STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

4.10. Hrapavost tehnikih povrina

4.10.1. Znaaj stanja tehnikih povrina
Tehnike povrine su sve one povrine strojnih dijelova koje su dobivene
nekom od obrada odvajanjem estica ili nekom od obrada bez odvajanja estica.
One su tijekom obrade i eksploatacije strojnih dijelova izloene djelovanju
razliitih vrsta optereenja, kao to su npr.: mehanika, toplinska, elektrina,
kemijska ili bioloka (mogue su i kombinacije). Najznaajnija su meutim
mehanika i kemijska optereenja, a njihova esta posljedica je habanje (troenje)
dijelova i korozija.
Tehnike povrine nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju dva
medija, nego su to, mikroskopski gledano, hrapave plohe karakterizirane nizom
neravnina raznih veliina, oblika i rasporeda. Posljedica tome su postupci obrade
odvajanjem estica ili postupci obrada bez odvajanja estica. Veliina hrapavosti
tehnikih povrina moe utjecati na:
smanjenje dinamike izdrljivosti (odnosno, smanjenje vrstoe oblika);
pojaano trenje i habanje tarno (triboloki) optereenih povrina;
smanjenje prijeklopa kod steznih spojeva, a time i smanjuje nosivosti
steznog spoja;
ubrzavanje korozije.

4.10.2. Osnovni pojmovi

Osnovni pojmovi o hrapavost tehnikih povrina dani su prema normi
ISO 4287.
Povrinska hrapavost je sveukupnost mikrogeometrijskih nepravilnosti na
povrini predmeta (koje su mnogo puta manje od povrine cijelog predmeta), a
prouzrokovane su postupkom obrade ili nekim drugim utjecajima.
Profil povrine predstavlja presjek realne povrine sa odreenom ravninom.(
vidi sliku 4.27.)
Profilni filter je filter koji razdvaja profile na dugovalne i kratkovalne
komponente [ISO 11562]. Postoje tri filtera koji se koriste u ureajima kojima se
mjeri hrapavost, valovitost i primarni profili (vidi sliku 4.25). Svi imaju iste
prijenosne znaajke, definirane u ISO 11562, ali razliite granine valne duine.
Sve pojave se analiziraju u pravokutnom koordinatnom sustavu u kojem su osi
x i y smjetene u promatranu realnu povrinu a os z je usmjerena na susjedni medij.
Os x pritom je orjentirana u smjeru profila hrapavosti ( vidi sliku 4.27.)
Profil hrapavosti (R) je profil koji se izvodi iz primarnog profila zanemarujui
dugovalne komponente koritenjem profilnog filtra c. Profil hrapavosti osnova je
za mjerenje parametara hrapavosti profila.

65
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

100

50
hrapavost profila valovitost profila

s c f valna duljina

Slika 4.25. Prijenosne karakteristike profila hrapavosti i valovitosti

Profil valovitosti (W) je profil koji proizlazi iz primarnog profila (P)

primjenom profilnih filtera f i c.

Slika 4.26. Razluivanje P, W, i R karakteristika profila

Srednja linija profila se definira posebno za primarni profil, profil hrapavosti i

profil valovitosti. Za primarni profil se dobiva metodom najmanjeg kvadrata, to
jest ona dijeli profil tako da je unutar duine l zbroj kvadrata svih odstupanja
profila Z od te crte najmanji , a za hrapavost i valovitost se upotrebljavaju profilni
filtri c i f.
Referentna duina (duina uzorka) lp, lr, lw je duina u pravcu osi x koja se
koristi za ustanovljavanje nepravilnosti koje karakteriziraju profile koji se mjere.
Duina uzorka profila hrapavosti lr i valovitosti lw brojano je jednaka
karakteristinoj valnoj duini profilnih filtera c i f. Duina uzorka primarnog
profila lp jednaka duini vrednovanja (ocjenjivanja).
Duina vrednovanja ln je razmak u pravcu osi x koja se koristi za vrednovanje
profila koji se mjeri. Moe sadravati jednu ili vie referentnih duina. Za
dogovorene duine vrednovanja vidi ISO 4288:1996, tablica 4.61.

