Vesna Gali

ZATITA MAJINSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR

435

Vesna Gali, mag.oec, doktorandica Struni rad

Doktorska kola drutveno -humanistikih znanosti UDK: 349.2-055.2(4-67EU:497.5)
Sveuilita u Osijeku 347.61/64.(4-67EU:497.5)

ZATITA MAJINSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I

HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR
Saetak: Zatita ena za vrijeme trudnoe i majinstva, kao posebne skupine radni-
ka, dio je pravne steevine Europske unije. Premda je Ugovor o osnivanju Eu-
ropske ekonomske zajednice sadravao samo jednu odredbu o rodnoj diskri-
minaciji, dananji pravni okvir Europske unije, osim u osnivakim ugovori-
ma, detaljnije kroz sekundarno zakonodavstvo regulira pitanje diskriminaci-
je u zapoljavanju i radu na razini Europske unije. Zatita prava trudnica, ena
koje su nedavno rodile ili koje doje, regulirana je kroz itav niz direktiva s koji-
ma zakonodavstvo zemalja lanica mora biti usklaeno. U ovom radu razmo-
trit e se pravni izvori zatite majinstva, odnosno roditeljstva u Europskoj
uniji, kao i pravni izvori zatite u Republici Hrvatskoj. Rad e razmatrati pita-
nje dostatnosti pravnog okvira zatite trudnica i dojilja u Republici Hrvatskoj,
koji, bez prisutnosti ostalih drutvenih elemenata moe biti uvod u neizravnu
diskriminaciju.
Kljune rijei: zatita majinstva, Europska unija, direktive, hrvatsko zakonodavstvo

1. UVOD
Ekonomska mo, profit i to bolja pozicija na tritu ciljevi su kojima tei poslovni svijet da-
nanjice. U postizanju tih ciljeva poslodavci vrlo esto poseu za mjerama koje, osim to su ne-
moralne, esto imaju obiljeja diskriminacije i nejednakosti. Naelo jednakosti, koje pretpostav-
lja da su svi ljudi jednaki u pravima i nainu postupanja, neovisno o njihovim uroenim ili stee-
nim osobinama, esto je narueno to pojedincu onemoguuje ostvarivanje socijalnih prava. Ne-
mogunost ostvarivanja socijalnih prava, njihovo iskljuenje ili ograniavanje, predstavlja povre-
du dostojanstva radnika, odnosno diskriminaciju. Nepopularnim mjerama najvie su pogoene
najosjetljivije skupine radnika meu kojima su i trudnice, ene koje su nedavno rodile i ene koje
doje. U ovom radu bit e razmotrena zatita navedenih skupina u Europskoj uniji kroz pravne
izvore, kao i hrvatski zakonodavni okvir. Kroz promatranje primjene zakona u Republici Hrvat-
skoj u radu e biti predloena rjeenja efikasnije zatite majinstva koja, potpomognuta sudjelo-
vanjem ostalih drutvenih imbenika, mogu dovesti do demografskog rasta i vee ravnopravno-
sti izmeu ena i mukaraca na tritu rada.

