650

prolost-sadanjost-budunost

prof. dr. rusmir mahmutehaji

stolaka arija
U vidiku perenijalne filozofije

Drugi dio*
Bog je odredio vrt kao ovjekov izvorni zaviaj. Sve u
njemu, ukljuujui i ovjeka, svjedoilo je Stvoritelja ali tako da
je sve bilo naspram i radi ovjeka. Sav vanjski svijet tog vrta bio je
u jasnoi ljudske unutarnjosti: I Mi smo rekli: Ademe, stanujte
ti i tvoja ena u vrtu, i slobodno jedite u njemu otkud hoete; ali
se ne primiite ovome drvetu, da ne biste bili initelji zla.1 Sva
prostranstva vrta bila su oko nepovredivog drveta kao sredita.
Gdje god ovjek krenuo i za ime god posegnuo, njegovo htijenje
bilo je i Boije: svime to je ovjek inio zadovoljavao je Boga.
A sam je bio zadovoljan onim to mu je Bog dao. Tako je bilo
sve dok je ovjek priznavao svetu nepovredivost drveta koje mu
je Bog pokazao kao jedno u neizbrojivome mnotvu. ovjekovo
htijenje da s tog drveta nee nita bilo je isto to i Boije htijenje.
On je znao za to drvo kao jedno u neizbrojivome mnotvu rajskog
raslinja; znao ga je kao slino i drukije, kao pokazano i izdvojeno.
Ono je bilo dostupno, ali kao takvo zabranjeno, nepovredivo i
sveto. Svetost tog drveta odreivala je smisao svemu drugom u
raju i ovjeku. Ta svetost ili nepovredivost usred svijeta svjedoila
je svetost i nepovredivost usred ovjeka. Njome su te dvije strane
postojanja, svijet i ovjek, bile jasno povezane i jasno razdvojene
u svjedoenju da nema boga osim Boga.

* Ova studija je dio knjige arijska: Jezik i znaenja koju e objaviti zagrebaki
izdava Antibarbarus. U Glasniku br. 3-4 (2007): 239-269 objavljen je prvi dio.
1
Kuran, 2:35.
Br.7-8 Stolaka arija Str.651

A kada je ovjek to svoje htijenje da nee nita s

nepovredivoga drveta preinaio u ne-htijenje, ili u htijenje da
hoe, njegova volja vie nije bila i Boija: te su se dvije volje
sudarile, pa je nestala dostupnost prostranog vrta na najljepoj
uzvisini; ovjek je dospio u pustinju najnie nizine, u tminu svoje
volje bez svetog sredita ili vrta s nepovredivim drvetom. Dospio
je na dno doline, i tu gorko zaplakao, okreui se Bogu i priznajui
Mu svoj grijeh. Dno doline postalo je mjesto njegove sputenosti
u tminu, ali i mjesto izbaviteljskoga pokajanja. U tmini tog
novog stanja Bog mu je pokazao Nepovredivo nitite kao znak
Nepovredivog drveta. Za dosezanje izgubljenog vrta odreeni su
mu put i uputa ali u neprestanome putovanju ili radu, redu i cilju.
Sveto sredite nije nestalo. Ono je postalo skriveno u svjetskome
labirintu i zamraenome jastvu. Bog je pozvao ovjeka da slijedi
uputu i da raskriva zastore preko znakova u obzorjima i jastvima,
i da ne bude od onih koji svojim neznanjem pokrivaju znakove
u obzorjima i njima samim, te na taj nain padaju jo nie. A to
je padanje djelovanje iz neznanja koje mu se priinja znanjem
nasilje protiv sebe i pohlepa, u kojoj on slijedi svoje strasti.
Grad je postao labirint u kojem ovjek trai sveto sredite
izgubljenoga raja. I samo ime grad podsjea na njegovo
izvorno znaenje. U imenici vinograd jasno je ouvano
znaenje grada kao vrta. Sve to ovjek nasljeuje i postavlja
u gradu trebalo bi sluiti njegovu vraanju u vrt ili na najljepu
uzvisinu. A to je ozbiljenje u kajanju ili ponovnome okretanju
Bogu i to tako da On bude zadovoljan ovjekom i da ovjek bude
zadovoljan Njime. S tim usklaenjem dviju volja, u svjedoenju
da nema volje osim Volje, ovjek se vraa iz tmina Svjetlosti, iz
rasprenosti Jednosti, iz nemira Miru. Cijeli je grad labirint u
kojem ovjek traga za svetim sreditem ili Nepovredivim drvetom
o kojem svjedoi Nepovredivo nitite oznaeno Kuom. O tome
svetom traganju za Svetim kazuju jabuke na vrhu munare. Kada
to traganje dovede ovjeka do njegova cilja, ili do Svetog, gradu e
biti vraena njegova izvorna narav vrta sa svetim ili nepovredivim
drvetom. I grad e postati Grad. Sve u njemu svjedoit e o vrtu
kao najljepoj uzvisini na kojoj i radi koje je ovjek stvoren. Tada
e u svijetu i ovjeku svanuti dan u kojem e biti ozbiljeno Boije
obeanje ovjeku: I onaj koji daje svoj imetak da se oisti, i
Str.652 Prof. dr. Rusmir Mahmutehaji Br.7-8

