SKRIPTA EIMS - 2016/17.

god
1. Kod TN sistema zatite: -kod TN-C sistema objasniti petlju struje kvara (kvar na
poslijednjem potroau faza ima kontakt sa masom) -kod TN C sistema
objasniti opasnosti primjene zatitne diferencijalne strujne sklopke (prekid PEN
vodia; prekid PEN vodia u blizini TS; prekid zatitnog i nultog vodia na
razliitim mjestima) -koja je razlika izmedju TN-S i TN-C sistema (nacrtati sheme
za obadva sistema)

Petlja struje kvara kod TN sistema zatite je data na slici ispod. Napon dodira se javlja
izmeu dostupnog vodljivog dijela (mase) M i take O, pa se uzima da je napon dodira
jednak padu napona na povratnom vodu, dok se ostali otpori koji nastaju od uzemljenja i
drugih vodia u kolu zanemaruju. To zanemarivanje dovodi do toga da se kod prorauna
struje kvara Id ima neto vei stvarni otpor petlje kvara (jer nema paralelnih otpora), to
dajemanju struju kratkog spoja, a to daje neto dua vremena iskljuenja zatitnog ureaja.

Opasnosti primjene zatitne strujne sklopke

Ako se upotrebljava pojedinana zatita potroaa zatitnim strujnim sklopkama, ne
smije postojati spoj izmeu nultih vodia iza sklopki (gledano u smjeru toka energije). Ako
ova veza postoji onda u sluaju kvara na jednom potroau iskljuuju se sve sklopke
iji su nulti vodii spojeni. Time je izgubljena svrsishodnost postavljanja pojedinane
zatite.
Razlika izmedu TN-S i TN-C sistema
Kod TN-S sistema, zatitni vodi je potpuno neovisan od ostalih vodia strujnog kruga, on u
cijeloj instalaciji povezuje u jednu cjelinu sve metalne mase, ime je izvreno i izjednaenje
potencijala u cijeloj instalaciji. Nulti i zatitni vodi spojeni su jedino u zvjezditu izvora.
TN-S sistem
Kod TN-C sistema, kao to se vidi na slici, nulti i zatitni vodi su dati u jednom
provodniku PEN. Nulti i zatitni vodi su objedinjeni u cijeloj instralaciji, osim u sluaju
prikljunih vodia, gdje su razdvojeni i zavravaju se u uko utikau.

TN-C sistem
TN-C sisteme nije dozvoljeno koristiti u prostorijama ugroenim poarom ili eksplozijom.
TNS sistemi se koriste u poarno i eksplozivno ugroenim prostorijama.
Kod TN-S i kod TN-C sistema je dozvoljena upotreba : prekostrujnog zatitnog ureaja, te
strujnog zatitnog ureaja, kod TN-C sistema dozvoljena je upotreba jo naponskog
zatitnog ureaja.

2. Kod TT sistema zatite od napona dodira objasniti: -petlju struje kvara -

opasnosti primjene zatitne diferencijalne strujne sklopke

Petlja struje kvara kod TT sistema zatite od napona dodira se zatvara kroz fazni vodi,
kuite elektrinog ureaja, zatitni vodi, zatitno uzemljenje elektrinog ureaja, zemlju,
radno uzemljenje izvora. Vodi za kruto uzemljenje zvjezdita transformatora mora biti
dovoljno velikog presjeka da ne utie na veliinu struje greke koja kroz njega protie.
 Slika: Petlja struje kvara kod TT sistema zatite od napona dodira

Opasnosti primjene zatitne strujne sklopke kod TT sistema

Da bi se mogla upotrijebiti strujna zatitna sklopka, struja odvoda, zbog nesavrenosti
izolacije, mora uvijek biti manja od nazivne diferencijalne struje sklopke. U protivnom,
sklopka isklapa i kad nema kvara.
Ako se koristi pojedinana zatita potroaa strujnim zatitnim sklopkama, ne
smije postojati spoj izmeu nultih vodia iza sklopki. Ako ova veza ipak postoji,
u sluaju kvara na jednom potroau, mogu se iskljuiti obje sklopke.

3. Dodirni napon u ovisnosti o vremenu trajanja struje kvara Ud(V)=f(t(s))

-odnos izmeu dodirnog napona i vremena protjecanja struje kroz ovjeka
- dozvoljeni dodirni naponi u TS i van TS

Ovisnost dodirnog napona o vremenu trajanja struje kvara Ud= f(t(s)) je data na
dijagramu.

Odnos izmeu dodirnog napona i struje kroz ovjeka jeste impedansa ovjeijeg tijela.
Impedansa ovjeka ovisi o dva elementa:
- najvjerovatnijeg puta prolaska struje kroz ovjeije tijelo
- uvjeta okoline sa aspekta prisustva vode i kontakta ovjeka sa zemljom.
Dozvoljeni dodirni napon unutar TS je 125 V, a izvan TS, on iznosi 65 V.
 4. Metodologija prorauna-dimenzioniranja osiguraa
-objasniti na konkretnom primjeru stana.

Izbor osiguraca u niskonaponskim inastalacijama

Struja provodnika pri normalnom radu elektricne instalacije ( IB ) mora biti manja od
nazivne struje osiguraca ili nazivne vrijednosti struje djelovanja uredaja za zatitu od
preopterecenja strujnog kola provodnika ( In ), a ta vrijednost mora biti manja od trajno
dozvoljene struje provodnika ( Iz ).
Radna karakteristika nadstrujnog zatitnog uredjaja (osiguraca), koji titi vod od
preopterecenja, mora ispuniti dva uvjeta:
IB InIz , i
I21.45 Iz ,
gdje su IB pogonska struja strujnog kruga,
In nazivna struja zatitnog uredjaja,
Iz trajno podnosiva struja voda, i
I2 struja koja osigurava pouzdano djelovanje zatitnog uredjaja (veca ispitna
struja).
Za gl-osigurace i LS prekidace tipa L struja I2 je definirana u Tabeli 9.7.
 5. Koja je razlika izmeu radnog i zatitnog uzemljivaa?

Razlika izmeu radnog i zatitnog uzemljenja:

-Radno uzemljenje je uzemljenje dijela pogonskog strujnog kruga kojim se
osigurava eljena funkcija i radne karakteristike strujnog kola, dok je zatitno uzemljenje
uzemljenje metalnih djelova koji ne pripadaju strujnom krugu niti su posredno u
elektrinom
kontaktu sa njim, ali u sluaju kvara mogu da dou pod napon.

6. Koje su funkcije i uloge radnog i zatitnog uzemljenja u distributivnim TS

10/0.4 kV?
Kada ova dva uzemljenja moraju biti elektriki razdvojena?
Kada se moe rei da je ovo razdvajanje efikasno uradjeno?

Specificnost TS 10/0,4 kV je u tome to je niskonaponska mrea u pravilu direktno

spojena s radnim uzemljenjem. Radno uzemljenje dimenzionira se s obzirom na uvjete
rada u niskonaponskoj mrei i moguci proboj izmedu visokonaponskog i niskonaponskog
namotaja transformatora. U TN sistemima tacka uzemljenja sistema i svi vodljivi dijelovi
kucita elektricnih uredaja su, preko neutralnog vodica, medusobno galvanski povezani.
U slucaju kvara u mrei 10 kV potencijal uzemljivaca moe se prenijeti direktno u
niskonaponsku mreu, ako su radno i zatitno uzemljenje spojeni, to jest ako je izvedeno
zdrueno uzemljenje. U tom slucaju, moraju se poduzeti posebne mjere da se ne dozvoli
pojava opasnih napona dodira u niskonaponskoj mrei.
U nekim slucajevima bice potrebno razdvajanje radnoga i zatitnoga uzemljenja, to nije
uvijek moguce izvesti.
Kada se uzemljivaci radnoga i zatitnoga uzemljenja stupne ili prigradske
slobodnostojece DTS izvode posebno, moraju biti na medusobnom rastojanju od
najmanje 20 (m). Ako postoje uvjeti za zdrueno uzemljenje, u DTS se galvanski
povezuju neutralni provodnik NN mree i glavni prikljucak (sabirnica) zatitnog
uzemljenja.
Radno i zatitno uzemljenje su efikasno razdvojeni, u smislu vaecih propisa, ako se na jednom
uzemljenju ne moe da pojavi potencijal vii od 40% potencijala drugog uzemljenja, pri cemu na
uzemljivacu zatitnog uzemljenja ne smije da se pojavi napon vii od 1200 (V).