PRAVNI VJESNIK GOD. 30 BR. 2, 2014
436
2. ZATITA MAJINSTVA U EUROPSKOJ UNIJI PRAVNI IZVORI
ZATITE
Premda je Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice iz 1957. godine sadravao samo
jednu odredbu o rodnoj diskriminaciji, onu koja se odnosila na princip jednake zarade za ene i
mukarce za jednak rad (l. 119.), Amsterdamskim ugovorom iz 1999. godine odredbe koje se od-
nose na spolnu diskriminaciju postaju sastavni dio osnivakih ugovora, Ugovora o Europskoj za-
jednici i Ugovora o Europskoj uniji. Tadanji lanak 119. Ugovora o osnivanju Europske ekonom-
ske zajednice preformuliran je u lanak 141. i nadopunjen lancima kojima se eksplicitno reguli-
raju pitanja spolne diskriminacije kao i zabrana diskriminacije po svim osnovama; na temelju dr-
avljanstva, spola, rase, etnikog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, ivotne dobi ili sin-
dikalnog lanstva.
U Preambuli Ugovora o Europskoj uniji lanice Europske unije potvrdile su temeljna socijalna
prava i potrebu provoenja mjera za uklanjanje spolne diskriminacije temeljenih na Europskoj
socijalnoj povelji iz 1961. godine, Europskoj konvenciji o ljudskim pravima iz 1950. godine, te Po-
velji Zajednice o temeljnim socijalnim pravima radnika iz 1989. godine.
Pitanje zatite majinstva na razini Europske unije, osim u osnivakim ugovorima, vezano za
socijalna prava i zabranu spolne diskriminacije, detaljnije je regulirano u sekundarnom zakono-
davstvu kroz direktive Europske unije. U cilju pribliavanja prava drava lanica direktive Europ-
ske unije, kao pravni akti, propisuju ciljeve koje drave lanice moraju postii, dok je nain posti-
zanja ciljeva preputen zakonodavstvima drava lanica. Sekundarno zakonodavstvo Europske
unije sadri itav niz direktiva iz podruja zatite majinstva. Budui da je Republika Hrvatska
uskladila svoje zakonodavstvo s Direktivom 92/85/EEZ i Direktivom Vijea 2010/18/EU potreb-
no je pojasniti njihove najvanije odrednice.
2.1. DIREKTIVA 92/85/EC O UVOENJU MJERA ZA POTICANJE
POBOLJANJA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA POSLU TRUDNICA
I RADNICA KOJE SU NEDAVNO RODILE ILI DOJE NA RADNOM
MJESTU
Direktiva 92/85/EC od 19. listopada 1992. godine definira trudnice, ene koje su nedavno ro-
dile ili radnice koje doje, kao specifinu rizinu skupinu koju je potrebno posebno zatititi. Zati-
ta na koju je Direktiva usmjerena je, pored ostalog, zatita od izlaganja sredstvima, procesima ili
radnim uvjetima koji mogu ugroziti zdravlje majke ili djeteta, kao to su:
- udarci, vibracije ili pokreti
- rukovanje tekim teretima, a posebno onim opasnim za leni i lumbalni dio tijela
- buka
- ionizirajue i neionizirajue zraenje
- ekstremna hladnoa ili vruina
- pokreti i poloaji tijela, kretanje. bilo unutar ili izvan ustanove, psihiki i fiziki umor i osta-
la fizika optereenja vezana za aktivnost radnice
- kemijska sredstva: iva i ivini derivati, antimitotiki lijekovi, ugljini monoksid, opasna ke-
mijska sredstva koja se dokazano apsorbiraju putem koe, kao to su olovo i derivati olova i sl.1
1 Direktiva 92/85/EEZ sadri Prilog o tetnim fizikim i kemijskim sredstvima i radnim uvjetima koje mogu ugroziti zdravlje ene
Vesna Gali
ZATITA MAJINSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR
437
Nadalje, Direktiva uvodi obvezu trudnice da upozna poslodavca sa stanjem u kojem se nala-
zi, dok je poslodavac duan poduzeti mjere koje e enu zatititi od izlaganja opasnostima, bilo
da je premjesti na druge poslove ili joj osigura plaeni dopust u skladu s nacionalnim zakonodav-
stvom, osim u sluaju kada je ena zaposlena na odreeno radno vrijeme ili kada nije obavijesti-
la poslodavca o svojoj trudnoi.
Radi zatite sigurnosti i zdravlja trudnica, ena koje doje ili su nedavno rodile, Direktiva za-
branjuje noni rad i uvodi pravo na medicinske preglede u radno vrijeme ukoliko ih nije mogue
obaviti izvan radnog vremena2. Prema Direktivi radnice imaju pravo na rodiljni dopust u trajanju
od najmanje 14 tjedana prije i/ili poslije poroda koji ukljuuje obvezni porodni dopust dva tjed-
na prije i/ili poslije poroda.3 Direktiva 92/85/EEZ sadri i zatitu trudnice od nezakonita otkaza.
Pored niza pozitivnih odredaba, Direktiva ima i nekoliko propusta u smislu nedefiniranja po-
jedinih prava to e se detektirati kroz praksu Europskog suda. Iako su radnice koje doje katego-
rija koja je zatiena ovom Direktivom, ali ne navodi stanku za dojenje kao ni prava oeva. Di-
rektiva ne sadri ni odredbe o pravu na posao nakon rodiljnog dopusta4, a njen najvei nedosta-
tak svakako je nepostojanje odredbe o novanoj naknadi za vrijeme rodiljnog dopusta. Odluka o
novanoj naknadi u potpunosti je preputena dravama lanicama, odnosno njihovim zakono-
davstvima.
Navedeni nedostaci, odnosno prijedlozi za otklanjanje nedostataka, navedeni su u Prijedlo-
gu revizije Direktive 92/85/EEZ5 koja sadri odredbe o punoj naknadi plae kroz cijeli rodiljni do-
pust, snaniju zatitu od otkaza nakon povratka na posao i rodiljni dopust u trajanju od najma-
nje 18 tjedana.
virig navodi : ve od sredine devedesetih godina dvadesetoga stoljea veina zemalja la-
nica Europske unije poveale su opseg prava trudnicama nevezano od donoenja Direktive. Pri-
je svega zemlje kao to su Belgija, Danska, Luksemburg, Portugal, panjolska, vedska. vedska
i Norveka, koja nije u Europskoj uniji, su jedine zemlje koje nemaju eksplicitno uveden sustav
porodiljskog dopusta za ene ve njihovo nacionalno zakonodavstvo poznaje roditeljski dopust
za ene i mukarce.6
2.2. DIREKTIVA 2010/18/EU O PROVEDBI REVIDIRANOG OKVIRNOG
SPORAZUMA O RODITELJSKOM DOPUSTU KOJI SU SKLOPILI
BUSINESS EUROOPE, UEPME, CEEP I ETUC TE O STAVLJANJU
IZVAN SNAGE DIREKTIVE 96/34/EZ
Okvirni sporazum o roditeljskom dopustu koji je bio ukljuen u Direktivu Vijea 96/34/EZ
roditeljima i posvojiteljima je davao pravo na roditeljski dopust u trajanju od najmanje tri mje-
seca. Direktivom 2010/18EU od 8. oujka 2010. godine revidirana je Direktiva 96/34/EZ o Okvir-
nom sporazumu o roditeljskom dopustu, te je u novu Direktivu 2010/18/EU ukljuen novi Okvir-
ni sporazum kojim je roditeljski dopust produljen na etiri mjeseca, od kojih barem jedan mjesec
ili djeteta
2 2011. godine ovakva odredba uvedena je i u hrvatsko zakonodavstvo
3 Najnoviji prijedlozi izmjene i dopune Direktive 92/85/EEZ navode 18 tjedana rodiljnog dopusta
4 To pravo je uvedeno revizijom u Direktivu 2002/73/EZ
5 Prijedlog revizije Direktive 92/85/EEZ donesen je 2008. godine
6 -virig, Mario: Obiteljski dopust u Europskoj uniji, Radno pravo, br. 7-8, 2006., str. 62