66
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Tablica 4.61. Prikladne referentne duine prema ISO4288 (Cutoff) ( (DIN 4768)
Periodini Neperiodini profili Granina valna Du. vred/ref.
profili duina duina
irina Rz Ra ln/lr
elementa (m) (m) (mm) (mm)
Xs(mm)
>0,01 do0,04 do0,1 do0,02 0,08 0,08/0,4
>0,04 do0,13 >0,1 d 0,5 >0,02do0,1 0,25 0,25/
1,25
>0,13 do 0,4 >0,5 do10 >0,1do 2 0,8 0,8/4
>0,4 do1,3 >10 do50 >2do10 2,5 2,5/12,5

z
y
x

Slika 4.27. Profil povrine sa prikazom koordinatnog sustava

Vrijednost ordinate Z(x) je visina mjerenog profila u bilo kojoj toki X

Visina se smatra negativnom ako ordinata lei ispod osi x, dok se u suprotnom
sluaju smatra pozitivnom
Lokalni nagib dZ/dX je nagib mjerenog profila u poloaju xi (vidi sliku 4.28.).
Priblino se procjenjuje na temelju izraza
dz i = 1 (z 9 z + 45 z 45z + 9 z z )
i +3 i +2 i +1 i 1 i 2 i 3
dx 60x

67
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

dZ(x) dZ(x)
dX dX

dZ(x) dZ(x)
dX dX

dZ(x)
dX

Slika 4.28. Lokalni gradijenti profila povrine

Visina vrha profila Zp je udaljenost izmeu osi x i najvie toke vrha profila.
Dubina dna profila Zv je udaljenost izmeu osi x i najnie toke dna profila
(slika 4.29.)
Visina elementa profila Zt je zbroj visine vrha i dubine dna elementa profila
(vidi sliku 4.29.). Isto tako se Xs zove irina elementa profila, a koja se prikazuje
kao duina isjeka osi x koji sjee profilni element.
Zp

Zt

Zv
Xs

Slika 4.29. Element profila povrine

Maksimalna visina vrha profila Pp, Rp, Wp je najvea visina vrha profila Zp
na duini vrednovanja, a maksimalna dubina dna profila Pv, Rv,Wv najvea dubina
dna profila Zv na istoj duini ( vidi sliku 4.29).
Maksimalna visina profila Pz, Rz, Wz je zbroj visine najvee visine vrha
profila Zp i najvee dubine dna profila Zv na duini vrednovanja. ISO iz 1984
godine koristi simbol Rz sa drugaijom definicijom pa se mora paziti pri koritenju
postojeih tehnikih crtea i dokumentacije, jer razlike nisu uvijek zanemarivo
male.
Srednja visina elemenata profila Pc, Rc, Wc je srednja vrijednost elementa
profila Zt na duini uzorkovanja.
1 m
Pc, Rc, Wc = Zt i
m i =1

68
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Zp6
Zp3
Zp1

Zp4
Zp5
Zp2
Rz

Zv4

Zv5

Zv6
Zv1

Zv3
Zv2
duljina vrednovanja

Slika 4.30. Maksimalne vrijednosti na profilu hrapavosti

Ukupna visina profila Pt, Rt, Wt predstavlja zbroj najvee visine profila vrha
Zp i najvee dubine dna profila Zv na duini koja se mjeri. Obzirom da su Pt, Rt i
Wt definirane na duini koja se mjeri a ne na duini vrednovanja, za svaki profil
vrijedi da je:
Pt Pz; Rt Rz; Wt Wz
Xs1 Xs2 Xs3 Xs4 Xs5 Xs6

Zp5
Zt4

Zt6
Zt1

Zt2

Zt3

duljina vrednovanja

Slika 4.31. Parametri Xs i Zt na duljini vrednovanja

Srednje aritmetiko odstupanje mjerenog profila Pa, Ra, Wa je aritmetiki
prosjek apsolutne ordinatne vrijednosti Z(x) na duini uzorka
l
1
Pa, Ra, Wa = Z ( x) dx
l0
pri tom je l = lp, lr ili lw ovisno o parametru.

