti kroz projekte
i programe koji se provode na nacionalnoj razini, dok komercijalni usluni podsektor to
106
ini putem internih projekata. Iako su projekti i programi na nacionalnoj razini dobro
osmiljeni, njihova provedba u gradu Zadru nije zadovoljavajua. Interni projekti u ko-
mercijalnom podsektoru grada Zadra provode se mnogo bolje.
U svom radu imlea (2010) tvrdi da se obnovljivi izvori energije ni u jednoj
dravi nisu izdigli iznad marginalne razine bez aktivne uloge i direktne pomoi dra-
ve. Jelavi i Majstorovi (2000) istiu da e ukupni budui doprinos obnovljivih izvora
energije, s aspekta energetske supstitucije, biti u funkciji cijene drugih energenata, ali i
cijene okruja u smislu poticajnih mjera na nacionalnoj i upanijskoj razini.
Dosadanje su studije pokazale da je obrazovanje i informiranje javnosti o pi-
tanjima obnovljivih izvora energije jedan od kljunih preduvjeta za njihovo masovnije
koritenje u RH (Kavedija et al., 2009 navedeno u Domac et al., 2004).
Jelavi (2005) i Ognjan et al. (2008) istiu da je postojanje poznatog i stabilnog
dugoronog zakonodavnog okvira kljuno za brz i uspjean razvitak trita elektrine
energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije. RH je, kao metodu poticaja proi-
zvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, odabrala zajamene tarife14
(engl. feed-in tariffs) koje su najrairenija i trenutano najuspjenija metoda u EU.
6. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Istraivanjem su potvrene obje postavljene hipoteze:
Hipoteza I. U uslunom sektoru u RH jo uvijek nije dominantna primjena
sustavnog upravljanja trokovima energetike, specifino trokovima energije, u svr-
hu maksimizacije energetske uinkovitosti.
Hipoteza II. Postoje znaajne razlike u sustavima upravljanja trokovima
energetike izmeu javnog i komercijalnog uslunog podsektora u RH.
To je pokazano na primjeru 94 ispitane poslovne organizacije iz javnog i komer-
cijalnog uslunog sektora na primjeru grada Zadra.
Unato suenom prostornom obuhvatu istraivanja, slino djelovanje drutve-
no-ekonomskih sila iz okruenja na sve poslovne organizacije u RH, posebice o pitanju
uinkovitog upravljanja trokovima energije, daje autorima za pravo da pretpostavljaju
postojanje sline situacije i u veem dijelu poslovnih organizacija u RH, to bi se moglo
preciznije utvrditi istraivanjem sa irim prostornim obuhvatom i na veem uzorku po-
slovnih organizacija. To bi moglo biti i predmetom daljnjih istraivanja, a preporuuje se i
daljnje dubinsko istraivanje o moguim razlozima (uzrocima) ovakvog zateenog stanja,
ostalim nainima (osim u ovom radu prikazanih) kojima se moe utjecati na poslovne
organizacije da poboljaju svoju energetsku uinkovitost (internim mjerama i djelovanjem
organizacija izvana), analizom i prijedlogom moguih naina podrke od strane javnog
sektora u poticanju poslovnih organizacija na veu energetsku uinkovitost i slino.
14
Dana 31. svibnja 2012. usvojen je novi Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije. Otkupna cijena proizvedene elektrine energije u sunanoj elektrani je 1,10 kn/kWh.
107
No, namjera autora ovog istraivanja, odnosno svrha istraivanja, bila je utvrditi
sadanje stanje i zatenu razinu energetske uinkovitosti kroz sustavno upravljanje tro-
kovima energije u uslunim organizacijama u svrhu daljnjeg poticanja kako u prakti-
noj domeni, tako i znanstvenim istraivanjima, ovog vrlo znaajnog diskursa, posebice
u kontekstu nedavnog ulaska RH u EU. Sveopi je cilj ovakvih i slinih istraivanja
poboljanje energetske uinkovitosti u poslovnim organizacijama.
To je ujedno i znanstveni doprinos ovoga rada, kojim se eljelo skrenuti panju
na zateeno stanje, ali i na neke od najvanijih aspekata uinkovitog upravljanja tro-
kovima energije.
LITERATURA:
1. Boi, H. et al., (2009), Indikatori energetske uinkovitosti, Energija, 58(5), str. 452-
479.
2. avrak, V. et al., (2006), Politika cijena u energetskom sektoru i utjecaj cijena ener-
genata na gospodarski razvoj Republike Hrvatske, Zbornik Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu, [Online], 4, str. 45-68., <raspoloivo na: http://hrcak.srce.hr/index.php?s-
how=clanak&id_clanak_jezik=16778>, pristupljeno [1.6.2011.].
3. Energetski institut Hrvoje Poar - EIHP, (2007), Energetska uinkovitost u Repu-
blici Hrvatskoj (1992 2004). Zagreb.
4. Energetski institut Hrvoje Poar - EIHP, (2008), Program procjene potencijala ob-
novljive energije i poveanja energetske uinkovitosti na podruju Zadarske upa-
nije. Zagreb.
5. Energetski institute Hrvoje Poar - EIHP, (2009), Zato i kako racionalizirati po-
tronju i upravljati trokovima energije?, [Online], <raspoloivo na: http://www.
eihp.hr/hrvatski/pdf/racionalizacija_potrosnje_i_upravljenje_troskovima_energi-
je.pdf>, [pristupljeno: 20.3.2011.]
6. Gulin, D., (2001), Rasporeivanje opih trokova proizvodnje (OTP) sporednih i
pomonih mjesta trokova na glavna mjesta trokova i na nositelje trokova, [Onli-
ne], str. 1-19., <raspoloivo na: http://web.efzg.hr/dok//RAC/OTP%20raspored.pdf
>, pristupljeno [17.7.2011.].
7. Jankovi, S., (2005), Nedostaci raunovodstvenog evidentiranja poslovnog rezulta-
ta u hotelskoj industriji, Tourism and Hospitality Management, 11(1), str. 35-46.
8. Jelavi, B. i Majstorovi, M., (2000), Mjesto i uloga energetske efi kasnosti i obnovlji-
vih izvora energije u energetskoj opskrbi Splitsko-dalmatinske upanije, Energija,
49(1), str. 9-18.
9. Jelavi, B., (2005), Razvoj trita elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvo-
ra energije, Energija, 54(6), str. 425-428.
10. Kari, M., (2008), Upravljanje trokovima, Osijek: Sveuilite J. J. Strossmayera u
Osijeku.
108
11. Kavedija, I. et al., (2009), Energija i odgovornost Model obrazovanja za demo-