PRAVNI VJESNIK GOD. 30 BR. 2, 2014
438
mora biti neprenosiv, s time da to pravo mogu koristiti ene i mukarci. Drave lanice mogu sa-
mostalno i detaljno ureivati rodiljne dopuste na nacionalnoj razini, ali moraju pri tome voditi
rauna o potivanju minimalnih standarda propisanih ovim sporazumom. Osim toga ova Direk-
tiva nudi radnicima pravo na traenje fleksibilnih radnih ugovora pri povratku s dopusta, pozi-
va zemlje lanice i socijalne partnere da uspostave razdoblja tijekom kojih radnici obavjetavaju
o svojoj namjeri za uivanje prava na roditeljski dopust, te pokuava promicati podjednake obi-
teljske odgovornosti izmeu mukaraca i ena.
Iako prepoznaje ulogu koju ima prihod povezan s roditeljskim dopustom, kao ni Direktiva
92/85/EEZ, niti ova Direktiva ne sadri odredbe o novanoj naknadi za vrijeme roditeljskog do-
pusta, no unato tome ilustrira pozitivnu ulogu dijaloga izmeu europskih socijalnih partnera7
te doprinosi boljem usklaivanju radnog, privatnog i obiteljskog ivota.
3. PRAVNI IZVORI ZATITE MAJINSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Temelj zatite majinstva u Republici Hrvatskoj kreiran je Ustavom Republike Hrvatske ko-
jim je utvreno da: Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgoj-
ne, materijalne i druge uvjete u kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot8, te da:
Mlade, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu na radu.9 Osim Ustavom, prav-
no ureenje posebne zatite majinstva regulirano je i odredbama Zakona o radu, Zakona o za-
titi na radu, Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o
ravnopravnosti spolova i kao najznaajnijim aktom Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona
o rodiljnim i roditeljskim potporama10 koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine, odnosno na
dan stupanja Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije.
Pravno ureenje zatite majinstva u Republici Hrvatskoj proizlazi i iz potpisanih meunarod-
nih ugovora koji su postali dio unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj snazi su iznad hrvatskih za-
kona. Svijest o zatiti posebnih skupina radnika u meunarodnim okvirima pojavila se u prvim faza-
ma razvoja radnog prava. Poloaj ene na tritu rada poetkom dvadesetog stoljea ilustrira Uurov
navod: Na prijelazu iz 19. u 20. stoljee tek oko 10 milijuna ena u svijetu bilo je ekonomski aktiv-
no, tj. zaposleno. U tom, a i kasnijem razdoblju zapoljavale su se ene mlae dobi i nekvalificirane
ene, a to je onemoguavalo, uz druge razloge, potvrivanje ena u ekonomskoj sferi. To je onemo-
guavalo njezin profesionalni status i zagovarano je da je enina prvenstvena uloga da bude u kui.
enama su gospodarili mukarci. Povijesno, ena je bila sredstvo razmjene: davale su se brakom, uzi-
male se u bitkama, razmjenjivale za usluge, kupovale i prodavale.11
Na samom poetku svoje djelatnosti Meunarodna organizacija rada (dalje u tekstu: MOR)
svoju normativnu aktivnost usmjerava na donoenje konvencija kojima je cilj posebna zatita
ena i djece. Na prvom zasjedanju Ope konferencije rada MOR-a 1919. godine usvojena je Kon-
vencija br. 3 o radu ena prije i poslije poroda koja je, pored definiranja podruja zatite, kao to
su zatita zdravlja trudnica, dojilja i njihove djece, definiranja prava na rodiljni dopust, prava na
7 BUSINESSEUROP (prijanji engl. UNICE-Union of Industrial and Employers Confederations of Europe), ETUC (engl. European
Trage Union Congress), CEEP (engl. European Centre of Rnterprises with Public Participation and of Enterprises of General
Economic Interest)
8 l. 62. Ustava Republike Hrvatske, NN 41/01. (proieni tekst), Narodne novine 55/01.