nikome se ne udvarajui radi naknade, samo traei Lice svoga

Gospoda Vinjeg, on e doista biti zadovoljan.2 To zadovoljstvo
jest u osvjetljenju i osvjeenju svega u pravdi: I zemlja e sjati
svjetlou svoga Gospoda, i Knjiga e biti stavljena na mjesto,
a vjernici i svjedoci bit e izvedeni, i pravedno meu njima
odlueno, i nee im biti uinjeno krivo.3
Stavljanje Knjige na mjesto znai da e svakome znaku biti
vraeno njegovo izvorno znaenje. Sve u obzorjima i jastvima
jasno e obznanjivati istinu. Knjiga je sabranost svih znakova u
svjetovima i ovjeku, jer nema nieg a da nije spomenuto u njoj:
Ni toliko kolika je teina mrava na zemlji ili nebu ne izmie od
tvoga Gospoda, niti ima ieg manjeg od toga, a ni veeg, a da nije
u jasnoj Knjizi.4
Traeno je sredite naznaeno mesdidom: njegovi
crveni ilimi s lozama oznaavaju vrt za kojim ovjek traga i
koji moe nai slijeenjem Hvaljenog. A tim slijeenjem njega
ovjek svjedoi svoje voljenje Boga i zadobiva Boije voljenje
njega. O toj ljubavi govori ruina crven mesdidskih ilima kao
slike raja. Prema mesdidu kao sreditu okrenut je cijeli grad
kao nejasna slika izgubljenog vrta. Svih devetnaest putova na
brdskim padinama, sve ceste preko dolina i kroz klance, svi
sokaci i staze, sva ljudska okretanja iz kua i avlija, iz bai
i vinograda, kroz sva vrata i prozore i preko svih pragova i
mostova, vode ariji. A ona je zgusnue tog labirinta; to joj
je ovjek blii to su iskuenja vea. Traei njeno skriveno
sredite ili nepovredivu svetost u mnotvu njenih oblika,
putnik trai sebe: on uzlazi onome stanju za kojim ezne kao
izgubljenome blagu.
Putnici tragatelji u stolakoj ariji spominju da je na
duanima i kuama, te na damiji, mektebu i ostalim pomonim
zgradama u avliji, mogue izbrojati devedeset i devet vrata i
prozora. Oni nadalje kau da su znalci arije mogli pokazati
kojem od Boijih najljepih imena odgovaraju prozori ili vrata, i
tako za svako ime i za svaki prozor ili vrata pronalaenje svetog
sredita zahtijeva znanje svih najljepih imena.
2
Isto, 102:18-21.
3
Isto, 39:69.
4
Isto, 10:61.
Br.7-8 Stolaka arija Str.653