7. Definirati granice dozvoljenog napona dodira i koja je razlika izmedju

oekivanog i dozvoljenog napona dodira?

U opcim principima ove vrste zatite konstantuje se da dozvoljeni napon dodira UL u

redovnim uvjetima je bilo koja vrijednost napona ispod 50 V efektivne vrijednosti
izmjenicne
struje ili ispod 120 V istosmjerne struje bez izmjenine komponente ( bez valovitosti).
Razlika izmeu oekivanog i dozvoljenog napona dodira je u tome to je oekivani napon
dodira napon vodljivih djelova pri zemljospoju kada se oni ne dodiruju a dozvoljeni napon
dodira je napon koji se smije pojaviti na vodljivim djelovima pri zemljospoju.

8. Uzemljenje DTS 10/0.4 kV se realizira preko instaliranja osnovne konture

(pocinana elina traka 25x 4 mm) koja se postavlja na rastojanju od 1.0 m od
ivice temelja TS na dubini npr 0.8 m. Druga kontura, koja se koristi, je temeljni
uzemljiva ( pocinana traka ili eljezna armatura poloene u temelj TS) kao i
metalne cijevi pobijene na uglovima vanjske konture kao vertikalni
uzemljivai. Na kraju se koriste i trake ili metalni kabelski platevi poloeni
u zemlju na sve etiri strane od TS.
Koliki je doprinos pojedinih elemenata uzemljenja TS na:
-vrijednost prelaznog otpora ukupnog uzemljenja TS, i
-smanjivanju napona dodira unutar TS.

Elementi uzemljenja sa slike:

1 -temeljni uzemljivac TS
3- vertikalni uzemljivaci;
6 -glavni prikljucak (sabirnica) za uzemljenje;
13- uzemljivac radnoga uzemljenja
Da ne bi dolo do naponskih razlika izmedju pojedinih metalnih dijelova isti se
medjusobno povezuju sa sabirnim vodiem za izjednaenje potencijala. Kao sabirni vodi
koristi se pocinana elina traka FeZn 25x4 mm.
Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednaavanje potencijala IP izvedena je u vidu
bakrene ine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN elija u cijeloj
duini.
Spoj ove ine na temeljni uzemljiva izvodi se pomou pocinane trake
preko rastavnog mjernog apoja, koji se nalazi na bonom zidu NN elije.
Na ovu sabirnicu spajaju se . nul taka transformatora preko sabirnice; nul taka
dizel elektrinog agregata; metalna konstrukcija transformatora; zatitno uzemljenje NN
postrojenja u TS; ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima
ali u sluaju kvara mogu doi pod opasni napon dodira.
Tlo oko TS je betonirano pa je i to jedna od zatitnih mjera. Unutar TS korisno je ispod
VN i NN postrojenja postaviti gumeni tepih. ?????
 9. Koji se metali koriste kod realiziranja uzemljenja TS? - Koji su minimalni
presjeci, za svaki metal kao uzemljiva, posebno? Navesti donje vrijednosti
prema vaeim standardima. - Kako se u zemlju postavlja pocinana traka?

Kao materijal za uzemljivae moe se koristiti:

- elik toplo pocinan ili prevuen bakrenim platom,
- bakar goli ili pocinan, i
- drugi metali, koji imaju potrebna toplotna, mehanika i kemijska svojstva.
Za uzemljivae se ne preporuuje upotreba nepocinanih cijevi, lima ili profila. Lahki
se metali u, pravilu, ne upotrebljavaju za izradu uzemljivaa. Poloene eljezne armature
i elicni stupovi u betonu mogu se iskoristiti kao uzemljivai.

Iz mehanickih i elektricnih razloga najmanji doputeni presjeci za zemljovode su:

- 50 (mm2 ), za pocincani celik,
- 16 (mm2 ), za bakar,
- 35 (mm2), za aluminij.
 10. Kod dimenzioniranja uzemljivaa TS o kojim osnovnim zahtjevima treba
voditi rauna obzirom na vijek trajanja, sigurnost instalacije, itd.? Pokuati
objasniti u kratkim crtama svaki uvjet- tehniki zahtjev posebno.
Na koji se nain ovi zahtjevi definiraju kroz propise?
Kako utjee specifini elektrini otpor na svaki zahtjev posebno?

Uzemljivac, kao osnovni element zatite od napona dodira i koraka, zahtijeva da se

posebna panja posveti njegovom pravilnom izboru vec u fazi projektiranja nekog
elektroenergetskoga objekta, kako bi isti zadovoljio sve propisane kriterije.Posebno je vano
oblikovanje naponskog lijevka preko odgovarajuceg rasporeda uzemljivackih traka.
Projekt sistema uzemljenja nekoga objekta elektroenergetskog sistema mora zadovoljiti
cetiri osnovna zahtjeva:
1.osigurati mehanicku cvrstocu i otpornost na koroziju;
2. osigurati toplotno podnoenje najvece struje kvara (koja se odreduje
proracunima);
3. osigurati da nece doci do otecenja opreme i imovine; i
4.osigurati sigurnost ljudi obzirom na napone koji se na sistemima uzemljenja
javljaju pri najvecim strujama zemljospoja.

Osnovni parametri mjerodavni za dimenzioniranje sistema uzemljenja nekog objekta

elektroenergetskog sistema su:
vrijednost struje kvara, trajanje struje kvara, i karakteristike tla.
1. Dimenzioniranje s obzirom na koroziju i mehanicku cvrstocu
Buduci da su uzemljivaci u direktnom dodiru s tlom, moraju biti od materijala koji su
otporni na koroziju . Kao materijal za uzemljivace moe se koristiti:
- celik toplo pocincan ili prevucen bakrenim platom,
- bakar goli ili pocincan.
Lahki metali se ne upotrebljavaju za izradu uzemljivaca.
Izbor materijala i presjeka uzemljivaca predmet je propisa,a koji cemo koristiti ovisi od vrste
instalacije ili postrojenja. Upotrijebljeni materijal i nacin izvodenja moraju biti takvi da
uzemljivac izdri mehanicka naprezanja i nakon djelovanja korozije, zbog cega uzemljivac
ne
smije biti manjeg presjeka od utvrdenog.
2. Dimenzioniranje s obzirom na toplotno naprezanje
Prilikom odvoenja struje sa uzemljivaca u zemlju zagrijava se okolno zemljite to
dovodi do promjene njegovih elektricnih karakteristika. Pri povecanju temperature do
100 oC oslobodena toplota dovodi do razlaganja pojedinih organskih spojeva to
smanjuje specificni otpor tla. Medutim, kod temperatura vecih od 100 oC dolazi do brzog
isuivanja zemlje u neposrednoj okolini uzemljivaca, a samim tim i do povecanja
specificnog elektricnog otpora odnosno ukupnog otpora rasprostiranja uzemljivaca.
Izmedu gustoce struje odvodenja s povrine uzemljivaca i temperature tla postoji veza koja
vazi za svaki oblik uzemljivaca:

gdje je c - specificna toplota materijala (J/kg0C),

- specificna teina materijala (kg/m3),
t - trajanje odvodenja struje (s),
- specificni otpor tla ( m),
 F, I temperatura tla nakon i prije odvodenja struje (0C).
Struja kratkog spoja, koja se pojavi u bilo kojoj tacki strujnog kola, mora biti prekinuta
u granicama vremena koje dovodi vodice do doputene granicne temperature. Za struje
kvara, koji traju do 5 (s) presjek zemljovoda ili uzemljivaca mora se izracunati prema
sljedecem izrazu:

gdje je: S poprecni presjek zemljovoda ili uzemljivaca (mm2),

I struja odvodenja (struja kratkog spoja) u A,
t trajanje struje kvara (s),
K konstanta materijala,

inverzni temperaturni koeficijent otpornosti za vodice, (oC),

I, F pocetna i konacna temperatura (oC).
U mreama s neutralnom tackom, koja je uzemljena direktno ili preko impedanse, sabirni
zemljovod i zemljovodi dimenzioniraju se prema tranzijentnoj struji jednofaznog
zemljospoja. Struje mjerodavne za proracun uzemljenja su:
-trostruke nulte komponente struja koje u tranzijentnom periodu teku u trofaznim
elementima elektroenergetskog sistema(generatori, energetski transformatori, vodovi) pri
zemljospoju u postrojenju.
3. Dimenzioniranje s obzirom na napon dodira i koraka
Za proracun doputenih vrijednosti napona dodira u elektroenergetskim postrojenjima
evropski standard HD 637 S1:1999 uzima slijedece pretpostavke:
- strujna staza je od jedne ruke do nogu,
- 50% vjerojatnost impedanse tijela,
- 5% vjerojatnost ventrikularne fibrilacije,
- nema dodatnih otpora.
Kako bi se dobio mjerodavan doputeni napon dodira, potrebno je odrediti ukupnu
impedansu ljudskog tijela. Ta impedansa ovisi o naponima dodira i strujnoj stazi.
Oko pojedinih dijelova postrojenja, koji se ne nalaze u krugu uzemljivaca postrojenja i
spojeni su s tim uzemljivacem (npr. stupovi javne rasvjete), treba predvidjeti uzemljivac
za oblikovanje potencijala. Postavlja se oko dijelova postrojenja na udaljenosti od oko 1(m) i
na dubini od 0,2 (m).Granicni napon dodira za svaku vrijednost trajanja kvara se
izracunava:
- za ocekivano vrijeme trajanja kvara t ocitamo vrijednost Udd;
- za tako dobijeni napon dodira ocita se i vrijednost impedanse
ljudskog tijela;
- dodatni otpor Rd racuna se kao Rd = Rd1 + Rd2 = Rd1 + 1,5 . Uobicajena
vrijednost za Rd1 je 1000 ( ).
- na osnovi tih podataka proracuna se ocekivani napon
dodira Udoc.
 11. Kako se realizira dobar uzemljiva ( uzemljiva sa malim prelaznim otporom)
na podrujima gdje je izmjerena velika vrijednost specifinog otpora?
Koja se uzima vrijednost za specifini elektrini otpor ako se isti nije izmjerio
(prema standardima)? Kako se realizira izjednaenje potencijala u samoj TS?

Pod uzemljenjem podrazumjeva se ostvarivanje vodljive veze izmedu dijelova

elektroenergetskih postrojenja i zemlje. Osnovne su karakteristike uzemljivaca otpor
rasprostiranja, maksimalan potencijal uzemljivaca u postrojenju i maksimalan potencijal na
povrini zemlje unutar ili izvan postrojenja. Otpor rasprostiranja uzemljivaca ovisi o
specificnom elektricnom otporu zemlje.
R = k
gdje je: specificni elektricni otpor tla (Wm),
k koeficijent ovisan o geometriji uzemljivaca (m-1).

Preuvelicavanjem specificnog elektricnog otpora tla dobijaju se nepotrebno veliki i skupi

uzemljivaci, dok se sa suvie malim specificnim elektricnim otporom dobivaju uzemljivaci
koji ne pruaju dovoljnu sigurnost od napona dodira. Srednje vrijednosti specificne
elektricne otpornosti tla koje se usvajaju pri projektiranju sistema uzemljenja postrojenja
nazivnog napona do 110 kV.
Za tlo se moe reci da je homogeno, uz prihvatljive granice pogreke, ako su razlike
najmanje
i najvece vrijednosti specificnoga otpora tla na nekom podrucju manje od 30%. U tom
slucaju moe se uzeti da je specificni elektricni otpor homogenog tla jednak srednjoj
vrijednosti specificnoga otpora tla.
-Ako se vrijednost specificnog otpora nije izmjerila uzima se da je 100 m.
-U kabelskoj DTS izvodi se zdrueno uzemljenje, tako to se izvede uzemljivac
zatitnoga uzemljenja i na njega neposredno prikljuci neutralni vodic NN mree.
Na zatitno uzemljenje DTS, koje ima ulogu zdruenog uzemljenja, vezuju se jo:
kucite energetskog transformatora, metalni platevi, elektricne zatite i armature kabela,
sekundarna strujna kola mjernih transformatora, odvodnici prenapona, kao i svi ostali
metalni dijelovi opreme i aparata koji ne pripadaju strujnim kolima. Na ovaj nacin vri se
izjednacenje potencijala unutar DTS, pa sa stanovita ispunjenja uvjeta zatite od
napona dodira nije potrebno postavljanje izolacionih tepiha.

12. TN sistem
Kod ovih sistema svi izloeni vodljivi dijelovi instalacije spojeni su zatitnim vodiima sa
uzemljenom takom sistema napajanja. Zatitni vodi mora biti uzemljen kod svakog
energetskog transformatora ili izvora napajanja instalacije. Uzemljena taka je obino
neutralna taka. Treba razlikovati tri tipa TN mrea: TN S , TN C i TN C/S.
Pravilnom izvedbom instalacije i zatite postie se da kod greke na izolaciji ( potpuni spoj
sa kuitem ) putem nadstrujnih zatitnih organa doe do iskljuenja unutar propisanog
vremena.Dozvoljena su vea vremena iskljuenja u odnosu na ona koja su data u
odgovarajuim tabelama, ali ni u kom sluaju ne smije se prekoraiti vrijeme od 5 s.
Ogranienje od 5 s je konvencionalno. Ovo vrijeme pokriva veinu sluajeva u kojima su
potrebna vremena iskljuenja dua npr. za napojna strujna kola i za strujna kola motora.

Kod TN mrea, zvjezdite transformatora, generatora i mase meusobno su povezane

zatitnim vodiem, kroz koji e u sluaju kvara protei struja kvara koja mora dovesti do
iskljuenja napajanja ureaja kod kojeg je nastala greka
Kada zvjezdite transformatora nije dostupno moe se jedan fazni vodi uzemljiti u
transformatorskoj stanici. U tom sluaju ne smiju se neutralni i zatitni vodi spajati.
Da se osigura da se potencijal zatitnog vodia, a time i potencijal masa spojenih sa njim, u
sluaju greke to manje razlikuje od potencijala zemlje, treba zatitni vodi spojiti sa
zemljom na to je mogue vie mjesta koji su ravnomjerno rasporeeni, da bi ukupni otpor
uzemljenja bio to je mogue manji.