69
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Srednjeg kvadratno odstupanje mjerenog profila Pq, Rq, Wq je vrijednost

srednjeg korijena ordinatne vrijednosti Z(x) na duini uzorkovanja:
l
1

2
Pq, Rq, Wq =
l0 Z ( x)dx

pri tom je l = lp, lr ili lw ovisno o sluaju.

Zbog relativno velikih promjena u novom izdanju ISO 4287 u donjim su

tablicama date usporedne vrijednosti nekih pojmova aktualnog i prethodnog
izdanja standarda.
Tablica 4.61. Usporedba nekih osnovnih pojmova ISO 4287-1:1984 i ISO
4287:1996
Osnovni pojmovi Izdanje iz 1984 Izdanje iz 1996

duina uzorka l lp,lw,lr1)

duina vrednovanja ln ln

vrijednost ordinate y Z(x)

dZ
lokalni nagib -
dX
visina vrha profila yp Zp

dubina dna profila yv Zv

visina elementa profila - Zt

irina elementa profila - Xs

1) Duina uzorka tri razliita profila: lp (primarni profil), lw (profil valovitosti) i lr
(profil hrapavosti).

70
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Tablica 4.62. Usporedba nekih osnovnih parametara povrine ISO 4287-1:1984 i

ISO 4287:1996
Odreeni na
duini duini
Parametri 1984. 1996.
vrednovanja uzorkovanja
ln lr
maksimalna visina vrha profila Rp Rp2) x
maksimalna dubina dna profila Rm Rv2) x
2)
maksimalna visina profila Ry Rz x
srednja visina profila Rc Rc2) x
ukupna visina profila - Rt2) x
srednje aritmetiko odstupanje
Ra Ra2) x
mjerenog profila
odstupanje srednjeg korijena
Rq Rq2) x
mjerenog profila
srednja irina profila
Sm Rsm2) x
elemenata
nagib srednjeg korijena
q Rq2) x
mjerenog profila
ten point height (poniten
Rz - - -
kao ISO parametar)
1) Ova duina uzorka je lr, lw i lp za R-, W- i P- parametre; lp jednak je ln
2). Parametri definirani za tri profila: primarni profil, profil valovitosti i profil
hrapavosti. Tablica sadri samo parametre profila hrapavosti.

4.10.3. Oznaavanje hrapavosti tehnikih povrina na tehnikim crteima

Oznakom ili simbolom na tehnikim crteima se oznaavaju odreene

povrine kako bi se propisala njihova hrapavost i nain obrade za njezino
postizanje. Simboli hrapavosti pri obradi odvajanjem ili bez odvajanja estica dani
su normom ISO 1302-2001. Postoje osnovni i dopunski simboli koji opisuju stanje
povrina.
Osnovni grafiki simbol sastoji se od dvije ravne crte nejednake duine
nagnute za 60 u odnosu na liniju koja predstavlja oznaenu povrinu, kao to
pokazuje slika 4.32A,a). Osnovni grafiki simbol se ne upotrebljava bez dopunskih
oznaka.
Za usklaivanje veliine simbola s ostalim natpisima na tehnikim crteima
(kote, tolerancije, itd.) primjenjuje se ISO 81714-1. Osnovni grafiki simbol i

71
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

njegove dopune crtaju se prema slici 4.32. Oblik simbola na slici 4.32.B, c) do g),
isti je kao kod velikih slova prema ISO 3098-2:2000 (oblik B, uspravno).
Dimenzije simbola prikazane su u tablici 4.64.