Sahat-kula obznanjuje da su i nebesa i zemlja trudni a-

som5, a okomica munare koja napominje uzajamnost zemlje i
neba, te pet poziva s nje, upozoravaju da je ovjekov izlaz na
krajnjoj granici njegova putovanja kroz nebeska vrata o koji-
ma kazuju svi znakovi u obzorjima i jastvima.6
Evlija elebija, koji je kroz Stolac proao 1664. godine,
ne spominje u svom Putopisu sahat-kulu. Iz tog nespominjanja
Hifzija Hasandedi je zakljuio da bi vrijeme njenog graenja
trebalo biti poslije te godine. Ta njegova pretpostavka nije
u skladu sa stolakom predajom prema kojoj je sahat-kula
podignuta etrdeset godina nakon zavretka arijske damije,
a to znai 1559. godine.
U zapisu stolakog sudije 27. veljae 1769. godine spome-
nuta je i sahat-kula. Evo tog zapisa:
Emin-aga Jaarbegovi muteveliji: Zavjetana suma novca
u gotovini je 50 groa. Zapisano je, prema izjavi navedenog
mutevelije, da je prilikom zavjetanja postavljen uvjet da
prirast od navedenog iznosa bude koriten za popravljanje
i odravanje sahat-kule. Uz mutevelijino znanje nasljednici
osobe s imenom Emin-aga spustili su prvi iznos od 100 groa
na polovinu. Sputeno na polovinu. 20. eval (11)82.7
Sahat-kula je sruena pred Drugi svjetski rat, u vrijeme
kada je zloinaki pokret unitavanja bosanskog kulturnog
naslijea dobio politiki iskaz u dogovoru Cvetkovi-Maek
o podjeli zemlje izmeu Srbije i Hrvatske. Razaranje cijele
stolake arije 1993. godine moe biti smatrano nastavkom i
vrhuncem tog istog zloinakog pothvata koji dugo traje. Tome
zloinu doprinosilo je neznanje batinika i branitelja stolake
arije kao graditeljskog naslijea s najviom vrijednou i za
njih i za svijet. Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika
Bosne i Hercegovine proglasila je 2003. godine arijsku
damiju i ariju u Stocu bosanskohercegovakim nacionalnim
spomenikom.8
5
Vidjeti Kuran, 7:187.
6
Isto, 7:40.
7
Izvorni tekst na turskome jeziku je u rukopisu Stolaki sidil suca Ibrahima
Vehbija, R.19 u zbirci Mahmutehaji. Kopija tog rukopisa je u Arhivu Hercegovine
u Mostaru. Ovdje dani prijevod s turskog jezika napravila je Kerima Filan.
8
Odluka br. 08.1-6-915/03 od 6. maja 2003. godine.
Str.654 Prof. dr. Rusmir Mahmutehaji Br.7-8

Zato je obnavljanje arijske damije i arije u Stocu na-

in suprotstavljanja zloinu i zalaganje za ljudsko dostojanstvo
i graansko povjerenje. Ljudsko dostojanstvo je neprestano
izmeu poricanja i potvrivanja. Ugroava ga izvrnutost pore-
tka, kada su lijepo i dobro prikazani kao runo i zlo, a runo i
zlo kao lijepo i dobro. Ruitelji stolake arije nastoje njenim
batinicima nametnuti to izvrtanje u poretku svijeta. Nad tim
ljudima Stoca izvren je zloin, ali ga izvritelji nastoje prikazati
kao krivicu rtava. Oekuje se da te rtve ne mogu prepoznati
ta je njihovo pravo, a ta njihov dug, te da e i oni propasti u
toj nemogunosti onako kako je nestala njihova arija. A nije
tako. Sve dok ima ovjeka ima i nade za njegovo otkrivanje ili
nalaenje njegove najvie mogunosti u uzlaenju od svakog
stanja prema Najljepem.
arija je pozornica brojnih i zgusnutih ljudskih odnosa.
ini se da ovjekove mogunosti nisu nigdje iskuavane s toliko
mnogo naina kao u ariji, i to od najnie nizine pa sve do najljepe
uspravnosti. Tu se ovjek pokazuje u svojim slabostima jednako
kao i vrlinama. Samo u takvome iskuavanju on moe otkrivati
i snaiti poniznost i dareljivost, te blagost i pravednost. Na toj
pozornici ivota ovjek je traitelj svoje vie mogunosti. A valja
mu znati da nebeska osa njegovog putovanja uspravnim putem
ima dva kraja ustrajavanje i suprotstavljanje. Ustrajavanje je u
sjeanju na Boga, a suprostavljanje suzbija strasti koje prijee i
onemoguuju uzlaenje.
U svakome inu ovjekovog odnosa sa sobom, drugim ljudi-
ma i svijetom kao cjelinom iskuavana je njegova svijest o sigurno-
sti suda na kojem e polagati raun: A Mi emo postaviti ispravne
tezulje za Dan ustajanja, pa ni jednome jastvu nita krivo nee biti
uinjeno; ak ako bi to bilo teine jednog jedinog zrna goruice,
Mi emo ga donijeti, a Mi smo dovoljni i za polagatelje rauna.9
Za ozbiljenje svakog jastva presudni su odnosi s drugim
ljudima. U tim odnosima su i pogibeljne opasnosti i izbaviteljske
odlunosti. Ustrajavajui u sjeanju na Boga i suprotstavljanju
svojim strastima ovjek e initi dobro i lijepo u svim okolnosti-
ma. Sva njegova prijateljstva bit e odraz tog ustrajavanja na sje-
anju i suprotstavljanja strastima. Niko i nita nee imati znaaj u
9
Kuran, 21:47.
Br.7-8 Stolaka arija Str.655