-opi uvjeti za primjenu ovog sistema

Zatitni vodi treba paralelno povezati kroz cijelu mreu. On je povezan sa zvjezditem
transformatora. Presjek vodia treba tako proraunati i odabrati zatitne ureaje da u
sluaju kratkog spoja izmeu faznog vodia i zatitnog vodia ili jedne na njega prikljuene
mase iskljuenje nastupi najmanje za propisano vrijeme.
Praktino je ovaj uvjet ispunjen ako vai:

Kada se ovaj uvjet ne moe ispuniti mora se sprovesti dodatno izjednaenje potencijala.
Zatitni vodi treba u blizini svakog transformatora ili generatora uzemljiti. Ako se mogu
realizirati dobri spojevi sa zemljom preporuljivo je na to vie mjesta prikljuiti zatitni
vodi
na uzemljenje.
U izuzetnim sluajevima, u kojima se moe pojaviti direktna greka izmeu faznog vodia i
zemlje (u mreama sa nadzemnim vodovima), moraju se ispuniti sljedei uvjeti da bi se
izbjeglo da zatitni vodi i sa njim spojene mase kod dozemnog spoja faznog vodia dou
pod napon prema zemlji koji je vei od UL ((413.1.3.7. IEC 60 364-4-41):

-struja iskljuenja
Struja iskljuenja (Ii) zatitnog ureaja treba da obezbjedi dovoljno brzo iskljuenje kvara.
Ii = kIn struja iskljuenja (A)
Faktor (k) odnosi se na spoljne vodove (vazdune i kabelske), ukljuujui kuni prikljuak i
instalacione osigurae glavnih razvodnih vodova u glavnom razvodnom ormaru i ima
vrijednosti:
k 1,25 za automatske prekidae sa elektromagnetnim okidaima,
k 2,5 za osigurae (topljive ili automatske).

-granina duina NN voda kada je efikasna zatita nulovanjem

Granina duina niskonaponskog voda do koje je zatita nulovanjem efikasna moe da se
orijentaciono procijeni iz uvjeta:

gdje su:
L - granina duina voda (m),
Uf - napon faznog provodnika prema zemlji (V),
Ii = kIn struja iskljuenja (A),
Sf i Sn - presjeci faznog, odnosno nultog provodnika (mm2),
A i B - parametri koji imaju vrijednosti prema tabeli 1.

- provjera uvjeta nulovanja

Provjera osnovnog uvjeta za primjenu nulovanja treba izvriti mjerenjem impendanse petlje
(Z) na mjestu prikljuenja nulovanih objekata, bez obzira na veliinu procjenjene granine
duine (L) niskonaponskog voda proraunate prema predhodnoj formuli.
Ova provjera vri se na objektima koji su najvie udaljeni od trafostanice. Nulti provodnik
niskonaponske mree treba obavezno uzemljiti kod napojne trafostanice i na vie mjesta u
niskonaponskoj mrei. Svaki novi objekt (zgrada) treba, po pravilu, da ima temeljni
uzemljiva sa kojim se povezuje nulti provodnik niskonaponske mree, ime se dobija mala
ukupna otpornost uzemljenja i pri nepovoljnim elektrinim karakteristikama tla.

13. Kada je dozvoljeno povezivanje neutralnih provodnika susjednih

niskonaponskih izvoda iste TS?

Ako su u jednom transformatorskom reonu niskonaponske mree objekti tieni

nulovanjem, aukupna otpornost uzemljenja nultog provodnika iznosi Ro 0,20 , ovaj nulti
provodnik moe sevezati za neutralne (nulte) provodnike susjednih transformatorskih
reona
neovisno od toga kakav je sistem zatite u njima primjenjen, ako su presjeci nultih
(neutralnih) provodnika jednaki ili imaju vrijednost dva susjedna standardna presjeka.
Uvjet
Ro 0,20 mora biti ispunjen prije povezivanja nultog provodnika sa neutralnim (nultim)
provodnicima susjednih transformatorskih reona.

14. Koji su to posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj niskonaponskoj mrei ?

Nulti provodnik nadzemne niskonaponske mree uzemljuje se kod trafostanice i na svakom

radijalnom ogranku duem od 200 m. Pri tome ukupna otpornost uzemljenja nultog
provodnika niskonaponske mree, mjerena u trafostanici bez odvajanja uzemljenja
trafostanice, ne smije biti via od 5 . Uzemljenje svakog radijalnog ogranka mree dueg
od
200 m izvodi se pomou jednog uzemljivaa na kraju ogranka, ili sa vie uzemljivaa
rasporenenih na duini od najvie 200 m, gledano od kraja ogranka. Pri tome ukupna
otpornost uzemljenja ovih uzemljivaa ne smije biti via od 10 .
Izuzetno, otpornost uzemljenja moe biti i via od 10 ako se na krajevima radijalnih
ogranaka nalaze objekti (zgrade) u kojima su izvedeni temeljni uzemljivai i ako je
sprovedena mjera izjednaavanja potencijala.
Ako u jednom dijelu niskonaponske mree nisu ispunjeni uvjet i za nulovanje, tada se u
ovoj mrei moe primjeniti nulovanje ako su u objektima na pomenutom dijelu mree
primjenjene zatitne strujne ili zatitne naponske sklopke. Raspored provodnika na glavi
stupa treba da je
takav da nulti provodnik bude u istoj ravni ili ispod faznih provodnika.
Isti raspored provodnika i isti poloaj neutralnog provodnika na glavi stupa treba da bude i
kod nenulovanih niskonaponskih mrea.
Gdje god je to mogue, provodnici za opu potronju i javnu rasvjetu vode se na istim
stupovima pri emu se upotrebljava zajedniki nulti provodnik.
Metalni stupovi niskonaponske mree, prikljune kutije i kabelske glave na kabelskim
prikljucima na nadzemnu mreu, ne nuluju se, niti se primjenjuju druge zatitne mjere. Isto
vai i u sluaju da se u niskonaponskoj mrei i instalacijama potroaa primjenjuje zatitno
uzemljenje pomou pojedinanih uzemljivaa.
Izuzetno, ako se elementi niskonaponske mree nalaze na povrinama kao to su kupalita,
igralita, kolska dvorita, kampovi, i sl. primjenjuje se jedna od slijedeih zatitnih mjera:
-zatitno izoliranje (korienjem kabelskih prikljunih kutija, kabelskih glava i sl. sa
sintetikom izolacijom),
-izoliranje stajalita irine najmanje 1,25 m (asfaltiranjem ili posipanjem krupnim slabo
provodnim ljunkom),
-oblikovanje potencijala (polaganjem uzemljivaa na razdaljini od 1m i na dubini od 0,5 m),
-vezivanje za neki bliski zajedniki uzemljiva,
-zatita pomou strujnih zatitnih sklopki na dijelu niskonaponskog voda u kome se nalaze
ovi elementi.
Ako se na istim stupovima nalaze provodnici visokog i niskog napona, zat itne mjere od
previsokog napona dodira i koraka primjenjuju se u skladu s vaeim propisima o
tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova tretirajui
stupove kao dijelove visokonaponskog voda, bez obzira da li je u niskonaponskoj mrei
primjenjeno nulovanje ili neka druga zatitna mjera.

15. Kada i pod kojim uvjetima u istoj NN mrei je dozvoljen rad objekata tienih
nulovanjem i objekata sa sopstvenim uzemljenjem ?