A
d'
H1

60
60
H2

a) b) c) d) e)

a) b) c) d) e) f) g)
C

c
d'

a
H1

e d b
h

Slika 4.32. Graa simbola za oznaavanje kvalitete obraenih povrina na

tehnikim crteima
(A- osnovni i dopunski simboli i njihove izmjere prema tablici 4.64.; B- dopunski
znakovi i slova, C- potpuni grafiki simbol- slova u podruju c mogu biti velika ili
lmala, visina ovog podruja moe biti vea od h da se omogui upotreba velikih i
malih slova.)

72
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Tablica 4.64. Izmjere oznaka na slici 4.32.

Visina brojki i slova, h (vidi ISO 3098-2) 2,5 3,5 5 7 10 14 20
Debljina linije za simbole d'
0,25 0,35 0,5 0,7 1 1,4 2
Debljina linije za slova d
Visina H1 3,5 5 7 10 14 20 28
Visina H2 7,5 10,5 15 21 30 42 60

Ako se zahtjeva strojno odvajanje estica potrebno za postizanje traene

povrinske obrade, potrebno je dodati horizontalnu ravnu crtu na osnovni grafiki
simbol, sl. 4.32.A-d). Ako nije dozvoljeno odvajanje estica u svrhu postizanja
traene povrinske obrade, potrebno je dodati krunicu na osnovni grafiki simbol,
sl.4.32.A-e). Takave simbole zovemo proireni simboli.
Kada treba postaviti potpune zahtjeve za hrapavost povrine, potrebno je
dodati crtu na dui slobodni dio kraka grafikog simbola za osnovni i proireni
simbol (sl. 4.33.)
Za upotrebu u pisanom tekstu na primjer, izvjetaji ili ugovori tekstualne
oznake za grafike simbole na slici 4.33 su: a) APA, b) MRR i c) NMR.

a) svi postupci dozvoljeni b) obrada odvajanjem c) obrada bez odvajanja

estica estica

Slika 4.33 Potpun grafiki simbol

6 2
3

4
5

Slika 4.34. Grafiki simbol za sve povrine izratka ( Zahtjev za hrapavost est
povrina predstavljenih konturom izratka. Kontura na crteu (lijevo) predstavlja
est povrina prikazanih na 3D prikazu (desno) izratka -ne predstavlja prednju i
stranu povrinu!)

73
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Kada se ista hrapavost povrine zahtjevana na svim povrinama izratka

predstavljenim, na crteu, zatvorenom konturom izratka, potrebno je dodati
krunicu na potpuni grafiki simbol kao to je prikazano na slici 4.34.
Zbog jednoznanosti oznaavanja zahtjeva za hrapavosti povrine, neophodno
je, pored naznake stupnja hrapavosti povrine i njegovog iznosa, navesti i dodatne
zahtjeve (npr. duina vrednovanja ili duina uzorkovanja, proizvodni postupak,
vrstu povrinskih tragova i njihovu orjentaciju ili mogui dodatak za strojnu
obradu). Moe biti postavljeno i nekoliko razliitih zahtjeva na hrapavosti povrina
u svrhu osiguranja funkcionalnosti povrine.
Za ovu svrhu se upotrebljava potpuni grafiki simbol. Oznake smjetaja
rezliitih zahtjeva na hrapavost povrine u potpunom grafikom simbolu prikazane
su na slici 4.35.
c
a
e db

Slika 4.35. Poloaj oznaka (a do e) dopunskih zahtjeva

Zahtjevi na hrapavost povrine trebaju biti smjeteni na slijedee poloaje u
potpunom grafikom simbolu:

Poloaj a: zahtjev za hrapavou povrine

Pokazuje stupanj i vrstu (R, W ili P) hrapavosti povrine, granina brojana
vrijednost i duina vrednovanja ili duina uzorkovanja. Zbog izbjegavanja
pogrenog tumaenja, treba umetnuti izmeu oznake i zahtjevane vrijednosti
dvostruki razmak (slovno mjesto).
Openito, u jednom nizu treba navesti referetnu duinu vrednovanja ili duinu
uzorkovanju zavrenu kosom crtom (/), slijedi oznaka stupnja povrinske
hrapavosti i njena brojana veliina.