njegovome jastvu mimo povezanosti s Bogom kao Istinom i

Prijateljem. Izoblienost i razorenost jastva uzrokuje izoblienost
i razorenost arije: Vi ste sebi uzeli samo kumire, mimo Boga,
kao znak uzajamne ljubavi u ovome svijetu; potom, u Danu
ustajanja, vi ete porei jedni druge.10
Ali ljudi ive s izoblienim i razorenim jastvima. O tome
govore njihove pometenosti i razvaline njihovih arija. Ako se
izlaz iz takvog stanja trai u nauku o ovjekovome dugu Bogu
kao Istini, onda je promjena takvog stanja sabrana u pouku:
Sjeajte se imena svoga Gospoda, i predajte Mu se posve
predano Gospodu istoka i zapada, nema boga osim Njega,
pa Njega uzmite za Prijatelja.11 Bog nareuje pravdu, vrlinu
i davanje rodbini; i On zabranjuje nepristojnost, neasnost i
drskost. On vas upozorava, moda ete se sjetiti.12

Slika 1.

10
Isto, 29:25.
11
Isto, 73:8-9.
12
Isto, 16:90.
Str.656 Prof. dr. Rusmir Mahmutehaji Br.7-8

Okreni svoje lice prema Nepovredivome mesdidu;

i gdje god bili okrenite svoja lica prema njemu!13
ovjekova prisutnost na Zemlji je dio njegovog slaenja i
uzlaenja koja zapoinju savezom s Bogom u pred-postojanju i
dospijeva do Dana suenja. Kljuni znakovi tog slaenja i uzlae-
nja su dva mesdida, jedan u dolini i drugi na brdu. Za taj u dolini
Bog kae: Prva kua postavljena za ljude je ona u Bekki, blaeno
mjesto i uputa svim svjetovima.14 Tim Boijim nalogom i usposta-
vom kue svakome mjestu na zemlji dana je mogunost da bude
mjesto sedde. Svjedoenjem da nema boga osim Boga i svjedo-
enjem da je Hvaljeni Njegov Poslani svako mjesto postaje cjelina
ovjekovog povezivanja s Bogom preko Njegovog Poslanog.

Slika 2.
13
Isto, 2:144.
14
Isto, 3:96.
Br.7-8 Stolaka arija Str.657

Mesdid u dolini koja je usmjerena prema Mekki

Stolaka arija je oblikovana mesdidom u njezinome
sreditu. Zato je taj mesdid arijski i zato je arija mesdidna.
arija izvire iz mesdida i njemu se vraa, prema naelu: Doista
mi smo Boiji i Bogu se vraamo!15

Slika 3.