kratsko graanstvo i obnovljivi izvori energije, Socijalna ekologija: asopis za eko-
loku misao i sociologijska istraivanja okoline, [Online], 18(1), str. 46-57., <raspo-
loivo na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=3430>,
pristupljeno [1.6.2011.].
12. Kolega, V., (2000), Tehnoloke i ekonomske karakteristike nacionalnog programa
energetske efi kasnosti u zgradarstvu - KUENzgrada, Energija, 49(6), str. 405-415.
13. Kolega, V., (2004), Utjecaj direktive Europske unije o energetskim karakteristika-
ma zgrada (2002/91/EC) na potencijal energetskih uteda u zgradarstvu, Energija,
53(6), str. 521-532.
14. Kurek, J. i Vivoda, E., (n.d.), Neiskoritene mogunosti racionalizacije potronje
energenata u Republici Hrvatskoj, Energetske perspektive danas i sutra, [Online],
1, str. 171-181., <raspoloivo na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_
clanak_jezik=5985>, pristupljeno [14.7.2011.].
15. Miki, M., (2009), Upravljanje trokovima u malim i srednjim proizvodnim po-
duzeima, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, [Online], 7(1), str. 161-176.,
<raspoloivo na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_je-
zik=63592>, pristupljeno [1.6.2011.].
16. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva MINGORP, (2010a), Energija
u Hrvatskoj: 2009 Godinji energetski pregled, [Online], <raspoloivo na: http://
www.eihp.hr/hrvatski/prilozi_novosti/energija09.pdf>, [pristupljeno: 20.6.2011.]
17. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva MINGORP, (2010b), Nacionalni
program energetske uinkovitosti 2008. 2016., [Online], <raspoloivo na: http://
www.mingorp.hr/UserDocsImages/Nacionalni%20program%20energetske%20
u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdf> , [pristupljeno: 24.6.2011.]
18. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva MINGORP, (2011), Energija u
Hrvatskoj: 2010 Godinji energetski pregled, [Online], <raspoloivo na: http://www.
eihp.hr/hrvatski/projekti/EUH_od_45/Energija2010.pdf>, [pristupljeno: 20.6.2011.]
19. Ognjan, D. et al., (2008), Isplativost poticajne otkupne cijene za projekte vjetroelek-
trana u Republici Hrvatskoj, Energija, [Online], 57(2), str. 178-199., <raspoloivo
na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=40951>, pri-
stupljeno [17.6.2011.].
20. Pavkovi, B. et al., (2010), Energetska uinkovitost u sektoru graditeljstva u Hr-
vatskoj preliminarne energetske studije, Strojarstvo: asopis za teoriju i praksu
u strojarstvu, [Online], 52(6), str. 681-694., <raspoloivo na: http://hrcak.srce.hr/
index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100911>, pristupljeno [20.06.2011.].
21. imlea, D., (2010), Uloga drave u razvoju obnovljivih izvora energije, Socijlna eko-
logija: asopis za ekoloku misao i sociologijska istraivanja okoline, [Online], 19(2),
str. 109-126., <raspoloivo na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_
clanak_jezik=90115>, pristupljeno [1.6.2011.].
109
22. United Nations Development Programme UNDP, (2008a), Prirunik za energet-