PRIMJER 1 0,0025-0,8/Rz 6,8 (primjer s referentnom duinom)

PRIMJER 2 -0,8/Rz 6,8 (primjer samo s duinom uzorkovanja)

Prema ISO 1302 referentna duina je duina vala izmeu dva definirana filtera
(vidi takoer ISO 3274 i ISO 11562) a, za pogonsku metodu, duina vala izmeu
dvije odreene granice (vidi ISO 12085).

Poloaj a i b: -dva ili vie zahtjeva na hrapavost povrine

Ove se oznake veinom primjenjuju za granice podruja zahtjevane hrapavosti
ili dvije vrste oznaka hrapavosti.
Prvi zahtjev na hrapavost povrine stavlja se na uobiajenom poloaju a.
Drugi zahtjev na hrapavost povrine tada se stavlja na poloaj "b". Ukoliko postoji

74
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

trei ili vie zahtjeva koje treba naznaiti, grafiki simbol se pomie u vertikalnom
smjeru, da se napravi prostor za vie linija.
MRR Ramax 0.7;Rzmax 3.3 Ramax 0,7
Rz1max 3,3
a) u tekstu b) na crteu
Slika 4.36. Navoenje parametra granica hrapavosti (maksimuma)

MRR U Ra 0,9; L Ra 0,3 U Ra 0,9

L Ra 0,3

a) u tekstu b) na crteu

Slika4.37. Dvostruka specifikacija parametra povrine (gornjai i donja granica)

Poloaj c: postupak obrade

Naznaava postupak obrade, tretiranje povrine, vrstu prevlake ili druge
zahtjeve na proces obrade i sl. za dobivanje povrine (obraena, pocinana,
galvanizirana).
Postupak obrade na povrini moe biti naznaen kao tekst dodan potpunom
simbolu kao to je prikazano na slikama 4.38. i 4.39.. Prevlaka na slici 4.39., kao
primjer, naznaena je upotrebom simbolikog prikaza prema ISO 1456.
tokareno
Tokareno Rz 3,1 Rz 3,1

a) u tekstu b) na crteu
Slika 4.38. Oznaavanje postupka obrade i hrapavosti povrine

Fe/Ni 15 p Cr r
NMR Fe/Ni 15 p Cr r; Rz 0,6 Rz 3,1

a) u tekstu b) u crteu
Slika 4.39. Oznaavanje prevlake i hrapavosti povrine

Poloaj d: - smjer obrade

Na ovom se mjestu stavlja simbol eljenog prostiranja tragova, ako postoji,
odnosno smjer prostiranja tragova npr. "=", "X", "M"
Povrinski tragovi i smjer prostiranja tragova nastalih postupkom obrade (npr.
tragovi alata) mogu biti naznaeni u potpunom simbolu upotrebom znakova
naznaenih u tablici 4.65. a prikazanim primjerom na slici 4.40. Oznaavanje
povrinskih tragova definiranih znakovima nije primjeniva u tekstualnom prikazu.

75
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

glodano
MMR glodano Ra 0,7; Rz1 3,1 Ra 0,7
Rz1 3,1

a) u tekstu b) u crteu
Slika 4.40. Smjer povrinskih tragova naznaen okomito na ravninu crtanja
Znakovi u tablici 4.65. prikazuju tragove obrade i smjer tragova u odnosu na
ravninu crtanja.
Tablica 4.65. Simboli za tragove obrade na povrinama
Grafiki
Opis i primjer
znak

Paralelno na ravninu projekcije u

kojoj je znak upotreblijen
Smjer tragova

Okomito na ravninu projekcije u

kojoj je znak
Smjer tragova
X
Krino u dva pravca na relativnu
X ravninu projekcije u kojoj je
znak
Smjer tragova
M

M Viesmjerno

C
Priblino kruno prema sreditu
C povrine na kojoj je znak

R
Priblino radijalno prema
R sreditu povrine na kojoj je
znak

76
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Grafiki
Opis i primjer
znak
P
Tragovi su zasebni, neusmjereni
P ili nestrei

Ukoliko je neophodno naznaiti uzorak koji nije jasno opisan ovim znakovima, to
treba uraditi upotrebom prikladne biljeke na crteu.