U istoj niskonaponskoj mrei dozvoljen je rad objekata tienih nulovanjem i objekata

tienih zatitnim uzemljenjem, pod uvjetom da se pri dozemnom spoju u bilo kojem
objektu tienom zatitnimuzemljenjem na nultom provodniku niskonaponske mree ne
pojavi napon vii od 65 V, a ako se pojavi da e se odrati samo najkrae vrijeme, tj. do
iskljuenja strujnog kola djelovanjem osiguraa(topljivog ili automatskog) ili zatitnog
prekidaa.
Predhodni uvjeti vae za niskonaponske mree nazivnog napona 3 X 400/240 V.U istoj
niskonaponskoj mrei dozvoljen je rad objekata tienih nulovanjem i objekata
tienihzatitnim uzemljenjem pomou zajednikog uzemljivaa.Ako su u jednom
transformatorskom reonu niskonaponske mree objekti tieni nulovanjem, a ususjednom
transformatorskom reonu objekti tieni zatitnim uzemljenjem pomou
zajednikoguzemljivaa, nulti i neutralni provodnik ova dva transformatorska reona se
mogu menusobno povezati,ukoliko su njihovi presjeci jednaki ili imaju vrijednosti dva
susjedna standardna presjeka.U istoj niskonaponskoj mrei dozvoljen je rad objekata
tienih nulovanjem i objekata tienihuzemljenjem pomou pojedinanih uzemljivaa ako
je ispunjen uvjet:

gdje su:
R0 - ukupna otpornost uzemljenja nultog provodnika cjelokupne niskonaponske mree,
zajedno sa uzemljivaima transformatorskih stanica i svim ostalim uzemljivaima koji se
vezuju na nulti provodnik;
Ru min - najmanja od svih otpornosti uzemljenja objekata tienih pomou pojedinanih
uzemljivaa.
Ako su u jednom transformatorskom reonu niskonaponske mree objekti tieni
nulovanjem, a u susjednom transformatorskom reonu objekti tieni zatitnim uzemljenjem
pomou pojedinanih uzemljivaa, nulti i neutralni provodnik ova dva reona se mogu
menusobno povezati, ako je ispunjen uvjet iz predhodne formule. Ovaj uvjet mora biti
ispunjen prije povezivanja nultog i neutralnog provodnika na granici transformatorskih
reona, pri emu presjeci nultog i neutralnog provodnika treba da budu jednaki ili da imaju
vrijednosti dva susjedna standardna presjeka.

16. Dozvoljeni pad napona izmedju take napajanja elektrine instalacije i bilo
koje druge take.

Dozvoljeni pad napona od take napajanja elektrinih instalacija i najudaljenije take ne

smije biti vei od:
1.za rasvjetu 3(%), a za ostale potroae 5(%) pri napajanju iz niskonaponske mree, i
2.za rasvjetu 5(%), a za ostale potroae 8(%) pri napajanju direktno iz TS 20(10)/0.4
kV.
Za duine voda vee od 100 (m) dozvoljava se poveanje 0,005 (%) po metru duine,
ali najvie do 0,5 (%).
Navedena ogranienja vrijede za padove napona odnosno odstupanja napona od
nazivnog napona.

17. Osnovne smjernice za projektiranje elektroenergetskih prikljuaka zgrada

(dimenzioniranje napojnog elektroenergetskog kabela za zgradu prema
dozvoljenom padu napona i shodno tome maksimalnom strujnom
optereenju;kuni prikljuni ormar; prikljuak ostalih instalacija TK, CATV,
voda itd).

U dijelu Napajanje objekata elektrinom energijom dat je nain prikljuka

objekata na elektrodistributivnu mreu, tako da ovaj dio teksta nije optereen
prethodno definiranim detaljima.
Ipak, treba navesti neke injenice kao to su:
napojni elektroenergetski kabel za zgradu treba dimenzionirati prema
dozvoljenom padu napona i shodno tome maksimalnom strujnom optereenju;
zgrada se prikljuuje na elektrodistributivnu mreu preko kunih prikljunih
ormaria (KPO), koji se postavljaju, u principu, na vanjskom zidu, gdje
je mogua nesmetana intervencija tehnikog osoblja elektrodistribucije;
kuni prikljuni ormar definira se i tehniki specificira prema uvjetima lokalne
elektrodistribucije i prema veliini objekta (instalirana snaga odnosno
broj korisnika);
kod projektiranja elektrinih instalacija zgrade treba voditi rauna o
sigurnijem napajanju opreme u odnosu na ostale potroae koji su u
funkciji instalacije vode, grijanja (kotlovnice), liftova, panic rasvjete
itd.;
 prikljuak zgrade na TT mreu treba usaglaavati s tehnikim slubama
lokalnog telekoma, pri emu treba imati u vidu da se, ako se radi o
zgradi s vie ulaza, projektira glavni TT ormar (kao izvodni), od koga se
telekomunikaciona mrea dalje razvodi prema ulazima odnosno grupama
potroaa;
u sluaju da se u zgradi predvia prikljuak na sistem kabelske televizije
(CATV), treba predvidjeti mogunost spajanja s vanjskim sistemom razvoda
na to jednostavniji nain, bez naknadnih intervencija u smislu graevinskih
radova.

18. Izjednaavanje potencijala u objektima (glavno i dopunsko izjednaavanje

potencijala, ta spada u sistem glavnog a ta u sistem dopunskog
izjednaavanja potencijala, itd. ).

Glavno izjednaavanje potencijala

U svakoj zgradi vodi glavnog izjednaenja potencijala mora menusobno povezivati

slijedee vodljive dijelove:
-glavni zatitni vodi;
-glavni zemljovod ili glavnu stezaljku za uzemljenje;
- cijevi koje se koriste unutar zgrade (gasovod, vodovod i td.);
- metalne dijelove konstrukcija, centralno grijanje i sisteme klima urenaja, ako se
koriste;
-gromobranske instalacije;
-PEN vodi, ako je sistem TN i kada je dozvoljeni napon dodira 50 V ili vii.
Takvi vodljivi dijelovi, koji sa vanjske strane ulaze u zgradu moraju biti spojeni to je
mogue blie svojoj taki ulaska na glavno izjednaenje potencijala.
Glavni vodii za izjednaavanje potencijala e ispunjavati uvjete Odjela 54.
16
Na glavno izjednaavanje potencijala treba spojiti metalni omota telekomunikacionih
kabela. Menutim, treba se dobiti dozvola vlasnika ili operatora tih kabela.

Dopunsko izjednaavanje potencijala

Dopunsko izjednaavanje potencijala mora obuhvatiti sve istovremeno

pristupane izloene vodljive dijelove fiksne opreme i strane vodljive dijelove fiksne
opreme ukljuujui, gdje je to mogue, glavne metalne armature betona koje se koriste u
zgradama. Sistem izjednaavanja potencijala treba biti spojen sa zatitnim vodiima
cjelokupne opreme, ukljuujui utinice. Napomena 1 -Upotreba dopunskog izjednaavanja
potencijala ne eliminira potrebu za
iskljuenjem napajanja zbog ostalih razloga, naprimjer zatite od vatre, termikih
naprezanja opreme, itd.
Napomena 2 -Dopunsko izjednaavanje potencijala moe obuhvatiti cijelu instalaciju, dio
instalacije, element urenaja ili lokaciju.
Napomena 3 -Dopunski zahtjevi mogu biti potrebni za specijalne elektrine instalacije ili
lokacije, vidi dio 7.
19. Vanjski sistem zatite od atmosferskog pranjenja (uloga, upotreba prirodnih
komponenti, sistemi hvataljki)
20. Vanjski sistem zatite od atmosferskog pranjenja (sistem spusnih vodia)
 21. ta je to iznoenje potencijala?