Musafirhana - Kua za goste

Merjemin sin Isa molio je Boga: O, Boe na Gospode,
spusti nam s neba trpezu, koja e za nas biti blagovanje, prvim i
posljednjim od nas, i znak od Tebe. I daj za nas; Ti si najbolji od
15
Isto, 2:156.
Str.658 Prof. dr. Rusmir Mahmutehaji Br.7-8

davatelja.16 U to moljenje ukljuena je tenja da svijet bude

svjedoen kao posveen, te da se on i njegove pojave prime kao
trpeza koju je Bog spustio i za kojom je svaki ovjek gost. Mu-
safirhana je otvorena i prema istoku i prema zapadu, pa svojim
primanjem gostiju na putu prema ariji i povratku iz nje daje
smisao ljudskome iskazu u otvaranju. Takvo znaenje musafir-
hane, s primanjem i goenjem ljudi, opravdava njenu veliinu i
vidljivost sa svih strana.

Slika 4.

Pravda kao tano mjerenje

U sreditu dijela arije izvan mesdida je natkrovljeno
mjesto za mjere i vagu. Pravda je pokazivanje i govorenje istine, a
put pravednih je pristajanje uz istinu. etiri stupa koja nose krov
kazuju o etiri poela. A otvorenost tog prostora sa sve etiri strane
ukazuje na pozvanost svih ljudi da mjere pravo i provjeravaju svaije
mjerenje. Poredak svijeta odraava Boiju pravednost. A ovjek je
pozvan da to prizna i ozbilji preko povjerenja kao svog odnosa s
Bogom. Na etiri stupa kvadratne osnove postavljen je piramidni
krov. Time je naznaena veza zemlje i neba. etiri stupa imaju
brojna znaenja etiri sputene knjige (Tora, Psalmi, Evanelje i
Kuran), etiri stupnja ozbiljenja (erijat, tarikat, hakikat i marifat),
etiri rajske rijeke (vode, mlijeka, vina i meda).
16
Isto, 5:114.
Br.7-8 Stolaka arija Str.659

Slika 5.
Otvorenost i zatvorenost prema damiji
etrnaest je duana ispred damijske avlije. Razdvojeni su
ulazom u avliju. Na njihovoj desnoj strani je mekteb. Nijedan od
tih duana nema ulaz u damijsku avliju. Da bi uli u damiju,
ljudi su pozvani da ostave trgovinu. A mekteb, kao mjesto knjige,
ima otvorenost i prema ariji i prema damiji.

Slika 6.
Str.660 Prof. dr. Rusmir Mahmutehaji Br.7-8

Kapija kao veza dviju razina svijeta

Kapija na damijskoj avliji razdvaja duane. Ona je veza
dvaju dijelova arije jednog koji sainjava mesdidna cjelina i
drugog koji je njeno produljenje u trgovite. Na taj nain kapija
je znak neodvojivosti ovjekove prisutnosti na zemaljskoj povri
od uzajamnosti s nebom.

Slika 7.

U dnu doline, preko vode

Stolaka arija ili sabiranje sve etiri strane svijeta, je
u Dolini, i to na njenome dnu ili sreditu. Sve je u toj dolini
oblikovano kao ljudsko priznanje nizine postojanja i volje da
se iz nje uzae. Munara i sahat-kula ukazuju na tu okrenutost
nizine prema visini. To to je vidljivo u ariji kao vanjskome
iskazu ljudskosti ima svoju sliku u unutarnjosti svakog ovjeka.
Za ozbiljenje tog odnosa ljudske nizine i izvorne visine oekuje
se prepoznavanje ukupnosti postojanja kao pozornice na koju
ovjek dolazi, iz koje odlazi. A to jeste usmjeravanje prvo na
povri zemlje, a potom od nje prema visini: to je uzvienost
u poniznosti. Kada je ovjek usmjeren prema mihrabu ili
vratima koja vode kroz svijet, njegov put je preko vode.
Rijeka dotjee s lijeve strane i otjee prema polju. Kada se
Br.7-8 Stolaka arija Str.661

uputi prema mesdidu, on prelazi preko vode ili ozbiljuje sebe

u ienju. Na cijelome tome putu preko vode vie je slika
tog ienja kanal ispred duana, adrvan u damijskoj avliji,
atrnja, skidanje obue.

Slika 8.