ske savjetnike. Zagreb: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvat-
skoj.
23. United Nations Development Programme UNDP, (2008b), Upravljanje energijom
u gradovima. Zagreb: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.
24. United Nations Development Programme UNDP, (2010), Projekt sustavno gos-
podarenje energijom u gradovima i upanijama u Republici Hrvatskoj Izvje-
taj o statusu provedbe projekta Rezultati od 30.4.2008. do 31.10.2010., [Online],
<raspoloivo na: http://www.ee.undp.hr/attachments/178_101031%20Status%20
report%20SGE.pdf>, [pristupljeno: 5.2.2012.]
110
ENERGY COST MANAGEMENT IN THE SERVICE SECTOR

OF THE CITY OF ZADAR
Antonio Knez15, Sanjin Stankovi16 & Aleksandra Krajnovi17
Summary
Based on conducted research, this paper examines the management of energy costs
based on the principles of energy efficiency in the services sector of the city of Zadar. Field
research included 94 organizations in the service sector which includes 120 objects in to-
tal. Introductory part of the work emphasizes theoretical knowledge on managing energy
costs, while the focus of the work is set on results of the research and discussion. Survey
results indicate that there are still relatively high inefficiencies in the management of ener-
gy costs in the service sector, but also that there are differences in the implementation
of sustainable energy management in the public and commercial services sub-sector in
Croatia. Croatian accession to the EU should be the turning point in adapting measures
for improving energy efficiency in business organizations in Croatia, with the goal of ac-
hieving energy efficiency in the EU.
Key words: energy cost management, energy efficiency, service sector, public servi-
ce sub-sector, commercial service subsector.
JEL classification: L8, Q41
15
Antonio Knez, The Croatian Armed Forces, E-mail:aknez16@gmail.com
16
Sanjin Stankovi, M.Sc., Senior Lecturer, Department of Economics, University of Zadar, E-mail: sstankov@
unizd.hr
17
Aleksandra Krajnovi, Ph.D., Associate Professor, Department of Economics, University of Zadar, E-mail:
akrajnov@unizd.hr
111

PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POSLOVNA IZVRSNOST ZAGREB, GOD. VIII (2014) BR. 2 Knez A., Stankovi S., Krajnovi A.

A.: Upravljanje trokovima energije u uslunom...