Zbog velikih struja zemljospoja u mrei 110 kV, postoji opasnost pojave visokih potencijala
na uzemljivaima nekih TS 110/10(20) kV. Ovi potencijali mogu da se prenesu preko
metalnih plateva, elektrinih zatita i/ili armature energetskih kabela 10(20) kV do TS
10(20)/0.4 kV u NN mreu i dalje preko neutralnog provodnika u instalacije potroaa
izazivajui napone dodira koji bi u nekim sluajevima mogli da budu vii od dozvoljenih
napona dodira. Nije dozvoljeno prekidanje metalnih plateva i ubacivanje izolirajuih
umetaka energetskih kabela 35 kV, 20 kV i 10 kV tipa NPO 13-A, IPZO 13 i sl. Metalne
vodovodne cijevi galvanski se razdvajaju od uzemljivaa TS 110/10(20) kV umetanjem cijevi
od izolirajueg materijala na mjestu uvonenja u TS (izolirajui monoblokovi ili izolirajue
prirubnice).
Zbog velikih struja zemljospoja u mrei 110 kV, postoji opasnost pojave visokih potencijala
na uzemljivaima nekih TS 110/10(20) kV. Ovi potencijali mogu da se prenesu preko
metalnih plateva, elektrinih zatita i/ili armature energetskih kabela 10(20) kV do TS
10(20)/0.4 kV u NN mreu i dalje preko neutralnog provodnika u instalacije potroaa
izazivajui napone dodira koji bi u nekim sluajevima mogli da budu vii od dozvoljenih
napona dodira.

22. Prikljuak potroaa u zgradama

to se tie elektrinih instalacija u stanovima i ostalim prostorijama (poslovni

prostori), u ulaznom dijelu stana (poslovnog prostora) treba ugraditi razvodnu tablu s
potrebnim brojem osiguraa za strujne krugove instalacije. Razvodna tabla
u zid. Natpisom treba obiljeiti osigurae svakog strujnog kruga.
Na razvodnoj tabli treba postaviti ili predvidjeti mjesto za postavljanje sklopke
s daljinskom komandom za upravljanje koritenja veih potroaa.
Pored elektrinih instalacija, u svakom stanu treba predvidjeti TT instalacije,
instalacije za prijem RTV signala, instalaciju za izjednaavanje potencijala,
itd. Kod projektiranja elektrine rasvjete u stanovima treba imati u vidu sljedeu tabelu.
U dnevnoj sobi, radnoj sobi, spavaoj sobi s dva kreveta i, eventualno, u prostoriji
za ruavanje, treba predvidjeti izvode sa serijskim sklopkama. U kuhinjama
treba predvidjeti dodatno osvjetljenje direktno iznad radne povrine na kojoj
se sprema hrana.

Za kuhinju u projektu treba predvidjeti:

stropni izvod za rasvjetu;
izvod za zidnu svjetiljku iznad radne povrine;
izvod za poret zavren u utinici za fiksni spoj trofazni izvod, na visini
0,4 (m) od poda;
izvod za mainu za pranje sua zavren u utinici za fiksni spoj monofazni
izvod, na visini od 0,4 (m) od poda;
izvod za protoni bojler zavren u utinici za fiksni spoj, predvidjeti
ukljuenja sklopkom 16 (A) sa signalnom sijalicom na visini od 1,3 (m)
od poda;
izvod za napu iznad poreta;

monofaznu utinicu, 16 (A), dvostruka, iznad radne povrine, za pokretne

kuhinjske aparate postavljena na visinu od 1,1 (m) od poda;

jednofaznu utinicu, 16 (A), za prikljuak friidera, postavljena na visini
od 0,4 (m) od poda.

Za dnevnu sobi u projektu treba predvidjeti:

plafonski serijski izvod za rasvjetu;
tri monofazne utinice, 16 (A) za ugradnju u zid, postavljene na visini od
0,4 (m) od poda;
monofaznu utinicu, 16 (A), dvostruku, uz utinicu za RTV, postavljenu na
visini od 0,4 (m) od poda;
utinicu za RTV.

Za spavau sobu u projektu treba predvidjeti:

izvod za rasvjetu kao u dnevnoj sobi;
tri monofazne utinice, 16 (A) za ugradnju u zid, postavljene na visini od
0,4 (m) od poda.

U kupatilu treba predvidjeti:

izvod za rasvjetu;
utinicu za brijanje sa zatitnim transformatorom 120/240 (V), na udaljenosti
minimalno 0,7 (m) od kade i na visini 1,6 (m) od poda;
monofaznu utinicu, 16 (A), za prikljuak maine za ve s poklopcem,
ugraenu u zid na visini 1,6 (m) od poda;
fiksni izvod za grijalicu;
fiksni izvod za bojler;
izvod za ureaj za suenje vea;
signalnu tablu sa sklopkama (ugraditi je pred vratima kupatila);
instalaciju za izjednaavanje potencijala.

U ostavi treba predvidjeti:

plafonski izvod za rasvjetu;
monofaznu utinicu, 16 (A), postavljenu na visini od 0,4 (m) od poda.
U predsoblju treba predvidjeti:
plafonski izvod za rasvjetu;
monofaznu utinicu, 16 (A), postavljenu na visini od 0,4 (m) od poda;
izvod za telefon.

Za sve fiksne potroae treba izvesti odgovarajue izvode. Sve utinice trebaju
biti sa zatitnim kontaktom.
Na sljedeoj tabeli (tabela 11.2.) dat je broj strujnih krugova u funkciji vrste
stana.

Provodnici se polau po zidovima vodoravno ili okomito u odnosu na povrinu

poda, a po plafonu, u principu, paralelno s ivicama na najpogodniji nain.
U sljedeoj tabeli dat je preporueni broj monofaznih utinica po prostorijama
u stanu.

Svi provodnici i za sve strujne krugove trebaju biti tipa PP/R ili PP, minimalnog
presjeka 1,5 (mm2).
Fiksni potroai, utinice i osvjetljenje (po potrebi) zahtijevaju provodnike sa zatitnim
vodom (zeleno-ute boje).
Zbog sprjeavanja pojave visokih razlika potencijala vodljivih dijelova instalacije (napona
dodira), treba izvriti izjednaavanje potencijala u zgradama galvanskim povezivanjem
pogonu nisu pod naponom, s jedne strane, i temeljnog uzemljivaa, s druge strane.
Obavezna je primjena sabirnica za izjednaavanje potencijala. U kupatilima i slinim
prostorijama treba izvesti propisano izjednaavanje potencijala spajanjem svih metalnih
instalacija i dijelova koji ne pripadaju elektrinoj instalaciji sa zatitnim vodiem.
Ovaj zatitni vodi polae se neovisno od ostale elektrine instalacije i povezan je na
zatitnu sabirnicu u razvodnoj tabli stana. To je provodnik tipa P-Y 4 (mm2) zeleno-ute
boje. Osim toga to je prethodno, u dijelu Projektiranje gromobranske instalacije, ista detaljno
obrazloena, treba voditi rauna i o sljedeim napomenama. Gromobransku instalaciju
zgrade treba predvidjeti u skladu s tehnikim propisima. Za odvode kao vanjsku
gromobransku instalaciju treba koristiti pocinanu elinu traku ubetoniranu u zid zgrade.
Kao odvod se moe koristiti i armatura betonskih konstrukcija, koju prije betoniranja
treba zavarivanjem povezati tako da se realizira neprekidan galvanski
spoj od hvataljki do uzemljivaa. Uzemljiva treba (ili moe se) izvesti kao temeljni
uzemljiva zgrade. Ova vrsta uzemljivaa realizira se u temeljima zgrade i to u njene
vanjske zidove kao zatvoreni prsten, a ponekad se mogu koristiti i unutranji zidovi.
Za temeljni uzemljiva treba koristiti armaturu zgrade ili ga treba izvesti posebno
poloenom pocinanom trakom. Kada se uzemljiva izvodi pocinanom elinom trakom,
traku treba na to vie mjesta spojiti (najmanje na svakih 10 (m)) s armaturom temelja.
Spojevi moraju biti ili zavareni ili izvedeni pod araf. Izmeu temeljnog uzemljivaa i
zemlje ne smije biti postavljena izolacija.