Poloaj e: dodatak za obradu

Oznaava zahtjev za dodatkom za strojnu obradu, ako postoji, a daje se kao
brojana vrijednost u milimetrima.
Dodatak za strojnu obradu u principu se naznaava u sluajevima kada je vie
faza obrade prikazano na jednom crteu. Dodatak za strojnu obradu je potreban
npr. u crteu sirovca i otkivka s konanim izradkom prikazanim u sirovom
komadu. Ova oznaka nije primjenjiva u tekstualnom prikazu.
Kada je zadan dodatak za strojnu obradu, moe se dogoditi da je on i jedini na
potpunom simbolu. ei je sluaj da se istovremeno daje i podatak za hrapavost
poslije konane strojne obrade (sliku 4.41).
tokareno
Rz 3,1
3

Slika 4.41. Primjer oznaavanja zahtjeva hrapavosti povrine za konani izradak a

prikazan na crteu sirovca (ukljuuje 3 mm dodatka za strojnu obradu)

4.10.4. Primjena oznaka hrapavosti na crteima i drugoj tehnikoj

dokumentaciji
Zahtjeve za stanjem povrine treba postaviti samo jednom za odreenu
povrinu, na jednoj projekciji, ako je mogue, na istu projekciju gdje su kotirane i
tolerirane veliina ili poloaj, i to to blie njima da se to bolje uoe.

77
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Ope je pravilo da grafiki simbol, zajedno s dopunskim informacijama treba

orijentirati tako da je itak s donje te s desne strane crtea, kao i kod kotiranja a sve
prema prema ISO129-1 (slika 4.42.).
Ra 0,7

Rz 3,1
Rz 11

Rp 1,3

Slika 4.42 Smjer itanja (grafikih simbola) stanja povrine

Zahtjev za stanjem povrine (grafiki simbol) moe dirati povrinu ili biti
spojen na nju preko referentno/pokazne crte koja na povrini zavrava strijelicom
ili nekim drugim znakom.
Kao openito pravilo, grafiki simbol, ili pokazna crta koja zavrava
strijelicom (ili nekim drugim odgovarajuim zavretkom), treba pokazivati na
povrinu materijala izratka s vanjske strane , bilo da je to kontura (koja predstavlja
povrinu) ili njen produetak (vidi slike 4.43 i 4.44.).
Rz 11

Rz 6,5
Ra 1,3

Ra 1,3

Rz 11 Rz 6,5

Slika 4.43. Zahtjevi za stanjem povrine na konturi koja predstavlja povrinu

tokareno
glodano Rz 3,5
Rz 3,1

28

78
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

a) b)
Slika 4.44. Alternativna upotreba referentne i pokazne crte
Ako ne postoji mogunost zabune, zahtjev za stanjem povrine moe se
postaviti zajedno s istaknutim mjerama, kao na donjoj slici.

Rz 11
120 H7

Rz 6,1
120 h6

Slika 4.45. Zahtjev za stanjem povrine uz kotni broj

Zahtjev za stanjem povrine moe se postaviti i na vrh tolerancijskog okvira za
geometrijske tolerancije (prema ISO 1101), kao to je prikazano na slici 4.46, a) ili
iznad same oznake b).

a) b)
Slika 4.46. Zahtjev za stanjem povrine vezan uz tolerancije polaja i oblika
Zahtjev za stanjem povrine moe se izravno postaviti i na pomone mjerne
crte ili biti vezan na njih preko referentne ili pokazne crte sa strijelicom kao
zavretkom (slika 4.47)
Cilindrine, konine kao i prizmatine povrine definiraju se oznakom
hrapavosti jednoznano tako da se znakom oznai kontura ili izvodnica (vidi sliku
4.48.). U manjem broju sluajeva, kada se radi o prizmatinim povrinama, svaku
povrinu treba odvojeno naznaiti ako je zahtjev za stanjem povrine razliit za
svaku od njih .