9 Ibidem, l. 64.
10 Narodne novine 54/13.
11 .Uur, Marinko: Socijalno pravo, Informator, Zagreb, 2000., str.242
Vesna Gali
ZATITA MAJINSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR
439
primanja koja omoguuju majci uzdravanje djeteta tijekom dopusta, dala i izriito pravo ena-
ma na 12 tjedana rodiljnog dopusta kao i zatitu od otkaza nakon povratka s dopusta.12 Osim na-
vedene, Republiku Hrvatsku obvezuju i sljedee konvencije MOR-a:
- Konvencija MOR-a br. 103 o zatiti majinstva (revidirana)13
- Konvencija MOR-a br. 156 o jednakim mogunostima i jednakom tretmanu radnika i
. radnica; radnici s obiteljskim obvezama14
Konvencija br. 156 predstavlja znaajan pomak u izjednaavanju prava oba roditelja, dok
Konvencija br. 183: enama jami najmanje 14 tjedana obveznog rodiljnog dopusta. Zatita
od otkaza odnosi se ne samo na vrijeme dopusta, ve i na cijelu trudnou i odreeno (vremen-
sko) razdoblje nakon povratka na posao. Uz ovu Konvenciju usvojena je i Preporuka br. 191 o za-
titi majinstva, koja je po svojoj naravi neobvezujua, ali predlae uvoenje minimuma od 18
tjedana rodiljnog dopusta.15
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama16 u primjeni je od 1.sijenja 2009. godine, a nje-
gove odredbe bile su usmjerene na zatitu majinstva, olakavanje usklaenosti obiteljskih i po-
slovnih obveza te omoguavanje veeg sudjelovanja oeva u prvim mjesecima djetetova ivota.
Usklaivanje zakona s pravnom steevinom Europske unije razlog je usvajanja Zakona o izmje-
nama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama od strane Hrvatskog sabora 19.
travnja 2013. godine17
Radi boljeg razumijevanja i esto koritene pogrjene terminologije potrebno je istaknuti da
obiteljske dopuste moemo podijeliti na etiri tipa: rodiljni dopust, porodiljni dopust oca, rodi-
teljski dopust i dopust u sluaju bolesti djeteta, u kriznim i posebnim situacijama.18
3.1. RODILJNI DOPUST
Rodiljski dopust je vrijeme koje zaposlena majka ima pravo provesti izvan posla, a podrazu-
mijeva vrijeme trudnoe, poroda i njege djeteta. Njezina je svrha preventivan zatita ploda, no-
voroeneta i majke od posljedica napornog rada, odnosno njega djeteta.19
Rodiljni dopust koji obuhvaa nekoliko tjedana prije i poslije poroda usmjeren je na zati-
tu zdravlja trudnice i predvien je konvencijama MOR-a u trajanju od najmanje est tjedana na-
kon poroda dok je nacionalnim zakonodavstvima preputeno da odluuju o ostatku neobveznog
rodiljnog dopusta. Prema hrvatskom zakonodavstvu obvezni rodiljni dopust zapoinje 28 dana
prije oekivanog poroda, a iznimno, ovisno o stanju trudnoe i zdravstvenom stanju, trudnica
moe poeti koristiti rodiljni dopust i 45 dana prije oekivanog poroda to utvruje izabrani dok-
tor ginekolog. Prema novim zakonskim odredbama, umjesto 42 dana obveznog rodiljnog dopu-
12 Konvencija br. 3 o radu ena prije i poslije poroda, Narodne novine-Meunarodni ugovori, br. 3/2000.
13 Donesena u enevi 1952. godine, Narodne novine-Meunarodni ugovori 6/95.
14 Donesena u enevi 1981. Objavljena pod nazivom Konvencija o radnicima s obiteljskim obvezama, Narodne no-
vine-Meunarodni ugovori 6/95., ovom konvencijom priznata su odreena prava radnicama i radnicima
15 Vinkovi, Mario: Institut rodiljnog i roditeljskog dopusta u hrvatskom i poredbenom pravu, Radno pravo, br.
3., 2009., str.16.
16 Narodne novine 85/08., 110/08.-ispravak i 34/11.
17 Zakon je stupio na snagu 01. 07. 2013. godine
18 Vinkovi, op. cit., str. 17
19 Rozi, Ivo: Zatita majinstva na radu u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveuilita u
Mostaru, br. 18., 2005., str. 158