23. Kako se definira nominalna struja iskljuenja osiguraa u NN instalacijama?

Struja iskljuenja
Struja iskljuenja (Ii) zatitnog ureaja treba da obezbjedi dovoljno brzo iskljuenje kvara.
Ii = kIn struja iskljuenja (A)
Faktor (k) odnosi se na spoljne vodove (vazdune i kabelske), ukljuujui kuni prikljuak i
instalacione osigurae glavnih razvodnih vodova u glavnom razvodnom ormaru i ima
vrijednosti:
k 1,25 za automatske prekidae sa elektromagnetnim okidaima,
k 2,5 za osigurae (topljive ili automatske).
 24. Provjera padova napona u trofaznim i monofaznim mreama i kako se rauna pad
napona od sekundara TS do potroaa?

25. Kako se provjerava efikasnost zatite od previsokog napona dodira u TN C

sistemima?

Kod nas, u dosadanjoj praksi, dominantna je primjena nulovanja kao zatite

od previsokih napona dodira u niskonaponskoj mrei i instalacijama potroaa.
Prvobitno je primjenjivan TNC sistem, a od 70-tih godina dvadesetog vijeka
TNC/S. U posljednjih godinu-dvije primjenjuje se sistem zatite zajedno sa
strujnom zatitnom sklopkom kao dodatnom zatitom.
Nulovanje je, po nainu djelovanja, jednako zatitnoj mjeri od indirektnog
dodira u TN sistemu s automatskim iskljuenjem napajanja pomou nadstrujnih zatitnih
ureaja, ali su uvjeti za ispravnost razliiti.
Osnovni uvjet, koji se postavlja za ispravnost zatite, je da struja kvara mora
biti vea od isklopne struje zatitnog ureaja. Taj uvjet je ispunjen ako je impedansa petlje
kvara dovoljno mala da zadovoljava relaciju:
ZPKId U0,

gdje su:
U0 fazni napon elektrine instalacije,
Id struja koja osigurava pouzdano djelovanje zatitnog ureaja u okviru
propisanog vremena,
ZPK impedansa petlje kvara

Dakle, zatita od napona dodira je nulovanjem (TN-C/S), pri emu se PE i N provodnici

odvajaju u KPO.
Tamo gdje se koristi PEN vodi (TNC sistem) zatita se osigurava, po pravilu,
koritenjem osiguraa. Kada se za zatitu koristi zatitni ureaj diferencijalne struje (ZUDS),
PEN vodi ne smije se koristiti na strani optereenja ureaja (TN-C/S).
Zatitni ureaji diferencijalne struje, kada se upotrebljavaju u TN sistemima, moguse
koristiti samo u TNS sistemu ili u dijelu TNC/S sistema gdje su nulti (N) vodi i zatitni
vodi (PE) odvojeni. U TNC sistemu, gdje se koristi PEN vodi, iskljuena je mogunost
primjene zatitnih ureaja diferencijalne struje na ovaj nain.

26. Kako izgleda raspodjela potencijala na povrini zemlje (potencijalni lijevak) ?

Koja je definicija napona dodira, napona koraka i referentne zemlje?
Koja je razlika izmedju radnog i zatitnog uzemljivaa?

-Napon dodira je dio potencijala uzemljenja zbog zemljospoja, koji moe premostiti
ovjek, uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od ruke prema stopalu
(vodoravni razmak od dostupnoga dijela je 1m).
-Napon koraka je dio potencijala uzemljenja zbog zemljospoja koji moe premostiti
covjek pri koraku od 1(m), uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tece od jednog
stopala prema drugom stopalu.
-Referentna zemlja je dio zemlje izvan podrucja utjecaja uzemljivaca ili sistema
uzemljenja gdje se izmedu bilo kojih dviju tacaka, ne pojavljuje nikakav napon zbog
struje prema zemlji. Opcenito se smatra povrinom zemlje.
Razlika izmeu radnog i zatitnog uzemljenja:
-Radno uzemljenje je uzemljenje dijela pogonskog strujnog kruga kojim se
osigurava eljena funkcija i radne karakteristike strujnog kola, dok je zatitno uzemljenje
uzemljenje metalnih djelova koji ne pripadaju strujnom krugu niti su posredno u
elektrinom kontaktu sa njim, ali u sluaju kvara mogu da dou pod napon.
 27. Koji su osnovni elementi gromobranske instalacije?
ta je to vanjska gromobranska zatita i kako se definira ekvivalentna zatitna
povrina? Kako se definiraju spojni provodnici kod zatite od
atmosferskih pranjenja?

Osnovni dijelovi spoljanje zatitne instalacije su:

-prihvatni sistem
-spusni sistem
-sistem uzemljenja.
Vanjski sistem gromobranske instalacije namijenjen je prihvatanju direktnih
atmosferskih pranjenja ( ukljucujuci i bocne udare u objekte) , provodjenje struje groma
od tacke udara do zemlje i njeno odvodjenje u zemlju sprijecavanjem otecenja
objekta (termickih, mehanickih, elektricnih, itd) ukljucujuci iskrenje i opasne napone
dodira i koraka po ljude u objektu
Ekvivalentna prihvatna povrina objekta definira se kao povrina tla koja ima istu
frekvenciju direktnih udara groma kao i objekt.
Spojni provodnici se definiraju kao provodnici koji spajaju prihvatne vodie i uzemljenje.
 28. Neka su poloene uzemljivake trake sa svih strana TS razliitih duina. Kakva je
raspodjela potencijala na povrini zemlje koja je dominantna za odreivanje napona
koraka? Kakav utjecaj ima postavljanje ovih traka na iznoenje potencijala iz TS? ta
je to iznoenje potencijala?

Pitanje je analitiko i tek je povrno spomenuto i nabacano neto u vezi s njim te nije
pouzdano odgovoreno.

U veini postrojenja nije dovoljno postaviti pojedinane uzemljivae, ve se

uzemljenje izvodi s vie meusobno spojenih uzemljivaa.
Otpor rasprostiranja povrinskih uzemljivaa s horizontalnim elementima, koji
su meusobno povezani kako bi inili mreu koja dominantno ovisi o ukupnoj
povrini koju uzemljiva zahvata, a u manjoj mjeri od ukupne duine elemenata
i dubine ukopavanja. Oblikovanjem mree uzemljivaa postiu se ravnomjerna
raspodjela potencijala i niski gradijenti na povrini tla, ime se u odreenoj mjeri
mogu ograniiti naponi dodira i koraka. Kod vertikalnih uzemljivaa otpor rasprostiranja
uzemljivaa ovisi, u osnovi, o duini elemenata i njihovom meusobnom
rastojanju, to jest o zahvaenom volumenu. Uzemljivai sainjeni od kombinacije
horizontalnih i vertikalnih uzemljivaa odlikuju se veom stabilnou otpora prema
klimatskim promjenama, i po pravilu nemaju mnogo nii otpor od uzemljenja koji
bi se postigao samo s horizontalnim ili samo s vertikalnim elementima.

Preneseni (izneseni) potencijal je potencijal uzemljivakog sistema izazvan strujom prema

zemlji koji se preko spojenog vodia (npr. metalni omota kabela) prenosi u podruje
maloga ili nikakvog potencijala prema referentnoj zemlji. To dovodi do razlike potencijala
izmeu vodia i njegove okoline.
 29. Izgleda isto kao i 9.o ali evo i neki dodatak

Koji se metali koriste kod realiziranja uzemljenja TS? Koji su minimalni presjeci, za svaki metal
kao uzemljiva, posebno? Navesti donje vrijednosti prema vaeim standardima. Kako se u
zemlju postavlja pocinana traka?

Drugim rijeima, moe se zakljuiti da pocinana traka, koja se postavlja u nosee armirane
stupove i to horizontalno, moe imati funkciju spusnog voda. Vanjski spusni vod treba
postaviti na uglovima objekta kao pocinanu traku FeZn 25 3 (mm) koja se spaja s
uzemljivaem (izolaciono sigurnim ukrsnim spojem) i s temeljnim uzemljivaem objekta.