79
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Ra 1,1
Rz 6,5 Rz 6,5

Rz 6,5

Ra 1,4

Slika 4.47. Upotreba pomonih mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosti

cilindrinih tijela

Slika 4.48. Zahtjev za stanjem povrine za cilindrine i prizmatine povrine

Ako je zahtijevano stanje povrine isto na veini povrina izratka, tada se to
zahtijevano stanje povrine pojednostavljeno definira skupnim znakom koji se
smjeta obino u gornji desni kut radionikog crtea.Pri tom se na prvom mjestu
istie znak obrade kojim je obraena veina ploha, a koji nije istaknut na projekciji
crtea, te u zagradu ostale obrade Postoje dva osnovna naina ovakovog prikaza
kao to se to vidi na slikama 4.49 i 4.50.

80
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Rz 6,4

Rz 1,7

Ra 2,5

Slika 4.49. Pojednostavljena prikaz Veina povrina s istim zahtijevanim stanjem

povrine

Rz 6,4

Rz 1,7

Ra 2,5 Rz 1,7 Rz 6.6

Slika 4.50. Pojednostavljeni prikaz Veina povrina s istim zahtijevanim stanjem

povrine
Zahtjevi za stanjem povrine koji odstupaju od openitog zahtjeva za stanjem
povrine trebaju biti postavljeni izravno na crteu u istoj projekciji kao i
specificirana povrina o kojoj je rije.
Da bi se izbjeglo brojno ponavljanje istih oznaka hrapavosti, ili tamo gdje je
prostor ogranien, ili ako se trai isto stanje povrine na veem broju povrina
izratka, moe se primijeniti pojednostavljeno oznaavanje i to na slijedei nain:
Pojednostavljena oznaka postavlja se na potrebnoj povrini, a njeno znaenje
je objanjeno pored same projekcije , sastavnice ili u prostoru predvienom za ope
napomene (vidi sliku dolje).

81
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

z
z U Ra 1,7

y
= L Ra 0,9

y Ra 3,1

Slika 4.51. Oznaka hrapavosti u sluaju skuenog prostora za crtanje

Svi osnovni grafiki simboli prikazani na slici 4.32 mogu se takoer koristiti
za oznaku zahtjevanog stanja povrine, a njihovo potpuno znaenje se daje na
crteu kako je to prikazano na slikama 4.52 do 4.54. ukljuujui i prethodno
opisane sluajeve.
Ra 3,1

Slika 4.52. Pojednostavljeni prikaz zahtjeva za stanjem povrine Nedefinirani

proizvodni proces

Slika 4.53. Pojednostavljeni prikaz zahtjeva za stanjem povrine Potrebno

odvajanje materijala

Slika 4.54. Pojednostavljeni prikaz zahtjeva za stanjem povrine Nije

dozvoljeno odvajanje materijala
Ako je u pitanju vie proizvodnih postupaka, potrebno je definirati stanje
povrine prije i poslije pojedinog postupka obrade, to treba objasniti u napomeni,
kao to prikazuje slika 4.55.
kromirano
Ra 0,9 Rz 1,5
50 h7

Slika 4.55. Postavljanje zahtjeva za stanjem povrine, prije i poslije obrade (u

ovom sluaju presvlaka)