UPRAVLJANJE TROKOVIMA ENERGIJE U USLUNOM

Antonio Knez1,Sanjin Stankovi2 & Aleksandra Krajnovi3

UDK / UDC: 620.9.338.46](497.5 Zadar)

Na temelju provedenog istraivanja u radu analiziramo upravljanje trokovima

Energetska uinkovitost znai troiti manje energije za istu koliinu proizvoda

2. TROKOVI ENERGIJE I ENERGETIKE

3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE TROKOVIMA ENERGIJE

Glavna pretpostavka za racionalizaciju i upravljanje trokovima energije je us-

Slika 1: Aktivnosti uspostave sustava (EIHP, 2009)

4. POTRONJA ENERGIJE U USLUNOM SEKTORU

4.1. Indeks energetske intenzivnosti

Slika 2: Indeksi energetske intenzivnosti u razdoblju

4.2. Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama

Slika 3: SGE Projekt u cjelokupnom kontekstu EE Projekata (UNDP, 2010.)

5. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA, OPIS UZORKA I

Tablica 1: Uzorak istraivanja prema broju organizacija i objekata

Tablica 2: Uzorak istraivanja prema uslunoj djelatnosti

Najvei udio u uzorku s obzirom na broj objekata koji pripadaju pojedinim

Tablica 3: Uzorak istraivanja prema tipu objekta

Smatrate li da su trokovi energije fi ksni i da se njima ne moe upravljati?

5.1. Rezultati istraivanja

1. Koliki je udio trokova energije u vaim ukupnim trokovima poslovanja?

Tablica 4: Udio trokova energije u ukupnim trokovima poslovanja

Istraivanje je pokazalo da su najbrojniji usluni objekti kod kojih je udio troko-

Znatan je broj uslunih objekata kojima trokovi energije iznose od 5 do 10%

Tablica 5 daje uvid u udjele trokova energije u ukupnim trokovima poslova-

iznos mnogo vie motivira na optimizaciju upravljanja trokovima energije i na pri-

Tablica 6: Udio trokova energije u ukupnim trokovima poslovanja

Istraivanjem je uoeno da nekoliko veih uslunih organizacija (visokokolska

2. Koje se mjere poduzimaju kako bi se smanjili trokovi energije u vaoj orga-

Grafi kon 1: Mjere racionalizacije potronje energije

Upravo je opisana mjera jako vana u upravljanju trokovima energije, a s time

Prema provedenom istraivanju, u 51% uslunih objekata u gradu Zadru ulae se

Grafi kon 2: Mjere energetske uinkovitosti

Brojne ekonomske analize pokazuju da je ulaganje u poboljanje toplinske zatite

3. Koji energent/energija i troilo ima najvei udio u trokovima energije u

Grafi kon 3: Energent/energije s najveim udjelom u trokovima energije

S obzirom na aktualnu plinofi kaciju grada Zadra i rezultate provedenog istrai-

Grafi kon 4: Troilo s najveim udjelom u trokovima energije

4. Koliko e uvoenje prirodnog plina kao energenta imati utjecaj na smanjen-

Rezultati istraivanja pokazali su da se prirodni plin namjerava koristiti u 43%

Pretpostavka je da e se u jednom dijelu objekata uslunog sektora za potrebe

Tablica 8: Razlozi dvojbi oko koritenja prirodnog plina kao energenta

Da je potreba visokih ulaganja u instalacije za koritenje prirodnog plina kao

Tablica 9: Razlozi nekoritenja prirodnog plina kao energenta

5. Kolika je zastupljenost obnovljivih izvora energije u vaoj organizaciji?

Tablica 10: Obnovljivi izvori energije

restoranu te peleti za grijanje prostora, takoer u restoranu. Uoeno je da 10% objekata

Tablica 11: Razlozi nekoritenja obnovljivih izvora energije

U nastavku slijedi prikaz analize odgovora na ostala istraivaka pitanja.

1. skupina ostalih istraivakih pitanja

2. skupina ostalih istraivakih pitanja

3.skupina ostalih istraivakih pitanja

3. skupina ostalih istraivakih pitanja

100% 89% 90%

U 37% organizacija smatra se da je potencijal za smanjenje trokova energije

Grafi kon 8: Opa ocjena gospodarenja energijom u vaoj organizaciji

5.1.2. Hipoteza II.

Tablica 12: Udio trokova energije u ukupnim trokovima poslovanja podsektori

2. GIP: Rezultati istraivanja pokazali su da javni usluni podsektor najee ra-

Grafi kon 9: Usporedba podsektora mjere racionalizacije potronje energije