Knjiga kao trea Boija objava

Bog Sebe objavljuje stvaranjem svijeta i ovjeka i sputa-
njem Knjige Svojim odabranim vjesnicima. To to je raspreno
u svijetu sabrano je u ovjeku. I jedno i drugo Bog objavljuje
sputanjem Svoje Rijei u ljudski jezik. Na taj nain svaki o-
vjek postaje primatelj i prenositelj Knjige. Povezanost mekteba
s unutarnjou damije i vanjskim svijetom pokazuje na pori-
jeklo Knjige i na njezinu obuhvatnost svega to je u ljudima i
obzorjima.

6 - Glasnik Rijaseta . . .
Str.662 Prof. dr. Rusmir Mahmutehaji Br.7-8

Slika 9.

Kua uenja
Kiraethana je postavljena u najudaljenijem uglu arije.
To je kua uenja u kojoj bi svakome znanju, bez obzira na
to odakle je dolo, valjalo vratiti dostojanstvo njegovim
upuivanjem na Boiji nalog: Ui u ime svoga Gospoda Koji
je stvorio, stvorio ovjeka od ugruka. Ui! A tvoj Gospod je
Najasniji, Koji je poduio perom, poduio ovjeka onome
to on nije znao.17

17
Isto, 96:1-5.
Br.7-8 Stolaka arija Str.663

Slika 10.

Kula vatre
Munara u doslovnome smislu jeste mjesto vatre. Time
su nad sve poloene ravni grada uzdignuta dva znaka svjetlosti
i topline. Svjetlosti odgovara znanje a vatri ljubav. Znanje i
ljubav zajedno jesu vjera. Kada su znanje i ljubav od Boga i
prema Njemu, ovjek u svijetu moe ivjeti pravedno, a to znai
da je Bog za njeg vazda prvi i posljednji, te unutarnji i vanjski.
Munara to obznanjuje i neprestano napominje.

6*
Str.664 Prof. dr. Rusmir Mahmutehaji Br.7-8

Slika 11.

Kula asa
ovjek nema ispriku za bilo kakvo bjeanje od sebe ni pre-
ma prolosti ni prema budunosti. On je vazda u asu kao blisko-
me. Njegove vrlina i pravednost su ozbiljive samo u tom asu. Zato
je as presudan, kako to naznaava okomica kule asa, i svojom
vidljivou i svojom ujnou.

Slika 12.
Br.7-8 Stolaka arija Str.665

Poloenost i uspravnost
Cijela stolaka dolina sa svim okruujuim brdima i rijekom
kroz nju, sabrana je u arijskoj ili njenome mihrabu. I nije mogu-
e shvatiti tu uzajamnost ovjekovog udomljivanja u svijet preko
graenja u dolini i na brdskim padinama ako se iskljui punina
njegove svrhe: vratiti se posve Bogu ili u svome jastvu ozbiljiti Nje-
gova najljepa imena. Ta cjelina i sve njene pojedinosti pokazuju
se u njihovome punome znaenju tek kada je ovjek smjeten u
ukupnost zemlje i nebesa i svega to je meu njima kao putnik koji
se vraa Bogu. Sve pojedinanosti stolake arije ukljuujui tu i
Grad, imaju znaenja u nauku koji ukljuuje metafiziku, kozmo-
logiju, antropologiju, psihologiju u cjelini perenijalne filozofije. S
tim se naukom ovjek preinauje u mogunost primanja, pa mu se
grad obznanjuje kao vrt i vrt kao grad.

Slika 13.
Kupaonica za mrtve
Da je zemaljski ivot neodvojiv od nebeskih vidika, nije nita
nego obznana smisla ovjekovog ivota: ovjek dolazi od Boga
i Njemu se vraa. Nakon sveg njegovog zemaljskog putovanja,
sa svim zaslugama i krivicama, on se vraa Bogu s uzdanjem u
Njegovu milost. On prolazi kroz kupaonicu za mrtve. U nju ulazi
iz arije, te, prolazei kroz damiju, odlazi do svoje zemaljske
kue, predan smislu da je ovjekova kua u Boga: Njih eka
kua blagostanja u njihovoga Gospoda.18
18
Isto, 6:127.
Str.666 Prof. dr. Rusmir Mahmutehaji Br.7-8

Slika 14.