Kod uzemljenja neutralne take mree 35 kV postoji dosta iskustva i prakse

i obino nema veih problema. Uzemljenje neutralne take 20(10) kV mree je
znatno sloenije s obzirom na stroije propise u pogledu opasnih napona dodira.
Uzemljivai TS 20(10)/0,4 kV mogu predstavljati glavni ograniavajui faktor
prilikom uzemljenja neutralne take 20 (10) kV mree. Mrea 20(10) kV u Bosni
i Hercegovini radi uglavnom u reimu izolirane neutralne take. Ovakav se sistem
ne mijenja bitno i pored injenice da su dostignute vrijednosti kapacitivnih struja
prema kojima se ve trebalo prei na uzemljenje neutralne take. Zbog prelaska
na jedinstveni distributivni napon 20 kV bit e nuno postojeu srednjenaponsku
mreu uzemljiti, zbog ogranienja unutranjih prenapona.

Uzemljivai zatitnog uzemljenja TS 20(10)/0,4 kV obino se izvode kao povrinski

u obliku jedne ili vie pravougaonih kontura ili okruglih prstenova ukopanih
na razliitim dubinama, uz dodatak vertikalnih elemenata (tapova) i eventualno
uzemljivakih traka. Uzemljiva radnoga uzemljenja uglavnom se izvodi
pomou tri vertikalna tapa koji se meusobno povezuju bakarnim uetom.
Budui da su uzemljivai u direktnom dodiru s tlom, moraju biti od materijala
koji su otporni na koroziju (kemijsko ili bioloko djelovanje, oksidacija, stvaranje
galvanskih elemenata, elektroliza itd.). Oni moraju biti otporni na mehanike
utjecaje pri ugradnji i na mehanike utjecaje u normalnom pogonu.
Kao materijal za uzemljivae mogu se koristiti:
elik toplo pocinan ili prevuen bakrenim platom,
bakar goli ili pocinan,
drugi metali koji imaju potrebna toplotna mehanika i kemijska svojstva.
Za uzemljivae se ne preporuuje upotreba nepocinanih cijevi, lima ili profila.
Lahki se metali u, pravilu, ne upotrebljavaju za izradu uzemljivaa. Poloene
eljezne armature i elini stupovi u betonu mogu se iskoristiti kao uzemljivai.

Izbor materijala i presjeka uzemljivaa predmet je vie standarda, propisa i

tehnikih preporuka. Svi su oni meusobno usaglaeni, samo to neki daju prednost
jednom a drugi drugom materijalu, ovisno o vrsti instalacije ili postrojenja.
Upotrijebljeni materijal i nain izvoenja moraju biti takvi da uzemljiva izdri
mehanika naprezanja i nakon djelovanja korozije, zbog ega uzemljiva
ne smije biti manjeg presjeka od utvrenog.

Uzemljivai u obliku pletene mree, koji slue samo za oblikovanje potencijala,

moraju imati najmanji presjek ice od pocinanog elika 16 (mm2) odnosno
10 (mm2) ako su od bakra.
Iz mehanikih i elektrinih razloga najmanji doputeni presjeci za zemljovode
su:
50 (mm2), za pocinani elik;
16 (mm2), za bakar;
35 (mm2), za aluminij.
elini vodii za uzemljenje moraju se odgovarajue zatititi od korozije. Ako
se u odreenom podruju oekuje jaa korozija, uzimaju se za cca 50% vei presjeci
od navedenih vrijednosti u tabeli 4.4.
30. Vanjski sistem zatite od atmosferskog pranjenja (sistem uzemljivaa

oblici, projektiranje, instaliranje)

 31.Unutarnji sistem zatite od atmosferskog pranjenja

(izjednaavanje potencijala, elektrina izoliranost vanjskog LPS)

Unutranji sistem zatite od atmosferskih pranjenja

Unutranji sistem zatite od atmosferskih pranjenja treba osigurati da
ne doe do pojave iskrenja unutar tienih objekata usljed djelovanja struje
atmosferskog pranjenja u vanjskom prihvatnom sistemu. Smatraju se opasne
pojave iskrenja izmeu vanjskih prihvatnih i spusnih sistema s jedne, i metalnih
instalacija, elektrinih, signalnih i TK instalacija unutar tienog objekta,
s druge strane.
Opasna iskrenja izmeu razliitih dijelova opreme mogu se izbjei pomou:
izjednaavanja potencijala,
elektrinog izoliranja izmeu dijelova instalacija.
Oteenja kojima su izloeni instrumenti i kontrolna oprema, zbog njihovog
induktivnog sprezanja s dijelovima struja atmosferskog pranjenja, koje teku
kroz vanjski sistem zatite ili kroz metalne instalacije unutar zgrade, mogu biti:
izbjegnuta uz pomo ekraniranih kabela s malom impedansom sprezanja, ili
ograniena pomou valne zatitne opreme.
Izjednaavanje potencijala
Izjednaavanje potencijala, tj. ekvipotencijalno povezivanje, postie se meusobnim
spajanjem sistema gromobranske instalacije s metalnim elementima
konstrukcije objekta i s elektrinim, signalnim i TK instalacijama u tienom objektu.
Metode meusobnog povezivanja su:
preko vodia za povezivanje (premotavanje), tamo gdje nije osiguran
elektrini kontinuitet;
valnom zatitnom opremom, ondje gdje nije dozvoljen direktan spoj s vodiima
za povezivanje.
Zatita pomou SPD (Surge Protection Devices) vrlo je pogodna zatitna mjera
za smanjenje vjerovatnost pojavljivanja opasnih iskrenja ili opasnih prenapona
zbog direktnih ili indirektnih pranjenja u objekte. Oni su najpogodnija oprema
za povezivanje u cilju izjednaavanja potencijala za ulazne vodie pod naponom,
zbog atmosferskih pranjenja i unutranjih vodia izloenih induciranim naponima.
U praksi se SPD openito ugrauju na ulaznim takama napojnih instalacija
i na instalacijama i opremi unutar objekta.
Spojevi za izjednaavanje potencijala izvode se na najkrai i najdirektniji nain.
Izjednaavanje potencijala izvodi se pomou sabirnice za izjednaenje potencijala.
Na ovu sabirnicu spajaju se metalne mase i u objektu i izvan njega.
Ugradnja sabirnice vri se uglavnom u suterenu ili u nivou tla ako je objekt visokdo 20 m, a
ako je vii, sabirnice treba ugraditi na svakih 20 m. Ove sabirnice moraju
se povezati meusobno provodnicima iji presjeci ovise od toga da li protie
znatna ili neznatna struja. Materijali koji se koriste kao vodii za izjednaavanje
potencijala dati su u sljedeoj tabeli.

32. Definirajte napon dodira i kako se proraunava?

Napon dodira je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja, koji moe premostiti ovjek,
uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od ruke prema stopalu (vodoravni
razmak od dostupnog dijela je 1m).
 33. Definirajte napon koraka i kako se proraunava?

Napon koraka je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja koji moe premostiti ovjek
pri koraku od 1m, uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od jednog stopala
prema
drugom stopalu.
34. Objasnite nain prorauna reaktivne snage kompenzacije.

35. Objasnite nain i postupak prorauna elektrine rasvjete u stanu.

 36. Objasnite odabir presjeka napojnog kabela obzirom na snagu potroaa.

Na osnovu struje iz tabela se oitava optimalni popreni presjek i vrsta kabela

37. Standardne lokacije postavljanja utinica, prekidaa i td.,

nain polaganja instalacije u stanu.

Moete se pozvati na pitanje broj 22, jer su rastojanja i lokacije preteno objanjeni u tom
pitanju. Neke stvari se mogu nai i kroz primjere u knjizi u poglavlju 11.