82
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

4.10.5. Odnos tolerancije i hrapavosti

Postizanje odreene tolerancije povezano je s hrapavou tehnikih povrina
koje se toleriraju.
Tablica 4.65. Odnos stupnja tolerancije (IT) i parametra hrapavosti Ra u ovsnosti o
dimenzijama izratka
Stupanj
... 3mm 3 ... 18 18 ... 80 80 ... 250 250 ...
tolerancije
IT5 0,1 0,2 0,4 0,4 0,8
IT6 0,2 0,4 0,4 0,8 0,8
IT7 0,4 0,4 0,8 1,6 1,6
IT8 0,4 0,8 1,6 1,6 3,2
IT9 0,8 0,8 1,6 3,2 6,3
IT10 1,6 1,6 3,2 6,3 6,3
IT11 1,6 3,2 6,3 6,3 12,5
IT12 3,2 3,2 6,3 12,5 12,5
IT13 6,3 6,3 12,5 12,5 12,5
IT14 12,5 12,5 12,5 12,5 25

U tablici 4.66. dana je veza izmeu kvaliteta tolerancija duinskih izmjera i

odgovarajuih najgrubljih povrinskih obrada. Navedene hrapavosti mogu se
koristiti uvijek kada drugi uvjeti ne zahtijevaju finiju kvalitetu obrade. Ako
funkcija povrine elementa ne zahtijeva manju hrapavost od one navedene u tablici
4.66., moe se openito i grubo uzeti da je potrebno ispuniti uvjet da je R z 0,5 T .
Na taj se nain postie da nakon spajanja dosjednih dijelova i djelomine
plastine deformacije neravnina hrapavosti stvarne izmjere bude unutar
tolerancijskog polja.
Izmeu toleracijskog polja, duljinske izmjere i veliine hrapavosti treba
postojati usklaenost. Na slici 4.56. prikazan je povoljan (slika 4.56.a) i nepovoljan
(slika 4.565.b) odnos visine tolerancijskog polja i neravnina. Prema literaturnim
podacima hrapavost moe biti manja ili u nekim sluajevima najvie jednaka
kvaliteti tolerancije duljinske izmjere.

Slika 4.56. Tolerancije i hrapavosti povrina

(a - povoljan i b - nepovoljan odnos hrapavosti i tolerancijskog polja)

83
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Tablica 4.66. Uobiajena podruja primjene veliina hrapavosti

Srednje aritmetiko
odstupanje profila Ra, Primjena
m
0,025
Kontrolna mjerila, najstroiji
0,05
zahtjevi
0,1
0,2
0,4 Brtvene i vrlo precizne klizne
0,8 povrine
1,6
Klizne povrine i prisni
3,2
dosjedi
6,3
12,5
Prisni dosjedi
25
50 Nefunkcijske povrine

U tablici 4.67. dan je pregled najeih postupaka rune i strojne obrade sa

podacima o veliini hrapavosti koja se uobiajeno moe s njima postii.
Tablica 4.67. Orjentacione vrijednosti parametra Ra povrinske hrapavosti koji se
mogu postii sa odreenom vrstom rune i strojne obrade
Stupanj povrinske hrapavosti
Postupak Ra, m
obrade
0,025
0,05

12,5

100
200
400
800
0,1
0,2
0,4
0,8
1,6
3,2
6,3

25
50

Runa obrada
- grubo turpijanje
- fino turpijanje
Lijevanje
- u pijesak
- u kokilu
- tlano lijevanje
Kovanje
- toplo, slobodno
- toplo u ukovnju
- hladno u ukovnju
Valjanje
- toplo
- hladno

84
STUDIJ DIZAJNA Osnove strojarskih konstrukcija

Stupanj povrinske hrapavosti

Postupak Ra, m
obrade

0,025
0,05

12,5

100
200
400
800
0,1
0,2
0,4
0,8
1,6
3,2
6,3

25
50
Pjeskarenje
Samarenje
Plinsko rezanje
Tokarenje
- grubo
- fino
Blanjanje
- grubo
- fino
Glodanje
- grubo
- fino
Buenje svrdlom
Razvrtavanje
Bruenje
- grubo
- fino
Poliranje
- mehaniko
- elektrino
Honanje, lepanje
Superfini
Obrada navoja
- rezanje
- bruenje, valjanje
Obrada zubaca
- blanjanje
- glodanje
- bruenje

85