Pogled s junog ulaza

ariju ini sloenom geometrijsko tkivo. Poloene okomite i
kose crte tog tkiva odreuju razliite tvari arijskih graevina ka-
men sa svojom trpnom hladnoom, drvo sa svojom trpnom topli-
nom, gvoe sa svojom djelatnom hladnoom. Pravilnost unutar tog
tkiva je skrivena, ali ipak prisutna u svakome gledanju i doticanju.
ariju odreuju etiri kardinalna smjera. Kljuni je onaj s juga i
prema njemu, to u sluaju Stoca priblino znai od Mekke i prema
njoj. Juni ulaz u prostor arije je izmeu mekteba i musafirhane.

Slika 15.
Br.7-8 Stolaka arija Str.667

Pogled sa zapadnog ulaza

Ulaz sa zapada i prema njemu je izmeu duana, koji
arijski prostor omeuju sa sjeverne strane, i musafirhane i taj
pristup kao i svaki drugi odreuju okomice sahat-kule i munare i,
stupovi i krov mjesta za vaganja i mjerenja. Ali glavna usmjerenost
sveg kretanja je prema damijskoj kapiji.

Slika 16.

Pogled s istonog ulaza

Prilaz sa istoka je izmeu duanskog niza pred damijom i
zgrada u kojima su pekara i kovanica. Odatle je najjasniji pogled na
mekteb, musafirhanu, stupove i krov nad vagom i duane. Usmjera-
vanje prema bilo kojem djelu arijskog prostora s te strane ukazat
e, ipak, na damijsku kapiju kao granicu koja odreuje svu ariju.

Slika 17.
Str.668 Prof. dr. Rusmir Mahmutehaji Br.7-8

Pogled sa sjevernog ulaza

Sjeverni ulaz ili izlaz arijskog prostora je izmeu duana,
na jednoj, i kiraethane i sahat-kule, na drugoj strani. Dolaenje
s te strane je izravno okrenuto damijskoj kapiji, pa se svi njeni
drugi sadraji pokazuju kao lijeva i desna strana u odnosu na
put prema kljunome odreenju svih sadraja u vidiku onog
koji ulazi. Zamrena mrea cesti i sokaka u dolini i na brdskim
padinama raskriva se u arijskoj geometriji s neprestano tonuim
i izranjajuim znaenjima od vrha munare pa do svake linije na
povrima kojima se koraa.

Slika 18.
Br.7-8 Stolaka arija Str.669

Knjiga kao veza ovjeka i svijeta

Mekteb povezuje damijsku unutarnjost s arijskom cje-
linom. U njega se ulazi iz damijske avlije, a prozori su mu pre-
ma musafirhani i duanima. Djeca i njihov uitelj se uspinju u
mekteb da bi se okupila oko Knjige koju je Bog spustio na srce
Hvaljenog i na taj nain ljudima pomogao u uzlaenju od tame
prema svjetlosti. Taj pogled u Knjigu preko sluanja, govorenja,
pisanja i itanja javljat e se ovjeku kao opomena i uputa u svim
prisutnostima u ariji. U svakome odnosu sa svijetom i ljudima
objavljivat e se sputenost knjige i ovjekova obavezanost da sve
ini na najljepi nain.

Slika 19.

ovjek i svijet: Sabranost i rasprostranjenost

Desno i lijevo od ulaza u stolaku Musafirhanu postoje po
etiri duana. Desno i lijevo od prolaza prema unutarnjosti ar-
ijske damije postoje po etiri drvena stupa. Ta etiri duana i ta
Str.670 Prof. dr. Rusmir Mahmutehaji Br.7-8

etiri stupa, kao i brojni drugi oblici koji su izvedeni iz tog broja,
oznaavaju zemlju na kojoj je ovjeku dodijeljeno namjesnitvo.
A kada ovjek to namjesnitvo ozbiljuje tako da sve ini na dobar i
lijep nain, nebeski se poredak preko njega obznanjuje na zemlji,
i to stalno na drukiji nain u razliitim vremenima i na razliitim
mjestima. Na to upuuje osam znakova na Musafirhani - svaki u
kvadratu sa sreditem iz kojeg je izveden drukiji geometrijski
oblik. Sredite odgovara ovjeku kao namjesniku na Zemlji
ali i Duhu koji mu je Bog udahnu; razvijeni geometrijski oblik
odgovara savrenom obznanjenju savrenog sredita.