PRAVNI VJESNIK GOD. 30 BR. 2, 2014
440
sta nakon roenja djeteta, majka obvezni dio rodiljnog dopusta mora koristiti 70 dana nakon po-
roda. Iz toga zakljuujemo da obvezni rodiljni dopust u Republici Hrvatskoj traje 14 tjedana. Pre-
ostali dio rodiljnog dopusta traje do navrenih 6 mjeseci ivota djeteta, a oevi ga mogu koristiti
ve nakon 70-tog dana od poroda. Za vrijeme rodiljnog dopusta majka ostvaruje naknadu u visi-
ni 100% plae. Produavanje obveznog dijela porodnog dopusta sa 42 na 70 dana onemoguava
zaposlenim majkama povratak na posao prije njegova isteka, te produbljuje jaz neravnopravno-
sti mukaraca i ena na tritu rada. Nakon isteka obveznog porodnog dopusta majka ga moe
prekinuti i prenijeti ga na oca uz njegovu pisanu suglasnost.
Pored zaposlenih i samozaposlenih trudnica, pravo na koritenje rodiljnog dopusta, prema
hrvatskom zakonodavstvu, moe ostvariti i nezaposlena majka. To pravo koristi od dana roe-
nja djeteta do navrene godine dana starosti djeteta za prvo dijete i drugo dijete, dok pravo za
blizance, tree i svako dijete nezaposlena majka moe koristiti do navrene tree godine ivota
djeteta. Pretpostavke koje moraju biti ispunjene za ostvarenje ovog prava su: da majka ima hr-
vatsko dravljanstvo, da ima neprekidno prebivalite u Republici Hrvatskoj najmanje 3 godine
prije podnoenja zahtjeva za priznavanje prava na porodni dopust, ako je zdravstveno osigura-
na i ako se vodi u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje najmanje 12 mjeseci koji pret-
hode porodu djeteta.
Praksa europskih i zemalja diljem svijeta u ostvarivanju prava na rodiljni dopust je razliita.
Vrlo esto koritenje rodiljnog dopusta nije omogueno domaicama, povremenim radnicama,
sezonskim radnicama i sl.
U veini zemalja lanica Europske unije od sredine 90-tih godina promjene se dogaaju u
smjeru poveanja iznosa naknada. U pravilu, naknade se financiraju iz zdravstvenih fondova, od-
nosno fondova socijalne skrbi. U nekoliko lanica. Irskoj, Portugalu, Sloveniji i panjolskoj do-
pust se financira iz dravnih poreza, odnosno naknade su fiskalizirane.20
Ukupno trajanje rodiljnog dopusta razliito je u zemljama lanicama Europske unije, ali ne
manje od 14 tjedana propisanih Direktivom 92/85EEC to je prikazano u sljedeoj tablici:
Tablica br. 1: Pregled vremenskog trajanja rodiljnog dopusta u nekim dravama Europe
TRAJANJE RODILJNOG DOPUSTA DRAVA
18 tjedana + Bugarska, eka, Estonija, Finska, Maarska, Republika Irska, Italija,
vedska, Slovaka, Ujedinjeno Kraljevstvo
14 18 tjedana Austrija, Belgija, Danska, Grka, panjolska, Francuska, Hrvatska,
Litva, Luksemburg, Latvija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunj-
ska, Slovenija
14 tjedana Savezna Republika Njemaka, Malta
Izvor: PowerPoint prezentacija D.Foden (Eurofound) na konferenciji ETUC-a Primjena revidiranog
okvirnog sporazuma za roditeljski dopust; odgovor na izazove 16.-17. veljae 2011. Bruxelles + informa-
cije od lanova enskog odbora ETUC-a21
Raspon trajanja rodiljnog kree se od 14 tjedana u Saveznoj Republici Njemakoj do 52 tjed-
na u Ujedinjenom Kraljevstvu. Razdoblje od 52 tjedna u Ujedinjenom Kraljevstvu dijeli se na dva
jednaka razdoblja od 26 tjedana i to na osnovni i dodatni dopust.22 Tijekom prvih 26 tjedana
20 virig, op. cit., str. 63.
21 www.etuc.org/sites/wwwetuc.org/files/Croatia.pdf
22 Vinkovi, op.cit., str. 18.
Vesna Gali
ZATITA MAJINSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR
441
osnovnog dopusta radnica zadrava sva prava koja joj proizlaze iz ugovora o radu osim plae, ako
to nije drugaije ureeno izmeu poslodavca i radnice. Ovako dugom razdoblju rodiljnog dopu-
sta prethodi pravovremena obavijest poslodavcu o namjeri koritenja dopusta s potvrdom o oe-
kivanom terminu poroaja.23
Dansko zakonodavstvo predvia mogue trajanje rodiljnog dopusta od 28 tjedana, dok Au-
strija zabranjuje rad 8 tjedana prije i 8 tjedana nakon poroda.
Kao to je trajanje rodiljnog dopusta razliito ureeno u zakonodavstvima europskih zema-
lja, tako su i naknade za koritenje rodiljnog dopusta drugaije ureene. Iz tablice koja slijedi, a s
obzirom na navedeno, uoavamo da se Republika Hrvatska nalazi meu zemljama Europske uni-
je koje u naknadama za rodiljni dopust participiraju 100% prosjeka osnovnog prihoda za zapo-
slene i samozaposlene majke, to utjee na visoki postotak koritenja rodiljnog dopusta. Podaci
navedeni u Izvjeu o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2013. godinu pokazuju
da je rodiljni dopust u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1.sijenja do 31.12.2013. godine koristi-
lo 41 971 ena, odnosno 99,61% i 165 ili 0,39% mukaraca.24 Potrebno je naglasiti da se ovako vi-
soki postotak koritenja dopusta odnosi na rodiljni, ali ne i na roditeljski dopust u kojem ena,
prema hrvatskom zakonodavstvu, nema pravo na 100% iznos plae, te je i iskoritenost roditelj-
skog dopusta daleko manja u odnosu na rodiljni dopust.
Tablica 2: Zamjenski prihod za rodiljni dopust u nekim europskim dravama
IZNOS PRIHODA DRAVA
100% prosjek osnovnog Austrija, Savezna Republika Njemaka, Danska, Estonija, Grka, panjolska, Francuska,
prihoda Litva, Latvija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Hrvatska, Malta, Slovenija
70 -99% Bugarska, Maarska, Irska, Italija, Rumunjska, vedska
Ispod 70% eka, Slovaka
Izvor: PowerPoint prezentacija D.Foden (Eurofound) na konferenciji ETUC-a Primjena revidiranog
okvirnog sporazuma za roditeljski dopust; odgovor na izazove 16.-17. veljae 2011. Bruxelles + informa-
cije od lanova enskog odbora ETUC-a
Porodiljni dopust oca u trajanju od nekoliko dana, neposredno nakon roenja djeteta, regu-
liran je podzakonskim aktima, odnosno pravilnicima o radu, kolektivnim ugovorima i sl., a poti-
caj oevima da participiraju u brizi za dijete na konkretniji nain odreen je institutom roditelj-
skog dopusta.
3.2. RODITELJSKI DOPUST
Roditeljski dopust, usmjeren zatiti i brizi oko djeteta, sadran je u Preporukama br. 191. i br.
165. MOR-a vezano uz Konvenciju br. 103., odnosno Konvenciju br. 165. Meunarodne organi-
zacije rada. Predmet je Smjernica Europske unije i upravo zbog toga mora biti implementiran u
hrvatsko zakonodavstvo. Trajanje roditeljskog dopusta i naknade koje korisnici ostvaruju pra-
23 Ista praksa je i u Italiji
24 Izvjetaj o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2013. dostupan je na web stranici: www.prs.hr/index.php/izvjesca/
izvjesce-o-radu-za-2013
 Vesna Gali
PRAVNI VJESNIK GOD. 30 BR. 2, 2014 ZATITA MAJINSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR

442 443

va su koja drave lanice Europske unije samostalno odreuju sukladno svojim nacionalnim za- Iz podataka u tablici vidljivi su razlozi ranijeg vraanja na posao ena s visokom strunom
konodavstvima. Pravo na roditeljski dopust u Republici Hrvatskoj je pravo koje ostvaruju ene i spremom, a isti su razlog rezultata istraivanja vezanih za koritenje roditeljskog dopusta od
mukarci, a sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potpo- strane oeva. Naime .rezultati istraivanja pokazuju da su partneri ena s visokom strunom
rama, od srpnja 2013. godine.Dopust se odreuje u trajanju od osam mjeseci (4+4) i nastupa na- spremom skloniji mogunosti odlaska na roditeljski dopust za oeve u odnosu na partnere ena
kon navrenih est mjeseci djetetova ivota. Nekadanja odredba l. 14. st. 4 Zakona o rodiljnim nieg stupnja obrazovanja26
i roditeljskim potporama, koja je produavala dopust za dva mjeseca pod uvjetom da ga koristi Iako su odredbe Zakona o izmjenama i dopunama zakona o rodiljnim naknadama stimulira-
otac, zamijenjena je odredbom o trajanju roditeljskog dopusta od est mjeseci za prvo i drugo di- jue za mukarce, uzrok slabom odazivu koritenja roditeljskog dopusta od strane oeva svaka-
jete, odnosno 30 mjeseci za roene blizance, tree i svako sljedee dijete pod uvjetom da roditelj- ko su i niske naknade u odnosu na njihovu plau, to je i pokazatelj da su mukarci bolje plaeni
ski dopust koristi samo jedan roditelj. Meutim, izmjenom ranijeg zakona roditeljski dopust ko- na tritu rada u odnosu na ene.
riste oba roditelja, svaki u trajanju od 4 ili 15 mjeseci. Ovakvim sustavom naknada za roditeljske dopuste oni se sami po sebi pretvaraju u svoju su-
Roditeljski dopust nije prenosiv na drugog roditelja, a naknada za vrijeme koritenja roditelj- protnost, a to je posebno izraeno kod ena koje su rodile blizance, tree ili svako slijedee dijete.
skog dopusta u Republici Hrvatskoj iznosi za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, Mogunost koritenja roditeljskog dopusta do navrene tree godine ivota djeteta koja je pru-
ili za prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, 100% osnovice za naknadu plae, ali koja ena toj kategoriji ena objektivno je teko izvediva ukoliko je rije o zaposlenoj ili samozaposle-
ne moe biti vea od 80% proraunske osnovice mjeseno, to iznosi 2.660,00 kn. noj majci. Osim to izbivanjem s radnog mjesta u trajanju od 3 godine ena postaje nepoeljna
Iako je novim Zakonom oevima pruena mogunost koritenja roditeljskog dopusta stati- na tritu rada, naknada koju ostvaruje za to vrijeme dostatna je za zadovoljavanje minimalnih
stiki podaci pokazuju da je broj mukaraca koji koriste ovo pravo veoma mali. U 2013. godini to potreba samo jednog djeteta i iznosi 1.663,00 kn. Trokovi ivota obitelji neosporno se uveava-
pravo je koristilo 4,54% mukarca25 to je pokazatelj jo uvijek tradicionalno podijeljenih uloga ju roenjem svakog djeteta i rastu proporcionalno, dok naknada ostaje ista, odnosno minimal-
u obitelji. na. Koritenjem roditeljskog dopusta s ovako niskom naknadom moe dovesti do ivota na rubu
Premda praksa europskih zemalja pokazuje da roditeljski dopust u odreenom broju zemalja egzistencije ena koje, u sluaju da rade, ostvaruju primanja vea od prosjenih.
nije plaen, a rije je o daleko razvijenijim zemljama od Republike Hrvatske, postojei zakono-
davni okvir u nepovoljniji poloaj dovodi visokoobrazovane ene, odnosno ene koja ostvaruju
vea primanja i rezultat je politike provoenja demografskih mjera u cilju poveanja nataliteta, a 4. ZAKLJUAK
bez predvianja kasnije financijske odrivosti. S ostvarenjem prava na roditeljski dopust poveza-
no je pravo ene da za vrijeme odsustva s rada prima novanu naknadu koja e osigurati redovi- Iako se i ostale odredbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama27 odnose na zatitu
to zadovoljenje potreba njene obitelji to u Hrvatskoj nije sluaj. trudnica, ena koje su nedavno rodile ili koje doje, poput zabrane otkaza ili prava na stanku za
Sljedea tablica daje okvirni izraun razlike u plai koju djelatnica javne slube ostvaruje uko- dojenje djeteta28, moemo rei da u Republici Hrvatskoj jo uvijek postoji diskriminatorna prak-
liko koristi roditeljski dopust u odnosu na plau koju bi primila da je radila. Iznosi neto plae su sa prilikom razgovora za posao, neravnomjerna raspodjela poslova i odgovornosti za kuu i obi-
zaokrueni, a primjeri neto plaa za niu strunu spremu, srednju i visoku, odnose se na plae telj izmeu ena i mukaraca, te isto postaje prepreka za zapoljavanje ena, zadravanje posla
administrativnih djelatnica u sustavu visokog obrazovanja, dok je za nastavno osoblje prikaza- ili napredovanje. Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2012. godini proveo je istra-
na plaa redovite profesorice. ivanje o poloaju trudnica i majki s malom djecom na tritu rada. Rezultati istraivanja poka-
zuju da je ak 40% ena zbog svoje trudnoe bilo izloeno nepovoljnijem postupanju od strane
Tablica 3: Razlike u neto plai djelatnice koja koristi roditeljski dopust u odnosu na onu koju poslodavca. Ovakve situacije u kojima se ena nalazi u nepovoljnom poloaju samo zato to je
bi ostvarila da je radila trudna ili raa moemo nazvati diskriminirajuima. Diskriminacija mladih ena umanjuje njiho-
vu radnu sposobnost, izravno utjee na broj roene djece i razara obitelji koje nuno trpe poslje-
Naknada za vrijeme
dice, to utjee i na drutvo u cjelini.
Naknada za vrijeme Razlika za 6 mjeseci Pokuaj zakonodavca da oevi preuzmu jedan dio brige oko roenog djeteta te da se na taj
Struna sprema Neto plaa (u kn) rodiljnog dopusta
roditeljskog dop (u kn) (u kn)
(u kn) nain preraspodjele roditeljske obveze, za sada ne daje rezultate. Podaci o koritenju roditeljskih
Nezaposlena - 1.663,00 1.663,00 - dopusta od strane oeva su porazni. Neravnopravna raspodjela roditeljskih obveza, u kojoj ene
Nia str.spr. 3.000,00 3.000,00 2.660,00 2.040,00 koriste prava na rodiljni i roditeljski dopust, utjee na stav poslodavca da je zaposliti enu sku-
plje nego zaposliti mukarca, to u konanici dovodi do marginalizacije ena na tritu rada i dis-
SSS 4.300,00 4.300,00 2.660,00 9.840,00
kriminacije.
VSS 7.000,00 7.000,00 2.660,00 26.040,00
VSS/(red.prof.) 10.000,00 10.000,00 2.660,00 44.040,00
26 Istraivanje portala MojPosao.net www.moj-posao.net/Vijest773700/Roditeljski-dopust-za-oceve-mukarci-ga-prizeljkuju..
27 Zajedno sa njegovim izmjenama
28 U 2013. godini samo 176 ena, od ukupno 41 971 koje su koristile rodiljni dopust, koristilo je stanku za dojenje djeteta prema
25 Ibidem Izvjeu o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
 Vesna Gali
PRAVNI VJESNIK GOD. 30 BR. 2, 2014 ZATITA MAJINSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR

444 445

Prema istraivanju o poloaju trudnica koje je provela pravobraniteljica za ravnopravnost POPIS TABLICA:
spolova u 2012. godini29 postotak otkaza trudnicama u odnosu na istraivanje koje je proveo Fi-
lozofski fakultet u Zagrebu prije 7 godina porastao je s 10 na 55,3%, iz ega moemo zakljuiti da Tablica br. 1: Pregled vremenskog trajanja rodiljnog dopusta u nekim dravama Europe
su u tekoj ekonomskoj situaciji, poput recesije, ene zbog trudnoe i materinstva posebno osjet- Tablica br. 2: Zamjenski prihod za rodiljni dopust u nekim europskim dravama
ljiva skupina. Tablica br. 3: Razlike u neto plai djelatnice koja koristi roditeljski dopust u odnosu na onu koju
Osim to su podlone izravnoj diskriminaciji zbog trudnoe i rodiljnog/roditeljskog dopu- bi ostvarila da je radila
sta, ene su u nekim sluajevima izloene neizravnoj diskriminaciji. Naime, prilikom odobrava-
nja kredita trudnicama i majkama koje koriste rodiljni/roditeljski dopust uoena je problemati-
na praksa u izraunu kreditne sposobnosti. Najvei broj banaka utvruje kreditnu sposobnost LITERATURA:
trudnica i ena majki koje koriste rodiljni dopust temeljem naknada za bolovanje zbog uvanja
trudnoe i naknada koje ostvaruju kao korisnice rodiljnih potpora, umjesto da pri izraunu kre- . Uur, Marinko: Socijalno pravo, Informator, Zagreb, 2000.
ditne sposobnosti uzimaju u obzir primanja prije odlaska na rodiljni dopust, odnosno primanja Potonjak, eljko, ur.: Radni odnosi u Republici Hrvatskoj, Pravni fakultet u Zagrebu i Informator,
iz redovnog radnog odnosa. Na taj nain banke prilikom odobravanja kredita primjenjuju nepo- Zagreb, 2007.
voljnije uvjete i time realno smanjuju kreditnu sposobnost trudnica, ena koje su nedavno rodile Rozi, Ivo: Zatita majinstva na radu u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta
ili dojilja. Osim toga, kao dodatno osiguranje banke zahtijevaju sudjelovanje sudunika ili jamca Sveuilita u Mostaru, br. 18., Pravni fakultet Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2005.
koji su kreditno sposobni, te su na taj nain trudnice i majke izjednaene s osobama koje nemaju virig, Mario: Obiteljski dopust u Europskoj uniji, Radno pravo, br. 7-8., Rosip d.o.o., Zagreb,
primanja. Prisustvo stereotipa, u ovom sluaju rije je o financijskoj sposobnosti trudnica i ena 2006.
koje koriste rodiljni dopust, dovodi do nepovoljnog postupanja na tritu usluga, a s obzirom na Vinkovi, Mario: Institut rodiljnog i roditeljskog dopusta u hrvatskom i poredbenom pravu, Rad-
injenicu da su vezani za spol ili rod osobe, predstavljaju diskriminaciju. no pravo, br. 3., Rosip d.o.o., Zagreb, 2009.
Iako je zatita majinstva u Republici Hrvatskoj regulirana, u nekim sluajevima, viim stan-
dardima nego to su u Europskoj uniji, zakonodavac treba sagledati primjenu zatite u praksi.
Pruajui vea prava enama (dui porodni i roditeljski dopust, ostvarivanje prava na naknadu) WEB STRANICE:
zakonodavac ih je doveo u zapravo nepovoljniji poloaj na tritu rada u odnosu na mukarce.
Sustav naknada za roditeljski dopust u sluaju visokoobrazovanih ena nije poticajan i dovodi do www.etuc.org/sites/wwwetuc.org/files/Croatia.pdf
ranijeg povratka na posao ime roditeljski dopust ne moe ostvariti svoj osnovni cilj, a to je briga www.prs.hr/index.php/izvjesca/izvjesce-o-radu-za-2013
za dijete. Stanka za dojenje djeteta u praksi je teko provediva zbog ega sve vei broj majki odu- www.moj-posao.net/Vijest773700/Roditeljski-dopust-za-oceve-muskarci-ga-prizeljkuju...
staje od dojenja, a to se u konanici odraava na zdravlje majke i djeteta.
Stoga je nuno prilikom donoenja novog Zakona o radu sagledati dugotrajnije posljedice
njegovih odredaba, vodei pri tome rauna o budunosti ene na tritu rada. Najavljena flek-
sibilizacija radnog vremena kao i 60-to satni radni tjedan, uz nepostojanje adekvatne strukture
javnih servisa, kao npr. jaslica i vrtia koji rade u poslijepodnevnim satima, zasigurno e dovesti
do iskljuivanja odreenog broja ena s trita rada. Slina se situacija moe dogoditi i u najav-
ljenom outsoursingu, koji nudi jo veu nesigurnost i neizvjesnost koja e utjecati i na planiranje
obitelji, a time i na drutvo u cjelini.
Zadravanje ena na tritu rada, ulaganje u njihovo obrazovanje, puna naknada plae za vri-
jeme roditeljskog dopusta, te uvoenje kliznog radnog vremena za ene koje su nedavno rodile
ili koje doje, organizacija javnih servisa na nain prilagoen zaposlenim majkama, neki su od ci-
ljeva koje Republika Hrvatska, kao najmlaa lanica Europske unije, mora ostvariti kako bi osi-
gurala to ravnopravniji poloaj ene u odnosu na mukarca, uzimajui pri tome u obzir sve vee
razlike u strukturi obitelji i zbivanja u drutvu.

29 Vidjeti biljeku 23.


PRAVNI VJESNIK GOD. 30 BR. 2, 2014
446
Vesna Gali, mag.oec, PhD candidate, Doctoral School of Social Sciences and Humanities, Josip Juraj Stross-
mayer University in Osijek
PROTECTION OF MATERNITY IN EUROPEAN UNION AND CROATIA LEGI-
SLATIVE FRAMEWORK
Abstract:
The protection of women during pregnancy and maternity, as a special category of workers,
is part of acquis communautaire. Although the EEC Treaty contains only one regulation regard-
ing gender discrimination, the present-day legislation of the European Union, with the exception
of the founding treaties, regulates the discrimination related to employment and work in greater
detail by means of secondary legislation. The rights of pregnant women and women who have re-
cently given birth or are breastfeeding are regulated by many directives to which the legislation of
member states has to be adjusted. This work deals with the legal foundation of the protection of
maternity, that is, parenthood in the European Union as well as the legal foundation of protection
in the Republic of Croatia. The work questions the level of legal protection of pregnant workers and
those who are breastfeeding in the Republic of Croatia, which can lead to indirect discrimination in
case other social elements are missing.
Key words: maternity protection, European Union, directives, Croatian legislature
Vesna Gali
ZATITA MAJINSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR
447
Vesna Gali, Mag. Oec. Doktorandin,
Doktorschule fr sozial-humanistische Wissenschaften der Universitt in Osijek
MUTTERSCHUTZ IN DER EUROPISCHEN UNION UND KROATIEN - GE-
SETZGEBUNGSRAHMEN
Zusammenfassung:
Schutz der Frauen whrend der Schwangerschaft und Mutterschaft als besonderer Arbeitne-
hmergruppe ist ein Teil der Errungenschaften der Europischen Union. Obwohl der Vertrag zur
Grndung der Europischen Wirtschaftsgemeinschaft nur eine Bestimmung zur Diskriminierung
aufgrund des Geschlechts beinhaltet hat, regelt der heutige Rechtsrahmen der Europischen Un-
ion auer von den Grndungsvertrgen auch in der sekundren Gesetzgebung die Frage der Dis-
kriminierung bei der Beschftigung und bei der Arbeit innerhalb der Europischen Union. Rechtss-
chutz der werdenden Mtter, der Frauen nach der Entbindung oder der Nhrmtter wird durch
eine Reihe von Richtlinien geregelt, mit denen die Gesetzgebung der Mitgliedstaaten in Einklang
stehen muss. In diesem Beitrag werden die Rechtsquellen des Mutterschutzes, bzw. Elternschutzes
in der Europischen Union untersucht, sowie die Rechtsquellen dieses Rechtsschutzes in Kroatien.
Die Frage, ob der geltende Rechtsrahmen fr Mutter- und Nhrmutterschutz in der Republik
Kroatien, der ohne Einbeschlieung anderer sozialen Faktoren zur mittelbaren Diskriminierung
fhren knnte, ausrechend ist, wird abschlieend in diesem Beitrag errtert.
Schlagwrter: der Mutterschutz, die Europische Union, die Richtlinie,
kroatische Gesetzgebung